Ludbreške novine broj 0

LIST GRADA LUDBREGA BESPLATNI PRIMJERAK NULTI BROJ / GODINA I.

UVODNIK

Poštovani čitatelji!

Pred Vama je prvi broj Ludbreških novina. Nakon dugo vremena želja nam je bila da imamo i pisani trag o tome što se zbiva u našem gradu. Naravno, nije ovo prvi pokušaj izdavanja novina.

Ludbreg je dugi niz godina izdavao Ludbreški list, koji se ugasio u nedostatku financijskih sredstava, kako to obično biva.

Neki će se, možda, zapitati zašto smo se odlučili za novi naziv Ludbreške novine, a ne za zadržavanje starog naziva činilo nam se da je prirodnije da se koristi naziv novine, jer obično svi na kiosku kupujemo novine, volimo čitati nove stvari, dakle «novine».

Koncepcijski ove novine bi trebale imati reportažni pristup pojedinim temama jer izlaze povremeno tj. planirano je da se ove godine izdaju tri broja novina ovakvoga tipa i formata.

Moramo odmah reći da u ovom broju nisu pokriveni svi segmenti života u našoj zajednici, naprosto je nemoguće u kratkom vremenu izraditi kvalitetne reportaže.

Ludbreg ima i mnogo udruga pa ih je nemoguće sve obuhvatiti, zato oni o kojima nismo pisali u ovom broju bit će predstavljeni u slijedećem.

Svakako se nadamo da će se javiti i više suradnika, osobito mladih koji su voljni pratiti događaje u gradu i okolici i bilježiti ih. Zahvaljujemo svima koji su se uključili u izradu „nultog“ broja Ludbreških novina, koji je zapravo prigodni broj jer izlazi iz tiska uoči Dana grada Ludbrega, u vjeri da će se ta suradnja proširivati i nadograđivati, pa će i novine izlaziti češće, biti aktualne i sveobuhvatne.

Kritičarima pak poručujemo da ćemo se u svakom slijedećem izdanju sve više poboljšavati, ali naravno to ne ovisi samo o nama nego i svima koji se na bilo koji način mogu uključiti u ovaj projekt i doprinijeti promociji našega kraja.

Uz obilježavanja 19. ožujka, Dan grada Ludbrega

Krunoslav Kosir – ludbreški gradonačelnik

Višednevne svečanosti u ‘centru svijeta’

Ulaganje u kadrove najvažnije

/str. 3./

/str. 5./

Dvorana će do rujna biti predana učenicima i sportašima /str. 7./

Svim svojim sugrađanima čestitamo predstojeći praznik – Dan grada - 19. ožujka uz želju da nas podrže u našim planovima i projektima u cilju daljnjeg razvoja, a na dobrobit svih građana.

GRADONAČELNIK I ČLANOVI GRADSKOGA POGLAVARSTVA GRADA LUDBREGA

Svim stanovnicima Grada Ludbrega upućujemo čestitku uz Dan Grada – 19. ožujka uz želju da zajednički stvaramo ljepše uvjete za ugodan život u našemu Gradu.

PREDSJEDNIK I ČLANOVI GRADSKOGA VIJEĆA GRADA LUDBREGA

AKTUALNO

VIJESTI

Radovi na cesti od Bartolovca do Vrbanovca

Radnici varaždinske „Ceste“ počeli su pripremne radove na modernizaciji dijela državne ceste D-2 Varaždin-Koprivnica-Osijek na dionici od Bartolovca do Vrbanovca dugoj 7,3 kilometara.

Radi se proširenju ceste s uređenjem biciklističko-pješačkih staza duž ove dionice, kao i postava novog asfaltnog sloja na kolnik.

Investitor radova su Hrvatske ceste, a vrijednost investicije procjenjuje se na oko 20 milijuna kuna. Radi se o najavljenom nastavku radova na potpunom uređenju ove ceste kroz Varaždinsku županiju. Rok za završetak radova na ovoj dionici je mjesec listopad ove godine, a kako se radi o izuzetno prometnoj državnoj cesti promet se povremeno odvijati otežano, te je potreban dodatni oprez. Iduće godine, kako je najavljeno, modernizacija ove važne prometnice nastavit će se naseljima uz cestu na području Općine Donji Martijanec, te u prigradskim naseljima Ludbrega sve do granice s Koprivničko-križevačkom županijom. Planirano je, rješavanjem imovinsko-pravnih odnosa također modernizacija prometnice s proširenjem i uređenjem biciklističko-pješačkih staza, a usporedo bi se radilo i na gradnji kanalizacijske mreže uz državnu prometnicu u naseljima uz državnu prometnicu D-2.

Imenovan Odbor za Sv. nedjelju Imenovanjem Odbora za organizaciju manifestacije „Deset dana Svete nedjelje“ u Ludbregu su počele pripreme za organizaciju manifestacije koja se priređuje u povodu najvećeg blagdana ludbreške župe. Odbor čine predstavnici poglavarstva, ludbreške župe, gradskih ustanova i udruga, obrtnika i gospodarstvenika, dok je za predsjednika imenovan gradonačelnik Krunoslav Kosir.

Odbor će djelovati kao pomoćno tijelo Gradskog poglavarstva Ludbrega, te će predlagati kulturne, zabavne, sportske, gospodarske i druge sadržaje koji će se organizirati u sklopu manifestacije, brinuti o promociji sadržaja, predlagati način prodaje javnih površina u gradu u vrijeme trajanja manifestacije, a zadatak Odbora bit će i imenovanje nositelja realizacije pojedinih programa.

Sastav Odbora u odnosu na prethodni proširen je za tri člana, te sada broji 15 članova, a ovih je dana održao i svoju prvu sjednicu na kojoj se raspravljalo i o obvezama pojedinih članova na pripremanju i predlaganju određenih programa za ovogodišnju manifestaciju.

AKTUALNO

16. ožujka 2006.

16. ožujka 2006.

IZDVOJENO

Međunarodna suradnja Ludbrega i mađarskog Körmendija

Povijesne veze dvaju gradova

Gradsko vijeće Ludbrega

Izmjene i dopune Statuta i Poslovnika

Dva grada povezuje jedno zajedničko prezime – Batthyany. Grofovi Batthyany iz Körmendija bili su u kroz povijest vlasnici i ludbreškog vlastelinstva, imanja i dvorca

Delegacija Grada Ludbrega u dva je navrata posljednjih nekoliko mjeseci posjetila grad Körmend na sjevero-zapadu Mađarske u blizini austrijske granice. Dva grada povezuje, naime, jedno zajedničko prezime – Batthyany. Grofovi Batthyany iz Körmendija bili su u kroz povijest vlasnici i ludbreškog vlastelinstva, imanja i dvorca kojim se Ludbreg ponosi i danas. Obnova povijesnih veza ostvarena je zahvaljujući crkvenim krugovima dviju sredina.

Prilikom prvog boravka u Mađarskoj ludbrešku delegaciju koju je predvodio Stanislav Nemec, predsjednik Gradskog vijeća, a u njoj su bili i gradonačelnik Krunoslav Kosir i župnik ludbreške župe prečasni Josip Đurkan primio je najprije dr.Laszlo Gyürki, župnik Körmendija.

Za goste iz Ludbrega prijam je potom priredio i Istvan Bebes, gradonačelnik

Susret delegacija u dvorcu Batthyany u Körmendiju Körmendija. Delegacije dvaju gradova tom su prigodom razgovarali o mogućoj suradnji.

Grof dr. László BatthyányStrattmann

-Smatramo da početak suradnje možemo ostvariti na području kulture, turizma i vjerskog života. Po svemu sudeći, nastavak suradnje mogao bi uslijediti razmjenom gostovanja pjevačkih zborova i

kulturno-umjetničkih društava.

Vjerujem da ćemo nakon toga suradnju proširiti i na druga područja djelovanja. Nas ipak veže dio zajedničke povijesti. I možda kao zanimljivost - domaćini su nas upoznali da u tom dijelu Mađarske blizu austrijske granice ima nekoliko sela nastanjeno Hrvatima, pa smo ih obišli – pojasnio nam je Stanislav Nemec, predsjednik Gradskog vijeća Ludbrega.

Drugi posjet ludbreške delegacije koju je također vodio Stanislav Nemec održan je krajem siječnja.

Ludbrežani su bili nazočni svetoj misi u povodu 75. godišnjice smrti dr.Laszla Batthyanyia-Strattmanna, očnog kirurga prije stotinjak godina koji je zbog svojeg djelovanja i velike pomoći ljudima proglašen blaženim.

Misno slavlje predvodio je nadbiskup dr. Istvan Seregely. Misi su bili nazočni grofica i grof Batthyany, jedini živi nasljednik odnosno sin pokojnog blaženika.

Susreti Ludbrega i Körmendija nastavljaju se upravo ovih dana. Naime, delegacija Körmendija najavila je svoj dolazak i posjet Ludbregu u povodu Dana grada Ludbrega.

Ludbreški gospodarstvenici i obrtnici pokazali veliki interes za poticaje Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva

Poticajima u brži razvoj gospodarstva Ludbreški gospodarstvenici i obrtnici svih struka pokazali su izniman interes za novčane poticaje u 2006. godinu kojima Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva nastoji unaprijediti gospodarstvo, malo i srednje poduzetništvo, te obrt. Njih oko 160 odazvalo se prezentaciji Operativnog plana poticaja u hrvatskom gospodarstvu kojeg je nedavno izložio Leo Begović, pomoćnik ministra Uprave za obrt.

Radi se o 200 milijuna kuna koje će se bespravno dodijeliti dobrim programima u cilju rasta zaposlenosti, otvaranja novih obrta i tvrtki, razvoju poduzetničke kulture, povećanju izvoza, uklanjanju administrativnih prepreka u gospodarstvu.

Uskoro se očekuje raspisivanje prvih natječaja na koje će Obrtniče i gospodarstvenike upozoriti i gradska uprava

Malo projekata Lani je na područje Varaždinske županije usmjereno oko 7,7 milijuna kuna, ali je s ludbreškog područja bilo malo zahtjeva i još manje odobrenih projekata, dakle, i novčanih poticaja. Na području Ludbrega registrirana su 324 privredna subjekta, šest dioničkih društava, 85 društava s ograničenom odgovornošću, te 233 obrtničke radnje od kojih po 15-ak posto otpada na proizvodne obrte i poljoprivredu, više od 40 posto na uslužne djelatnosti, 10 posto na ugostiteljstvo i 20 posto na trgovine.

Izdavač: Pučko otvoreno učilište «Dragutin Novak» Ludbreg

Matija Frančić, zamjenik ludbreškog gradonačelnika -Gradska vlast ima jedan od osnovnih ciljeva povećanje zaposlenosti, veći životni standard građana i novi zamah gospodarstva. Malo i srednje poduzetništvo glavni je pokretač gospodarskog razvitka i generator novih radnih mjesta.

Kroz županiju i resorna ministarstva želimo stvoriti bolje uvjete za razvoj poduzetništva izgradnjom komunalne infrastrukture i opremanje gospodarskih zona. Primjerice,

imamo tri organizirane gospodarske zone, a u planu je i četvrta. No, naši gospodarstvenici i obrtnici premalo se sa svojim programima javljaju na državne i županijske natječaje za dodjelu poticaja. Anketirali smo poduzetnike i obrtnike i doznali da je mali broj njih lani koristio poticaje, a uglavnom se na natječaje nisu niti javljali.

Najveći razlog tomu nedovoljna je informiranost. Upravo smo radi toga na početku godine u suradnji s Ministarstvom gospodarstva organizirali ovu prezentaciju kako bi se naši ljudi na vrijeme upoznali s programima poticaja i stigli pripremiti za natječaje. Nadamo se da će ova prezentacija donijeti tijekom godine konkretne učinke – rekao je zamjenik gradonačelnika Matija Frančić organizator prezentacije u Ludbregu.

Uskoro natječaj Gospodarstvenicima i obrtnicima Ludbrega predstavljeno je 26 projekata u cilju poboljšanja prostornih i proizvodnih kapaciteta, uvođenja novih tehnologija, obrazovanje kadrova i druge namjene. Anketa je pokazala da ludbreško gospodarstvo i iznimno zainteresirano za poticaje, posebice za projekte „Poticanje marketinških aktivnosti gospodarskih

Glavni urednik: Darko Skupnjak Redakcija lista: Stjepan Stjepić, Zvonko Grgek, Mišo Gerić, Marina Hižak, Venija Bobnjarić – Vučković, Ignac Horvat, Andreja Horvat Fotograf: Siniša Sović, Biserka Kutnjak, Alen Sabol, Branko Dijanošić

Priprema: Ivica Kruhoberec Tiskara Škorjanec Varaždin Naklada: 2000 primjeraka Adresa uredništva: POU «Dragutin Novak» Ludbreg Trg Svetog Trojstva 19 42 230 Ludbreg

subjekata“, „Uvođenje novih tehnologija i primjena znanja u tehnološkom razvoju“, „Inovacije i novi proizvodi“, „Zajednički proizvodi-cluster“, „Edukacija u poduzetništvu“, „Sustav kvalitete i tehnička regulativa“ i „Razvoj zadrugarstva“ „Stručno usavršavanje obrtnika“, a nešto manji broj zainteresirane je i za druge projekte.

-Ministarstvo još nije raspisalo natječaje za dodjelu novčanih poticaja po ovim programima. Prema posljednjim informacijama, prvi natječaji bit će objavljeni možda već krajem ožujka, ali sigurno tijekom travnja i svibnja. Čim budu raspisani mi ćemo obavijestiti naše poduzetnike i obrtnike kako bi se mogli pravovremeno javiti na natječaj – rekao je Matija Frančić.

U Gospodarskoj zoni „Zapad“ gdje već posluje šest gospodarskih subjekata, dio parcela već je u posjedu investitora, a slobodne su samo dvije parcela. U zoni je potrebno dovršiti komunalnu infrastrukturu, kao i u Gospodarskoj zoni „Istok“ gdje je deset parcela u vlasništvu gospodarstvenika, po dvije u vlasništvu fizičkih osoba i Grada Ludbrega. U zoni Male privrede potrebno je dovršiti prometnice, dok je ostala infrastruktura u potpunosti uređena.

Telefoni: 042 306 114 (nakladnik, marketing, uredništvo) Faks: 042 306 068 e-mail: info@pou-ludbreg.hr

Uz obilježavanja 19. ožujka, Dan grada Ludbrega

Višednevne svečanosti

Počasnim građaninom Ludbrega proglašeni prof. dr. Josip Tišljar te arheolog prof. Marcel Gorenc Papa Leon X svojom bulom, svetim papinskim pismom koje je objavio 19.ožujka 1513.godine zadužio je Ludbreg. Toga je dana prije gotovo pola stoljeća Ludbreg proglasio prošteništem Predragocjene Krvi Isusove. Njegova odluka utemeljena je, kako je poznato, na čudu ukazanja krvi Kristove u dvorskoj kapelici svetoga Križa iz 1411. godine koje se dogodilo prilikom svete mise kod dijela koji govori o pretvorbi vina u krv Kristovu. Čudo se brzo razglasilo i od tada do danas u Ludbreg dolaze generacije hodočasnika kako bi se poklonili krvi Kristovoj i zatražili oprost. Papa Leon X odredio je da se posebne hodočasničke svečanosti u znak štovanja krvi Kristove u Ludbregu održavaju svake prve nedjelje mjeseca rujna što se u Ludbregu, ali i čitavoj okolici slavi kao dan Svete nedjelje.

Ludbrežani 19.ožujka kao Dan grada slave od 1999. godine. Tadašnji saziv vijećnika Gradskog vijeća odlučio je da se za gradski praznik odabere jedan od najvažnijih datuma iz ludbreške povijesti.

Dan grada Ludbrega ove će se godine obilježiti četverodnevnim programom koji počinje promocijom „Ludbreških novina“ . U petak, 17.ožujka s početkom u 20 sati u velikoj dvorani učilišta bit će održan festival zabavne glazbe „Centrum Mundi fest“, a u subo-

Izložba radova Marije i Ivana Rešetara Ludbreškoj publici svojim radovima predstavit će se Marija i Ivan Rešetar. Marija se bavi izradom ukrasnih predmeta vezenjem, izrađuje čipke, tapiserije, odjeću.

Njezini radovi prošarani su tisućama minuta u prenošenju narodnih motiva na platno ili pak pletenjem i kukičanjem u nove kombinacije čipki. Radova je bezbroj jer ona se ručnim radom bavi od drugog razreda osnovne škole.

Ivan se bavi izradom skulptura, reljefa i duboreza u drvetu. Na ovoj izložbi predstavit će se sa 29 skulptura i reljefa. Tematika mu je i svjetovna i sakralna, pa ćemo tako imati prilike vidjeti Isusa s krunom i Zagorca s putom ili pak Ludbrešku golubicu. Ova izložba spoj je tekstila s motivima veza nastalim na tradicijskoj kulturi i prirodnog materijala drveta.

Izložba se otvara u subotu 18.ožujka u maloj dvorani Pučkog otvorenog učilišta u Ludbregu s početkom u 19 sati. (bd)

tu 18.ožujka u maloj dvorani učilišta biti otvorena izložba umjetničkih radova ludbreške obitelji Rešetar pod zajedničkim nazivom „Ludbreška golubica“.

Na dan praznika, u nedjelju, 19.ožujka, u župnoj crkvi u Ludbregu služit će se blagdanska sveta misa s početkom u 10,30 sati. Točno u podne u velikoj dvorani Pučkog učilišta sazvana započet će svečana sjednica Gradskog vijeća Ludbrega koju je sazvao predsjednik Stanislav Nemec. U povodu praznika vijećnicima i uzvanicima gradonačelnik Krunoslav Kosir.

U sklopu svečane sjednice Gradskog vijeća zaslužnim građanima i udrugama bit će uručenja javna priznanja grada, a kulturno-umjetnički program izvest će članovi Mješovitog pjevačkog zbora „Podravina“.

