executive_summary_hr by Lorik Haxhiu

PREGLED STUDIJE IZVODLJIVOSTI HE ZHUR UKLJUČUJUĆI I IZRADU PRETHODNE STUDIJE UTJECAJA NA OKOLIŠ I PRETHODNE STUDIJE UTJECAJA NA DRUŠTVO

REPUBLKA KOSOVA PATEL GRANT NO. H254KOS

REPUBLIKA KOSOVA Ministarstvo energije i rudarstva Ured projekta PATEL Ulica 25 maja br. 15 10000 Priština

PREGLED STUDIJE IZVODLJIVOSTI HE ZHUR UKLJUČUJUĆI I IZRADU PRETHODNE STUDIJE UTJECAJA NA OKOLIŠ I PRETHODNE STUDIJE UTJECAJA NA DRUŠTVO

ZAKLJUČNI IZVJEŠTAJ GRANT No. H2540 Projekt je financiran od strane Svjetske banke Izrađivač projekta: ELEKTROPROJEKT d.d. Alexandera von Humboldta 4, ZAGREB, HRVATSKA Zagreb, svibanj 2009 1

PREGLED STUDIJE IZVODLJIVOSTI HE ZHUR UKLJUČUJUĆI I IZRADU PRETHODNE STUDIJE UTJECAJA NA OKOLIŠ I PRETHODNE STUDIJE UTJECAJA NA DRUŠTVO

REPUBLKA KOSOVA PATEL GRANT NO. H254KOS

Projekt HE Zhur, osnovan i financiran od strane Svjetske banke, vodio je ured Projekta PATEL pri Ministarstvu energije i rudarstva Republike Kosova Grant No. H2540

PREGLED STUDIJE IZVODLJIVOSTI HE ZHUR UKLJUČUJUĆI I IZRADU PRETHODNE STUDIJE UTJECAJA NA OKOLIŠ I PRETHODNE STUDIJE UTJECAJA NA DRUŠTVO

ELEKTROPROJEKT d.d. Alexandera von Humboldta 4 PP 136 10000 Zagreb HRVATSKA Telefon: + 385 1 6152 691 Telefax: + 385 1 6152 685 Email: ga-biro@elektroprojekt.hr www.elektroprojekt.hr 2

PREGLED STUDIJE IZVODLJIVOSTI HE ZHUR UKLJUČUJUĆI I IZRADU PRETHODNE STUDIJE UTJECAJA NA OKOLIŠ I PRETHODNE STUDIJE UTJECAJA NA DRUŠTVO

REPUBLKA KOSOVA PATEL GRANT NO. H254KOS

HE ZHUR PREGLED STUDIJE IZVODLJIVOSTI HE ZHUR UKLJUČUJUĆI I IZRADU PRETHODNE STUDIJE UTJECAJA NA OKOLIŠ I PRETHODNE STUDIJE UTJECAJA NA DRUŠTVO

ZAKLJUČNI IZVJEŠTAJ Y0-K74.00.05-G01.0-hr

Eksperti:

Željko Pavlin, dipl. ing. građ, koordinator projekta

dr. sc. Stjepan Mišetić, prof. biol., studija utjecaja na okoliš

prof. dr. sc. Ranko Žugaj, dipl. ing. građ., hidrologija

Željko Miklin, dipl. ing. geol., geologija i hidrogeologija

prof. dr. sc. Ognjen Čaldarović, dipl. soc., studija utjecaja na društvo

Marijan Magdić, dipl oec., financijska i ekonomska analiza

Dragan Orlović, dipl. ing. el., elektrostrojarska oprema

dr. sc. Zoran Stanić, dipl. ing. el., CDM specijalist

ELEKTROPROJEKT d.d. Alexandera von Humboldta 4 ZAGREB, HRVATSKA Zagreb, svibanj 2009 3

PREGLED STUDIJE IZVODLJIVOSTI HE ZHUR UKLJUČUJUĆI I IZRADU PRETHODNE STUDIJE UTJECAJA NA OKOLIŠ I PRETHODNE STUDIJE UTJECAJA NA DRUŠTVO

REPUBLKA KOSOVA PATEL GRANT NO. H254KOS

SADRŽAJ 1. 2.

UVOD .................................................................................................................................. 5 NALAZI I ZAKLJUČCI......................................................................................................... 6 2.1 Zadatak 1............................................................................................................................. 6 2.2 Zadatak 2............................................................................................................................. 8 2.3 Zadatak 3........................................................................................................................... 10 2.4 Zadatak 4........................................................................................................................... 18 2.4.1 Pregled zakonodavstva ........................................................................................... 18 2.4.2 Pregled mogućih utjecaja ........................................................................................ 18 2.4.3 Usklađenost zahvata s međunarodnim obvezama R. Kosovo o smanjenju prekograničnih utjecaja na okoliš i/ili smanjenje globalnih utjecaja na okoliš......... 24 2.4.4 Mjere zaštite okoliša ................................................................................................ 24 2.4.5 Program praćenja stanja okoliša ............................................................................. 30 2.4.6 Procjena troškova mjera zaštite okoliša.................................................................. 31 2.5 Zadatak 5........................................................................................................................... 32

PREGLED STUDIJE IZVODLJIVOSTI HE ZHUR UKLJUČUJUĆI I IZRADU PRETHODNE STUDIJE UTJECAJA NA OKOLIŠ I PRETHODNE STUDIJE UTJECAJA NA DRUŠTVO

REPUBLKA KOSOVA PATEL GRANT NO. H254KOS

UVOD

Nakon provedenog natječajnog postupka, a na osnovu Granta No. H254KOS, Ured projekta PATEL pri Ministarstvu energije i rudarstva Republike Kosova ugovorio je 13. listopada 2008. g. s Elektroprojektom d.d., Zagreb, Hrvatska izradu PREGLEDA STUDIJE IZVODLJIVOSTI HE ZHUR UKLJUČUJUĆI I IZRADU PRETHODNE STUDIJE UTJECAJA NA OKOLIŠ I PRETHODNE STUDIJE UTJECAJA NA DRUŠTVO. Prema studiji izrađenoj 2001. godine, sustav HE Zhur se sastoji od dviju hidroelektrana, HE Zhur I i HE Zhur II, akumulacijsko-derivacijskog tipa. Postrojenje je smješteno jugozapadno od grada Prizrena na području općina Prizren i Dragash/Sharr. Raspoloživi pad se koristi na dvije stepenice – HE Zhur I kod sela Zhur i HE Zhur II na rijeci Drini i Bardhë. Vodotoci čije će se vode koristiti u ovom hidroenergetskom sustavu teku područjem masiva Mali i Sharrit, a čine ga Lumi Plavë i Lumi Çaljane sa svojim pritokama. Sve zahvaćene vode dovode se u akumulacije na Lumi Plavë (akumulacija Plavë) i na polju Fusha e Llopushnikut (akumulacija Brezna). Vode se iz akumulacija provode tlačnim tunelom i cjevovodom na turbine HE Zhur I, koristeći tako bruto pad od 565 m. Nakon korištenja na HE Zhur I, voda se odvodi kroz gravitacijski tunel, gravitacijski kanal i tlačni cjevovod na HE Zhur II, koristeći bruto pad od 104,8 m. Na kraju, sve korištene vode ispuštaju se u Drini i Bardhë. Prema Studiji izvodljivosti izrađenoj 1983. u EPZ-u i Studiji izvodljivosti iz 2001, također izrađenoj u EPZ-u, HE Zhur I je instalirane snage 246 MW, s prosječnom godišnjom proizvodnjom od 335 GWh električne energije. HE Zhur II je instalirane snage 46,8 MW s prosječnom godišnjom proizvodnjom 63,2 GWh. U ovoj studiji nisu bile razmatrane promjene koje su se dogodile u okolišu u razdoblju od 1986. do 2001. godine. Također, nisu bile izrađene Prethodne studije EIA i SA s planom preseljenja. Ključni ciljevi ovog ugovora su: • ažuriranje postojeće Studije izvodljivosti HE Zhur te razvoj novih rješenja HE Zhur, • izrada Prethodne EIA (Procjena utjecaja na okoliš), uključujući prekogranične utjecaje, utjecaje na nizvodno područje i navodnjavanje prema međunarodnim zahtjevima i • izrada Prethodne SA (Procjena utjecaja na društvo) uključujući nacrt plana preseljenja. Rezultati koji se žele postići uključuju: Zadatak 1: Pregled, potvrdu i, gdje je potrebno, ažuriranje postojećih hidroloških, hidrotehničkih i geoloških podataka za HE Zhur; Zadatak 2: Pregled, optimiziranje i ažuriranje parametara postrojenja – dovršenje preliminarnih rješenja HE Zhur; Zadatak 3: Pregled i ažuriranje / završetak postojeće financijske i ekonomske analize, uključujući i mogućnosti financiranja; Zadatak 4: Izrada preliminarne EIA (Procjena utjecaja na okoliš), uključujući prekogranične utjecaje, utjecaje na nizvodno područje i navodnjavanje prema međunarodnim zahtjevima; Zadatak 5: Izrada Prethodne SA (Procjena utjecaja na društvo) uključujući nacrt plana za preseljenje.

PREGLED STUDIJE IZVODLJIVOSTI HE ZHUR UKLJUČUJUĆI I IZRADU PRETHODNE STUDIJE UTJECAJA NA OKOLIŠ I PRETHODNE STUDIJE UTJECAJA NA DRUŠTVO

2. 2.1

REPUBLKA KOSOVA PATEL GRANT NO. H254KOS

NALAZI I ZAKLJUČCI Zadatak 1: Pregled, potvrda i, gdje je potrebno, ažuriranje postojećih hidroloških, hidrotehničkih i geoloških podataka za HE Zhur

Pregledom terena i raspoloživih podloga zaključeno je slijedeće: 1. Trasu dovoda na potezu od Lumi Çaljane do akumulacije Plavë nije potrebno mijenjati zbog izgrađenosti prostora. Ovaj dovodni sustav bi samo na dijelu trase kod naselja Dragash/Sharr mogao doći u konflikt s novoizgrađenim objektima. Na temelju raspoloživih podloga dan je prijedlog za modifikaciju ovog dijela trase dovoda što je prihvatljivo za potrebe Studije izvodljivosti, ali će tek na temlju detaljnijih geodetskih podloga biti moguće dati konačno rješenje. 2. Na polju Fusha e Llopushnikut došlo je do značajnih promjena stanja u prostoru u odnosu na ono prema projektu iz 1983. godine kada je izrađena Novelacija idejnog projekta akumulacije Brezna tj. onog stanja u prostoru prema Feasibility studiji izrađenoj 2001. u kojoj je projekt ekonomski i financijski revidiran. Naselje Brezna spustilo se u polje Fusha e Llopushnikut koje bi trebala zaposjesti planirana akumulacija. Pregledom terena je također utvrđeno da je došlo i do širenja naselja Hani i Llopushnikut koje se, radi ostvarenja akumulacije Brezna, potapa u cjelosti. 3. Na području strojarnice HE Zhur I također je došlo do značajnih promjena u stanju u prostoru u odnosu na Idejni projekt iz 1970. godine koji je bio osnova za izradu Studije izvodljivosti 2001. godine. Potreba premještanja lokacije strojarnice HE Zhur I uočena je i ranije. U odnosu na projekt iz 1970. treba izmjeniti trasu dovoda i tip vodne komore, a mijenja se i visinski položaj strojarnice Zhur I. 4. Za slučaj odvoda HE Zhur I, tj. dovoda HE Zhur II, tunelom ne uočavaju se problemi uslijed izgrađenosti prostora. U slučaju izgradnje otvorenog kanala postoji na njegovom početku utjecaj na novoizgrađene kuće i cestu koja vodi prema Vrbnici i granici s R. Albanijom. Također je na njegovom kraju, kod sela Dobrushtë/Mirzë, moguć utjecaj na novoizgrađene kuće. 5. Pregledom raspoloživih inženjerskogeoloških podloga može se zaključiti da ne postoje razlozi za izmještanjem trasa planiranih dovoda. Također, na osnovi podataka i obrada do sada provedenih istraživanja može se konstatirati da su akumulacije Plavë i Brezna, primjenom predviđenih mjera i tehničkih rješenja, ostvarive. Za potrebe izrade glavnog projekta potrebno provesti dodatne istražne radove: geofizika, istražne bušotine i laboratorij na predviđenim objektima sustava. 6. Seizmičke obrade dane u elaboratu Analiza seizmičkog hazarda i definiranje projektnih seizmičkih parametara za objekte sistema HE Žur, IZIS, Skopje 1986. daju sve potrebne podatke za seizmički proračun konstrukcija. Ukoliko će biti propisano provođenje proračuna prema EUROCODE-u 8, tada izrađeni elaborat IZIS-a predstavlja podlogu na temelju koje se prema EUROCODE-u 8 određuju sile seizmičnosti. 7. Hidrološke podloge dane su u knjizi 1 dokumentacije za dobivanje građevinske dozvole za izgradnju HE Žur, izrađene u Elektroprojektu, Zagreb u svibnju 1986. godine. Nakon pažljiva pregleda razmatranoga hidrološkog elaborata zaključuje se da su u njemu sve obrade provedene korektno, a rezultati su realni za razdoblje koje je obrađeno. Pritom treba imati na umu da su na raspolaganju bili osnovni podaci čiju je kakvoću, često puta, trebalo pažljivo provjeravati, a većinom je zaključivanje trebalo temeljiti na podacima s udaljene hidrološke stranice Orqusha na Lumi Plavë. Rezultati dani u razmatranom 6

PREGLED STUDIJE IZVODLJIVOSTI HE ZHUR UKLJUČUJUĆI I IZRADU PRETHODNE STUDIJE UTJECAJA NA OKOLIŠ I PRETHODNE STUDIJE UTJECAJA NA DRUŠTVO

REPUBLKA KOSOVA PATEL GRANT NO. H254KOS

elaboratu su prihvatljivi i ocijenjuje se da pouzdanije hidrološke pokazatelje – s obzirom na kakvoću i količinu ulaznih podataka – nije bilo niti moguće dobiti. Međutim, bitna je činjenica da su oni izvedeni za razdoblje prije tridesetak godina (1925./26. – 1978./79.). Nažalost, u zadnjih tridesetak godina (nakon 1979.) osnovnih je hidrometeoroloških podataka znatno manje. Za profil Orqusha postoje srednji dnevni vodostaji i protoci u Saveznim godišnjacima Jugoslavije tek za 1983., 1984., 1985. i 1986. godinu. U novije se vrijeme na stanici Orqusha na Lumi Plavë, a niti na ostalim stanicama na slivu ne provode nikakva motrenja i mjerenja. Prema tome, novijih osnovnih hidroloških podloga praktički nema, pa sva zaključivanja treba uglavnom temeljiti na obradi iz razmatranoga elaborata. Pritom se napominje da je ovo novije razdoblje nešto sušnije u odnosu na ono obrađeno u elaboratu – što se prvenstveno može zaključiti na osnovi podataka s drugih slivova. (Činjenica je da srednji protok Lumi Plavë u profilu Orqusha u četverogodišnjem razdoblju od 1983. do 1986. iznosi: Qsr = 4,30 m3/s, ali je to prekratko razdoblje za donošenje mjerodavnih zaključaka.) Na osnovi izloženoga ocjenjuju se rezultati obrade u razmatranom elaboratu kao realni i prihvatljivi za razdoblje za koje su obrađeni (do 1978./79. godine). Kako utjecaj novoga, sušnog razdoblja nije moguće – radi nedostatka temeljnih podloga – pouzdano odrediti, preporuča se obnoviti hidrološku stanicu Orqusha na Lumi Plavë, a osnovati hidrološke stanice na mjestima zahvaćanja vode na Lumi Çaljane, Lumi Restelic, Lumi Brod, Lumi Leshtani, Lumi Radeshë, Lumi Xërxë i Lumi Plavë te hitno početi sa sustavnim hidrološkim motrenjima i mjerenjima. Tek će se na toj osnovi moći dovoljno pouzdano zaključivati o raspoloživim dotocima za HE Zhur. 8. Od geodetskih podloga na raspolaganju su jedino državne topografske karte u mjerilu 1:25000 čiji sadržaj datira iz 70-tih godina XX. stoljeća. Druge geodetske podloge, kao ni snimanja koja su eventualno bila provedena tokom izrade Idejnog projekta, nisu raspoložive. Za nastavak rada na projektu neophodno su potrebna geodetska snimanja područja koje obuhvaćaju građevine sustava HE Zhur, jer su temelj za dobivanje stvarnog stanja na terenu i inventarizaciju objekata i površina koje su zahvaćene radovima ili se potapaju akumulacijama. Ove podloge, dopunjene podacima katastra i gruntovnice, osnova su za rješavanje imovinsko-pravnih odnosa i određivanje naknada.

PREGLED STUDIJE IZVODLJIVOSTI HE ZHUR UKLJUČUJUĆI I IZRADU PRETHODNE STUDIJE UTJECAJA NA OKOLIŠ I PRETHODNE STUDIJE UTJECAJA NA DRUŠTVO

2.2

REPUBLKA KOSOVA PATEL GRANT NO. H254KOS

Zadatak 2: Pregled, optimiziranje i ažuriranje parametara postrojenja – dovršenje preliminarnih rješenja HE Zhur Razmatrane su potrebne modifikacije rješenja, zbog promjena stanja na terenu u odnosu na vrijeme kada su postavljena te moguća poboljšanja i optimizacije elemenata za koje se pregledom raspoložive dokumentacije utvrdilo da ih je moguće poboljšati. Razmatrana je i optimirana : • promjena lokacije HE Zhur I – lokacija i, posljedično tome, visinski položaj strojarnice, • trasa dovodnog tunela, tlačnog cjevovoda i tipa vodne komore HE Zhur I, • trasa i elementi odvodnog sustava HE Zhur I, odnosno dovodnog sustava HE Zhur II, • broj proizvodnih jedinica HE Zhur II, • trasa i veličina dovodnog sustava od Lumi Çaljane do akumulacije Plavë, • maksimalni vodostaj u akumulaciji Brezna i • utjecaj izgradnje sustava HE Zhur na buduću autocestu Vrmicë – Merdar, tj. na dio trase Vrmicë – Prizren. Analiza priključka na mrežu pokazala je da: U cijeni priključka nema bitne razlike između priključka na 110 kV ili na 220 kV. Za očekivati je da bi priključenje na 110 kV zahtijevalo nešto veće zauzeće prostora. Računski gubici na modelu EES-a su u slučaju priključka HE Zhur na 110 kV 22.4 MW, a 20.3 MW u slučaju priključka na 220 kV. Gubici su, dakle, manji u slučaju priključka na 220 kV. Mogući priključak HE Zhur I bio bi povoljniji na 110 kV sa stanovišta rasterećenja transformacije u TS 220/110 kV Prizreni 2 (u sadašnjem stanju izgrađenosti EES-a Kosova), i boljeg održavanja naponskog profila te smanjivanja gubitaka u mreži. Problematika prijenosne mreže 110 kV...400 kV rješavat će skorom izradom plana razvoja (Masterplan), u kojem će se rješavati i optimalna instalirana snaga transformacija (jer je strukturalna teškoća kosovskog EES-a da su svi značajniji izvori na 220 kV i 400 kV, pa opskrba ovisi o transformacijama na tim naponskim razinama). Prema očekivanjima KOSTT-a mreža 220 kV neće se dalje razvijati, a prsten 400 kV, s transformacijama 400/110 kV, bi se zatvorio. Time se rješava opskrba mreže 110 kV, pa je opravdano HE Zhur priključiti na 220 kV. To je logična razina priključka elektrane te snage, njenog najmanjeg utjecaja na moguća interna pojačavanja mreže („shallow connection“) i njenog pogona kao vršne elektrane. Također su i računski gubici modela EES-a u slučaju priključenja HE Zhur na 220 kV manji za oko 2 MW, kao što je ranije rečeno. Neangažiranje jednog bloka u TE Kosovo B nema većeg utjecaja na način priključka HE Zhur. U konkretnom zahtjevu za priključak HE Zhur trebat će zadovoljiti tri KOSTT-ova pravila: (1) Rule on general conditions of energy supply (2008.) (2) Grid Code ─ Connection Code (2008.) (3) Transmission Connection Charging Methodology (2008.) Prije izgradnje preporučuje se definiranje karakteristika hidrogeneratorske opreme sa stanovišta zahtjeva EES-a Kosova i njegovog paralelnog rada u UCTE. 8

PREGLED STUDIJE IZVODLJIVOSTI HE ZHUR UKLJUČUJUĆI I IZRADU PRETHODNE STUDIJE UTJECAJA NA OKOLIŠ I PRETHODNE STUDIJE UTJECAJA NA DRUŠTVO

REPUBLKA KOSOVA PATEL GRANT NO. H254KOS

Osnovni podaci i godišnja proizvodnja za HE Zhur I 2 × 25 m3/s i Zhur II 1 × 50 m3/s za zahvaćanje protoka trajanja do 5-dana: Osnovni podaci za zahvaćanje protoka do 5 dnevnog trajanja Površina sliva Srednja godišnja oborina Srednji godišnji protok Srednji godišnji volumen dotoka Akumulacija Plavë • maksimalni uspor • ukupni volumen • korisni volumen Akumulacija Brezna • maksimalni uspor • ukupni volumen • korisni volumen Bruto pad • maksimalni • minimalni Neto pad • maximum • minimum Turbine • broj • protok • pad (radni) • brzina • snaga Generatori • snaga • napon • cos φ • frekvencija Transformatori • snaga • prenosni omjer • grupa spoja • frekvencija Godišnja proizvodnja • vlažna godina (1955.) • prosječna • sušna godina (1926.) Ukupna godišnja proizvodnja HE Zhur I + HE Zhur II • vlažna godina (1955.) • prosječna • sušna godina (1926.)

F = 307,10 km2 h = 958 mm Qav.ann = 8,84 m3/s Vav.ann = 278,8 hm3 980,40 m n. m. Vtot. = 7,4 hm3 3 Ve.s. = 4,9 hm 979,40 m n. m. Vtot. = 119 hm3 Ve.s. = 112 hm3 HE Zhur I

HE Zhur II

589,40 m 555,25 m

94,15 m 87,94 m

583,93 m 533,38 m

93,52 m 85,41 m

2 25 m3/s 557,4 500 rpm 131 MW

1 50 m3/s 90,72 300 43 MW

2 × 143 MVA 16 kV ± 5% 0,90 50 Hz

1 × 46 MVA 10,5 kV ± 5% 0,90 50 Hz

2 × 143 MVA 16/242 kV YNd5 50 Hz

1 × 46 MVA 10,5/242 kV YNd5 50 Hz

586,82 GWh 342,20 GWh 200,86 GWh

95,00 GWh 55,39 GWh 32,51 GWh

681,82 GWh 397,59 GWh 233,37 GWh

PREGLED STUDIJE IZVODLJIVOSTI HE ZHUR UKLJUČUJUĆI I IZRADU PRETHODNE STUDIJE UTJECAJA NA OKOLIŠ I PRETHODNE STUDIJE UTJECAJA NA DRUŠTVO

REPUBLKA KOSOVA PATEL GRANT NO. H254KOS

Procjenjeni su troškovi izgradnje HE Zhur:

Cjelina

Trošak (EUR)

TROŠKOVI GRAĐENJA (bez PDV-a) 1

Građevinski dio

Hidromehanička oprema

Elektromehanička oprema

126,890,000.00 33,442,000.00 76,267,000.00

POČETNI TROŠKOVI 1

Studije i istražni radovi

Projektiranje i projektantski nadzor

Nadzor i troškovi investitora

Otkup zemljišta i odštete (sa porezom) UKUPNO

2.3

7,695,000.00 4,217,000.00 8,681,000.00 29,824,000.00 287,016,000.00

Zadatak 3: Pregled i ažuriranje / završetak postojeće financijske i ekonomske analize, uključujući i mogućnosti financiranja 1. HE Zhur je projekt koji se namjerava izgraditi za proizvodnju visoko kavalitetne (varijabilne) električne energije. 2. Proizvodnja HE Zhur predviđa se u količini 397.590.000 kWh godišnje. 3. HE Zhur je projekt namijenjen za sekundarnu i tercijarnu regulaciju frekvencije u elektroenergetskom sustavu Energetske korporacije Kosovo d.d. 4. HE Zhur će osiguravati “dodatne servise” elektroenergetskog sustava ili tržišta električnom energijom u regiji. 5. HE Zhur će podržavati i povećavati kvalitetu postojećih i novih termoenergetskih postrojenja na Kosovu. 6. HE Zhur će poboljšati karakteristike elektroenergetskog sustava Energetske korporacije Kosova d.d. 7. Troškovi izgradnje ovog projekta procjenjuju se u vrijednosti: a. Zemljište 29.824.000 € b. Građevinski objekti 126.890.000 € c. Oprema 109.708.000 € d. Ostalo (razvoj projekta) 20.593.000 € e. Ukupno (a+b+c+d) 287.017.000 € f. Obrtna imovina 3.110.000 € g. Monitoring (5 × 35.000 €) 175.000 € h. Interkalarne kamate (7%) 39.030 € i. Sveukupno (e+f+g+h) 329.332.000 € 8. Nakon izgradnje predviđena je slijedeća obnova opreme a. Elektromehanička oprema u vrijednosti 70.070.000 € zamjenjuje se u 25. i 50. godini rada HE Zhur. b. Hidromehanička oprema u vrijednosti 33.442.000 € zamjenjuje se u 35. godini. c. Prijenosni vodovi u vrijednosti 6.196.000 € zamjenjuju se u 40. godini. 9. HE Zhur se predviđa izgraditi u razdoblju 6 godina (1 godina priprema i 5 godina izgradnja). 10

PREGLED STUDIJE IZVODLJIVOSTI HE ZHUR UKLJUČUJUĆI I IZRADU PRETHODNE STUDIJE UTJECAJA NA OKOLIŠ I PRETHODNE STUDIJE UTJECAJA NA DRUŠTVO

REPUBLKA KOSOVA PATEL GRANT NO. H254KOS

10. Prihod projekta predstavlja prihod od prodaje električne energije po cijeni 84 €/MWh (čime bi se smanjio ili prestao uvoz električne energije) i prihod od smanjenja emisije CO2 po cijeni 10 €/tona. Prihod od CO2 ostvaruje se maksimalno do 21. godine poslovanja. Prodajna cijena električne energije 84 €/MWh temelji se na cijeni prema kojoj je Energetska korporacija Kosovo d.d. kupovala električnu energiju izvan Republike Kosovo. 11. Operativni troškovi procijenjeni su na razini 7.061.000 € godišnje. 12. Razdoblje analize je 50 godina proizvodnje i 6 godina izgradnje. 13. Temeljem troškova izgradnje (investicija), prihoda od prodaje, te operativnih troškova izračunata je profitabilnost (interna stopa rentabilnosti) projekta koja iznosi: Razdoblje analize 1-15. godine 1-20. godine 1-25. godine 1-50. godine

S prihodom od CO2

Bez prihoda od CO2

3,48% 5,42% 5,87% 7,10%

1,52% 3,72% 4,27% 5,99%

S prihodom od CO2

Bez prihoda od CO2

-10,13% 4,13% 5,38% 7,85%

-0,14% 1,70% 5,84%

14. Interna stopa vlastitog kapitala je: Razdoblje analize 1-15. godine 1-20. godine 1-25. godine 1-50. godine

15. Temeljem prethodnih konstatacija o profitabilnosti projekta može se zaključiti: a. Kriterij za prihvatljivost profitabilnosti je profitabilnost uloženog kapitala u alternativni projekt (oportunitetni trošak kapitala). Alternativna nerizična stopa profitabilnosti je profitabilnost ulaganja u vrijednosne papire (državne obveznice). Kamata na državne obveznice kreće se na razini 4-6%. b. Temeljem prethodnog i temeljem kriterija profitabilnosti ulaganja projekt nije prihvatljiv, računajući s prihodom od CO2, za razdoblje poslovanja 15 godina. Veći broj godina poslovanja (veći broj godina prikupljanja profita) od 15 ostvaruje zadovoljavajuću profitabilnost. c. U slučaju bez prihoda od CO2 projekt zadovoljavajuću profitabilnost ostvaruje za razdoblje 50 godina. d. Zadovoljavajuća profitabilnost vlastitog kapitala, pod pretpostavkom da kapital u financiranju izgradnje sudjeluje s 30%, projekt ostvaruje s prihodom od CO2, za razdoblje više od 25 godina poslovanja. Bez prihoda od CO2 projekt zadovoljavajuću profitabilnost vlastitog kapitala ostvaruje za razdoblje 50 godina. 16. Financiranje izgradnje projekta analizirano je za varijante: a. Financiranje izgradnje s udjelom vlastitog kapitala 100%, b. Financiranje izgradnje s udjelom kapitala 30% i kredita 70% (kamate 7%, vrijeme otplate 15 godina) i c. Financiranje i izgradnja putem javno privatnog partnerstva (koncesije). 17. Ekonomsko-financijska učinkovitost projekta u varijanti financiranja 100% iz vlastitog kapitala je slijedeća: a. Profitabilnost je opisana u točki 15. b. Račun dobiti i gubitka pokazuje računovodstveni dobitak nakon poreza na dobit za sve analizirane godine poslovanja 1-50. godine, u varijanti s i bez prihoda od CO2 c. Projekt je likvidan u svim analiziranim godinama poslovanja 1-50. godine, u varijanti s i bez prihoda od CO2

PREGLED STUDIJE IZVODLJIVOSTI HE ZHUR UKLJUČUJUĆI I IZRADU PRETHODNE STUDIJE UTJECAJA NA OKOLIŠ I PRETHODNE STUDIJE UTJECAJA NA DRUŠTVO

REPUBLKA KOSOVA PATEL GRANT NO. H254KOS

d. Projekt ostvaruje slijedeći kumulativni financijski rezultat [u ‘000 €]: Opis Prihodi Rashodi Porez na dobit Zadržana dobit nakon poreza Amortizacija Bruto financijski rezultat Otplata glavnice kredita Investicije 25-50. godine Neto financijski rezultat

S prihodom od CO2 1.781.451 695.887 217.113 868.451 342.857 1.211.308 0 179.779 1.031.529

Bez prihoda od CO2 1.669.878 695.887 194.798 779.193 342.857 1.122.050 0 179.779 942.271

18. Ekonomsko-financijska učinkovitost projekta u varijanti financiranja: vlastiti kapital 30% i kredit 70% (kamata 7%, otplata 15 godina) je slijedeća: a. Profitabilnost vlastitog kapitala opisana je u točki 14. b. Račun dobiti i gubitka pokazuje računovodstveni dobitak nakon poreza na dobit u svim analiziranim godinama 1-50. godine, u varijanti sa i bez prihoda od CO2 c. Projekt je likvidan u svim analiziranim godinama 1-50. godine u varijanti s prihodom od CO2. U varijanti bez prihoda od CO2 projekt je nelikvidan od 1-15. godine poslovanja (razdoblje otplate kredita). Nelikvidnost iz razdoblja 1-15. godine može se otkloniti kreditom koji će se otplaćivati u razdoblju 16-50. godine. d. Projekt ostvaruje slijedeći kumulativni financijski rezultat [u ‘000 €]: Opis Prihodi Rashodi Porez na dobit Zadržana dobit nakon poreza Amortizacija Bruto financijski rezultat Otplata glavnice kredita Investicije 25-50. godine Neto financijski rezultat

S prihodom od CO2 1.781.451 891.627 177.965 711.859 381.887 1.093.746 242.241 179.779 671.726

Bez prihoda od CO2 1.669.878 891.627 155.650 622.601 381.887 1.004.488 242.241 179.779 582.467

e. Pod pretpostavkom uvjeta kredita: kamata 7%, otplata u 15 godina, udio kredita može biti najviše 77,26% u varijanti s prihodom od CO2 da bi projekt bio likvidan u razdoblju 1-15. godine. U varijanti bez prihoda od CO2 maksimalni udio kredita, prema prethodnim uvjetima, može biti 64,52%. f. Omjer pokrića anuiteta veći je od 1 u varijanti s prihodom od CO2. Ova činjenica omogućuje da projekt može podmiriti anuitet investicijskog kredita. g. U varijanti bez prihoda od CO2 omjer pokrića anuiteta je manji od 1, što znači da projekt ne stvara dovoljno novčanih sredstava za podmirenje anuiteta u razdoblju 1-15. godine, te je u tom razdoblju nelikvidan. h. Cijena proizvodnje električne energije, pod pretpostavkom financiranja 30% vlastiti kapital i 70% kredit (7%, 15 godina otplata), u razdoblju 1-50. godine kreće se u rasponu 84,65 €/MWh u prvoj godini proizvodnje do 36,93 €/MWh u 50. godini proizvodnje. Prosječna cijena proizvodnje u razdoblju 1-50. godine je 51,26 €/MWh. U razdoblju otplate kredita (1-15. godina) cijena proizvodnje je 84,65 €/MWh, a nakon otplate kredita od 37,01 do 36,93 €/MWh. Razlog promjenljive cijene proizvodnje u razdoblju 16-50. godine je amortizacija imovine. 12

PREGLED STUDIJE IZVODLJIVOSTI HE ZHUR UKLJUČUJUĆI I IZRADU PRETHODNE STUDIJE UTJECAJA NA OKOLIŠ I PRETHODNE STUDIJE UTJECAJA NA DRUŠTVO

REPUBLKA KOSOVA PATEL GRANT NO. H254KOS

Diskontirana cijena proizvodnje (engl. Levelized Unit Energy Costs) i razdoblju 1-50. godine, s prihodom od CO2, je; Diskontna stopa (trošak kapitala) [%] 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10

Diskontirana cijena [€/MWh] 41,40 44,78 49,01 54,08 59,96 66,63 74,04 82,13 90,86 100,19 110,09

Prethodna tablica pokazuje prosječnu cijenu proizvodnje za razdoblje 1-50. godine u ovisnosti cijene izvora financiranja (cijene kapitala). Ovdje se ne ističe struktura izvora financiranja, jer u ovom proračunu se taj podatak zanemaruje, raspodjela troška kapitala, odnosno profita, između vlasnika kapitala i kreditora nije u ovom slučaju bitna. U ovom proračunu cijene nije bitno tko je vlasnik izvora financiranja. j. Analiza osjetljivosti pokazuje i. Da bi se prihodi i troškovi izjednačili (prag rentabilnosti), u uvjetima financiranja kredit 70%, godišnja proizvodnja električne energije treba biti: 1. 331.938.715 kWh u razdoblju 1-15. godine s prihodom od CO2 2. 400.771.463 kWh u razdoblju 1-15. godine bez prihoda od CO2 3. 168.815.382 kWh u razdoblju 16-50 godine (u tom razdoblju nema prihoda od CO2) ii. Da bi se prihodi i troškovi izjednačili, u uvjetima financiranja kredit 70%, minimalna prodajna cijena treba biti 84,7 €/MWh u razdoblju 1-15. godine, odnosno 37 €/MWh iii. Profitabilnost je osjetljiva na promjenu prodajne cijene električne energije i na promjenu investicija kako slijedi: Interna stopa rentabilnosti u razdoblju 1-50 godine: Opis Temeljna analiza Povećanje prodajne cijene el. energije 5% Povećanje prodajne cijene el. energije 10% Smanjenje prodajne cijene el. energije 5% Smanjenje prodajne cijene el. energije 10% Povećanje investicija 5% Povećanje investicija 10% Smanjenje investicija 5% Smanjenje investicija 10%

S prihodom od CO2 7,09% 7,51% 7,91% 6,66% 6,21% 6,72% 6,37% 7,50% 7,94%

Bez prihoda od CO2 5,99% 6,42% 6,83% 5,54% 5,08% 5,66% 5,36% 6,34% 6,73%

PREGLED STUDIJE IZVODLJIVOSTI HE ZHUR UKLJUČUJUĆI I IZRADU PRETHODNE STUDIJE UTJECAJA NA OKOLIŠ I PRETHODNE STUDIJE UTJECAJA NA DRUŠTVO

REPUBLKA KOSOVA PATEL GRANT NO. H254KOS

19. U slučaju realizacije projekta putem koncesije ekonomsko-financijska učinkovitost projekta sa stajališta koncesionara je slijedeća: a. Izvore financiranja izgradnje osigurava koncesionar, b. Koncesionar gradi objekt, održava ga, prodaje električnu energiju prema cijeni utvrđenoj koncesijskim ugovorom, te prema ugovoru predaje nakon isteka koncesije objekt koncedentu (davatelju koncesije), c. Koncesionar plaća koncedentu naknadu za koncesiju na procijenjenoj razini 3% od prihoda od prodaje električne energije, d. Struktura ekonomsko-financijske analize sa stajališta koncesionara je ista kao i sa stajališta projekta (poduhvata), odnosno sa stajališta Energetske korporacije Kosovo d.d. Razlika je u nešto nižim rezultatima ekonomsko-financijske učinkovitosti iz razloga što se za koncesionara pojavljuje novi trošak, a to je koncesijska naknada, e. Profitabilnost projekta sa stajališta koncesionara je slijedeća: Razdoblje analize 1-15. godine 1-20. godine 1-25. godine 1-50. godine f.

S prihodom od CO2

Bez prihoda od CO2

3,15% 5,13% 5,57% 6,84%

1,14% 3,39% 3,93% 5,72%

I u uvjetima da se projekt realizira putem koncesije predviđa se da će koncesionar uložiti vlastiti kapital 30% i koristiti kredit 70% (kamate 7%, 15 godina otplata). U tako predviđenim uvjetima financiranja profitabilnost vlastitog kapitala koncesionara je: Razdoblje analize 1-15. godine 1-20. godine 1-25. godine 1-50. godine

S prihodom od CO2

Bez prihoda od CO2

3,37% 4,65% 7,37%

-0,98% 0,87% 5,39%

g. Račun dobiti i gubitka pokazuje računovodstveni dobitak nakon poreza na dobit u svim analiziranim godinama poslovanja 1-50. godine u varijanti s i bez prihoda od CO2, h. Kumulativni financijski rezultat koncesionara je [u ‘000 €]: Opis Prihodi Rashodi Porez na dobit Zadržana dobit nakon poreza Amortizacija Bruto financijski rezultat Otplata glavnice kredita Investicije 25-50. godine Neto financijski rezultat i.

S prihodom od CO2 1.781.451 941.724 167.945 671.782 381.887 1.053.669 242.241 179.779 631.649

Bez prihoda od CO2 1.669.878 941.724 145.631 582.523 381.887 964.410 242.241 179.779 542.390

U uvjetima financiranja vlastiti kapital koncesionara 30%, kredit 70% (kamate 7%, 15 godina otplata) projekt je nelikvidan u razdoblju 13-15. godine s prihodima od CO2. Kumulativno 1-15 godine projekt je likvidan. Bez prihoda od CO2 projekt je nelikvidan u svim godinama otplate kredita (prvih 15 godina poslovanja), Da bi projekt bio likvidan u razdoblju otplate kredita maksimalni udio kredita, s prihodima CO2., mogao bi biti 74,95%. Bez prihoda od CO2 maksimalni udio kredita mogao bi biti 62,21%, 14

PREGLED STUDIJE IZVODLJIVOSTI HE ZHUR UKLJUČUJUĆI I IZRADU PRETHODNE STUDIJE UTJECAJA NA OKOLIŠ I PRETHODNE STUDIJE UTJECAJA NA DRUŠTVO

REPUBLKA KOSOVA PATEL GRANT NO. H254KOS

k. Omjer pokrića anuiteta u varijanti s prihodom od CO2 omjer pokrića anuiteta je manji od 1 u razdoblju 13-15 godine, te je u tim godinama projekt nelikvidan. Omjer pokrića anuiteta bez prihoda od CO2 je manji od 1 u svim godinama otplate kredita, te je u tim uvjetima projekt nelikvidan, l. Cijena proizvodnje električne energije u uvjetima izgradnje putem koncesije i financiranjem 30% kapital i kredit 70% iznosi: i. 87,17 €/MWh u razdoblje 1-15 godine poslovanja, ii. 39,53 €/MWh do 39,45 €/MWh u razdoblju 16-50. godine, iii. 53,78 €/MWh prosječno za razdoblje 1-50. godine, m. Diskontirana cijena proizvodnje (engl. Levelized Unit Energy Costs) i razdoblju 1-50. godine, s prihodom od CO2, je: Diskontna stopa (trošak kapitala) [%] 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10

Diskontirana cijena [€/MWh] 43,92 47,30 51,53 56,60 62,48 69,15 76,56 84,65 93,38 102,71 112,61

n. Analiza osjetljivosti sa stajališta koncesionara pokazuje: i. Prag rentabilnosti, potrebna količina proizvodnje električne uz koju su prihodi i troškovi izjednačeni, za predviđeni način financiranja, je: 1. 340.644.894 kWh godišnje u uvjetima s prihodom od CO2 u razdoblju 1-15. godine, 2. 413.532.144 kWh godišnje u uvjetima bez prihoda od CO2 u razdoblju 1-15. godine poslovanja, 3. 174.190.513 kWh godišnje u razdoblju 16-50 godine poslovanja, ii. Minimalna prodajna cijena uz koju su troškovi i prihodi jednaki je: 1. 87,2 €/MWh za razdoblje 1- 15. godine poslovanja, 2. 39,5 €/MWh za razdoblje 16-50 godine poslovanja, iii. Profitabilnost (interna stopa rentabilnosti) mijenja se u ovisnosti promjene prodajne cijene električne energije i troškova izgradnje kako slijedi: Interna stopa rentabilnosti za razdoblje 1-50 godine: Opis Temeljna analiza Povećanje prodajne cijene el. energije 5% Povećanje prodajne cijene el. energije 10% Smanjenje prodajne cijene el. energije 5% Smanjenje prodajne cijene el. energije 10% Povećanje investicija 5% Povećanje investicija 10% Smanjenje investicija 5% Smanjenje investicija 10%

S prihodom od CO2 6,84% 7,25% 7,65% 6,41% 5,97% 6,47% 6,13% 7,24% 7,67%

Bez prihoda od CO2 5,72% 6,15% 6,56% 5,28% 4,82% 5,40% 5,11% 6,07% 6,45% 15

PREGLED STUDIJE IZVODLJIVOSTI HE ZHUR UKLJUČUJUĆI I IZRADU PRETHODNE STUDIJE UTJECAJA NA OKOLIŠ I PRETHODNE STUDIJE UTJECAJA NA DRUŠTVO

REPUBLKA KOSOVA PATEL GRANT NO. H254KOS

20. Ekonomska učinkovitost sa stajališta društva, gdje se pored izravnih prihoda uključuju i neizravni, a iz troškova isključuju transferna plaćanja na razini društva, pokazuje slijedeći omjer koristi i troškova: Diskontna stopa [%] 6 7 8 9 10

Odnos diskontiranih prihoda i troškova 1,30 1,18 1,07 0,98 0,89

Temeljem prethodnih konstatacija mogu se istaknuti slijedeće ekonomsko-financijske osobitosti projekta: Pretpostavljeno je, temeljem uvozne cijene električne energije (“mješovite”, tj. temeljne, varijabilne i akcidentne) u prošlim godinama, da će HE Zhur prodavati električnu energiju kao tercijarnu energiju uravnoteženja Energetskoj korporaciji Kosovo d.d., ili na slobodnom tržištu po cijeni 84 €/MWh. Prema toj cijeni profitabilnost projekta je: Razdoblje proizvodnje

1-15. godine 1-20. godine 1-25. godine 1-50. godine

Interna stopa rentabilnosti za prodajnu cijenu 84 €/MWh Sa stajališta koncedenta Sa stajališta koncesionara (Energetske korporacije Kosovo d.d.) S prihodom od Bez prihoda od Bez prihoda od S prihodom od CO2 CO2 CO2 CO2 3,48% 1,52% 3,15% 1,14% 5,42% 3,72% 5,13% 3,39% 5,87% 4,27% 5,57% 3,93% 7,10% 5,99% 6,84% 5,72%

O prihvatljivosti razine profitabilnosti odlučuje vlasnik izvora financiranja (vlasnik kapitala). Logika prihvatljivosti profitabilnosti temelji se na alternativnoj upotrebi kapitala (oportunitetnom trošku kapitala). Ako uzmemo u obzir činjenicu da je nerizična profitabilnost ulaganja 5% (kamate na državne obveznice) i tome dodamo 2% za rizik projekta dolazi se do zahtijevane profitabilnosti 7%. Profitabilnost veću od 7 % projekt ostvaruje za razdoblje 50 godina sa stajališta Energetske korporacije Kosovo d.d. i u varijanti prihoda od CO2. Da bi se ostvarila profitabilnost projekta sa stajališta koncesionara na razini 7% u razdoblju 50 godina, s uključenim prihodom od CO2, prodajna cijena električne energije bi trebala biti 84,65 €/MWh. Budući da se u energetskom smislu pokazuje potreba za HE Zhur nema tržišnog rizika, ostaje samo rizik proizvodnje u ovisnosti raspoložive vode. To može biti činjenica da vlasnici kapitala smanje graničnu profitabilnosti na razini manje od 7%. Ako bi granična razina profitabilnosti bila 5% tada bi prodajna cijena električne energije, u varijanti s prihodom od CO2, trebala biti 69,15 €/MWh sa stajališta koncesionara, odnosno 66,63 €/MWh sa stajališta Energetske korporacije Kosovo d.d. (koncedent). Razdoblje 50 godina je relativno dugačko razdoblje temeljem kojeg bi vlasnik kapitala temeljio svoju odluku. Stoga ako pretpostavimo da bi vlasnik kapitala svoj kapital trebao vratiti u 25 godina tada bi prodajna cijena za razinu profitabilnosti 5% trebala biti: 78,74 €/MWh sa stajališta Energetske korporacije Kosovo d.d., odnosno 81,26 €/MWh.

PREGLED STUDIJE IZVODLJIVOSTI HE ZHUR UKLJUČUJUĆI I IZRADU PRETHODNE STUDIJE UTJECAJA NA OKOLIŠ I PRETHODNE STUDIJE UTJECAJA NA DRUŠTVO

REPUBLKA KOSOVA PATEL GRANT NO. H254KOS

Ovisnost profitabilnosti i prodajne cijene električne energije pokazuju slijedeći podaci: Profit % (Diskontna stopa %) 0 5 7 10

Diskontirana cijena električne energije €/MWh Sa stajališta koncedenta Sa stajališta koncesionara (Energetske korporacije Kosovo d.d.) 1-25. godina 1-50. godina 1-25. godina 1-50. godina 54,10 56,53 41,40 43,92 78,74 81,26 66,63 69,15 92,71 95,23 82,13 84,65 118,08 120,60 110,09 112,61

S obzirom na veliku osjetljivost profitabilnosti na razinu prodajne cijene električne energije i razdoblja ubiranja profitabilnosti, o ovoj činjenici treba voditi računa prilikom zaključivanja koncesijskog ugovora na način da trajanje koncesije bude između 20 i 30 godina kako bi koncesionar mogao vratiti uloženi kapital. Zakonom br. 2004/9 o regulativi energije (Službene novine Privremenih institucija samouprave na Kosovu broj 22/2008.) određeno je da energetske djelatnosti mogu obavljati poduzeća samo temeljem licence izdane od Regulatornog ureda za energiju. Trajanje licence je različito za pojedine elektroenergetske djelatnosti. Za proizvodne objekte električne energije licenca se izdaje maksimalno do 30 godina uz mogućnost obnove. Bilo bi korisno razdoblje trajanja koncesije povezati s razdobljem trajanja licence.

PREGLED STUDIJE IZVODLJIVOSTI HE ZHUR UKLJUČUJUĆI I IZRADU PRETHODNE STUDIJE UTJECAJA NA OKOLIŠ I PRETHODNE STUDIJE UTJECAJA NA DRUŠTVO

2.4

2.4.1

REPUBLKA KOSOVA PATEL GRANT NO. H254KOS

Zadatak 4: Izrada preliminarne EIA (Procjena utjecaja na okoliš), uključujući prekogranične utjecaje, utjecaje na nizvodno područje i navodnjavanje prema međunarodnim zahtjevima Pregled zakonodavstva Zakonska regulativa iz područja zaštite okoliša i prirode na Kosovu nije u potpunosti usklađena sa zakonodavstvom EU. Glavni nedostaci zakonodavstva na Kosovu vezani za zaštitu okoliša odnose na: • nepostojanje prostornih planova • parcijalnu usklađenost zakona s direktivama EU • nedostatak strategije zaštite okoliša, • nedostatak strategije za praćenje stanja okoliša, • nedostatak strategije bioraznolikosti • nedostatak planova osnovnih utjecaja na okoliš (tlo, vodu i zrak) • nedovoljno institucija i nejasno definiranje odgovornosti institucija na temelju zakona. U pravilu, preseljenje se provodi prema pravilima Svjetske banke Involuntory Resettlement, Operation Manual Bank Policies (OP 4,12) i IFC Performance Standard 5.

2.4.2

Pregled mogućih utjecaja Ocjena prihvatljivosti zahvata HE Zhur u osnovi proizlazi iz odnosa koristi i šteta koje bi proizvela izgradnja predviđenog zahvata. U okviru ocjene prihvatljivosti zahvata provest će se provjera opravdanosti izgradnje HE Zhur s motrišta ocjene povoljnosti utjecaja na okoliš kao i s motrišta opravdanosti zahvata analizom koristi i troškova analizom. Područje direktnih i indirektnih utjecaja Područje izravnih ili direktnih utjecaja je prostor izravnog zaposjedanja objekta. Izgradnjom planiranog zahvata pod direktnim utjecajem naći će se 560,1 ha i to akumulacija Plavë oko 49 ha, akumulacija Brezna oko 500 ha, dovodni sustav od akumulacije Brezna do HE Zhur I, uključujući strojarnicu 3,3 ha te dovodni i odvodni sustav od HE Zhur I do Zhur II sa strojarnicom HE Zhur II 4,0 ha. Kanalski dio dovodnog sustava Lumi Brod tijekom izgradnje zaposjeda oko 11,4 ha. Nakon izgradnje oko 7,6 ha ovih površina vraća se u prvobitno stanje jer se kanali natkrivaju. Oko 3,8 ha trajno se gubi zbog izgradnje prometnice uz natkrivene kanale. Na livade i pašnjake otpada oko 432 ha, na oranice oko 80 ha, na šume oko 2 ha, na neplodno i građevinsko tlo oko 30 ha te oko 17 ha na izgrađeno građevinsko zemljište. Unutar granica buduće akumulacije Plavë (uključujući i pojasu širine oko 50 m od obalne crte pri maksimalnom vodostaju) nalazi se oko 25 obiteljskih kuća. Od ostalih objekata koje treba rušiti za potrebe akumulacijskog jezera Brezna su škola i dom zdravlja u naselju Llopushnik. Koji će se od ugostiteljskih objekata i objekata male privrede rušiti u naselju Brezna treba utvrditi u predstojećim fazama projekta HE Zhur. Zbog izgradnje planirane akumulacije Brezna potopit će se dva groblja, oko 3 km državne ceste Prizren – Dragash/Sharr te oko 3 km lokalne ceste Llopushnik – Brezna. Groblja i ceste koje se potapaju kao i ostala infrastruktura koja se zaposjeda kao što su sustavi za vodoopskrbu i opskrbu električnom energijom izmještaju se. 18

PREGLED STUDIJE IZVODLJIVOSTI HE ZHUR UKLJUČUJUĆI I IZRADU PRETHODNE STUDIJE UTJECAJA NA OKOLIŠ I PRETHODNE STUDIJE UTJECAJA NA DRUŠTVO

REPUBLKA KOSOVA PATEL GRANT NO. H254KOS

Područje neizravnog ili indirektnog utjecaja je prostor na kojem nije sagrađen objekt, a na kojem se utjecaj zahvata na okoliš definira na temelju postavljenih kriterija i mjerila. Mogući indirektni utjecaji su oni utjecaji koji bi se ostvarili bez dodatnih tehničkih i drugih mjera zaštite. Utjecajno područje ovisi o tehničkim rješenjima koja će proizvesti željenu ili dozvoljenu razinu utjecaja. Kriterije i mjerila utvrđuju mjerodavne institucije društva i državne uprave dijelom na prijedlog projektanta i planera, a iniciranim zahtjevima kako korisnika prostora na kojem se gradi zahvat tako i korisnika prostora na kojem objekt utječe na okoliš. Koristi od planiranog zahvata Izgradnjom sustava HE Zhur postižu se slijedeće koristi: •

• • •

• • • • • • • • •

godišnja proizvodnja oko 400 GWh električne energije obnovljivim neiscrpnim resursom (vodom) koji ne onečišćuje abiotičke komponente: zrak, tlo i vodu i ne djeluje štetno na zdravlje ljudi, čime bi se poboljšao godišnji bilans električne energije Kosova, uspješno pokrivanje varijabilnog dijela dnevnog dijagrama opterećenja, osiguranje garancije u opskrbi energijom u slučajevima izvoza energije, prodaju viška električne energije u noćnim satima, popunjavajući energiju u vrijeme najveće potrošnje s HE Zhur, što bi omogućilo kontinuiranu prodaju električne energije i postizanje većih financijskih učinaka, odnosno povećanje vrijednosti manje vrijedne energije proizvedene u termoelektranama, osiguranje hladne rezerve s minimalnim gubicima vode (po potrebi) i toplu rezervu za kapacitete termoelektrana, osiguranje i kontrola kakvoće okoliša u utjecajnom području hidroenergetskog sustava Zhur, otvaranje određenog broja novih radnih mjesta. Određena potreba za radnom snagom očituje se tijekom izgradnje te nakon izgradnje planirane hidroelektrane, poboljšanje uvjeta za razvoja izletničkog turizma, poboljšanje uvjeta za sport i rekreaciju na akumulacijskom jezeru i zaobalju, poboljšanje uvjeta za mogućnost razvoja vikend-naselja, poboljšanje uvjeta za razvoj sportskog ribolova, poboljšanje uvjeta za unapređenje lovstva, mogućnost kaveznog uzgoja riba u akumulacijama.

