2 minute read

2.2.2. Princípio da proibição de assédio

2. PrinsíPiu KonstitusionáL sira no Direitu funDamentáL sira trabaLLaDór sira rePúbLiKa DemoKrátiKa timor‑Leste nian

José Baptista Neves

2.1. Introdusaun

Durante inísiu husi relasaun traballu ne’ebé mak barak, iha tempu ne’ebé mak tuir ona ba revolusaun industrial, kondisaun traballu nian, mak iha nia maioria dala ruma ne’ebé la’os umanu. Ida ne’e falta regulasaun no intervensaun estatal ne’ebé adekuadu atu loke fatin ba arbítriu ho empregadór, poder ekonómiku sira nian, ne’ebé hatudu kontratu ne’ebé lalo’os, no halo traballadór sira servisu ho oras kleur no kole no ho kondisaun traballu ne’ebé aat lo’os, ho finalidade atu troka renumerasaun ne’ebé justu.

Laiha razaun seluk tanba sa mak mosu ona Direitu Traballu ho forma hodi: “garante kondisaun traballu no moris ne’ebé mininu aseitável […], ne’e signifika katak ninia razaun tanba nesesidade hodi asegura nível garantia determinadu ida iha benefísiu husi parte ne’ebé fraku liu husi relasaun laborál, mak traballadór. […] ho sentidu atu rezolve problema sosiál sira aat liu ne’ebé mak iha iha mundu traballu nian, liu‑liu sira ne’ebé refere ba traballu menor sira no feto sira, nomós ho matéria ba tempu traballu nian no ho seguransa no ijiene iha servisu fatin”65 .

Ba primordialidade husi Direitu Traballu ba ekonomia no ba vida sosiál katak matéria ida‑ne’e mak konstitusionalizada tebtbebes no regula extensu iha nasaun oioin, hanesan kazu Repúblika Demokrátika Timor‑Leste nian, ne’ebé Konstituisaun no Lei Traballu hetan prinsípiu sira no direitu fundamentál sira oioin ba protesaun traballadór nian, iha armonia ho livre inisiativa husi empreendedor empregadór, inklui mós norma sira hanesan direitu ba saúde no ba seguransa iha traballu, direitu ba saláriu ne’ebé lo’os, proteje husi dedusaun, nomós hanesan direitu ba tempu traballu ida ne’ebé limitadu.

Fundamentalidade husi direitu laborál sira nian, ninia baze ontolójika no prinsípiu vizaun luan ne’ebé orienta ninia interpretasaun mak lolo’os, matéria ida ne’ebé delikadu tebes no profundu, ne’ebé transmite liu kampu filozofia no istória. Maibé, tanba importánsia husi estudu ba kauza sira, artigu badak ida‑ne’e, iha limite natureza nia laran no ninia propózitu prátiku, sei aprezenta tema ne’e hahú perspetiva pozitivista, i.e., husi konteúdu relevante, ne’ebé prevee ona iha ordemanentu jurídiku Timor nian.

Hanesan ne’e, liu husi konsulta ba Konstituisaun Repúblika Demokrátika Timor‑Leste nian, ba Lei Traballu no ba Konvensaun husi Organizasaun Internasionál Traballu nian (OIT),

65 Cf. FERNANDES, Francisco Liberal. Regime Jurídico do Contrato de Trabalho em Timor‑Leste (Employment

Contract in East‑Timor). Porto: Fakuldade Direitu Universidade Porto, 2015, p. 19.

This article is from: