школа Креативнашкола Креативна
Мирјана Живковић
ЛИКОВНА
ПРОМОТИ ВН И
ЕРАК
АК МЕР И ПР
АК МЕР И ПР
НИ В И к Т О ера
ПР ОМ пр им
ПР ОМ пр им
НИ В И к Т О ера
ПРОМОТИ ВН И
ПР ОМ пр им
НИ В И к Т О ера
КУЛТУРА
6
ПРОМОТИ ВН И
Уџбеник за шести разред основне школе
АК МЕР И ПР
школа Креативнашкола Креативна
Мирјана Живковић
ЛИКОВНА
Уџбеник за шести разред основне школе
КУЛТУРА
6 [3]
[4]
Садржај ВОДИЧ КРОЗ УЏБЕНИК [5] O УМЕТНОСТИ И О УМЕТНИЦИМА [6] БОЈА [7]
БОЈЕ ОКО НАС [8]
ОСНОВНЕ И ИЗВЕДЕНЕ БОЈЕ [9] Украси теглу за оловке [9] Цртеж за моју мајицу или за стикер [11]
ХРОМАТСКЕ И АХРОМАТСКЕ БОЈЕ [12] Црно-бели свет [13] Мој измишљени свет [15] ТОПЛЕ И ХЛАДНЕ БОЈЕ [16] Постер или колаж за моју собу [17] Вуница, пертле и трачице… [19] КОМПЛЕМЕНТАРНЕ БОЈЕ [20] Шума [21] ХАРМОНИЈА [22] Цвет из моје маште [23]
УМЕТНИЧКО НАСЛЕЂЕ – Mузеји и експонати [24] Сазнали смо… [28]
КОМУНИКАЦИЈА [29] РЕКЛАМНЕ ПОРУКЕ [30] Oлуја идеја [31] Мртва природа [33]
УМЕТНИЧКО НАСЛЕЂЕ – Времеплов [34] Сазнали смо… [38]
[5]
ТЕКСТУРЕ [39] ТЕКСТУРЕ У ПРИРОДИ И УМЕТНИЧКИМ ДЕЛИМА [40]
ТЕКСТУРЕ – ФРОТАЖ [42]
Моја историја природе [42]
ТЕКСТУРЕ – ЦРТЕЖ [43] Стварам текстуре [43] ТЕКСТУРЕ – СЛИКА [44] Сликам онако како желим и како се осећам [45] ТЕКСТУРЕ – КОЛАЖ [46] Наш колаж [46] ТЕКСТУРЕ – СКУЛПТУРА [47] Обликујем и стварам текстуре [47] УМЕТНИЧКО НАСЛЕЂЕ – Шетња кроз… [48] Истражујем, откривам, уочавам… [51] Сазнали смо… [52]
МАШТАРИЈЕ [53] КАДА МАШТАМО… [54] Машина из будућности [55] ПРИЧЕ ИЗ ДАВНИНА [56] Необично биће из моје маште [57] БИО ЈЕДНОМ ЈЕДАН… [58] Илуструјем [59] УМЕТНИЧКО НАСЛЕЂЕ – За машту не постоје границе… [60] Наша дигитална збирка [61] Сазнали смо… [62]
ПРОСТОР И ЈА [63] АМБИЈЕНТ [64] Наша изложба [66] Наш атеље [67] Наша башта [68] Сазнали смо… [70]
[6]
VODIČ KROZ UXBENIK Osnovni tekst
Dodatne informacije uz osnovni tekst
Materijali Pitawa i zadaci
Рeprodukcije su sastavni deo lekcije, olakšavaju učewe i pamćewe i upoznaju nas sa umetničkim delima
Mali saveti Crtamo, slikamo, pravimo
Saznali smo… Pregled osnovnih pojmova iz poglavqa
Biografije umetnika
Na kraju svake lekcije navedene su kqučne reči
Spoqni izvori Upućivawe učenika na pretraživawe sadržaja na internetu
[7]
O UMETNOSTI I O UMETNICIMA
Korist nam daju nauke, a lepotu – umetnosti. Mikelan|elo
a Pikaso po~eo je veom ^uveni slikar Pablo o bi za crtawe. Wegov otac rano da se interesuje ni di Pikaso je u desetoj go je profesor crtawa i . ik en postao wegov u~
Ovaj autoportret Pikaso je naslikao kada je imao petnaest godina.
