Simeon Marinković Slavica Marković
za treći razred osnovne škole
PRIRODA I DRUŠTVO udžbenik za treći razred osnovne škole prvo izdanje
Autori
dr. Simeon Marinković Slavica Marković
Autor poglavlja „Naše naslijeđe”
Azra Bogućanin
Ilustratori
Saša Arsenić Vladimir Bursać
Rječnik izradila Saradnik Recenzenti
Prijevod i lektura
Violeta Babić Zorica Nobl prof. dr. Brigita Petrov, Biološki fakultet Univerziteta u Beogradu Afrodita Krstić, nastavnik razredne nastave u OŠ „Vuk Karadžić“ u Beogradu Tanja Vrečko, profesor razredne nastave u OŠ „Mladost“ na Novom Beogradu Zejna Biberović
Likovni urednik
Dušan Pavlić
Tehnički urednik
Nebojša Mitić
Urednik
Natalija Panić
Fotografije
Izdavač
Za izdavača Štampa
Thinkstock Arhiva Kreativnog centra Arhiva Muzeja Ras, Novi Pazar Arhiva Bošnjačkog nacionalnog vijeća Kreativni centar Gradištanska 8 Beograd Tel./faks: 011/ 38 20 464, 38 20 483, 24 40 659 Dejan Begović Grafostil, Kragujevac
CIP - Каталогизација у публикацији Народна библиотека Србије, Београд 37.016:3/5(075.2)
Tiraž copyright Godna štampe
3.000 © Kreativni centar, 2016 2016
Ministar prosvjete, nauke i tehnološkog razvoja Republike Srbije odobrio je izdavanje i upotrebu ovog udžbenika za nastavu predmeta Priroda i društvo u trećem razredu osnovne škole na bosanskome jeziku rješenjem broj 650-02-453/2015-06 od 27.1.2016. godine.
MARINKOVIĆ, Simeon, 1941 Priroda i društvo 3 : za treći razred osnovne škole / Simeon Marinković, Slavica Marković ; [autor poglavlja "Naše naslijeđe" Azra Bogućanin ; ilustratori Saša Arsenić, Vladimir Bursać ; prijevod Zejna Biberović]. - 1. izd. - Beograd : Kreativni centar, 2016 (Kragujevac : Grafostil). - 129 str. : ilustr. ; 26 cm. - (Kreativna škola) Tiraž 3.000. - Izv. stv. nasl.: Природа и друштво 3 ISBN 978-86-529-0295-8 1. Marković, Slavica, 1967- [аутор] 2. Bogućanin, Azra [аутор] COBISS.SR-ID 221039628
Simeon Marinković Slavica Marković
VodiÄ? uvodni razgovor pitanja i zadaci rjeÄ?nik
2
Moj zavičaj i ja Razgovarat ćemo • o zavičaju
Učit ćemo
• o tome šta je reljef • o tome koji sve oblici reljefa postoje • o tome po čemu se razlikuju tekuće i stajaće vode
3
OVO JE MOJ ZAVIČAJ Zavičaj je mjesto u kojem se neko rodio i proveo djetinjstvo, rodni kraj. Svako od nas prvo upozna svoj zavičaj i okolinu. Ako nekom želimo opisati svoj zavičaj, trebamo navesti neke značajne podatke o njemu: naziv zavičaja važna naselja u zavičaju planine i ravnice rijeke, jezera, bare
važne puteve i pruge čime se ljudi tamo bave značajna mjesta iz prošlosti zavičaja šta je za nas naročito važno.
Mirza i Dina, učenici trećeg razreda, ovako su opisali svoj zavičaj: Moj zavičaj je Beograd. To je glavni grad naše zemlje. Nalazi se na ušću Save u Dunav. U blizini Beograda je planina Avala. Beograd čini više naselja. Ja živim u dijelu grada koji se zove Novi Beograd. Volim svoj zavičaj! Tu je moj dom, moja škola, moje društvo. Radujem se izletima na Avalu i kupanju na Adi.