Prof. dr. Tišljar i prof. Gorenc počasni građani Ludbrega Gradsko vijeće Ludbrega na sjednici 10.ožujka jednoglasno donijelo je odluku o ovogodišnjim dobitnicima javnih priznanja, pojedincima i udrugama koji su svojim radom snažno utjecale na razvoj Ludbrega i njegovu promociju.

Počasnim građaninom Ludbrega proglašeni su prof.dr.Josip Tišljar, geološki znanstvenik iz Zagreba i član HAZUa, inače, rođeni Ludbrežanin, te prof.

Marcel Gorenc, arheolog koji je u Ludbregu dugo godina radio na istraživanjima oko nalazišta starorimskog naselja Iovia Botivo s bogatim antičkim ostacima na području današnjeg Ludbrega.

Nagradu grada za životno djelo primit će Franjo Vrtulek iz Ludbrega za dugogodišnji rad u novinarstvu, i izdavaštvu kao autor nekoliko knjiga, tajnik nekadašnjeg uredništva Monografije Ludbreg, jednostavno kroničar Ludbrega koji se danas se ističe kao direktor Radio Ludbrega,

Centrum mundi fest

Pučko otvoreno učilište „Dragutin Novak“ organizira u petak, 17.ožujka festival zabavne glazbe „Centru Mundi fest“. Bit će to drugi festival ovog naziva koji se priređuje u Ludbregu na kojem se predstavljaju mladi pjevači amateri. „Svirali smo – svirat ćemo“.

Na festivalu će biti izvedene nove pjesme, a nastupit će 16 mladih izvođača s područja Varaždinske, Međimurske, Krapinskozagorske i Koprivničko-križevačke županije. Ludbreški festival zabavne glazbe prilika da svoj rad predstave mladi i nadareni pjevači, glazbenici i skladatelji s područja sjevero-zapadne Hrvatske.

Ocjenjivački sud nagradit će tri najbolje pjesme i izvođača.

Festival se održava u sklopu programa obilježavanja Dana grada Ludbrega, a započet će u petak u 20 sati. Zanimljivo je da je ulaz posjetitelja festivala besplatan.

te svojim umjetničkim radom.

Nagradu za osobit doprinos grada Ludbrega primit će Ružica Antolić, umirovljenica koja se tijekom radnog vijeka istakla rezultatima na nekoliko funkcija, te iznimnim humanitarnim raom, kao i Tomo Filip, dugogodišnji direktor „Lukoma“, te predsjednik ŠRD „Ludbreg“, vjerovatno s najdužim stažem u Hrvatskoj.

Plakete grada Ludbrega primit će Pučko otvoreno učilište „Dragutin Novak“ Ludbreg , Aero-klub „Rudolf Fizir“ Ludbreg, Bernarda Varga iz vrtića „Iskrica“, Stjepan Belović umirovljeni učitelj i Mihael Kiš, humanitarni djelatnik iz njemačkog Krumbacha.

Ovogodišnji dobitnici Zahvalnice grada Ludbrega su DVD Slokovec, DVD Sigetec Ludbreški, Dječji vrtić „Radost“ Ludbreg, NK Podgora iz Bolfana i Antun Potočki iz Ludbrega.

Javna odlikovanja grada Javna priznanja grada Ludbrega, kao čin zahvale onima koji su svojim djelovanjem pomogli u njegovu razvoju ili promoviranju ustanovljena su 2000. godine, posebnom gradskom odlukom. Odredbama gradskog statuta odluku o dobitnicima odlikovanja donosi Gradsko vijeće na prijedlog zasebnog Povjerenstva za javna priznanja grada Ludbrega.

Posljednji sastav Povjerenstva za javna priznanja imenovan je 30.prosinca 2005. godine u sastavu, te je radio na predlaganju kandidata za ovogodišnje dobitnike. Predsjednik Povjerenstva je gradonačelnik Krunoslav Kosir, njegov zamjenik je Stanislav Nemec, inače, predsjednik Gradskog vijeća, u članovi su Ruža Zlatar, Ivan Dijanošić, Đuro Bohnec, Franjo Novak, Božidar Hajsok, Marijan Krobot i Stjepan Kain.

Poslove tajnice obavlja Mirjana Balažinec, tajnica Grada Ludbrega. (ds)

Dosadašnji dobitnici javnih priznanja Počasnim građanima Ludbrega proglašeni su 2001. godine prof.dr.Erasmus Wedigen, povjesničar umjetnosti iz Berna i autor legendi o Ludbregu kao centru svijeta, a 2004. godine prof.Ferdinand Meder, ravnatelj Hrvatskog restauratorskog zavoda. Dobitnici nagrada za životno djelo su mr.Franjo Križanić, Franjo Novak, Ivan Dijanošić, i prečasni Josip Đurkan. Nagradom za osobit doprinos razvoju Ludbrega odlikovani su prof.Erwin Emmerling iz Münchena, Dragutin Gložinić, Đuro Bohnec, „Grafičar“ d.d Ludbreg, Mirjana Bošnjak, Feliks Pignar, Franjo Beser, Josip Kosec iz Bolfana, Antun Kranjčec, Zvonimir Botak iz Slokovca, Vjekoslav Busija, Stanko Žnidarić, DVD Ludbreg, „Ludbreški branitelji Vukovara 91.“, Radio-klub Ludbreg, prof. Franciska Schubert, Jakob Zember iz Sigeca, Branko Kežman, Marko Makar iz Sigeca, Tomica Letina i Stanko Horvat iz Selnika.

Plaketom su nagrađeni: prof.dr.Michael Petzet iz Münchena, Crveni križ okruga Günzburg iz Njemačke, Radio Ludbreg, KUD „Anka Ošpuh“, MPZ „Podravina“,

Humanitarna organizacija iz Krumbacha, Njemačka, ŠRD „Ludbreg“, RK „Mljekara Bohnec“, Mjesni odbor Hrastovsko, Likovno udruženje Ludbreg, Stjepan Šerbetar, ŠNK „Mladost“ Sigetec, Gradsko društvo Crvenog križa Ludbreg, Stjepan Habrka, Đuro Hrešć, Zdenko Oreč, Aktiv žena Sigetec, DVD Bolfan, ŠNK „Gora“ Globočec, Ruža Zlatar, Nikola Novosel iz Križevaca, Goran Petrač, ŠNK „Dinamo“ Apatija i ŠNK „Sloga“ Slokovec.

Dosadašnji dobitnici Zahvalnice grada su: prof.dr.Erasmus Wedigen iz Berna, Slavko Golec, KK „Grafičar“, Udruga dragovoljaca Domovinskog rata Ludbreg, „Ludbreške mažoretkinje“, Slavko Namjesnik iz Križovljana, Ivan Krobot, ŠNK „Podravina“, ŽRK „Ludbreg“, Slavko Horvat iz Varaždina, mr.Jasminka Bontek, Franciska Švenda, Kajak.kanu klub „Razvitak“, Dragutin Poje, Željko Biškup, Vlatka Fotak, Franjo Grabarić, Franjo Havaić iz Slokovca, Tomo Herenčić iz Kučana Ludbreškog, Ivan Bontek, Marijan Happ iz Globočeca, Mirko Kosec iz Hrastovskoga, Slavko Kranjčec i Ivan Vidović iz Hrastovskoga.

Gradsko vijeće Ludbrega usvojilo je 10.veljače ove godine, druge izmjene i dopune Statuta grada Ludbrega. Prve su usvojene krajem lipnja prošle godine i odnosile su se na nove obveze proizašle iz Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjima, a dodatne izmjene i dopune temelje se na novine u Zakonu o lokalnoj i područnoj odnosno regionalnoj samoupravi.

Najznačajnija novost u Statutu je što u gradsko poglavarstvo mogu biti izabrani i pročelnici upravnih odjela što dosad nije bilo moguće. Gradska uprava u Ludbregu još uvijek ima dva pročelnika, ali će vrlo skoro dobiti i trećeg. Naime, uz postojeće pročelnike za društvene djelatnosti i imovinsko-pravne odnose, te pročelnika za proračun i financije, komunalno i prostorno uređenje, očekuje se imenovanje i pročelnika novoosnovanog Upravnog odjela za gospodarski razvoj, turizam i europske integracije koji, međutim, nije izabran u prvom natječaju, pa se raspisuje novi.

Preciznije je također definirano da sastav poglavarstva broji pet članova, te da je gradonačelnik predsjednik gradskoga poglavarstva, a zamjenik gradonačelnika po položaju je i zamjenik predsjednika poglavarstva. Iako izmjene i dopune Zakona o lokalnoj i područnojregionalnoj daju mogućnost izbora dva zamjenika gradonačelnika, ali Ludbreg takvu mogućnost nisu iskoristio.

Promjene je doživio i Poslovnik Gradskog vijeća. Sada je konkretno određeno da vijećnika izabranog na stranačkoj listi zamjenjuje neizabrani kandidat s iste kandidacijske liste kojeg odredi politička stranka, predlagatelj liste. Također je određeno da vijećnika izabranog na neovisnoj listi zamjenjuje prvi slijedeći neizabrani kandidat s liste, dok vijećnik čiji mandat miruje može tražiti nastavak obnašanja vijećničke dužnosti samo jednom u tijeku trajanja mandata.

Poslovnik nakon izmjena i dopuna konačno određuje na koji način u radu vijeća mogu sudjelovati osobe koje nisu vijećnici. Poslovnik određuje da Gradsko vijeće ima dva potpredsjednika, od čega jednog iz redova oporbe, ali on još uvijek nije izabran.

VIJESTI Uređenje Ul. bana Jelačića Dolaskom proljeća nastavit će se radovi u Ulici bana Josipa Jelačića u Ludbregu koju očekuje postava finog sloja asfaltne površine na kolniku, te postava rubnika.

Vrijednost radova procjenjuje se na oko 500.000 kuna, a investitor su Hrvatske ceste. Tijekom jeseni u ulici su, nakon što je u 2004. g. realiziran projekt postavljanja glavne kanalizacije, izvedeni radovi na sekundarnoj kanalizacijskoj mreži, te su se prva domaćinstva već priključila na mrežu. Vrijednost radova iznosila je 226.000 kuna.

Krunoslav Kosir – treći ludbreški gradonačelnik

Poslovnica VABA-e u ludbreškoj FINA-i Ludbreg je dobio još jednu banku. „Vaba banka“ Varaždin od četvrtka, 9.ožujka posluje i na području Ludbrega u poslovnim prostorima FINA-e u Ulici Petra Zrinskog. To je prva poslovnica Vaba banke koja je na području otvorena na području Varaždinske županije izvan Varaždina. Ludbreška poslovnica radi u sklopu poslovnih prostora FINA-e čime je, kako je istaknuto prigodom početka rada, pokrenut je zajednički projekt dviju financijskih institucija pod nazivom „SHOP in SHOP“, te će se u zajedničkim poslovnicama pružati sve vrste usluga iz

osobnog i investicijskom bankarstva, a djelomično i poslovnog bankarstva.

Poslovnicu Vaba banke službeno je otvorio ludbreški gradonačelnik Krunoslav Kosir koji je novu banku pozvao da prepozna i potrebe grada i njegovih građana u cilju stvaranja partnerskog odnosa u obostranom interesu.

Poslovnica će raditi svakodnevno od 7 do 15 sati osim subote kada će raditi u vremenu od 8 do 12 sati.

Klijenti poslovnice Vaba banka u Ludbregu moći će otvarati tekuće i žiro-račune, devizne ra-

Ulaganje u kadrove - najvažnije čune, oročavati depozite, Realizirati platne naloge u domaćem i inozemstvom platnom prometu, obavljati mjenjačke poslove, te kreditno garantne poslove. (ds)

Sindikat o reformama u mirovinskom i zdravstvenom sustavu

Ukinuti povlaštene mirovine Zastupnici su sami sebi izglasali zakon kojim ostvaruju povlaštene mirovine u koje mogu ići 10 godina prije nego radnici, a osnovica za izračun mirovine im je zadnja saborska plaća

Nova akcija u 21. ožujka

Gradsko Društvo Crvenog križa Ludbreg priprema organizaciju osme ovogodišnje akcije na prikupljanju krvi od dobrovoljnih darivatelja ludbreškog kraja koja će biti održana u utorak 21.ožujka u prostorijama društva u Vinogradskoj ulici u Ludbregu u vremenu od 9 do 12 sati. Bit će to akcija za darivatelje krvi s prebivalištem na području naselja Ludbreg, a na akciju su pozvani i darivatelji zaposleni u tvrtkama i ustanovama u središtu grada.

Rezultatima u ovogodišnjim akcijama na širem ludbreškom području u Gradskom društvu Crvenog križa vrlo su zadovoljni. U sedam ovogodišnjih akcija prikupljeno je 564 doza uz visok prosjek od 80 prikupljenih doza po akciji.

Treba istaknuti kako su od prošle godine pooštreni uvjeti za darivatelje krvi prilikom liječničkih pregleda, pa nerijetko i desetak darivatelja po akciji ne može dati krvi zbog zdravstvenih ograničenja.

U mjesnim organizacijama Crvenog križa, njih 40, tijekom zime održavaju se redovite godišnje skupštine na kojima se uručuju zahvalnice mnogostrukim darivateljima, koji su krv poklonili od 10 do 40 puta. Inače, skupštine se održavaju još od početka siječnja i u većini su naselja održane zajedno sa skupštinama vijeća mjesnih odbora i ostalim udrugama.

Uz rasprave i usvajanja izvješća o radu i financijskom poslovanju za prošlu, na skupštinama su donijeti planovi rada za 2006. godinu.

Suradnja s VS Čakovec

Veterinarska stanica Čakovec brinut će se o uklanjanju lešina uginulih životinja na području Ludbrega i prigradskih naselja.

U Ludbregu je rješenje ove problematike pokrenuto ponajprije radi uklanjanja pasa i mačaka koji stradavaju u prometu, ali je u dogovoru s Veterinarskom stanicom Čakovec ujedno regulirano i pitanja odvoza većih domaćih životinja odnosno uginule stoke.

Građani prijave o uginulim životinjama radi uklanjanja moraju dojaviti u komunalno redarstvo grada Ludbrega ili na telefon broj 306 497. Ugovor je potpisan na rok od godinu dana i primjenjivat će se do kraja veljače 2007.godine.

Iako su sindikalne središnjice u Hrvatskoj uglavnom razjedinjene, suglasnost su postigle u protivljenju najavljenim reformama u mirovinskom i zdravstvenom sustavu. “Ne pristajemo na bijedu u starosti i zdravstvo po načelu tko ima novca tome i zdravlje” poručili su s konferencije za novinare iz Saveza samostalnih sindikata i Hrvatske udruge sindikata.

Dosadašnje mjere vlasti u reformi oba sustava procjenjuju lošim i sindikati kao socijalni partneri žele sudjelovati u kreiranju započetih promjena.

U Hrvatskoj se prednost daje turbo kapitalizmu koji svoje pozicije želi zauzeti i u ovoj djelatnosti. Zato je sve očitiji odmak prema amerikanizaciji u zdravstvu, ističe Siniša Miličić, regionalni povjerenik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske. Temeljno ljudsko pravo na zdravlje sustav ograničava najsiromašnijima nedavno uvedenim administrativnim pristojbama koje su opterećenje za najranjivije skupine- bolesne, siromašne i nemoćne.

Primarna je zdravstvena zaštita usitnjena i pretvorena u niz malih nepovezanih jedinica koje ne zadovoljavaju zdravstvene potrebe pacijenata jer su liječnici svedeni na «prometnike» a medicinske sestre na «blagajnice».

Domovi zdravlja ostali su bez nužne medicinske i dijagnostičke opreme, a zdravstvena preventiva kao najučinkovitija u zaštiti zdravlja posve je nestala. Istovremeni rad liječnika u

Miroslav Hrašćanec (HSU) i Siniša Miličić (SSSH) javnom i privatnom sektoru ima za posljedicu povećanje lista čekanja u bolnicama, preusmjeravanje pacijenata na privatnu praksu i prelijevanje javno zdravstvenog novca u privatne džepove. Zato sindikati uz sudjelovanje u kreiranju reformi traže učinkovit javno-zdravstveni sustav temeljen na solidarnosti koji će biti dostupan svima a ne samo bogatima.

- Privatizacija zdravstva i zdravstvenog osiguranja za posljedicu će imati poskupljenje sustava, pa će se liječiti samo oni koji imaju novca.

Takva tendencija odmak je od socijale, a slično nam donosi i mirovinska reforma, poručuje Miroslav Hrašćanec iz Hrvatske udruge sindikata.

Reforma započeta 1999. prebrzo se provodi čak i za zemlje sa stabilnijim sustavom i bogatijim ekonomijama. Njemačka je svoju reformu počela 1992. Trajat će do 2017, a neke promjene će se primjenjivati tek 2030. jer Nijemci shvaćaju svu težinu problema Iako je kod njih prosječna mirovina 70 prosječne plaće, smanjenje od samo tri posto provodit će postupno. Kod nas je za samo 8 godina mirovina smanjena na 36 posto prosječne plaće. To je protivno i Europskoj socijalnoj povelji koja jamči da prosječna mirovina ne smije biti ispod 40 posto prosječne plaće. Takvo stanje posljedica je novog sustava obračuna kojim vam vlast poručuje: što duže

Poljoprivredno zemljište u vlasništvu države

Čeka se suglasnost za natječaj Iako je ludbreška gradska uprava još prije tri godine napravila izuzetno opsežan posao izrade Programa raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države, a nakon toga su gradska tijela donijela i tekst odluke o prodaji zemljišta, još uvijek nije stigla potrebna suglasnost Ministarstva poljoprivrede šumarstva i vodnog gospodarstva Republike Hrvatske.

U granicama koje pripada području Ludbrega ima oko 800 poljoprivrednih čestica u vlasništvu države ukupne površine 300 hektara. Grad Ludbreg pripremio je za javni natječaj prvih 78 hektara ili 142 čestice koje su još uvijek većim dijelom u zakupu do 2010. godine. Predviđena je početna cijena od 86 lipa odnosno 8.600 kuna za jedan hektar površine.