Ameri~ki umetnik Endi Vorhol razboleo se u tre}em razredu osnovne {kole i morao je dugo da le`i u krevetu. Da bi mu vreme br`e pro{lo i da bi mu bilo zanimq ivije i prijatnije dok le`i, po~eo je da crta, slu{a radio i skupqa sli ~ice filmskih junaka, a roditeqi su mu dozvolili da sli~ice lepi na zid pored kreveta. [8]
Бојa
Cveće u bakarnoj vazi, Vinsent van Gog, 1886
[9]
BOJE OKO NAS Kada se sunčeva svetlost propusti kroz prizmu, razlaže se na sedam boja (crvenu, naranxastu, žutu, zelenu, plavu, indigo i qubičastu). Boje dobijene na ovaj način nazivamo spektar. Engleski naučnik ISAK WUTN (1643–1727) bavio se istraživawem pojave prelamawa svetlosti. U čuvenom eksperimentu pomoću trostrane prizme dokazao je da se bela svetlost može razložiti u spektar različitih boja.
Boje koje vidimo oko sebe jesu boje svetlosti. Nastaju kao posledica upijawa i odbijawa svetlosnih zraka. Do našeg oka stižu samo oni delovi spektra, to jest boje koje su odbijene.
U prirodi boje spektra možemo videti kada se pojavi duga. Ona se pojavquje na nebu kada se sunčevi zraci prelamaju kroz sitne vodene kapi nakon kiše.
[10]
OSNOVNE I IZVEDENE BOJE U likovnoj umetnosti boje delimo na osnovne (crvena, plava i žuta) i izvedene boje, koje nastaju wihovim mešawem (naranxasta, qubičasta i zelena). Umetnici koriste pigmentne boje za svoja dela.
Prikaz nastajawa izvedenih boja
Grafički prikaz podele boja na osnovne i izvedene
Boja je važan likovni element. Umetnik koristi boju kada želi nešto da prikaže onako kako on to vidi, doživqava ili oseća. Boje imaju različita svojstva. Žuta je najsvetlija, qubičasta najtamnija, crvena je najupadqivija, plavozelena je najhladnija… Boja je pigment, sitan prah koji se nekada dobijao samo prirodnim putem od biqaka, plodova i minerala, a danas se dobija i hemijskim procesom. Tempere su industrijskog porekla.
Ukrasi teglu za olovke Ukrasi staklenu teglu bojama koje voli{.
MALI SAVETI
MATERIJALI
Sačekaj da se boje na tegli dobro osuše. Neka ti neko od odraslih pomogne da teglu izlakiraš bezbojnim lakom.
Staklena tegla Tempere Flah-~etkice
^etkica koja se koristi za slikawe temperama naziva se flah-~etkica. Ona je ravna. [11]
Fovizam je slikarski pravac koji je okupio grupu francuskih umetnika na početku XX veka. Boja je bila wihovo glavno izražajno sredstvo. Istiskivali su je iz tube i nanosili direktno na platno. Najznačajniji predstavnik je Anri Matis.
K oje te boje spektra podsećaju na leto?
Kakav utisak na tebe ostavqa ova slika? Kojim bi bojama ti naslikao/naslikala portret drage osobe?
Anri Matis, Pogled na Kolijur, 1906
Slikajući jarkim bojama, Matis je dočarao prirodu obasjanu vrelim suncem.
Pit Mondrijan je holandski slikar koji je poznat po tome što je koristio samo osnovne boje – crnu, belu i ponekad sivu. Anri Matis, Gospođa Matis, 1905
Ova slika se nalazi u Narodnom muzeju u Beogradu.
Pit Mondrijan, Kompozicija II, 1929
[12]
Pit Mondrijan, Kompozicija sa crvenim, žutim i plavim, 1928
Sistem četiri boje koje se koriste u štamparstvu naziva se CMYK. Wihovim mešawem dobijaju se druge boje. RGB je sistem tri boje koje se upotrebqavaju na TV ekranu ili monitoru kompjutera i wihovim me{awem nastaju ostale boje. Ako želimo da odštampamo svoj rad koji je urađen u aplikativnom programu, potrebno je da sliku/crtež prebacimo iz sistema RGB u sistem CMYK. Dela nastala korišćewem digitalne tehnologije nazivamo digitalnom grafikom. Ona se mogu umnožavati štampawem.
RGB (Red, Green, Blue), to jest crvena, zelena i plava.
CMYK (Cyan, Magenta, Yellow, Black), to jest cijan, magenta, žuta i crna boja.
