Ln 1

LIST GRADA LUDBREGA BESPLATNI PRIMJERAK BROJ 1 / GODINA I.

UVODNIK Poštovani!

Pri izlaženju prigodnog izdanja „Ludbreških novina“ sredinom ožujka koji je u dobrom dijelu bio u znaku obilježavanja Dana grada Ludbrega, najavili smo kako će početkom ljeta iz tiska izaći prvi, pravi broj.

Listajući i čitajući stranice odmah ćete primijetiti velike promjene.

Broj stranica povećali smo na 16, a lako je uočiti da je Ludbreg dobio novine u boji. Višebojni tisak svakako oplemenjuje svaku tiskovinu, pa smo uvjereni da ćete biti zadovoljni novim vizualnim izgledom „Ludbreških novina“.

Promjene se odnose i na sadržaj objavljenih tekstova. Primarni nam je cilj informirati javnost, biti aktualni koliko to mogu biti novine koje izlaze povremeno. Tako na pravim stranicama možete pročitati, po našem sudu, najvažnije informacije i vijesti iz rada gradskih tijela, izvršnog i predstavničkog, teme iz poduzetništva, poljoprivrede, gospodarstva, kao i o radu ustanova i udruga koje djeluju u gradu.

Srećom, povremena izdanja imaju i prednost da kroz formu reportaže drugačije i opširnije obrade pojedine događaje ili sredine koje to zaslužuju. Zato na središnjim stranicama možete vidjeti proslave ludbreških jubilaraca, a posjetili smo i naselje Ludbreški Vinogradi koje je po mnogočemu specifično.

Poklonike sporta razveselit će dvije stranice. „Ludbreške novine“ još uvijek radi premali broj ljudi, pa svim zainteresiranim ostaje poziv da se priključe redakciji. Ako nemate iskustva, pomoći ćemo vam kao što smo pomogli i nekolicini mladih suradnika koji su i u ovom broju marljivo punili stranice.

Budućim suradnicima, čitateljima i oglašivačima (iskoristite kolor!) obavijest kako novi broj planiramo izdati uoči Svete nedjelje tako da ga mogu dobiti hodočasnici i drugi gosti Ludbrega. Bit će to naš mali doprinos promociji Ludbrega uz blagdan ludbreške župe.

Ljetovanje u ludbreškom odmaralištu u Oštrom kod Kraljevice

Slobodna mjesta za ljetovanje

Stanislav Nemec, predsjednik Gradskog vijeća Ludbrega o prvoj godini rada

/str. 7./

“Ludbreg je potencijalna meta za strane investitore”

/str. 5./

ŠRD „Ludbreg“ obilježio 60 godina rada

Ribiči upotpunjuju turističku ponudu

/str. 8./

Pod pokroviteljstvom Sabora

Sv. nedjelja 3. IX.

/str. 3./

Gradnja dvorane u Ludbregu pri završetku /str. 3./

Dodatni radovi - veći troškovi

AKTUALNO

VIJESTI 1.274 osobe nezaposlene Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje pri Ispostavi Ludbreg, krajem svibnja evidentirano je 1.274 nezaposlenih osoba od čega 775 žena. Najviše nezaposlenih prema razini obrazovanja su 682 osobe sa završenom srednjom školom - trogodišnjom, četverogodišnjom i gimnazijom, zatim 552 nezaposlenih su bez ili sa završenom osnovnom školom. Također su prijavljene 23 nezaposlena s višom školom ili stručnim studijem, a 17 nezaposlenih ima fakultetsku naobrazbu ili poslijediplomski studij.

Krajem svibnja u Varaždinskoj županiji ukupno je evidentirano 9.013 nezaposlenih osoba od čega 5 128 žena. U odnosu na isto razdoblje prošle godine, u županiji postoji trend povećanja traženih radnika, te smanjenja broja nezaposlenih. Prijavljene nezaposlene osobe nositelji su potpore po mjerama iz državnog plana poticanja zapošljavanja za 2006 godinu. Poticaji se provode sufinanciranjem poslodavaca (malih, srednjih i velikih) pri zapošljavanju određenih skupina nezaposlenih osoba. Korisnici mogu biti mlade osobe bez radnog iskustva, dugotrajno nezaposlene osobe, ženske osobe iznad 45 i muškarci iznad 50 godina starosti te posebne skupine nezaposlenih osoba. Mjesečni iznos i trajanje sufinanciranja ovisi o završenom stupnju obrazovanja nezaposlene osobe. (ah)

10. srpnja 2006.

Ulice dr.Franje Tuđmana i Ivane Brlić-Mažuranić Naselje Ludbreg od nedavno je dobilo dvije novoimenovane ulice.

Na prijedlog Vijeće mjesnog odbora naselja Ludbreg,dakle građana Ludbrega, nove ulice nose imena prvog hrvatskog predsjednika dr.Franje Tuđmana, te velike hrvatske književnice za djecu Ivane Brlić-Mažuranić.

Novoimenovane ulice nalaze u Stambenoj zoni „Centar-Istok 3“, novom

dijelu grada na desnoj obali Bednje gdje je nakon prodaje građevinskih parcela došlo do gradnje novih stambenih objekata, pa je bilo neophodno odrediti imena ulica, te izgrađene objekte označiti kućnim brojevima prema odredbama Zakonu o naseljima.

Ulica dr.Franje Tuđmana nalazi se između postojećih ulica Rudolfa Fizira i Pavleka Miškine, dok se Ulica Ivane Brlić-

Mažuranić nalazi između postojećih ulica Tina Ujevića i Pavleka Miškine.

Obje novoimenovane ulice u neposrednoj su blizini istočne zaobilaznice oko grada u smjeru Koprivnice.

Prijedlog građana o imenovanju ulica dobio potporu najprije Gradskog poglavarstva, a vijećnici Gradskog vijeća odluku su donijeli jednoglasno.

Susreti s novinarima Ludbreški gradonačelnik Krunoslav Kosir uveo je u odnosu na svoje prethodnike, važnu novinu u suradnji s medijima i komunikaciji s novinarima. Jednom mjesečno gradonačelnik organizira konferenciju za novinare na kojima iznosi aktualne novosti o djelovanju gradske izvršne vlasti, a kroz razgovor se mogu dobiti i dodatne informacije.

- Smatram da postoji veliki medijski prostor, pa je namjera da se kroz ovakve susrete proširi suradnja, a Ludbreg dobije još više prostora u medijima jer mislim kako za to postoje mogućnosti i obostrana potreba - pojasnio je Krunoslav Kosir prilikom prvog susreta s novinarima. Dosad su, kako je najavljeno, održane tri konferencije za novinare, po jedna u travnju, svibnju i nedavno u lipnju.

Dosad 1.004 doze krvi Gradsko društvo Crvenog križa Ludbreg organiziralo je do kraja lipnja 12 akcija na širem ludbreškom području u kojima su prikupljene 1.004 doze krvi.

U posljednjoj, koja je održana u Martijancu uz pomoć mjesnog društva Crvenog križa, prikupljena je 61 doza krvi čime su organizatori izuzetno zadovoljni jer je akcija održana tijekom „toplotnog udara“ i temperatura iznad 30 celzijevih stupnjeva. Nova akcija priprema se u naselju Slanje i Hrastovsko 18. srpnja.

Pod pokroviteljstvom Hrvatskoga sabora

Sveta nedjelja 3. rujna

Najavljene su određene promjene, primjerice, djelomično premještanje lokacije „Ludbreškog sajma“ Ludbreg gotovo pet stoljeća slavi najveći blagdan svoje župe u svetištu Predragocjene Krvi Isusove prve nedjelje rujna. Ove godine velike vjerske svečanosti bit će održane 3. rujna iako će se vjerski obredi u znak štovanja krvi Kristove održavati danima uoči završne svečanosti.

Grad Ludbreg zajedno s Turističkom zajednicom i gradskim udrugama i ustanovama prije 15ak godina priključio se obilježavanju blagdana organizacijom raznovrsnog kulturno-umjetničkog, gospodarskog, zabavnog i sportskog programa.

Pripreme za manifestaciju „Deset dana Svete nedjelje“ koja će biti održana u razdoblju od 25. kolovoza do 3.rujna traju već nekoliko mjeseci. Ove

Lani su nazočni bili i državni i dužnosnici

se godine očekuje također bogat program, ali su najavljene i određene promjene, primjerice, oko djelomičnog premještanja lokacije „Ludbreškog sajma“, primjerenijim i nesmetanijim prolazom hodočasnicima prema prostoru svetišta. Raspisan je i natječaj za dodjelu koncesije za organizaciju zabavno-glazbenih sadržaja od 31.kolovoza do 2.rujna kako bi građani Ludbrega i njihovi gosti dobili kvalitetniji i osmišljeniji zabavni program u danima uoči blagdana.

Manifestacija „Deset dana Svete nedjelje“, što je uobičajeno već desetak godina, i ove će godine biti održana pod visokim pokroviteljstvom Hrvatskoga sabora.

Parkiranje u dane ludbreške Svete nedjelje Cijene parkiranja na javnim površinama u Ludbregu na završnim danima blagdana Svete nedjelje neće se mijenjati u odnosu na prethodne godine. Tako će se pedeset kuna po danu naplaćivati za parkiranje autobusa, a 15 kuna za osobna vozila. Cijene parkiranja odredilo je Gradsko poglavarstvo Ludbrega koje je odlu-

Izdavač: Pučko otvoreno učilište «Dragutin Novak» Ludbreg

čilo poslove organizacije i naplate parkiranja dodijeliti putem koncesije koju je dobio Auto-klubu Ludbreg.

Iznos koncesijske naknade je 35.000 kuna. Novac od koncesijske naknade koristit će se isključivo za sanaciju javnih površina koje će biti oštećene ili uništene zbog parkiranja motornih vozila.

U povodu blagdana u svetištu Predragocjene Krvi Isusove i ove godine očekuju dolazak više od stotinjak tisuća hodočasnika iz Hrvatske i inozemstva koji najčešće dolaze organiziranim autobusnim prijevozom i osobnim automobilima. Očekuje se dolazak više od stotinu autobusa i više tisuća osobnih vozila. Grad

Glavni urednik: Darko Skupnjak Redakcija lista: Stjepan Stjepić, Zvonko Grgek, Mišo Gerić, Marina Hižak, Venija Bobnjarić – Vučković, Ignac Horvat, Andreja Horvat Fotografije: Siniša Sović, Biserka Kutnjak, Alen Sabol, Branko

Dijanošić, Mirela Godinić,

Mario Blatarić, Zoran Havaić,Marko Črepinko

Graf. urednik: Ivica Kruhoberec Tiskara Media print Zagreb Naklada: 2500 primjeraka Adresa uredništva:

nema dovoljno parkirališnog prostora, pa se za parkiranje vozila koriste i javne površine na čitavom prostoru grada.

Poslovi organizacije i naplate parkiranja u gradu u vrijeme Svete nedjelje dodjeljuju se putem koncesije tijekom nekoliko posljednjih godina.

POU «Dragutin Novak» Ludbreg Trg Svetog Trojstva 19 42 230 Ludbreg Telefoni: 042 306 114 (nakladnik, marketing, uredništvo) Faks: 042 306 068 e-mail: info@pou-ludbreg.hr

AKTUALNO

10. srpnja 2006.

Interes za projekte Ministarstva gospodarstva Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva krajem ožujka je raspisalo natječaj za dodjelu 202 milijuna kuna bespovratnih novčanih poticaja kroz dvadeset projekata, a ludbreški gospodarstvenici i obrtnici svih struka pokazali su izniman interes kako bi se kandidirali za novčane poticaje u 2006.godini. Naime, ludbreška gradska uprava informirala je svoje gospodarstvenike i obrtnike o raspisanim natječajima koji su objavljeni na Internet-stranicama.

-Javili su se deseci zainteresiranih gospodarstvenika i obrtnika. Najviše su zainteresirani projekti „Poticanje proizvodnje“, „Uvođenje novih tehnologija i razvoj proizvodnje“, „Marketinške aktivnosti gospodarskih subjekata“, te „Poduzetništvo ciljnih skupina“ namijenjenih mladima, početnicima i invalidima. Radi se o 200 milijuna kuna koje će se bespovratno dodijeliti dobrim programima, a mi se nadamo da će jedan dio tog iznosa završiti u Ludbregu.

No, povratne informacije iz Ministarstva imat

ćemo tek krajem godine - rekao je Matija Frančić, zamjenik ludbreškog gradonačelnika.

I Grad Ludbreg javio se na natječaj za dodjelu bespovratne novčane potpore za program kojeg je ministarstvo namijenilo jedinicama lokalne samouprave. Radi se o programu „Marketinške aktivnosti“, a novčani poticaj grad namjerava koristiti za „Ludbreški sajam“, gospodarske manifestacije u sklopu programa obilježavanja Svete nedjelje, te za program radi komunalnog opremanja gospodarskih zona.

Poduzetništvo u Ludbregu

Sve manje slobodnih parcela za nove gospodarske objekte Cijene gradilišta u gospodarskim zonama su niske i uz povoljne uvjete plaćanja u odnosu na druge sredine, a pored toga grad pokriva oko 50 posto troškova na komunalnoj opremljenosti zona Četrdesetak novih gospodarskih objekta, od kojih je jedan dio već izgrađen proteklih godina, dobit će Ludbreg u svoje tri postojeće gospodarske zone na ukupnoj površini od oko 35 hektara. Zbog velikog interesa za gradnju novih poslovnih pogona grad ima na raspolaganju svega još nekoliko slobodnih građevinskih parcela.

U Gospodarskoj zoni „Zapad“ koja obuhvaća površinu od oko 18 hektara s 15 parcela već posluje šest gospodarstvenika, sedam je objekata u izgradnji, a slobodne su još dvije građevinske parcele koje su trenutačno u vlasništvu grada. Gospodarska zona „Istok“ površine je 6 hektara i ima 14 parcela, također su slobodne samo dvije parcele koje su u vlasništvu grada. Većina objekata još je u fazi izgradnje, pa posluje samo jedan gospodarstvenik koji je završio investiciju, ali će se uskoro broj objekata povećati. U Zoni „Male privrede“ na 11 hektara uređeno je deset parcela

Matija Frančić na kojima je izgrađeno osam gospodarskih, uglavnom proizvodnih objekata koji već posluju nekoliko godina.

Nove ludbreške gospodarske zone još uvijek nisu u potpunosti komunalno opremljene. Najveći stupanj uređenosti imaju zone „Male privrede“ gdje je potrebno dovršiti asfaltiranje glavne prometnice kroz zonu, dok u Zoni „Zapad“ nedostaje javna rasvjeta i dio prometnice.

Značajnije radove na komunalnoj opremljenosti u Gospodarskoj zoni

„Istok“ najavio je ludbreški gradonačelnik Krunoslav Kosir, pa bi se još u ovoj godini trebala izgraditi vodovodna, plinska i kanalizacijska mreža, kao i odvodnja oborinskih voda.

Grad Ludbreg očekuje financijsku potporu Ministarstva gospodarstva kako bi do kraja godine najvećim dijelom komunalno opremio ovu zonu koja je trenutno veliko gradilište.

Dugogodišnja tradicija privatnog poduzetništva i obrtništva u Ludbregu očito nije jedini razlog interesa za kupnju građevinskih parcela u ludbreških gospodarskim zonama.

Naime, na širem području do Varaždina na zapad i Koprivnice na istok vrlo je malo gospodarskih zona koji bi zadovoljili interese gospodarstvenika. Zato Ludbreg već desetak godina pokušava pokrenuti novi razvoj gospodarstva povoljnim uvjetima prema investitorima.

- Cijene gradilišta u gospodarskim zonama su relativno niske i uz

povoljne uvjete plaćanja u odnosu na druge sredine, a pored toga grad uz potporu resornih ministarstava pokriva oko 50 posto troškova na komunalnoj opremljenosti zona – rekao je Matija Frančić, zamjenik gradonačelnika.

Kako će Ludbreg ubrzo ostati bez slobodnih građevinskih parcela počele su pripreme kako bi se u dogledno vrijeme otvorila Poslovna zona „Sjever“. Radi se o prometno izuzetno atraktivnoj lokaciji jer je to lokacija neposredno uz sjeverni dio zaobilaznice oko grada i u blizini željezničkog kolodvora što će investitorima u buduće poslovne objekte biti dodatna pogodnost. Poslovna zona „Sjever“ površine je oko 20 hektara, ali je trenutačno oko 40 posto zemljišta u vlasništvu grada, dok je ostatak potrebno otkupiti. Buduća zona bit će pogodna za veće poslovno-skladište objekte, trgovačke prostore i objekte srodnih djelatnosti.

Gradnja sportske dvorane u Ludbregu pri završetku

Dodatni radovi povećavaju troškove gradnje Dio dodatnih troškova odnosni se na opremanje dvorane, što nije bilo obuhvaćeno osnovnim ugovorom Gradsko poglavarstvo usvojilo je odluku o donošenju dva dopunska troškovnika radova na gradnji školske sportske dvorane u Ludbregu kako bi se gradnja objekta privela kraju.

Prvim dodatnim troškovnikom vrijednost radova na gradnji dvorane uvećana za 420.000 kuna. Uočeno je, naime, kako je moguće isto-

čni dio objekta fizički odvojiti od ostatka što će zasigurno pri uporabi buduće dvorane umanjiti troškove potrošnje energenata odnosno racionalizaciju troškova uporabe objekta.

Tako se dodatni radovi prema prvoj dopuni odnose na postavljanje hidroinstalacije, elektroinstalacije, grijanja u istočnom dijelu budućeg

objekta i rekonstrukciju kotlovnice, te zidarske radove.

Drugi dodatni troškovnik odnosni se na opremanje dvorane što nije bilo obuhvaćeno osnovnim ugovorom s projektantom pri izradi glavnog projekta. Radi se o nabavi i postavljanju velikog semafora, pomičnih teleskopskih tribina, pojedinih sprava i još nekim dijelovima opre-

me, a taj troškovnik bit će „težak“ oko 740.000 kuna.

Radovi na gradnji dvorane u završnoj su fazi. Poznato je da je rok za predaju objekta na korištenje 1.rujna ove godine, dakle, pred izvođačem radova varaždinskim „Hidroingom“ nepuna su dva mjeseca za poštivanje rokova gradnje.