Tako je odluka o raspisivanju natječaja za prodaju donijeta u veljači prošle godine, ali je u travnju došlo do zakonskih izmjena kojima se na drugačiji način regulira redoslijed prioriteta za dodjelu zemljišta.

U gradskoj su upravi tijekom prošle godine pripremili zakonske izmjene u postojeću dokumentaciju, te u ponovno jesen zatražili suglasnost kako bi se mogao provesti postu-

pak prodaje. U međuvremenu je Ministarstvo poljoprivrede obavilo nadzor predviđenog zemljišta za prodaju, te dalo pozitivnu ocjenu ludbreškim pripremama. No, suglasnosti kojim bi se pokrenuo postupak prodaje još nema, pa se pretpostavlja da su moguće nove zakonske izmjene u skladu s tijekom pregovora Hrvatske s Europskom unijom o poglavlju poljoprivrede.

Unatoč činjenici što je velika većina prvih čestica još uvijek u zakupu postoji veliki interes poljoprivrednika su vrlo za kupnju zemljišta u vlasništvu države. Važećim ugovorima o zakupu regulirano je da novi vlasnik dolazi u vlasništvo čestice po isteku zakupa. No, moguće je i ranije prekinuti zakup u slučaju dogovora između zainteresiranih strana ili pak na temelju ocjene da zakupac ne obrađuje poljoprivredne površine shodno odredbama ugovora o zakupu ili pak ne plaća zakup. Prema najnovijim informacijama moguće je da će doći do raskida ugovora između Varaždinske županije i tvrtke „Agroludbreg“ koja ima u zakupu veće površine na području bivše općine Ludbreg.

SUSRET

16. ožujka 2006.

16. ožujka 2006.

radite i uplaćujete doprinose, imate manju mirovinu. Pri tome će «novi» umirovljenici za isti staž i približno istu plaču imati i do 30 posto manju mirovinu od starih umirovljenika.

Plaćanje mirovinskog doprinosa čisto je bacanje novca jer radnici osigurani u I. Stupu s plaćom 10-20 posto nižom od prosječne plaće u Republici Hrvatskoj u starosti će dobivati samo najnižu mirovinu koja je sada za 30 godina staža 1.407 kuna, a za 40 godina 1.642 kune.

Istovremeno zastupnici su sami sebi izglasala poseban zakon kojim ostvaruju povlaštene mirovine u koje mogu ići 10 godina prije nego radnici, a osnovica za izračun mirovine im je zadnja saborska plaća a ne cijeli radni vijek.

Ovim se kod nas razvija sustav parazita. Oni na koje se ne odnosi zakon kao za ostale smrtnike ističu svoje zasluge za Republiku Hrvatsku, a nije ih briga koliko su uplatili u mirovinski fond.

Za sindikate kao socijalne partnere to je neprihvatljivo. Svoje protivljenje najavljenim reformama očituju potpisivanjem peticije u sindikalnim podružnicama od 1. do 21. ožujka, a nakon toga potpisivanje peticije će se preseliti na ulice i trgove u cijeloj zemlji, pa tako i Varaždinskoj županiji. Ne udovolji li se tim sindikalnim zahtjevima za pravednijim mirovinskim i zdravstvenim sustavom sindikalne središnjice organizirat će javne prosvjede.

Stjepan Stjepić

Ludbreg će sanirati odlagalište u Meki Pokrenute su aktivnosti na sanaciji gradskog odlagališta otpada u „Meki“, otvorenog kao privremeno još 1994.godine radi zbrinjavanja komunalnog otpada iz domaćinstva s područja grada i prigradskih naselja. Proračunom za 2006. godinu osiguran je novac za izradu projektne dokumentacije radi sanacije odlagališta. Potrebna dokumentacija je, naime, najvažniji uvjet kako bi se Ludbreg mogao kandidirati za dodjelu novca iz Fonda za zaštitu prirode i uređenje okoliša.

Prema prvim procjenama na odlagalištu u Meki površine oko 10.000 četvornih metara zatrpano je zemljom najmanje 35.000 kubika otpada. Radnici „Lukoma“ održavaju odlagalište prema materijalnim i tehničkim mogućnosti koje nisu velike. U Ludbregu se već dulje vrijeme pokušavaju smanjiti količine otpada koje se odvoze u Meku. Prošlog proljeća u samom gradu i prigradskim naseljima postavljeno je 25 „zelenih otoka“ za selekciju otpada. Iako je već dulje vrijeme na snazi gradska odluka o obvezi organiziranog odvoza otpada iz domaćinstava, tek u posljednjih godinu dana u ovu su se akciju uključila sva prigradska naselja.

Poduzetnici grade brzinom kojom se opremaju zone. Najavljujem konačno opremanje Gospodarske zone Istok do kraja ove godine - rekao je Krunoslav Kosir Prošlogodišnji svibanjski izbori na lokalnoj razini donijeli su u Ludbregu značajne promjene. Mjesecima uoči izbora iz ludbreškog HNS-a stizale su optimistične najave izbornih rezultata pokazalo se da su te prognoze bile sasvim utemeljene.

Biračko tijelo Ludbrega nagradilo je zajedničku listu HNS-HSLS. Nakon postizbornog sporazuma s najvažnijim koalicijskim partnerom HDZom i DC-om u Ludbregu je došlo do promjene u obnašanju vlasti i grad je dobio svog trećeg gradonačelnika iz treće stranke. Nakon Franje Križanića iz HDZ-a, te Marijana Krobota iz SDP-a, za novog gradonačelnika izabran Krunoslav Kosir iz HNS-a, koji je do tada bio rukovoditelj komercijale u ludbreškom „Metakemu“.

Dužnost ste preuzeli prije osam mjeseci. Što se od tada do danas promijenilo u funkcioniranju gradske uprave, te koje su bili najznačajnije odluke i potezi izvršne vlasti?

-Među prvim od odluka zapravo i nije formalna nego suštinska odluka, bila je da nema unaprijed nerješivih problema, te da ćemo se sa svakim problemom uhvatiti u koštac. Shodno tome smo pristupili i nekim nepopularnim mjerama kojima želimo osigurati efikasnost kako upravljanja povjerenim nam sredstvima tako i funkcioniranju čitavog grada. Želimo da sve ustanove, Javno poduzeće Lukom, turistička zajednica, ali i druge zavisne asocijacije djeluju efikasno i da se prema povjerenim zadacima i sredstvima odnašaju marom dobrog gospodara. U javnim smo potrebama uveli princip obveze podnošenja računa za svaku planiranu i provedenu aktivnost. U podmirenju obveza tražimo točnost i istu ćemo dati prema svojim vjerovnicima. Svako od mjesta na području grada treba se prema potrebama uređivati, a Ludbreg je kao gospodarsko, administrativno i kulturno središte prvi među jednakima, te takav ima i zaseban status.

Sanacija odlagališta Kako biste ocijeniti stupanj komunalne razvijenosti grada, što se planira u komuna lnom razvoju do kraja godine?

-Posebnu ćemo pažnju u 2006. godini posvetiti početnim radovima na sanaciji odlagališta otpada „Meka“ u Ludbregu, od studije do neophodne lokacijske i građevinske dozvole. U proračunu je prema mogućnostima rezervirano 300.000 kuna za ukupne projekte u svakom od pojedinih mjesta u gradu. Uz komunalnu naknadu za koju potvrđujemo da će se vratiti u punom iznosu u mjesto u kojem je skupljena te sufinanciranje od strane građana pojedinog mjesta, dolazi se u poziciju koja će omogućiti da se grad još bolje komunalno opremi. Svakako, tu ne vrijedi zaboraviti i opremanje gospodarskih zona s vodovima i objektima komunalne infrastrukture. Tako je ukupno za potrebe krupne gospodarske infrastrukture te za radove poticanja poduzetništva, a tu spadaju i radovi opremanja gospodarskih zona komunalnom infrastrukturom, predviđeno u proračunu 8,159.000 kuna.

Je li točno da je uz program komunalne izgradnje težište proračuna za 2006. godinu usmjeren na razvoj društvenih djelatnosti?

-Analizirajući planirane aktivnosti i financiranje projekata u 2006. godini možemo ustanoviti da će se program javnih potreba u društvenim djelatnostima Grada Ludbrega financirati s 13,255.224 kune ili s 52,05 posto proračuna. Ovako iznimno visok postotak financiranja javnih potreba u društvenim djelatnostima uvjetovan je s nekoliko razloga. Najjači je razlog aktivnost dovršenja školske sportske dvorane te će planiranih 8,000.000, a što nije i konačni iznos koji će biti potrebno uložiti u završetak dvorane, čini 60,35 posto planiranih javnih potreba.

Drugi je razlog izdvajanje sredstava za praćenje programa predškolskog odgoja i prosvjete u iznosu od 1,75-

organiziranja poduzetnika – ovih ćemo dana biti svjedoci organiziranja poduzetnika iz područja graditeljstva.

Kada govorimo o gospodarstvu moramo prihvatiti sada važeću činjenicu da se u proračunu države zadržava i da država raspolaže s približno 92 posto državnog proračuna, a da svega približno 4 posto sredstava odlazi na sve gradove i ostale jedinice lokalne i regionalne uprave, te približno 4 posto na Grad Zagreb.

Poduzetnici u gospodarskim zonama za sada rade, a tu prije svega mislim na Gospodarsku zonu Istok, brzinom kojom se zona i oprema.

Dogovorno s poduzetnicima, najavljujem konačno opremanje ove zone do kraja 2006. godine. Jasno je da će cilj i uvjet ove gradske vlasti biti da se na preostalim mjestima u zoni smjeste poduzetnici koji će pridonijeti novom zapošljavanju.

0.224 kuna, a to je za 37,68 posto više nego se što izdvajalo u 2005. godini.

Treći je razlog zakonska osnova za izdvajanja u potrebe socijalne skrbi, tehničke kulture i vatrogastva, i inače potrebnih i značajnih djelatnosti, s 871.000 kuna ili 6,57 posto javnih potreba. Zaključujući s konstatacijom da je školovan čovjek predispozicijama struke i znanja spremniji za vlastiti i društveni probitak, te da je ulaganje u kadrove najvažnije ulaganje, mogu konstatirati da će se razvoj društvenih djelatnosti kretati prema školovanosti i znanju i prema danas u bližoj okolini važećim standardima odgoja u sportskim vještinama.

U uvjetima privređivanja s nesigurnim plasmanom proizvoda te naplate istog, u uvjetima u kojim se dobar dio proizvoda prodaje mimo reguliranog tržišta, u uvjetima rasparceliranosti i malih poljoprivrednih parcela, potrebno je niz radnji za bavljenje poljoprivrednom proizvodnjom. Nužno je edukacija, organizacija, okrupnjavanje zemljišta, okrupnjavanje proizvođača i druge radnje. Zadruge su adekvatan oblik organiziranja malih poljoprivrednih gazdinstava jer kao takve predstavljaju oblik dovoljno respektabilan za tržište i usvajanje potrebnih tehnologija i znanja o proizvodnji proizvoda.

Što grad može učiniti za brži gospodarski razvoj, kako utjecati na smanjenje sve većeg broja nezaposlenih. Stječe se dojam da se u gospodarskim zonama pomalo usporeno odvija gradnja novih pogona ili pak da zapošljavaju relativno malo djelatnika. Kako potaknuti zapošljavanje u poljoprivredi, u obiteljskim gospodarstvima?

-Uz značajnije aktivnosti na opremanju gospodarskih zona, a u Gradu Ludbregu se sada može govoriti o tri otvorene i nedovršene zone, gradska uprava može činiti, a što i čini, konkretne korake. To su edukacija i prezentacija programa koji se sufinanciraju ili financiraju iz državnog proračuna preko resornih ministarstava, pa do konkretnih i jasno prepoznatljivih radnji, kao što je poticanje i inicijativa poduzetničkog

Bogatstvo kulture U nekoliko ste navrata jasno kazali da manifestacija „Deset dana Svete nedjelje“ mora doživjeti određene promjene. Možete li konkretizirati i što je moguće promijeniti već uz ovogodišnju manifestaciju?

-U gradu je „Deset dana Svete nedjelje“ središnji događaj temeljen na vjerskoj i gospodarskoj osnovi u kojem Ludbrežani trebaju predstaviti ukupnost svojeg života tijekom čitave godine. Gosti dolaznici, uz čin štovanja Predragocjene krvi Kristove i svoj duševni mir, trebaju pronaći i živi grad i susretljive građane koji im bogatstvom svoje srednjeeuropske kulture nude sadržaje u kojima će moći uživati i nalaziti zadovoljstvo.

Bogatiji kulturni program, prohodnije prometnice, bogatiji zabavni i ugostiteljski program odrednice su

promjena koje je navijestilo Povjerenstvo na svojoj prvoj sjednici, a što će uz usklađenije satnice odvijanja programa biti i glavne promjene u organizaciji rečenih događaja.

SINIŠA SOVIĆ

AKTUALNO

Dvorana - najveći projekt Jeste li zadovoljni napretkom gradnje školske sportske dvorane, dosad obavljenim radovima, investicijom koja će izgleda biti nešto viša od prvobitnog plana. Razmišlja li se o tome kako će se u budućem objektu urediti odnosi, financiranje održavanja, način korištenja?

-Školska sportska dvorana je najveći projekt koji je u fazi provođenja, pa je i time najzahtjevniji. Uz nedorečenost u fazi projektiranja, a prije svega u fazi idejnog rješenja te velikoj širini zahtjeva koji su se dobrim dijelom i nepotrebno proširili na dvoranu nepovezane poduzetničke djelatnosti i samo financiranje, te izvođenje dnevno traži posebne angažmane oko praćenja tijeka izgradnje. Prošle smo godine u njezinom drugom dijelu uspjeli zatvoriti financijsku konstrukciju za plaćanje u 2004. godini ugovorno preuzetih obveza prema izvođaču radova, te neophodnom odlukom o povećanju prireza i financijsku konstrukciju za vraćanje kredita kojim se financira izgradnja. Poslovanje dvorane, a time i učešće korisnika sadržaja dvorane, u budućnosti mora najmanje osigurati dovoljno sredstava za pogon i tekuće održavanje dvorane. Dvorana će imati i veću cijenu prvenstveno zbog opreme dvorane a koja nije bila projektirana u glavnom projektu, a na temelju kojeg je i urađen ugovor s izvođačem. Jasno, predstoji i proces utvrđivanja vlasništva s Županijom Varaždinskom obzirom na sufinanciranje izgradnje.

Uoči svibanjskih izbora lani najavili izjavili ste da Ludbreg ne smije ostati izvan većih županijskih projekata. Od kojih projekata županije može puno koristi imati i grad Ludbreg?

-Za sad bih izdvojio iz dijela komunalne infrastrukture projekt odvodnje koji će obuhvatiti čitavo područje Županije i koji Ludbregu treba donijeti uz glavne vodove i vodove sekundarne kanalizacije, te pročistač. U dijelu obrazovanja očekuje se i nadalje sufinanciranje prijevoza učenika srednjih škola na koji će u nedostatku vlastite srednje škole biti učenici primorani još neko dulje vrijeme. U turističkoj djelatnosti jasno određen turistički proizvod grada treba postati sastavni dio regionalnog turističkog proizvoda, te uz vlastitu turističku djelatnost i vlastitu prezentaciju i gospodarsku turističku djelatnost, postati i dio ukupne regionalne turističke djelatnosti.

Dolazite iz stranke koja obnaša županijsku vlast.

Može li Ludbreg zbog toga imati više koristi od drugih sredina, dakle, kako što bolje iskoristiti tu pogodnost?

-Grad Ludbreg će u bližoj i daljoj budućnosti imati toliko koristi od vlasti Županije koliko će i sam biti u stanju prepoznati projekte i njih

promovirati kao važne za ukupnost zbivanja na području Županije. Pri tome mora voditi računa o svojim posebnostima i tradicijama koje ima, a koje su do sada bile premalo ili nedovoljno kontinuirano izražavane.

Razumljivo da u stranci ne postoje značajno različiti pristupi rješavanju zacrtanih projekata koji se baziraju na znanju i sposobnosti nositelja i provoditelja, tako da će i to biti značajna prednost.

Kakva je vaša suradnja s koalicijskim partnerima na gradskoj razini, imali li razmimoilaženja oko realizacije većih projekata? Jesu li povremene oštre rasprave u radu Gradskog vijeća, koje u prošlim sastavima vijeća nisu bile tako izražene, ipak sasvim uobičajene u odnosima između vlasti i oporbe ili je riječ o većim razlikama u viđenju budućeg razvoja grada?

-Kako je sadašnja gradska vlast poslijeizbornim sporazumom o obnašanju vlasti za ovo mandatno razdoblje oformljena između stranaka potpisnica, stranaka HNS-a, HSLS-a, HDZ-a i DC-a, istoj je prva zadaća rad na poboljšanju uvjeta življenja građana Ludbrega, te iz istog razloga nije do sada bilo posebnih razmimoilaženja u realizaciji većih projekata. Razumljivo, u pristupima realizaciji se ponekad i utroši na pripremu realizacije nešto više vremena i napora, no time je manje otvorenih pitanja kod realizacije. Vlast i oporba ne trebaju neminovno oštro raspravljati, dakle, nema klišeja uobičajenosti, no na neargumentiranost vrijedi odgovoriti argumentom.

Na svaki argumentirani prijedlog, na svaki argumentiran zahtjev za promjenom predloženog, ova će vlast i u budućnosti reagirati pozitivno, pa možda tada neće biti potrebne oštrije rasprave.

S obzirom da Ludbreg, 19.ožujka slavi Dan grada, što biste na kraju intervjua poručili sugrađanima?

-Prije svega nam svima zajedno čestitam Dan grada sa željom za što konstruktivnijom i izdašnijom suradnjom. Postoje projekti izvedivi u kraćem vremenskom razdoblju, a postoje i projekti koji svojim obimom, sadržajem ili složenošću iziskuju značajnije vrijeme, a što je potrebno objektivno ocijeniti.

