Ln 10

LIST GRADA LUDBREGA BESPLATNI PRIMJERAK BROJ 10 / GODINA II.

Gradsko vijeće Ludbrega usvojilo proračun za 2008. godinu

/str. 2./

Proračun - 24,4 milijuna kuna

Josip Đurkan, župnik župe Presvetog trojstva Ludbreg /str. 3./

Postanimo i mi ljudi

Martijanec

Zdenko Oreč

Pokloni uručeni djeci

Zazirem od tehnologije, više volim šumu i gorice

/str. 5./

/str. 9./

2

24. prosinca 2007.

AKTUALNO

Gradsko vijeće Ludbrega usvojilo proračun za 2008. godinu

Što donosi Program gradnje komunalne infrastrukture za 2008. godinu?

Gradski proračun - Ceste, rasvjeta, odvodnja, “Meka“…

24,4 milijuna kuna Sa čak 21 posto ili 5,140.000 kuna proračun bi trebale napuniti očekivane pomoći iz vanjskih izvora

Gradski proračun Ludbrega za 2008. godinu s planiranih 24,439.400 kuna bit će neznatno veći u odnosu na postojeći proračun za 2007. godinu. Razlika je u povećanju za oko 270.000 kuna što je dva posto povećanja u odnosu na postojeći proračun. Najveći dio proračuna punit će, procjenjuje se, porezni prihodi sa 45,8 posto ili oko 11,2 milijuna kuna, zatim prihodi od pristojbi po posebnim propisima od 5,5 milijuna ili 22,5 posto proračuna.

Sa čak 21 posto ili 5,140.000 kuna proračun bi trebale napuniti očekivane pomoći iz drugih izvora.

Okruglih 5 milijuna kuna odnosi se na kapitalne pomoći, a 140.000 kuna na tekuće pomoći.

Jedan milijun kuna odnosi se na ugovornu obvezu Varaždinske županije za otplatu kredita podignutog radi izgradnje ludbreške športske dvorane.

Državni proračun kroz tri ministarstva trebao bi biti temelj kapitalnih pomoći sa 4 milijuna kuna. Najveći iznos od 3,1 milijun planiran je iz Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka za gradnju komunalne infrastrukture, te 600.000 kuna iz Ministarstva rada i poduzetništva za komunalnu infrastrukturu u Gospodarskoj zoni Istok. Ministarstvo kulture s 300.000 kuna trebalo bi pomoći pri obnovi spomenika kulture.

Gradonačelnik Ivan Lončarić naglašava da je proračun realan: -Prihodi su planirani realno, nema planiranja od prodaje imovine, prihodi od vanjskih izvora su sigurni. Naime, radi se o već dogovorenim poslovima za koje su već potpisani ugovori o financiranju iz vanjskih izvora, dakle, te pomoći nisu upitne u 2008. godinu – ističe Ivan Lončarić.

Povećanje prihoda od pristojbi i po posebnim propisima u odnosu na 2007. godinu planira se za 530.000 kuna. Prihodi se odnose na lokalni doprinos na cijenu vode, naknade za priključenje radi izgradnje vodovodne mreže, te prihodi od komunalne naknade i komunalnog doprinosa, kao i na uplate građana za plan asfaltiranja.

Javne potrebe

Vijećnici su uoči izglasavanja proračuna prihvatili i temeljne planske dokumente javnih potreba koje se financiraju iz gradskog proračuna. Program javnih potreba na području gospodarstva i poljoprivrede za 2008. godinu za koji se iz proračuna planira izdvojiti 12,1 milijun kuna, dok je za Program javnih potreba u društvenim djelatnostima planirano 9,6 milijuna kuna.

Gospodarstvo i poljoprivreda Od 12,132.000 kuna namijenjenih za javne potrebe u gospodarstvu i poljoprivredi nešto više od 7 milijuna kuna planira se za krupnu gospodarsku infrastrukturu, dakle za asfaltiranje cesta, za mjesne odbore, za izgradnju kanalizacije, vodovodne mreže, te za održavanje javne rasvjete i komunalne infrastrukture. Daljnjih 4,785.000 kuna predviđeno je za poticanje poduzetništva, ali bi taj iznos 1,8 milijuna kuna trebali poduprijeti resorno ministarstvo za potrebe opremanje Gospodarske zone „Istok“ potrebnom komunalnom infrastrukturom. Za poljoprivredu je namijenjeno 256.000 kuna.

Društvene djelatnosti Novcem iz gradskog proračuna u 2008. godini financirat će se velik broj programa i korisnika proračuna. Za predškolski odgoj i prosvjetu planirano je 2,047.880 kuna. Gradski vrtić može računati na 720.000 kuna, Iskrica na 360.000, Smjehuljica na 300.000, a za boravak djece u tri vrtića prema socijalnom programu pomoći će se roditeljima sa 100.000 kuna. Za školu Ludbreg planirana je 191.000, a obveza grada u sufinanciranju prijevoza srednjoškolaca bit će 350.000 kuna.

Za sport je planirano 1,900.000 kuna, a od toga će Zajednici športskih udruga za donacije klubovima biti prenijeto 450.000 kuna. Za sportske škole planirano je 150.000 kuna, a 132.000 kuna planirani su troškovi dvorane, energenata i komunalnih usluga.

Za kredit za dvoranu 2,2 milijuna kuna

Posebna stavka je u programu javnih potreba u društvenim djelatnostima je otplata kredita za gradnju dvorane, a obveza u 2008. godini iznosi 2,220.000 kuna. Za zaštitu spomenika kulture i arheoloških nalaza iz gradskog proračuna izdvojit će se 300.000 kuna. Za programe i djelatnosti koji se odvijaju preko Pučkog otvorenog učilišta „Dragutin Novak“ izdvojit će se 651.000 kuna, a Gradske knjižnice i čitaonice „Mladen Kerstner“ 360.000 kuna.

Javne potrebe iz socijalne skrbi financirat će se s 370.000 kuna, izdavačka djelatnost s 200.00 kuna, a 215.000 kuna planirano je za više od 20 humanitarnih i drugih društvenih udruga. Za programe Zajednice tehničke kulture izdvojit će se 151.000 kuna, Gradskom društvu Crvenog riža predviđen je iznos od 72.0000 kuna, a za Vatrogasnu zajednici 400.000 kuna.

Udrugama kulturnog amaterizma i druge srodne udruge, kao i Turističkoj zajednici grada planiran je ukupni zajednički iznos od 400.000 kuna, s 210.000 kuna financirat će se potrebe u informiranju, a političke stranke sa 100.000 kuna.

-Zahtjevi korisnika bili su znatno viši od mogućnosti proračuna, ali nije moguće zadovoljiti sve javne potrebe korisnika. Apeliram da ipak svi pokušaju zadržati broj programa i njihovu kvalitetu. Trebamo biti racionalni. Naime, donijeli smo i programe kapitalnih investicijskih projekata za naredno razdoblje projekata što su zapravo smjernice razvoja Ludbrega u budućnosti. Takvi programi su neophodni da bismo utvrdili najvažnije kapitalne projekte za budućnost – pojasnio je gradonačelnik Ivan Lončarić.

Proračunom se osiguravaju sredstva za rad mjesnih odbora, te za troškove funkcioniranja gradske uprave, kao i sredstva za materijalne i druge izdatke. U skladu s opredjeljenjem racionalizacije, sredstva za materijalne troškove i druge izdatke ostat će na razini iz 2007. godine što znači da će zapravo biti realno niža.

Novim Programom gradnje komunalne infrastrukture, čije je donošenje zakonska obveza, najviše radova planira se na nerazvrstanim cestama, javnoj rasvjeti, javnim površinama, te u oblasti gradnje objekata i uređaja odvodnje i pročišćavanje otpadnih voda. Za planirani program bit će potrebno osigurati oko 16,8 milijuna kuna, a realizacija dakako ovisi hoće li se osigurati planirani iznosi iz vanjskih izvora, proračunska sredstva, pa i kroz učešća građana. Obveza građana zajedno s mjesnim odborima bila bi 2,1 milijuna kuna ili 13 posto predviđenog programa, a većinom se odnosi na asfaltiranje nerazvrstanih cesta i dvorišta uz gradske zgrade.

Obveza grada po ovom programu je 5,4 milijuna kuna ili 33 posto.

Javne površine Za javne površine planira se 2,450.000 kuna i to za gradnju pješačko-biciklističkih staza s obje strane kolnika u Ulici Petra Krešimira, zatim nastavak ili druga faza staza u Selniku, asfaltiranje dvorišta između zgrada glavnog trga, Gupčeve i Ulice Petra Zrinskog u Ludbregu, te za asfaltiranje dvorišta zgrada Gupčeve, Gundulićeve i Petra Zrinskog također u Ludbregu.

Cestogradnja U cestogradnji na području naselja Ludbreg u planu je asfaltiranje prometnice u Industrijskoj zoni Istok, postava finog sloga asfalta u Ulici Pavleka Miškine, gradnja dijela prometnice u Zoni „Centar-Istok II“, postava finog sloga u Mihanovićevoj, produžetak asfaltiranja u Matoševoj.

U Selniku se planira fini slog u Nazorovoj, u Bolfanu asfaltiranje prve faze tri odvojaka, te još tri odvojka u drugoj fazi. Za Čukovec je u planu uređenje Segovinske ulice i jednog odvojka, u Slokovcu asfaltiranje prilaza i parkirališta kod društvenog doma. U Ludbreškim Vinogradima planira se uređenje jednog i asfaltiranje dva odvojka, te asfaltiranje prilaznog puta ispred društvenog doma. U Hrastovskom je u planu uređenje Zavrtne ulice i jednog odvojka, u Apatiji fini sloj asfalta na nerazvrstanu cestu. Program cestogradnje težak je 5,6 milijuna kuna.

Rasvjeta

Nakladnik: POU D. Novak Ludbreg Glavni urednik: Darko Skupnjak Redakcija: Darko Skupnjak, Branko Dijanošić, Iva Havaić, Željka Namesnik, Marina Hižak, Ana Havaić, Ignac Horvat, Zvonko Grgek Fotografije: Josip Grđan, Siniša Sović, Željka Namesnik, Iva Havaić, Ana Havaić, Marija Hižak, Darko Skupnjak Grafički urednik: Ivica Kruhoberec Kontakt: POU D. Novak Ludbreg, Trg Sv. Trojstva 19 Telefon: 042 306 114, Fax: 042 306 068 e-mail: info@pou-ludbreg.hr Tisak: Tiskara Zagreb d.o.o. , Zagreb

Izgradnja javne rasvjete planirana je u Kuharićevoj i u Krležinoj ulici u Ludbregu, zatim dio u Sigečaku, rekonstrukcija rasvjete u Koprivničkoj, a planira se i gradnja rasvjete uz županijsku cestu Ludbreg-Duga Rijeka. U ludbreškoj stambeno-poslovnoj zoni „Centar Istok III“ plan je postava 34 kandelabera i 38 kandelabera u Gospodarskoj zoni „Istok“.

Odvodnja i pročišćavanje Program građenja objekata i uređaja za odvodnju i pročišćavanje u 2008. godini procjenjuje se na 3,1 milijun kuna. Važno je istaći

da je u planu izrada idejnog projekta pročistača otpadnih voda za područje grada, kao i izrada projektne dokumentacije za pročistač otpadnih voda naselja Selnik. Nadalje, u planu je revizija izvedbenog projekta kanalizacije u Sigecu, pa gradnja sekundarne kanalizacije u Sajmišnoj ulici u Ludbregu i dio kolektora u Vinogradskoj, zatim gradnja kanalizacije u Gospodarskoj zoni „Istok“ i kanalizacije u Lovačkom putu.

Na gradnji vodovodne mreže planirani su radovi u Ludbreškim Vinogradima odvojak Močvar dužine 1.950 metara u vrijednosti 585.000 kuna.

U ovaj program uvrštene su daljnje aktivnosti na realizaciji projekta „Meka“, konačne sanacije gradskog odlagališta komunalnog otpada. Predviđena je izrada glavnog i izvedbenog projekta, a zatim i početni radovi na sanaciji u prvoj fazi. Procjena je da će te aktivnosti stajati 4,440.000 kuna, uz sufinanciranje grada i Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Hrvatske u jednakom iznosu.

Za „Zajednički program“ 25 milijuna Za gradnju komunalne infrastrukture utvrđen je još jedan, zajednički program grada, Županijske uprave za ceste Varaždin, Hrvatskih cesta i drugih investitora. Vrijednost mu je 25 milijuna, a najveći iznos planira se osigurati iz vanjskih izvora. Građani bi trebali ukupno prikupiti 500.000 kuna ili dva posto, a za gradski proračun program gradnje znači izdvojiti još 787.500 kuna ili 3,15 posto.

Najveće učešće od 19,4 milijuna kuna očekuje se od Hrvatskih cesta, zatim 3,2 milijuna kuna od ŽUC-a Varaždin, od Varaždinske županije 717.000 kuna, od Hrvatskih voda 322.000 kuna i 78.000 kuna od Hrvatskih šuma.

Zajednički program donosi izgradnju raskrižja na spoju lokalne i državne ceste Ludbreg-Varaždinske Toplice, poznatije kao dionice Tri lipe-Farmal, kao i gradnju trećeg prometnog rotora na spoju državnih cesta Varaždin-Koprivnica i Varaždinske Toplice-Ludbreg, te obnovu i proširenje državne ceste D-2 Varaždin-Koprivnica na dionici od Ludbrega do Bolfana dužine 6.200 metara. To su investicije uglavnom Hrvatskih cesta i manjim dijelom ŽUC-a, a bez učešća Ludbrega i Ludbrežana, kao i kod povlačenja finog sloja asfalta u Koprivničkoj ulici do državne ceste.

Također je planirano postavljanje semafora na raskrižju ulica Petra Zrinskog, Nazorove i Gupčeve, pa asfaltiranje ceste „Sigečak“ u Ludbreškim Vinogradima, asfaltiranje ceste Slokovec-Globočec i asfaltiranje ceste Bolfan-Sveti Petar.

Hrvatske vode i Hrvatske šume trebale bi financirati sanaciju propusta na potoku Segovina u Segovini, a u Globočecu je planirana gradnja propusta na potoku Črnoglavec.

24. prosincca 2007.

Josip Đurkan, župnik župe Presvetog trojstva Ludbreg Dragi čitatelji! Dolazi nam Božić. Što je Božić? Osim što ima ljudi koji nose svoje obiteljsko prezime Božić svima nam je jako dobro poznato da je Božić jedan od najdražih kršćanskih blagdana. Pod pojmom Božić ljudi uglavnom pred očima imaju idilu, sliku sela i gradova zasipanih snijegom, krošnje zimzelenih stabala povijenih pod težinom snijega. To su slike koje mi stariji nosimo iz djetinjstva, kada je bilo nezamislivo predstaviti si ovaj blagdan bez snijega. Današnji pak čovjek misli na okićene borove, bezbrojne žaruljice i svjetla, pune trgovine kupaca, pune stolove jela i pića, zabave, itd.