IZDVOJENO

Poljoprivredne parcela u državnom vlasništvu se prodaju

Stiglo 17 ponuda za većinu parcela Za kupnju prvih 70-ak hektara odnosno oko 140 parcela koje se nalaze na području grada Ludbrega, a u vlasništvu su Republike Hrvatske, na natječaj koji je bio objavljen početkom svibnja i okončan je, stiglo je 17 ponuda poljoprivrednika ludbreškog kraja. Komisija za imovinsko-pravna pitanja grada otvorila je pristigle ponude, utvrdila prioritete prodaje prema zakonskim odredbama i svoj prijedlog uputila u daljnji postupak donošenja.

Grad Ludbreg među prvima je u Hrvatskoj koji je počeo s prodajom poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države. Na području Ludbrega ima oko 310 hektara poljoprivrednog zemljišta, ali je prema suglasnosti Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva odobrena prodaja prvih 70-ak hektara za koje je u potpunosti uređena dokumentacija, izmjere i utvrđeno stvarno stanje na terenu. Najveće površine ponuđene na prodaju nalaze se u katastarskim općinama Ludbreg oko 35 hektara i u katastarskoj općini Sigetec oko 23 hektara, a manje površine za prodaju su na području Vinograda Ludbreških, Hrastovskoga, Slokovca i Čukovca. Radi se pretežito o oranicama, livadama i pašnjacima.

Uvjeti raspisanog natječaja u najzanimljivijim odredbama u potpunosti su određeni zakonskim odredbama. Naime, Zakon o poljoprivrednom zemljištu prilično jasno određuje kakve fizičke i pravne osobe koje su se javile na natječaj imaju prednost pri kupnji zemljišta. Zakonom su također ograničene maksimalne površine poljoprivrednog zemljišta koje se mogu kupiti kroz natječaj, ali to nije u potpunosti s opredjeljenjem o okrupnjavanju poljoprivrednog zemljišta. Obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu, poljoprivredniku ili poljoprivrednom gospodarstvu koje se bave ratarstvom može se prodati do 50 hektara oranica, za vinogradarsku proizvodnju odnosno voćarsku proizvodnju do 20 hektara, a 2 hektara oranica odnosno 4 hektara pašnjaka po jednom grlu za obavljanje stočarske proizvodnje.

Prijedlog Komisije za imovinsko-pravna pitanja razmotrit će i utvrditi Gradsko poglavarstvo, a konačna odluka o prodaji donosi se na sjednici Gradskog vijeća Ludbrega. No, time postupak prodaje ne završava jer na odluku gradskih vijećnika svoju suglasnost moraju dati Državno odvjetništvo Varaždin, te Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva. Za pretpostaviti je da će biti potrebno još nekoliko mjeseci za potpuno sređivanje dokumentacije, pa će budući novi vlasnici još neko vrijeme čekati kako bi mogli poljoprivredno zemljišta koje je dosad na području Ludbrega bilo u vlasništvu države.

AKTUALNO

10. srpnja 2006.

IZDVOJENO Pješačke staze i asfalt do Sv. nedjelje Ludbreg bi ljepši trebao dočekati početak manifestacije „Deset dana Svete nedjelje“. Kako je najavio gradonačelnik Krunoslav Kosir u planu je da se do sredine kolovoza privedu kraju komunalni radovi čija se vrijednost procjenjuje na oko 2,8 milijuna kuna. Investitor je grad, a za određene projekte u sufinanciranju sudjeluju Županijska uprava za ceste i građani.

Za Ulicu Petra Zrinskog, središnju gradsku prometnicu koja je nedavno modernizirana, planirano je uređenje pješačkih staza postavljanjem tlakavaca. Također je uređenje pješačkih staza najavljeno u ulicama Ljudevita Gaja i bana Jelačića u kojima je također nedavno izvršena modernizacija novim asfaltom na kolniku i postavljanjem rubnika. U planu je i asfaltiranje nerazvrstanih cesta u Ulici Marije Winter i Tina Ujevića koje se nalaze u blizini istočnog ulaza u grad sa zaobilaznice. Asfaltnu podlogu dobit će i jedna od novijih ludbreških ulica koja nosi ime kardinala dr.Franje Kuharića i nalazi se nasuprot prostora ludbreškog svetišta. U Gospodarskoj zoni „Istok“ planiran je početak uređenja novih prometnica postavljanjem šljunčanog tampona i izgradnja vodovodne mreže za što će se koristiti prošlogodišnja sredstva. Ovaj projekt se financira iz tri izvora - grada, države jer se lokalna samouprava javila na natječaj Ministarstva gospodarstva i poduzetnici. Projekt je podržala i Varaždinska županija kao drugi značajan projekt za županiju od ukupno devetnaest. Za 2007. godinu planira se asfaltiranje prometnica, nakon postavljanja kanalizacijske mreže.

Obveza grada je i uređenje i modernizacija Zagorske ulice koja će zapravo biti prilazna prometnica do nove školsko-sportske dvorane čije se otvaranje također očekuje uz blagdana Svetu nedjelju odnosno do početka nove školske godine.

Radovi na asfaltiranju planiraju se i u prigradskim naseljima, u tri odvojka naselja Ludbreški Vinogradi gdje građani sudjeluju u sufinanciranju, te u naselju Selnik.

Planirano je da svi radovi završe do 15. kolovoza odnosno 1.rujna.

Očekuje se kako bi se uskoro mogla realizirati elektrifikacija predjela Graci u vinogradima, projekta vrijednog oko 900.000 kuna kojeg će najvećim dijelom financirati građani. Ukupne obveze građana iznose 732.000 kuna, a naplaćeno je oko 70-ak posto.

Gradonačelnik Kosir uputio je zamolbu građana da pokušaju što prije podmiriti svoje obveze.

-Obveze građana za elektrifikaciju Graci još su oko 240.000 kuna, pa bih pozvao građane da do 15. kolovoza podmire svoje obveze kako bismo što prije s HEP-om krenuli u realizaciju – poručio je Krunoslav Kosir.

Ako ne bude nepredviđenih zastoja i problema, Ludbreg će svoje goste i hodočasnike za blagdan župe dočekati komunalno uređeniji.

Sanacija odlagališta otpada „Meka“

Studija o “Meki” u Zagrebu

Odlagalište otpada iz ludbreških domaćinstava i prigradskih naselja u „Meki“ otvoreno je još 1994. godine, ali kao privremeno rješenje uslijed nedostatka pogodne lokacije za njegovo zbrinjavanje U cilju konačne sanacije odlagališta otpada „Meka“ Grad Ludbreg dao je izraditi Studiju utjecaja na okoliš. Studija je predana Ministarstvu zaštite okoliša i prostornog uređenja odnosno fondu za zaštitu okoliša, a predložene su tri mogućnosti konačne sanacije.

Autori Studije smatraju da je najprihvatljivija varijanta koja podrazumijeva sanaciju odlagališta uz preslagivanje odloženog otpada na novu plohu uređenu prema zakonskim normama i principa sanitarnog deponiranja. Postupak sanacije do zatvaranja odlagališta trajao bi ukupno pet godina, a za to vrijeme bi se na odlagalište i dalje dovozio komunalni otpad iz naselja. Nova ploha smjestila bi se unutar prostora odlagališta, a dijelom i na prostoru na kojem je trenutno odloženi otpad.

Sanacija podrazumijeva izoliranje od podzemnih voda, izolirao bi se i obradio deponijski plin i površina uredila tako da može dobiti rekreacijske sadržaje. Prednosti te varijante su u izbjegavanju negativnih utjecaja uzrokovanih transportom, izbjegavanju negativnih socijalnih utjecaja, rješavanje problema s iznimno malim mogućim negati-

Program zapošljavanja Roma na javnim radovima U Gradskoj komunalnoj tvrtki „Lukom“ Ludbreg početkom ljeta zaposleno je sedmero radnika romske nacionalnosti koji žive na području Ludbrega. Zapošljavanje je realizirano prema državnom programu zapošljavanja Roma na javnim radovima kojeg je donijela Vlada Republike Hrvatske, a ostvaruje se preko Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.

Za sedmero ludbreških Roma država je osigurala plaću, liječničke preglede i putne troškove, dok su Grad Ludbreg i „Lukom“ donijeli program radova, te osigurali novozaposlenima zaštitnu odjeću, obuću i potreban alat. Tako je Zavod osigurao preko 116.000 kuna, a grad odnosno Lukom dodatnih oko 50.000 kuna.

Kako je prilikom posjeta zaposlenim Romima rekla Jasenka Hutinski, ravnateljica varaždinske Područne službe Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Ludbreg je jedina jedinica lokalne samouprave na području Varaždinske županije koja je u posljednje dvije godine zaposlila Rome,

vnim utjecajima po završetku sanacije, mogućnost primjene bez odgađanja, sprečavanju onečišćenja vodonosnika, i iskorištavanju već degradiranog prostora. Nedostaci ovakvog načina sanacije mogli bi biti intenzivni negativni utjecaji na kvalitetu zraka u neposrednoj blizini radne plohe, ali samo za vrijeme premještanja otpada. Ova varijanta je u funkciji zaštite okoliša i troškovi sanacije smatraju se kao troškovi zaštite okoliša, a procjenjuju se na oko 21,5 milijuna kuna.

Drugi prijedlog sanacije bez premještanja ili s djelomičnim premještanjem s uspostavom površinske odvodnje. Ova varijanta treba imati nepropusni zastor duljine oko 700 metara oko odlagališta od glinenocementne smjese do osam metara dubine. Prednost je što bi se premještao samo mali dio otpada, ali je nedostataka znatno više nego u prethodnoj varijanti. Cijena takve sanacije bila bi za jedan milijun skuplja od prve varijante, a procjenjuje se na 22,5 milijuna kuna. Treća predložena varijanta predviđa odvoz čitavog otpada iz Meke na uređeni deponij, te zatrpavanje prostora inertnim materijalom i rekultivirajućim slojem.

Prednosti su u davanju prostora prvobitnoj namjeni, micanju otpada izvan građevinskih zona i nema mogućnosti nastanka naknadnih utjecaja sanacije. No, i ova varijanta ima nedostatke koji bi se očitovali u nedostatku alternativne aktivne lokacije za zbrinjavanje otpada, znani je negativni utjecaj uslijed transporta otpada kao i visoki transportni troškovi za odvoz otpada iz Meke. Naposljetku, ova Varijanta procijenjena je kao najskuplja na oko 23,6 milijuna kuna.

Odlagalište otpada iz ludbreških domaćinstava i prigradskih naselja u „Meki“ otvoreno je još 1994. godine, ali kao privremeno rješenje uslijed nedostatka pogodne lokacije za njegovo zbrinjavanje.

Procjena je da je zemljom zatrpano više od 35.000 kubika otpada na oko 10.000 četvornih metara. Iz ministarstva se očekuje ocjena studije i konkretni prijedlog za sanacije odlagališta o čemu će se, kako je najavio gradonačelnik Krunoslav Kosir, organizirati javna rasprava.

Na temelju predloženog rješenja Ludbreg će još morati izraditi idejni i glavni projekt, te ishoditi potrebne suglasnosti i dozvole.

Romi zaposleni u “Lukomu”

Za sedmero ludbreških Roma država je osigurala plaću, liječničke preglede i putne troškove, dok su Grad Ludbreg i „Lukom“ osigurali zaštitnu odjeću, obuću i potreban alat te je grad očito prepoznao korisnost projekta odnosno prihvatio je mjere za njihovo zapošljavanje koje se odnose na društveno koristan rad kroz javne radove.

„Lukomovi“ Romi rade pomoćne poslove na uređenju Otoka mladosti, zatim na uređenju svojeg naselja nedaleko grada, na čišćenju šikare radi uređenja građevinskih parcela u Zoni

„Centar-Istok 3“ i druge poslove. Svih sedmero, od kojih su četiri Romkinje, zaposleno je s liste nezaposlenih ludbreške ispostave, a ugovori o radu na određeno vrijeme ističu im 30. studenoga. Naime, do tog roka država je osigurala novac za mjere zapošljavanja. Kako doznajemo Vlada je osigurana oko 3,1 milijun kuna i mnoge su se sredine širom Hrvatske uključile u program zapošljavanja Roma kroz javne radove. No, ako se Vladin projekt poticanja zapošljavanja Roma nastavi i iduće godine otvara se mogućnost daljnjeg zapošljavanja.

Starijim Ludbrežanima je poznato da je već bilo radnika romske populacije koji su radili u gradskoj komunalnoj tvrtki. Nakon zapošljavanja ovih sedmero Roma, pri ludbreškoj ispostavi zavoda za zapošljavanje još je evidentirano 15 nezaposlenih Roma koji žive na području Ludbrega odnosno njih ukupno 40 sa susjednim jedinicama lokalne samouprave koji su evidentirani kao nezaposleni pri ludbreškoj ispostavi Zavoda za zapošljavanje.

SUSRET

10. srpnja 2006.

Razgovor s povodom: Stanislav Nemec, predsjednik Gradskog vijeća Ludbrega o prvoj godini rada

“Ludbreg je potencijalna meta za strane investitore”

Novosagrađena poduzeća u vlasništvu ili suvlasništvu Austrijanaca, Nijemaca, Talijana, Šveđana i drugih, nisu bajke već realnost. Po meni, to uvelike ovisi o sposobnosti i volji postojećih jakih izvozno orijentiranih gospodarstvenika da svoje poslovne partnere uvjere u opravdanost ulaganja u proizvodne pogone u Hrvatskoj, pa tako i u Ludbregu - tvrdi Nemec Gradsko vijeće Ludbrega u sadašnjem sastavu „zatvorilo“ je prvu godinu četverogodišnjeg mandata. Bio je to povod za nekoliko pitanja predsjedniku vijeća Stanislavu Nemecu. Ludbrežanin, diplomirani ing. strojarstva, nakon rada u „Zootehničkoj opremi“ i „Opremi-Uređajima“ preselio se na rad u Prelog, u tvrtku „Legget & Platt“. S ponosom ističe dugogodišnje članstvo u HDZ-u još od 1990. godine.

Kako ocjenjujete funkcioniranje vijeća u prvoj godini mandata?

Gradsko vijeće grada Ludbrega u ovom izbornom mandatu konstituirano je 10. lipnja 2005. godine. Od tada je prošla godina dana što je dovoljan period za kvalitetan sud. Kao predstavničko tijelo građana i tijelo lokalne samouprave u potpunosti je izvršilo svoju zadaću utvrđenu Ustavom, zakonom i Statutom grada. Vijećnici su od početka shvatili odgovornost i ozbiljnost dobivenog mandata, te sukladno tome doprinijeli radu vijeća svojim prijedlozima, raspravama i odlukama.

Jeste li kao predsjednik vijeća zadovoljni suradnjom s koalicijskim partnerima?

S obzirom na rezultate izbora za lokalnu samoupravu održanim prošle godine, lista HDZa i DC-a te lista HNS-a i HSLS-a sklopile su sporazum o zajedničkom obnašanju vlasti.

Prema tom dogovoru podijeljena su mjesta u parlamentarnoj i izvršnoj vlasti. U sklopu Gradskog vijeća postoje klubovi vijećnika.

Tako postoji i zajednički klub vijećnika HDZa, DC-a, HNS-a i HSLS-a na kojemu obavezno prije svake sjednice Gradskog vijeća raspravimo i razriješimo sva sporna pitanja i dogovorno zauzmemo zajednički stav koji se kasnije zastupa na samoj sjednici. Dosadašnja praksa pokazuje uspješnost u postizavanju dogovora i provođenju istih.

Koje su po vama bile najvažnije i najteže teme o kojima su vijećnici odlučivali?

Vijeće je kao predstavničko tijelo građana Grada Ludbrega i tijelo lokalne samouprave na svojim sjednicama raspravljalo i odlučivalo o svim aktualnim temama sukladno Ustavu, zakonu i Statutu grada Ludbrega. Prve sjednice imale su naglasak na konstituiranje vijeća, radnih tijela vijeća, izvršne vlasti, ali paralelno s tim odmah su se rješavala i ostala tekuća pitanja. Jedni od najvažnijih akata svakako su akti vezani uz proračun grada, kojim su definirane sve operativne aktivnosti izvršne vlasti, a vezane za javne potrebe, funkcioniranje grada,javnih poduzeća i ustanova u vlasništvu grada.

Njime je definiran i iznos investicija sukladno potrebama grada i mogućnostima što izravno utječe na kvalitetu života svih građana Ludbrega. U toku ovog mandata donijete su i izmjene Statuta grada i Poslovnika o radu gradskog vijeća, najviše radi usklađivanja sa izmijenjenim zakonima. U povodu Dana grada Gradsko vijeće uručilo je javna priznanja za posebne zasluge pojedincima, udrugama i pravnim subjektima.

Jedna od najtežih i najnezahvalnijih točaka dnevnog reda bila je donošenje odluke o povećanju prireza. Taj akt izravno je pogodio sve građane i u tome leži njegova težina, ali je bio nužan radi dovršenja izgradnje i daljnje ispate kredita dugo željene športske dvorane.

Prvi ste čovjek predstavničkog dijela grada, pa možete nam reći hoće li se i dalje i kako razvijati suradnja s mađarskim gradom Körmendijem?

Ludbreg i Körmendi iz Mađarske, kao što znate, u prošlosti su povezivali grofovi Bathyny.

Posredstvom Crkve ponovno je uspostavljen kontakt te su početkom godine izvršeni razgovori o budućoj suradnji. U međuvremenu su u

Mađarskoj održani izbori, stoga je bilo nužno ostaviti prostor za konsolidaciju vlasti. Posjet delegacije grada Körmendija očekujemo u povodu manifestacije Deset dana Svete nedjelje koja će se održati početkom rujna. Također, u povodu Svete nedjelje tradicionalno će doći i određeni broj hodočasnika.

Vaše osobno viđenje – kako ubrzati gospodarski i društveni razvoj Ludbrega?