Gradska vlast i uprava stoje na raspolaganju za prihvat svake afirmativne i izvedive inicijative, za svaki takav prijedlog, za osobno učešće u realizaciji pojedinih projekata. Posebno se to odnosi na stručne ljude iz pojedinih područja djelatnosti, a koji su se iz raznoraznih razloga udaljili od planiranja i provođenja aktivnosti poboljšanja uvjeta života u Gradu Ludbregu.

Razgovarao: Darko Skupnjak

INVESTICIJE

Školstvo i javno privatno partnerstvo

Rješenje za jednosmjenski rad

IZDVOJENO

SINIŠA SOVIĆ

IZDVOJENO

INVESTICIJE

16. ožujka 2006.

16. ožujka 2006.

Na inicijativu Grada Ludbrega

Škole s nastavom u jednoj smjeni imaju manji broj izostanaka, manji broj negativno ocijenjenih, veću motivaciju učenika i nastavnika, više vremena za izvan nastavne i sportske aktivnosti

Čuda i legende Ludbrega Ludbreg je za razliku od drugih gradova i svjetskih središta jedini je grad u središtu svijeta. Bogat je legendama i čudima, spoj znanstvene, vjerske, povijesne, stručne i umjetničke građe, zanimljivim pričama, osebujnim humorom.

Oko Ludbrega su ocrtani krugovi zemaljski i na njihovim obodima smještene europske metropole. Glavnu zaslugu za to otkriće u starim pismohranama i njezino međunarodno promicanje pripada švicarskom filozofu dr.Erasmusu Wedigenu.

Koncentrični krugovi su još u 18. stoljeću zanimali i znamenitog Ludbrežanina, filozofa, matematičara, fizičara, teologa i pisca Kazimira Bedekovića. Dio zanimljive ludbreške povijesti je i Rudolf Fizir, konstruktor zrakoplova iz pionirskih dana razvoja tog prometala.

Ludbreško proštenište Predragocjene Krvi Kristove, jedinstveno je u Hrvatskoj i među rijetkima u kršćanskom svijetu koje je priznato papinskom bulom još 1513. godine, čemu je prethodio čudesan događaj u dvorskoj kapelici. U današnje vrijeme dvorac Batthyany dom je Restauratorskog centra Ludbreg, kulturne institucije međunarodne važnosti.

Idilični ludbreški je kraj za tabor, a poslije i vlastelinstvo odabrao je burgundijski plemić Lodbring za svojeg prvog križarskog pohoda u Svetu zemlju. I baš tu gdje se slikoviti brežuljci Kalničkog gorja poravnavaju u pitomu podravsku ravnicu, na obali Bednje, uz cestu i utvrdu, nastao je grad Ludbreg. Da li je ime dobio po vojskovođi Lodbringu ili ipak po Ludbergi, čiji je život na području današnjeg Ludbrega opisan u starim pavlinskim zapisima opata Honoriusa?

Posve je logično kako je samo u ovom kraju mogao niknuti komediograf Mladen Kerstner sa svitom svojih likova iz Gruntovca – Dudekom, Regicom, Cinoberom, Presvetlim…

Bogata prošlost, zanimljive priče i legende, duga tradicija hodočašćenja u jedinstveno svetište u Hrvatskoj mame u razgledavanje Ludbrega.

Pritom se ne smije zaobići kapelica Sv. Križa dvorca Batthyany u kojoj se 1411. godine zbio događaj pojave krvi Isusove, Restauratorski centar Ludbreg u dvorcu gdje se obnavljaju umjetnine s područja čitave Hrvatske, svetište Predragocjene Krvi Kristove gdje se nalazi Zavjetna kapela Hrvatskog sabora čijom je izgradnjom ispunjen zavjet iz 1739.godine, a koja zajedno s postajama križnog puta čini jedinstvenu stalnu izložbu mozaika od murano stakla na otvorenom.

Vrijedno je razgledati i župnu crkvu Presvetog Trojstva, najstariju sakralnu građevinu u gradu, spomenutu već 1334. godine, oslikanu freskama Mirka Račkog. U crkvi se od 18. stoljeća čuva relikvija Predragocjene Krvi Isusove u pokaznici izrađenoj u augsburškoj zlatarskoj školi, kao poklon grofice Eleonore Batthyany Strattmann.

Tu je i Centar svijeta, legenda o krugovima zemaljskim koja datira iz doba Rimljana.

Andreja Horvat

Niska obrazovna struktura stanovništva može se smatrati jednim od glavnih razloga naše gospodarske i društvene inferiornosti u odnosu spram okruženja u koje su nas obećali odvesti naši političari. Među mnoštvom ciljeva i standarda koje bi morali dostići do ulaska u EU svakako je bolja kvaliteta i učinkovitost školskoga sustava. Tu smo gdje jesmo i zbog činjenice da u Varaždinskoj županiji 8 posto ljudi ima Visoku ili višu spremu. Čak 4 posto manje od državnoga prosjeka, a 6 posto od prosjeka grada Zagreba. Zaostajanje u odnosu na EU još je drastičnije ako se zna da je udjel ljudi s visokom naobrazbom 24 posto. To nas dramatično upozorava koliko je naš obrazovni sustav postao kočnica društvenoga razvoja.

U prilagodbi obrazovnog sustava svjetskim trendovima koji daju dobre rezultate, važnu ulogu ima jednosmjenski rad u osnovnim i srednjim školama.

Prema podacima Upravnog odjela za prosvjetu, kulturu, znanost i sport od 75 osnovnih i srednjih škola, nastavu u jednoj smjeni u Varaždinskoj županiji već ima jedna trećina škola. Na temelju pokazanih iskustava, za taj oblik nastave u odnosu na dvosmjenski postoje dva jaka argumenta.

Na cijelom području županije dobio bi se ravnomjeran standard izgrađenosti školskih objekata, stabilizirali bi se troškovi poslovanja i otvorila bi se mogućnost za razvojne programe. Što se tiče pedagoških razloga, škole s nastavom u jednoj smjeni imaju manji broj neopravdanih izostanaka, manji broj negativno ocijenjenih, veću motivaciju učenika i nastavnika, manje šteta, više vremena za izvan nastavne i sportske aktivnosti učenika.

- Zbog svega toga niti učenici niti nastavnici u takvim školama ne bi se vratili nazad na stari sustav, odnosno rad u dvije smjene kaže mr. sc Miro-

Predrag Štromar, zamjenik župana slav Huđek, pročelnik Upravnog odjela za prosvjetu, kulturu, znanost i šport Varaždinske županije.

Da bi se i u ostalim školama uveo jednosmjenski rad treba izgraditi 15 sportskih dvorana površine 15.000 četvornih metara, zatim dograditi 7 srednjih škola, 16 područnih osnovnih škola, 15 matičnih osnovnih i izgraditi 2 nove matične osnovne škole s 40.000 četvornih metara učioničkog prostora. Procijenjena vrijednost tih radova je oko 300 milijuna kuna. Ako se zna da prema broju škola za investicije iz decentraliziranih funkcija u školstvu Varaždinska županija dobije 10-ak milijuna kuna na godinu, za osiguravanje materijalnih i prostornih uvjeta za jednosmjensku nastavu u svim školama trebalo bi čekati još punih 30 godina.

No, iz Varaždinske županije poručuju da će to ostvariti do kraja 2007/2008. godine modelom javno privatnog partnerstva.

- Iako Hrvatska nema svu zakonsku regulativu, taj novi model financiranja primijenit ćemo

na temelju prava građenja, objasnio je zamjenik varaždinskog župana Predrag Štromar. Mi kao vlasnik dajemo pravo građenja i u najam naše zemljište privatnom investitoru koji izgradi zgradu i da nam je u najam na 25 godina. U tu je naknadu privatnom investitoru uračunat investicijski kapital, kamata i održavanje objekta. On je vlasnik na temelju prava građenja, a nakon toga roka stapa se zgrada sa zemljištem i postaje naše vlasništvo.

Za plaćanje najma treba nam oko 30 milijuna kuna. Prema broju škola mi dobivamo 10 milijuna kuna za investicije iz decentraliziranih funkcija i 5 milijuna za održavanje. Još toliko moramo naći iz drugih izvora. Za nas je važno što smo za taj projekt dobili potporu ministarstva mora iz programa Aid 2 iz kredita europske banke za obnovu i razvoj, a od ministarstva znanosti, obrazovanja i športa novac iz kredita svjetske banke kojim se financiraju slični projekti, rekao je Predrag Štromar.

Ministar Primorac obećao je da će nam ministarstvo u tome biti partner. Kad mi to ovdje napravimo cilj je da se to iskustvo primijeni i u drugim županijama. Za to vlada veliko zanimanje.

Prije 2 tjedna imali smo seminar na koji se odazvalo stotinjak predstavnika županija, gradova i općina na kojem smo ih upoznali s našim aktivnostima u primjeni modela Javno privatnog partnerstva. Županija će za sve škole financirati izradu projektne dokumentacije do izvedbenog projekta. Za prvih 20-ak projekata do 21. ožujka traje javni natječaj za iskaz interesa investitora, nakon čega treba obaviti izbor izvođača radova. Jedan dio škola bit će spreman za jednosmjensku nastavu iduće školske godine, a ostale do kraja 2008. godine.

Stjepan Stjepić

Restauratorski centar u Ludbregu

Poligon međunarodne suradnje u obnovi Restauratorski centar u Ludbregu projekt je hrvatskih i bavarskih konzervatora i restauratora, a realiziralo ga je Ministarstvo prosvjete, kulture i sporta 1994.godine uz veliku podršku grada Ludbrega i financijsku pomoć Bavarske. To je jedan od dislociranih odjela Hrvatskog restauratorskog zavoda iz Zagreba, a uz restauratorsku aktivnost djeluje i kao poligon međunarodne suradnje i pomoći u obnovi hrvatske kulturne baštine. Pored Restauratorskog centra u Ludbregu Hrvatski restauratorski zavod iz Zagreba provodi restauratorsku aktivnost diljem Hrvatske unutar svojih odjela u Dubrovniku, Splitu, Zadru, Juršićima u Istri, Osijeku te mnogobrojnim specijaliziranim radionicama u Zagrebu.

U ludbreškom centru smještenom u središnjoj zgradi kompleksa dvorca Batthyany, nalazi se glavni depo za smještaj umjetnina iz područja koja su bila zahvaćena i ugrožena ratnom opasnošću, a čekaju obnovu prije povratka u matične objekte uglavnom crkve. U prizemlju su smještene stolarska radionica i lakirnica. Za potrebe konzerviranja, restauriranja i sigurnog deponiranja umjetnina nabavljena je komora za dezinsekciju inertnim plinom dušikom, jedina takve vrste u Hrvatskoj. Ova metoda je pogodna za tretiranje organske građe - drveta, papira, tekstila, kože koje su zaražene insektima, gljivicama i drugim nametnicima jer je učinkovita, a nije štetna za okolinu i ljude. Na prvom i drugom katu nalaze se prostrane i dobro opremljene radionice za restauriranje slika na tkanom i drvenom nosiocu, drvene polikromirane plastike, namještaja i tekstila. Ovdje su smještene i prostorije pratećih sadržaja poput fotoateliera, arhiva i dokumentacije i administracije. Restauratorima je na raspolaganju i stručna biblioteka sa 500-tinjak knjiga i časopisa. Uređena je i manja dvorana za predavanja, opremljena razglasom i drugim neophodnim pomagalima. Zapadnim krilom dominira velika svečana dvorana koja se proteže kroz prvi i drugi kat građevine, a na taj način joj je vraćen izvorni izgled iz 18.st. U njoj je moguće organizi-

rati predavanja za veći broj 120 učesnika, izložbe, koncerte i razne druge svečane prigode, a restauratori je zbog njene visine koriste za probne montaže obnovljenih oltara.

Na trećem katu je uređen dormitorij sa 10 spavaonica s 20 ležaja, te priručnom kuhinjom i praonicom.

Tijekom 12 godina djelovanja Restauratorskog centra u Ludbregu u radionicama je radio velik broj studenata, diplomiranih konzervatora i restauratora iz zemlje i inozemstva. Stalno je zaposlenih 13 djelatnika, a trenutno i 3 mlada suradnika. U tom razdoblju obnovljen je velik broj pokretnih spomeničkih cjelina, crkvenog inventara i pojedinačnih umjetnina iz 20-ak lokaliteta kao što su: Brest Pokupski, Bebrina, Cernik, Donji Zvečaj, Jamničko Podgorje, Koprivnica, Logorište, Osijek, Požega, Slavonski Brod, Sunja, Sv.Petar Mrežnički, Stari Brod, Stara Drenčina, Šišinec, Tomaš, Varaždin, Vukmanić, Ludbreg.

U tijeku su pregovori s Ministarstvom kulture o financiranju većeg dijela programa Restauratorskog centra za 2006.godinu, kao i dosadašnjih godina. Istovremeno se dogovara financiranje jednog dijela programa i iz drugih izvora - privatni naručitelji, muzeji, gradovi, općine ili županije.

Prema prijedlogu rada koji je većim dijelom već prihvaćen ludbreški restauratori će ove godine

biti angažirani na obnovi umjetnina sa 10-ak lokaliteta.

Na odjelu za drvenu polikromiju već su u tijeku radovi na obnovi dva bočna oltara iz kapele sv. Barbare u Brestu Pokupskom; skulpture, slike i svijećnjaci s glavnog oltara sv. Vida iz istoimene kapele u Jamničkom Podgorju. U planu su i radovi na dovršenju cjeline glavnog oltara iz franjevačke crkve sv. Trojstva u Slavonskom Brodu, preventivna zaštita inventara iz crkve sv. Mihovila u Dubočcu kod Slavonskog. Broda, preventivna zaštita inventara iz kapele sv. Benedikta u Hrastovljanu iz općine Donji Martijanec, kao i restauratorski radovi na slici sv. Mihovila iz crkve Pohođenja Blažene Djevice Marije iz Starog Farkašića.

U stolarskoj radionici u tijeku su radovi na obnovi stilskog namještaja privatnog investitora, a u planu je dovršenje radova i montaža glavnog oltara iz kapele sv. Tome u Tomašu kod Bjelovara. Nakon toga slijedi montaža drvenih oplata s kožnim tapetama iz crkve sv.Petra u Šumi.

Tekstilna radionica trenutačno je angažirana radovima na obnovi cehovske zastave iz Muzeja grada Koprivnice, a troškove će djelomično snositi i Obrtnička komora Koprivničko-križevačke županije. Potom će uslijediti dovršenje radova na još dvije misnice iz Zbirke sakralne umjetnosti u kapeli sv. Križa dvorca Batthyany. U planu je i dovršenje radova na rupcu, dijelu narodne nošnje iz Koprivničkog Ivanca također u vlasništvu Muzeja gada Koprivnice.

Konačno, u mjesecu studenom u pripremi je održavanje velikog međunarodnog savjetovanja o konzervatorsko-restauratorskoj djelatnosti s radnim naslovom „Organizacija, obrazovanje, razvoj“. To će biti zajednički projekt Ministarstva kulture, ICOMOS-a, Unesco-a i Hrvatskog restauratorskog zavoda iz Zagreba. Tom prilikom će se u dva radna dana u gradu okupiti velik broj stručnjaka iz svih zemalja članica Europske unije i ostalih zemalja kandidata za članstvo u europskoj zajednici. Venija Bobnjarić-Vučković, prof.

Udruživanje ludbreških građevinaca

Posjet gradilištu školske sportske dvorane u Ludbregu

Dvorana će do rujna biti predana učenicima i sportašima

Unatoč zimi radilo se gotovo bez prekida u unutrašnjosti dvorane, a najteži i najzahtjevniji radovi praktički su završeni – kažu radnici varaždinskog „Hidroinga“

Najveća investicija grada Ludbrega posljednjih desetljeća i san mnogih generacija ludbreških sportaša polako se, ali ipak sigurno bliži kraju.

Ludbregu će, ako ne iskrsnu nepredviđeni problemi, radnici varaždinskog „Hidroinga“ do 1. rujna predati na uporabu novu školsku sportsku dvoranu koju će zbog dimenzija i karakteristika koristiti svi sportaši, posebice ludbreški košarkaši, te rukometašice i rukometaši.

-Radili smo čitavu zimu i unatoč niskim temperaturama. Znate da smo do početka zime uspjeli postaviti krovište i aluminijsku bravariju, prozore i vrata. Tako smo jedan dio dvorane potpuno zatvorili kako bismo ga mogli grijati i raditi u zimskim mjesecima bez obzira na temperature ispod ništice. Potpuno sam uvjeren da dinamikom radova napredujemo u rokovima i zaista ne bi trebalo biti problema da objekt ne završimo u ugovorenom roku – rekao nam je Ivan Trubić, direktor „Hidroinga“ kada smo dogovarali posjet gradilištu.

Najteži posao - krovište Na gradilištu su nas dočekali Dejan Blagus, poslovođa gradilišta i Antun Plemenčić, glavni poslovođa.

Naši domaćini proveli su nas čitavim objektom koji sada, nakon što su praktički završeni svi glavni, doista izgleda kao mali sportski div. Moglo bi se reći da dvorana ima tri glavna dijela – tribine i prostor ispod njih na zapadnoj strani koji je namijenjen posjetiteljima priredbi, zatim istočni dio dvorane s ulazom za sportaše, službe-

Dvorana u brojkama Vanjske dimenzije dvorane su 57,30 x 53,03 metra. Borilište odnosno parterna ima dimenzije 45,40 x 25,80 metara ili će površina iznositi 1.250 kvadratnih metara.Ukupna neto-površina dvorane bit će 3.000 kvadratnih metara. Na borilište će biti postavljen takozvani level sistem parketnog sportskog poda koji mora imati odgovarajući atest, primjerice, osigurati ublažavanje udarca u trenutku doskoka. ne osobe i buduće djelatnike dvorane, te u sredini između dva dijela bit će borilišna parterna površina. Dio radnika zatekli smo na brušenju betona na tribinama, a u istočnom dijelu postavljale su se vodovodne instalacije, te žbukao dio prostorija.