Moj zavičaj je kraj koji se zove Toplica. Živim u selu Bela Voda kraj Prokuplja. Kroz moj zavičaj protječe rijeka Toplica. Tuda prolaze važni putevi za Niš, Kragujevac i Prištinu. Prokuplje je najveći grad u Toplici. Lijepo mi je kad negdje otputujem, ali se još više radujem povratku u zavičaj.
Pitanja i zadaci 1. Provjeri da li su Miza i Dina naveli sve važne podatke o svom zavičaju. 2. Ko je, po tvom mišljenju, bolje opisao svoj zavičaj? Objasni zašto tako misliš. 3. U Radnoj svesci uradi zadatak na strani 16. 4
RELJEF
Ako sa nekog uzvišenja posmatramo površinu Zemlje, primijetit ćemo da je negdje uzdignuta, negdje ravna, dok su neki njeni dijelovi udubljeni. Sva uzvišenja, ravnice i udubljenja čine reljef nekog kraja. 2.000 m
VRH
STRMINA OBRONAK
0m
500 m 200 m
BRDO BREŽULJAK RJEČICA
PODNOŽJE RAVNICA
Oblici reljefa Uzvišenja
Ravnice
Planina je uzvišenje više od 500 metara nadmorske visine.
Nizija je velika ravnica čija je nadmorska visina manja od 200 metara.
Riječna korita su udubljenja ispunjena vodom koja teče.
Brdo je uzvišenje s nadmorskom visinom od 200 do 500 metara.
Visoravan je ravan predio na nadmorskoj visini iznad 200 metara.
Klisura je udubljenje između strmih padina visokih planina.
Brežuljak je uzvišenje s nadmorskom visinom do 200 metara.
Kotlina je ravno zemljište okruženo planinama i brdima.
Kanjon je duboko i usko udubljenje koje je prosjekla rijeka, s veoma strmim, gotovo uspravnim stranama.
Svako uzvišenje ima podnožje, padine (strane) i vrh. Podnožje je najniža, a vrh najviša tačka uzvišenja. Padine mogu biti blago nagnute, i tad ih nazivamo obroncima, ili strme, kad ih nazivamo strminama.
Dolina je veća ili manja izdužena ravnica između brda, najčešće pored rijeka.
Udubljenja
Nadmorska visina je visina nekog mjesta na kopnu u odnosu na nivo mora.
5
Krajeve u kojima živimo možemo opisati po oblicima reljefa koji preovlađuju u njima. Neki su ravničarski, neki brdoviti, a neki planinski.
Pitanja i zadaci 1. Šta čini reljef nekog kraja? 2. Koje je najviše, a koje najniže uzvišenje? 3. Po čemu se obronci razlikuju od strmine? 4. Po čemu se nizija razlikuje od visoravni? 5. Po čemu se kotlina razlikuje od doline? 6. U Radnoj svesci na stranama 17, 18, 19 i 20 uradi zadatke o reljefu. 6
IZ LEKSIKONA Kopaonik Kopaonik je najveća planina u Srbiji. Ime je dobio po tome što su na njemu od davnina kopane rude, naročito željeza i srebra. Najviši vrh Kopaonika je Pančićev vrh. Visok je 2.017 metara. Ime je dobio po naučniku Josifu Pančiću koji je na njemu sahranjen. Na Kopaoniku rastu raznovrsne biljke (hrast, bukva, bor, jela, smrča i dr.) i žive brojne životinje (lisica, vuk, zec, orao i dr.). Ima dosta izvora vode. Na Kopaoniku su podignuti mnogi hoteli i izgrađene skijaške staze, jer su zimi dobri uvjeti za skijanje, a ljeti za pješačenje.
Pešterska visoravan Pešterska visoravan najveća je visoravan u Srbiji. To je ogromna planinska zaravan između Ibra i Lima. Okružena je planinama Zlatarom, Javorom i Golijom. Njena nadmorska visina iznosi između 1.100 i 1.200 metara. Dužina te visoravni je 50 kilometara, a širina oko 35 kilometara. Na njenim pašnjacima gaje se ovce i goveda, a od njihovog mlijeka proizvodi se čuveni sjenički sir. Zime na Pešterskoj visoravni duge su i hladne, sa temperaturom i do –40oC.