Koristi od izgradnje planiranog zahvata proizlaze iz ispunjavanja postavljenih ciljeva svih zainteresiranih korisnika prostora i prirodnih dobara. Međutim, iako je izabrano najpovoljnije rješenje planiranog zahvata, ipak u potpunosti nije moguće izbjeći pojedinačne direktne i indirektne nepovoljne utjecaje na okoliš. Zbog toga je u nastavku dan pregled svih utjecaja zahvata na okoliš tijekom građenja, tijekom korištenja i nakon prestanka korištenja kako bi se procijenila vrijednost glavnih utjecaja zahvata na sadašnje stanje okoliša. Procjena vrijednosti tih utjecaja koristit će se u „cost-benefit“ analizi za dokazivanje ukupne društvene opravdanosti izgradnje predviđenog zahvata.

PREGLED STUDIJE IZVODLJIVOSTI HE ZHUR UKLJUČUJUĆI I IZRADU PRETHODNE STUDIJE UTJECAJA NA OKOLIŠ I PRETHODNE STUDIJE UTJECAJA NA DRUŠTVO

REPUBLKA KOSOVA PATEL GRANT NO. H254KOS

UTJECAJ TIJEKOM IZGRADNJE ZAHVATA Za vrijeme izgradnje planiranog zahvata koji će trajati oko 5 godina ne očekuju se utjecaji na klimu, podzemne vode, geologiju, seizmiku, zaštićene kulturne i prirodne vrijednosti, odlagalište otpada, telekomunikacije i gospodarstvo. Mogući negativni utjecaji tijekom izgradnje, a koji su vremenski ograničeni su: •

•

• •

•

• • • •

•

buka: razvoj buke koja predstavlja nepoželjan oblik zvuka moguć je od strojeva i transportnih sredstava posebice u slučaju građenja i transporta tijekom noći. Tražena razina zvučnog tlaka ( 45 dB(A) ovog energetskog otpada od najjačeg izvora (80 dB(A) zbog udaljenosti kuća osjetit će samo stanovnici naselja Dragash/Sharr tijekom izvođenja radova na probijanju tunela. onečišćenje zraka prašinom i ispusnim plinovima za vrijeme rada mehanizacije na izgradnji objekata planiranog sustava i pristupnih cesta, neposredno u okolišu gradilišta te tijekom dopreme i/ili otpreme materijala. Ovaj nepovoljni utjecaj kao i utjecaj buke najviše će osjetiti žitelji najbližih naselja gradilištu. onečišćenje tla uslijed nepropisnog odlaganja materijala te nekontroliranog curenja goriva i maziva iz radnih strojeva i transportnih sredstava. onečišćenje voda – posebice površinskih tijekom izvođenja radova na izgradnji akumulacije Plavë i dovodnog sustava Lumi Brod uslijed mogućeg curenja goriva i maziva iz strojeva za izvođenje zemljanih radova i transportnih sredstava. Do onečišćenja površinskih voda može doći i uslijed ispiranja nasutog i rasutog materijala s površine gradilišta. fauna kopna: negativni utjecaj na faunu kopna odnosi se na privremeni nestanak nekih životinjskih vrsta uključujući i lovnu divljač sa staništa gradilišta i uz gradilište zbog uznemiravanja, zatim onečišćenja atmosfere i buke. Utjecaji će biti znatno veći ako se radovi budu obavljali u reproduktivnom razdoblju pojedinih životinjskih skupina. poljoprivredne kulture: negativni utjecaj na poljoprivredne kulture odnosi se na mogućnost smanjenje vrijednosti poljoprivrednih kultura zbog prašine i lebdećih čestica na parcelama smještenim neposredno uz gradilište. cestovni promet: negativni utjecaj na cestovni promet odnosi se na mogućnost oštećenja lokalnih cesta zbog pojačanog prometa teškim vozilima. poteškoće u vodoopskrbi: poteškoće u vodoopskrbi moguće su za vrijeme pripreme terena za punjenje planiranih akumulacija, odnosno za vrijeme preinake postojećih vodova na području akumulacija. energetika: • prijenos električne energije: poteškoće u opskrbi električnom energijom moguće su za vrijeme izmještanja dalekovoda na području akumulacije Brezna. • distribucija električne energije: negativan utjecaj na opskrbu električnom energijom pojavit će se samo na dijelu lokalne distributivne mreže na području kuća u naseljima Brezna i Zym koje se ruše radi formiranja akumulacijskih jezera. krajobraz: negativni utjecaj na krajobraz odnosi se na mogućnost promjena krajobraza prvenstveno zbog uklanjanja vegetacijskog pokrova te samog izgleda gradilišta.

Negativni utjecaji tijekom izgradnje koji nisu vremenski ograničeni su utjecaji na: •

staništa: negativan utjecaj na staništa odnosi se na postupan gubitak staništa biljnih i životinjskih vrsta na prostoru zaposjedanja objektima planiranog zahvata HE Zhur, oko 560 ha s time da nestankom ovih staništa neće nestati niti jedna biljna i životinjska vrsta. 20

PREGLED STUDIJE IZVODLJIVOSTI HE ZHUR UKLJUČUJUĆI I IZRADU PRETHODNE STUDIJE UTJECAJA NA OKOLIŠ I PRETHODNE STUDIJE UTJECAJA NA DRUŠTVO

• •

• • • •

•

REPUBLKA KOSOVA PATEL GRANT NO. H254KOS

stambeni i gospodarski objekti. Kako planirani zahvat zaposjeda dio naselja njegovom izgradnjom došlo bi do rušenja oko 225 stambene i gospodarske jedinice i to u Zymu 25, a u Brezni oko 200 jedinica. poljoprivredno tlo: negativan utjecaj na poljoprivredno tlo odnosi se na postupni gubitak oko 523 ha poljoprivrednog zemljišta, od čega oko 89 ha pripada visokoproduktivnih poljoprivrednim površinama, oko 70 ha području akumulacije Brezne oko 11 ha na području akumulacije Plavë i oko 8 ha na području kanalske mreže šume i šumsko tlo: negativan utjecaj na šume i šumsko tlo odnosi se na postupni gubitak oko 2 ha šuma i šumskog zemljišta na području akumulacije Plavë. građevinsko tlo: negativan utjecaj na građevinsko tlo odnosi se na postupni gubitak oko 17 ha građevinskog zemljišta, od čega oko 15 ha na području akumulacije Brezna. ostalo tlo: negativan utjecaj na ostalo tlo odnosi se na postupni gubitak oko 8 ha ostalog tla. utjecaj na namjenu i korištenje¸prostora: Već tijekom građevinskih radova postupno neki dijelovi prostora trajno će izgubit svoju dosadašnju namjenu i korištenje, kao što su gospodarske šume na površini od oko 2 i poljoprivredne površine na površini od oko 523 ha te građevinsko zemljište na površini od oko 17 ha. Međuutjecaj s drugim planiranim objektima: Prema dostupnim podacima planirani zahvata ima međuutjecaj sa slijedećim objektima: • Pregradni profil i akumulacijsko jezero na Lumi Plavë s planiranim malim hidroelektranama (MHE) na Lumi Plavë na području Kosova, • Pregradni profil i akumulacijsko jezero na Lumi Plavë s planiranom HE na Lumi Plavë na području Albanije.

Mogući pozitivni utjecaji tijekom izgradnje planiranog zahvata su: •

• •

zapošljavanje: Izgradnja velikog sustava kao što je HE Zhur zahtijeva velik broj radnika, što će za posljedicu imati povećanje broja zaposlenih tijekom izgradnje. Navedeno povećanje zaposlenosti prvenstveno će se odraziti na područja općina na kojima se zahvat gradi. divlja odlagališta otpada: mogući pozitivni utjecaji na odlagališta otpada odnose se na sanacija divljih odlagališta otpada na području zaposjedanja i bližem okolišu planiranog zahvata. krajobraz: mogući pozitivni utjecaji na krajobraz odnosi se na hortikulturno uređenje dijela prostora i revitalizacija određenih staništa.

UTJECAJI ZA VRIJEME KORIŠTENJA HIDROELEKTRANE Mogući negativni utjecaji tijekom korištenja zahvata, osim gubitka na tom dijelu izvornih staništa koja se trajno zaposjedaju (oko 560 ha) su na: •

•

klimatske promjene: mogući negativni utjecaji na klimatske promjene i to samo na području akumulacije Brezna odnosi se na odstupanja sadašnjih vrijednosti temperature zraka između 0,5 i 2 oC, povećanje brzine vjetra između 10 i 30% te povećanje vlažnosti zraka između 10 i 20 % u odnosu na sadašnje stanje. površinske vode: Očekivani negativni utjecaju tijekom korištenja zahvata odnosi se na promjene hidrološkog režima tečenja voda u vodotocima nizvodno od brane, odnosno vodozahvata. Naime upitna je dostatnost predviđenog biološkog minimuma za ekološki prihvatljiv protok kojim se osigurava razvoj i održavanje autohtonih zajednica vodotoka nakon što se zadovolje sve potrebe za vodom, a što treba usuglasiti s R. Albanijom. 21

PREGLED STUDIJE IZVODLJIVOSTI HE ZHUR UKLJUČUJUĆI I IZRADU PRETHODNE STUDIJE UTJECAJA NA OKOLIŠ I PRETHODNE STUDIJE UTJECAJA NA DRUŠTVO

•

• • • •

•

• •

•

REPUBLKA KOSOVA PATEL GRANT NO. H254KOS

poljoprivredno tlo: negativan utjecaj na poljoprivredno tlo odnosi se na trajni gubitak oko 523 ha poljoprivrednog zemljišta, od čega oko 89 ha pripada visokoproduktivnih poljoprivrednim površinama (81 ha na području akumulacija, a 8 ha na području kanalske mreže). Potencijalnio nepovoljan utjecaj na poljoprivrednu proizvodnju moguć je i nizvodno od vodozahvata na površinama uz vodotoke koje su se do sada navodnjavale. šume i šumsko tlo: negativan utjecaj na šume i šumsko tlo odnosi se na trajnu prenamjenu oko 2ha šuma i šumskog tla. građevinsko tlo: negativan utjecaj na građevinsko tlo odnosi se na trajni gubitak oko 17 ha građevinskog zemljišta, od čega oko 15 ha na području akumulacije Brezna. ostalo tlo: negativan utjecaj na ostalo tlo odnosi se na trajni gubitak oko 8 ha ostalog tla. staništa, biljni i životinjski svijet: izgradnjom predviđenog zahvata, trajno će nestat biljne zajednice na području zaposjedanja te staništa životinjskih vrsta površine oko 560 ha koja prema Corine Biotopes klasifikaciji staništa spadaju u kategoriju 2 vode, 3 šikare i travnjaci, 4 šume, 5 poljoprivredni predjeli te 86.2 sela i 87. 2 ruderalne zajednice. faunu riba: najveći i najuočljiviji utjecaj izgradnja brana na rijekama je sprječavanje migracije ribljih vrsta i to posebice onih koje sezonski migriraju radi reprodukcije ili prehrane. Poznato je da se migratorne vrste masovno okupljaju ispod same brane u i u takvim okolnostima su pod znatno većim pritiskom predatora nego što je to slučaj u prirodnim uvjetima. Prilikom nizvodnih migracija javlja se direktan negativan utjecaj na ribe uslijed pogibanje riba padom preko preljeva. Zbog smanjenja nanosa nizvodno od pregrade, smanjuje se i količina riblje hrane. lovstvo: Dovršenjem objekata planirane HE Zhur i njenim stavljanjem u funkciju, u određenoj mjeri osim što će se smanjiti površina lovišta izmijenit će se i prirodni okoliš najnižih dijelova lovišta. Nepovoljan utjecaj na divljač posebno u početno vrijeme funkcioniranja sustava je zbog mogućnosti utapanja divljači naročito srna i divljih svinja te jelena. Međutim, ovi su nepovoljni utjecaji takvog značaja da će im se sve vrste divljači moći prilagoditi, te se zato mogu smatrati malim. namjenu i korištenje prostora: Zbog izgradnje planiranog zahvata prenamijenit će se oko 560 ha površina. sociološki i demografski aspekt: Zbog izgradnje objekata sustava HE Zhur, prema dostupnoj projektnoj dokumentaciji potopit će oko 225 stambenih objekata i to oko 200 u naselju Brezna i oko 25 u naselju Qollopek (Zym). Od ostalih objekata koje treba rušiti u naselju Brezna nalazi se jedna škola i jedno igralište. U istom naselju treba preseliti dva groblja. U Lopushniku potopit će se jedna osnovna škola i dom zdravlja. Osim toga na području akumulacijskog jezera Brezna potopit će se nekoliko objekata male privrede, čiji točan broj treba naknadno utvrditi. Na području akumulacije Plavë prestat će mogućnost korištenja oko 11 ha poljoprivrednog zemljišta, zatim oko 34 ha livada i pašnjaka te oko 2 ha šuma čije vlasništvo treba utvrditi. Na području akumulacije Brezna onemogućit će se proizvodnja na oko 70 ha oraničnih površina te korištenje pašnjaka i livada na oko 400 ha. fizionomiju krajobraza: Podizanjem razine vode korita Lumi Plavë za oko 34 m te napuštanje vode u Fusha e Llopushnikut znatno će utjecati na izvorno stanište, a time i na osiromašenje biljnih i životinjskih vrsta na potezu izgradnje. Navedenom izgradnjom promijenit će se pojedine prirodne i kultivirane značajke i vrijednosti krajobraza. Izgubit će se autohtona vegetacija livada i pašnjaka te šumaraka i manjeg dijela šume na području akumulacije Plavë. U vizualnom pogledu na zahvaćenom potezu dominirat će masa vodene površine ujednačenog ritma što će se odraziti na vizualnu kvalitetu u odnosu na sadašnje krajobrazne cjeline 22