Gledajući poziciju Ludbrega kao središta cijele ludbreške regije, smještenog na željezničkoj pruzi i na važnom cestovnom čvorištu, u neposrednoj blizini autoceste, te relativnu blizinu Austrije, Slovenije i Mađarske, Ludbreg bi uz daljnji razvoj i proširenje sadašnjih gospodarskih subjekata potencijalno mogao biti meta za mnoge strane investitore. Konkretne strane investicije u varaždinskoj i susjednoj međimurskoj županiji dokazuju da je to moguće. Novosagrađena poduzeća u vlasništvu ili suvlasništvu Austrijanaca, Nijemaca, Talijana, Amerikanaca, Šveđana i drugih, nisu bajke već realnost. Po meni, to uvelike ovisi o sposobnosti i volji postojećih jakih izvozno orijentiranih gospodarstvenika da svoje sadašnje poslovne partnere uvjere u opravdanost ulaganja u proizvodne pogone u Hrvatskoj, pa tako i u Ludbregu.

Na Gradu Ludbregu je da prepozna takve gospodarstvenike, da ih s jedne strane pridobije na suradnju, a s druge strane da im osigura prostor i potrebnu infrastrukturu, te da kroz razne oblike subvencija i olakšica pomogne u otvaranju novih radnih mjesta.

Važnost ovog životnog pitanja nameće potrebu bezuvjetnog dogovora i djelovanja svih političkih i nepolitičkih opcija, a sve za dobrobit svih građana Ludbrega i ludbreške regije.

Očekujete li da će biti više međustranačkog razumijevanja i

konsenzusa pri donošenju bitnih odluka za Ludbreg?

Iz osobnog uvjerenja i iskustva, a i iz dosadašnje prakse, što se tiče za Ludbreg bitnih odluka, siguran sam da nijedna politička opcija neće dozvoliti stavljanje bilo kakvih ili bilo čijih interesa ispred interesa Grada Ludbrega i svih njegovih građana.

Također mogu s ponosom naglasiti da od osamostaljenja Hrvatske do danas,bez obzira na opciju koja je trenutno bila na vlasti, oko svih bitnih pitanja za Ludbreg, u lokalnom parlamentu uvijek se pronalazila ozbiljnost i spremnost na konsenzus. Po tome Ludbreg može biti primjer. Nadam se da će tako i ostati.

Pripremio: Darko Skupnjak

Građevinsko interesno udruženje građevinaca „Grading-Ludbreg“

Lakše do velikih poslova na tržištu - Udruženi možemo lakše prebroditi poslovne teškoće, međusobno se pomagati, dogovarati oko budućih poslova i većih projekata, ističe S. Blagaj

Gospodarskom interesnom udruženju građevinskih i srodnih djelatnosti koje je osnovano sredinom travnja pristupilo je više od 20 tvrtki i obrta čitavog ludbreškog kraja. Na osnivačkoj skupštini su predstavnici članova udruženja izabrali sedmeročlanu upravu. Za predsjednika Skupštine Udruženja i Uprave izabran je Slavko Blagaj iz Ludbrega iz tvrtke Euroline, a za direktora je izabran Josip Rajh također iz ludbreške tvrtke „Arh projekt“. Udruženje će najvjerovatnije u sudski registar biti upisano pod imenom „Grading – Ludbreg“. No, pomalo se odužilo s prikupljanjem potpisa članova udruženja radi registracije, te još nekih detalja tako da se upis udruženja u registar Trgovačkog suda u Varaždinu očekuje tek ovih dana. Kada se riješe preostale tehničke stvari, Udruženje će imati pravnu osobnost nakon koje može kandidirati za izvođenje radova.

Udruživanjem, povezivanjem i zajedničkom ponudom na raspisane natječaje novoosnovano udruženje lakše će i

ravnopravno kandidirati za veće građevinske projekte. Djelatnosti udruženja bit će projektiranje, građenje, nadzor, organizacijske, tehnološke, ekonomske usluge, posredovanje i zastupanje u prometu roba i usluga, investicije u inozemstvu i druge.

Poslovna udruživanja građevinskih, ali i drugih struka u mnogim sredinama pokazala su se kao uspješni primjeri koji su tvrtkama i obrtnicima donijeli veću sigurnost u poslovanju bez obzira na pravni model udruživanja. „Grading“ je osnovan na inicijativu Grada Ludbrega. Značajan je bio doprinos i poticaj gradonačelnika Krunoslava Kosira, te Božidara Hajsoka, uspješnog ludbreškog gospodarstvenika koji je izabran i u upravu udruženja. Procijenilo se, naime, kako ludbreški građevinari tehnički i kadrovski nisu dovoljno osposobljeni da bi se kandidirali za izvođače radova na većim projektima. Ovim udruživanjem otvaraju se nove mogućnosti razvoja svih članica udruženja što je prilikom osnivanja naglasio i Slavko Blagaj:

- Sigurno je da udruženi možemo lakše prebroditi poslovne teškoće, međusobno se pomagati, dogovarati oko budućih poslova i većih projekata, te sam uvjeren da zajedničkim nastupom na tržištu naše tvrtke i obrti imaju bolje izglede za uspješnije poslovanje i razvoj.

Građevinarstvo ide u red gospodarskih djelatnosti koje su u punom zamahu od početka desetljeća. Gradonačelnik Kosir informirao je članove Udruženja kako su najavljeni brojni građevinski projekti, pa se očekuje da će uprava udruženja pripremiti kvalitetne ponude za najavljene natječaje. Članovi su potpisali ugovor o pristupanju udruženju kojim je, između ostalog, regulirano pitanje budućeg financiranja. Tako će se Udruženje zapravo samofinancirati naplatom od obavljenih poslova s iznosom od 3 do 8 posto od vrijednosti ugovorenog posla, a očekuju se i poticajna sredstva iz Ministarstva gospodarstva.

GOSPODARSTVO

10. srpnja 2006.

Smjernice razvoja turizma Varaždinske županije

Ludbregu nedostaje privatni smještaj AZRA ukazuje na hodočasnički i vjerski turizam, odnosno svetište Predragocjene Krvi Kristove, Župnu crkvu, Kapelicu dvorca Batthyany i manifestaciju «Deset dana Sv. nedjelje» Agencija za razvoj Varaždinske županije AZRA izradila je «Smjernice razvoja turizma Varaždinske županije». Projekt je nastao na temelju analiza turističkih zajednica u županiji, putničkih agencija, postojeće ugostiteljsko-turističke ponude, te očekivane projekcije zahtjeva turističkog tržišta. Izrađenu strategiju prihvatilo je Poglavarstvo Varaždinske županije i postojeće Turističke zajednice koje djeluju na području županije.

U provedbi strategije značajan je cilj okrupnjavanje turističkih zajednica i osnivanje prihvatne agencije. Predviđeno je formiranje šest turističkih zajednica među kojima i u Ludbregu. Ona bi obuhvaćala područje Grada Ludbrega i općina Donji Martijanec, Sveti Đurđ, Veliki Bukovec i Mali Bukovec. Okrupnjavanje bi donijelo potpunu profesionalizaciju turističkih kadrova, stalno zaposlene stručne djelatnike što bi povećalo učinkovitost. Buduća prihvatna agencija Varaždinske županije u suradnji s turističkim zajednicama pripremat će program posjeta turista za određeno područje kako bi se turistički proizvod plasirao na tržište. Agencija će, kako se očekuje, biti izabrana putem javnog natječaja. U stvaranju turističke ponude koordinirat će se svi turistički elementi Varaždinske županije – kroz zajednice osigurati dostupnost i primjeren izgled turističke destinacije, uključiti putničke agencije koje stvaraju turistički program i prezentiraju ga na tržištu, organiziraju dolazak gostiju, te pripremaju popratne sadržaje, te nositelja ponude koji će brinuti o objektima i gostima.

Ludbreg na turističkoj karti županije AZRA razvoj turizma na području Ludbrega vidi u hodočasničkom i vjerskom turizmu.

Potencijali na kojima se temelji razvoj ovih oblika turizma su Svetište Predragocjene Krvi

Govedarska proizvodnja u Varaždinskoj županiji u krizi

Kristove, Župna crkva, Kapelica dvorca Batthyany i manifestacija «Deset dana Svete nedjelje u Ludbregu». Na području grada Ludbrega konstantno se povećava broj stranih i domaćih turista što predstavlja dobru osnovu za daljnji razvoj turizma. Najveći problem je mali broj smještajnih kapaciteta odnosno čitav smještajni kapacitet predstavljaju hoteli. Smatra se potrebitim razvijati privatni smještaj s dodatnim sadržajima na principu «bed-breakfast» odnosno potaknuti građane i poduzetnike da razmišljaju u tom pravcu razvoja turističkih kapaciteta.

Potpore razvoju turizma Većina turističkih objekata u županiji je nerazvijena uz nedovoljan broj smještajnih kapaciteta. Na tržištu postoje kreditne linije HBOR-a koje potiču razvoj turizma. Zainteresiranima problem predstavlja pisanje projekata i prikupljanje dokumentacije potrebne za kredit. Agencija za razvoj s odborom za koordinaciju bit će zaduženi za pomoć u pripremanju projekata za kredite. Potrebne su kreditne linije za ulaganja u obnovu starih kuća u skladu s izvornom, tradicijskom i ambijentalnom arhitekturom, ulaganja u kupnju, izgradnju, rekonstrukciju, adaptaciju, obnovu i modernizaciju smještajnih objekta, te refinanciranje postojećih kredita.

Radi lakšeg financijskog praćenja predloženih smjernica mogu se koristiti fondovi EU, kao što su Interreg III A i Culture 2000. U Culture 2000 fondu partneri mogu biti iz bilo kojeg djela Europe, te se kao sredstvo kod pronalaženja dodirnih točaka u kulturi sa drugim zemljama Europske unije. Za Interreg III A potrebni su partneri izvan Republike Hrvatske, u ovom slučaju Slovenije, Mađarske odnosno Italije, Bosne i Hercegovine i Srbije i Crne

Otok mladih - oaza kampera Na inicijativu Odreda izviđača «Ludbreg» i uz potporu Gradskog poglavarstva počelo je uređenje Otoka mladih u Ludbregu kao prostora za organizirano kampiranje, odmor i rekreaciju. Uređen prostor češće bi se koristio, osobito u vidu organiziranog kampiranja i rekreativnih aktivnosti. Otok će se uređivati u nekoliko radnih faza. Prva faza uređenja o kojoj brinu radnici „Lukoma“ obuhvaća odbojkaško igralište, postavljanje nekoliko klupa, velike kante za otpad, postavljanje nekoliko kemijskih WC-a, tuševa s prirodno grijanom vodom.

Grad će ovim tipom smještajnih kapaciteta za organizirano kampiranje postati moguće odredište kod višednevnih pohoda križara, hodočasničkih skupina, sportaša i drugih namjernika. Prema troškovniku za radove u prvoj fazi izdvojit će se oko 11.000 kuna, a cijene vikend kampiranja iznosi 1.000 kuna.

U Odredu izviđača Ludbreg ocijenili su kako unutar Saveza izviđača Hrvatske postoji potreba uređenja novih terena za višednevno

Gore, a projekti moraju biti vezani za povezivanje regija unutar i izvan Republike Hrvatske u smislu promicanja kulturne baštine i stvaranja zajedničkog turističkog proizvoda.

Varaždinska županija sudjeluje i u projektu «Centar za dvorce i vile Hrvatske» u natječaju iz Interreg III B programa. Radi se o osnivanju

logorovanje izviđača. Procijenilo se da otok pruža dobre mogućnosti za aktivnosti izviđača porječana-pomoraca, ali i katoličkih izviđača iz Hrvatske odnosno katoličkih skauta iz Slovenije.

Prednost je što je s ove lokacije relativno lako organizirati obilazak čitavog ludbreškog kraja, pohod na Kalnik, obilazak Drave, posjest Varaždinskim toplicama, te drugim povijesnim i prirodnim posebnostima šire okolice.

U drugoj fazi uredilo bi se dječje igralište i manji višenamjenski servisni objekt tipa brvnare, izgrađeni isključivo od prirodnog materijala – drva. Moguć je i način uređenja otoka u kojem bi bilo dopušteno slobodno kretanje posjetitelja bez definiranih i uređenih staza, uz redovito održavanje i sadnju novih stabala drveća. Moguć je i način uređenja otoka u kojem bi bilo dopušteno slobodno kretanje posjetitelja bez definiranih i uređenih staza.

Otok mladosti mogao bi postati atrakcija grada koja će doprinijeti turističkoj promociji Ludbrega.

Ana Havaić

Hrvatskog centra za dvorce sa sjedištem u Varaždinskoj županiji kojem će osnovna zadaća biti omogućiti poduzetnički pristup za kreativno suvremeno korištenje tih građevina kako bi se povećala njihova kulturna i povijesna vrijednost, te ih se uvrstilo u turističku ponudu regije.

Ana Havaić

Propast stočarske proizvodnje?

Broj muznih krava s 19.257 u 1993. prošle godine pao na nevjerojatnih 8.249 grla, no proizvodnja mlijeka ipak blago raste Govedarska proizvodnja u Varaždinskoj županiji nalazi se u dosad najvećoj krizi jer je broj muznih krava sa 19.257 u 1993. prošle godine pao na nevjerojatnih 8.249 grla! I što je još najgore, nema nikakvih naznaka da bi se taj trend mogao zaustaviti. Izostanak pravih mjera može se opravdati činjenicom što unatoč ovome trendu, proizvodnja mlijeka ipak bilježi blagi rast. Prošle je godine u županiji proizvedeno oko 26,7 milijuna litara što je za oko 5 posto više u odnosu na 2004. godinu.

Glavni uzrok propadanja stočarske proizvodnje u Sjeverozapadnoj Hrvatskoj, kaže mr. Miljenko Ernoić, zamjenik varaždinskog župana, jest postojeći koncept za koji se opredijelila službena hrvatska poljoprivredna politika. Javnosti se poslala jasna, ali u suštini pogrešna poruka da će u Europskoj uniji opstati samo veliki proizvođači.

«To jednostavno nije točno, rekao je Miljenko Ernoić. Mi ćemo dobiti kvotu, recimo 750 milijuna litara. To možemo proizvesti sa 400.0-

00 krava ili sa 150.000. U prvoj varijanti imamo 9 krava po stanovniku, u drugoj 3-4 krave. EU uređuje našu proizvodnju prema zajedničkom tržištu, a ne način kako ćemo mi proizvoditi, ističe zamjenik Varaždinskog župana.

Za sadašnje katastrofalno stanje krivnju dijelom snosi i mljekarska industrija koja u utrci za sve većim profitom želi velike proizvođače, zaboravljajući da su je proteklih desetljeća stvorili upravo mali proizvođači kojima danas okreće leđa.

Tako je u samo godinu dana stotinjak obiteljskih gospodarstava iz Čreta, Butkovca, Breznice, Bisaga i drugih naselja iz južnog dijela Varaždinske županije moralo raskinuti dugogodišnju suradnju sa zagrebačkom Lurom. Iako više od 3000 litara mlijeka na dan s toga područja sada otkupljuje mljekara Euromilk iz Beloslavca, mlijeko zbog neprimjerenih uvjeta sakupljanja gubi na kakvoći, pa je i zarada osjetno manja.

Ljudima u nevolji u pomoć je priskočila Varaždinska županija. Nakon što su osnovali udrugu malih proizvođača mlijeka, preko razvojne agencije županija će proizvođačima sa 200.000 kuna financirati kupnju 14 laktofriza. Problem je, međutim, što se već sada najavljuje da će se nešto takvo uskoro dogoditi na ivanečkom, lepoglavskom i bednjanskom kraju, pa će se županija morati pripremiti i za takav scenarij.

Logična posljedica takvoga stanja potpuna je propast Operativnog programa razvoja govedarstva u Varaždinskoj županiji. Prema

6. Županijska stočarska izložba «Biškupec 2006.»

Nakon četiri godine stanke 24. lipnja u Biškupcu je održana 6. županijska stočarska izložba koja nastavlja tradiciju izložbe koja se do 2002. održavala u prostoru Poljoprivredne škole u Vinici.

Uzgajivači su izložili 5 kolekcija krava, ukupno 15 grla, 3 kolekcije jarica alpina pasmine, jednu klekciju jarica sanske pasmine, jednu ko-

lekciju šilježica istočno frizijske pasmine, po jednu kolekciju kobila hrvatskog posavca i hrvatskog hladnokrvnog konja, te jednu garnituru zagorskog purana. Šampionsko zvono odnijela je Lana iz kolekcije prvotelki simentalske pasmine vlasnice Đurđice Bregović iz Grede koja je dobila i novčanu nagradu 2000 kuna.

Ukupni nagradni fond za tri nagrađena grla iz svake kolekcije u iznosu od 23.000 kuna osigurala je Varaždinska županija kao organizator izložbe. Četverogodišnji prekid ostavio je traga pa se po zanimanju javnosti i odazivu uzgajivača ova izložba sasvim lijepo uklopila u opće sivilo varaždinskog stočarstva.

podacima Središnjeg stručnog povjerenstva za provedbu nacionalnog programa za prošlu je godinu u Hrvatskoj odobreno 185 kredita u iznosu od 314 milijuna kuna. Podatak da su iz Varaždinske županije pristigla samo 4 zahtjeva za izgradnju suvremenih farmi muznih krava u vrijednosti od samo 5,6 milijuna kuna iznenadio je i najveće pesimiste.

Spašavajući što se spasiti da, poglavarstvo Varaždinske županije usvojilo je program razvoja mlijeka i mesa pod nazivom «Milko-VZ».

Njime se prije svega želi zaustaviti dalji pad stočnog fonda tako što će se dati mogućnost održivosti malim proizvođačima i poticati ih na držanje minimalno desetak muznih krava.

U sklopu projekta županija će svakom proizvođaču koji želi adaptirati postojeću ili izgraditi novu staju financirati ishođenje idejnog i glavnog projekta, lokacijske i građevinske dozvole, vodnog i komunalnog doprinosa. Samo za te namjene do 2008. godine planira se utrošiti oko 2,5 milijuna kuna, što će u konačnici značiti povećanje proizvodnje mesa za 400 tona i proizvodnju mlijeka za 20 posto.

Vjeru u uspjeh programa i ulaganja proračunskog novca u županiji pravdaju jednostavnom računicom kupnje laktofriza. Oni će omogućiti nastavak proizvodnje oko 1.100.000 litara mlijeka na godinu. I bez državnih premija stotinjak obiteljskih gospodarstava na godinu će zaraditi 2,2 milijuna kuna što znači da se za samo godinu dana ulaganje može udesetorostručiti!

Stjepan Stjepić

SA SVIH STRANA

10. srpnja 2006.