Đerdapska klisura Đerdapska klisura na Dunavu najveća je u Evropi. Duga je preko 100 kilometara. Strme strane uzdižu se nad rijekom i do 500 metara iznad nivoa vode. Dubina Dunava u Đerdapskoj klisuri na nekim mjestima dostiže i preko 100 metara. Radi izgradnje hidrocentrale na Dunavu, u Đerdapskoj klisuri napravljeno je vještačko jezero.
kilometar – jedinica za mjerenje dužine; 1 kilometar je dužina od 1.000 metara
Panonska nizija Panonska nizija najveća je ravnica u Srbiji. Nalazi se u Vojvodini, na mjestu na kojem je nekada bilo Panonsko more. U dalekoj prošlosti došlo je do pomjeranja Zemljinog tla, pa je Dunav odnio vodu tog mora kroz Đerdapsku klisuru. Ostala je plodna ravnica, pogodna za gajenje žita, povrća i drugih biljaka. Fruška gora i još neka uzvišenja bili su nekada ostrva u Panonskom moru. 7
TEKUĆE VODE Vode se u prirodi javljaju u raznim oblicima. U zavisnosti od toga da li teku ili ne možemo ih podijeliti na tekuće i stajaće. Tekuće vode su vode koje teku. To su potoci, rječice i rijeke. Tekuće vode izviru iz zemlje, obično na planinama. Ta se mjesta zovu izvori. Od izvora teče hladna i bistra voda. To je potok. Potoci su najmanje tekuće vode. Veće od potoka su rječice, a najveće tekuće vode su rijeke. One teku prema drugim rijekama ili prema jezerima i morima. Mjesto na kojem se tekuća voda ulijeva u drugu tekuću ili stajaću vodu naziva se ušće. Put vode koja teče od izvora do ušća naziva se tok. Svi potoci i rijeke koji se ulijevaju u veću rijeku su njene pritoke. Korito je udubljenje u zemljištu kroz koje protječe potok, rječica ili rijeka. Tekuće vode imaju lijevu i desnu obalu. Da bi se one odredile, trebamo se okrenuti u smjeru protjecanja vode; tada lijeva ruka pokazuje lijevu obalu, a desna desnu obalu rijeke. Poslije dugotrajnih kiša i otapanja snjegova vodostaj tekućih voda u koritu poraste, pa se mogu izliti. Tada dolazi do poplave.
IZVOR POTOK
UŠĆE LIJEVA OBALA
RJEČICA RIJEKA
DESNA OBALA
Pitanja i zadaci 1. Nabroji tekuće vode. 2. Šta je izvor? 3. Šta je ušće? 4. Kako se naziva put tekuće vode od izvora do ušća? 5. Kako jednim imenom nazivamo sve potoke, rječice ili rijeke koje se ulijevaju u neku veću rijeku? 6. Objasni kako se određuje lijeva, a kako desna obala reke. 7. Kako nastaje poplava? 8
vodostaj – visina nivoa vode u riječnom koritu; mjeri se pomoću vodene letve, a izražava se u centimetrima (cm)
STAJAĆE VODE Stajaće vode ne teku, već samo ispunjavaju udubljenja u zemljištu. Močvare su vlažni dijelovi kopna na kojima se plitka voda zadržava neko vrijeme tokom godine. Bare su plitke stajaće vode. Tokom ljeta mogu presušiti, a zimi se zalediti. Zbog male dubine vode svjetlost prodire do dna, tako da u cijeloj bari rastu vodene biljke. Jezera su duboke stajaće vode. Nikada ne presušuju. Zaleđuju se samo po površini. Svjetlost ne može doprijeti do najvećih dubina, pa biljaka ima samo u plitkim dijelovima. Jezera po postanku mogu biti prirodna i vještačka. Vještačka jezera je napravio čovjek tako što je pregradio rijeke.