Sve to prati događaj Božića, ali to nikako nije njegova suština. To je nešto slično kada bi na ptici najviše vrednovali perje, a ne nju samu. Riječ Božić, deminutiv je riječi Bog. Veliki neizmjerni Bog postao je maleni, u dijete skupljeni čovjek. Računao je da se ljudi barem neće djeteta bojati, niti prema njemu biti neosjetljivi. Premda već postoji niz ljudi koji se pod svaku cijenu žele otarasiti djeteta, jer

POVIJEST BOŽIĆA -Bog se počovječio da se čovjek može pobožanstveniti – rekao je Sveti Augustina. Taj jedinstveni događaj rođenja Boga-čovjeka kršćanski svijet slavi od davnina, a zovemo ga Božić. Sama riječ umanjenica je riječi Bog i prvotni naziv djeteta Isusa koji je kasnije prenesen i na sam blagdan njegova rođenja. Značenje riječi Božić u kršćanstvu poprima umilna značenja: blagi Bog, dobri Bog, bliski Bog - Bog dostupan i pristupačan čo-

AKTUALNO

Postanimo i mi ljudi mu smeta, ograničava njegovu „slobodu“, bezbrižnost, skupo stoji, ne može se materijalno, kažu neki, dijete prehraniti. Zato imaju čitavi pokreti i grupacije ljudi koji ne žele niti čuti za djecu: na sve moguće načine ih se žele otarasiti; čuvanjem da se ne začnu, planiranjem, ako nije uspjelo onda se ne preže niti pred ubojstvom. Tako je nisko pala cijena ljudskog bića. Zato je Bog i odlučio postati čovjekom. U Isusu nam je Bog došao blizu. To je tajna ljubavi Božje kojom ljubi nas i svijet, tajna Božjeg utjelovljenja koju slavimo u božićno vrijeme.

Isus, vjekovječni Očev sin u vremenu je postao i pravim čovjekom.

U jednoj osobi imamo dvije prirode ili naravi: Božju i ljudsku. Kao čovjek živio je ljudski život vjerno i dosljedno. Ništa mu ljudsko nije bilo strano. Živio je među ljudima, nije bježao od čovjeka i nije se skrivao pred njim.U svemu tome uspio je sačuvati ljudsko dostojanstvo i ostvariti poziv na koji je svaki čovjek pozvan.

Zato je taj događaj kapitalno važan za čovjeka. Poslanje ljubavi koje

ima Isus jest poziv što ga svako od nas ljubi, nosi, u dubinama svoga bića. Božja objava i pismo o stvaranju čovjeka poručuje nam istinu koju potvrđuje naše životno iskustvo: „Nije dobro da čovjek bude sam!“ Čovjek je pozvan živjeti s drugima, pozvan je na život u zajednici i zajedništvu. Isus nam ostvarenje tog poziva otkriva svojim zornim primjerom. On je živio s drugima. No, učinio je i nešto daleko više: „On je živio za druge!“ Sve što čovjek posjeduje: narav i sposobnosti, učenost i darovitost, talent i dostignuća - sve mu je to darovano kako bi mogao plodnije živjeti za druge. Isus je svoju ljubav, to svoje biće trošio za čovjeka, za bližnjega, za sve ljude.

Tumači pisma opisali su ga riječima: „Čovjek za druge“. Živio je plodnim životom ljubavi. Zato je govorio da nije došao k nama zbog karijere, da nama bude primjer, put, istina i život. Svi smo mi već dobrano iskusili u svojim životima da nije lako biti čovjek. Lakše je biti nečovjek. Zato čovjek nužno treba original čovješ-

tva po kojem bi mogao urediti svoje ponašanje. Eto, to je upravo Isus za nas.

Mnogima nam je poznata ona stara zgoda starogrčkog filozofa Diogena koji je poručio: “Tražim čovjeka!“ I mi smo u potrazi za pravim ljudima. U trenucima kad želimo bližnjega potaknuti na neko dobro djelo, upozoravamo ga: „Budi čovjek“.

To zapravo znači budi dobar, pa mi čini što te molim. Budi dobar pa mi ne zamjeri neku moju slabost. Budi velikodušan pa mi pomogni u mojoj nevolji. Imamo razloga tako moliti i očekivati jer imamo loših iskustava da se čovjek zatvara u sebe, postaje sebičnjak, čitavi svijet se mora vrtjeli oko njega. Boji se otvoriti za ljubav, te ljude oko sebe gleda kao opasnost za svoju sigurnost. Tada pojedinac nije čovjek prema svom bližnjemu.

U mnogim slučajevima ugroženosti i sebičnosti, čovjek drugome postaje neprijateljem, takmacem, gotovo kao zvijer. „Čovjek čovjeku vuk“!

Božić nam ukazuje na original čovjeka original slike Božje o čovjeku koju je čovjek pokvario, nagrdio, izopačio. Otuđio se sebi i bližnjemu, postao rob zla i zloće, svoje samodostatnosti i oholosti. Isus nam je uzor pravog čovještva. Nije tražio čovjeka za sebe, nego je bio čovjek za druge. Ovo je vrijeme i poticaj nama. Učinimo ono što je što je Bog učinio. On je imao hrabrosti postati čovjekom. To je neizrecivi korak poniznosti i čovjekoljublja. Ohrabreni činjenicom Božića, blagdanom utjelovljenja sina Božjega postanimo i mi ljudi. Budi čovjek u punom smislu te riječi: čovjek odgovornosti i poštene riječi, čovjek pažnje i ljubavi, čovjek istine i poštenja, čovjek praštanja i pomirenja. Tada ćeš biti blagoslov među ljudima. To je ono što Isus želi u nama pokrenuti. Eto nam zadaće. Želim vam svima od srca da tu zadaću do kraja ostvarite i tako istinsku sreću nađete.

„Narodil nam se kralj nebeski“ vjeku. Tako je svemogući Bog postao djetešce da nas ne prestraši i ne premaši, da nas k sebi privuče i privije.

Isus je stoga sveprisutni i bliski Bog. Naziv Božić podsjeća da je taj blagdan evanđeoska škola ljudskosti i čovječnosti. Iz njega struje odlike pristupačnost, jednostavnost, susretljivost, povjerljivost, skromnost.

Božić se do pred konac 4. stoljeća obilježavao 6. siječnja da bi potom bio premješten na 25. prosinca kako

bi se potisnula, još od cara Aurelija (270.-275.) uvedena rimska svetkovina Natalis Solis Invicti koja je padala u vrijeme zimske obratnice.

Kršćani su vrlo rano dan Isusovog rođenja smatrali i početkom nove godine. U razdoblju obnovljenog Zapadnog rimskog carstva gotovo je u čitavoj Europi početak nove godine bio na Božić. I hrvatska božićna pjesma „Narodil nam se kralj nebeski“ sa stihom „na tom mladom letu veseli-

mo se“ upućuje na Božić kao prvi dan nove godine. Tek je 1691. Crkva prihvatila 1. siječnja kao Novu godinu.

Kršćanstvo je u potpunosti potisnulo rimsku svetkovinu rođenja nepobjedivog sunca.

Svi običaji su se vjekovima oblikovali utjecajem raznih naroda i krajeva, pa su po tome zajednički čitavom kršćanskom svijetu i svaka im je sredina udahnula nešto svoga i učinila ih prepoznatljivima. (mg)

3

IZDVOJENO Ivan Lončarić, gradonačelnik

Neka svaka obitelj osjeti ozračje sreće Godina koja je, eto, pri kraju bila je kako za građane našega Grada i ludbreške regije tako i za većinu građana Hrvatske obilježena prije svega brigom za svoje najbliže, na podmirenju osnovnih životnih potreba i željom za bolje sutra, a nas u Gradskom poglavarstvu i Gradskom vijeću na ispunjenju programa koje smo donosili, te stvaranju uvjeta za bolji život svih naših građana.

U ove dane Božića koji su pred nama, želim da svaka obitelj osjeti ozračje sreće, zadovoljstva, mira i ljubavi, da se barem nakratko zaborave teškoće, brige i problemi.

S tim željama i nadom, čestitam Vam i godinu koja je na pragu uz želju da je provedete mirno i ugodno u krugu svojih obitelji, prijatelja, poznanika…

U te dane blagostanja, prisjetimo se i svih onih koji su bolesni, svih starih i nemoćnih, svih onih koji ne žive u izobilju i blagostanju.

Svim stanovnicima Grada Ludbrega, ludbreške regije, kao i svim čitateljima Ludbreških novina želim radostan i sretan Božić, zdravlje i osobnu sreću u Novoj 2008. godini.

4

AKTUALNO

IZDVOJENO

Pruga Varaždin-LudbregKoprivnica puštena u promet prije 70 godina

Godišnje više od 300.000 putnika Izgradnjom željezničke pruge ubrzan je razvoj čitavog ludbreškog kraja

Od izgradnje pruge Varaždin-Koprivnica duge 42 kilometra ovih se dana navršilo 70 godina. Kroničari su zapisali da je puštena u promet 16. prosinca 1937. godine, a prema službenim podacima Hrvatskih željeznica bilo je to dan kasnije 17. prosinca. Gradila se kasnije nego drugi željeznički pravci, iako prijedlozi za gradnju sežu još u 1901. godinu. Čini se, međutim, da gradnja ove pruge nije bila po volji Mađarima, pa se odluka o gradnji stalno odgađala, doduše, u bivšoj kraljevini i zbog nedostatka novca.

Radovi su počeli tek 1936. godine, istovremeno su se tračnice polagale od Varaždina i od Koprivnice. Spojile su se u Ludbregu 22. rujna 1937. godine. Tim povodom služena je sveta misa u ludbreškoj župnoj crkvi, a na kolodvoru je održano narodno veselje.

Službeno otvaranje bilo je 16. prosinca, a „fešte“ su održane u Koprivnici i Varaždinu.

Objekti Uz početni kolodvor Koprivnica i završni kolodvor Varaždin, na pruzi su bile sagrađene i postaje u Rasinji, Ludbregu i Jalžabetu, tri stajališta i jedno tovarište.

Pruga je bila od velikog gospodarskog interesa. Trasa Koprivnica-Ludbreg-Varaždin nadovezala se i spojila željeznice Slavonije, Podravine i Hrvatskog zagorja.

Omogućila je promet gospodarskih poljoprivrednih proizvoda, a mnogim mladima da nastave školovanje, da se lakše zaposle u Varaždinu i Koprivnici.

Prugom Koprivnica-Ludbreg-Varaždin danas prometuju 23 vlaka, ima 10 službenih mjesta za prijem i otpremu putnika, do rujna je evidentirano 254.000 putnika, a do kraja godine u HŽ-u očekuje se više od 310.000 putnika. Ima ukupno 25 željezničko-cestovnih prijelaza, šest ih je osigurano uređajem sa svjetlosno-zvučnim signalima i polubranicima, jedan mehaničkim branicima, a 18 ih je osigurano prometnim znakovima i propisanom preglednošću. U narednih šest godina planira se gradnja uređaja sa svjetlosno-zvučnim signalima na još pet prijelaza, na tri prijelaza postavit će se uređaji sa svjetlosno-zvučnim signalima i polubranicima, a dva će se ukinuti.

Ludbreg U Ulici Vatroslava Lisinskog u Ludbregu u tijeku su radovi na zamjeni mehaničkog branika uređajem sa svjetlosno-zvučnim signalima i polubranicima, a stari će branik u zasluženu mirovinu i možda željeznički muzej.

Novi vozni red primjenjuje se od 8. prosinca. Redoviti putnici školarci i radnici koji svakodnevno putuju u Varaždin i Koprivnicu smatraju kako bi se vozni red mogao bolje „poštelati“. No, posebno negoduju zbog smanjenja sjedećih mjesta na “školskim” vlakovima ujutro za Varaždin i navečer prema Koprivnici kojim se školarci vraćaju iz škole. Vagoni prepuni putnika i velika gužva sigurno ne daje potrebnu udobnost, pa i sigurnost putnika.

24. prosinca 2007.

Igor Franolić, novi direktor gradske tvrtke „Lukom“

Sortiranje otpada, nove usluge, nova radna mjesta…

Izgradnjom rotora preseljenje tvrtke na pogodniju lokaciju postaje nužno radi sigurnosti radnika i građana

N

akon nedavnog imenovanja gradskih vijećnika Igor Franolić preuzeo je mjesto direktora „Lukoma“.

Inženjer prometa upravo provodi kraju i magistarski znanstveni rad. Tijekom studija sudjelovao je na nekoliko projekata u organizaciji Fakulteta prometnih znanosti. Na funkciju direktora gradske komunalne tvrtke došao je s mjesta voditelja Sektora kontrole u Autobusnom prometu Varaždinu.

Kako ocjenjujete postojeću organizaciju rada i funkcioniranje „Lukoma“?

-„Lukom“ ima dugogodišnju tradiciju i vrlo je dobro organizirano u svim sektorima svog djelovanja. Moj prethodnik Tomo Filip, kao prvi rukovodilac, odlično je poznavao problematiku i držao je funkcioniranje poduzeća na stabilnim nogama. Djelatnici zaista svom poslu pristupaju profesionalno i izvršavaju obveze u zadanim rokovima. To sam im spomenuo već prilikom predstavljanja i upoznavanja.

Vrlo mi je bitno da oni imaju sve što im je potrebno za nesmetano obavljanje posla. Znate, oni su slika ovog našeg lijepog grada. Želja mi je da svi imaju prepoznatljive odore jer stranci kad dolaze u grad među prvima vide njih i pitaju ih kako doći do svojih odredišta. Već na taj način ljudi će prepoznavati Ludbreg kao ozbiljan gradić.-

„Lukom“ - servis građanima Kakva je Vaša vizija djelovanja gradske komunalne tvrtke?

-„Lukom“ mora biti servis svim građanima.

Kako u svemu postoji mogućnost napredovanja tako i ja ovdje vidim mogućnosti za određene pomake. Želja mi je ne samo pojednostaviti funkcioniranje primjenom suvremenih

tehnologija, ali i što bolje educirati sugrađane o važnosti gospodarenja s otpadom i njegovim sortiranjem već u samim domaćinstvima. To će omogućiti i iskorištavanje određene količine otpada koja se dosad samo odvozila na naš deponij i zatrpavala. Svi ste upoznati je pred „Mekom“ projekt sanacije i svi moramo postati svjesni odvajanja korisnog otpada. U budućnosti će se tome pridavati velika važnost što će se odraziti i na određene financijske pokazatelje. Ima i drugih područja djelovanja gdje mi je želja unaprijediti postojeće stanje, ali o tome ću radije govoriti nakon što realiziramo planirane projekte.Trebaju li danas komunalna poduzeća snositi odgovornost za ekologiju sredine u kojoj djeluju?