Ljetovanje u ludbreškom odmaralištu u Oštrom kod Kraljevice

Slobodna mjesta za ljetovanje u kolovozu Za ljetovanje u gradskom odmaralištu Ludbrega u Oštrom kod Kraljevice dosad se prijavilo stotinjak Ludbrežana koji su rezervirali termine čime je popunjeno oko dvije trećine kapaciteta i termina. Slobo-

IZDVOJENO Obnova kapele

Lani je u odmaralištu u 12 smjena ljetovalo oko 150 građana Ludbrega i okolice.

dnih mjesta još uvijek ima, ali ne u svim terminima. Još je poneko slobodno mjesto i za posljednju smjenu u srpnju, a veći broj slobodnih mjesta ostao je samo za mjesec kolovoz.

No, očekuje se da će uskoro svi ka-

Cijena sedmodnevnog boravka s punim pansionom za odrasle iznosi 1.100 kuna, za djecu od 2 do 10 godina starosti 600 kuna

Spomenik braniteljima do blagdana Svih svetih

Radovi na izgradnji i postavljanju spomen-obilježja poginulim braniteljima Domovinskog rata na gradskom groblju u Ludbregu odvijat će se ubrzano kako bi bio završen do blagdana Svih svetih – jednoglasni je zaključak usvojen na zajedničkom sastanku gradskih vijećnika, članova poglavarstva i predstavnika braniteljskih udruga s područja grada. U tom cilju osnovano je peteročlano povjerenstvo koje će voditi daljnje poslove na pripremi gradnje, zatražit će se pomoć stručnjaka za konačno idejno rješenje okoliša lokacije gdje će biti postavljen, a postignuta je suglasnost da se uz dosad osiguran novac, ako bude nužno, iz gradskog proračuna rebalansom izdvoje i dodatna sredstva kako bi se projekt priveo kraju u utvrđenom roku.

Inicijativa za gradnju spomenika u Ludbregu pokrenuta je prije nekoliko godina, ali su konkretne pripreme počele prije godinu dana. Vjerovalo se kako će spomenik biti završen još krajem godine, ali se ubrzo pokazalo kako se radi o složenom i skupljem projektu nego se očekivalo, čija realizacija iziskuje znatno više vremena i priprema.

Autor spomenika je Ludbrežanin Goran Petrač, akademski umjetnik čije je idejno rješenje dobilo najvažniju suglasnost, onu predstavnika svih četiriju braniteljskih udruga.

- Učesnik sam Domovinskog rata i želja mi je napraviti posebno spomeničko obilježje. Radi se o modernističkoj skulpturi koja će imati elemente ludbreške povijesti i tradicije, te pobjede u Domovinskom ratu. Ludbreg datira iz rimskog doba, pa će podsjećati na slavoluk pobjede s prolazom za duše pobjednika. Elementi tradicije su snopovi klasja, križ – pojasnio je autor Goran Petrač.

Spomenik će biti postavljen na granitno postolje i bit će ukupne visine oko četiri metra, dimenzija 6 puta 5,5 metara, s metalnim dijelovima od inox materijala. Predviđeno je da se postavi na lijevoj strani gradskog groblja od glavnog ulaza, pa će biti potrebno idejno riješiti prilaz, hortikulturu, rasvjetu i niz drugih detalja kako bi se okoliš uskladio sa skulpturom.

- Mi smo zadovoljni idejnim rješenje skulpture, a htjeli bismo, jer dugo čekamo na obilježje u spomen na naše poginule branitelje, da se projekt realizira prema dogovoru do blagdana Svih svetih kako bi mogli položiti cvijeće i zapaliti svijeće – rekao je Edo Horvat koji je kao predstavnik braniteljskih udruga izabran u povjerenstvo za nastavak aktivnosti oko gradnje spomenika.

paciteti za ljetovanje u odmaralištu biti popunjeni jer sezona godišnjih odmora tek počinje.

Cijena sedmodnevnog boravka s punim pansionom za odraslu osobu iznosi 1.100 kuna, za djecu od dvije do deset godina starosti 600 kuna, dok za djecu starosti do dvije godine koja koriste ležaj s roditeljem ljetovanje je besplatno. Puni pansion obuhvaća tri obroka dnevno koje priprema restoran „Arabela“ iz Globočeca, koncesionar za pružanje usluga u ludbreškom gradskom odmaralištu. Ovo je treća godina otkako se ljetuje u odmaralištu za čiju je obnovu i opremanje Grad Ludbreg u proteklih nekoliko godina izdvojio oko jedan milijuna kuna.

Lani je u odmaralištu u 12 smjena ljetovalo oko 150 građana Ludbrega i okolice.

Ljetovati u Oštrom za Ludbrežane znati uštedjeti novac jer zasigurno je cijena ipak osjetno niža od drugih

smještajnih kapaciteta na Jadranu.

Potpuno obnovljeni objekt opremljen novim inventarom, udobnost, te relativno kratko putovanje novom auto-cestom do Kraljevice skraćeno od svega dva i pol sata, dodatne su pogodnosti ljetovanja u gradskom odmaralištu. Gosti koji su tamo boravili ističu da je hrane bilo u izobilju, a kuhinja odlična. Do plaže je svega pet minuta hoda. Oštro je, inače, malo, tiho i mirno mjesto puno vila, a do obližnje Kraljevice šetnja traje 15-ak minuta gdje ima dovoljno zabave, od koncerata, lunaparkova, raznih programa- svega što ide uz ljetni odmor.

Gradsko odmaralište u Oštrom površine je oko 400 četvortnih metara sa šest apartmana, zajedničkom blagovaonicom, kuhinjom, terasama, svim potrebnim pratećim prostorima, te prostranim dvorištem u hladovini. Jedan apartman koriste za ljetovanje djelatnici gradske uprave i gradskih tvrtki.

KINESKA TERAPIJA

U Selniku su u tijeku radovi na obnovi kapele posvećene dvojici svetaca, Antunu Pustinjaku i Antunu Padovanskome. Kapela je u lošem stanju i puna dva desetljeća čeka na temeljitiju obnovu. Osim što je podlegla zubu vremena kapelu je dodatno oštetio snažniji potres 1984. godine. Kapela ima napuknute zidove i temelje, pa je treba „stegnuti“, nema hidroizolacije, treba promijeniti stolariju, urediti nadstrešnicu iznad portala i okoliš. Radove je preuzela tvrtka Slavka Blagaja iz Ludbrega, inače, rodom iz Selnika.

Pitanje obnove kapele pokrenuo je prije nekoliko godina ludbreški župnik prečasni Josip Đurkan. Prvi radovi napravljeni su 2002. godine. Obnovljena je konstrukciju krovišta koja je bila nužna radi pojačanja i sigurnosti zvona, nakon toga postavljen je novi pokrov, a kapela je dobila i novi toranj. Restauratori su obnovili kip sv.Antuna Padovanskog. U financiranju je pomogla župa, a novac se prikupljao i po domaćinstvima.

-Želja mi je da kapelu uredimo kvalitetnim rješenjima za duže razdoblje. Nakon vanjskog, treba bi urediti i unutrašnjost kapele koju je uništila vlaga – pojasnio je Stjepan Kain, član financijskog vijeća župe i poduzetnik iz Selnika koji je često puta radi uređenja crkve stavio na raspolaganje strojeve i radnike tvrtke.

GALIKA d.o.o.

42230 LUDBREG DOĐITE PROBATI TERAPIJU KOJA IMA SVOJE KORIJENE U VIŠE TISUĆLJETNOJ TRADICIJI.

NISTE JOŠ SVE ISPROBALI ZA VAŠE ZDRAVLJE, PRUŽITE NAM PRILIKU DA VAM POKUŠAMO POMOĆI.

ZBOG VELIKOG INTERESA PREPORUČAMO DA TELEFONOM NAJAVITE SVOJ DOLAZAK U ORDINACIJU.

MOB: 098 995 99 44

PRVIH PET POZIVA DOBIVA JEDAN BESPLATAN TRETMAN. POZIVI VRIJEDE DO 12. 07. 2006. I ODNOSE SE SAMO NA NOVE STRANKE.

Obljetnica u Čukovcu Parohijalna crkva u Čukovcu izgrađena 1756. godine na temeljima stare drvene sakralne građevine. Ove godine prigodno je obilježena 250. obljetnica ove pravoslavne crkve, posvećene svetom Nikolaju. Obnova crkve koju je načeo zub vremena počela je prije dvije godine saniranjem zvonika, instalirana su elektrificirana zvona zahvaljujući dobrovoljnim prilozima svih mještana bez obzira na nacionalnost i vjeroispovijest. U proračunu grada Ludbrega, na čijem području je 160 žitelja pravoslavne vjeroispovijesti, osigurana su značajna sredstva kako bi se daljnjim radovima obnovila unutrašnjost i vanjski izgled građevine koja je među zaštićenim spomenicima kulture.

Uz obljetnica parohijalne crkve u Čukovcu obilježen je i blagdan Krsne slave Županijskog vijeća srpske nacionalne manjine Varaždinske županije i Gradskog vijeća srpske nacionalne manjine Ludbrega.

Među mnogobrojnim gostima na proslavi bili su predstavnici Varaždinske županije i Grada Ludbrega, predstavnici srpske zajednice iz mnogih hrvatskih krajeva i iz Mađarske, kao i predstavnici češke i drugih nacionalnih manjina u Hrvatskoj.

OBLJETNICE

10. srpnja 2006.

ŠRD „Ludbreg“ obilježio 60 godina rada

Ribička kuća i za turističku ponudu Ludbrega

Među članovi društva najbrojniji su seniori njih 500, oko 60-ak djece do 15 godina starosti, desetak juniora i nekoliko žena Športsko-ribolovno društvo „Ludbreg“ višednevnim programom obilježilo je 60. obljetnicu od osnivanja i djelovanja. Tim je povodom Hrvatski športsko-ribolovni savez odlikovao Tomu Filipa i Franju Grabarića Zlatnim značkama HŠRS-a za posebne zasluge. Goroslav Grabarić i Vladimir Čurila odlikovani su zlatnim značkama HŠRS-a, a desetak članova ludbreškog društva srebrnim i brončanim odličjem. Ludbreškom društvu uručena je i Zlatna plaketa HŠRS-a. Športska ribolovna društva u Hrvatskoj danas imaju iznimnu važnu društvenu ulogu. Osnovano je preko 400 udruga kojima je športski ribolov tek jedna od aktivnosti. Ludbreško društvo među najaktivnija je u Hrvatskoj što su potvrdili čelnici HŠRS-a koji su svojim dolaskom na proslavu uveličani proslavu Ludbrežana: -Zadaća društva je rad s mladima, sudjelovanje na raznim natjecanjima, ali iznimno je značajna i gospodarska aktivnost. Podsjećam da je „Ludbreg“ nositelj ribolovnog prava na velikom području, dakle, mora gospodariti vodama. To podrazumijeva kako je ludbreško društvo vrlo efikasno u poribljavanju te je zahvaljujući novom vodstvu posljednjih godina ostvarilo iznimne pomake i u zaštiti od krivolova na vodi odnosno

Želja je privući turiste koji ovdje mogu loviti ribu i prespavati

Dječji vrtić „Radost“ obilježio 40. obljetnicu

u očuvanju ribljeg fonda na 1.300 hektara voda kojima gospodari. HŠRS u listopadu priređuje okrugli stol o organizaciji ribočuvarske službe jer nam je namjera da u suradnji s lokalnim i regionalnim zajednicama ovu djelatnost profesionaliziramo – rekao je za „Ludbreške novine“ Vladimir Sever, predsjednik HŠRS-a.

Društvo danas broji 580 članova svih uzrasta koji brinu o očuvanju ribljeg fonda stalnim poribljavanjem, zaštiti od krivolova kroz djelotvornu ribočuvarsku službu i stalnu edukaciju ribočuvara. Članovi društva među kojima su najbrojniji seniori njih 500, oko 60-ak djece do 15 godina starosti, desetak juniora i nekoliko žena. Osim stalne edukacije, akcije na zaštiti okoliša, poribljavanju, sudjelovanja na natjecanjima, društvo se namjerava uključiti i u turističku ponudu grada.

Nedavno je kupljena još jedna parcela nedaleko ribičkog doma površine gotovo 6.000 kvadratnih metara na kojoj će biti uređeno mrjestilište za ribe. Ribički dom koji se stalno nadograđuje i širi, postao je objekt kojim se članovi društva doista mogu ponositi.

- Nastavljamo s uređenjem ribičkog doma, poznato je da smo uredili unutrašnjost za smještaj odnosno za noćenje. Želimo privući turiste ribiče koji ovdje mogu prespavati,

Tomo Filip loviti ribu, a možemo im ponuditi i vrhunske riblje specijaliteta – rekao nam je Tomo Filip, dugogodišnji predsjednik društva.

Obljetnica je obilježena i susretom s donatorima i sponzorima društva kojima su uručene zahvalnice i priznanja u znak uspješne suradnje, a promoviran je film o aktivnostima društva autora Stjepana Stjepića, novinara HTV-a. U sklopu obljetnice održano je i veliko natjecanje u sportskom ribolovu na obalama sportskog ribnjaka kojemu se odazvalo 15 ekipa, kao i tradicionalna zabavno-glazbena manifestacija „Ribička noć“. Obljetnica društva obilježena je pod pokroviteljstvom Grada Ludbrega.

Prva ludbreška slikovnica

U sklopu svečane akademije ravnateljica „Radosti“ Vesna Makar podsjetila je kako su osnivanje vrtića u potakle članice Društva žena Ludbreg, vrtić je doživio nekoliko dogradnji

Vesna Makar

Dječji vrtić «Radost» održao je Predsjednik Upravnog vijeća Ludbreg, Župa Presvetog Trojstva i rođendansku proslavu. Prva pred- vrtića Dražen Crnković uručio za- preč. Josip Đurkan, Ekološka udruškolska ustanova u ludbreškom kra- hvalnice. Grad Ludbreg primio je ga «Vidra», KUD «Anka Ošpuh», ju osnovana je 1.rujna 1966. godine, zahvalnicu za 40 godina suradnje i Vatrogasna zajednica grada Luda njezino osnivanje i otvaranje inici- brige o djeci predškolske dobi, a za brega, te Antun Križanić i Staniralo je nekoliko članica Društva žena pomoć u ostvarivanju ciljeva i za- slav Nemec, a dobitnici zahvalnica Ludbreg koje su uvidjele potrebu za dataka predškolskog odgoja zahval- također su i česti sponzori Đuro predškolskim odgojem Ludbrežana nice su još primili: Pučko otvoreno Bohnec, Štefica Pavković i tvrtka najmlađeg uzrasta. Svečanom aka- učilište «Dragutin Novak», Radio „Metakem“. demijom u gradskoj kino–dvorani obnovio uspomene na 40 godina uspješnog djelovanja. U predvorju dvorane mogla se razgledati izložba dječjih likovnih radova, a u holu vrtića izložba slika kroz generacije.

U sklopu svečane akademije ravnateljica „Radosti“ Vesna Makar podsjetila je kako su osnivanje vrtića u potakle članice Društva žena Ludbreg, vrtić je doživio nekoliko dogradnji, a danas ima oko 600 četvornih metara zatvorenog i 2.000 četvornih metara dvorišnog prostora. O stotinjak polaznika kojima je omogućeno nekoliko programa i igraonica brine 13-ero djelatnika i nekoliko vanjskih suPriznanje za 30 godina rada uručeno je odgojiteljici Nadici Havaić radnika.

Posebno priznanje za 30 godina rada uručeno je odgojiteljici Nadici Havaić.

-Kroz sve ove godine radila sam s oko tisuću mališana. Danas imamo male polaznike od deset roditelja koji su pohađali vrtić kad sam počela raditi. Lijepo je bilo raditi prije, ali je i danas mada se od nas traži više, a djeca su zahtjevnija. No, imamo neusporedivo više pomagala i didaktičkog materijala. Rođena sam Ludbrežanka, ovdje sam provela cijeli život i gotovo čitav radni vijek.

A ovo je priznanje od mog grada, sugrađana i puno mi znači. Nagrada je i kad me moji bivši polaznici svaki put pozdrave kad se sretnemo u gradu – rekla je dobitnica priznanja Nadica Havaić.

Na svečanoj akademiji koju je otvorio zbor Osnovne škole Ludbreg, nekadašnjih polaznika „Radosti“, a prigodni program izvela su djeca mlađe, srednje i starije skupine.

Uz proslavu rođendana, mališani su uz pomoć Ekološke udruge «Vidra» očistili okoliš vrtića, te ga uljepšala sadnjom novog cvijeća, prosto-

re vrtića ukrasili su slikama vodenim bojama, olovkom i flomasterima, a posjetili su ih gradonačelnik Krunoslav Kosir i pročelnik Alen Sabol koji su jedan dan proveli u igri s polaznicima vrtića.

Djelatnice i polaznici „Radosti“ ostvarili su proteklih godina nekoliko najznačajnijih izdavačkih pothvata karaktera. Podsjećamo na izdavanje lista „Leptir i cvijet“, snimanje filma «Bogečka ljubav–svati» u suradnji u kojem su glavni glumci bila djeca starije dobne skupine. Ove su godine mališani marljivo radili na projektu prve ludbreške slikovnice naziva «Velika ludbreška gruda» koju su izmislili uz pomoć odgojiteljice Zvjezdane Jadanić. Ilustracije su također dječji radovi. Slikovnica je tiskana uz potporu Grada Ludbrega u nakladi od 500 primjeraka, a grafički je oblikovana u Pučkom otvorenom učilištu «Dragutin Novak». Priča je završila i na CD–u zahvaljujući ludbreškom studiju «Green Vector» Roberta Majhena, dok je pri snimanju svoj glas posudila Andreja Majhen.

Marina Hižak

OBLJETNICE

10. srpnja 2006.

DVD Slokovec proslavio 80. rođendan

Odličja Hrvatske vatrogasne zajednice Odličja primili Josip Grabrovac, Zdravko Gložinić, Tomo Funtek i Nenad Jantol

DVD Slokovec obilježilo je 80. obljetnicu osnutka i djelovanja. Vatrogastvo u ovom prigradskom ludbreškom naselju sa svega 70-ak kuća zapravo je starije od stotinu godina tada je djelovalo zajedničko društvo sa susjednim naseljima Apatija i Sigetec. Mještani su još 1869. godine sagradili kapelicu posvećenu zaštitniku Svetom Florijanu gdje se svake godine početkom svibnja služi sveta misa uz blagdan.