PREGLED STUDIJE IZVODLJIVOSTI HE ZHUR UKLJUČUJUĆI I IZRADU PRETHODNE STUDIJE UTJECAJA NA OKOLIŠ I PRETHODNE STUDIJE UTJECAJA NA DRUŠTVO

REPUBLKA KOSOVA PATEL GRANT NO. H254KOS

Mogući pozitivni utjecaji tijekom korištenja planiranog zahvata odnose se na: • •

•

unošenje više reda u prostor planiranog zahvata. poljoprivrednu proizvodnju: zbog mogućnosti osiguranja dovoljnih količina vode za navodnjavanje poljoprivrednih površina u zaobalju planiranih akumulacija. Unošenje više reda u prostor zbog nadzora nad „divljim“ odlagalištima otpada drugi je povoljan utjecaj za poljoprivredu. Ovdje nije u pitanju „estetska strana“ problema ni utjecaj te prakse na krajobraz. U pitanju je realna opasnost onečišćenja voda i bilja koje tu raste i ulazak onečišćenja u hranidbeni lanac, izravno ili posredno. faunu riba: izgradnjom akumulacijskih jezera Plavë (do 49 ha) i Brezna (do 500 ha) doći će do povećane ihtioproduktivnosti u odnosu na matični vodotok, što je uvjet za povećanje zanimanja za rekreacijsko-sportski ribolov. Osim sportskog ribolova akumulacijska jezera pružaju mogućnost kaveznog uzgoja riba. Zbog očekivanih temperaturnih prilika u jezerima bi vladali povoljni uvjeti za kavezni uzgoj plemenitih vrsta riba, salmonida. šumarstvo: Povećanje vlažnosti zraka i povećanje količine padalina u okolišu akumulacijskih jezera povoljno će utjecati na povećanje produkcije biomase šuma. Međutim, zbog manjeg dometa klimatskih promjena od ruba akumulacijskih jezera (do nekoliko desetaka metara uvis te 1 do 2 km od obala) ovaj povoljni utjecaj osjetit će se na manjim površinama pod šumom. čovstvo: Iako je smanjenje površine postojećih staništa nepovoljno s aspekta današnjeg lovstva, ipak formiranje novih vodenih površina povoljno će utjecati na razvoj vodene pernate divljači čime će se proširiti mogućnosti lova na ovom području. Povoljno zbog olakšanog napajanja izgradnja akumulacija povoljno će utjecati i na visoku lovnu divljač. namjenu i korištenje prostora: Nakon izgradnje, kao nova namjena ovoga prostora otvara se i mogućnost korištenja u turističke i rekreacijske svrhe. Vodena površina akumulacija koja iznosi oko 550 ha može poslužiti za rekreaciju građana. Uz same akumulacije mogu se napraviti šetnice i biciklističke staze, a u njihovom zaobalju i ostali sportsko rekreacijski i edukativni sadržaji. Akumulacijska jezera se mogu koristiti i za kavezni uzgoj riba. sociološki i demografski aspekt: Uz predviđene mjere zaštite planirani zahvat neće ugroziti život i rad stanovništva, potaknuti iseljavanje, zaustaviti useljeničke tokove, dovesti u pitanje gospodarsku orijentaciju stanovništva te onečistiti prirodne resurse važne za život i rad, već će poticati naseljavanje i zapošljavanje na tome području.

Pozitivni učinci od planirane izgradnje su: • veća vrijednost nekretnina, • bolji uvjeti za sport i rekreaciju, • novi izvori prihoda uslijed razvoja novih djelatnosti, posebice turizma, • uređenje šireg prostora, izgradnja infrastrukture i prometnica. UTJECAJI U SLUČAJU IZVANREDNIH OKOLNOSTI I PROCJENA RIZIKA Iako će se svi objekti HE Zhur projektirati i izgraditi u skladu s postojećim propisima, tijekom rada sustava HE Zhur ne isključuju se moguće nezgode uvjetovane višom silom. Pod „višom silom“ podrazumijevaju se razorni potresi, veće jačine od proračunskog, zatim ratna razaranja, namjerno oštećenje dijelova građevine, odnosno instalacija. Radi ocjene utjecaja i određivanje mjera zaštite izradit će se projekt Određivanje posljedica uslijed rušenja brane akumulacije Plavë na temelju kojega će se ustanoviti posljedice rušenja brane i mjere zaštite utjecajnog područja Na temelju dobivenih rezultata treba predvidjeti plan obilježavanja zona plavljenja te plan i sustav za obavještavanje i uzbunjivanje. 23

PREGLED STUDIJE IZVODLJIVOSTI HE ZHUR UKLJUČUJUĆI I IZRADU PRETHODNE STUDIJE UTJECAJA NA OKOLIŠ I PRETHODNE STUDIJE UTJECAJA NA DRUŠTVO

REPUBLKA KOSOVA PATEL GRANT NO. H254KOS

UTJECAJI NAKON PRESTANKA KORIŠTENJA HE Zhur se predviđa kao trajna građevina. 2.4.3

Usklađenost zahvata s međunarodnim obvezama R. Kosovo o smanjenju prekograničnih utjecaja na okoliš i/ili smanjenje globalnih utjecaja na okoliš Sukladno Espoo Konvenciji o izgradnji planiranog zahvata HE Zhur preko nadležnog ministarstva Republike Kosovo obaviješteno je nadležno ministarstvo Republike Albanije. U toku izrade ovog projekta, uspostavljen je kontakt između relevantnih vlasti Republike Kosova i Republike Albanije u svezi s prekograničnim pitanjima. Ova suradnja je u tijeku. Budući da navedene količine vode označene kao ''biološki minimum'' nisu usuglašene s R. Albanijom iste treba usuglasiti u predstojećim fazama razvoja projekta HE Zhur. To je vrlo važno učiniti prije izrade glavnog projekta radi definiranja konačnih hidroloških parametara o kojima ovisi veličina izgradnje planiranog sustava HE Zhur.

2.4.4

Mjere zaštite okoliša OPĆENITO Budući da se predmetna preliminarna procjena utjecaja HE Zhur na okoliš temelji na postojećim podlogama koje su nedostatne za konačnu procjenu utjecaja u nastavku su uz prijedlog općih mjera zaštite okoliša navedene podloge koje bi treba osigurati prije izrade Studije o utjecaju planiranog zahvata na okoliš te podloge koje treba osigurati prije početka izvođenja radova. Podloge koje je potrebno osigurati prije izrade studije o utjecaju planirane HE Zhur na okoliš odnose se na izradu: • Prostornog plana Republike Kosovo i Prostornih planova općina Prizren i Dragash/Sharr • studije o zastupljenosti spilja i njihove faune posebice na području izgradnja tunela za dovod i odvod vode, • vegetacijske karte promatranog područja, • studije o zastupljenosti faune invertebrata, posebice faune leptira te vertebrata kopna uključujući zastupljenost endemskih, zaštićenih i ugroženih biljnih i životinjskih vrsta, • studije o stvarnom stanju poljoprivredne proizvodnje • studije o stanju šumarstva, • studiju o stanju ribljeg fonda • studiju o stanju lovstva, • konzervatorske studiju • studije o ekološki prihvatljive protoke nizvodno od brane i vodozahvata, usklađenu s Albanskim zahtjevima. • elaborata o stanja kuća i objekata u naseljima na i uz područje zaposjedanja, • elaborata o stanju odvodnje, odnosno septičkih jama u naseljima na i uz područje zaposjedanja, • elaborata o stanju vodovodne, energetske i telekomunikacijske mreže, na i uz područje zaposjedanja, • elaborata o stanju divljih odlagališta otpada na području zaposjedanja • elaborata o pravednoj nadoknadi ili zamjenu za zaposjednute objekte i prostor Prije izrade studije o utjecaju na okoliš potrebno je raspolagati i s: • hidrološkim podacima • podacima o kakvoći površinskih voda • osnovnim meteorološkim podacima (oborine, vlažnost zraka, magla, vjetar),

PREGLED STUDIJE IZVODLJIVOSTI HE ZHUR UKLJUČUJUĆI I IZRADU PRETHODNE STUDIJE UTJECAJA NA OKOLIŠ I PRETHODNE STUDIJE UTJECAJA NA DRUŠTVO

REPUBLKA KOSOVA PATEL GRANT NO. H254KOS

Osim toga, prije izgradnje planiranog zahvata nositelj zahvata treba: • izraditi projekt preseljenja groblja uvažavajući zahtjeve vjerskih dostojanstvenika, • izraditi model utjecaja planiranih akumulacija na klimatske promjene, • izraditi projekt organizacije građenja, • Izraditi projekt načina miniranja • izraditi projekt krajobraznog uređenja • s nadležnim tijelima lokalne uprave odrediti lokacije nalazišta materijala za izgradnju brane akumulacije Plavë, • osigurati dobavu umjetnih materijala na gradilište iz skladišta ili pogona koji moraju biti smješteni izvan područja izgradnje, • s nadležnim tijelima lokalne uprave odrediti lokacije za odlaganje viška iskopanog, a neutrošenog materijala, s tim da pokrovni humusni sloj treba odlagati na posebno određene lokacije, • putem sredstava javnog informiranja, obavijestiti javnost o izgradnji planiranog zahvata i očekivanim utjecajima, • osigurati smještaj za osoblje koje radi na izgradnji sustava te osigurati mjesta prikupljanja krutog otpada, • osigurati zbrinjavanje otpada iz sanitarnih čvorova i krutog otpada putem ovlaštenih tvrtki, • osigurati odgovarajuću lokaciju za smještaj mehanizacije, opreme za građenje i održavanje opreme i strojeva. • obilježiti gradilište i osigurati odgovarajuću zaštitu na gradilištu, • o početku radova izvijestiti konzervatorsku ustanovu, radi nadzora tijekom radova, • osigurati suradnju sa stručnjakom biologom radi zaštite staništa te flore i faune • osigurati nabavu nasadnog materijala za poribljavanje vodotoka i akumulacijskih jezera, bilo iz najbližeg postojećeg ili izgradnjom novog mrjestilišta, • s nadležnim tijelima lokalne uprave odrediti lokacije za odlaganje materijala iz akumulacija prilikom njihovog čišćenja te procijeniti mogućnost njegovog gospodarskog korištenja, • uz projekt praćenja okoliša izraditi i projekt tehničkog promatranja predloženog zahvata. Nositelj zahvata će tijekom predviđenih aktivnosti vezanih uz izgradnju i korištenje planiranog zahvata HE Zhur biti obvezan provoditi mjere zaštite okoliša prema Rješenju nadležnog ministarstva Republike Kosovo o prihvatljivosti zahvata za okoliš. MJERE ZAŠTITE TIJEKOM IZGRADNJE ZAHVATA Nositelj izgradnje predviđenog zahvata mora se pobrinuti da izvođač radova provodi gradnju primjerenom mehanizacijom i u skladu s usvojenom dinamikom radova te da se pridržava usvojene projektne dokumentacije i da poštuje zakonske propise Osnovna mjera o kojoj ovisi provođenje mjera zaštite okoliša je jedinstveni nadzor nad zaštitom okoliša na cjelokupnom gradilištu. U nadzor treba uključiti stručnjake različitih specijalnosti, kao što su konzervator, ekolog, šumar, agronom i dr. Zaštita od prašine i buke

Osnovna mjera zaštite od prašine je vlaženje površina na kojima se vrše radovi, a od buke korištenje tehnički ispravnih strojeva. Radi smanjenja buke i prašine brzina transportnih vozila ne bi trebala biti veća od 30 km/h.