-Određena odgovornost svakako mora postojati. Upravo zbog toga cilj mi je što više educirati naše građane o problemu otpada.

Ljudi prvenstveno moraju postati svjesni svoje uloge i razvijati ekološku svijest. Svakako ću tu tražiti i pomoć ekoloških društava i njihovo veće uključivanje u zajedničku brigu za ekologiju.-

Doregistracija novih djelatnosti Mislite li uvoditi novine u tehnologiju rada i nove usluge?

-Naravno, u modernizaciji tehnologije rada ima prostora za napredak i već smo o tome u tvrtci razgovarali. Vjerujem da će određeni pomaci biti vidljivi uskoro. Nedavno je zatražena doregistracija za djelatnost uređenja, naplate parkiranja i za poslove upravljanja stambeno–poslovnim zgradama. To su djelatnosti kojima se želi proširiti djelokrug rada.

Naravno, povećanje obima posla zahtijevat

će nova radna mjesta, pa ćemo tako pomoći određenom broju obitelji.Namjerava li se „Lukom“ i dalje uključivati u akcije šireg društvenog značaja kao što je zapošljavanje Roma ?

-Romi su nam bili od velike pomoći, a posebice nakon Svete nedjelje kada je grad trebalo očistiti. Svi koji su radili bili su cijepljeni protiv gripe, kao i naši stalni djelatnici. Briga o djelatnicima mi je na prvom mjestu i želja mi je da svi budu zadovoljni uvjetima rada. Već sam obavio sastanak s predstavnicima Zavoda za zapošljavanje s obzirom da su Romi u studenom završili s radom. Izrazio sam želju i za daljnjom suradnjom koju je moguće proširiti kako bi Romi zaposleni u tom programu imali određene pogodnosti.Najavili ste potrebu preseljenja tvrtke?

-Izgradnjom prometnog rotora kod sjedišta tvrtke uključivanje naših kamiona i strojeva u promet s postojeće lokacije bit će opasnost za odvijanje prometa, a treba misliti i na sigurnost građana koji svakodnevno poslom dolaze u tvrtku. Nadalje, dvorište je premalo, neprimjereno za smještaj strojnog parka. Vozilo ili stroj ne možete okrenuti niti servisirati. Trebaju nam natkrivene i prostrane garaže za smještaj i servis vozila i strojeva. Slično je s uredskim prostorom. Ovdje će sada nastati poprilična gužva i buka, a djelatnicima je neophodan mir za normalne uvjete rada. Nadam se da ćemo u suradnji s gradskim čelnicima, pronaći pogodnu lokaciju za preseljenje. Užurbano radimo na tome i vjerujem da će samo preseljenje ići vrlo brzo čim se pronađe pogodna lokacija.

Razgovarala: Ana Havaić

Ludbreški Romi završili drugu radnu sezonu u „Lukomu“

Ludbreg može biti drugima za primjer Nakon dvije sada već planiramo i treću godinu u „Lukomu“ Drugu godinu zaredom u Ludbregu je realiziran projekt zapošljavanja romske populacije u suradnji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, gradske uprave i „Lukoma“. Zapošljavanje na poslovima javnih radova uvelike doprinosi uključivanju Roma u društveni život. Ludbreg je tako jedini u županiji, koji uopće provodi takav program. Pozitivni učinci mogu se uočiti u promjeni životnih navika romskih obitelji.

Opet zajedno -Radi se o programu socijalizacije pripadnika romske manjine za koji je država osigurala novce i provodit će se do 2015. godine. U Ludbregu smo naišli na odličnu suradnju koja je prerasla u iskustvo rada s romskom populacijom, a naglasila bih i dobru suradnja s ludbreškim Romima -

istaknula je Jasenka Hutinski, pročelnica područne službe HZZ-a.

Osmero ludbreških Roma, po četiri žene i muškarca, radilo je od 1. srpnja do 30. studenoga. Neki su već lani bili uključeni čišćenja, održavanja i uređivanja javnih površina u gradu. Bilo je i određenih neugodnosti, ali sve je riješeno i njihova pomoć u obavljanju javnih radova je neosporiva.

-Oni međusobno imaju svoje razmirice, pa ih je trebalo rasporediti na posao da ne bi došlo do svađe – rekao je Slavko Gložinić, voditelj programa u „Lukomu“.

Poslovodstvu je bilo važno da novi zaposlenici posao obavljaju dobro i svakodnevno bez iznimaka, dakle, bez izostanaka, a njihovo usvajanje radnih obveza sigurno će Romima osigurati zapošljavanje i u 2008. godini ako se program nastavi .

Uz plaću se lakše živi Kao i svi radnici, i ludbreški Romi rado bi da su plaće bile veće, a kažu da raditi i nije teško.

-Ljudi su nas jako lijepo prihvatili. Možda će se s vremenom naš posao produžiti. Trebaju nam uvjeti da možemo dobiti kredite za urediti kuće i živjeti kao i svi drugi. Eto, nakon dvije sada već planiramo i treću godinu u „Lukomu“ jer s novcima od plaće bolje se živi nego od soci-

jalnih pomoći - rekla je Jadranka Ignac, jedna od osmero zaposlenih Roma.

Romi su izrazili zahvalnost gradskom vodstvu i Zavodu za zapošljavanje, ali i ljudima u „Lukomu“ s kojima su dijelili radne zadatke.

Pravo na posao u „Lukomu“ stekli su najmanje tromjesečnom prijavom u Zavodu za zapošljavanje, pa će redovitim prijavljivanjem i iduće godine kandidirati za posao u „Lukomu“. (ivh)

24. prosincca 2007.

OPĆINA

MARTIJANEC

Prioriteti proračuna općine Martijanec za 2008. godinu

Za oba programa javnih potreba 10 milijuna kuna

U planu značajna ulaganja u komunalnu infrastrukturu i objekate društvenog standarda

P

rogramom javnih potreba Općine Martijanec za 2008. godinu predviđa se za društvene djelatnosti u području socijalne skrbi, vatrogastva, zaštite i spašavanja, obrazovanja, sporta, kulture, rekreacije, religije i informiranja ukupno utrošiti 4,995.000 kuna odnosno 43,32 posto rashoda proračuna.

Značajni rashodi s iznosom od 2,200.000 kuna predviđaju se za dovršetak izgradnje i opremanje dječjeg vrtića, zatim 300.000 kuna za izradu potrebne dokumentacije i plaćanje vodnog doprinosa za dogradnju Osnovne škole Martijanec, a iznos od 370.000 kuna namijenjen je za potrebe vatrogastva, zaštite i spašavanja. Za gradnju centra za dnevni boravak s knjižnicom i čitaonicom predviđeno je 550.000 kuna, zatim 350.000 kuna namijenit će se je za izgradnju objekta za potrebe školske zadruge i slobodne aktivnosti učenika, te za potrebe sporta i rekreacije, dok je za ostale potrebe iz socijalne skrbi predviđen iznos od 714.000 kuna. Posebno je bitno napomenuti da se u 2008. godini predviđa povećanje pomoći za studente prema socijalnim kriterijima i uspjehu na studiju, poticat će se osnivanje klubova mladih, u planu je davanje subvencije za organizaciju jeftinijeg međumjesnog prijevoza i prijevoza učenika osnovnih škola, predviđaju se sredstva za darove djeci i za pomoć roditeljima novorođene djece, a planira se i sustavna organizacija skrbi za starije osobe iznad 65 godina života.

Obnova crkve svetog Križa u Križovljanu Crkva svetog Križa u Križovljanu u posljednje je vrijeme meta zanimanja hrvatskih konzervatora i restauratora. Na crkvi je postavljena pločica Ministarstva kulture što je dokaz vrijednog objekta iz hrvatske povijesti i crkve.

Prema istraživanjima Instituta za povijest umjetnosti pretpostavka je da se radi o križarskoj crkvi Blažene djevice Marije ili o crkvi na plemićkom posjedu Križovljan-Slanje čiji su se vlasnici mijenjali. Dokazano je, međutim, da je imala status do 1522. godine, a zatim postaje filijalom crkve Svetog Martina u Martijancu.

Znanstvenici je smatraju najstarijom sačuvanom sakralnom građevinom Ludbreške Podravine.

Istraživanja su pokazala da je lađa prepoznatljivog romaničkog stila iz 13. ili 14. stoljeća, a kasnije nadograđeni dijelovi pripadaju dobu gotike.

Najviše zanimanja konzervatora odnose se na sjeverni zid koji je izvorni ugrađene „spolije“ - kameni klesani komadi i blokovi koji se smatraju elementima iz antičkog su doba, a za gradnju su dopremljeni s neke druge lokacije. Iznad romaničkog portala

Gospodarsko-komunalni program i poljoprivreda

U Programu javnih potreba za komunalno gospodarstvo, mjesnu samoupravu i uređenje naselja, gospodarski razvoj i poljoprivredu predviđen je iznos od 5,164.000 kuna ili 44,79 posto rashoda proračuna. Predviđeno je 3,341.000 kuna za komunalno gospodarstvo od čega 1,840.000 kuna za izgradnju i održavanje cesta, iznos od 493.000 kuna za potrebe mjesne samouprave i uređenja naselja, a iznos od 1,330.000 kuna za gospodarski razvoj i poljoprivredu.

Blagdanski darovi i pomoći U povodu blagdana Svetoga Nikole u školskoj dvorani u Martijancu organizirana je prigodna priredba u sklopu koje su mališanima predškolske dobi i djeci do četvrtog razreda osnovne škole podijeljeni prigodni darovi. Darove je u potpunosti financirala Općina Martijanec, a iz općinskoj je proračuna za ovu namjenu izdvojeno više od 20.000 kuna.

Roditelji djece rođene u 2007. godini i studenti s područja općine također će biti darivani u povodu božićnih i novogodišnjih blagdana.

Općina je, naime, izdvojila oko 50.000 kuna za dodjelu jednokratnih pomoći za 35 roditelja i 62 studenata.

Proračun programski i uravnotežen Tekući prihodi proračuna Općine Martijanec za 2008. godinu planirani su u iznosu od 5,329.400 kuna, u što je uključena i planirana pomoć iz državnog proračuna u iznosu 1,300.000 kuna. Međutim, ukupni rashodi za 2008. godinu planiraju se u iznosu od 11,529.400 kuna, a razlika se planira pokriti iz namjensko osiguranih sredstava viška prihoda iz prethodnih godina u iznosu od 3,700.000 kuna, te kreditnim zaduživanjem u iznosu od 2,500.000 kuna.

Može se reći da je Proračun Općine Martijanec za 2008. godinu planiran programski, uravnotežen je i socijalno prihvatljiv, te stvara komunalne, društvene i gospodarske osnove za razvoj Općine Martijanec i u budućnosti.

Vrijedna otkrića konzervatora ugrađen je još jedan antički element, tzv. rimska stela, sedam reljefnih glava klesanih u kamenu. U unutrašnjosti na slavoluku iznad ulaza u svetište ispod žbuke otkrivena je freska s prikazom Isusove muke. Stručnjaci smatraju da potječe iz 16. stoljeća i procjenjuju da je to tek dio fresaka kojima je vjerovatno oslikan čitav slavoluk, tragova fresaka ima i na sjevernom zidu.

Na sanaciji crkve zasad je izvedena drenaža, odvodnja oborinskih voda, a počela je i sanacija jako popucalih zidova. Zidovi su puni sondi za postupke punjenja pukotina posebnom smjesom radi povezivanja zidova. Već je pripremljen potrebni materijal za zamjenu krovišta. Građevinsko-obrtničke radove izvodi ludbreški „Euroline“, tvrtka Slavka Blagaja licencirana za radove na spomeničkoj baštini.

Konzervatori se nadaju daljnjim istraživanjima zidova, a i poda crkve jer smatraju da će arheološka, istraživanja fresaka i druga, donijeti nova vrijedna otkrića. Očekuje se da će Ministarstvo kulture, koje je dosad financiralo radove na sanaciji i istraživanjima, osigurati sredstva za nastavak radova i u 2008. godini.

ČESTIT I BLAGOSLOVLJEN BOŽIĆ, TE SRETNU I USPJEŠNU NOVU 2008. GODINU ŽITELJIMA OPĆINE MARTIJANEC, KAO I ŽITELJIMA CIJELE LUDBREŠKE REGIJE, ŽELE OPĆINSKO VIJEĆE, OPĆINSKO POGlAVARSTVO TE NAČELNIK OPĆINE MARTIJANEC

5

UKRATKO

Štednjaci i hladnjaci za kuhinje društvenih domova Lijep blagdanski poklon stigao je u općinska naselja, za opremanje kuhinja društvenih domova. Prema odabiru udruga žena pojedinog naselja za kuhinje u društvenim domovima mogle su odabrati štednjak ili kombinirani hladnjak s ledenicom.

Radi se o donaciji Općine Martijanec ukupne vrijednosti 25.000 kuna. Inače, svi mjesni odbori s područja općine, pored ove donacije, za redovite potrebe i aktivnosti u 2007. godini iz općinskog proračuna primit će ukupno po 20.000 kuna.

Beterment poskupljuje priključke Općina Martijanec upućuje poziv svim domaćinstvima u naseljima Vrbanovec, Sudovčina, Martijanec, Križovljan i Poljanec koja još nemaju komunalne priključke, da izvrše plinske i vodovodne priključke prije završetka radova na obnovi državne ceste jer će uštedjeti znatna sredstva.

Naime, radovi na obnovi državne ceste D-2 prema Koprivnici predviđaju sa sjeverne strane proširenje prometnice i gradnju biciklističke staze skoro do uličnih ograda.

Zato će naknadno rezanje asfalta radi komunalnih priključaka biti vrlo zahtjevno i skupo.

Planovi mjesnih odbora U svim naseljima na području Općine Martijanec do početka prosinca održani su zborovi građana na kojima su se razmatrala financijska izvješća o poslovanju mjesnih odbora do konca listopada. Na zborovima su se također vodile rasprave za utvrđivanje okvirnih programa rada vijeća mjesnih odbora za 2008., mještani su razmatrali i druga pitanja od posebnog interesa za svoje naselje, a bilo je riječi i o realizaciji utvrđenih programa na području pojedinog mjesnog odbora u tijeku mandata sadašnjeg Općinskog vijeća.