A na stropu električari koji su postavljali nosače za rasvjetu.

-Na tribinama sada radimo brušenje betona radi pripreme završnih radova na tribini. Po projektu bit će mjesta za 594 gledatelja, ali dolje na parteru osiguran je i dodatni prostor za teleskopske tribine. Najdalje smo došli s radovima u istočnom dijelu. Taj dio mogli smo zagrijavati, tu su već postavljene električne instalacije, postavljaju se vodovodne, odvod je gotov. Slobodno možemo reći da su počeli završni obrtnički radovi, a da je najteže, naj-

složenije i najopasnije za radnike bilo krajem prošle godine. To je bila postava čelične rešetkaste konstrukcije krovišta raspona 36 metara, a zatim i pokrivanje građevine s dva pokrova i postavljanje toplinske izolacije na krovištu – pojasnio je Dejan Blagus.

Kooperanti - naši obrtnici Osim glavnog ulaza za posjetitelje zapadna strane strana ima još dva sporedna, kao i dva izlaza izravno s tribina. Kroz glavni ulaz ulazit će se u restoran ispod tribina, a sa svake strane restorana bit će po dva lokala, primjerice knjižara, sportska trgovina, cvjećarnica, frizerski salon. Ispod tribina bit će sanitarni čvorovi, a već su pregrađene prostorije spremišta za sportske rekvizite i drugu opremu. U prizemlju istočno dijelu gdje je ulaz za sportaše i druge službene osobe bit će kotlovnica, spremišta, kabineti za profesore, kao i tri kompleta garderoba odnosno ukupno šest svlačionica za sportaše. Na katu je galerija, prateće prostorije za osoblje dvorane i sani-

Tisuću mjesta Fiksne i teleskopske tribine moći će primiti gotovo tisuću posjetitelja. Ulazi za posjetitelje i sportaše imat će rampe za prolaz invalida nagiba 10 stupnjeva.

Invalidi u kolicima neće moći na tribine, već su za njih osigurana dva ulaza izravno na parket odakle će blizu borilišta moći pratiti sportske ili druge priredbe.

Svim našim poslovnim partnerima, korisnicima naših usluga i svim građanima

DAN GRADA LUDBREGA čestita

Ludbreška mljekara «Antun Bohnec»

tarni čvor, zatim dvije saune, dva mala bazena, uredski prostor, teretana-fitness centar, te prostor za novinare.

-Osim krovišta mislim da su posebno zahtjevni bili pripremni zemljani radovi zbog lošeg terena na ovoj lokaciji. Mi smo zapravo u fazi obrtničkih radova. Sada to ide brže, a mislim da treba naglasiti kako je „Hidroing“ za kooperante obrtničkih radova odabrao one s područja ludbreške regije.

Dvorana je projektirana sa čvrstom građevinskom konstrukcijom. To znači da ej na konstrukciju moguća dogradnja ako se za to ukaže potreba.

Osobno mislim da je ovo veliki pravi objekt koji je Ludbregu po mjeri.

Inače, na gradilištu je dnevno 40-45 radnika, nadzor organ je stalno prisutan, pa zaista nema nikakvih problema. Planiram da ćemo za manje od tri mjeseca početi s uređenjem okoliša – rekao je Antun Plemenčić.

Nedavno je gradsko poglavarstvo donijelo odluku o izmjenama i dopunama projekta kojeg je izradilo „Međimurje inženjering“ iz Čakovcu. Uočilo se, naime, da je u istočnom dijelu moguće napraviti preinake fizičkog odvajanja prvi kata radi zasebne opskrbe energentima, kao i radi ugradnje opreme i sprava što prvobitnih projektom nije bilo riješeno. Procjenjuje se da će ukupna investicija premašiti prvotno planirani iznos od 22 milijuna kuna kada se uračunaju kamate za kredit pomoću kojeg se gradi dvorana i dopune projekta. Svakako nije malo, ali je ipak riječ o objektu za kojim sportski Ludbreg žudi desetljećima.

Darko Skupnjak

Do kraja ožujka, kako se planira, bit će održana osnivačka skupština određenog interesnog udruživanja građevinskih i srodnih djelatnosti s područja grada Ludbrega.

Inicijativu za interesnim poslovnim udruživanjem ludbreških pokrenula je gradska uprava koja je ocijenila da su ludbreški građevinci pojedinačno nedovoljno snažni da bi svojim ponudama konkurirali za poslove na većim projektima. Poslovnim povezivanjem i udruživanjem, te zajedničkim ponudama mogli bi se s konkurencijom ravnopravno natjecati za veće poslove, a mnogi su građevinski projekti najavljeni i za područje Varaždinske županije. Prilikom prvog susreta građevinaca osnovan je Inicijativni odbor za osnivanje koji je nastavio s pripremama na realizaciji zacrtanog cilja.

Niz je pozitivnih primjera takvog gospodarskog udruživanja, pa se očekuje da će se nakon obavljenih priprema i ludbreško gospodarstvo prikloniti takvom načinu borbe za nove i veće poslove, time ujedno i veću sigurnost u poslovanju. Inicijativni odbor održao je dvije sjednice, prikuplja podatke o mogućnostima kojim raspolažu ludbreški građevinci - od kadrova, tehnike, tehnologije.

Prema posljednjim podacima oko izjašnjavanja značajna većina građevinskih poduzetnika i obrtnika s područja Ludbrega iskazala je interes za poslovnim udruživanjem radi kvalitetnijih ponuda na tržištu. Procjenjuje se da je građevinska djelatnost u punom zamahu, a najavljeni su brojni zahtjevniji građevinski projekti, primjerice, dogradnja škola u Varaždinskoj županiji radi priprema za uvođenje jednosmjenske nastave za koje bi trebali konkurirati i udruženi ludbreški građevinci.

Grad Ludbreg punu potporu oko priprema za njihovo udruživanje i u radu buduće organizacije. (ds)

Svim građanima Ludbrega

Dan grada čestita

ODGOJ

Pričaonica i radionice za najmlađe

Izložba uz Dan žena Grupa žena koja svoje slobodno vrijeme provodi u stvaranju nečeg novog na stari način organizirala je izložbu raznovrsnih ručnih radova unikatnog nakita, goblena, skulptura od kamena, heklanih radova i prigodnih uskrsnih pisanica i košarica i nazvala je „Žene iz

Predškolski odgoj u Ludbregu

„Radost“ slavi 40. rođendan Povijest gradskog Dječjeg vrtića «Radost», vrtića uz koji djeluju i „Iskrica“ te „Smjehuljica“, seže u daleku 1966. godinu kad je počeo s djelovanjem u sastavu Osnovne škole Ludbreg. S djecom je prva počela raditi odgojiteljica Rozalija Juran. Budući da je interes za predškolski odgoj bivao sve veći, vrtić se 1980. godine počeo dograđivati, a povodom 20 – te obljetnice vrtića, 1986. godine, otvorene su jaslice i vrtić dobiva ime „Radost“. Od 1978. godine do danas ravnateljice vrtića bile su Anica Petrač, Bernarda Varga, Anđelka Bilić, te sadašnja ravnateljica gospođa Vesna Makar.

Danas vrtić broji oko 120-ero djece koja su podijeljena u pet dobnih skupina. Uz redovite primarne programe za djecu, u vrtiću se provodi učenje engleskog jezika, vjerski odgoj, predškola te program igraonice koja se održava za djecu koja ne polaze dječji vrtić. U pripremi je osnivanje sportske grupe, informatičke igraonice s programom Sunčica, lutkarske igraonice, a vrtić će ponuditi i radnu subotu.

-U povodu 40.obljetnice organizirat ćemo Tjedan aktivnosti krajem svibnja. Dani u vrtiću bit će osmišljeni glazbenim, scenskim, likovnim sadržajima, te sportskim natjecanjima. Djeca se već intenzivno pripremaju za dječju olimpijadu koja će se održati u mjesecu lipnju u Varaždinu. Građanima ćemo ponuditi na CD-u film „Bogečka ljubav–svati“ koji su snimila djeca starije dobne skupine prije četiri godine u suradnji s Kino–klubom Zagreb, a izaći će i svečani broj vrtićkog lista Leptir i cvijet» - rekla je ravnateljica Vesna Makar.

Priču „Velika ludbreška gruda“ djeca su izmislila i oslikala uz pomoć odgojiteljice Zvjezdane Jadanić. Slikovnica je stavljena na CD i tonski popraćena, te se očekuje njezino izlaženje u tiskanom obliku, tako da će biti dostupna široj javnosti. Promocija planira se za svečanu priredbu.

-Posebno smo ponosni na suradnju s akademskim slikarom, gospodinom Goranom Petračem koji je zajedno s djecom naslikao desetak slika, te je uputio djecu i odgojiteljice u tajne likovnog stvaralaštva. Sve slike prodane su na aukciji koja je održana u sklopu priredbe održane u veljači - ističe odgojiteljica Zvjezdana Jadanić.

Djeca i odgojiteljice zajedno pripremaju mnoštvo materijala koji će se ponuditi u sklopu glavne priredbe kako bi i nešto zaradili, te uložili u nove projekte. Izrađuju se ogrlice od drvenih perlica svih boja, vesele kasice od kaširanog materijala, oslikavaju se ukrasne mirišljave svijeće, a na staklene će čaše gravirati znak svog vrtića.

Marina Hižak

Centra svijeta“. Održana je u Ludbregu 7. ožujka.

Svoje radove izložile su Franciska Schubert, Štefanija Baranašić, Đurđa Novak, Nevenka Špoljarić, Ana Petković, Katica Havaić, Irena Perić, te jedan muškarac –Marijan Happ.U sklopu izložbe svoje radove iz radio-

nica ručnog tkanja i keramike predstavili su i članovi Udruge „Sunce“ Program izložbe upotpunjen je nastupom gitarista Nevena Grgeca i prilagođenim kreacijama salona „Kleopatra“ vlasnice Spomenka Šoltić, koje su nosile Tara Pavičić i Ana Gašparić.(B.Kutnjak)

Na dječjem odjelu Gradske knjižnice „Mladen Kerstner“ održava se pričaonica i kreativne radionice koju redovito pohađa 20–ak mališana u dobi od četiri do šest godina. Mališani se sastaju utorkom u vremenu od 17 do 18 sati gdje se odvijaju pedagoško–animacijske aktivnosti. Doživljaje priča upotpunjavaju razgovorom, likovnim radovima ili glumom. Aktivnosti u kreativnim

U „Kući sunca“ u Globočecu otvoren kabinet za logopediju i defektologiju

Olakšanje roditeljima i djeci

Kako i priliči svečanostima, najprije je održana kratka priredba. Štićenici „Kuće sunca“ svojim su nastupom, recitacijama i pjesmom pozdravili goste, roditelje, volontere i djelatnike „Kuće sunca“. Velikom upornošću i puni htijenja izveli su svoje točke i zaradili veliki pljesak. A svečanost je održana u povodu otvaranja kabineta za logopediju i defektologiju kojeg su zajedno otvorili gradonačelnik Krunoslav Kosir i Ruža Zlatar, predsjednica Udruge roditelja osoba s oštećenjima „Sunce“ Ludbreg. Štićenicima i njihovim roditeljima bit će od iznimnog značaja što pomoć logopeda i defektologa sada mogu u Globočecu. Naime, sada su roditelji pomoć ovih stručnjaka morali potražiti u većim centrima kao što su Varaždin, Koprivnica ili drugdje. Područje bivše regije Ludbreg gdje rade četiri osnovne škole nema ambulantu gdje bi se mogla dobiti pomoć ovih stručnjaka, pa se s Ministarstvom zdravstva i socijalne skrbi vode pregovori kako bi sva djeca s ovog područja mogla koristiti pomoć logopeda i defektologa u Kući sunca.

U novootvorenom kabinetu radit će dvije zaposlenice zasad prema ugovoru o djelu, a u Udruzi se nadaju se da će kroz dva do tri mjeseca s njima sklopiti ugovori na neodređeno vrijeme kada se broj korisnika njihove stručne pomoći poveća. Ruža Zlatar

zahvalila je donatorima na uređenju kabineta, gradu Ludbregu, Državnom uredu za reviziju iz Varaždina i Lions clubu „Sveti Nikola“ iz Varaždina.

Kuća sunca u Globočecu jedinstveni je primjer u Hrvatskoj zbog načina na koji je organizirana djelatnost skrbi za osobe s retardacijom. U potpuno obnovljenom i opremljenom starom društvenom domu u Globočecu uređeno je oko 300 četvornih metara korisnog prostora. Najveća je prostorija dnevni boravak u koji je pretvorena glavna sala bivšeg društvenog doma, a pozornica je namijenjena za priredbe i razne radionice. U zasebnim prostorijama su učionica, tkalačka radionica, keramička radionica koja ima peć za pečenje gline, soba za izolaciju, kuhinja, te sanitarni čvor koji je prilagođen potrebama invalidnih osoba. S južne strane objekta dograđena je prostrana terasa, a uređeno je i dječje igralište.

Prostorije su opremljene potrebnim

namještajem, ima nekoliko osobnih računala, glazbala, materijalom za potrebe radionica, igračkama.

Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi osigurava dnevni boravak za 25 štićenika što je za njihove roditelje iznimno olakšanje, te pokriva troškove plaća za petero zaposlenih – tajnicu, socijalnu radnicu, odgajateljicu, njegovateljicu, te vozača koji svakoga dana dovozi i odvozi štićenike njihovim domovima. Kombi vozilo prije nekoliko godina poklonila je humanitarna udruga iz njemačkog Krumbacha s kojom već 15-ak godina uspješno surađuje ludbreško društvo Crvenog križa.

-Kuću sunca ne koriste samo štićenici već i ostali članovi Udruge „Sunce“ koja broji 125 članova, od čega stotinu osoba različite starosti, od tri do 60 godina, te s različitih stupnjem invaliditeta. Vrata su svima otvorena, neki dolaze češće, drugi tek povremeno. Posao je zaista složen jer je otežavajuća okolnost što štićenici kuće imaju različite vrste i stupnjeve retardacije, pa se svakome od njih mora voditi posebni način skrbi. Osim nas zaposlenih, u kuću redovito dolaze i pomažu volonteri – rekla je predsjednica Ruža Zlatar. U „Kući sunca“ svakodnevno se priprema 30-ak obroka, a tajnica Udruge Dubravka Stručić koja vodi posao organizacije kuće uje-

dno je i kuharica. Uz nju u „Kući sunca“ još su zaposlene odgajateljica Andreja Macan, socijalna radnica Sanja Tkalčić, Dubravka Bedenic, njegovateljica, te vozač kombija Julio Zlatar.

Nekoliko radionica stalni su i iznimno važan oblik radne preokupacije radi razvijanja motoričkih sposobnosti štićenika. Voditelji radionica smatraju štićenicima iznimno važno da nešto rade jer se kod njih tako stvara osjećaj korisnosti. Izrađene predmete i razne suvenire iz svojih radionica prodaju na prigodnim prodajnim izložbama, pa i na gradskoj tržnici. Štićenici već znaju da tako mogu zaraditi novac za kupnju predmeta koji nam trebaju u kući, susrete i slične potrebe. Tako se u radionicama ovih dana uz pomoć voditeljica prionuti poslu kako bi se pripremili za prodajnu izložbu u povodu Uskrsa. No, svi u kući jedva čekaju ljepše i toplije vrijeme kako bi češće boravili na svježem zraku na novouređenom igralištu uz kuću što je posebno važno za one štićenike koji se slabije kreću ili se bez pomoći invalidskih kolica ili pratnje zapravo ne mogu niti kretati.

Ludbreg je ogledni primjer skrbi osoba s onesposobljenjima, pa što je istaknuto i na nedavnom savjetovanju u Vinkovcima u organizaciji Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi.

Darko Skupnjak

U “Smjehuljici” adaptacijska igraonica

„Smjehuljica“ je najmlađi vrtić u Ludbregu. Djeluje nepunih godinu dana i danas ima četrdesetak polaznika. Specifičan je po tome jer jedini u sjeverozapadnoj Hrvatskoj koji omogućuje upis djece od 6 mjeseci do polaska u školu, pa su djeca podijeljena u jasličku i mješovitu skupinu. Uz redoviti program, u vrtiću se ostvaruje program učenja engleskog jezika, te vjerskog odgoja. Poseban se trud ulaže u prehranu posebice za djecu s posebnim zdravstvenim potrebama kad su u pitanju različite kronične bolesti, kao i teškoće vezane uz alergije na hranu. Naglasak se stavlja na praćenje

razvojnog puta uz stručni tim u kojem su liječnik, medicinske sestre, stomatolog, defektolog–logoped i psiholog kako bi se na vrijeme otkrila odstupanja u razvoju djece. Odgojiteljski i zdravstveno–stručni tim vrtića teži uspostavljanju partnerskih odnosa s roditeljima koji se ostvaruje kroz individualne razgovore gdje roditelji dobivaju povratne informacije o svom djetetu. Budući su u predškolskoj dobi moguće govorno–jezične teškoće, naročito poremećaji izgovora, kod djece se prate razvojne etape govora i obavljaju konzultacije sa stručnim suradnicima.

“Iskrica” – dječja kuća Vrtić „Iskrica“ je otvoren 1998. godine, kao prvi privatni vrtić koji je rasteretio listu čekanja za upi u gradski vrtić, do tada jedini u Ludbregu. „Iskrica“ polaže veliku pažnju i na suradnju s roditeljima, te užom i širom socijalnom sredinom, pa roditelji pomažu u organizaciji i provođenju raznih aktivnosti - od izrade igračaka do sudjelovanja u radionicama i igraonicama, kao i prijevoza pri odlasku na izlete i natjecanja.