Povijest društva bila je obilježena intervencijama na gašenju, vježbama, opremanjem, ali i gradnjom vatrogasnog doma dobrovoljnim prilozima kojeg je društvo kasnije predalo na upravljanje mjesnom odboru. Unatoč malom broju žitelja društvo broji 40 aktivnih članova koji skrbe za očuvanje ljudi i imovine od požara, a okupilo je i članove najmlađeg uzrasta.

Hrvatska vatrogasna zajednica odlikovala je medaljama sa zlatnim obilježjem članove društva Josipa Grabrovca i Zdravka Gložinića, Tomo Funtek primio je plamenicu za zlatnim, Nenad Jantol plamenicu sa srebrnim obilježjem, a veći broj članova primio je odlikovanja i zahvalnice Vatrogasne zajednice Ludbrega.

U sklopu svečanosti održana je i prigodna pokazna javna vježba, a društvu je uručena nova zastava koju su izradile časne sestre „Kćeri Božje ljubavi“ iz Zagreba.

Prigodni program izvela su djeca mlađe, srednje i starije skupine

KUD „Anka Ošpuh“ obilježio 30 godina djelovanja

Ludbregu priznaje Hrvatskog sabora kulture

U sklopu obljetnice postavljena je etno-izložbe «Naših prvih 30 godina», kao retrospektiva rada društva od osnivanja do danas

Svečana sjednica Kulturno–umjetničkog društva «Anka Ošpuh» bio je središnji događaj kojim je još jednom obilježena 30. obljetnica osnivanja i uspješnog djelovanja. Podsjetilo se na dane osnivanja društva kojeg su pokrenule 22 Ludbrežanke, a prva predsjednica bila je Biserka Pokos. Nakon osnivanja društvo je imalo samo folklornu grupu sastavljenu od žena. Ljubica Hranić učila je članice plesne korake, a Ružica Špikić bila je glazbena pratnju na harmonici.

-Danas KUD broji 130 članova, od toga stotinjak djece od 4 do 14 godina, pa možemo reći da smo među gradskim udrugama s najviše djece i mladeži. Godišnje imamo tridesetak nastupa, a kulturne običaje i baštinu svog kraja predstavili smo i širom Europe – naglasio je Aleksandar Horvat, predsjednik KUD-a.

Hrvatski sabor kulture dodijelio je KUD–u zlatnu diplomu za 30 godina rada u kulturno-umjetničkom amaterizmu i promicanju hrvatske kulture. Brončane diplome za više od 10 godina djelovanja primilo je dvadesetak članova, a srebrne diplome, za više od 20 godina aktivnog rada primili su Ljubinka Sever, Maša Horvat, Irena Frančić, Andreja Horvat–Ročkar, Vladimir Katalenić, te Marijan Happ koji je u KUD–u punih 29 godina. Dobitnicima je priznanja predao prof. Mirko Kovačević, tajnik Hrvatskog sabora kulture, koji je istaknuo da se u društvu odgajaju mladi, njeguje se kulturna tradicija svog kraja, čuva folklorna i glazbena baština, čime se predstavlja i promiče baština ovog kraja diljem Hrvatske, a te hrvatska baština širom Europe kroz inozemna gostovanja.

KUD–u je priznanje dodijelila i Zajednica kulturno–umjetničkih društava Varaždinske županije, a udrugama, pojedincima i sponzorima za suradnju i sudjelovanje u aktivnostima, vodstvo KUD–a odužilo se dodjelom zahvalnica. Za ostvarenu međunarodnu suradnju zahvalnicu KUD-a primio je i Laurent Graff, predstavnik ansambla narodnih tradicija «Barbarosa» iz francuskog Hagenaua.

Središnji dio proslave završen je velikim koncertom «Naših prvih 30 godina» na kojem su nastupili članovi svih sekcija društva -dramsko-recitatorske, ritmike do folklornih veterana.

Prisutnima se obratio i ludbreški gradonačelnik Krunoslav Kosir.

Naglasio je kako KUD počiva na vrijednim pojedincima koji su u rad utkali puno maštovitosti, entuzijazma i slobodnog vremena, te da samo oni koji imaju mladost, imaju i budućnost, rekao je gradonačelnik Kosir.

KUD je u proteklom razdoblju pokrenuo više vrijednih projekata. Nedavno izdana dva glazbena CD-a, a promoviran je i DVD „Podravski svati“ s podravskim običajima prošnje mladenke.

Svake godine u svibnju održavaju se nastupi dječjih folklornih skupina i ritmike na kojima se predstavljaju djeca mlađeg, sre-

dnjeg, starijeg i školskog folklora, a ritmička grupa izvodi plesnoscensku priču koju osmišljavaju voditeljice Ana Katalenić i Ivana Kovačić. Veselo i razigrano na predstavi se u ulozi pripovjedača pojavljuju čarobnjaci Tili i Vili koji poučavaju djecu i odrasle kako dobrota može pobijediti zloću.

U sklopu obljetnice postavljena je etno-izložbe «Naših prvih 30 godina», kao retrospektiva rada društva od osnivanja do danas. Izložene su narodne nošnje iz cijele Hrvatske među kojima i narodnu nošnju iz moslavačkog dijela Posavine, stara oko 150 godina. Stariji Ludbrežani mogli su se prisjetiti i na podravske poculice, ženske kapice s vezom i nakitom, a izložen je i tibetski rubac karakterističan za Podravinu. Zipka, pegla na žeravicu, kolovrat, korita i zidnjaci, dio je izložaka starih predmeta koji su se koristili u svakodnevnom životu, a danas su gotovo zaboravljeni. Isječcima iz novinskih natpisa i fotografijama članovi društva podsjetili su se na brojne aktivnosti, te bivše i sadašnje članove.

Prvi memorijalnim koncertom «Za tetu Miru» u spomen na preminulu dugogodišnju predsjednicu Mirjanu Bošnjak–Krobot, KUD je postavio temelje za tradicionalno održavanje koncerta kako bi se sačuvala uspomena na osobu čijom je zaslugom društvo doseglo zavidnu umjetničku razinu na očuvanju hrvatske kulturne baštine.

Marina Hižak

UDRUGE

10. srpnja 2006.

Udruga umirovljenika Ludbreg

VIJESTI Radionice za štićenike „Sunca“ Pri Udruzi «Sunce» u Globočecu od 2000. godine djeluje i Klub «Sunce» koji okuplja osobe s mentalnom retardacijom koje tamo uče jednostavne radove i tehnike. Aktivnim organiziranjem slobodnog vremena obogaćuje kvalitetu življenja korisnika, potiče stvaranje radnih navika, te dokazivanje sposobnosti.

Likovne radionice organiziraju se u povodu blagdana i prigodnih datuma i manifestacija, kao što su Valentinovo, Uskrs i Božić, zatim uz maskenbal, Sajam cvijeća i manifestacije «Deset dana Svete nedjelje». Tijekom godina izrađeno je mnogo unikatnog nakita za bor, zatim čestitki, oslikanih pisanica, križeva, cvjetova od papira i prigodnih aranžmana.

U udruzi već dvije godine djeluje radionica ručnog tkanja koju vodi Biserka Kutnjak.

Na tkalačkom stanu radi najstariji korisnik Ivan Mužic iz Bolfana koji izrađuje tepihe, a ondje nastaju jastuci, torbe, prekrivači za stolce i krevete, te stolnjaci i drugi predmeti. B. Kutnjak

Druženje mladeži HDZ-a Mladež HDZ-a grada Ludbrega već četvrtu godinu zaredom organizirala je prigodno druženje članova, simpatizera i svih zainteresiranih mladih uz malonogometni turnir, a održan je u ludbreškom prigradskom naselju Bolfan.

Osnovni cilj susreta je druženje mladeži HDZ-a, ali i općenito mladeži uz mali nogomet kao najpopularniju igru koja je privukla u Bolfan i brojne gledatelje. Organizatori su sve sudionike turnira i posjetitelje počastili besplatnim grahom s kobasicama.

Na malonogometnom turniru sudjelovalo je čak 18 ekipa s oko dvije stotine članova.

Osim ekipa s područja Varaždinske županije, sudjelovale su i ekipe s područja Koprivničko-križevačke županije, te iz Zagreba i zagrebačke okolice. Završnicu su izborile ekipe mladeži iz Ljubešćice, Slokovca, Selnika, te Kneginca Gornjeg koja je na kraju bila i najuspješnija i osvojila veliki pehar namijenjen pobjedniku turnira. Pokrovitelj sportskog druženja mladih bila je Mladež Županijske organizacije HDZ-a Varaždinske županije.

Ljetovanje u Trogiru U kolovozu udruga planira 10–dnevno ljetovanje u Trogiru

Predstavljamo žene iz „Centra svijeta“

Traju pripreme za Svetu nedjelju i Đakovečke vezove Na inicijativu pokrenutu 1. travnja, na dan kada se u Ludbregu obilježava Dan centra svijeta, dvadesetak se kreativnih žena odlučilo udružiti, te su osnovale udrugu «Žene iz Centra svijeta». Nova udruga ima za cilj okupljanje kreativnih osoba po načelima dobrovoljnosti, sposobnosti, njegovanja stvaralaštva u duhu ludbreškog kulturnog ozračja, učenja tolerancije i samopouzdanja, unapređenja zdravlja osmišljenom rekreacijom, aktivnog korištenja odmora i slobodnog vremena, te svestrano razvijanje umjetničkih djelatnosti.

Za predsjednicu udruge izabrana je Franciska Schubert, a za tajnicu Biserka Kutnjak.

Udruga se prvi put predstavila na Sajmu cvijeća s prigodnim suvenirima, medenjacima, eko-torbicama, te lutkama u narodnim nošnjama iz svih županija koje je izradila Ksenija Gajski iz Velikog Bukovca.

Iako je dobila naziv koji upućuje na okupljanje ženske popu-

lacije, udruga je otvorena za oba spola. U sklopu udruge djeluje sekcija medicinske gimnastike, sekcija za organiziranje izložbi, zdrav okoliš, za spisateljstvo, zatim razne radionice ručnih radova i tkanja od prirodnih materijala, kao i manekenska sekcija.

Sredinom svibnja članice udruge koje žive u Velikom Bukovcu organizirale su prodajnu izložbu ručnih radova, kolača i cvijeća.

Izložba je bila humanitarnog karaktera, a sav prihod darovan je Udruzi «Sunce».

U tijeku su pripreme za posjet Đakovačkim vezovima gdje će se Udruga predstaviti kreativnim radovima i haljinama moderne Ludberge koje će kreirati i sašiti modni salon «Kleopatra».

Za manifestaciju «Deset dana Svete nedjelje» pripremaju se maštoviti suveniri, skulpture od kamena, proizvodi od meda, travarice, te izložba starih ručnih radova.

Marina Hižak

Udruga umirovljenika Ludbreg osnovana je 1981. godine, pa prema tome u Ludbregu djeluje već 25 godina. Osnovni joj je zadatak skrb za socijalno ugrožene članove, organizacija rekreativno– sportskih susreta i druženja. U prostorijama udruge redovito se okuplja 80-ak umirovljenika koji srijedom i petkom od 9–12 sati provode vrijeme igranjem šaha, kartanjem, razmjenom informacija, a često i pjesmom. Inače, godišnja članarina za članove je 30 kuna. Članove pomaže i časopis «Život» kojeg besplatno primaju svakog mjeseca.

Prema riječima zamjenice predsjednika Udruge Katarine Sačer, redovita aktivnost ogleda se i kroz organizaciju mjesečnih izleta u razne toplice i suradnju s drugim udrugama. Tako su početkom lipnja ludbreški umirovljenici

ugostili Udrugu umirovljenika iz Sračinca, a održana su i natjecanja u šahu, kartanju i pikadu, te humanitarna tombola. U kolovozu udruga planira 10–dnevno ljetovanje u Trogiru.

Mnogo se pozornosti poklanja rekreaciji, pa su članovi ludbreške udruge redoviti sudionici tradicionalnih sportskih susreta umirovljenika Varaždinske županije gdje se natječe u streljaštvu, kuglanju i šahu. Ludbrežani se u pravilu ističu zapaženim rezultatima. Tako je u Varaždinskim Toplicama na nedavnim igrama Franjo Potočnik osvojio prvo mjesto u streljaštvu zračnom puškom u jakoj konkurenciji strijelaca iz čak 12 ekipa.

Sjedište Udruge je na Trgu svetog trojstva 17, u prizemlju istočne zgrade kompleksa dvorca Batthyany, a broj telefona za informacije je 810-249.

Marina Hižak

Forum žena SDP-a

Briga o zdravlju žena Forum žena Gradske organizacije ludbreškog SDP–a organizator je niza predavanja o zdravlju, posebice žena, koja se održavaju u Ludbregu. Tako su održana predavanja o dijabetesu, visokom tlaku, osteoporozi, a već godinama nizom humanitarnih akcija pomaže se ženama pri redovitim liječničkim pregledima mamografom.

Prema riječima predsjednice Foruma žena SDP-a Ludbrega Nade Kapusta, odlično se surađuje sa stranačkim kolegicama iz drugih gradova, pa je tako zajedno obilježen Dan narcisa odnosno akcija pod nazivom „Cvijećem protiv raka dojke“. Novcem prikupljenim

prodajom ovog proljetnog cvijeta pomaže se udruzi „Nada“ iz Koprivnice koja okuplja žene oboljele od ove bolesti. Članice već tradicionalno u povodu Valentinova organiziraju humanitarnu priredbu «Nek` živi ljubav» na kojoj sudjeluju djeca iz svih vrtića sa šireg ludbreškog područja. Prikupljenim novcem pomažu se staračka domaćinstva o kojima je premalo skrbi, dio novca osigurava se za organizaciju besplatnih specijalističkih pregleda zainteresiranih žena, a isto tako dio prihoda s koncerta dodjeljuje se vrtićima za njihove aktivnosti. (mh)

Sudionici susreta u Bolfanu

42230 Ludbreg Koprivnička 23 Trgovačko društvo za proizvodnju strojeva i opreme za prehrambenu, kemijsku, procesnu industriju i pneumotransport Telefon 042 306 830 telefax 042 819 392 www.oprema-strojevi.com Proizvodni program za prehrambenu industriju - strojevi i uređaji za preradu voća i povrća - uređaji za zalijevanje kišenjem - strojevi za pakiranje - oprema za transport sirovina i gotovih proizvoda - spremnici i mješalice

REPORTAŽA

10. srpnja 2006.

11

Naselje iznad Ludbrega postaje atraktivno za one koji mjesto za život traže u prekrasnom prirodnom krajoliku vinogorja

Plan - voda, plin i asfalt do svake kuće Ludbreški Vinogradi smatraju da bi se prihod od poreza na klijeti i kuće za odmor koje se nalaze na njihovom području morao ustupiti vijeću mjesnog odbora

M

alo tko bi rekao da naselje Ludbreški Vinogradi ide u red većih prigradskih naselja Ludbrega. Ne računajući brojne klijeti i bezbrojne manje ili veće vikendice u naselju, iznad Ludbrega ima 150 domaćinstava u kojima živi 560 žitelja.

Katalena, Ribnjak, Graci, Sigečak, Puhlaki, Črnoglavec, Ravnice veći su predjeli Ludbreških Vinograda uz nekoliko manjih, a stambeni objekti rasprostiru se na oko osam kvadratnih kilometara što bi odgovaralo površini jednog grada srednje veličine. Pri ulasku u naselje iznenadit će vas natpis na tabli da je riječ o Vinogradima Ludbreškim, ali će vam žitelji reći da je takav poredak riječi neka administrativna greška.

U Ludbreškom Vinogradu odavno su postali svjesni da ljepotom prirode, zdravim zrakom i životom u idiličnom miru vinogorja ne mogu zadržati stanovništvo. Malo je poznato da je neposredno nakon Drugog svjetskog rata naselje imalo više stanovnika nego danas. Popis iz 1948.godine dokazuje da je tada ovdje živjelo 620 žitelja, ali je nakon toga broj počeo opadati i prije dvadesetak godina spustio se na nešto više od 400 duša. Život bez potrebne infrastrukture dok je dolje u gradu procvala privreda s nizom radnih mjesta iselila je znatan broj obitelji.

Ljudi su shvatili da se moraju popraviti životni uvjeti ili će se naselje postupno pretvoriti samo u oazu vikendaša.

Početkom 80-ih godina počeo je snažan razvoj komunalne infrastrukture. Prva zadaća bio je početak gradnje vodovoda.

-Prvih 3,5 km vodovoda napravilo se 83. i 84. godine. Pazite, u to vrijeme na području nekadašnje bivše općine Ludbreg skoro da nije bilo naselja s vodovodom, osim onih koji su ga dobili zbog gradnje hidrocentrala na Dravi. Danas imamo oko 30 km vodovodne mreže čine je pokriveno 90 posto vinograda. Vodovod još nedostaje Močvaru. Gotovo istovremeno izgrađena je i telefonska mreža na čitavom području. Zatim smo imali akciju plinofikacije i danas je plinska mreža na oko 25 km ili na 80 posto područja – pojasnio nam je Ivan Lončarić, predsjednik Vijeća mjesnog odbora koji je u nekoliko

Puno iskustava Predsjednik Vijeća mjesnog odbora gradski je vijećnik iz redova opozicije, a u prethodnom je razdoblju obavljao dužnost zamjenika gradonačelnika. Radi toga vjerovatno često dolazi do „okršaja“ za vijećničkom govornicom između njega i vijećnika vladajuće koalicije, te gradskih dužnosnika.

-Mislim da imam puno iskustva oko organizacije i realizacije poslova vezanih uz komunalnu gradnju, pa prozivke ne mogu prihvatiti jer one nisu realne. Moja pak je zamjerka što se u gradu na komunalnoj gradnji radi ono što je započela prethodna vlast koja je i zatvorila financijsku konstrukciju, a istovremeno je pokrenuto premalo novih planova – smatra Lončarić, vijećnik izabran s liste SDP-a, ali je vjeran malobrojnom članstvu ASH.

navrata obavljao ovu dužnost.