Na zborovima su utvrđene prioritetne potrebe pojedinih mjesnih odbora koje će se uvrstiti u programe rada za 2008. godinu.

Slanje – asfaltiranje ceste s parkiralištem ispred društvenog doma, promjena prozora na društvenom domu i uređenje putova.

Sudovčina – opremanje i uređenje kuhinje u domu Vrbanovec – postavljanje poda u domu, nabava plinskih peći Martijanec – uređenje prostora za Klub mladih, daljnje uređenje doma i tekući popravci Čićkovina – uvođenje grijanja u društveni dom, uređenje prostorije za mlade Madaraševac – uređenje sanitarnih prostorija u društvenom domu Rivalno-G. Martijanec – uređenje sanitarnih prostorija u društvenom domu, nabava inventara Križovljan – uvođenje kalorifersko-plinskog grijanja u društvenih dom, unutrašnje uređenje doma Hrastovljan – ugradnja plinskog bojlera i grijanja u kuhinji društvenog doma i sanitarnim prostorijama, uređenje prostorije za sastanke Poljanec – ugradnja novih prozora i obnova fasade na društvenom domu, uređenje okoliša oko doma, izgradnja kapelice Svi MO također su uvrstili i uređenje mjesnih odnosno poljskih puteva.

6

OGLASI

24. prosinca 2007.

24. prosincca 2007.

Božić dolazi

Obiteljski blagdan

Prve nedjelje u prosincu, počelo je doba Adventa ili došašća. Vjernici se intenzivno pripremaju kako bi što ljepše i svečanije proslavili Božić. Odlaze na jutarnje mise zornice jer to je doba molitve i budnosti. Obavljaju veliku ispovijed razmišljajući o svom načinu života i svojim grijesima. Na ispovijedi se pomiruju s Bogom kako bi čista srca primili maloga Isusa na pričesti.

Advent je doba radosnog iščekivanja Božića, a najviše se raduju djeca.

Stari običaji na Badnjak i Božić i danas se čuvaju u obitelji Kovaček u Sigecu. Anica sa suprugom imaju četvero djece. Ovoj domaćici obitelj je svetinja, a vjerski su osjećaji snažni. Opisuje ih kroz stihove svojih pjesama, a želja joj je jednog dana izdati i zbirku pjesama. Evo, kako je nekad izgledala priprava za blagdan prema kazivanju Anice Kovaček.

Badnjak i Božić Nekad nije bilo novaca za slatkiše, pa su djeca uzimala „cukore“ s bora, a u prazne omote stavljala komad repe.

Ukućani su sami izrađivali ukrase za bor - zvijezde, kuglice, anđelčiće i šarene lančiće od kolaž papira. Domaćice su pekle medenjake i druge kolačiće kojima su ukrašavali bor.

Badnjak je završetak svih priprema. Do podneva se strogo posti. U podne se zajedno moli, jede grah i riba. Poslije domaćin donosi bor u kuću i djeca ga oduševljeno kite. Domaćice za večeru peku buču, mlince, štrukle sa hajdinom kašom i zeljem.

Kuha se hladentina koja će se jesti na Božić. Domaćin na sredinu stola postavlja križ od ražene slame i oko njega posipa novac, te zrnje i sjemenke svega bilja što je rodilo u polju - grah, kukuruz, ječam, pšenica, zob, koštice od tikvi. Sve se prekrije bijelim grubim stolnjakom od konoplje.

Dok večernji zvon zazvoni Mariji pozdravljanje, svi izmole „Anđeo gospodnji“ i večeraju. Poslije domaćin ugasi svjetlo, izađe i vrati se s upaljenom svijećom. Počne „bajati“. To je starinska božićna i novogodišnja

Ludbreški Betlehem

Za božićne-novogodišnje blagdane mnogi navrate u ludbrešku župnu crkvu, između ostalog, i zbog sve poznatijih jaslica ili bolje rečeno Betlehema u malom. Svi im se dive, a glas o ludbreškim jaslicama daleko se čuje, pa svrate pogledati i oni koji ih još nisu vidjeli.

Za postavu malog Betlehema u župnoj crkvi bilo je potrebno oko tjedan dana rada, najprije je bilo nužno isprazniti prostor svetište, a zatim prići montaži niza elemenata od raznih materijala koje je izradio Ćiro Višnjić, majstor iz Varaždina. Ludbreški Betlehem ima dimenzije je 6 x 6 metara s nizom detalja koji su iziskivali umijeće, upornost, strpljivost i trud članova župnog vijeća koji su postavili ludbreški Betlehem.

čestitka sa željom da svi budu zdravi i veseli, kao u polju mlade srne i jeleni, da urode polja i gorice, umnoži se perad i stoka, da Bog udijeli svoj mir i blagoslov. Pod stolom je obavezno prostrta slama. Na kraju svi radosno odu na Polnoćku, pjevaju Božićne pjesme i poklone se malom Kralju

V SUSRET BOŽIĆU

šteli bi lepo božića slaviti zato treba hajd posli napraviti. krasno zgledi hižica zglancana čista v koji kolači dišijo, borek blista. i svoja srca za božić pripravljamo grehe spovedamo, zla se ostavljamo. kinčajmo srca za rođendan krista! nek sako srce ljubavlju sja dobra dela činimo, blage reči govorimo. betežnike pohodimo, žalosne razveselimo… ta vetrovita, zdena zima božićnu radost v sebi ima. kmicu greha jarko svetlo bo rezbilo nebesko dete za nas se rodilo nek svemir i sa zemlja slavi rođenje božje ljubavi.

(Anica Kovaček) Zapisala: Željka Namesnik

Ponos je i sreća biti dio akcije o Betlehemskom svjetlu

đači iz cijele Europe i na ekumenskom slavlju pale svjetlo koje zatim u fenjeru nose u svoju zemlju. I mi smo svjetlo ponijeli u našu zagrebačku katedralu. Tu su fenjere upalili izviđači iz svih krajeva Hrvatske za svoje župe – ispričala nam je Tea Car koja je zajedno s Ivanom Škorjanec prije četiri godine otputovala u Beč s izaslanstvom hrvatskih

Blagdanske slastice

pred jaslicama. Nakon mise slijedi radosna razmjena čestitaka. Slavlje se nastavlja u obiteljima, a djeca uživaju u kolačima i valjanju po slamici.

-Želim mir i dobrotu za sve ljude. Blagoslovljen Božić! – poručila je Anica i poklonila pjesmu našim čitateljima: O, ne strašim se i nesem tožna ja kaj dohađa zima, prazna, zmržjena. ta vetrovita, pusta, zdena zima božićno veselje nosi sima.

izviđača po Betlehemsko svjetlo.

-Bilo je stvarno nešto posebno. Napokon se okupilo brdo izviđača, sretneš kolege koje si upoznao na nekoj izviđačkoj akciji i kojeg dugo nisi vidio ni čuo. A onda shvatiš koliko si ponosan kad znaš da si dio takvog događaja, misa posvećena Betlehemskom svjetlu i izviđačima, a ti si jedan od njih. Da, pono-

san si što si bio dio priče o kojoj svi govore, ponosan si kaj nastavljaš i nadograđuješ ono što se započelo jako davno. Jednostavno, bila sam sretna – prisjetila se Tea jedinstvenog događaja.

Dolazak Betlehemskog svjetla znači za izviđače nekoliko lijepih akcija za blagdanske dane. Provodit će akcija „Pružimo ruku dobre volje“ posjetom ludbreškoj školi, vrtićima i „Suncu“ donoseći čestitke, prigodne poklone i, naravno, Betlehemsko svjetlo.

Na Badnjak će izviđači posjetiti dežurne službe u Ludbregu i uputiti božićnu čestitku putem radija.

Ludbrežani mogu Betlehemski plamen preuzeti lampašima u župnoj crkvi i ponijeti ga svojim domovima. (ah)

7

Predlažemo vam božićne i novogodišnje kolače naših čitateljica

Dani su radosti, blagdana, obiteljskog okupljanja. Domaćicama je uvijek posebno ugodno ako svojim umijećem razvesele ukućane.

Ovo su recepti koje vam predlažemo jer su ih naše kuharice same zavoljele pripremajući ih za svoje obitelji i prijatelje. Nadamo se da ćete ih isprobati i pripremati u ove blagdanske dane, ali i u drugim prigodama.

Tea Car bila je među izviđačima koji su prije četiri godine u Beču preuzeli Betlehemsko svjetlo i donijeli ga u Hrvatsku

Ludbreški izviđači tradicionalno donose Betlehemsko svjetlo u ludbrešku župu s porukama mira, ljubavi i zajedništva.

Hrvatski izviđači sudjeluju u donošenju Betlehemskog svjetla s porukom mira i ljubavi već punih petnaest godina. Ove su godine naši izviđači preuzeli svjetlo 16. prosinca u varaždinskoj katedrali, a u ludbreškoj župnoj crkvi predali ga vjernicima ludbreškog kraja. Svi ljudi Božić mogu dočekati uz plamen mira upaljen u štalici Isusova rođenja.

-Okupili smo se u Zagrebu i autobusom putovali u Beč. Svjetlo se pali u štalici Isusovog rođenja u Betlehemu kolege iz Austrije donose ga u Beč.

Tamo se okupljaju izvi-

U BLAGDANSKOM OZRAČJU

KOLAČ OD MAKA I JABUKA (predlaže Grozdana Bohorč, restoran „Fantasy Ludbreg“ ) Sastojci: 5 jaja, 8 dag šećera u prahu, 5 dag maslaca, sol, 20 dag mljevenog maka, 4-5 jabuka Za premaz: marmelada od marelice Priprema: Jabuke ogulite, pa narežite 12 do 14 okruglih, centimetar debelih ploški kojima pažljivo izdubite sredinu. Izmiješajte smjesu za biskvit i ulijte je u namašćen i pobrašnjen kalup.

Po nepečenoj smjesi pravilnim razmacima rasporedite ploške jabuka i sve pecite 30 minuta na 180 stupnjeva. Čim kolač izvadite iz pećnice, premažite ga dobro zagrijanom marmeladom od marelice.

Recepte Grozdane Bohorč možete i ove godine pronaći u posebnom izdanju „Tene“ pod nazivom „Božićni kolači“ u kojem su najbolji recepti vrhunskih hrvatskih slastičara i kuhara.

MEDENJACI (predlaže Anica Križanić, Hrastovsko) Sastojci: 50 dag mekog brašna, 20 dag meda (od kestena ili šumsko-livadni), 15 dag šećera, 8 dag margarina, 2 jaja, 2 ravne žlice sode bikarbone, 2 žlice vrhnja, malo cimeta.

Priprema: Sve zamijesite, radite kuglice i pecite.

ZVJEZDICE (predlaže Nevenka Petričević, Ludbreg) Sastojci: 35 dag glatkog brašna, 25 dag margarina, 20 dag šećera u prahu, 4 tvrdo kuhana žumanjka (još tople ispasirati kroz cjedilo) 1 cijelo jaje, po potrebi malo vrhnja.

Priprema: Zamijesite tijesto od navedenih sastojaka i ostavite da malo odstoji. Rastanjite tanko tijesto i režite kalupima (zvjezdice) kolačiće. Pečene kolačiće po dva slijepite pekmezom po želji.

„ZAVOJCI S PEKMEZOM“

KRAŠOTICE (predlaže Vesna Markulinčić, Komarnica) Sastojci: 55 dag glatkog brašna, 25 dag margarina, 15 dag smeđeg šećera, 3 cijela jaja, 3 žlice meda, žličica sode bikarbone, 20 dag grubo sjeckane čokolade Priprema: zamijesite navedene sastojke, stavljate ih žlicom na lim, poravnajte u oblik „krašotica“ i peći.

Marija Rajh, Globočec Sastojci i priprava tijesta: 0,25 l mlijeka, 1 kvas (4 dag), namočite kvas i ostavite dizati. Dodajte 6 žlica šećera, 1 l brašna, ¼ l masti ili margarina, malo soli i mlijeko po potrebi da umijesite tijesto.

Priprava: Izradite tijesto na dasci i ostavite da se diže oko pola sata. Rastanjite, namažite nadjevom i savijte kao štrudlu.

Režite na komade debljine prsta i slažite u dobro podmazani lim.

Rezana strana mora biti okrenuta prema gore ( kolače ne stavljajte preblizu jedan do drugoga, jer se dižu prilikom pečenja). Kolače prije pečenja ostavite da se dižu pola sata. Pecite na laganoj vatri.

Pečene posipajte šećerom u prahu. Za nadjev može mak, orasi ili pekmez.

Pripremila: Željka Namesnik

8

SUSRETI

24. prosinca 2007.

Barica Posavec, bivša ludbreška slastičarka

Slatke čarolije Baričinih ruku

Bilo slastica i za zimu, a znam da se mnogi još i danas sjećaju mog zimskog sladoleda

Saša Sabol iz Globočeca već godinama radi na bušotinama u Siriji

Za bolji život

Visoke dnevne temperature, niske noćne, pijesak i deve svakodnevica su u životu Saše Sabola iz Globočeca već nekoliko godina.

Globočec je u dobroj mjeri zamijenio Sirijom gdje radi na ispitivanju bušotina. Život i rad u posebnim uvjetima za Sašu su iz dana u dan novo iskustvo, donosi upoznavanje drugačije kulture življenja.

-Muslimani žive sasvim drugačije. Za vrijeme Ramazana oni gotovo da ništa i ne jedu što mi je teško zamisliti posebice jer rade dvanaest sati dnevno težak fizički posao. Njihove obitelji su puno brojnije od naših. Pa, i nije to tako čudno jer neki od njih imaju i do četiri žene, a ponekad se brakovi i danas dogovaraju - kaže Saša.

Kulturne navike i vjerski običaji ne stvaraju prepreku u međuljudskim odnosima i za vrijeme rada

svi znaju da mogu računati jedni na druge, a postoji i međusobno poštovanje što je sve veoma bitno na zahtjevnom poslu. Većina ondje zaposlenih teže se suočava s drugačijim klimatskim uvjetima.

-Na početku smo nakon kiše očekivali da će se, s obzirom na velike vrućine, tlo brzo osušiti. No, sušenje je potrajalo tri dana jer je zemlja drugačija. Zna zapuhati i jak vjetar - ističe Saša.

U Siriji rade liječnici i kuhari iz Hrvatske koji naše radnike jelima podsjećaju na domovinu. Ako se zaželite shopinga, pamuk je iznimno jeftin. Za malo novaca, kaže Saša, možete kupiti kvalitetne odjevne predmete od pamuka, a bezbrižno možete putovati bespućima Sirije.

-Eh, kad bi cijene benzina kod nas u Hrvatskoj bile tako niske kao u Siriji.- veli.