Uz cjeloviti predškolski programa provode se i kraći programi rano učenje stranog jezika, pjevanje u zboru „Iskrice“, rad s darovitom djecom, rano upoznavanje djece s radom na računalu, vjeronauk-Sustavno se razvijamo, od početne jedne skupine djece, danas radimo s tri

KULTURA

16. ožujka 2006.

16. ožujka 2006.

skupine djece od kojih je jedna jasličke dobi. Imamo profesionalnu kuhinju, dvorište opremljeno spravama za igru, velikim pješčanikom, a preko ljeta u dvorištu slažemo i veliki bazen – rekao je Igor Varga, ravnatelj „Iskrice“.

U „Iskrica» radi šest odgojiteljica i odgojitelja, kuharica i čistačica. U rad su uključeni stručni suradnici za strani jezik, pedagog, psiholog, logoped i stomatolog koji zajednički brinu o optimalnom razvoju i zdravlju djece.

-Roditelji djece su zadovoljni rezultatima djece u daljnjem školovanju i životu. Smatramo da u potpunosti ispunjavamo smisao postojanja i djelovanja, a i nadalje će raditi na poboljšanjima i kvaliteti rada - istakao je Igor Varga.

Marina Hižak

„Smjehuljica“ organizira ponedjeljkom, srijedom i petkom u vremenu od 15 do 17 sati adaptacijsku igraonicu kako bi se mališanima olakšao prijelaz iz roditeljskog okruženja u vrtić. kroz aktivnosti likovnog, glazbenog, te kreativno– stvaralačkog sadržaja. Pedagoški rad odvija se u malim skupinama kroz individualizirani pristup svakom djetetu.

-Biti dobar roditelj težak je posao.

Stoga je u vrtiću zaživjela knjiga Roditeljska inicijativa koja će narednih dana odgovarati na upite i probleme roditelja. U bliskoj budućnosti cilj nam je održati za roditelje i peda-

goške djelatnike Ludbrega tribinu „Kako biti roditelj?“ uz sudjelovanje tima stručnjaka na kojoj bi pitanja i nedoumice iz Roditeljske inicijative dobila svoje odgovore, jer biti roditelj velika je sreća koja ne smije uspavati kritičnu svijest prema sebi samima kao i onima koji mogu dati pomoć i potporu - ravnateljica Gordana Trnjak – Vajagić.

Marina Hižak

“LUMEN” u Ludbregu Ludbreška udruga mladih entuzijasta ili „LUMEN“ nova je udruga u Ludbregu koja mladima želi ponuditi nove sadržaje. Osim, Namjera je Udruge, osim informatičke djelatnosti organizirati i veći broj sadržaja koji će privući mlade, primjerice, kreativne i glazbene radionice, teme iz astronomije, razne tribine. Udruga će pomagati i mladima u smislu savjetovanja prilikom odabira srednjoškolskog, a poslije i fakultetskog obrazovanja. Osnovana je na temeljima Kluba informatičara Ludbreg koji je aktivno djelovao do prije par godina. Broji otprilike 40–ak članova, uglavnom studenata i srednjoškolaca. Za predsjednika izabran je Nikola Novota, a Izvršni odbor još čine Žarko Horvat, Tihomir Bačani, Petar Makar i Dario Petrinić.

-Upravo održavamo informatičkih tečajeva, a u pripremi je izvođenje kreativne radionice oblikovanja papira tehnikom origami. Cilj nam je tijekom ljeta pokrenuti školu fizike, večer kajkavske poezije, tečaj prve pomoći.

U planu je i ostvarivanje tribine „Stop drogi i alkoholu u čiju će realizaciju biti uključen psiholog. Ovim putem pozivamo sve zainteresirane osnovnoškolce, srednjoškolce, studente i sve one koji se osjećaju mladima da nam se pridruže - rekao je predsjednik Udruge Nikola NovotaSjedište Udruge je u Ludbregu, u prostorijama Gradskog informatičkog centra, a djelovat će unutar Zajednice tehničke kulture grada Ludbrega.

M.Hižak

radionicama usmjerene su razvoju dječje kreativnosti kroz crtanje, slikanje, lijepljenje, izradu likova iz mašte od pedagoški neoblikovanog materijala.

Učenici mogu pročitati cjelokupnu lektiru, studenti proučiti vrijedne stručne knjige, ostali korisnici uživati u najvrjednijim djelima domaćih i stranih autora. Knjižnica je pretplaćena na 20-ak novina i časopisa. Slikovnice,

knjige, stripove, enciklopedije, knjige na stranim jezicima za djecu i mlade mogu se izabrati na dječjem odjelu, a raspolaganju su i crtići na kazetama i DVD-ima.

U radno vrijeme Knjižnice građani mogu koristiti računalo za internet, za pisanje molbi, seminara i slično, te printer-skener. Knjižnica je otvorena radnim danom od 7.30 do 19 sati, a subotom od 8 do 12 sati. M. Hižak

KUD “Anka Ošpuh” slavi 30. obljetnicu rada

O povijesti i sadašnjosti KUD-a Kulturno-umjetničko društvo “Anka Ošpuh” osnovano je 9.srpnja 1976. godine. Inicijativa koju su pokrenule 22 žene kasnije je mnoge mlade usmjerila u kulturni amaterizam. Nakon osnivanja društvo je imalo samo jednu grupu, folklornu, koja se sastojala od samo ženskih članica. Učile su i uspješno predstavljale dio narodnih običaja, pjesama i plesova našega kraja, cijele Hrvatske i ostalih republika tadašnje bivše države.

S vremenom su se uz folklornu grupu osnovale i druge grupe.

Tamburaška grupa je uspješno pratila folklor na svim nastupima i do danas promijenila nekoliko generacija, te razvila opsežan repertoar. Dramska grupa u početku je djelovala u sklopu tvrtka “Razvitak”, kasnije se pridružila društvu i uspješno popunjavala programe društva recitalima, kratkim komedijama i jednočinkama. Ženski pjevački zbor osnovan je 1977. godine. Djelovao je u sklopu društva sve do 1988. godine kada se odvojio u Mješoviti pjevački zbor „Podravina”.Ritmička grupa godinama je nudila plesne programe kao alternativu folkloru. Danas okuplja velik broj članova najmlađeg uzrasta,vrlo je popularna i trenutno najbrojnija.

Kroz punih 30 godina neprekinutog rada, KUD „Anka Ošpuh” okupljao je mnoge entuzijaste različitih uzrasta. U matičnoj knjizi članova prijeđena je brojka tisuću članova. Članovi koji su nekad započeli s plesom i pjesmom kao

djeca, danas su voditelji postojećih dječjih grupa folklora i ritmike. „Anka Ošpuh” je danas jedan od rijetkih KUD-ova koji se može pohvaliti da u svojem članstvu ima preko stotinu djece različitog uzrasta – od 4 do 14 godina koja uče osnovne plesne korake i uživaju na pozornici.

KUD se doista može pohvaliti i bogatim fundusom narodnih nošnji iz svih krajeva Hrvatske – Podravine, Međimurja, Zagorja, Posavine, Slavonije, Baranje, bunjevačkih Hrvata, Splita i Korčule, a kolekcija se namjerava još povećati nabavkom novim nošnjama.

Sudjelujući na mnogim smotrama folklora u Hrvatskoj i izvan nje, članovi društva predstavljali su svoje društvo, Ludbreg i Hrvatsku. Posjetili su mnoge zemlje od kojih neke i nekoliko puta: Makedoniju, Sloveniju, Mađarsku, Austriju, Italiju, Njemačku i Francusku, a djeca srednjeg folklora

učestvovala su i na smotri dječjeg folklora u Češkoj.

Sukladno brojnim putovanjima i razvijenim suradnjama, KUD je u Ludbregu ugostio mnoga srodna društva iz Hrvatske, ali i iz drugih zemalja na samostalnim nastupima ili na Folklornim susretima koje organizira u Ludbregu.

Danas u društvu sudjeluje preko 130 članova, repertoar je iznimno širok, a priredbe i nastupi već nekoliko zadnjih godina prelaze brojku 30, u prosjeku više od dva nastupa mjesečno. Društvo sudjeluje u svim gradskim manifestacijama i time doprinosi bogatijoj kulturnoj ponudi za sve sugrađane i goste grada.

U povodom obilježavanja 30. godišnjice rada društvo je pripremilo opsežan prigodni kalendar nastupa i drugih događanja.

Održana je promocija DVD-a „Podravski svati”, a ovim video zapisom prikazali su dio običaja

„Ludbreške mažoretkinje“

Višestruke prvakinje

„Ludbreške mažoretkinje“ su na Desetom državnom prvenstvu Hrvatskog mažoret i twirling saveza koje je krajem siječnja održano u Požegi ukupno osvojile prvo mjestu u konkurenciji 26 gradova. Djevojke su osvojile 20 zlatnih, pet srebrnih i tri brončane medalje u kategorijama mlađih juniorki, juniorki i seniorki. Kao solistice posebno su se istakle Tea Softić, Marta Turek, Roberta Kovačić, Mihaela Turek i Ana Gašparić, dok je prvo mjesto u twirlingu osvojio Tihomir Bendelja, glavni kandidat za medalju na Svjetskom prvenstvu koje će se održati od 11.do 19. travnja održati u nizozemskom Eindhovenu.

–Najzapaženija je bila naša koreografija „Petar Pan“ u kojoj je ispričana priča o izgubljenom dječaku. Koreografija je popraćena i efektnom kostimografijom, te rekvizitima: obručima, trakama, praćkama, mačevima, tepihom i brodom.

Budući da se u našoj udruzi posvećuje velika pažnja radu s najmlađim članovima, pozivam sve zainteresirane djevojčice i dječake da nam se pridruže - istakla je glavna trenerica i koreografkinja Ludbreških mažoretkinja i Twirling kluba Ludbreg Tihana Ernoić.

Osnivačica, voditeljica i trenerica, najzaslužnija osoba za postojanje i rad „Ludbreških mažoretkinja“ je prof.Franciska Schubert koja je uložila uz veliku ljubav i izniman trud, te je zahvaljujući njoj Ludbreg postao najuspješniji grad u mažoret plesu.

-Počele smo u školi 1994. godine s učenicama sedmih i osmih razreda. Prvi su koraci bili nespretni i smiješni, ali postojala je želja za nečim novim. Vodila nas je ideja da gradu treba ukras, ples, živost, mladost, promenada. Djevojke su marljivo vježbale, te vođeni idejom samo dalje i bolje, ne odustati, postajali smo sve brojniji i uspješniji. Djevojke iz centra svijeta, pronosile su ime Ludbrega u Nizozemskoj, Njemačkoj, Španjolskoj, Češkoj, Francuskoj, Švicarskoj - rekla je prof.Schubert koja se 2005. godine povukla. a mjesto glavne trenerice prepustila svojoj učenici Tihani Ernoić.

Ludbreške mažoretkinje i Twirling klub Ludbreg koji je osnovan 2002. godine, inače su već četiri godine zaredom najbolji u Hrvatskoj u twirlingu odnosno ritmičkoj gimnastici sa štapom i mažoret plesu.

Marina Hižak

prošnje mladenke iz podravskog kraja, kroz splet prigodnih pjesama i plesova.

Memorijalni koncert “...za tetu Miru” u veljači uz prigodne videoprojekcije, Društvo je organiziralo u čast dugogodišnjoj predsjednici, voditeljici i učiteljici Mirjani Bošnjak-teti Miri. Ovaj memorijalni koncert održavat će se svake godine na Valentinovo, za mnoge najljepši dan u godini U svibnju se planira program Plesna priča u organizaciji ritmičke i svih grupa dječjih folklora, zatim izložba slika, nošnji i starina, a središnja proslava 30.obljetnice održat će se 3.lipnja u kino-dvorani Pučkog učilišta uz nastupe na veterana i mnoštva bivših članova. „Folklorni susreti u Centru svijeta“ u sklopu bit će i ove godine održani u sklopu proslave Svete nedjelje.

Najavljena je također izrada novih reklamnih materijala, tiskovina, interaktivni CD-ROM, te vlastite internetske stranice.

U sklopu središnje proslave KUD “Anka Ošpuh” primit će Zlatnu diplomu Hrvatskog sabora kulture za 30.godina djelovanja, a nagrade će primiti i zaslužni članovi društva.

KUD „Anka Ošpuh” i ovim putem poziva sve svoje “stare”, bivše članove, da im se pridruže kako bi centralna proslava u lipnju bila što svečanija, masovnija i ljepša, a građane Ludbrega da prate datume događaja kako bi svojim dolaskom i pljeskom uljepšali i nagradili njihov rad u ovoj značajnoj godini.

Aleksandar Horvat

Pučko otvoreno učilište „Dragutin Novak“

Škola informatike

Pučko otvoreno učilište „Dragutin Novak“ Ludbreg u cilju obrazovanja za informatičku pismenost pokrenulo školu informatike u kojoj se preko različitih modula mogu se steći osnovna znanja potreba u radu na računalu. Polaznici mogu sami kombinirati pojedine module prema njihovim potrebama.

Za potpune početnike namijenjen je modul osnove računalstva,u kojem se upoznaju s računalom i operativnim sustavom, nakon savladavanja osnova na izboru su slijedeći moduli: word – program za obradu teksta, excel – program za proračune i tablice, internet – u kojem ćete savladati prednosti elektroničke pošte i pretraživanja beskonačnim internet prostorom i power point – poseban program za izradu prezentacija. Kroz školu informatike do sada je prošlo šezdesetak polaznika. Prema upitnicima, koje popunjavaju nakon završenog obrazovanja, svi su vrlo zadovoljni organizacijom tečajeva. Svaki polaznik radi na svom računalu, u tu je svrhu opremljena posebna učionica s deset računala.

Budući se radi o optimalnom broju polaznika, predavač se uvijek može posvetiti svakom individualno. Prijave na tečajeve se primaju stalno u učilištu.

Cjeloživotno učenje nije više samo fraza nego potreba.

Suočeni smo sa svijetom u kojem se znanje stalno povećava i mijenja, ali i zastarijeva. To je razlog zašto nas redovno obrazovanje ne može pripremiti za cijeli život. Tijekom života potrebno se stalno usavršavati i obrazovati, stjecati nova znanja i vještine. Učilište u sklopu svojih djelatnosti promovira upravo takve oblike obrazovanja odraslih. (bd)

Uskoro „Tragovi Mozarta u Beču“

U godini kada obilježava 50.obljetnicu postojanja Pučko otvoreno učilište „Dragutin Novak“ iz Ludbrega obnovilo je suradnju s Austrijskim kulturnim forumom započetu 1995. godine. Kroz razdoblje od deset godina organizirani su brojni programi: predavanja, izložbe, baletna predstava za učenike osnovnih škola, izložba instalacija na ludbreškom trgu. Ludbreg se također predstavio u Zagrebu dvama programima: kratkim božićnim koncertom sopranistice Barbare Othman i izložbom Gorana Petrača, akademskog slikara.

Obnova suradnja počela je nedavno izložbom u Ludbregu, a predstavili su se Eberhard Mitsche fotografijama i Hortensia Fussy crtežom. Ludbreg 7. travnja očekuje atraktivni program „Tragovi Mozarta u Beču“, bit će to spoj izložbe, predavanja s glazbenim ilustracijama i kratkog glazbenog programa u kojem će nastupati trubač Marko Prepelić, učitelj u glazbenoj školi. Za svibanj je najavljen koncert u kapelici svetog Križa dvorca Batthyany, a nastupit će Michael Gieler violist, solist Concertbegouw orchestra iz Amsterdama uz glasovirsku pratnju Laurette Bloomer iz Beča.

Plodna suradnja planira se nastaviti s još nekoliko programa u lipnju a nakon ljetne stanke i do kraja godine. Važno je istaknuti da AKF plaća cijenu programa kojima je Ludbreg samo domaćin. Ludbreški kulturni djelatnici razmišljaju o mogućoj razmjeni programa kako se grad predstavio u Austriji. Robert Szucsich sadašnji direktor AKF rekao je da to nije nemoguće iako se oni takvim razmjenama ne bave, ali su zainteresirani za stvaranje veza, osobito s Gradišćem gdje bi se Ludbreg mogao predstaviti. (bd)

Puhački orkestri dolaze u Ludbreg

Ludbreg je ove godine domaćin županijskog natjecanja puhačkih orkestara. Ludbrežani će 9. travnja moći vidjeti i slušati četiri orkestra. U A kategoriji sudjeluje Gradska glazba hrvatskih željezničara iz Varaždina, u B kategoriji nastupa Puhački orkestar grada Ludbrega, a u C kategoriji natječu se Limena glazba iz Bednje i Limena glazba Sveti Martin iz Brezničkog Huma.

U prve dvije kategorije nastupaju veliki puhački orkestri, dok je treća kategorija rezervirana za manje orkestre. Natjecanje organizira Puhački orkestar grada Ludbrega i Zajednica KUD-ova Varaždinske županije. Ludbreg će ugostiti dvjestotinjak članova orkestara, program započinje u 15 sati i prema propozicijama natjecateljski se dio mora održati u dvorani.

Orkestri će se predstaviti i našoj publici, pa su svi ljubitelji puhačke glazbe dobrodošli.(bd)

“Podravina” odlazi u Austriju

Na izbornoj skupštini Mješovitog pjevačkog zbora „Podravina“, održanoj 4. ožujka, za predsjednika je izabran Stanko Posavec, a za voditeljicu zbora nastavnica Rozalija Othman.

MPZ „Podravina“ postoji već 120 godina i broji 30–ak članova koji vježbaju svjetovne i duhovne pjesme, te svake godine predstavlja Ludbreg na smotri zborova koja će se ove godine održati u Varaždinu.

Među mnogobrojnim nastupima treba istaći sudjelovanje zbora u u misnom slavlju na Svetu nedjelju, obilježavanju Dana starijih osoba i tradicionalni božićni koncert a od ostalih aktivnosti ostvarena je uspješna suradnja s Muškim pjevačkim zborom Kuzminec.