Poznavawe boja nije važno samo u likovnoj umetnosti već i u dizajnu i svakodnevnom ži votu. Zbog toga dizajneri koji osmi{qavaju predmete za svakodnevnu upotrebu vode računa o izboru boja.
VERNER PANTON (1926–1998) danski je dizajner koji je voleo da koristi jarke boje. Dizajnirao je garniture za sedewe, tkanine, tepihe, rasvetu itd.
Stolica Hart, 1959
Tkanina
Crtež za moju majicu ili za stiker Nacrtaj crtež za majicu ili za stiker.
MALI SAVETI Ako za to postoji mogućnost, neka ti profesor informatike pomogne da svoj crtež uradiš u aplikativnom programu i pripremiš za digitalnu štampu.
Ilustracija Dušan Pavlić
KQU^NE RE^I • boja • spektar • osnovne boje • izvedene boje • fovizam
[13]
HROMATSKE I AHROMATSKE BOJE Boje spektra nazivamo i hromatskim bojama. Ahromatske boje su bela, crna i siva boja, koja nastaje wihovim mešawem. Najjači kontrast je između crne i bele boje. Za belu boju kažemo da je skup svih boja, a za crnu da je odsustvo svih boja.
Bela boja ima osobinu da odbija svetlost, dok crna boja prima skoro svu svetlost koja padne na wu.
Hromatske boje imaju tri svojstva: ton, valer i intenzitet. • Ton je odlika po kojoj je boja dobila naziv (žuta, crvena, plava…). • Valer je količina svetlosti u tonu boje, to jest količina belog i crnog u boji. • Intenzitet boje se odnosi na čistoću i zasićenost boje. Čista boja je najintenzivnija; ako joj se doda siva, smawuje se wen intenzitet, ona postaje zasićenija.
Koje je boje koristio slikar na ovoj slici? Na osnovu upotrebqenih boja i izgleda drveta zakquči koje je godišwe doba prikazano.
Pit Mondrijan, Sivo drvo, 1912
Ahromatske boje imaju samo jedno svojstvo, a to je valer.
Ahromatska valerska skala tonova s postupnom promenom (gradacijom) od bele do crne boje
[14]
Grafika je oblast likovne umetnosti u kojoj se crtež ili slika umnožava pomoću matrice (klišea). Matrica može biti na linoleumu, drvetu, cinku, kamenu itd. U zavisnosti od mate rijala koji se koristi za matricu, ona se obrađuje mehanički ili hemijskim putem. U ručnoj štampi boja se nanosi na obrađenu matricu, da bi se zatim odštampao otisak na papiru.
Tehnika linorez (nanošewe boje vaqkom na linoleum – matricu) Odštampani otisak na papiru
Pablo Pikaso, Golubica, litografija, 1949
Nanošewe boje vaqkom na litografski kamen
Umetnici prave i grafike u boji. Oni tada za svaku boju koriste novu matricu.
Crno-beli svet Koristeći samo crnu temperu, nacrtaj ili naslikaj na matrici neki predmet, biqku ili životiwu, a zatim crtež odštampaj u jednom primerku.
MATERIJALI MALI SAVETI Temperu pomešaj s glicerinom da bi se sprečilo brzo sušewe. Na matrici nacrtaj/naslikaj ono što želiš.
Monotipija je jedan otisak.
Stavi papir na matricu i pritisni ga rukom. Pažqivo odvoj papir od matrice.
Za matricu: plastična daska za sečewe hrane List iz bloka Crna tempera Glicerin Flah-~etkice Krpica Keceqa Zaštita za sto
KQU^NE RE^I • hromatske boje • ahromatske boje • svojstva boja • ton • valer • intenzitet • grafika
[15]
Različiti valeri hromatskih boja dobijaju se dodavawem crne (za tamne valere) ili bele boje (za svetle valere). Postupne promene neke boje od najsvetlijeg do najtamnijeg tona na zivamo gradacijom. Na ovoj slici slikar je koristio hromatske valere četiri boje.
Svaki hromatski ton ima valer u ahromatskom.
Valerska skala tonova
Viktor Vazareli, Arcturus II, 1966
Paul Kle, Gradacija kristala, 1921
Slikari ne koriste uvek sve tonove na svojim delima.
Pablo Pikaso, Klod i drveni kowić, 1949
[16]
Koristeći različite valere, slikar je prikazao s koje strane dolazi svetlost i koje je jačine. Tako je stvorio utisak treće dimenzije na dvodimenzionalnoj površini.