Pedesetih godina živjelo se teško i loše. No, to nije spriječilo Baricu Posavec da zajedno sa svojom sestrom otvori slastičarnicu u Ludbregu. Barica je završila školu za slastičarku u Koprivnici i još je dodatno položila ispite u Varaždinu. Kratko vrijeme radila je u svojoj struci u Koprivnici, a zatim je otvorila vlastitu radnju u Ludbregu.

-Bilo je teško, pogotovo u početku jer nije bilo novaca, znači bilo je slično kao i danas. U početku smo osim sladoleda gostima prodavale bombone na vaganje, sokove, čaj, kavu i kolače. Sladoleda je bilo 5-6 vrsta, kava tada baš i nije bila tako popularna kao danas, a za kolače i nije bilo previše novaca. Sladoled se prodavao ljeti, do polovice mjeseca kolovoza. - prisjeća se Barica.

Sladoled, lizike, šećer

Saša radi na separatoru u servisu za bušotine. Radnici žive u kampu, a smjena traje pet tjedana. Dakle, pet tjedana u Siriji, a pet tjedana je s obitelji u Globočecu. Velika udaljenost i odvojenost od obitelji mana je terenskog posla.

-Djeci želim osigurati ugodan život i dobro školovanje. To je razlog zbog kojeg se svaki put iznova ukrcam u zrakoplov – rekao je Šaša. (ivh)

Nekada redoviti posjetitelji Baričine slastičarnice prisjetiti i drugih slatkih čarolija, pravih slastičarskih lizika i jabuka prelivenih šećerom.

-To su morale biti, prave jabuke domaće mušancike i sve otprilike jednake. U njih je trebalo staviti štapić i stavljati ih u vrući šećer – otkriva nam malu slastičarsku tajnu Barica.

Najviše posla je bilo, dakako, za Svetu nedjelju. No, Barica se prisjeća vremena iz bivše države kad su se u Ludbregu okupljala djeca i mladež radi sleta odnosno proslavu ondašnjeg Dana mladosti krajem svibnja.

-Učiteljica Franciska Schubert je pripremala tu djecu. Uvijek su došli k meni. Tada se zaista prodalo puno

sladoleda. Događalo se puno puta u mojem poslu da djeca nemaju novce, pa se za njih uvijek našla kuglica na poklon. Danas se neki sjete kako su dobili sladoled kao djeca kod mene i uvijek mi je drago što im je to ostala lijepa uspomena. Naravno, djeca obožavaju sladoled – prisjeća se Barica.

Na motoru Nekad se nije bilo lako baviti slastičarskim poslom, ali prevladala je ljubav prema ovom zanimanju, pa Barici čak nije bio problem otići po robu u Varaždin na motoru. Naravno, bila je to u početku prava atrakcija, ali ubrzo Barica je na motoru bila u Ludbregu i Ludbrežanima uobičajena pojava.

Slastičarstvom je došla do mirovine. No, već se tridesetak godina bavi i skupljanjem starih predmeta, pa je tako skupila dosad pravu malu zbirku. Još uvijek vedra duha, uvijek spremna za razgovor, a njezin poznati smisao za šalu ne napušta niti danas. (željka namesnik)

Pčelar-hobist Krešimir Šalig dobio priznanje za kvalitetu svog meda na županijskoj izložbi

Za bagremov med 97,5 od 100 mogućih bodova Naš relativno čist kraj bogat je šumama, livadama i voćnjacima i drugim medonosnim biljem, pa je sasvim uobičajeno da je puno pčelara koji prave med od bagrema, lipe, kestena, livadni med i druge vrste ove ljekovite hrane. Sve su to hobisti, uz nekoliko iznimaka, koji se pčelarstvom bave iz hobija i med proizvode uglavnom za svoje potrebe.

Među njima je i Krešimir Šalig iz Ludbrega koji je nedavno u Varaždinu na prvoj izložbi meda Varaždinske županije dobio priznanje za bagremov med koji je dobio visoke ocjene. Pčelari, uglavnom hobisti, poslali su na izložbu 40 uzoraka.

-Sasvim sam slučajno dao med na ocjenjivanje, onak iz štosa da vidim kakva mu je kvaliteta. Iznenadio sam se jer je moj bagremov med ocijenjen najvišom ocjenom, dobio je dobio 97,5 od mogućih 100 bodova - ispričao je Krešimir.

Pčelarenje smatra izazovnim hobijem kojim zajedno s lovom upotpunjuje želju da što više vremena provodi u prirodi.

-Pčelarstvom kao hobijem počeo sam se baviti prije 15 godina.

Na svoja dva pčelinjaka od kojih je jedan smješten u šumi Križančija kod Malog Bukovca, a drugi u vinogradu, imam 35 košnica i po košnici

skupim 20-30 kg meda. Za visoku kakvoću najbitnije je da se prije svake paše med izvrca. Inače, košnice redovito selim na Dravu kod Malog Bukovca, ali i na pčelinje ispaše u Viroviticu i Čazmu gdje ima puno lipovih šuma sa čistom i netaknutom prirodom – objašnjava Krešimir.

Preko zime pčelama treba osigurati mir, a njihove „domove“ štititi od najezde miševa.

Pčele su neumorne radnice i svaki zaljubljenik u pčelarstvo uživa promatrati njihov rad.

-Život i opstanak pčela, a time i prinos meda, ovisan je o medonosnom bilju. Tako sam u blizini svojih

pčelinjaka posadio vrbe, evodiju, lješnjak, bagrem, divlji i pitomi kesten.

Pčelarstvo je smirujući hobi, jer pčele ne vole galamu, brze pokrete, žurbu. Rade po principu sve za jednu, jedna za sve. Od pčela bi ljudi mogli puno naučiti o redu, radu, disciplini, ekonomiji, ekologiji – smatra Krešo.

Zima bez meda i pčelinjih proizvoda je nezamisliva u borbi protiv prehlada. Zato treba zapamtiti savjet – najbolje je med konzumirati rastopljen u tekućini koja nikako ne smije biti vruća jer gubi ljekovita svojstva na visokoj temperaturi. Dakle, pijte rastopljeni med u mlakom čaju, vodi. (marina hižak)

24. prosincca 2007.

Zdenko Oreč, umirovljeni učitelj, haiku pjesnik i još štošta

SUSRETI

Zazirem od tehnologije, više volim šumu i gorice

9

Koliko se cijeni njegovo haiku stvaralaštvo pokazao je posjet televizije iz domovine haikua - Japana Dobro ga pamte mnoge generacije učenika ludbreške škole. Mnogima je bio omiljeni predavač, osebujna stila, prenosio je tajne i ljepotu hrvatskoga jezika.

Učitelj Zdenko Oreč danas u mirovini, ali ne miruje. Aktivan u društvenom životu grada i posvećen svojim brojnim hobijima.

Polako se približava 50. obljetnici dolaska u Ludbreg. Rodom je iz Zvečeva kraj Voćina. Nakon učiteljskog staža u Slavoniji, Lici i Istri, slučajnim spletom okolnosti dolazeći u posjet prijatelju Zvonku s kojim je dijelio studentske dane i strast prema ribolovu, zastao je u Poljancu.

-Dopalo mi se. Upitao sam trebaju li možda učitelja i ponudili su mu mjesto u nižim razredima pučke škole. I tako sam ostao. Bilo je to prije 43 godine. Može se reći da sam tada postao Ludbrežanin. Živim sa suprugom Božicom s kojom je u braku već 53 godine i otac dam dviju kćeri - najkraći je životopis učitelja Zdenka. Vrlo brzo prešao je na mjesto učitelja u ludbrešku školu gdje je ostao do umirovljenja 1985. godine.

Kroz dugogodišnji učiteljski rad skupljao je i objavio „bisere“ koje su njegovi đaci pisali u svojim zadaćama. U radu na školi i izvan škole uređivao je dječje časopise, vodio novinarsku i recitatorsku sekciju, čak i zbor.

Brojne aforizme, premetaljke, kratku lirsku prozu, šale i haiku, objavljivao je u brojnim tjednicima i dnevnim novinama.

Haiku je trenutak neposrednosti Već više od desetljeća niže uspjehe i priznanja za pjesme u drevnoj japanskoj pjesničkoj formi. Dobitnik je niza nagrada i priznanja za svoje stvaralaštvo, cijene ga u zemlji i svijetu.

Izdao je i nekoliko zbirka haiku poezije.

Fotomonografija “Hrvatska” Marija Novaka

Priča o domovini kroz objektiv kamere

Na 340 stranica formata 28 x 35,5 cm nalazi se 250 fotografija velikog formata i srednjeg formata

Fotomonografija “Hrvatska” svojim izgledom i sadržajem nadilazi dosadašnja izdanja o Hrvatskoj, baš kako je na stranicama naših novina i najavio početkom ove godine, autor Mario Novak, naš Ludbrežanin u New Yorku.

Knjiga ima ručno tistkane korice, a print je talijanskog studija u Milanu. Na 340 stranica formata 28 x 35,5 cm nalazi se 250 fotografija stranica velikog formata i srednjeg formata. Dio fotografija ručno je izrađen.

Korištene su i dvije kamere ručne izrade, sve na istom filmu radi identične kvalitete. Za snimanja je trebalo 60 dana terena, 18.000 km i 15.000 snimljenih fotografija visoke rezolucije.

Priča o našim krajevima -Dugo su trajale pripreme. Odabir i povezivanje motiva, potraga za posebnostima kao što su autohtone životinje, iziskuje dobru organizaciju. Snimanja je trebalo organizirati u jednom dahu, letjeti s lokacije na lokaciju da bi se danas mogao snimiti Kopački rit, a već sutra Krk.

Puno ljudi pomoglo je u pripremi i organizaciji terena, a surađivalo je i 20 naših fotografa. Želio sam i da popratni tekst bude nešto više od popisa suhoparnih podataka, da tekst Damira Konestre zanimljivo priča o našim krajevima. Obrađen je i kalnički kraj što prije nije učinio niti jedan autor - rekao je Mario Novak s kojim smo razgovarali u Zagrebu na Interliberu gdje je fotomonografija privukla veliku pozornost posjetitelja. Fotomonografija ima izdanje na engleskom, a bit će i na drugim svjetskim jezicima - talijanskom, njemačkom, španjolskom i portugalskom jeziku, pa će “Hrvatska” pokriti velik dio govornog područja.

I Ludbregu mjesto u knjizi Novak živi i radi u New Yorku već 22 godine kroz koje je stekao ime u svijetu fotografije. Život izvan domovine i poslovna putovanja utjecala su da priđe ovom projektu.

-Dugo je tinjala želja, a sazrela je nakon Domovinskog rata. Hrvatska je vani slabo turistički prezentira-

na što shvatiš dok putuješ svijetom. Stranci uopće ili malo poznaju Hrvatsku, a ti nemaš niti što pokazati.

Znaju tek za Dubrovnik, možda još dvije-tri lokacije. Želio sam zato pokazati naše raznolikosti, bogatstvo kulture i povijesti. Svjedok sam i da se prečesto Hrvatska spominje u negativnom političkom kontekstu. Ja sam napravio knjigu koja govori o duhu zemlje, a da bih to pokazao obuhvatio sam sve – od Iloka i Savudrije do Dubrovnika – pojasnio je Mario, a svoje mjesto u knjizi našao je i rodni Ludbreg.

Fotomonografija “Hrvatska” potpuno je samostalni Novakov projekt u koji je uložio 5 milijuna kuna. Promocija je održana sredinom studenoga u Trakošćanu čiji je dvorac na naslovnici, knjiga je predstavljena u New Yorku, a bit će i u drugim svjetskim metropolama. Mario će identične ili slične projekte raditi i za Tursku i Portoriko, pa za Izrael, Maroko, Brazil i druge zemlje.

-Sigurno ovo neće biti i moja posljednja o Hrvatskoj – najavio je Novak.

-Haiku sam zavolio najviše preko radova Vladimira Devidea i Zvonka Petrovića koji su vrhunski autori. Haiku je prirodno izražavanje, jedan neposredan trenutak koji je ovjekovječen u posebnoj formi pisanja – pojasnio je Oreč.

Inicijator je ludbreških susreta haiku-pjesnika koji se održavaju već desetak godina početkom ljeta kada u Ludbreg dolaze autori iz cijele Hrvatske. Uz susrete pjesnika tiska se zbornik haikua, a Oreč je sam je osnivač i pokretač haiku-rokovnika, u svijetu vrlo traženog izdanja.

Koliko ga cijeni svijet haiku-pjesništva potvrđuje i dolazak japanske televizije, a naš ih je haiku-majstor upoznao sa svojim omiljenim mjestima – pčelarskim imanjem, goricama i ludbreškim krčmama.

-Skroman sam po prirodi. Zazirem od informatičke tehnologije. Više volim šumu i gorice. Ljudi se danas previše zatvaraju i zanemaruju društveni život, zajednicu – smatra Oreč.

Pčelarstvom se bavi već četrdesetak godina i tajnik je ludbreškog pčelarskog društva. Slučajno je došao, slučajno ostao - i dobio Plaketu grada Ludbrega. (ana havaić)

Kanađanke našeg podrijetla posjetile rodbinu i prijatelje

Po inspiraciju u roditeljski zavičaj Svake tri do četiri godine nađu Katica i Alexandra Benedikt vremena za put iz daleke Kanade do Podravine radi posjeta obitelji. Majka je rodom iz Globočeca dok je kćerka rođena u Torontu. Alexandra govori hrvatski, a iako ne boravi ovdje često doista uživa u svojoj drugoj domovini.

-Sve stare zgrade i kuće su prekrasne i čine razliku između Kanade i Hrvatske. Iskoristile smo vrijeme boravka ovdje za putovanja kroz zemlju.

Ovdje je puno ljepše pogotovo meni jer sam zaljubljenik u povijest i radim u muzeju. Uz taj rad pišem i ljubavne romane, a za tako nešto ovdje je puno lakše pronaći inspiraciju. Nadamo se da će uskoro biti prilika za ponovni dolazak - ističe Alexandra.

Majci Katici od svega je najdraže što je ponovno imala priliku vidjeti svoju rodbinu. Drago joj je što i kćer rado s njom dolazi u Hrvatsku, njezin rodni kraj.

Obitelj Benedikt u Kanadi nije nepoznata, a i Alexandrin književni izraz ima svoje korijenje u obitelji.

Otac Božidar rodio se u Vinici. Njegova djela nalaze se i u našim knjižarama na hrvatskom jeziku, a može se ih se naći i na policama Gradske knjižnice i čitaonice Mladen Kerstner. Autor je preko četrdeset romana, a prema pojedinima režirao je i trilere. (ivh)

10

SA SVIH STRANA

24. prosinca 2007.