PREGLED STUDIJE IZVODLJIVOSTI HE ZHUR UKLJUČUJUĆI I IZRADU PRETHODNE STUDIJE UTJECAJA NA OKOLIŠ I PRETHODNE STUDIJE UTJECAJA NA DRUŠTVO

REPUBLKA KOSOVA PATEL GRANT NO. H254KOS

Mjere zaštite voda od onečišćenja

Tijekom izgradnje objekata planiranog zahvata treba osigurati prijenosne sanitarne čvorove s vodonepropusnim rezervoarima. Sadržaj sanitarnih čvorova treba zbrinjavati na siguran način. Valja koristiti tehnički ispravne strojeve. Skladištenje goriva, maziva i opreme na gradilištu mora biti svedeno na najmanju moguću mjeru. Svako ispuštanje goriva, maziva ili drugih tekućih sredstava na gradilištu u tlo i vode strogo je zabranjeno, a možebitne takve slučajeve potrebno je odmah sanirati. Otpadne materijale nastale u postupku izgradnje treba odlagati na posebno određenoj lokaciji, te organizirati redoviti odvoz otpada s gradilišta na najbliže uređeno odlagalište ili na planirku ako se radi o inertnom građevinskom otpadu. Dio vodotoka nizvodno od brane, odnosno vodozahvata treba urediti tako da se uvaže inženjersko-biološke metode uređenja vodotoka. Vezano za novoformirane vodene ekosustave akumulacijska jezera, radi usporavanja eutrofikacije u njima prije punjenja treba s površina odstraniti svu travnatu vegetaciju i šikare. Šumsko drveće i pojedinačna stabla sjeći nisko, a panjeve nije potrebno vaditi. Mjere zaštite biljnog i životinjskog svijeta

Osnovna mjera zaštite biljnog i životinjskog svijeta je sprječavanje nepotrebne degradacije staništa ograničavanjem radova na usko područje gradnje zahvata te usklađivanje radova s reprodukcijskim ciklusom pojedinih životinjskih vrsta. Mjere zaštite tla

Humusno-oranični sloj debljine 0.3 m s lokacija brane, dovodnog i odvodnog sustava te nalazišta materijala treba odstranjivati selektivno i uz nadzor te privremeno odložiti na za to posebno određenu lokaciju. Radii što boljeg uklapanja u okoliš završni oblik nalazišta zemljanih materijala treba oblikovati sukladno postojećoj topografiji. Iskope zemljanih materijala i zemljane radove treba organizirati u skladu s vremenskim prilikama. Tijekom obilnih kiša i vjetra obvezno je zaustavljanje radova i zaštita lokacija radova od poplavljivanja, odnosno raznošenja materijala. Završetkom svake faze radova dovršene zemljane dijelove građevine treba zaštititi od erozije. Okoliš brane, pristupnih prometnica te dovodnog i odvodnog sustava nakon završetka građevinskih radova treba dovesti u prvobitno stanje. Mjere zaštite lovstva

Tijekom izvođenja radova, a radi zaštite divljači, tijekom korištenja zahvata, obale akumulacija urediti tako da će omogućiti bezopasno izlaženje divljači iz vode. U tu svrhu moguće je upotrijebiti šupljikave betonske elemente, koji uz hrapavost omogućuju i rast specifične vegetacije. Zaštita ribarstva

Za opstanak zajednice riba tijekom izvođenja radova neophodno je održavati potrebnu kakvoću voda u vodotocima. 26

PREGLED STUDIJE IZVODLJIVOSTI HE ZHUR UKLJUČUJUĆI I IZRADU PRETHODNE STUDIJE UTJECAJA NA OKOLIŠ I PRETHODNE STUDIJE UTJECAJA NA DRUŠTVO

REPUBLKA KOSOVA PATEL GRANT NO. H254KOS

Mjere zaštite poljoprivrede

Tijekom radova, koliko je god to moguće, treba lokalnom stanovništvu omućiti korištenje pašnjaka, livada i oranica na području unutar granica zahvata. Višak materijala i otpad ne smiju se odlagati na okolni teren. Mjere zaštite šuma

Prilikom izvođenja radova nije dozvoljena sječa i oštećivanje stabala i korijenovog sustava stabala izvan područja zaposjedanja. U šumu i na šumsko zemljište nije dozvoljeno odlaganje viška materijala, smeća i ispuštanje otpadnog ulja. Mjere zaštite prirodnih i kulturnih osobitosti

Prije iskopa humusnog i površinskog zemljanog sloja na lokacijama pojedinih objekata treba izvršiti obilazak lokacije od strane djelatnika konzervatorske ustanove i ustanove za zaštitu prirode, koji će odrediti uvjete iskopa i uvjete eventualnog daljnjeg nadzora. Mjere zaštite objekata i infrastrukture

Svi radovi na objektima i infrastrukturi moraju se izvoditi tako da se ne ugrozi njihova funkcija, uz nadzor mjerodavnih službi, uz evidenciju svih provedenih zahvata, te uz hitnu sanaciju svih možebitnih oštećenja. Mjere zaštite krajobraza

Po završetku radova treba ukloniti sve gradilišne objekte, pomoćne gradilišne prometnice i ostale elemente gradilišta te u potpunosti provesti konačnu tehničkobiološku sanaciju degradiranog prostora sukladno projektu krajobraznog uređenja okoliša planiranog zahvata. Mjere zaštite ljudi

Radi zaštite lokalnog stanovništva od utjecaja radova na njihove uvjete života treba osigurati stalne mjere sprječavanja širenja prašine i blata u okoliš te ograničiti utjecaj buke. Pristup vozila i građevinskih strojeva s gradilišnih prometnica na lokalne prometnice izvoditi tako da se spriječi ometanje lokalnog prometa. MJERE ZAŠTITE TIJEKOM KORIŠTENJA ZAHVATA Zaštita kakvoće voda

Tijekom korištenja zahvata posebno treba paziti na odvodnju oborinskih i otpadnih voda iz sanitarnih čvorova i iz strojarnica. Otpadne vode treba prikupljati u vodonepropusnim spremnicima te povremeno odvoziti do dopuštenog mjesta ispuštanja. Separatori ulja moraju biti valjano održavani. Osim toga, nužno je pratiti kretanje procjednih voda iz sanitarnog odlagališta otpada lociranog u blizini akumulacije Brezna i shodno tome predvidjeti odgovarajuće mjere da ove vode ne dođu u akumulacijsko jezero Brezna. Radi smanjivanja zasipavanja akumulacije Plavë treba na posebno ugroženim dionicama brdskog dijela sliva provesti dodatno ozelenjavanje i pošumljavanje. Čišćenje dna akumulacije od nanosa treba obavljati u propisanim rokovima. 27

PREGLED STUDIJE IZVODLJIVOSTI HE ZHUR UKLJUČUJUĆI I IZRADU PRETHODNE STUDIJE UTJECAJA NA OKOLIŠ I PRETHODNE STUDIJE UTJECAJA NA DRUŠTVO

REPUBLKA KOSOVA PATEL GRANT NO. H254KOS

U samom koritu potoka te uz samu obalu vodotoka dopustiti samo kontrolirani rast drveća i grmlja (radi zaštite od stvaranja čepova u koritu i plavljenja). Zaštita staništa, biljnog i životinjskog svijeta

Radi zaštite flore i faune kopnenih ekosustava tijekom korištenja zahvata predviđeno je i redovito održavanje i njegovanje flore i vegetacije na prostoru uređenja Za poboljšanje izgleda krajobraza, sve površine u zaobalju planiranog zahvata treba prepustiti prirodnoj sukcesiji zajednica, a sve slobodne površine lokacije predviđenog zahvata treba ozeleniti autohtonom vegetacijom ovog područja prema odobrenom hortikulturnom projektu. Stalnim praćenjem populacija potrebno je omogućiti eventualne dodatne popravke i korekcije. U slučaju uočavanja smanjenja populacija pojedine vrste ili skupine životinja potrebno je izvršiti korekcijske zahvate u smislu revitalizacije i vraćanja izmijenjenih, oštećenih i uništenih staništa te oporavka populacije. Zaštita lovstva

Tijekom rada HE Zhur potrebno je da lovoovlaštenici izrade poseban plan zaštite divljači na tom prostoru te da kalendar svojih aktivnosti prilagode namjeni objekta i njegovom okolišu. Zaštita ribarstva

Jedna od vjerojatnih posljedica izgradnje planiranog zahvata je intenzivnije korištenje voda od strane sportsko-ribolovnih udruga i društava. Namjera i cilj takvih udruga je poboljšanje i povećanje ribljeg fonda ribolovnih voda što se najčešće rješava poribljavanjem. U troškovima poribljavanja treba sudjelovati i SRD koje dobije vode na upravljanje. Međutim, vrlo je važno da se poribljavanje ne vrši stihijski i neplanski, već u suradnji s ribarskim stručnjacima i sa stručnjacima iz područja zaštite prirode. Nužna mjera je i sprječavanje pristupa riba zahvatima vode za strojarnice (odbijanje pomoću svjetla, zvuka ili struje) kako bi se izbjeglo ugibanje riba prilikom nizvodnih migracija. Zaštita šuma

Tijekom korištenja planiranog sustava potrebno provoditi povremeno praćenje rubnih dijelova šumskih površina, kako bi se utvrdilo postoji li utjecaj voda u akumulaciji na zdravlje i kakvoću stabala u zaobalju planiranih akumulacija. Zaštita poljoprivrednog zemljišta

Budući da zaštita tla i zaštita voda predstavlja trajni zadatak svih izravnih i neizravnih korisnika prostora, te obzirom na činjenicu da je poljoprivreda glavni potencijalni onečišćivač voda, preporuča se pažljivo korištenje gnojiva i kemijskih zaštitnih sredstava kako bi se smanjilo zagađenje od poljoprivrede, koji nije neposredno povezano s izgradnjom HE Zhur. U slučaju navodnjavanja poljoprivrednih površina koje rezultira većim pritiskom na tlo, nužno je u sklopu projekta predvidjeti sve potrebne mjere zaštite tla, a koje se odnose na: • uspostavljanje čvrstog plodoreda i zelene gnojidbe, • promjene u zaštiti bilja. 28

PREGLED STUDIJE IZVODLJIVOSTI HE ZHUR UKLJUČUJUĆI I IZRADU PRETHODNE STUDIJE UTJECAJA NA OKOLIŠ I PRETHODNE STUDIJE UTJECAJA NA DRUŠTVO

REPUBLKA KOSOVA PATEL GRANT NO. H254KOS

Zaštita prirodne i kulturne baštine

Mjere zaštite prirodne i kulturne baštine definirat će se sukladno njihovoj zastupljenosti na promatranom području nakon izrade konzervatorske studije. Zaštita krajobraza

Krajobraz uz akumulacijska jezera i uz branu treba sanirati sukladno izrađenom projektu krajobraznog uređenja. Posebice treba voditi računa o očuvanju šumskih rubova u dodiru s akumulacijama te integriranju novih ekosustava u postojeći okoliš. Promjenama razina rijeke Plavë izgradnjom akumulacijskog jezera treba omogućiti realne količine vode nizvodno od brane i vodozahvata u vodotocima. Potrebne intervencije u krajobrazu treba provoditi u suradnji sa specijalistima iz područja šumarstva i biologije. Održavanje objekata i infrastrukture

Sve objekte i infrastrukturu izgrađenu za potrebe HE Zhur tijekom korištenja zahvata treba redovito održavati. Uređenje okoliša

Prostor oko građevina potrebno je hortikulturno uredit. Preporuča se sadnja vrsta drveća i grmlja koje prirodno raste na ovom području. Sociologija i demografija

Tijekom korištenja zahvata vezano za sociološke i demografske značajke prostora nužno je provoditi sve mjere predložene u ovom poglavlju, a koje se odnose na poboljšanje uvjeta rada i stanovanja ljudi. To su mjere vezane uz: • praćenje klimatskih promjena, • onečišćenje voda, • održavanje infrastrukturnih objekata, • krajobrazno uređenje okoliša. Provođenjem navedenih mjera tijekom korištenja planiranog zahvata području bi se osigurala trajnija ekološka, a samim tim i turistička vrijednost, što bi afirmativno djelovalo na populacijsku sliku ne samo ovog kraja već i šireg prostora. Mjere zaštite od akcidenta

Osnovna mjera zaštite od seizmičke aktivnosti je smještaj objekata planiranog zahvata na područja kojima ne prolaze aktivni regionalni rasjedi. Mjere zaštite za slučaj rušenja brane su sastavni dio Operativnog plana obrane od poplave temeljene na na sustavu meteorološkog i hidrološkog praćenja, predviđanja i obavještavanja te na sustavu uzbunjivanja. Drugi oblik intervencije je nužan u slučaju akcidenta koji je vezan uz potencijalno ili stvarno onečišćenje vode u akumulacijama. Taj je segment vezan uz operativni plan za zaštitu voda, a mora sadržavati mjere i postupke za te slučajeve. 29

PREGLED STUDIJE IZVODLJIVOSTI HE ZHUR UKLJUČUJUĆI I IZRADU PRETHODNE STUDIJE UTJECAJA NA OKOLIŠ I PRETHODNE STUDIJE UTJECAJA NA DRUŠTVO

REPUBLKA KOSOVA PATEL GRANT NO. H254KOS

Također valja predvidjeti zaštitnu zonu širine 50 m od obalne crte akumulacijskih jezera. Mjere proistekle iz međunarodnih obaveza Republike Kosovo

Iako se objekti planirane HE Zhur grade na području Republike Kosovo, zbog pregradnog profila planirane akumulacije Plavë koji se gradi na Lumi Plavë te izgradnje vodozahvata za dovod vode u akumulaciju Plavë na vodotocima Lumi Çaljane, Lumi Restelic, Lumi Brod, Lumi Leshtan-i i Lumi Radeshë na ovoj razini projekta predložen je biološki minimum koji bi tekao koritom ovih vodotoka na području R. Albanije. R. Albanija je obaviještena o namjeravanom zahvatu, ali se do danas nije očitovala o procjeni prekograničnog utjecaja planiranog zahvata sukladno Espoo konvenciji. Međutim, postupak procjene prekograničnog utjecaja treba provesti u sklopu izrade Studije o utjecaju HE Zhur na okoliš, tim više što je dobivena informacija da je na Lumi Plavë na području Albanije planirana izgradnja HE. Mjere zaštite okoliša nakon prestanka korištenja hidroelektrane

HE Zhur se predviđa kao trajna građevina te prema tome nema potrebe propisivati mjere zaštite okoliša u ovoj fazi. 2.4.5

Program praćenja stanja okoliša Budući da se u ovom poglavlju daje prijedlog programa praćenja stanja okoliša samo s ekološkog stajališta, potrebne aktivnosti vezane za tehnička promatranja planiranog objekta obradit će se u sklopu glavnog projekta. Osnovni uvjet osiguranja kvalitete praćenja stanja okoliša je da prikupljanje potrebnih uzoraka, mjerenje i analizu usvojenih parametara treba povjeriti instituciji ili tvrtki koja ima ovlaštenje za obavljanje određenih istraživanja koristeći standardne metode, uzorkovanja, analiziranja te prikaze i vrednovanja rezultata za pojedino područje istraživanja. Praćenje stanja okoliša prije građenja zahvata

Praćenje stanja okoliša prije građenja zahvata odnosi se na: • meteorološka praćenja, • seizmološka praćenja, • hidrološka praćenja, • praćenje ekološkog stanja površinskih voda. Praćenje stanja okoliša tijekom građenja zahvata

Budući da se tijekom izvođenja radova na izgradnji predviđenog zahvata neće promijeniti sadašnji hidrološki režim vodotoka, u vrijeme radova nisu potrebna dodatna povećanja opsega praćenja stanja okoliša od onih prije građenja zahvata. Praćenje stanja okoliša tijekom korištenja zahvata

Praćenje stanja okoliša nakon izgradnje planiranog zahvata odnose se na praćenja vezana uz: • hidrološka praćenja, 30

PREGLED STUDIJE IZVODLJIVOSTI HE ZHUR UKLJUČUJUĆI I IZRADU PRETHODNE STUDIJE UTJECAJA NA OKOLIŠ I PRETHODNE STUDIJE UTJECAJA NA DRUŠTVO

• • • • • • •

REPUBLKA KOSOVA PATEL GRANT NO. H254KOS

seizmološka praćenja, zaštiu voda i onečišćivače, ekološko stanje površinskih voda, stanje faune riba, stanje faune kopnenih kralješnjaka, šume i šumsko zemljište, poljoprivredu i poljoprivredno zemljište.