Zbor se trenutno intenzivno priprema za nastup u gradiću Maria Worth u Austriji. (mh)

VJERSKI ŽIVOT

Pjevački zbor župe Presvetog Trojstva snimio prvi nosač zvuka skom crkvenom pjevanju i pomaže u radu zbora. „Hajdmo svi k Betlehemu“ naziv je prvog CD-a koji je snimljen u ludbreškoj Župnoj crkvi Presvetog Trojstva. Uvrštene su hrvatske tradicionalne božićne pjesme koje se u našim crkvama čuju nešto rjeđe, a svojom vrijednošću i bogatstvom zaslužuju da ih se ne zaboravi. Pjesme je obradio i prilagodio voditelj zbora Antun Kranjčec. Planira

se snimanje još triju CD–a čime bi se obuhvatile uskrsne i euharistijske pjesme, kao i pjesme o svetoj krvi. U radu zbora i rezultatima koje zbor postiže velike zasluge ima župnik, preč. Josip Đurkan.

-Zbor sudjeluje na svim svečanostima koje organizira župa. Tu svakako treba spomenuti veliko hodočašće poštovanja Presvete krvi Kristove. Također redovito nastupamo na susretu

ŠNK Podravina Ludbreg zborova Varaždinske biskupije u varaždinskoj katedrali, zatim na festivalu „Stepinčeve note“ u Koprivnici, te na misnim slavljima u gradu Ludbregu. U prošloj smo godini održali 28 nastupa gdje bih izdvojio gostovanje kod hrvatske manjine u gradu Pečuhu u Mađarskoj - rekao je voditelj i dirigent zbora, gospodin Antun Kranjčec.

Marina Hižak

Ususret Uskrsu - Korizma

Vrijeme odricanja i dobrih djela

Razdoblje od četrdeset dana u životu Kristovih vjernika Crkve naziva se korizma, ona započinje čistom srijedom pepelnicom a završava na Veliki petak, kada se slavi spomen muke i smrti Isusove. Korizma je najozbiljnije i najplodnije razdoblje crkvene godine, to je vrijeme u kojem se želimo vratiti Bogu, vratiti na kršćanske izvore i otkriti ljepotu krsne milosti. Tri su djelatnosti koje nama kršćanima preporučuje sam Isus, Sin Božji, u našoj borbi sa Zlom i zlima u društvu. Podsjetimo se: Milostinja – znak ljubavi. Milostinja je za kršćanina sastavni dio nedjeljnog i blagdanskog bogoslužja.

U slavljenju euharistije u crkvi mi nalazimo tri stola – stol Božje Riječi, euharistijski stol i stol za skupljanje milostinje za naše bližnje u potrebi. Važna je, dakle, naša materijalna pomoć, solidarnost, ali još je važnije drugome pokloniti svoje vrijeme, osmjeh, dati dobar savjet i pažnju.

Molitva – uzdizanje duše i srca k Bogu. Pozvani smo da pozornije osluškujemo njegov glas kroz Božju Riječ, tražimo njegovo lice, razmišljamo o muci, koračamo sa svojim Bogom.

Post – post od grijeha i zla, od nepotrebnih stvari, od alkohola, droge, televizije, cigareta, od ogovaranja i ljenčarenja. Brojni se kršćani u korizmi odreknu nečega što im je osobito drago: kave, cigareta, alkohola. Neki su se uspjeli osloboditi ovisnosti o drogi

upravo u korizmi. Ozbiljni kršćani u korizmi ne sudjeluju u bučnim zabavama, plesovima, svadbama, disko klubovima. Drugi se pak odluče uvesti u život neku korisnu naviku. Tijekom korizme pokušavaju biti vrijedni u poslu, strpljivi prema ukućanima, vrijedni. Neki se odluče da će svaki dan deset minuta čitati Sveto pismo ili navečer moliti obiteljsku molitvu.

U tom smjeru upućeni su i naši župljani. Nakon što su na čelo primili pepeo, kao znak prolaznosti i nestalnosti, ali s križem koji garantira budućnost, usmjerili smo ih na djelovanje. Djeca su dobila kutijice od Caritasa s natpisom „Ljubav na djelu“, u kojima će, odričući se, štedjeti za potrebe bližnji. Obitelji će dobiti Novi katolički katekizam iz kojeg će čitati istine svoje vjere. Pjevači u našem pjevačkom zboru redovito će svakog tjedna dva puta dolaziti na pjevanje jer nas čekaju mnogi nastupi. Svaka župa u godini ima određen jedan dan kada vrši svetu počast i stražu pred Presvetim Oltarskim Sakramentom čitav dan. U našoj župnoj crkvi održalo se 16. ožujka klečanje, 19. ožujka svečanost je sv.

Josipa, zaštitnika hrvatske domovine i Dan grada kada će biti svečana misa u 10,30 sati za predstavnike vlasti i goste. U nedjelju, 26. ožujka u katedrali se održava susret pjevačkih zborova na kojem nastupa i naš zbor.

Svakog petka i nedjelje održavaju se

Svim stanovnicima grada Ludbrega, a posebno nagrađenima, upućujemo iskrene čestitke u povodu Dana grada.

Vodstvu Grada upućujemo i želje za daljnje uspjehe na dobrobit svih građana , te za ostvarenje svih zacrtanih ciljeva koji vode daljnjem napretku i prosperitetu ovog kraja, posebice našeg lijepog grada.

KOMUNALNO PODUZEĆE

LUKOM d.o.o. Ludbreg

Svim građanima čestitamo

DAN GRADA LUDBREGA

pobožnosti Križnog puta, za sada u crkvi, a ako bude toplije vrijeme održavat će se na Prošteništu.

U proštenište će hodočastiti jedna veća molitvena skupina iz Zagreba i imati klanjanje, a poslijepodne dolaze hodočasnici iz valpovačkog dekanata.

U našoj su župi vrlo intenzivne vježbe mladih koji se spremaju na krizmu ili primanje svetih sakramenata inicijacije. U nedjelji cvjetnici čeka nas veliki križni put i procesija uz pjevanje Muke po Marku, potom je sveto trodnevlje - veliki četvrtak, petak i subota koje završava proslavom Uskrsa. Na veliki petak u 15,30 sati dolazi grupa mladih iz Petrijanca koji će nam predstaviti Živi križni put. Velika korizmena ispovijed i čišćenje naših ljudskih duša bit će u subotu, 8. travnja.

Korizma ima puno simboličkih značenja, u skladu s tim je i liturgijsko ruho ljubičaste boje. Ljubičasta boja treba vjernika svakodnevno podsjetiti na molitvu, žrtve odricanja, poniznost i dobra djela. Ona je i znak ljubavi i istine, ali ponajprije poniznosti, žalosti i pokore. Ta umirujuća boja u sebi nosi patnju i trpljenje stoga je i susrećemo na groblju i sprovodima.

Post je određen za čistu srijedu i veliki petak, a za svakog su kršćanina obvezni nemrsi petkom i u kvartne dane. Tako se mi pripremamo za najveći kršćanski blagdan – Uskrs. prečasni Josip Đurkan

Svim građanima grada ludbrega čestitamo Dan grada

i Redakcija «Ludbreških novina»

Najavljujemo 1. i 2. travnja

Križni put mladih

Odlučili smo krenuti na križni put! Što mi je činiti?

1. Križni put? Potrebno je znati da poći na Križni put znači: moliti, slušati i razmišljati o Riječi Božjoj; slaviti Isusa i svjedočiti ga putem kojim idemo; pjevati, upoznati Lijepu našu te crkve, kapelice i raspela naših župa; upoznati mlade katolike iz drugih krajeva i župa naše biskupije.

2. Prijave? Sve potrebne informacije zatraži kod svojeg župnika koji će te uputiti animatoru zaduženom za tvoju župu ili dekanat, ako u župi nema animatora.

3. Novac? Animator kod prijave skuplja od svakog sudionika 30 kuna (kotizacija, zajedničko obilježje…). Cijena prijevoza ovdje nije uključena. Ukoliko sudjeluje više osoba iz iste obitelji, treći član ne plaća ništa osim putničke karte. /neka financijski razlozi ne budu zapreka dolasku i sudjelovanju na KP/ 4. Oprema? Svaki sudionik treba obavezno ponijeti vreću za spavanje i podmetač, jer spavanje je na podu u školi i sportskoj dvorani.

Stvari obavezno nositi u ruksaku.

Izbjegavaj nošenje prtljage u rukama (vreće, torbe, podmetači i nikako u vrećici od najlona), jer će ti to stvarati velike probleme po šumskim stazama.

5. Obuća i odjeća? Potrebno je svakako uzeti kišnu kabanicu (ne kišobran), rezervnu odjeću (barem čarape – više pari, i majicu…). Uzmi dobre (ako imaš planinarske) cipele, jer ima nekoliko dionica koje su prilično zahtjevne. Zbog toga se pripremi na iscrpljenost i umor, a toga će zasigurno biti u izobilju.

Svakako uzmi sa sobom papuče ili čistu obuću za boravak na noćenju u školi.

6. Hrana? Savjetujemo, naravno, da sa sobom uzmeš suhu hranu (konzerve, sendviče…) za subotu i nedjelju. U subotu navečer svi dobivamo topli osvježavajući gulaš.

7. Dob? Imaš li 16 godina ili više, odnosno ako si voljan pridržavati se reda i programa Križnog puta, pozvan si!

8. Uvjeti? Podrazumijeva se da moraš biti spreman prihvatiti sve ono što nosi svaki križni put sa sobom: žrtvu, žuljeve, bol u nogama, tjelesnu iscrpljenost, nečije hrkanje, tvrdi pod na kojemu će se spavati, blatnjave cipele, uspinjanja… Zato se trebaš vrlo dobro unaprijed naoružati strpljivošću, poniznošću, tolerancijom, ljubavlju i naravno kondicijom.

9. Nepotrebno? Molimo te da ne nosiš sa sobom nikakve kazetofone, CD playere i sl. Ukoliko ipak odlučiš ponijeti nešto od navedenog, pripremi se na mogućnost da ti “remetitelji” mira, tišine, druženja i razgovora budu oduzeti do kraja Križnog puta.

10. Križni put? I ne zaboravi još jednom: Križni put nije neka vrsta zabave, ili “tuluma”, već je to duhovna priprema mladoga čovjeka za najveći kršćanski blagdan Uskrs. Ta dva dana proći će u ozračju molitve, slušanja Božje Riječi, slavljenja Gospodina, pjesmi, druženju, razgovoru…

KRIŽNI SE PUT NE ODGAĐA ZBOG LOŠEG VREMENA! Zadnji dan prijava je utorak, 28. ožujka 2006. do 20,00 sati.

Prijave i informacije mogu se dobiti kod prečasnog župnika Josipa Đurkana ili dekanatskog animatora Saše Špoljarića (091 537 75 60).

Pripremio: Mladen Greguraš

Cijenjenim kupcima i građanima Ludbrega čestitamo

Dan grada Ludbrega

Ugostiteljski obrt «Crnković» i Pivnica Mejaši

Trgovački obrt AUTO TONI

Zadovoljni sa startom sezone, ali nezadovoljni reorganizacijom

Pobjede u Daruvaru i međimurskom Čukovcu, bod u Ludbregu protiv jakog Suhopolja, te što je najvažnije vrlo dobre igre, izmamile su zadovoljstvo u redovima ludbreškog nogometnog trećeligaša na startu drugog dijela sezone u Trećoj hrvatskoj nogometnoj ligi sjever.

Ludbrežani su se tako učvrstili u sredini prvenstvene ljestvice, te uhvatili priključak sa skupinom ligaša pri vrhu ljestvice. U nedjelju 12.ožujka u Čukovcu domaćin je poražen s 3:0, a strijelci su bili mladi Nikola Valjak dvaput i Damir Vađunec.

Uoči 21.kola Podravina je na šestom mjestu s 32 osvojena boda.

Koliko su Ludbrežani zadovoljni startom sezone toliko su nezadovoljni odlukom Hrvatskog nogometnog saveza oko reorganizacije

ALEN SABOL

Mješoviti pjevački zbor župe Presvetog Trojstva Ludbreg nastavlja dugu tradiciju ludbreškog crkvenog pjevanja. Od 1991. – 2002. g. djelovao je zajedno s gradskim zborom, a od 2003. radi samostalno. Zbor je 2005. godine upisan u registar udruga, a predsjednik zbora je profesor Ivan Gložinić.

Zbor danas broji oko 50 pjevača. Glavna orguljašica, č.s. Kristina Cenkovčan, brine o liturgij-

SPORT

16. ožujka 2006.

16. ožujka 2006.

Nogometaši Podravine snimljeni nakon nedjeljne pobjede u Čukovcu sustava natjecanja. Poznato je da se formira jedinstvena Druga hrvatska liga i tri treće sa po 16 klubova. No, formiraju se i četvrte lige čime su u Ludbregu najprije bili zadovoljni jer bi trebale nastati najvećim dijelom od klubova sadašnjih trećeligaša. Ludbrežane je iznenadila

odluka od osnivanju dvije podskupine Četvrte lige skupine sjever i to podskupina, jedna klubove od Koprivnice do Osijeka, a druga Varaždin-Čakovec. Podskupine bi imale tek po 14 klubova.

Stav Ludbrežana iznio nam je tajnik Vitomir Namjesnik:

-To nije bio prvobitni prijedlog. Ispada da se zapravo formira proširena međužupanijska liga za samo dvije županije. U budućoj trećoj ligi naš bi klupski proračun sa sadašnjih 250.000 skočio na najmanje 750.000 kuna, a kako osigurati taj novac? Za tu

ligu traže se nerealni uvjeti koje mi sada nemamo. Nezadovoljni su i drugi, pa se nadamo da će HNS preispitati svoju odluku – rekao je Namjesnik.

U Podravini znaju da bi zadržali status ako u tekućoj sezoni osvoje najmanje peto mjesto, a sada nisu daleko od tog plasmana.

Momčad igra vrlo dobro, a možda je najveći problem „kratak“ igrački kadar prvotimaca. Trener Sraka i njegov pomoćnik Nikola Petek mogu računati na vratare Marija Bajkovca i Silvija Horvata, a među igračima osim iskusnijih ima i golobradih juniora. Trenerima su na raspolaganju: Vađunec, Piškor, R.Horvat, Bradarić, Borović, Tukser, Fajt, Gerić, Kosir, Ivanuša, Martinković, Bračko, Bendelja, Valjak i Brlek.

Nogometno središte Ludbreg

Za prvaka – Ajax, Podravac i Mladost

U nedjelju, 19. ožujka utakmicama 14.kola započinje drugi dio prvenstva u Prvoj ligi Nogometnog središta Ludbreg. Jesenski prvak je Ajax iz Komarnice koji ima minimalnu prednost ispred Podravcem iz Sesveta i Mladosti iz Sigeca. U Ajaxu ne kriju da žele naslov prvaka i odlazak u Prvu županijsku ligu ŽNS-a zbog posebno pozitivnog ozračja u klubu i oko njega. Aktualni prvak Podravac iz Sesveta može se pohvaliti vjerovatno najširim izborom kvalitetnih prvotimaca.

NK Mladost Sigetec - kandidati za prvaka

Gora i Bukovčan 27 u utrci za Lunjkovcem Prvenstvo u Drugoj ligi NS Ludbreg nastavlja se 26.ožujka. Prednost jesenskog prvaka Lunjkovca od sedam bodova je teško dostižna tek prividno. Najbliži pratitelji vodećeg su Gora iz Globočeca i Bukovčan 27 iz Malog Bukovca koji imaju odigranu po utakmicu manje. Kako se natjecanje u ligi odvija trokružno znači da će se u proljeće odigrati 11 kola, a kandidate za prvaka očekuju čak po dva međusobna ogleda.

Lunjkovčani su u jesen spretno iskoristili probleme

najbližih pratitelja, neuigranost većim dijelom potpuno nove momčadi Gore i slabiji start sastava iz Malog Bukovca.

Poredak uoči nastavka proljetnog dijela prvenstva: Lunjkovec 25, Bukovčan 27 i Gora 18, Poljoprivrednik 16, Podgora 6, Dinamo 01 4 i Novakovec l bod.

Parovi 11. kola, 26.ožujka u 11 sati: Gora-Poljoprivrednik, Novakovec-Podgora, Bukovčan 27-Lunjkovec, slobodan Dinamo 01.

Treća hrvatska rujkometna liga sjever

“Bohnec“ blizu naslova

Rukometaši „Mljekare Bohnec“ Ludbreg u nedjelju,12.ožujka u Prelogu su pobijedili Slatinu sa 26:21 u utakmici 20. kola 3. HRL – sjever. Ludbrežani se nalaze se u samom vrhu prvenstvene ljestvice. U odličnoj su formi, puni su motiva, a ne manjka im ni samopouzdanja. Osvajanje naslova prvaka stoga postaje sasvim realna mogućnost.

Prema mišljenju trenera Andrije Pišpeka sve se zapravo rješava u sljedećih 4-5 kola, kad se Ludbrežani sastaju s izravnim suparnicima u borbi za vrh. To su RK KTC iz Križevaca, RK Perutnina PIPO IPC 2, Varteks di Caprio 2, te RK Ilova.

U slučaju osvajanja prvog mjesta otvorila bi se mogućnost ulaska u Drugu hrvatsku rukometnu ligu kroz dodatne kvalifikacije. Trener Ludbrežana napominje da u klubu zasad nisu razgovori o tome, ali ne odbacuje takvu mogućnost.

-Viša liga iziskuje veće izdatke. Naravno, ukoliko bi se uspjela zatvoriti financijska konstrukcija, zašto ne drugoligaški rukomet i to u Ludbregu? Naime, dvorana će biti završena do nove sezone, treninzi će biti kvalitetniji, a igrat ćemo kod kuće kao pravi domaćini – ističe Pišpek.