Nova zbirka pjesama „Mi djeca“ Barice Dobrin iz Martijanca

Pjesme za male i odrasle Pred mnoštvom ljudi koji mogu prepoznati i osjetiti lijepu riječ predstavljena je četvrta po redu zbirka pjesama samouke pjesnikinje Barice Dobrin iz Martijanca. „Mi djeca“ zbirka je pjesama za djecu. Za mnoge je ovo bilo iznenađenje jer Barica do sada nije objavljivala stihove za djecu. Pjesme su to koje po tematici i formi odgovaraju dječjoj dobi, prožete su opisom pejzaža i doživljaja te su isto tako zanimljiva za čitanje i odraslima.

U nekim pjesmama su junaci djeca, a u mnogima su to razne životinje, biljni svijet i mnoge teme iz svakodnevnog života. Dio pjesama u knjizi Barica posvećuje svojoj unučici Sari („…ova je pjesma za nju, za našu Saru, unučicu moju malu što budi radost, smijeh i šalu…“) -Želja mi je da stihovi iz dođu do što većeg broja čitatelja posebno djece, ali da i odrasli čitajući ponekad ove stihove i sami postanu djeca – rekla je Barica.

Zbirku je ilustrirao Antun Posavec, a u predstavljanju knjige sudjelovali su članovi „Sunca“, učenici škole iz Mar-

tijanca, Molitvena zajednica župe Martijanec, „Hrvatsko srce“ iz Svetog Đurđa, Udruga žena Struge, pjesnikinje iz emisije „Moje pjesme, moji snovi“.

Ovom je prigodom predstavljeno i drugo izdanje prve zbirke Barice Dobrin „Pjesmom do zvijezda“, a osim ovih izdala je i zbirku ljubavnih pjesama „Šaputanje na jastuku“ i duhovne pjesme „Pomori mi Marija“.

-Posebno sam zahvalna svim ljudima koji mi pomažu u mojim projektima. Sve je lakše uz pomoć dobrih ljudi – naglasila je Barica.

Na promociji zbirke „Mi djeca“ po prvi put je izveden igrokaz koji je napisala Barica, a izveli su ga učenici OŠ Martijanec. (željka namesnik)

„Žene iz centra svijeta”

Izložba za Božić „Žene iz centra svijeta“ u suradnji s udrugama „Sunce“ i „Život“ zajednički su predstavili radove i proizvode na prigodnoj božićnoj prodajnoj izložbi. U velikoj plesnoj Ludberginoj dvorani hotela „Putnik“ posjetitelji su mogli razgledati i kupiti božićne ukrase i čestitke, unikatne ruksake, ukrase izrađene od starog domaćeg platna, kućne brojeve izrađene u bakru, domaći med, heklane ukrase.

-Za izložbu sam napravila vjenčiće za vrata, srca, ukrasne damske torbice, ruže od perušine. Izrada ukrasnih ruža je malo složeniji rad jer prvo treba perušine ubrati, izrezati i navlažiti, pa kad se one osuše od njih se rade listići i stabljičica - rekla je Đurđa Novak.

Udruga „Život“ priredila je kolače koje su posjetitelji mogli degustirati i kupiti. (mh)

Novo kombi-vozilo u veljači U „Suncu“ kraj godine i blagdane dočekuju s neskrivenim zadovoljstvom. Akcija na prikupljanju sredstava za nabavu prijeko potrebnog kombi-vozila uspješno se privodi kraju. Ako sve bude kako je planirano, štićenici će se već u veljači vozili u sigurnijem i bolje opremljenom vozilu.

Akcija „To život nam znači“ pokrenuta je radi zamjene 18 godina starog vozila koje je Udruga primila kao donaciju. Danas to vozilo dnevno prelazi oko 150 km prevozeći štićenike u „Kuću Sunca“ i u obitelji.

-Projekt je počeo 25. siječnja 2007. godine kada je krenulo otvaranje adventskih košarica u akciji Hrvatsko-austrijske zajednice iz Varaždina. Prikupljen novac bio je prvi ulog namijenjen projektu. Pozna-

to je da je u tijekom godine održano niz akcija radi prikupljala sredstva. Potpora šire lokalne zajednice bila je neizmjerna.

Korak po korak akciju privodimo kraju.

Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi uplatom od 100.000 kuna zaokružilo čitavu akciju - rekla je Ružica Zlatar, predsjednica „Sunca“.

Božićno-novogodišnje čestitke, nakit za ukrašavanje borova i domova ove su godine zato štićenici izrađivali s puno radosti, a tradicionalno druženje članova uoči blagdana bilo je u posebnom ozračju.

Tijekom prosinca održan je humanitarni koncert, a štićenici i djelatnici zabavili su se tijekom likovne radionice na kojoj je svoj doprinos dao poznati varaždinski slikar Jurica Varga. (mh)

Blagdanski pokloni Ludbreška Udruga umirovljenika nastoji poboljšati život osoba treće životne dobi. Članovi se sastaju srijedom i petkom radi druženja,razgovora uz kavu i sok, te uz društvene igre čime upotpunjuju svoje vrijeme.

-Umirovljenički život je težak. Zato jedva čekamo druženja i izlete. Iako nemamo dovoljno novca činimo sve kako bi život bio što bogatiji i sadržajniji – rekla je Katarina Sačer.

U protekloj godini udruga je organizirala i 15 izleta, kao i razna druženja sa srodnim udrugama.

-Na druženjima pjevamo, pričaju se vicevi, tako da se zaista svi lijepo opustimo i proveselimo. A ionako je smijeh najbolji lijek za sve nedaće-rekla je Ana Bobetić.

U cilju bolje zdravstvene edukacije nedavno je varaždinsko Društvo za zaštitu od dijabetesa organiziralo akciju besplatne provjere razine šećera u krvi za članove ludbreške Udruge.

Udruga je za stalne članove s najnižim mirovinama osigurala prigodne poklon-pakete uz koje će ljepše provesti blagdanske dane. (mh)

24. prosincca 2007.

SA SVIH STRANA

Gradska knjižnica i čitaonica „Mladen Kerstner“

Korisna pričaonica na njemačkom jeziku Za tridesetak ludbreških mališana je dječji odjel Gradske knjižnice svako ponedjeljka, utorka i srijeda od 16 do 19 sati omiljeno mjesto.

Pričaonica na njemačkom jeziku koji je pokrenut prije dvije godine ubrzo je zainteresirao najmlađe Ludbrežane i njihove roditelje. Pod vodstvom Susanne Juričan izvorne govornice njemačkog mali polaznici u dobi od 4 do 8 godina kroz igru usvajaju riječi, rečenice i pravilan izgovor.

-Već znam puno riječi: die Sonne, der Tannenbaum, die Katze, der Fisch, der Schneemann, die Trommel - to je jako teška riječ. Crtamo, režemo, svašta radimo. Evo, sad bojamo Weinachtsmanna. To ti je djed Mraz. Moj bude nekak u žutom, nema veze kaj je zastvarno u crvenom - ispričala je šestogodišnja Karla.

Djeca uče u grupama do najviše šest polaznika što pruža puno pri-

Društvo Naša djeca „Ludbreg“ Najmlađa udruga u Ludbregu osnovana početkom jeseni prošle godine svojim aktivnostima dokazuje da je upravo njezino osnivanje bilo od izuzetnog značaja i radosti za djecu koja žele svoje slobodno vrijeme iskoristiti što ljepše i bolje.

DND je edukativna i humanitarna udruga koja okuplja djecu, roditelje, građane - prijatelje djece. Predsjednica je Marija Dodlek. Trenutno broji oko šezdesetak djece, a članarina za sve dobro došle nove članove iznosi simboličnih 12 kuna.

Cilj su aktivnosti u njihovom slobodnom vremenu na temelju njihovih interesa i želja, promicanje i ostvarivanje prava djeteta, pružanje podrške roditeljima pri odgoju

11

IZDVOJENO

Učenici predavači

lika za razgovor, komuniciranje sa svojim vršnjacima.

-S tetom igramo memory, bingo, tika-taka, kartamo mame-banane. Ta igra mi je najbolja. Tu moraš znati računati do 10! I puno pjevamo! Naučila sam Auf Wiedersehen, Eins zwei Polizei, Die Spielgruppe, Teddybär dreh dich um, Guten Tag. Njemački mi dobro ide i uopće mi nije teško učiti ga. Mi smo svi male

spužvice, odmah si sve zapamtimo!

- otkrila je vrckasta Marta.

Pričaonica je na izvornom jeziku čime djeca od najranije dobi usvajaju pravilan izgovor i vježbaju vještine slušanja.

-Prosvjetna sam djelatnica i jasno mi je koliko je umješnosti i topline potrebno za ovakav rad, a pogotovo s takvim mališanima. Susanne ima osobit senzibilitet za djecu i njihove socio-emocionalne specifičnosti.

Djeci pristupa individualno, što je vrlo važno. I pohvaljuje ih za svaku izgovorenu riječ što je jako važno za razvoj osjećaja ponosa. Moja Nika usvojila je jako puno njemačkih riječi, zna brojati, boje joj nisu strane. Postala je otvorenija, raduje se dolasku, a i stekla je prijateljice - ispričala je Lidija Novosel.

Oni koji se žele pridružiti malima na njemačkom mogu doći ponedjeljkom, utorkom i srijedom.

Još nedostaje prostor i obrazovanju od rođenja do završetka osnovnog školovanja.

Tijekom godine društvo je organiziralo likovnu i dramsku radionicu, igraonicu za najmlađe, a od sportskih aktivnosti badminton.

Početkom prosinca članovi udruge posjetili su kazalište u Varaždinu gdje je organizirana predstava „Bijeli klaun“. Uz besplatan organizirani prijevoz djeca su uživala u Varaždinu i doživjela su pravo kazalište.

Novi izleti planiraju se u proljeće, a zasigurno i ponovni posjet kazališnoj predstavi. Povodom Dječjeg tjedna predstavnici Udruge posjetili su ured gradonačelnika, te su tom prilikom izrazili svoje želje i prije-

dloge, a posjet će pamtiti zbog lijepog i srdačnog prijema.

-Lijepo je raditi s djecom, no problem je što još uvijek nemamo svoj prostor gdje bi se mogli redovito sastajati i baviti se svojim aktivnostima. Nadamo se da će se to uskoro riješiti na radost djece i nas voditelja - naglasila je Marija Dodlek.

Udruga sudjeluje i na danima otvorenih vrata u osnovnoj školi, a dramska grupa nastupa u galeriji“ ZB Art“ s izvedbom „Male sirene“. Čestitke i blagdanske ukrase već su izradili. „Ljubav u srcu neka vas prati, sreću i mir Božić će vam dati“ – poruka je s njihove čestitke za sretne blagdane. (žn)

Kako učenici mogu preuzeti ulogu učitelja pokazali su učenici 3d razreda Osnovne škole Ludbreg Dorin Dvorski, Bruno Filip, Ivana Gašparić, Goran Glavak, Karlo Namjesnik i Viktorija Zlatar održali su predavanje „Životinje našeg kraja“. Sat su održali u gradskoj knjižnici.

-Sami smo pronašli informacije o životinjama, prolistali preko tridesetak knjiga, tražili smo slike životinja i tekstove koje bismo mogli koristili. Odabrali smo vjevericu, ježa, lisicu i zeca -ispričao je Goran Glavak.

Saznanja da jež cvili, rokće, cvrči i zviždi, a u opasnosti da se može i glasno derati, da zec skače do metar u visinu i tako provjerava je li neprijatelj u blizini, a da li-

sica glumi kao bi prevarila plijen, iznenadila su mnoge.

-Radila sam intervju sa svojim djedom koji je dugo godina lovac. Upoznala sam prijatelje kako lovci brinu za životinje zimi kada padne snijeg, a životinje tada teže pronalaze hranu. Dobro smo utvrdili i razliku između lovca, krivolovca i zvjerokradice - rekla je Viktorija Zlatar.

Doznajemo da je veliko zanimanje za takvu prezentaciju jer potiče kreativnost.

-Često dolazimo u knjižnicu sa svojim učiteljicom. Danas su naši prijatelji i učiteljica Spomenka Lisjak bili učenici. Puno nam je zanimljivije u knjižnici nego u školi. Šteta što ovakvi susreti nisu češći - priznali su složno. (mh)

Ludbreg u veljači domaćin prvenstva u twirlingu Ludbreg će zahvaljujući stalnim uspjesima “Ludbreških mažoretkinja“ će krajem veljače biti domaćin državnog prvenstva u twirlingu. Članice već marljivo vježbaju kako bi što spremnije dočekale ovaj važan događaj za ludbreški kraj i predstavile se na važnom natjecanju pred domaćom publikom u najboljem svjetlu.

Tradicionalna Božićna priredba koju su pripremale mažoretkinje svake godine krajem prosinca po prvi puta od osnivanja neće se održati.

-Priredbu odgađamo iz tehničkih razloga, ali vježbamo nastup za sponzore, prijatelje i sve one koji podržavaju naš rad.

Taj ćemo program izvesti u prvoj polovici veljače, dakle, uoči prvenstva u twirlingu - istaknula je Zdenka Ernoić, predsjednica mažoretkinja.

Ako ste u međuvremenu za predviđenu, a odgođenu priredbu kupili kartu za tombolu, morate je sačuvati do nastupa u veljači kada će se izvući sretni dobitnici nagrada. (žn)

12

OGLASI

24. prosinca 2007.

24. prosincca 2007.

KULTURA

„Grad, šuma, otok“ Ružice Cindori

Slikarica Elvira Vidović, prvi put samostalno izlagala u Ludbregu

Radost stihova Mnogi se sjećaju Ludbrežanke Ružice Cindori iz Gradske knjižnice i čitaonice „Mladen Kerstner“ koja je nekada bilo njezino radno mjesto.

Na istom mjestu nedavno je predstavila nove pjesme i knjigu „Grad, šuma, otok“. Knjiga je dobila nagradu „Dobriša Cesarić“ koju dodjeljuju Grad Požega i Društvo hrvatskih književnika Ogranak slavonsko-baranjsko-srijemski za najbolju neobjavljenu pjesničku zbirku.

To je njezina već šesta objavljena knjiga i nije skrivala radost što stihove iz nagrađene zbirke može podijeliti s dragim poklonicima pjesništva svojeg zavičaja.

-Prije dvadesetak godina otišla sam u Zagreb, te mi je posebno drago što imam priliku u Ludbregu predstaviti svoju nagrađenu zbirku pjesama. Bilo je nagrađenih pjesama tijekom mog višegodišnjeg pisanja, ali ovo mi je najdraža nagrada - rekla nam je Ružica.