MOČVARA
BARA
JEZERO
Pitanja i zadaci 1. Šta je zajedničko za tekuće i stajaće vode? 2. Po čemu se tekuće i stajaće vode razlikuju? 3. Koja je najmanja, a koja najveća stajaća voda? 4. Po čemu se razlikuju prirodna i vještačka jezera? 5. U Radnoj svesci na str. 21–23 uradi zadatke o vodama. 9
SJETI SE ŠTA SMO NAUČILI
OBLICI RELJEFA UZVIŠENJA
RAVNICE
UDUBLJENJA
planina
nizija
riječna korita
brdo
visoravan
klisura
brežuljak
kotlina
kanjon
dolina
VODE
10
TEKUĆE
STAJAĆE
IZVOR
potok
močvara
UŠĆE
rječica
bara
rijeka
jezero
Orijentacija u prostoru Razgovarat ćemo
• o tome zašto se prave planovi naselja • o tome šta sadrži plan grada
Učit ćemo
• o tome kako se orijentisati pomoću kompasa, a kako uz pomoć nekih znakova iz prirode • o tome kako se koristi geografska karta
11
SNALAŽENJE U PROSTORU Pogledaj ovu sliku. Da li je moglo doći do neke zabune? Da li se i tebi nekad nešto slično dogodilo?
Oba dječaka su pravilno pokazala pravac u kojem se nalazi autobuska stanica. Za jednog je to bila lijeva strana, za drugog desna. Da bi se lakše snalazili u prostoru, ljudi su se od davnina orijentisali prema suncu. Prema kretanju sunca određene su četiri glavne strane svijeta: istok (i), zapad (Z), sjever (S) i jug (J). Strane svijeta predstavljene su na slici pomoću kruga. Pored glavnih strana, određene su i četiri sporedne strane svijeta. One su dobile nazive prema glavnim stranama između kojih se nalaze: sjeveroistok (SI), jugoistok (JI), jugozapad (JZ) i sjeverozapad (SZ). Ispred nas je sjever, jug nam s leđa gleda, s desne strane sunce se rađa, a s lijeve sjeda.
12
Da bismo odredili strane svijeta u prostoru, dovoljno je da, za početak, odredimo jednu (bilo koju), a zatim ćemo lahko odrediti ostale ako naučimo pravilo. Prvu stranu možemo odrediti na mnogo načina. Jedan od njih jeste da po sunčanom danu uočimo gdje sunce izlazi ili zalazi. Strana na kojoj se sunce rađa naziva se istok. Na suprotnoj strani sunce zalazi, a ta strana naziva se zapad. Kada stanemo tako da nam desna strana bude okrenuta ka istoku, a lijeva ka zapadu, onda će ispred nas biti sjever, a iza nas jug.
Snalaženje u prostoru naziva se orijentacija. Ta riječ nastala je od latinske riječi oriens, što znači istok.
VIDIKOVA LINIJA
VIDIK
STOJIŠTE Da bi se ljudi lakše orijentisali u prostoru, dobro je da znaju značenje sljedećih riječi: Prostor je sve ono što nas okružuje (kuće, drveće, ptice, vazduh, rijeke, Mjesec, Sunce). Vidik je dio prostora koji vidimo s jednog mjesta (stojišta). Stojište je mjesto sa kojeg posmatramo okolinu. Vidikova linija ili horizont je linija na kraju vidika, tamo gdje nam se čini da se dodiruju nebo i zemlja. Polazište je mjesto sa kojeg polazimo na put, a odredište mjesto u koje želimo stići.
Pitanja i zadaci: 1. Koje su četiri glavne strane svijeta? 2. Kako se naziva sporedna strana svijeta koja se nalazi između juga i zapada? 3. Kako se naziva sporedna strana svijeta koja se nalazi između zapada i sjevera? 4. Odredi na kojoj je strani svijeta postavljena tabla u tvojoj učionici. 5. Šta je to stojište? 6. Kako se naziva linija na kraju vidika, tamo gdje nam se čini da se nebo i zemlja dodiruju? 13