Nakon stabilizacije sustava program praćenja treba revidirati ovisno o dobivenim rezultatima. Praćenja vezana za vodu treba uskladiti s europskom direktivom o vodama, a praćenja vezana za staništa s direktivom o staništima. 2.4.6

Procjena troškova mjera zaštite okoliša Planirani zahvat HE Zhur je skup građevina koji može izazvati nepovoljne utjecaje na okoliš tijekom građenja i korištenja, ako se ne planira graditi i održavati ga na odgovarajući način. Jedini dodatni troškovi koji proizlaze iz mjera zaštite okoliša su troškovi praćenja stanja okoliša. Procijenjeno je da bi godišnji troškovi praćenja okoliša iznosili:

Trošak praćenja

Trošak (EUR/god)

Prije izgradnje planiranog zahvata – Total

35,000.00

Tijekom izgradnje planiranog zahvata – Total

35,000.00

Tijekom korištenja planiranog zahvata – Total

102,000.00

Jednokratni troškovi iznose:

Trošak opreme i istraživanja

Trošak (EUR)

Troškovi nabave i montaže opreme – ukupno

63,000.00

Troškovi istraživanja i izrade potrebnih studija

191,000.00

Jednokratni troškovi – ukupno

254,000.00

PREGLED STUDIJE IZVODLJIVOSTI HE ZHUR UKLJUČUJUĆI I IZRADU PRETHODNE STUDIJE UTJECAJA NA OKOLIŠ I PRETHODNE STUDIJE UTJECAJA NA DRUŠTVO

2.5

REPUBLKA KOSOVA PATEL GRANT NO. H254KOS

Zadatak 5: Izrada Prethodne SA (Procjena utjecaja na društvo) uključujući nacrt plana za preseljenje Opći zaključci: • Stanovnici područja, na kojem se planira izgradnja HE Zhur, daju podršku izgradnji planirane HE Zhur. Osnova za odobravanje vidi se u: želji za bolju budućnost države, većoj proizvodnji energije i većem razvoju općenito. • Stanovnici vide Državu Kosovo kao jamca za uspješno ostvarenje ovog projekta. • Predstavnici lokalne zajednice zatražili su više informacija o projektu. Prethodna studija utjecaja na društvo (Social Assessment) Zbog činjenice da je Država Kosovo cijenjena u očima lokalnog stanovništva, što je registrirano u sastancima fokus grupa, kao i u raznim drugim prigodama, potrebno je da Država Kosovo bude aktivna i odlučna te da ima poticajnu ulogu u provedbi projekta HE Zhur, kao i u organizaciji drugih aktivnosti koje će učiniti život lokalnog stanovništva lašim. Ta uloga može se ostvariti na sljedeći način: 1.

Organizacija i izrada urbanističkih i prostornih planova regije - teško je planirati zahvate bez usvojenih općih i detaljnih planova za buduću namjenu zemljišta.

Uključivanje u EU fondove za budući prostorni razvoj.

Izrada relevantnog plana mogućih nadoknada na temelju prostornog plana.

Razvoj programa, propisa i zakona koji će stimulirati dijasporu Kosova da se financijski i organizacijski uključi u razvoj područja HE Zhur. Moglo bi se predvidjeti da će dijaspora biti zainteresirana da ulaže novac u razvoj različitih gospodarskih djelatnosti. Mogućnosti su brojne (koncesije, fondovi, osnivanje malih poduzeća, financijskih donacija, itd.), ali sve mora biti utemeljeno na pouzdanim pravnim okvirima.

Država Kosovo također mora razviti posebne socijalne programe za građanstvo koje će se zateći izvan normalnih životnih uvjeta. Ova situacija već postoji na razmatranom području (vrlo visoka stopa nezaposlenosti, vrlo mali prosječni prihod, niska razina obrazovanja postojećeg stanovništva, itd.), no kroz ostvarivanje projekta HE Zhur normalni životni uvjeti za mnoge bi se mogli pogoršati. Dakle, potrebno je unaprijed osmisliti i izraditi različite socijalnoorijentirane kompenzacijske programe.

Država treba razviti jasne postupke i propise u vezi s potencijalnim koncesijskim pravima za HE Zhur. Jedan od preduvjeta je reguliranje prava vlasništva nad zemljištem tj. rješeno pitanje vlasništva, katastarske evidencije i jasne regulative. Nositelj buduće koncesije neće biti zainteresiran, a ni sposoban da riješi današnje potencijalne nejasnoće u vezi ovih pitanja. Izrada urbanističkih i prostornih planova regije neophodna je radi stvaranja uvjeta za rješavanje ovih pitanja, a za provedbu projekta HE Zhur. Zbog nedostatka urbanističkih i prostorno-planskih dokumenata, vrlo je teško predvidjeti usklađivanje provedbe u HE Zhur s drugim aktivnostima na razmatranom području. Kada se izrade i prihvate urbanistički i prostorni planovi općina Prizren i Dragash/Sharr, tada se mogu izraditi kratkoročni i dugoročni planovi razvoja cijelog područja. To se prvenstveno odnosi na smještanje budućih naselja, kao i infrastrukture i njenog kapaciteta. Takav pristup može olakšati izradu potencijalnih planova preseljenja.

PREGLED STUDIJE IZVODLJIVOSTI HE ZHUR UKLJUČUJUĆI I IZRADU PRETHODNE STUDIJE UTJECAJA NA OKOLIŠ I PRETHODNE STUDIJE UTJECAJA NA DRUŠTVO

REPUBLKA KOSOVA PATEL GRANT NO. H254KOS

Kao pozitivan utjecaj izgradnje HE Zhur – može se predvidjeti da će se na utjecajnom području naseliti novo stanovništvo zbog nekih drugih, novih, ekonomskih mogućnosti koje će biti otvorene zbog realizacije projekta. To se prvenstveno odnosi na: a. Privremena ili stalna zaposlenja lokalne radne snage tijekom provedbe projekta b. Program razvoja – prijelaz s ekstenzivnog na intenzvno stočarstvo te razvoj uz ulaganja u manje farme. To će dovesti do povećanja proizvodnje, a moglo bi poslužiti kao mjera kompenzacije radi smanjenja broja i područja postojećih pašnjaka. c. Razvoj različitih tipova turističkih aktivnosti i objekata s obzirom na pojavu novih vodenih površina (jezero), odnosno, novi restorani, izletišta i mali hoteli, rekreacijske aktivnosti (veslanje, kanu), i slično. d. U ovim novim turističkim kapacitetima pojavit će se nove mogućnosti za zapošljavanje, kao i mogućnosti i poticaji za ulaganje osobne imovine. e. Jedna od tih gospodarskih djelatnosti može biti uzgoj riba u kavezima koja može osigurati zaposlenje za lokalnu radnu snagu na užem i širem području. Ovo će se najvjerojatnije dogoditi zbog činjenice da će neki ljudi prestati sa svojim poljoprivrednim ili stočarstkim aktivnostima uslijed promjena uvjeta u utjecajnom području. f. U slučaju ostvarenja HE Zhur stvorit će se uvjeti za rekreacijske aktivnosti i lov na području akumulacija. Korištenje akumulacije je višenamjensko, što također stvara uvjete za dolazak ljudi radi rekreacije. Zbog očekivane velike promjene u društvenom i gospodarskom životu stanovništva, država Kosovo trebala bi utjecati na budući razvoj programa kao što slijedi (glavne aktivnosti): 1. Organizacijski i financijski stimulirati promjene u stočarstvu – iz ekstenzivne prema intenzivnoj proizvodnji (stvaranje uvjeta za proširenje gazdinstva, njihovoj integraciji i diversifikacija u odnosu na različite proizvode); 2. Organizacija, prikupljanje i plasiranje proizvoda na tržište kroz postojeće mehanizme tržišta i sudionika; 3. Stvoriti uvjete za nastavak postojećeg načina života, te privući i novo stanovništvo da dođe i naseli se na tom prostoru. Očekivane izravne i neizravne koristi u ovom području mogle bi se ostvariti samo ako se ostvari pozitivna uloga države. To je potrebno ne samo za potencijalni razvoj različitih aktivnosti i sl., nego i za stvaranje osjećaja sigurnosti, zaštite i perspektive za lokalno stanovništvo i ono koje bi se, eventualnom, doselilo. Ovi utjecaji bi se mogli sažeti na sljedeći način: 1. Intenzivnije stočarstvo. 2. Osjećaj lokalnog stanovništva da je perspektivan boravak na ovom području. 3. Socijalna sigurnost mora biti omogućena lokalnom stanovništvu. 4. Razvoj turističkih aktivnosti na akumulacijama, koji će biti povezan s različitim aktivnostima u neposrednoj blizini (kampiranje, ribolov, promatranje ptica, planinarenje, skijanje na obližnjem po planinama, itd.), razvoj i restorana, hotelska industrija, razvoj sekundarne cestovne mreže, itd. Nacrt plana preseljenja Glavni aspekti vezani za preseljenje povezani su sa: a. Zbog prirode djelatnosti mještana (poljoprivreda, stočarstvo) istaknut je zahtjev za dobivanje adekvatnog zemljišta koje bi se dalo u zamjenu za potopljeno zemljište. b. Zbog činjenice da bi se mogle očekivati vrlo duboke promjene u načinu života ljudi, s puno pažnje moraju se uzeti u obzir njihovi zahtjevi i individualne situacije. c. Pod preseljenjem treba razmatrati ne samo stambene jedinice, nego cijela naselja i infrastrukturu u zatečenom kontekstu. d. S obzirom na poljoprivredne aktivnosti koje su ili glavno ili dopunsko zanimanje mnogih stanovnika u utjecajnom području, nakon ostvarenja akumulacija, način 33

PREGLED STUDIJE IZVODLJIVOSTI HE ZHUR UKLJUČUJUĆI I IZRADU PRETHODNE STUDIJE UTJECAJA NA OKOLIŠ I PRETHODNE STUDIJE UTJECAJA NA DRUŠTVO

e. f. g h. i. j.

REPUBLKA KOSOVA PATEL GRANT NO. H254KOS

života u ovom području bit će promijenjen (druge vrste zemljišta, potopljeni putevi, izvori vode, duže udaljenosti do ispaše, itd.). Usvajanje projekta mora odmah pokrenuti izradu plana preseljenja. Pod pojmom naknada stanovništvu podrazumjevaju se razni načini naknada - na primjer, zamjena zemljišta pogodnim zemljištem, zamjena stambene imovine za stambenu imovinu ili novac (gotovinu). Objekti (i naknade) predviđeni za preseljenje moraju biti temeljito registrirani - svaki slučaj zasebno. Sve naknade moraju biti ocijenjene u skladu s tržišnom vrijednosti imovine. Preliminarno je procijenjeno da su troškovi i naknade preseljenja cca. 28.500.000 €. U nekim slučajevima (selo Brezna) tražilo se kolektivno preseljenje (svi stanovnici moraju biti preseljeni na novu lokaciju) – pa i takve zahtjeve treba razmotriti. Vremenski plan preseljenja podrazumjeva da se problem preseljenja kuća, škola, zdravstvenog centra, malih poslovnih jedinica, zemljišta i groblja moraju rješiti prije početka izgradnje. Izgradnja i izmještanje prometnica, rješenje problema vodoopskrbe i izmještanje dalekovoda može biti provedeno tijekom izgradnje, ali moraju biti završeni prije punjenja akumulacija. Plan preseljenja treba se temeljiti na postojećim zakonima Kosova (eksproprijaciji nekretnina), kao i postupcima Svjetske banke navedenim u Operation Manual Bank Polcies, izdanim 25. rujna 2006, kao i na sličnim pozitivnim primjerima i iskustvima.