Rođena je u Ludbregu 1961. godine. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, diplomirala je komparativnu književnost i filozofiju. Radi u

USPAVANKA

Strpi se. Život će proći lagano kao saonice kroz snijeg.

Svaka bol naći će svoje mjesto.

Iz pijeska mukotrpno ćeš ispirati zrnca olova i zlata, pod glinenim nebom spaljivati velike čežnje i osvrtati se nepoznatim krajolikom.

Prepoznatljiva će ostati samo seoba lastavica, kao širok zamah jeseni spram juga.

Pripremila i odabrala: Željka Namesnik

Maja Djerek i Ružica Cindori na promociji knjige knjižnici „Vladimir Nazor“ u Zagrebu. Osim objave pjesama i članaka u mnogim časopisima, zbornicima i na Radio Zagrebu, također je objavila zbirke pjesama „Lomače zelenila“, „Rez nezacijeljen“, „Krugovi“, „Udaljenost“, „Ludbreški listopad“, „Strpljivost“. Ružica je članica Društva hrvatskih književnika.

U predstavljanju knjige sudjelovala je pjesnikinja Maja Djerek koja je naglasila kako je ovo najzrelija Ružičina knjiga, te je našoj pjesnikinji i svojoj prijateljici poklonila stihove „Molitva za pjesnikinje“ u kojoj su uživali svi posjetitelji promocije.

Urednik knjige Delimir Rešicki naglasio je:

-Ona je pjesnikinja koja je ovom zbirkom pokazala kako je u stanju stihovno kondenzirati ono o čemu danas doista vrijedi misliti- bez obzira na to što simulakrum danonoćno tvrdi kako uz virtualni kruh ponajbolje idu stvarne pilule za lak san, on nam svejedno, prečesto, ne dolazi. Skriven je, možda, na stranicama tolikih knjiga koje nikada nećete uzeti u ruke, ali koje zato neće biti ništa manje mudre. Mnoge od njih, vjerujte, napisane su i pišu se i danas, u stihu – istakao je Rešicki“ Za čitatelje „Ludbreških novina“ prenosimo stihove jedne od pjesama Ružice Cindori iz zbirke „Grad, šuma, otok“.

Ritmička skupina KUD-a “Anka Ošpuh”

„Vještice“ u Karlovcu, solistice u M. Bistrici Ritmička skupina KUD-a “Anka Ošpuh” po prvi je put sudjelovala na 18. Susretu amaterskih plesnih skupina Hrvatske. Susret je održan sredinom studenoga u Karlovcu, a Ludbrežanke su izvele koreografiju “Chicago Witch” na temu iz filma “Chicago”. Bio je to prvi nastup skupine od 12 godina na više na ovakvoj priredbi i u 30 godina KUD-a prvi ovakav angažman jedne ritmičke skupine. Naše su djevojke pokazale da mogu uspješno konkurirati plesnim skupinama iz čitave Hrvatske.

Njihove plesne točke krasi ujednačenost i ritmička preciznost.

Uvježbavaju ih Ana Katalenić i Ivana Kovačić.

-Nas dvadesetak djevojaka iz starije grupe plešemo na klasičnu i na popularnu glazbu koju volimo i slušamo. Na probama je uvijek zabavno, no kad Ana i Ivana podignu glas, onda samo ozbiljno! Uživam

Blagdanski program Završavaju blagdanski programi kojima su ludbreške udruge građanima čestitale Božić i Novu Godinu. Na blagdan Svetog Stjepana župni zbor priredit će koncert u crkvi s početkom u 18 sati. KUD „Anka Ošpuh“ svojim programom predstavit će se u petak, 28. prosinca kino-dvorani Pučkog otvorenog učilišta „Dragutin Novak“. Program počinje u 18 sati.

Tijekom prosinca održani su koncert Puhačkog orkestra grada, programi „Dječji vrtići gradu“, „Božićna bajka“ učenika škole i župnog ureda, program mažoretkinja, a još uvijek se mogu razgledati izložbe radova članova Likovnog udruženja Ludbreg u prostoru učilišta, „Žena iz centra svijeta“ u dvorani hotela „Putnik“, te izložba slika i keramike u galeriji „ZB Art“.

LUL-ovci izlažu Do kraja godine u izložbenom prostoru POU „Dragutin Novak“ poklonici likovne umjetnosti mogu razgledati tradicionalnu godišnju izložbu slika članova Likovnog udruženja Ludbreg. Predstavlja se petnaestak umjetnika, uglavnom slikara, koji izlažu 27 slika i tri skulpture. Na izložbi se predstavljaju: Branko Budimir, Dražen Gložinić, Anica Havaić, Anita Horvat, Nataša Ivanuša, Marija Kovačić, Đurđa Međimurec, Zoran Miljković, Zrinka Mutić, Snježana Pavičić, Stanko Sabol, Vesnica Seđek, Dejan Štefanek, Elvira Vidović i kipar Željko Petković. (mh)

13

u plesanju, mi smo svi jedna složna škvadra, a ples je postao naš veliki prijatelj - rekla je Izidora Dijanušić.

U KUD-u planiraju organizirati i dodatnu edukaciju voditeljica kroz seminare i stručnu literaturu.

Mala pak ženska vokalna skupina sudjelovala je na državnoj smotri u Mariji Bistrici na kojoj su Ludbrežanke zastupale Varaždinsku županiju.

Za potrebe nastupa neke pjesme uvježbane su troglasno radi kriterija za nastup. Nakon cjelokupnog programa stručno je povjerenstvo izrazilo zadovoljstvo viđenim uz davanje savjeta za što kvalitetnije nastupe u budućnosti. Neki od prikazanih nastupa bit će predloženi i za sudjelovanje na međunarodnim smotrama.

Ludbrežanke su nastupile pod vodstvom Zdenke Knapić iz Varaždina koja izvedbu na državnoj smotri smatra jednom od najboljih do sada. (mh,ivh)

Slike su odraz onog što osjećam Ludbreška umjetnica Elvira Vidović svojom prvom samostalnom izložbom slika „Boje ludbreškog kraja“ predstavila se nedavno sugrađanima. Poklonici umjetnosti mogli su uživati u 30ak ulja na platnu i akrilika.

-Intenzivnije slikam zadnjih s e d a m godina. U središtu zanimanja u p o če c i m a su bili pejzaži i mrtva priroda i radovi suhim pastelom koji su odisali realizmom. Kasnije sam se udaljila od takvog izraza i pronašla u sebi više sklonosti za slikanje bojom. To nije došlo odjednom. Uvidjela sam da se upornošću i s nadarenosti može mnogo postići. Inspiraciju za ovu izložbu pronašla sam u svom Ludbregu - trgu, dvorcu, kućama, u pejzažima našeg kraja, u livadama, šumama, labudovima na ribnjaku. Sve slike s izložbe nastale su u dva mjeseca, radila sam u večernjim satima i noću rekla je Elvira Vidović.

Svoju inspiraciju traži u urbanom motivima, a veliku pozornost posvećuje načinu rada.

-Većinom slikam građevine, crkve, kapelice, dvorce, ono što povijesno obilježava neki grad.

Slike mi obiluju oštrim linijama.

Boju na podlozi oblikujem špahtlom, nanosi su grubi i pritom upotrebljavam uljane boje dok kist koristim samo za nanos boje.

Tako boja, a i slike dobivaju i na slojevitosti i na ekspresivnosti.

Koristim pretežito ljubičaste i plave tonove, pa unatoč dramatičnom svjetlo-tamnom dijalogu, svi prizori odišu mirnoćom - pojasnila je Elvira.

Najradije slika uljem na platnu i akriliku. Obje tehnike uvjerljivo dočaravaju raspon boja.

-Slikam ulice i gradove bez ljudi. Svatko se može smjestiti u jedan dio prizora, zamisliti sebe u nekoj uličici. Želja mi je potaknuti promatrača na razmišljanje, da se svatko upita korača li samo nijemo ili obraća pažnju na ljude oko sebe. Dakle, zamislimo samo da smo mi na toj slici - objasnila je umjetnica naglasivši da slika mora imati dušu.

-Slika mora dati poruku. Ona je odraz mog duševnog stanja koje sam duboko u sebi proživjela i onda u zanosu to iskustvo prenijela na platno. Ne želim da ona samo pokriva zid u nečijem domu. Želim da ljudi žive s mojom slikom - rekla je Elvira. (marina hižak)

14

SPORTSKI PREGLED

IZDVOJENO Kakva će biti budućnost Nogometnog središta Ludbreg

Bura i u Ludbregu U vijećnici POU “Dragutin Novak” sredinom prosinca održana je Izvanredna skupština ŠNS Ludbreg na kojoj su ostavke podnijeli predsjednik središta Slavko Horvat i predsjednik njegovog Nadzornog odbora Željko Roščić. Kako je zamišljeno od strane vodstva Središta okupljeni predstavnici klubova trebali su odlučiti o tome da li nakon dugogodišnjih trzavica sa Županijskim nogometnim savezom u Varaždinu žele istupiti iz njegovog članstva.

Iako se očekivalo da će o tome biti riječ, prisutni nogometaši nisu mogli donijeti takvu odluku bez dodatnih razgovora u svojim klubovima.

To je ponukalo spomenute članove Središta da podnesu ostavku, jer im je, kako kažu, dosta razgovara s varaždinskim nogometnim radnicima, u kojima su izigrani. Najčešće je u raspravama sudjelovao predstavnik Podgore iz Bolfana Franjo Herenčić koji je u nogometu već više od 50 godina. On je istakao da je već duži niz godina ŽNS Varaždin nepravedan prema Središtu u kojem je rad i organizacija na zadovoljavajućoj razini. Stoga je u svojim prvim istupima bio za “odcjepljenje” od Varaždinaca. Predsjednik Zajednice športskih udruga Franjo Beser od početka rasprave u više navrata upozoravao je da se ne čine ishitreni koraci, da se pokuša još razgovarati s ŽNS u Varaždinu. No, Horvat i Roščić istakli su da zaista više nemaju snage slušati osporavanja Središta od strane Varaždinaca, te da im ustvari sve to i ne treba. Beser je istakao da vodstvo ima moralnu obvezu dovršiti posao, a pravnu pomoć ponudio je i nogometni zaljubljenik Alen Sabol,pročelnik u Gradu Ludbregu.

Dojma smo da su najviše u ovoj priči, ni krivi ni dužni, stradali nogometaši koji su u predvečerje vikenda više od tri sata slušali ono do čega im nije.

Njima je do nogometa, do velikog i onog malog čije se zimsko prvenstvo očekuje. Čini nam se da su ludbreški nogometni volonteri u pravu, no ipak bi još to uz pomoć pravnih stručnjaka trebalo i dokazati.

Jer kako je to jednom Ćiro Blažević zgodno istakao: “prijatelj neka ti ostane prijatelj, a od neprijatelja napravi prijatelja”. Bilo bi zgodno da se bilo tko od prisutnih nogometnih djelatnika ne potroši jer u današnje doba teško je pronaći osobe spremna na takva odricanja i volontiranja, a sve teže ih je i stvoriti.

24. prosinca 2007.

KK Grafičar Ludbreg

Ostaje težak put do ostanka

Za košarkaše ludbreškog Grafičara ova je kalendarska godina bila izrazito turbulentna. Sezona 2006/2007. okončana je na sedmom mjestu. Bio je to plasman ispod očekivanja s obzirom na kvalitetu i stanje igrača. Ekipa u kojoj su te sezone igrali između ostalih Siladić, Novota, Morović, Beser, Jerbić, Križanić, Kokolek, a u prvom dijelu i Vlado Lenartić objektivno je trebala zauzeti mjesto među prvom četvoricom.

No, izgleda da u nekim utakmicama nije bilo prave kemije.

Prvi dio sezone 2007./2008. ludbreški košarkaši završit će u A-2 ligi najvjerojatnije na samom dnu ljestvice. Zabilježen je (pre)dugi niz poraza od kojih će neki ući u antologiju A-2 lige. Onaj u Virju protiv Podravca rezultatom 131:37 nažalost izaziva podsmjeh i nevjericu. Posljedica je to igračkih promjena. Klub su napustili Željko Novota, a Neven Jerbić završio je karijeru. Uz veterane Morovića, Kokoleka, Križanića, S. Besera, tu su neki novi klinci Kovačić, Mol-

nar, I. Beser, Jovanović i Slatki. Međugeneracija su Stručić, Krleža, D. Beser i Jalševec.

Ludbrežanima predstoji teška borba za ostanak u ligi jer će njihovi konkurenti Modeks, Tiskarnica Ritonja, Bjelovar i Radnik učiniti sve da ostanu u rangu natjecanja koji dijeli nekakvu ozbiljniju košarku od obične rekreacije. Često se puta povratak u viši rang zna odužiti i stoga treba učiniti sve da ne dođe do najlošijeg scenarija. Dakle, trebaju igrati najbolji bez obzira na njihove godine, dok se prigoda mlađima treba pružati selektivno i nakon kaljenja s igračima slične životne dobi. Ovi porazi s visokim razlikama mogli bi negativno utjecati na njihov košarkaški razvoj.

Među poklonicima košarke sve se češće čuje da bi možda trebalo doći i do trenerskih osvježenja u klubu koji je u proteklih 15-ak godina donio Ludbregu i njegovoj košarci mnogo lijepih trenutaka i velikih rezultata.

RK Ludbreg - Mljekara Bohnec

Jesen loša, no bolje u drugom dijelu?

Ludbreški rukometni klub „Ludbreg - Mljekara Bohnec“ prošlo ljeto dočekao je plasmanom na sedmo mjesto prvenstvene ljestvice 3. HRL sjever. Tim plasman ostvaren je natjecateljski cilj za 2006./2007. godinu.

Bila je to sezona u kojoj su se istakli Igor Orehovec među najboljim strijelcima lige, Igor Murić među vratarima, Bojan Žugec i Elvis Hrelja bili su dobri kružni napadači, Marko Ledinski kao i uvijek solidan, a iskorak u svojem rukometnom razvoju napravio je i mladi Elvin Petrošanec.

U novu sezonu Treće hrvatske sezonu ušli s umjerenim optimizmom jer su napokon stvoreni pravi uvjeti za treniranje. Jesen je, međutim, rezultatski loša. Uoči kraja prvenstva Ludbrežani su blizu dna ljestvice. Ipak, vratili su se rutiner

Lino Zmaić, varaždinski „topnik“ Zoran Čop, a Igor Kramar „dečko iz Međimurja“ pruža sve bolje partije.

Polako se afirmiraju i nameću mladi Bobnjarić, Hus i V. Pišpek. Zato se u drugom dijelu prvenstva mogu očekivati bolji rezultati.