Jan Vermer van Delft, Mlekarica, oko 1658–1660
Razlikama u valerima umetnik stvara kontrast. Pronađi kontrast na ovoj slici.
Pablo Pikaso, Tragedija, 1903, detaq
Moj izmišqeni svet Odaberi jednu hromatsku boju koju želiš da koristiš za svoj rad. Belu i crnu boju koristi kako bi dobio/dobila svetle i tamne valere odabrane boje.
MATERIJALI List iz bloka Tempera Flah-~etkice Posuda za vodu Paleta Krpica Keceqa Zaštita za sto
KQU^NE RE^I • gradacija
[17]
TOPLE I HLADNE BOJE Na osnovu utiska koji boje ostavqaju na nas delimo ih na tople i hladne. U krugu boja tople i hladne boje stoje jedne naspram drugih. Tople boje privlače pažwu. One su vesele i energične. Crvena nas asocira na qubav, vatru, Sunce…
Tople boje
Hladne boje
Hladne boje nas asociraju na nebo, vodu, led… One nas opuštaju i smiruju.
Kakav utisak ostavqa na tebe slika koja je naslikana samo toplim bojama, a kakav ona koja je naslikana hladnim? Koju bi od ovih slika voleo/volela da imaš u svom životnom prostoru? Zašto?
Mark Rotko, Naranxasto i `uto, 1956
Mark Rotko, Bela i zelene u plavoj, 1957
Oblici naslikani toplim bojama izgledaju bliže. Za oblike naslikane hladnim bojama imamo utisak da su daqe. Slikari nam na ovaj način dočaravaju prostor.
Кoristeći tople i hladne boje, slikar je ostvario i kontrast. Pol Sezan, Marsejski zaliv, 1886–1890
[18]
Umetnik je obojene komade hartije prvo iscepao, a zatim ih je pustio da slobodno padnu na veći list papira i zalepio.
Uporedi ova dva kolaža. Kakav utisak ostavqaju na tebe? Koje je boje koristio umetnik?
Žan Arp, Kolaž s kvadratima složenim prema zakonima slučajnosti, 1916–1917
Žan Arp, Kolaž s kvadratima složenim prema zakonima slučajnosti, 1917
Poster ili kolaž za moju sobu Napravi poster ili kolaž za svoj
radni prostor. Odaberi samo tople ili samo hladne boje.
Na internetu možeš pronaći
objašwewe značewa boja koje si odabrao za svoj poster/kolaž.
MATERIJALI ZA POSTER List iz bloka
MATERIJALI ZA KOLAŽ
Tempere
Kolaž-papir
Flah-~etkice
Lepak
Posuda za vodu Paleta Krpica Keceqa Zaštita za sto
KQU^NE RE^I • tople boje • hladne boje
[19]
Tapiserija je dekorativna tkanina koja se nekada ka~ila na zid i iz prakti~nih razloga, kako bi {titila od hladno}e. Klasična tapiserija izrađivala se tkawem. Savremeni umetnici za svoje tapiserije koriste različite materijale, koji ne moraju biti tekstilni, i primewuju razli~ite tekstilne tehnike (vez, pletewe...) da bi napravili svoje radove u dve ili tri dimenzije. Ta dela, proiza{la iz tradicionalne tapiserije, svrstavaju se u umetnost niti ili umetnost tekstila. Kakav utisak na tebe ostavqaju boje na ovoj tapiseriji? Koji ti se delovi tapiserije najviše dopadaju? Zašto?
Dama i jednorog, Francuska, 1490, detaq
KQU^NE RE^I • tapiserija
[20]
Vunica, pertle i tračice… Napravi svoju tapiseriju.
Izaberi način na koji ćeš je uraditi i konsultuj se s nastavnikom o tome šta ti je sve potrebno od materijala.
MALI SAVETI
MATERIJALI
Možeš koristiti samo jedan od ovih materijala, a možeš i da ih kombinuješ u radu.
Vunica Pertle Trake od plastičnih kesa
Na ovim fotografijama možeš videti neke od ideja za rad.
[21]
KOMPLEMENTARNE BOJE Komplementarne boje su naranxasta i plava, žuta i qubičasta, crvena i zelena. Komplemen tarne boje ističu jedna drugu. Upotrebom komplementarnih boja stvara se kontrast.
Svaki komplementarni par čini jedna osnovna i jedna izvedena boja.
Komplementarne boje u krugu nalaze se jedna naspram druge.