Ljudi su tada shvatili da sami moraju inicirati akcije kao bi ishodili i konkretniju pomoć šire društvene zajednice. Tako je postalo uobičajeno prikupljanje novca među žiteljima za sufinanciranje akcija. Uvijek se pazilo da se na istom predjelu ne preklapaju dvije akcije jer bi to osjetno opteretilo kućne proračune i ishod akcije. Uređenje cesta bio je izuzetno složen posao, financijski, organizacijski i provedbeni. Osim brojnih cesta problem je i u konfiguraciji, te širini postojećih cesta.

Početak modernizacije bio je 1984. godine na županijskoj cesti LudbregKriževci, ali je nakon toga do danas provedeno nekoliko većih akcija na asfaltiranju. Jedna od njih realizirana je 1998. godine vrijedna 2,5 milijuna kuna od čega je obveza žitelja iznosila 856.000 kuna. Početkom 2001. godine potpisani su ugovori za asfaltiranje na još šest dionica. Danas je asfaltirano 70 posto cesta. Preostalo je asfaltiranje još nekoliko relativno manjih dionica, ali i predjela Sigečak gdje su se ljudi odlučili da će najprije sufinancirati vodovod. U naselju ističu kako su vlasnici vinograda, vikendica i klijeti pokazali iznimnu oda-

nost prema naselju i vinogorju, pa je njihov doprinos u svim akcijama bio je iznimno velik i značajan.

U naselju su pokrenuli i gradnju društvenog doma. Stari je bio u derutnom stanju jer se u njega nije ulagalo, parcela s domom nije u vlasništvu naselja, pa je elaborat pokazao da će biti jeftinija gradnja novog od sanacije starog doma. Kupljena je parcela uz glavnu prometnicu i navožene su velike količine zemlje radi poravnanja terena i uređenja prilaza do parcele. Sada je tu i malonogometno igralište. Ovdje se svake godine pali velika „vuzmenka“, uskrsni krijes. S ovog mjesta puca pogled na prekrasnu na panoramu Ludbrega, čitavog sjevero-istočnog dijela županije, te Međimurja i Mađarske. Prije dvije godine prišlo se izgradnji, a završen je podrumski dio objekta dimenzija 19 puta 10 metara.

-Dom je neophodan jer nemamo prostora za okupljanje. No, mi ne želimo napraviti klasični dom. Jedan dio bit će poluotvorenog sakralnog tipa, uređen za vjerske obrede koje imamo do dvaput godišnje. Planiramo na domu urediti vidikovac s terasom jer mislimo da bismo neke novce mogli u budućnosti zaraditi ako ovo iskoristimo za turističku ponudu. Dosad je uloženo, prema računima oko 250.000 kuna, ali je stvarno uz dobrovoljni rad i onaj doprinos na gradnji koji se ne vidi u računima uloženo dvostruko više. Još 500.000 kuna, procjenjujemo, moramo uložiti da završimo dom u roku dvije godine. Već je pripremljen troškovnik za nastavak nužnih radova, zidanje,

postavljanje krovišta i još nekih radova kako bi što prije zaštitili građevinu. Nešto novaca imamo, morat ćemo još nešto prikupiti dobrovoljnim prilozima, nadamo se da ćemo pronaći i sponzore. Kad stavimo pod krov možda ćemo manji prostor iznajmiti za kakav kiosk s neophodnim potrepštinama. Snaći ćemo se nekako, ali se nadam i pomoći iz gradskog proračuna. Zapravo, smatramo da prihod od poreza na klijeti i kuće za odmor grad morao ustupiti našem vijeću mjesnog odbora – ističe Lončarić.

Planova, dakako, ima još. Želja je vijeća mjesnog odbor i predsjednika dovršiti postojeće akcije i dovesti vodu, plin i asfalt do svake kuće. Nužna je rekonstrukcija električne mreže radi elektrifikacije. Na Gracima je još 2004. godine počelo prikupljanje novaca za elektrifikaciju.

Sve češće možete čuti kako žitelji govore da su već sada postali gornji grad. Zato planiraju postaviti oznake s imenima ulica i „gradskih kvartova“. Obilježje grada ne vide u tome što naselje nema ugostiteljski objekt jer tko bi pametan u vinogradima otvarao krčmu. Ali, dobro bi im došla kakva trgovina mješovitom robom da se za svaku sitnicu ne moraju spuštati u Ludbreg. Ne brinu ih niti zimski uvjeti jer županijsku i razvrstane ceste dobro čiste radnici Poduzeća za ceste, a sami organiziraju čišćenje ostalih cesta. Kada je puno snijega probleme imaju i oni dolje, pa je sve to nezaobilazni dio zimske idile koja se može doživjeti samo na brjegovima Ludbreških Vinograda.

12

AKTIVNOSTI

10. srpnja 2006.

„Iskrica“ na proslavi Dana Europe

Ivanov uspjeh na olimpijadi Grad Varaždin već šestu godinu zaredom bio je organizator Olimpijskog festivala dječjih vrtića. Ove su godine na dječjoj olimpijadi sudjelovala sva tri ludbreška vrtića, a Ivan Koprek iz Dječjeg vrtića «Radost» osvojio je srebrnu medalju u trčanju na 80 metara.

Olimpijada je najprije imala tri atletske discipline – trčanje, skok u dalj i bacanje loptice, te mali nogomet. Ove je godine sadržaj proširen na teniski višeboj i plivanje, a sve s ciljem da se djeci pruži događaj koji će pamtiti cijeli život.

Dječja olimpijada jedan je od načina da se kod djece potiče bavljenje sportom i zdrav život, te da kroz igru, zabavu, druženja i nova prijateljstva osjete radost koju pruža bavljenje sportom. (mh)

Dječji vrtić «Iskrica» sudjelovao je nedavno na proslavi Dana Europe u Varaždinu gdje su se mališani predstavili pričom «Poštarska bajka» češkog književnika Karela Čapeka, te hokejom-najpopularnijim sportom U Češkoj. Mali Ludbrežani tom su se prigodom upoznali s veleposlanikom Republike Češke u Hrvatskoj Petrom Burianekom i županom Varaždinske županije Radimirom Čačićem. Za sudjelovanje na proslavi Dana Europe djelatnici i polaznici „Iskrice“ ovih su dana primili pismo zahvale župana Radimira Čačića. (mh)

Twirling-klub „Ludbreg“ i „Ludbreške mažoretkinje“

Na čelu Zdenka Ernoić

Odred izviđača Ludbreg

Logorovanje na Murteru Ludbreški izviđači obavljaju završne pripreme za glavno godišnje logorovanje koje će i ove godine biti održano u naselju Tisno na otoku Murteru. Za logorovanje se priprema 35 izviđača koji će uz zabavu, druženje, kupanje na Murteru realizirati program višednevnog boravka u prirodi. Izviđači će na Murteru ostati do 19. srpnja. No, jednu manju skupinu starijih izviđača očekuje i trodnevna stručna ekskurzija u Park prirode Biokovo odnosno na Makarsku rivijeru u prvoj polovici kolovoza.

Odred izviđača Ludbreg nedavno je na Otoku mladosti također posta-

vio logor sklopu programa „Ludbreške biciklijade“, a tijekom boravka na otoku priređena je svečanost na kojoj je 15-ak najmlađih novih članova odreda dalo svečani izviđački zavjet.

Odred je nedavno održano i redovitu godišnju izvještajno-izbornu skupštinu. Za predsjednika je izabran Mladen Struški, za dopredsjednika-načelnika Nino Daraboš, Ružica Varović za tajnicu, Dean Preskočil za blagajnika, Boro Lilek za ekonoma, dok će načelniku u radu sa starijima pomagati Dragutin Lilek, a Dražen Brzaj bit će zadužen za mlađi uzrast.

Nakon sudjelovanja na Svjetskom prvenstvu u nizozemskom Eindhovenu i osvojenog zlata u twirlingu, za koje je zaslužan učenik petog razreda osnovne škole Tihomir Bendelja, te četvrtog mjesta u grupnoj koreografiji, «Ludbreške mažoretkinje» i Twirling klub «Ludbreg» održali su svoju godišnju skupštinu.

Uz podnošenje izvješća o dosadašnjem radu, doneseni su planovi rada za ovu godinu, te je izabrano zajedničko rukovodstvo za udrugu i klub pošto isti članovi djeluju u obje udruge i sudjeluju na istim natjecanjima. Za predsjednicu je izabrana Zdenka Ernoić, a tajnica je Gordana Loparić–Beriša. Udruge su podnijele i prijavu za organizaciju državnog natjecanja u twirlingu i mažoret–plesu koje će se održati početkom ožujka iduće godi-

ne, a njihovu kandidaturu podržalo je i Gradsko poglavarstvo Ludbrega.

No, na skupštini saveza u Splitu organizacija idućeg prvenstva pripala je Šibeniku, dok je Ludbreg predložen za glavnog kandidata 2008. godine.

Dosadašnji uspjesi ludbreških mažoretkinja i Twirling kluba «Ludbreg» potvrđuju kvalitetu rada, ali isto tako nadarenost i zalaganje glavnog trenera Tihane Ernoić. U udrugama se intenzivno vježba s najmlađima i radi na tome da se privuče što više predškolske i školske djece kako bi se osnovale nove grupe. Treninzi su ponajviše usmjereni na vježbanje latino– američkih i standardnih plesova, gimnastike, te elemenata štapa kako bi se dijelovi iz vježbi lakše ukomponirali u koreografije za nadolazeće nastupe. Marina Hižak

Tako je dosadašnja sedmeročlana uprava zadobila povjerenje članstva, pa će i dalje voditi Odred izviđača Ludbreg i u novom mandatu.

Odred trenutačno broji 75 članova, organizirani su u tri osnovnoškolske posade i klubu starijih članova, a u prethodnom razdoblju ostvareni su i značajni rezultati u kompletiranju i nabavci izviđačima neophodne opreme.

Skupština je vrlo uspješnim ocijenila ukupne aktivnosti i ostvarivanje programa rada s izviđačima i planinkama iz ludbreške osnovne škole.

DVD Ludbreg

Tribina „Znam biti roditelj“

Suradnju sa školom i vrtićima

Poučno predavanje za budućnost djece

DVD Ludbreg nastavio je prije nekoliko godina započetu suradnju s Osnovnom školom Ludbreg i sva tri ludbreška vrtića. Ludbreški vatrogasci u školi i vrtićima upoznali su naj-

mlađe s vatrogasnim pozivom i upozorili ih na požarne opasnosti. Djeci su podijeljeni leci sa savjetima kako izbjeći opasnosti od požara. Školarci su radili na likovne i literarne radove na temu vatrogastva, a zatim je priređena izložba radova u ludbreškom vatrogasnom domu.

Vatrogasci su nagradili male autore, a one najboljih radova dobili su i zajedničku nagradu – odlazak na jednodnevni izlet u Varaždin gdje su posjetili Vatrogasni muzej Vara-

ždin i Javnu vatrogasnu postrojbu Varaždin. Na izletu su boravili Filip Par, Marko Hranić, Monika Šestak, Nikol Špoljarić, Mihael Bačani, Ivana Happ, Zdravko Lovrić, Dora Skupnjak, Erik Perin, te Vedran Šmer iz razreda djece s teškoćama u razvoju.

Program edukacije najmlađe populacije ludbreški DVD organizira kako bi smanjio česte uzroke požara, kao što su dječja igra i nepažnja, te približio svoj rad najmlađima, možda budućim vatrogascima.

Dječji vrtić «Smjehuljica» organizirao je tribinu “Znam biti roditelj“ u sklopu projekta «Roditeljske inicijative». Projekt je nastao na temelju ideje odgojitelja vrtića uz pomoć roditelja, te materijalnu potporu Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva.

-Ponosni smo na izbor roditelja za korištenjem upravo naših usluga, kao i na izbor na republičkom natječaju našeg projekta «Roditeljske inicijative» koji je zaživio u našem vrtiću. No, želimo promjene u svrhu bolje i kvalitetnije usluge, pa je to bio razlog organizacije ovakvog skupa naglasila je Gordana Trnjak–Vajagić, ravnateljica «Smjehuljice».

Logopedice vrtića Emili Kuhar i Lucija Mubrin, istakle su da bi se roditelji trebali bolje upoznati s temom o razvoju govora, kao i prevencijom govornih poremećaja kod djece. Dr. Štefanija Prepolec osvrnula se na važnost prehrane i kalendar cijepljenja, dok je dr. Sanja Zember održala

prezentaciju o dječjim bolestima.

Posjetitelji tribine, sadašnji i budući roditelji, tako su dobili korisne informacije, kao i stručnu literaturu.

-Odgoj je prirodan proces do kojeg dovode ljubav, povjerenje, međusobni odnosi i cjelokupni život.

Kvaliteta življenja djece i odraslih u vrtiću može se ostvariti jedino uz pomoć roditelja. Cilj je suradnja između odgojitelja i roditelja, te roditelja zainteresirati i učiniti ravnopravnim partnerom odgojitelju - naglasila je Mirjana Bidoli, viša savjetnica za predškolski odgoj.

Prisutnima se obratio i pročelnik za društvene djelatnosti Alen Sabol koji je istaknuo da je interes gradske uprave kako bi se što više djece obuhvatilo predškolskim odgojem s ciljem što više i bolje socijalizacije kako bi se djeca pravovremeno i dobro pripremila za budući život. Zato je Grad Ludbreg osigurao boravak djece u sva tri vrtića pod istim uvjetima. Marina Hižak

KULTURA

10. srpnja 2006.

Likovno udruženje Ludbreg

IZDVOJENO Ljeto u Ludbregu

Likovna kolonija za „Sunce“ Druženja sa štićenicima „Kuće Sunca“ traju već nekoliko godina jer članovi često organiziraju različite radionice.

Likovno udruženje Ludbreg organiziralo je sredinom lipnja pod pokroviteljstvom ludbreškog gradonačelnika Krunoslava Kosira, prvu likovnu koloniju pod nazivom «Sunce 2006».

Sudjelovalo je četrdesetak umjetnika iz nekoliko županija koji su slikali u „Kući Sunca“ u Globočecu.

Naime, kolonija je bila humanitarnog karaktera jer je čitav fundus slika predan voditeljima Udruge «Sunce» koji su ih opremili i pripremili za aukcijsku prodaju, a čitav prihod

Susreti haiku-pjesnika „Ludbreg 2006.“ Pučko otvoreno učilište „Dragutin Novak“ Ludbreg već desetu godinu zaredom svakog lipnja organizira susrete-haiku pjesnika Hrvatske kojim se na ovim okupljanjima često pridruže i gosti iz inozemstva.

Ovogodišnji susreti haiku-pjesnika okupili su 40-ak autora. Tom je prigodom predstavljen deveti zbornik pjesama koji nastaje na temelju natječaja pokrenutog na ludbreškim susretima. U novom zborniku zastupljeno je 86 autora, a uz autore iz svih krajeva Hrvatske, zastupljeni su i pjesnici iz Slovenije, Srbije, te Bosne i Hercegovine. Svaki od autora haikua dobio je u Zborniku svoju stranicu, a posebna je vrijednost što su sve pjesme ove drevne japanske pjesničke forme prevedene na engleski jezik čime je zbornik dobio dodatnu kvalitetu jer je s objavljenim haikuima postao razumljiv i izvan granica hrvatskog govornog područja. Tradicija održavanja haiku susreta u Ludbregu počela je 1997. godine, a osim što se uz susrete objavljuje tradicionalni zbornik haiku-pjesama prije tri godine utemeljeno je priznanje „Stup haiku pjesnika Ludbrega“.

Priznanje se dodjeljuje autorima za

GALERIJA „ZB ART“ Odbor za likovnu umjetnost Hrvatskog svjetskog Sabora pokrenuo je u sjedištu Likovnog centra u Ludbregu, program pod nazivom – Kako snovi postaju stvarnost- za djecu i odrasle.

Putem radionica keramike moguće je ostvariti dio svojih snova.

Cilj ove radionice je da polaznici imaju mogućnost izražavanja svoje kreativne sposobnosti. Naime, glina kao materijal sa svojim energetskim nabojem utiče na svaku osobu i pobuđuje onaj unutarnji segment koji je duboko u čovjeku sakriven, a radeći s glinom izbija na površinu i materijalizira se u vidu predmeta, slike, skulpture i dr. Upoznavši se s glinom polaznici razvijaju određen odnos prema materijalu, usvajajući raznovrsne tehnike, stječu potrebna znanja koja uz pomoć mašte pretvaraju u prava umjetnička djela. Gledajući daleko u prošlost prvotno je

od prodaje koristit će se za potrebe udruge.

Druženja sa štićenicima „Kuće Sunca“ traju već nekoliko godina jer članovi često organiziraju različite radionice. No, kako nam je rekla predsjednica Elvira Vidović, uz brojne humanitarne akcije članovi udruženja aktivni su sudionici i brojnih drugih likovnih kolonija, a osnovni im je cilj otkrivanje novih talenata, poticanje i usmjeravanje na umjetničko stvaralaštvo, te razvijanje suradnje sa s likovnim i

drugim srodnim društvima i udrugama.

Udruženje redovito organizira pojedinačne i skupne izložbe, pa se tako krajem svibnja u izložbenom prostoru Pučkog otvorenog učilišta «Dragutin Novak» mogla razgledati izložba slika Nataše Ivanuša, članice udruženja iz Poljanca. No, Likovno udruženje Ludbreg, osim izložbene djelatnosti, organizira i dječje likovne radionice koje se planiraju tijekom ljetnih mjeseci. Radi se o kreativnim radionicama na kojima

se djeca prepuštaju mašti i izrađuju razne predmete.

Likovno udruženje Ludbreg također je ove 2006. godine jedan od ludbreških jubilaraca. Naime, društvo je osnovano je krajem 1981. godine, pa će ove godine proslaviti 25 godina od osnivanja i djelovanja što će i prigodno obilježiti krajem ove godine. Udruženje okuplja 20-ak likovnih umjetnika-amatera koji svoju nadarenost i umjetničke potencijale žele predstaviti široj društvenoj zajednici.

Marina Hižak

Okupilo se 40-ak autora

dosadašnja dostignuća u haiku stvaralaštvu. Priznanje se dodjeljuje uvijek na prijedlog prethodnika, zadnjeg dobitnika, a dosadašnji dobitnici su primili Vladimir Devide, Zvonko Petrović i Željko Funda. Ove je godine priznanje uručeno ludbreškom umirovljenom učitelju Zdenku Oreču, koji je dosad već dobio nekoliko vri-

13

jednih nagrada, a ujedno je osnivač i pokretačka snaga održavanja susreta haiku-pjesnika u Ludbregu.