Poznato da ludbreški rukometaši u nedostatku primjerene dvorane utakmice kao domaćini igraju u Prelogu, a postojeća školska dvorana nije podesna čak niti za kvalitetne rukometne treninge. Dakle, poslože li se kockice, u Ludbregu bismo mogli u bližoj budućnosti gledati rukomet na višoj razini. Ulazak među drugoligaše koje bi dočekali u novoj dvorani mogli bi pod vodstvom Andrije Pišpeka osigurati: Murić, Koprek, Zmaić, Čop, Hrelja, Sakač, Žugec, Bunčić, Ledinski, Orehovec, Hranjec, Bobetić, Bobnjarić, T. Hlupić, H.Hlupić Margić, Horvat, Gložinić, Dotur.(ih)

Iskustvo i kvaliteta pojedinaca vrline su Mladosti koja ostaje kandidat za naslov. Predvodnici Mladosti i Ajaxa su dvije nogometne legende ovog kraja, igrači-treneri s prvoligaškim iskustvom u hrvatskom nogometu - Antun Havaić i Slobodan Sudec.

Prvo ime Podravca svakako je Mladen Vađunec, najbolji strijelac lige.

Tri suparnika međusobno će odmjeriti snage već u prva tri kola.

Pozornost će privlačiti i borba za ostanak u društvu ludbreških prvoligaša. Razvitak iz Čićkovine i Karlovec trenutačno su u najtežoj situaciji.

Poredak uoči proljetnog dijela prvenstva: Ajax 28, Podravac 26, Mladost 24, Radnički i Polet 23, Dinamo i Plitvica 20, Bukovčan 17, Sloga 15, Zadrugar iz Hrastovskoga 14, Drava 13, Podravka 12, Karlovec 8 i Razvitak 6 bodova.

Parovi 14.kola, 19.ožujka u 15 sati: Sloga-Plitvica, Razvitak-Bukovčan, Drava-Podravka, Karlovec-Radnički, Zadrugar-Dinamo, Ajax-Polet i Podravac-Mladost.

Hrvatska košarkaška a-2 liga sjever

Grafičar pri vrhu

Tri kola prije kraja prvenstva ludbreški Grafičar je praktički osigurao najmanje peto mjesto na prvenstvenoj ljestvici. Posljednju pobjedu na domaćem parketu u 15. kolu Ludbrežani su ostvarili nad Mladosti iz Đurđevca, u vrlo dobroj i dinamičnoj igri rezultatom 97:87 (56:42). Grafičar je tom pobjedom trenutačno četvrti što je po riječima trenera Dušana Todorovića bio cilj postavljen prije početka prvenstva.

Trener je zadovoljan sezonom i napretkom ekipe, a osobito nekolicine mlađih igrača, kao što su Siladić i Novota koji su stasali uz potporu iskusnih Kokoleka, Besera, Morovića i čine okosnicu ekipe.

Ludbreški košarkaši već misle na iduću sezonu u kojoj će cilj

unaprijediti igru što znači i borbu za vrh. Naravno, i košarkaši s nestrpljenjem čekaju na otvaranje nove sportske dvorane u Ludbregu koja će dati novu dimenziju treninzima i naravno utakmicama. Dimenzije parketa u budućoj dvorani,smatra trener Todorović, pozitivno će utjecati na igru. Naravno da košarkaši ulaskom u novu dvoranu očekuju i veći broj gledatelja na utakmicama i bučniju podršku s tribina.

Ove sezonu za Grafičar su igrali: Kokolek, Beser, Krleža, Križanić, Somina, Mezga, Pokos, Novota, Jerbić, Horvat, Stručić, M. Puštek, Lenartić, Morović, Zajec, Havaić, Siladi, V. Puštek i Novak.

Ignac Horvat

IZDVOJENO Skupština Športskog saveza NS Ludbreg

Promjena sustava natjecanja Skupštine NS Ludbregu upoznala se s novim sustavom natjecanja koje je usvojio Hrvatski nogometni savez za sezonu 2006/2007.godine kada će se formirati, između ostalih, nova četvrta liga HNS-a skupine sjever. Sigurno je da će iz Prve županijske lige u novoosnovanu ligu napredovati najmanje tri prvoplasirana sastava, a prvak Prve lige NSL-a ući će izravno, a drugoplasirani igrati kvalifikacije. Radi mogućeg napredovanja u županijsku ligu nekoliko klubova natjecateljska komisija ŠNS-a Ludbreg pripremit će prijedlog popune Prve lige NS Ludbreg za narednu sezonu i uputiti ga Izvršnom odboru.

Skupština je donijela i odluku da će drugoplasirani klub Druge lige NS Ludbreg igrati kvalifikacije za popunu Prve lige za sezonu u sezoni 2006/2007.godine ako ispunjava minimum sportskotehničkih uvjeta određenih za taj stupanj natjecanja.

Skupština nije usvojila zamolbe kažnjenih igrača za smanjenje kazni čime je zapravo pozitivno ocijenjen rad disciplinskog suca i drugih radnih tijela Nogometnog središta Ludbreg.

Zvonko Grgek

ŽRK LUDBREG

Startale pobjedom Ekipa ŽRK LUDBREG u subotu,11.ožujka odigrala je prvu utakmicu u nastavku prvenstva Treće hrvatske rukometne lige za žene-sjever. U Prelogu gdje rukometašice, kao i muški kolege igraju kao domaćini pobijedile gošće iz Orahovice rezultatom 30:23. Najbolji strijelac s 10 pogodaka bila je Ludbrežanka Sanja Stanko, koja je i vodeća na listi strijelaca lige. ŽRK Ludbreg nakon nekoliko sezona u međužupanijskoj ligi vratio u trećeligašku konkurenciju kojoj se trenutno nalazi u sredini ljestvice. Djevojke treniraju tri puta tjedno pod vodstvom Aleksandre Kolak, bivše igračice ludbreške rukometašice koja je igrala ki u dresu varaždinske Koke. Velika su očekivanja u klubu vezana uz sportsku dvoranu Ludbregu koja se gradi. U novoj dvorani očekuju ih odlični uvjeti za trening, a rukometašice se nadaju i osjetno većoj posjeti gledatelja i brojnijoj podršci navijača.

U sklopu kluba djeluje i druga ekipa koja se natječe u međužupanijskoj ligi gdje zauzima posljednje mjesto. To zapravo i ne čudi s obzirom da ekipu uglavnom sačinjavaju osnovke, učenice 6. i 7. razreda dok su njihove protivnice redom srednjoškolke, pa čak i starije djevojke. U planu ekipu uključiti u sustav međuškolske lige Međimurja s obzirom da u Varaždinskoj županiji ne postoji takav sustav natjecanja, a to bi svakako bilo primjerenije njihovom uzrastu.

Ignac Horvat

16. ožujka 2006.

Fašnička spelavanja “obrnula grada”

I ove je, kao i u proteklih nekoliko stotina godina, građane Ludbrega u ranu nedjelju 26. veljače probudilo tulenje starih kravskih rogi, budnica kanasa, tulci ili tulača, koji su tako najavili i pozivali svoje snene sugrađane u fašničke svate Najava je to volje svih fašnikov i zamaskiranih gostiju u gradu, da se isti preuzme od dotadanje vlasti, da njime vladaju fašniki i maškari, na opće veselje i radost, da se svi malo počineju od nameti i svega zla z prošloga leta.

Obilježavanje i održavanje Fašničkih spelavanja u ludbreškom se kraju bilježi već nekoliko stoljeća u neprekidnom trajanju i najstariji je poznati narodni običaj koji ima svoj pisani trag u životu ljudi ovog kraja. Fašnjak je možda i jedini pravi, veseli i jedinstveni događaj izvornog i „ludbreškog“ indetheta, materinjeg jezika, ludbreške kajkavštine, glazbe, narodnih običaja, spelavanje i druženja, koji u jednom danu objedinjuje i daje sliku svega onog što ljude definira ponosom svojih korijena.

Nakon budnice, svi fašniki koji su se zatekli u gradu, točno u 12,03 sati, predvođeni budućim princom, ključarkom, kanasima, barjaktarima, ali i budućom gardom i gradskim topom ako nešto pođe po zlu, odlaze po gradonačelnika koji im na glavnom trgu predaje ključeve grada.

Proglašenje „Slobodne fašničke Republike grada Ludbrega“ počelo dizanjem zastave svih fašnjaka, velikim vjenčanjem kod gradske

S

lučajno poznanstvo nekolicine članova planinarskih društava koja djeluju na području Varaždinske i Križevačko-koprivničke županije urodilo je nizom zanimljivih i vrlo atraktivnih izleta. Grupica entuzijasta, okupljena oko planinarskih foruma, brzo se uspjela dogovoriti i zajedno krenuti u upoznavanje manje poznatih ljepota i zanimljivosti ovog kraja. Dodatnu vrijednost, bolje rečeno ‘težinu’, ovim akcijama pridonosi podatak da su se pozivu na izlete odazvali i najmlađi članovi PD „Castrum Iovia“ iz Ludbrega.

Kalničko gorje kojem pripadaju i Ludbreški vinogradi, najbliže je izletničko odredište Ludbrežana. Zbog toga je prvi zajednički zimski pohod upriličen na Vranilac (643 m). Pod vodstvom Stjepana Jembreka iz PD „Kalnik“ iz Križevaca grupa od desetak planinara iz Ludbrega, Varaždina, Varaždinskih Toplica među kojima su bili dječaci Marko Horvat, te Nikola i Petar Kirić iz Ludbrega prošla je zimi vrlo zahtjevnu stazu od Kruškovca nedaleko Ljubeščice do planinarskog doma pod zidinama Velikog Kalnika. Od troje mališana na najviši greben Kalnika koji je tih dana bio pokriven debelim slojem leda i snijega, uspio se popeti, pod budnom pa-

60. obljetnica ŠRD „Ludbreg“

Tulači fontane, te otvaranjem fašničke mjenjačnice i puštanjem u opticaj fašničke monete - plehača koji je bio i jedino službeno platežno sredstvo na trgu, na kojem se ove godine u štacunima fašničkim moglo dobiti friške krafline, tople i hladne napitke, kuhane hrenovke i kobasice, a u prodaji je bila i velika, bogata fašnička tombola.

U 15,07 sati počela je velika povorka Fašničkih svati, uz pratnju gradskog orkestra, mnogobrojnih gradskih udruga, zamaskiranih skupina i pojedi-

naca, domaćih i gostiju, od najmlađih, dječjih vrtića, do najstarijih. Osim domaćih, u svate stigle i grupe iz Koprivnice, Ivanca, Kotoribe, Vularije, Ptuja iz Slovenije i drugih mjesta.

Popularni i dugo očekivani ludbreški štikleci u „Vrapcu“ čitali su se na trgu, sve one kojima se dogodila bilo kakva nezgoda ili nešto što nisu planirali, pročitali su se i svi nedostaci u gradu na slikovit način. Da se nitko ne nađe uvrijeđen, pobrinuli su se fašnički panduri koji su priveli i glavnog osumnjičenog za sve zlo iz protekle godine koji je kao glavni i jedini osumnjičeni čekao svoje suđenje u utorak, 28. veljače.

Suđenje je počelo u kasnim popodnevnim satima od strane Velikog suca, dva fiškala, porote „bez istine“ i mnogobrojnog građanstva koje se okupilo na glavnom gradskom trgu.

Uz šaljivi program, osude, obrane i čitanje krivice, bilo je i izvlačenje velike tombole, a nakon objave o propasti „Fašničke republike“ i spaljivanja okrivljenoga fašnjaka, priređen je veliki vatromet i tako završen još jedan u nizu ludbreških fašničkih spelavanja, ove godine opet kvalitetniji i bolji nego prethodni, zahvaljujući članovima udruge „Črni maček ludbreški“ ali i gradu kao glavnom pokrovitelju spelavanja, gradskom radiju medijskom pokrovitelju, Mjesnoj zajednici Ludbreg, te mnogobrojnim donatorima, bez kojih bi ukupno grad sigurno bio siromašniji za kvalitetan, vrijedan i tradicionalni gradski program, na radost i veselje svih žitelja Ludbrega. (M.)

Od Ludbrega do Čeva

skom iskusnih planinara, samo četrnaestogodišnji Nikola.

Tijekom protekle godine članovi PD „Tonimir“ iz Varaždinskih Toplica uz potporu Turističke zajednice trasirali su pješačku stazu koja bi ih povezala s Ludbregom, te u vrijeme poznate ludbreške Svete nedjelje brojnim hodočasnicima iz toga kraja omogućila da umjesto tvrdom cestom dođu do ludbreškog prošteništa mnogo ugodnijim putem kroz brežuljke topličkog i ludbreškog vinogorja.

Nedavno je počelo konačno označavanje „romarske staze“,

a na uređenju njezine prve dionice od Varaždinskih Toplica preko Vanjkovca (312 m) do Starog vrha (273 m) iznad Retkovca Svibovečkog sudjelovali su i najmlađi ludbreški planinari.

Uskoro će biti upriličen sastanak predstavnika topličkog i ludbreškog društva kako bi se što jednostavnije riješi završni dio puta od Slanja do Ludbrega, te izvršilo kvalitetno kartiranje i prijava Hrvatskom planinarskom savezu.

Strmo i stjenovito Čevo (562 m) najistočniji vrh masiva Ivančice zbog svoje je ljepote oduvijek bilo neodoljivi mamac za

planinare. Stoga nije čudno da se u njegovo osvajanje krajem veljače uputila grupa sastavljena čak od petnaest planinara pristiglih iz Ludbrega, Varaždinskih Toplica i Varaždina.Ludbrežane je ovaj puta zastupao četverolist ‘poletaraca’, a među njima je, uz Nikolu, Petra i Marka, bila i Kornelija Klarić koja je usponom na Čevo obilježila svoj 12-ti rođendan.Pod vodstvom iskusnih starijih planinara sudionici su imali priliku vidjeti neobičnu i u našem kraju jedinstvenu geomorfološku tvorevinu ‘gorski prozor’, mogli uživati u prekrasnim vidicima i promatrajući bezbrojne cvjetove visibaba barem na trenutak osjetiti dašak nadolazećeg proljeća.

Ovakva spontana druženja društava koja djeluju na području Varaždinske županije bit će nastavljena i ubuduće.Dobrodošli su svi oni koji svoje slobodno vrijeme žele provesti u prirodi, a osobito će rado biti viđeni najmlađi o čijoj će sigurnosti brinuti planinari koji već imaju iskustva u radu sa djecom. Zainteresirani za takve izlete i eventualne dodatne informacije mogu se svakodnevno obratiti na brojeve 091 890 8009 ( Željko Remar ) ili 098 267 067 ( Damir Klarić). Željko Remar

Športsko ribolovno društvo Ludbreg ove godine obilježava 60.obljetnicu osnivanja i uspješnog djelovanja. Društvo je osnovano poratne 1946.godine, a danas broji 580 članova svih uzrasta koji gospodare svim vodama na širem ludbreškom području, brinu o očuvanju ribljeg fonda stalnim poribljavanjem, odlično organiziranom i djelotvornom ribočuvarskom službom uz stalnu edukaciju kako ribočuvara, tako i za uspješno gospodarenje vodama. Članovi društva među kojima su najbrojniji seniori njih 500, oko 60-ak djece do 15 godina starosti, desetak juniora i nekoliko žena, čestim ekološkim akcijama brinu o zaštiti voda i okoliša uz obale, a sudjeluju i na brojnim natjecanjima u športskom ribolovu.

Pripreme za središnji dio proslave obljetnice već su počele. Osnovan je organizacijski odbor od 21 člana koji će voditi pripreme na organizaciji proslave, te je osnovano i nekoliko komisija koja će na pojedinim područjima aktivno sudjelovati u pripremama za organizaciju proslave. Kako nam je rekao Tomo Filip, predsjednik ŠRD „Ludbreg“ koji je izabran i za predsjednika organizacijskog odbora za proslavu, poduzet će se niz aktivnosti kako bi se vrijedna obljetnica dostojno i primjereno obilježila. Središnji dio proslave planiran je za drugu polovicu lipnja.

Iako se obilježavanje iznimne obljetnice priprema za sredinu godine već se sada valja ukratko prisjetiti nekih detalja iz povijesti društva. Osnovano je 1946.godine, a u prvim godinama djelovalo je kao zadružno ribolovstvo. Desetak godina kasnije počeo je pravi razvoj sportskog ribolova, povećavao se neprekidno broj članova. Gradnja ribičkog doma počela je krajem osamdesetih godina, a uz stalne dogradnje i ulaganja danas je to pravo malo gospodarsko imanje na vodi. Društvo redovito svake godine izdvaja po stotinjak tisuća kuna za poribljavanje kako bi obogatilo riblji fond u svojim vodama.

Ludbreško društvo,naime, gospodari svim vodama na području ludbreške regije - rijekama Dravom, Bednjom i Plitvicom, a radi se oko 1.300 hektara vodene površine od Vrbanovca, Slanja, Hrženice do Velikog Bukovca, dakako, i šodergrabama, jezerima, te manjim vodotocima. (ds)

Što će se događati…

1. travnja – Dan centra svijeta 7. travnja - Tragovi Mozarta u Beču – izložba, predavanje, koncert 9. travnja – Županijsko natjecanje puhačkih orkestara 17. travnja - Uskršnji koncert udruge Trinitas U svibnju Završne svečanosti Dana centra svijeta Međunarodni sajam cvijeća Koncert KUD-a „Anka Ošpuh“ Koncert violiniste Michaela Gielera i klaviristice Laurette Bloomer Program obljetnice Dječjeg vrtića Radost Ludbreška biciklijada U lipnju Koncert KUD-a „Anka Ošpuh“ Deseti susreti haiku pjesnika Ludbreg 2006.

Novinarski kotlić u centru svijeta U srpnju i kolovozu Ljeto u Ludbregu

Kino-predstave u Ludbregu 2. travnja - Hrabri Pero – animirani film sinkroniziran na hrvatski jezik 9. travnja – Dva igrača s klupe – domaći film 16. travnja - München – špijunski triler 23. travnja - Gušteri – ratni 30. ravnja – Muškarac bez brkova – domaća komedija Projekcije počinju u 19 sati, ulaznice 10 kuna.