Zelena je komplementarna crvenoj jer je zelena nastala mešawem plave i žute tako da u sebi ne sadrži crvenu boju.
Komplementarni par čini jedna topla i jedna hladna boja.
Ako izvesno vreme posmatramo jednu od ovih boja, a zatim pogledamo u neku belu površinu, pred očima će nam se pojaviti boja koja je wen komplementarni par. Crvena i zelena boja na ovoj slici stvaraju utisak treperewa cvetova maka. Ovaj utisak slikar ne bi mogao da postigne da je naslikao cveće koje nije crvene boje.
Klod Mone, Poqa maka u Aržanteju, 1873
[22]
Koje komplementarne parove uočavaš na ovim slikama? Kakav utisak na tebe ostavqaju slike na kojima su umetnici primenili znawe o komplementarnim bojama?
Vinsent van Gog, Cveće u bakarnoj vazi, 1887
Vinsent van Gog, Kafanska terasa noću, 1888, detaq
Pol Gogen, @ena s mangom, 1892
Komplementarni par žuta i qubičasta predstavqa najintenzivniji hromatski kontrast svetlo–tamno. Ogist Renoar, Mrtva priroda s breskvama, 1880
Šuma Naslikaj šumu. Izaberi komplementarni par boja kojima ćeš je prikazati.
MATERIJALI List iz bloka Tempere
KQU^NE RE^I • komplementarne boje
[23]
HARMONIJA Harmonija je sklad, slagawe, spajawe. Umetnici koriste znawe o bojama da bi postigli har moniju na svom delu. Skladno složene boje kod posmatrača stvaraju osećaj prijatnosti.
Slikar je koristio samo jednu boju i wene različite valere. Na taj način je postignut utisak prijatnosti i jednostavnosti.
Vinsent van Gog, Suncokreti, 1888
Luiđi Rusolo, Čvrstina magle, 1912
Slikar je koristio tri boje koje se nalaze jedna pored druge na krugu boja. Utisak harmonije dobija se korišćewem najmawe dve ili najviše pet susednih boja u krugu. Treba izbegavati kombinovawe toplih i hladnih boja. Slikarka je koristila komplementarni par – crvenu i zelenu boju. Pogledaj sliku Anrija Matisa Gospođa Matis (str. 10), kao i sliku Kloda Monea Poqa maka u Aržanteju (str. 20), gde su slikari koristili isti komplementarni par boja.
Frida Kalo, Živi život, 1954
[24]
Slikar je odabrao zelenu boju i dve boje koje se na krugu nalaze pored wene komplementarne boje (crvene). Korišćewem tri boje na ovaj način stvara se kontrast, ali se ne gubi prijatna atmosfera na slici.
Vinsent van Gog, Autoportret s lulom, 1888–1889
Slikar je koristio tri boje koje su na istoj udaqenosti u krugu boja. Na ovoj slici crvena boja je dominantna, a druge dve su korišćene u mawoj meri. Na taj način postignut je utisak vedrine i živosti. Anri Matis, Harmonija u crvenom, 1909, detaq
Cvet iz moje mašte Naslikaj cvet iz svoje mašte. Koristi boje koje su po tebi skladne i stvaraju utisak prijatnosti.
MATERIJALI List iz bloka Tempere Flah-~etkice Posuda za vodu Paleta Krpica Keceqa Zaštita za sto
KQU^NE RE^I • harmonija
[25]
LIKOVNA KULTURA 6 Uxbenik za šesti razred osnovne škole Prvo izdawe Autor Recenzenti
Mr Mirjana Živković Mr Milka Vujović, redovni profesor, Fakultet primewenih umetnosti, Beograd Duwa Trutin, profesor likovne kulture, VOS Kreativno pero, Beograd Miloje Mitrović, profesor likovne kulture, OŠ Mile Dubqević, Lajkovac
Urednik
Anđelka Ružić
Lektor
Mirjana Delić
Grafičko oblikovawe korica
Dušan Pavlić
Grafičko oblikovawe kwižnog bloka
Mirjana Živković
Tehnički urednik
Tatjana Vaqarević
Fotografije Izdavač
Za izdavača
Shutterstock Kreativni centar Gradištanska 8 Beograd Tel./faks: 011/ 38 20 464, 38 20 483, 24 40 659 Mr Qiqana Marinković
Štampa Godina štampe
2019
Tiraž
0000
Copyright
© Kreativni centar, 2019
9 788652 906475