Program ovogodišnji susreta upotpunila je izložba haigi, ilustracija haiku-pjesama autora Rudija Stopara iz Slovenije. Autor je napravio i posebnu haigu dugu više od 14 metara, što je do sada jedinstveni slučaj. Učesnici

ovogodišnjih susreta imali su priliku čuti kako haiku zvučni na jeziku iz svoje postojbine budući je prisustvovala i gospođa Seiko Araki koja inače živi u Sloveniji, a za potrebe njihova društva prevodi na japanski jezik.

Ludbreg je još jednom dokazao da je središte haiku-pjesništva Hrvatske.

Turistička zajednica i Pučko otvoreno učilište ove godine organiziraju nekoliko programa pod nazivom Ljeto u Ludbregu. Tako će 9. srpnja u Ludbregu kuhati novinari na manifestaciji Novinarski kotlić u Centru svijeta. Svoj dolazak najavilo je deset ekipa. Za sve koji dođu na trg osigurano je besplatno piće i zabavni program.

Već slijedećeg vikenda Ludbreg bi trebao ugostiti ekipe ulične košarke. Inače taj se program realizirao i prošle godine od strane Mladeži HDZ-a, ali je ove godine to prepoznato kao dobar gradski program jer je privukao mnogo mladih, ali i medije, pa će se realizirati zajedničkim snagama. Planiran je program uličnog crtanja uz nastup pjevača i mađioničara, u programu će sudjelovati svi koji žele crtati na trgu. Trg će za tu priliku biti «obučen» u kartone na kojima će se moći raditi crteži kredom ili pa se izraziti tehnikom za pisanje grafita, jedino što ovaj put neće stradati fasade.

Namjera je sačuvati najuspjelije radove koji bi se kasnije mogli izložiti. Na Otoku mladosti planiraju se nastupi mladih bandova koji djeluju u Ludbregu i moći će se predstaviti domaćoj publici. Za program Ljeto u Ludbregu osigurana su sredstva u proračunu Grada.

Mala škola keramike

Kako snovi postaju stvarnost korištena zemlja za izradu predmeta uporabne vrijednosti što se zadržalo i do današnjih dana, osim što su pomoćna sredstva za izradu istih usavršena. Ono što je isto, to je materijal, glina (zemlja) voda i vatra , neodvojivo od čovjeka. Stoga se polaznici uče o vrstama gline i njihovim svojstvima, tehnikama izrade te tehnološkim procesom. Sam praktični rad zauzima najveći dio vremena od pripreme do izrade, pri čemu se koriste različite alatke i druga pomagala pri oblikovanju, a isto tako poboljšava se gipkost i usklađenost ruku i prstiju.

Isto tako, velika paleta boja koja se koristi kao dekoracija u keramici daje mogućnost polaznicima da ostvare željeno. Boje pobuđuju određena raspoloženja pa je ovdje dat prostor za maštu. Ovdje je svakome omogućeno da se kreativno izrazi i pomoću usvojenog znanja realizira svoje snove. Radionice se održavaju jedanput

tjedno u trajanju od 3 sata. Osigurani je materijal, alatke i drugi potrebni predmeti za obradu. Nekima od polaznika ovo je prvi susret s glinom, jedna od njih je Jadranka Draganić koja je izjavila da ju oduševljava rad s glinom i mogućnosti u kojima može izraziti svoje kreativne sposobnosti, a uz to i mnogo toga ima za naučiti, dok Snježana Hranić ima određena iskustva, (rad na kolu) a ovdje joj se predočuju različiti načini rada i mogućnosti kreativnog izražavanja.

Isto tako i najmlađa populacija došla je na svoje kao Ano Abramović i Marko Hranić koji svoje junake iz video igrica prenose na glinu i mnogo toga što je samo moguće pomoću bogate dječje mašte.

Pored toga, u planu je tijekom ljeta organizacija tečaja keramike za školsku djecu, na otvorenom, gdje bi uz igru i rad upotpunili svoje slobodno vrijeme.

Kako je ovo prva godina u kojoj se započelo radom, želja je organizatora da ovo preraste u kontinuiranu djelatnost. Na taj način bi ove radionice prerasle u studio koji bi edukativno djelovao na mlade ljude željne znanja. Isto tako priređivale bi se izložbe keramike, time bi doprinijeli širenju kulture a samim polaznicima dali mogućnosti da svoje radove izlože što je moguće bolji i ljepši način. Što je potrebno da bi ste bili sudionik u radionici, doći i ponijeti sa sobom dobru volju i malo mašte, rekla je na kraju voditeljica radionice Štefanija Baranašić.

Pozivate se da svoje prijedloge, primjedbe, ideje, putem telefona 098 340 280, pisma ili e:mail pošte

stefanija.baranasic@vz.t-com. hr doznačite i time sudjelujete u

kreiranju programa.

Zlatko Baranašić

Pri Udruzi „Sunce“ kontinuirano se od kraja prošle godine provodi program „Mala škola keramike“ prema projektu „Radionica keramike“ koji je financijski pomoglo Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti. Tako je za radionicu nabavljena potrebna peć, glina, alat i drugi potrebni materijal.

Radionica je zamišljena kao vid terapije za osobe s posebnim potrebama. Glina je podatna za modeliranje i izražavanje kreativnosti i djeca se njome vole igrati, pa stvaraju modele prema svojim zamislima i mašti koja je kod njih vrlo izražena. Rad s glinom jača motoriku ruku, posebno šake i prstiju.

Uz korisnike udruge ,«Maloj školi keramike», pridružili su se učenici iz Osnovne škole Ludbreg koji polaze nastavu po prilagođenom programu sa profesoricom defektologinjom Đurđicom Radašić-Škorjanec, te Vera Sakač kao volonter.

«Malu školu keramike» vodi Štefanija Baranašić vlasnica galerije ZB ART Ludbreg. Štićenici iznimno uživaju u radu s glinom, a u zajedničkom radu i druženju izrađuje se nakit za bor, prigodni predmeti povodom Uskrsa, a izrađuju se i suveniri koji će biti izloženi, i prodavat će se na jednoj od izložaba.

HALLO-HALLO- KLOPA u Ludbregu, tel. 810-810 Bespl. dostava jela s roštilja, ćevapa, pizza, lignji, tjestenina, hamburgera....

14

S PO R TS K I PR EG LE D

10. srpnja 2006.

Treća Hrvatska nogometna liga Sjever

Podravina ide među četvrtoligaše Unatoč tome Podravina je pokazala i ove godine da je drugi klub Varaždinske županije, naravno, iza Varteksa: ponovno je bila bolja od svih ostalih „varaždinskih trećeligaša“, a solidnu sezonu zaokružio je i uspjeh osvajanja kupa Osmo mjesto nogometaša Podravine na kraju prvenstva Treće hrvatske lige sjever nije bilo dostatno za očuvanje trećeligaškog statusa. Ludbrežani će, naime, iduće sezone biti među članovima nove Četvrte hrvatske lige skupine Varaždin-Međimurje. Novoosnovana liga, suprotno prvobitnim najavama, na kraju ipak nije formirana prema najavama, očekivanjima i željama vodstva ludbreškog kluba jer se zapravo radi o degradaciji statusa ludbreškog nogometa.

Podravina je u drugi dio sezone krenula s desetog mjesta s 25 bodova na kontu, najviše zahvaljujući vrlo dobroj žetvi bodova u posljednjoj trećini jesenske sezone. Podsjećamo da su se Ludbrežani u jednom trenutku nakon 13 odigranih kola našli

na 14. mjestu sa svega 16 bodova.

Odličan završetak jeseni popravio je bodovni saldo i plasman. No, već su se tada počelo pričati o formiranju Četvrte lige u dvije skupine umjesto jedinstvene lige koja je trebala zapravo predstavljati dosadašnju treću ligu, te kako će za ulazak odnosno ostanak među trećeligašima biti potreban plasman do petog mjesta.

Trener Duško Sraka s pomoćnikom Nikolom Petekom uspio je pripremiti momčad tijekom zime iako je stadion bio okovan snijegom i ledom.

Start je bio dobar, u prva tri proljetna kola osvojeno je sedam bodova, ali je zatim stigao nesretan poraz garniran sudačkim pogreškama s izravnim suparnikom u Nedelišću. Dodatni korak unatrag od plasmana među

Podravini je mjesto u Trećoj hrvatskoj ligi, ali je riječ i o tome da je za novu ligu potreban najmanje treću veći klupski proračun nego je bio do sada

prvih pet značili su nesretni i nespretni porazi u Prelogu i Varaždinu, te ludbreška utakmica protiv Pitomače. Na kraju se potvrdilo da je osmo mjesto realni domet relativno malobrojnog igračkog kadra opterećenog ozljedama i povremeno kartonima za odigravanje više od 20 službenih utakmica u samo 90 danaPodravina je unatoč tome pokazala i ove godine da je drugi klub Varaždinske županije, naravno, iza Varteksa. Ponovno je bila bolja od svih ostalih „varaždinskih trećeligaša“, a solidnu sezonu zaokružio je i uspjeh osvajanja kupa Županijskog nogometnog saveza Varaždin, inače, trećeg u posljednje četiri sezone.

Podravini je ipak mjesto u Trećoj hrvatskoj ligi, ali je riječ i o tome da

je za novu ligu potreban najmanje treću veći klupski proračun nego je bio do sada. Vodstvo kluba sigurno neće biti lako osigurati takav novac.

Počeo je novi prijelazni rok, pa predsjednik Darko Ernoić i tajnik Vitomir Namjesnik imaju težak posao zadržati postojeći igrači kadar, ali dovesti i pojačanja kako bi se najstariji sportski kolektiv grada i šire okolice uključio u borbu za prvo mjesto u novoosnovanoj Četvrtoj ligi.

Velika je stvar za klub što je trener mlađih kategorija Saša Špoljarić uspio na terene gradskog stadiona privući već gotovo stotinjak dječaka, pa čak i djevojčica. To znači da je ponovno profunkcionirala nekad vrlo uspješna škola nogometa što potvrđuju kadeti s osvojenim prvim

mjesto u svojoj konkurenciji. Veterani s podmlađenim sastavom osvojili su visoko drugo mjesto odmah iza legendi Varteksa, a zahvaljujući dopredsjedniku Mladenu Henecu ujedno i vrataru veteranske momčadi, ova će momčad i ove godine u rujnu sudjelovati na završnici prvenstva veterana Hrvatske gdje će braniti lanjski odlični plasman na četvrto mjesto.

Podravina će pripreme za novu sezonu početi sredinom srpnja dok će sezona u Četvrtoj ligi VaraždinMeđimurje početi mjesec dana kasnije. Po svemu sudeći, pretkolo Hrvatskog nogometnog kupa bit će na rasporedu oko Svete nedjelje početkom rujna.

Zvonko Grgek

Lige Nogometnog središta Ludbreg

Mladosti dupla kruna, Lunjkovec u I. ligu NS Ludbreg Nakon dva proljetna kola zaostatak Mladosti povećao se na čak sedam bodova, te malo tko očekivao da će naslov zaobići Komarnicu. No, Ajax je u idućih nekoliko kola izgubio čak osam bodova, a Mladost počela nizati pobjede i u 22.kolu, četiri kola prije kraja, preuzela vodstvo koje više nije ispuštala.

Mladost iz Sigeca osvojila je naslov prvaka u Prvoj ligi Nogometnog središta Ludbreg, dok je Lunjkovec naslov osvojio u konkurenciji Druge lige Nogometnog središta Ludbreg.

Zanimljivo je da su se oba prvaka plasirala u finale kupa Nogometnog središta Ludbreg koji je odigran sredinom lipnja, a prema očekivanju dupla kruna otišla je u Sigetec.

Nakon jesenske polusezone Mladost je bila tek trećeplasirana i zaostala je za jesenskim prvakom Ajaxom iz Komarnice za četiri boda.

Nakon dva proljetna kola zaostatak Mladosti povećao se na čak sedam bodova, te malo tko očekivao da će naslov zaobići Komarnicu. No, Ajax je u idućih nekoliko kola izgubio čak osam bodova, a Mladost počela nizati pobjede i u 22.kolu, četiri kola prije kraja, preuzela vodstvo koje više nije ispuštala. Mladost je zabilježila impresivni niz od 9 uzastopnih pobjeda u prvenstvu, te dodatnih pet u kupu, pa uspjehu momčadi trenera-igrača Antuna Havaića treba skinuti kapu.

Velika borba vodila se i za ostanka u ligi, a bila je ugrožena polovica

klubova.Razvitak i Karlovec nakon vrlo loše jeseni ipak su u proljeće uhvatili dovoljno bodova da se dva kola prije kraja potpuno osiguraju za razliku od Drave iz Svetog Đurđa i Podravke iz Struge. Kolo prije kraja Drava je osigurala ostanak, Podravka je ostala na posljednjem mjestu.

U drugoligaškoj ludbreškoj konkurenciji već je ujesen Lunjkovec ostvario sedam bodova prednosti u odnosu na konkurente iz Globočeca i Malog Bukovca. Ipak, u treći krug prvenstva nakon četiri odigrana proljetna kola ekipe su ušle s istim brojem bodova. Jedino je Gora ispala iz utrke porazima od izravnih suparnika, te momčadi Poljoprivrednika.

Tako se prvak čekao do posljednje minute posljednjeg kola. Taj derbi pred oko 500(!) gledatelja u Lunjkovcu između domaćina i Bukovčana 27 završio je bez pobjednika, pa je naslov osvojila momčad Lunjkovca, trenera Marijana Povijača, radi boljeg međusobnog omjera.

Prvaci u juniorskoj konkurenciji postali su Polet iz Martijanca i No-

Nogometno središte Ludbreg Nogometaši Mladosti iz Sigeca osvojili su dvostruku krunu u ovoj sezoni. Nakon što je osvojila naslov prvaka Prve ludbreške lige, Mladost je osvojila i kup za područje Nogometnog središta Ludbreg. U finalu su nogometaši Mladosti ostvarili visoku, ali ipak i očekivanu pobjedu nad Lunjkovcem od 7:1 (2:0). Finale je tako ipak završeno prema očekivanju jer je Mladost još jednom, posebno u drugom poluvremenu finala, potvrdila svoju visoku kvalitetu i samo okrunila iznimnu sezonu. U finalu su strijelci za Mladost bili Gizdavec,

Najbolji strijelci

Mladost je zabilježila impresivni niz od 9 uzastopnih pobjeda u prvenstvu, te dodatnih pet u kupu vakovec, a u pionirskoj konkurenciji Razvitak iz Čićkovine. U ovom trenutku, a zbor reorganizacije viših stupnjeva natjecanja poznato je tek da Lunjkovec prezali u Prvu ludbrešku ligu. Mladost i Ajax imaju mogu-

ćnost napredovanja u Prvu županijsku ligu ŽNS-a Varaždin. Podravka iz Struge i Bukovčan 27 su u „čekaonici“, momčadi iz Struge prijeti odlazak u rang niže, a napredovanju se nada Bukovčan 27.

Mladostašima ludbreški kup

S.Sabol, Matijašec, Pepelko, Grabarić i K.Havaić, te autopogodak A.Šafareka, dok je počasni pogodak za Lunjkovčane postigao Kranjec. Finale je sudio Vladimir Vugrinec, a pomoćnici su bili Gerić i J.Gepert.

Bio je to pravi praznik nogometa ludbreškog kraja jer se na finalnoj utakmicu odigranoj na stadionu Podravine u Ludbregu okupio iznimno veliki broj poklonika nogometa.

Još su prije početka finalne utakmice finalistima dužnosnici Nogometnog središta Ludbreg

uručili nagrade za osvojena prvenstva u Prvoj odnosnoj Drugoj ligi Nogometnog središta Ludbreg, pehare i garniture dresova, a prigodnu nagradu primio je i Zoran Šafarek iz Lunjkovca, najbolji strijelac Druge ludbreške lige u prošloj sezoni. Slične nagrade primili su i kao finalisti kupa, dok je Mladosti pripao i veliki prijelazni pehar Nogometnog središta Ludbreg. Mladostaši će u narednoj sezoni biti, uz ludbrešku Podravinu, predstavnici ludbreškog kraja u natjecanju za Županijski nogometni kup. (ds)

Prva liga Nogometnog središta Ludbreg- seniori: Mladen Vađunec (Podravac Sesvete) 33 pogotka, Zoran Benko (Polet Martijanec) 21, Davor Kraljić (Radnički Hrženica) 20 pogodaka.

Juniori: Denis Horvat (Dinamo Apatija) 37 pogodaka, Dino Horvat (Mladost) 30, Matija Meznarić (Podravka) 26 pogodaka.

Druga liga Nogometnog središta ludbreg - seniori: Zoran Šafarek (Lunjkovec) 30 pogodaka, Antonio Mlinar (Poljoprivrednik) 23, Mario Belović i Kruno Valenko (obojica Gora) po 20 pogodaka”. Juniori: Neven Grulja (Novakovec) 40 pogodaka, Slobodan Lovasić (Lunjkovec) 31 i Dražen Hruško (Novakovec) i Marko Nemec (Poljoprivrednik) po 24 pogotka.

Sportsko ponašanje na terenima Dobitnici nagrada „Fair-play“ Nogometnog središta Ludbreg za korektno ponašanje u sezoni 2006/2007. su: seniori Sloge iz Slokovca u Prvoj ligi Nogometnog središta, te seniori Podgore iz Bolfana u Drugoj ligi, a u juniorskoj konkurenciji kod Prve lige NS Ludbreg Polet iz Martijanca, te Novakovec u Drugoj ligi NS Ludbreg.

Nova sezona u Nogometnom središtu Ludbreg počinje u prvoj polovici kolovoza utakmicama za kup u konkurencijama pionira i juniora. Prvenstvena natjecanja u novoj sezoni počinju 13. kolovoza u Prvoj ligi, te 20. kolovoza u Drugoj ligi Nogometnog središta Ludbreg.

10. srpnja 2006.

S PO R TS K I PR EG LE D

15

Plitvica ugostila Međimurje ŠNK Plitvica iz Selnika odigrala je prvog dana srpnja prijateljsku nogometnu utakmicu s prvoligašem Međimurjem iz Čakovca. Naime, prvoligaš je nedavno došao u Ludbreg gdje se pripremao za iduću sezonu, a trenirao je i u Selniku, pa je agilna uprava Plitvice iskoristila prigodu za odigravanje prijateljske utakmice.

Momčad su pojačala nekolicina prvotimaca Podravine, a susret je završen pobjedom prvoligaša od 5:0, dakle, sasvim podnošljiv rezultat za nogometaše Plitvice koji imaju ljetnu pauzu.

Plitvica je proteklu prvenstvenu sezonu završila u sredini ljestvice što sasvim solidan plasman ako se uzme u obzir da je to bila prva sezona nakon prijelaza iz Druge u Prvu ligu

Nogometnog središta Ludbreg. No, planovi Plitvice za narednu sezonu znatno su ambiciozniji, borba za naslov, pa se momčad tijekom prijelaznog roka pojačava. Neki od novih igrača baš su se predstavili na utakmici protiv Međimurja.

Borba za naslov i odlazak u Prvu županijsku ligu ŽNS-a Varaždin bio bi najljepši rođendanski poklon na kraju iduće sezone. Plitvica iduće godine slavi 70. obljetnicu osnutka i djelovanja.

Obljetnica će se u idućih godinu dana obilježiti brojnim, lijepim sportskim priredbama, pa je susretom s Međimurjem na neki način otpočeo program obilježavanja 70 godina Plitvice i nogometa u Selniku. (ds)

Finale Županijskog nogometnog kupa ŽNS-a Varaždin

Podravina pobjednik županijskog kupa Pehar pobjednika Županijskog nogometnog kupa ŽNSa Varaždin ostao je u Ludbregu. Branitelj naslova ludbreška Podravina nakon pobjede u prvoj (3:1) i u drugoj je utakmici nadvisila Novu Ves s 5:2, te zasluženo osvojila treći pehar pobjednika županijskog kupa u posljednje četiri godine. Po dva pogotka u uzvratu Damira Vađuneca i Borisa Kosira, te jedan Nikole Valjaka samo su potvrdili ono što su Ludbrežani nagovijestili još u prvoj utakmici u Novoj Vesi.

Plitvica iz Selnika

Pobjedu u uzvratnoj finalnoj utakmici izborili su: Bajkovac, Bračko (od 58. Martinković), Piškor, Fajt, Tukser, Gerić, Vađunec (od 70. Bendelja), Horvat, Bradarić (od 89.Brlek), Kosir i Valjak.

Pehare i medalje učesnicima finala uručili su čelnici Županijskog nogometnog saveza Varaždin - predsjednik Davor Daraboš, dopredsjednik Stjepan Loparić i glavni tajnik Ivan Novak, te Slavko Horvat, predsjednik Nogometnog središta Ludbreg (ds)

RK „Mljekara Bohnec“ Ludbreg

KK„Grafičar“ osvojio četvrto mjesto

Posustali u samoj završnici prvenstva

Ostvaren plan

Ludbreški košarkaši ovu su sezonu završili na visokom četvrtom mjestu Hrvatske košarkaške A-2 lige. Nakon dva poraza, od «Vajde» i «Čakovca», sezonu su ipak završili pobjedom na domaćem parketu nad križevačkim «Radnikom» 79:69. Treba naglasiti da je prvo mjesto uvjerljivo osvojila čakovečka «Vajda», ekipa za koju se i prije početka prvenstva pretpostavljalo da će prejaka ostaloj konkurenciji u ligi. Ludbrežani su sezonom vrlo zadovoljni s obzirom da postavljeni cilj prije početka prvenstva bilo peto mjesto koje je bilo osigurano četiri kola prije kraja, pa dva poraza od međimurskih predstavnika nisu mogla bitno pokvariti plasman. Pobjeda u zadnjem kolu značila je dostojan oproštaj od duge sezone i navijača.

“Grafičar“ u novu sezonu ulazi ponovno s visokim ambicijama što praktički znači to je borba za vrh ljestvice. U tome će im svakako pomoći i nova dvorana gdje će od iduće jeseni igrati utakmice kao domaćini. U klubu očekuju da će se iz Preloga vratiti Velimir Vrabec koji bi zasigurno bio veliko pojačanje na centarskim pozicijama. Ako bi se iskusnim prvotimcima Beseru, Kokoleku, Jerbiću, Moroviću, te već standardno dobrim Siladiću i Novoti priključio još poneki mladi igrač Ludbrežani bi za slijedeću sezonu mogli sastaviti vrlo dobru momčad koja će igrati kvalitetnu i borbenu košarku, te će biti sprema za visoke domete. Ignac Horvat

U redovima Podravine nisu krili zadovoljstvo što su sezonu okončali osvajanjem pehara i tako se od navijača oprostili na najljepši mogući način.

-Iza nas je jako duga sezona za koju smo imali premali broj igrača, pa su prvotimci umorni, a oni su podnijeli najveći teret i potpuno iscrpljeni. Moramo biti zadovoljni sezonom, osvojili smo kup, a za veći prvenstveni uspjeh trebao nam je veći fond kvalitetnih prvotimaca – ocijenio je Duško Sraka, trener Podravine.

Unatoč tome što im je izmakao naslov prvaka Ludbrežani moraju biti zadovoljni proteklom sezonom

ŽRK „Ludbreg“

Uspješno proljeće

Najjače karike ekipesvakako su bile Sanja Stanko, koja je i najbolji strijelac lige, te Aleksandra Kolak U ŽRK «Ludbreg» ne kriju zadovoljstvo proteklom sezonom koju su završili na visokom četvrtom mjestu. Osobito je dobar bio proljetni dio prvenstva u kojem su ludbreške rukometašice, osim poraza od prvakinja u Bjelovaru u 15. kolu, redom su zabilježile sve pobjede. U posljednjem kolu pobijedile su i «Tvin-Trgocentar 2», pa je o poretku na treće i četvrto mjestu odlučila bolja gol-razlika Virovitičanki.

Najjače karike ekipe u ostvarivanju ovogodišnjih uspjeha svakako su bile Sanja Stanko koja je i najbolji strijelac lige sa prosjekom višim od 10 pogodaka po utakmici, te Aleksandra Kolak, vratarka i glavni trener.

Pripreme za sljedeću sezonu počet će najvjerojatnije prvih dana kolovoza, što je podložno promjenama jer još nije utvrđen točan datum početak nove sezone. Očekuje se da će to biti u rujnu ili početkom listopada što će najviše ovisiti o ustroju lige. Bjelovar kao prvak ulazi u viši rang natjecanja, a tijekom proteklog prvenstva RK »Ilova» odustala je od natjecanja tako da se ne zna

hoće li se liga popuniti klubovima iz nižeg ranga takmičenja ili će imati manji broj ekipa. Što se tiče Ludbrežanki, u novoj sezoni očekuje se isti igrački kadar koji je branio boje kluba i protekle sezone, a to su: Silvija Mekota, Iva Crnković, Ksenija Novosel, Sanja Blagaj, Petra Pokec, Sanja Stanko, Erina Stančin, Petra Balažinec, Martina Murić, Lana Bunčić, Željka Grabarić, Jelena Pignar, Matea Zlojtro i Aleksandra Kolak. Očekuje se i povratak Biljane Kvezić koja se trenutno nalazi na privremenom radu u inozemstvu.

Doznajemo kako postoji mogućnosti reaktiviranja nekih starijih bivših rukometašica čije bi iskustvo zasigurno pomoglo relativno mladom sadašnjem sastavu. Najveći problem treneru Aleksandri Kolak predstavljaju fakultetske obveze prvotimki koje studiraju u Zagrebu, Osijeku i Rijeci, pa je vrlo teško istovremeno okupiti prvotimke na treningu, te optimalno uigrati ekipu. Nameće se i potreba za kvalitetnijim radom s mlađim uzrastima kako bi se ekipa mogla kontinuirano nadopunjavala mladim igračicama.

Ignac Horvat

Rukometaši «Mljekare Bohnec-Ludbreg» u fotofinišu su izgubili trku za prvo mjesto i naslov prvaka Treće hrvatske rukometne lige-sjever. Uspješniji od njih bili su rukometaši RK »Ilova» iz Grubišnog Polja koji su nakon 30 odigranih kola osvojili svega bod više od Ludbrežana.

Odlučujućom se pokazala gostujuća utakmica 26.kola u Pakracu koju su «mljekari» izgubili 25:21, prvenstveno zbog izostanka nekolicine standardnih igrača, kao što su Zmaić, Koprek i Orehovec.

Jedan bod izgubljen je i na domaćem terenu protiv „PIPO IPC II“ u utakmici u kojoj su Ludbrežani nakon prvog poluvremena bili na minus pet, ali su u finišu utakmice sustigli prednost gostiju i čak imali zadnji napad za pobjedu koji, nažalost, nisu uspjeli realizirati.

Unatoč tome što im je izmakao naslov prvaka Ludbrežani moraju biti zadovoljni proteklom sezonom osobito zato jer se u Ludbregu ove sezone igrao kvalitetan rukomet. Natjecateljski cilj pred početak prvenstva bio je peto mjesto kojeg su Ludbrežani nadmašili, zahvaljujući prvenstveno što su na rukometni teren vratili iskusni Zmaić i Koprek. Namjera je kluba što

bolja priprema za novu sezonu koju će dočekati u novoj sportskoj dvorani. Zasigurno će to biti novi zamašnjak za budućnost ludbreškog rukometa, pa se uz podršku navijača i utakmice napokon u Ludbregu očekuje borba za vrh prvenstvene ljestvice. Treba napomenuti da jedan od glavnih nositelja igre protekle sezone Zoran Čop prestaje sa aktivnim igranjem, pa se očekuje da zapaženiju ulogu u predstojećoj sezoni odigraju mladi igrači, naravno, uz podršku Kopreka, Zmaića, Ledinskog i već standardnog mladog Orehovca. Prvoj ekipi priključit će se i nekolicina igrača koji su dosad stjecali iskustvo igrajući za drugu ekipu - Hrvoje Hlupić, Komes, Petrošanec, Bobetić. Trener Andrija Pišpek nada se da bi u novoj sezoni mogao računati i na Igora Horvata koji je praktički cijelu prošlu sezonu propustio zbog neugodne ozljede ramena. Ako uspije sanirati ozljedu njegov povratak bio bi za momčad zapravo najveće pojačanje. Početak priprema planira se već sredinom srpnja kako bi što prije ušli u potrebnu natjecateljsku formu. Naime, nova borba za bodove počinje već početkom rujna.

Ignac Horvat

16

10. srpnja 2006.

Planinarsko društvo ‘Ludbreg’

Kineska terapija

Već na početku dobri rezultati Od nedavno je grad Ludbreg bogatiji za još jedno planinarsko društvo. Naime, na inicijativu sedmorice planinara 14. svibnja je u poznatom izletištu ‘Črn-bel’ održana Osnivačka skupština PD-a ‘Ludbreg’.Pored domaćina, skupštini su prisustvovali Darko Rak, predstavnik grada Ludbrega, Đuro Petrović, član Izvršnog odbora Hrvatskog planinarskog saveza, te predstavnici PD-a ‘Tonimir’ iz Varaždinskih Toplica, PD-a ‘Kalnik’ iz Križevaca i HPD-a ‘MIV’ iz Varaždina. Nakon usvajanja temeljnih dokumenata potrebnih za registraciju novoosnovanog društva izabrani su i njegovi prvi dužnosnici, Upravni odbor, te Sud časti. Tom prilikom je dužnost predsjednika PD-a ‘Ludbreg’ povjerena Damiru Klariću, a dopredsjednika Saši Frančiću.

Očigledno je da članovi najmlađeg hrvatskog planinarskog društva ne gube vrijeme. Već slijedeće nedje-

lje, 21. svibnja, pridružili su se obilježavanju Dana HPD-a ‘Belecgrad’ iz Belca. Za dolazak do Belecgrada, stare i ruševne gradine smještene na južnim obroncima Ivančice, ludbreški su planinari odabrali manje poznati put koji iz naselja Belec, preko vrha Minđalovec (659 m), vodi do planinarske kuće, a početni je dio poznate Belečke planinarske obilaznice.

Imajući na umu da u prelijepu okolicu Krapine izletnici s područja Varaždinske županije rijetko zalaze, grupa članova PD-a ‘Ludbreg’ odlučila je tijekom svibnja pohoditi i Strahinjčicu ne bi li upoznala barem dio njezinih prirodnih ljepota i obišla mjesta uz koja su vezane neke od najpoznatijih krapinskih legendi. Za uspon do planinarske kuće (618 m) i najvišeg vrha Sušec (846 m) odabrali su dobro označenu stazu kojom se iz zaselka Osredečki, smještenog nedaleko Gornjeg Jesenja, do cilja

Sudionici Osnivačke skupštine PD-a ‘Ludbreg’

19. Ludbreška biciklijada

Nakon vožnje, zabavni i natjecateljski program Ukupni pobjednik bila je ekipa iz Salinovca U Ludbregu je održana 19. biciklijada s 207 biciklista koji su odvozili trasu dugu 12,2 km. Nakon vožnje, na Otoku mladosti bio je organiziran bogat zabavni i natjecateljski program.

U sportskim i zabavnim igrama sudjelovale su ekipe iz Salinovca, Ivanečkog Vrhovca i Ludbreških

Vinograda. Najuspješnija ekipa tj. ukupni pobjednik bila je ekipa iz Salinovca, a natjecanja su bila u potezanju užeta, hodanju na štulama, slalomu i «žmikanje» krpe, igra se inače zvala kap vode. Svi koji su došli na Otok mladosti dobro su se zabavili bez obzira na veliku vrućinu koja je bila te nedjelje.

Najmlađi članovi PD-a ‘Ludbreg’ može stići za nepuna dva sata laganog hoda.

Zahvaljujući sve boljoj suradnji planinara iz Podravine i kalničkog Prigorja ludbrežani su polovicom lipnja zajedno s kolegama iz Križevaca i Koprivnice, a uz pohvalnu organizaciju PD-a ‘Kalnik’ i predvođeni Stjepanom Jembrekom – Štefom i Robertom Pašičko, obišli okolicu Baških Oštarija i Dabarskih kukova na središnjem dijelu Velebita.

Krenuvši iz Baških Oštarija poznatom Premužićevom stazom, a koja prolazi najljepšim dijelovima ove mitske hrvatske planine, planinari su nakon četiri sata pješačenja stigli do Ravnog Dabra. Nakon odmora u tamošnjem planinarskom domu obišli su Bačić kuk (1304 m) i obližnju stijenu Čelinu, a na povratku prijevoj Laginac (1200) i Crni Dabar, duboku udolinu smještenu na oko 700 metara nadmorske visine i sa svih strana okruženu velebitskim vrletima, te na kraju puta razgledali prekrasnu dolinu rijeke Gacke. Članovi PD-a ‘Ludbreg’ pridružili su se i tradicionalnom susretu planinara Krapinsko-zagorske županije, a čiji je domaćin ove godine

bilo planinarsko društvo ‘Brezovica’ iz Petrovskog, nedaleko Krapine. U druženju upriličenom 18. lipnja, kod nedavno otvorene planinarske kuće ‘Ačkova hiža’ (450 m), smještene na zapadnom obronku brda Brezovica (581 m), sudjelovao je veliki broj planinara pristiglih iz raznih dijelova Hrvatskog zagorja, te je to mladom društvu bila dobra prilika za uspostavljanje novih i za njegovu daljnju aktivnost vrijednih poznanstava.

Imajući na umu osnovne smjernice za rad, vrlo detaljno navedene u statutu PD-a ‘Ludbreg’, u budućnosti možemo očekivati još atraktivnije pohode, na kojima će pored članova moći sudjelovati i svi oni građani Ludbrega koji odluče svoje slobodno vrijeme provesti u brdima i planinama, odnosno u opuštenoj atmosferi upoznati brojne prirodne ljepote i povijesne znamenitosti ne samo naših krajeva, već sukladno mogućnostima i onih mnogo udaljenijih. S planom izleta za period jesen – zima zainteresirani će biti upoznati tijekom ljeta, a do tada se za informacije mogu obratiti na mobitel 098 267 067 (Damir Klarić). Željko Remar

Kineska se terapija sastoji od vrlo starih tehnika koje su dokazale svoju djelotvornost tijekom nekoliko tisućljeća, iako su one nažalost ostale skrivene od zapada zbog želje kineskih careva da ih se održi tajnima. U današnje vrijeme brojne su ozbiljne i poznate institucije koje osposobljavaju terapeute u Europi, posebice u Francuskoj, Njemačkoj i Engleskoj.

Kinezi ne koriste samo akupunkturu u svrhe liječenja već i ručne tehnike koje su bliske kiropraktici te fitoterapiju koja je precizna i snažna. Tome se trebaju pridodati i gimnastički pokreti te vježbe disanja čiji uspješni rezultati još i danas izazivaju čuđenje u zapadnjaka.

Kineska terapija se temelji na cirkulaciji energije zvane Qi kao i na anatomskim i fiziopatološkim značajkama ljudskog bića. Ona pokriva vrlo široko područje od različitih problema vezanih uz artikulaciju do organskih disfunkcija (jetre, slezene, bubrega, pluća, želuca, srca, itd.), pa sve do psiholoških smetnji izazvanih različitim emocijama (ljutnjom, zabrinutošću, strahom, tugom, itd.). Svjetska zdravstvena organizacije priznaje da je taj sistem liječenja uspješan u liječenju desetaka čestih ili rijetkih bolesti.

Naravno da zapadna medicina ostaje djelotvornija na pojedinim područjima kao na primjer u kirurgiji, ali istina je da se oba sustava izvrsno nadopunjuju u brojnim bolestima. U hitnim je slučajevima moderna medicina djelotvornija, dok kineska terapija uspješno rješava kronične probleme. U svakom slučaju, ne treba suprotstavljati oba sustava, već je potrebno uvidjeti koliko je kvalitetan sam liječnik.

Također ne smijemo zaboraviti da svaki terapeut ostaje učenikom tijekom čitavog svog života i da nitko ne može sve izliječiti. Zbog toga je potrebno biti skroman i svakim se danom svojim radom truditi biti boljim u svom sustavu liječenja.