Ono što budi optimizam je sjajan rad s mladima. Grupa rukometnih fanatika - Struški, Novosel, Špikić i Letina sjajno rade s više od 60 mladih rukometaša među kojima je zaista veliki broj talentiranih. Njihov rad uz sportsku, ima i životnu dimenziju, usmjeravaju mlade zdravom životu i sportskom duhu i što dalje od sveprisutnih poroka.

Vrijeme sigurno radi za ludbreški muški rukomet od kojeg kroz koju godinu možemo očekivati očekujemo i veliki iskorak.

Karate klub „Shito Ryu Karate Do“ Ludbreg

Vježbe tijela i duha Klub japanske borilačke vještine djeluje u Ludbregu još od 1983. godine, a trenutno okuplja oko petnaestak članova različitih uzrasta.

Karate je jedan od najtrofejniji hrvatskih sportova, a zbog svoje atraktivnosti i vrlo popularan, a Shito Ryu je među vodećim stilovima u svjetskoj karate federaciji. Članovi ludbreškog kluba redovito nastupaju na turnirima svog ranga u Hrvatskoj i na seminarima u Hrvatskoj i inozemstvu.

Treninzi se održavaju dva puta tjedno, utorkom i petkom u novoj sportskoj dvorani od 19 do 20,30 sati koje vodi sensei Bogdan Lipić. Niže uzraste trenira i Damir Kosi koji je također nositelj crnog pojasa.

Vodstvo kluba poziva zainteresirane svih uzrasta da se priključe treninzima ove drevne vještine tijela i duha koja se preporučuje svima bez obzira na spol i dob, razvija i unapređuje vještine samoobrane, snage i zdravlja, razvija samopouzdanje i disciplinu.

Informacije se mogu dobiti na broj 098 197 0011. (ah)

24. prosincca 2007.

SPORTSKI PREGLED

15

Ivica Sertić, trener nogometaša Podravine

Ciljevi su biti peti i osvojiti županijski kup

Moramo odraditi kvalitetne pripreme i formu tempirati za početak proljetnog dijela sezone koji nas može vratiti u borbu za prvaka.-

Dvorana je najbolje bila popunjena prošle zime za vrijeme malonogometnog prvenstva

Dvoranski sportovi i Ludbreg

Gdje su gledatelji?

Dvorana u Ludbregu svečano je otvorena početkom studenog 2006. godine. Svoje prve utakmice tih dana odigrali su košarkaši ludbreškog Grafičara i igrači RK Ludbreg Mljekara Bohnec. Njihove prve utakmice pratilo je i više od 200 gledatelja, poklonika sporta koji su s uživanjem pratili prve sportske događaje u novoj dvorani.

Utakmice malonogometnog prvenstva Nogometnog središta Ludbreg pratilo je i oko 800 gledatelja, maksimalni kapacitet objekta. Godinu dana poslije ...... Utakmice rukometaša prati između 50 i 100 gledatelja dok košarkaši igraju pred auditorijem od nekoliko desetaka košarkaških zaljubljenika. Gdje su nestali gledatelji? Vole li Ludbrežani dvoranske sportove? Pitanja su koje si postavljaju neki sportski zaljubljenici. Odgovor, čini nam se, nije lagan. Istina je da je nogomet najpopularniji sport što ga još više potenciraju mediji poput televizije i tiskovina.

A nekad su ovi sportovi bili uz rame nogometa. Stoga Ludbrežani i svi ljubitelji sporta vratite se u dvoranu. Nije toliko važno što su rezultati naših trenutačno nešto lošiji od očekivanja. Ipak je ružno vidjeti najljepšu županijsku dvoranu pustu, dajte sportašima dodatni poticaj za treniranje i igranje. Pred praznom nitko ne želi igrati polako se gubi i motiv.

Za nogometaše i simpatizere Podravine bila je to jesen miješanih osjećaja. Osam pobjeda, jedan neriješeni rezultat i četiri poraza s gol-razlikom 37:15 znače 25 bodova i peto mjesto na ljestvici, slabije od očekivanog za jednu od skupina Četvrte hrvatske nogometne lige sjever. Pobjede i igre u kupu ostat će u lijepom sjećanju.

Za analizu i komentar ocjene sezone zamolili smo Ivicu Sertića koji je prošlog ljeta preuzeo kormilo prve momčadi. Bogato igračko iskustvo Sertić je pokušao prenijeti kao trener ludbreških prvotimaca.

Vaša kratka ocjena sezone?

-Ne mogu biti zadovoljan niti petim mjestom ni zaostatkom za vodećima od osam bodova. S druge strane, razloga za zadovoljstvo i optimizam daju mi naše igre tijekom jesenske sezone i kvaliteta momčadi.

Doista, kvaliteta momčadi nije upitna i uz povoljan raspored u proljeće s pravom se nadamo uključivanju u borbu za prvaka. Bit ćemo triput domaćini u prva tri kola i to protiv izravnih suparnika. Što se tiče kupa, radostan sam što sam vodio Podravinu stvaranju povijesnih rezultata u ovom natjecanju. Ušli smo u posljednje 32 momčadi u državi i pritom izbacili drugoligaša, a prvoligašu pružili izvrstan otpor. Šteta što smo u Zaprešiću primili taj presudan pogodak u zadnjim trenucima susreta – ocjenjuje Sertić.

Bilo je vrhunskih, ali i vrlo slabih igara, zašto?

-Ne bih rekao da su to odskakanja u igri koliko su u rezultatima. Kao trener moram biti zadovoljan prikazanim jer smo kroz čitavu jesen gajili napadački nogomet na svim utakmicama, ovdje u Ludbregu i na gostovanjima. Mislim da niti u jednoj utakmici nismo bili nadigrani, na svakom terenu išli smo po pobjedu, pritiskivali protivnika, stvarali prilike. Na nekim nam se utakmicama to osvetilo jer nas je protivnik kaznio za otvorenu igru. Mislim da je jedini pravi kiks gubitak dva boda kod kuće protiv gostiju iz Kotoribe, u utakmici

Sertić na treningu sa svojim igračima uvijek je aktivan u kojom smo bili potpuno dominantni, a propustili barem 15-ak izrazitih gol-prigoda. Osim realizacije u napadu, problem je bilo opterećenje igranja na dva fronta i tu treba tražiti razloge prvenstvenog rezultatskog podbačaja – analizirao je Sertić.

Kako u proljeće?

-Trebamo odraditi kvalitetne pripreme za drugi dio prvenstva, tempirati formu već za start proljetne sezone koja će biti najbitnija. Želim što više prilika pružiti i mladima iz omladinske škole kako bi se što prije oni promovirali u prvotimce. Osnovni cilj je biti među prvih pet na ljestvici i tako osigurati jedinstvenu Četvrtu

hrvatsku ligu, dok je drugi natjecateljski cilj osvajanje Županijskog nogometnog kupa – otkrio je Sertić. Što je lakše, igrati ili biti trener?

-Trenerski kruh ipak je puno teži od onog igračkog. Nije tu pitanje samo odgovornosti za momčad, igru i rezultate, prvi ste kome „glava pada s ramena“, torbe uvijek spakirane i spremni ste na odlazak. Kao igrač uvijek i isključivo razmišljate samo o sebi, dok kao trener u glavi morate imati 20-ak drugih stvari. Trener u svakom trenutku mora istovremeno biti kao učitelj, tiranin i roditelj, a to je puno teže nego na terenu igrati utakmicu – završio je Sertić. Razgovarao: Zvonko Grgek

16 POČINJE 2. ZIMSKO PRVENSTVO ŠNS LUDBREG U MALOM NOGOMETU

24. prosinca 2007.

Više od 110 utakmica za poklonike malog nogometa

U ludbreškog dvorani malonogometno prvenstvo igrat će se u konkurencijama žena, pionira, veterana i seniora ŠNS Ludbreg organizator je 2. Zimskog prvenstva u malom nogometu za registrirane klubove članove ŠNS Ludbreg, koje će se igrati u četiri kategorije. Prijavljeno je 26 ekipa u seniorskoj konkurenciji, po 12 u pionirskoj i veteranskoj konkurenciji i osam u konkurenciji ženskih ekipa. Dakle, na ludbreškom zimskom malonogometnom turniru sudjeluje 58 sastava što znači da će biti odigrano više od 110 malonogometnih susreta.

Prvenstvo počinje 26. prosinca. Utakmice će se igrati kroz tri vikenda, a završetak prvenstva završetak predviđen za 13. siječnja 2008. godine kada će biti odigrane finalne utakmice.

05.01.2008. godine (subota): 14,00: Dinamo 01 – Polet (pioniri) 14,25: Mladost (S) II – Zadrugar 14,50: Podravac – Karlovec (veterani) 15,25: Plitvica – Sloga (veterani) 16,00: Podravina II – Bukovčan (pioniri) 16,25: Ajax – Podravac (pioniri) 16,50: prva utakmice osmine finala seniora 17,30: druga utakmica osmine finala seniora 18,10: Dinamo 01 – Dom zdravlja (veterani) 18,45: Dinamo – Podravka (veterani) 19,20: treća utakmica osmine finala seniora 20,00: četvrta utakmica osmine finala seniora 20,40: peta utakmica osmine finala seniora 21,20: šesta utakmica osmine finala seniora

RASPORED SKUPINA - SENIORI: A skupina: Ajax, Lunjkovec, Podravac, Karlovec B skupina: Bukovčan, Poljanec, Drava (Š), Radnički C skupina: Zadrugar, Bukovčan, Gora, Polet D skupina: Podravina, Novakovec, Plitvica, Mladost (S) E skupina: Sloga, Poljoprivrednik, Podravka, Razvitak F skupina: Mladost (š), Podgora, Bednja G skupina: Dinamo, Drava (SĐ), Dinamo 01 U drugi krug odnosno osminu finala ulaze po dvije prvoplasirane ekipe iz svih sedam skupina, te dvije najbolje trećeplasirane ekipe

PIONIRI: A skupina: Podravina, Zadrugar, Mladost (S) II B skupina: Mladost (S), Polet, Dinamo 01 C skupina: Mladost (Š), Podravac, Ajax D skupina: Bednja/Bukovčan II, Bukovčan, Podravina II U drugi krug odnosno četvrt-finale plasirat će se po dvije najbolje ekipe iz sve četiri skupine

VETERANI: A skupina: Podravina, Sloga, Plitvica B skupina: Poljanec, Karlovec, Podravac C skupina: Drava (SĐ), Podravka, Dinamo D skupina: Radnički, Dom zdravlja Ludbreg, Dinamo 01 U drugi krug, dakle, u četvrt-finale ulaze po dvije prvoplasirane ekipe iz sve četiri skupine

ŽENE: A skupina: Sračinec, Podravina 02, Lepoglava, Trnava B skupina: Mladost (Ž), Oaza-Mladost, Cestica 2005, Klanjec

06.01.2007. godine (nedjelja): Početak natjecateljskog dana bit će u 14,00 sati, a igra se šest utakmica „B“ skupine žena, četiri utakmice četvrt-finala u pionirskoj konkurenciji, zatim posljednje dvije utakmice osmine finala seniora, te prve dvije utakmice četvrt finala u konkurenciji veterana.

Po dvije prvoplasirane ekipe ulaze u polufinale

RASPORED UTAKMICA 2. Zimskog prvenstva ŠNS Ludbreg u malom nogometu: 26.12.2007. godine (srijeda): 14,00: Podravina – Mladost S II (pioniri) 14,25: Mladost S – Dinamo 01 (pioniri) 14,50: Podravina – Plitvica (veterani) 15,25: Poljanec – Podravac (veterani) 16,00: Mladost (Š) – Ajax (pioniri) 16,25: Bednja/Bukovčan II – Podravina II (pioniri) 16,50: Bukovčan 27 – Gora (seniori) 17,25: Lunjkovec – Podravac (seniori) 18,00: Bukovčan – Radnički (seniori) 18,35: Poljanec – Drava (Š) (seniori) 19,10: Drava (SĐ) – Dinamo (veterani) 19,45: Radnički – Dinamo 01 (veterani) 20,20: Zadrugar – Polet (seniori) 20,55: Ajax – Karlovec (seniori) 21,30: Mladost (Š) – Bednja (seniori) 28.12.2007. godine (petak) – seniori: 18,00: Dinamo – Dinamo 01 18,35: Podravina – Mladost (S) 19,10: Novakovec – Plitvica 19,45: Sloga – Razvitak 20,20: Poljoprivrednik – Podravka 20,55: Karlovec – Podravac 21,30: Ajax – Lunjkovec 29.12.2007. godine (subota): 14,00: Podravina II – Bednja/Bukovčan II (pioniri) 14,25: Podravac – Mladost (Š) (pioniri) 14,50: Dom zdravlja – Radnički (veterani)

Svim čitateljima blagoslovljen Božić i sretnu te uspješnu 2008. godinu, želi Uredništvo Ludbreških novina

15,25: Podravka – Drava (SĐ) (veterani) 16,00: Podgora – Mladost (Š) (seniori) 16,35: Mladost (S) – Plitvica (seniori) 17,10: Polet – Mladost (S) (pioniri) 17,35: Zadrugar – Podravina (pioniri) 18,00: Podravina – Novakovec (seniori) 18,35: Polet – Gora (seniori) 19,10: Karlovec – Poljanec (veterani) 19,45: Sloga – Podravina (veterani) 20,20: Zadrugar – Bukovčan 27 (seniori) 20,55: Radnički – Drava (Š) (seniori) 21,30: Bukovčan – Poljanec (seniori) 30.12.2007. godine (nedjelja): 14,00: Sračinec – Trnava (žene) 14,35: Podravina 02 – Lepoglava (žene) 15,10: Razvitak – Podravka (seniori) 15,45: Sloga – Poljoprivrednik (seniori) 16,20: Drava (SĐ) – Dinamo (seniori) 16,55: Trnava – Lepoglava (žene) 17,30: Sračinec – Podravina 02 (žene) 18,05: Bednja – Podgora (seniori) 18,40: Lunjkovec – Karlovec (seniori) 19,15: Podravac – Ajax (seniori) 19,50: Podravina 02 – Trnava (žene) 20,25: Lepoglava – Sračinec (žene) 21,00: Poljanec – Radnički (seniori) 21,30: Drava (Š) – Bukovčan (seniori) 04.01.2008. godine (petak) – seniori: 18,00: Poljoprivrednik – Razvitak 18,35: Podravka – Sloga 19,10: Bukovčan 27 – Polet 19,45: Gora – Zadrugar 20,20: Dinamo 01 – Drava (SĐ) 20,55: Novakovec – Mladost (S) 21,30: Plitvica – Podravina

11.01.2008. godine (petak): Početak utakmica bit će u 18,00 sati, a igraju se preostale dvije utakmice četvrt-finala veterana, te sve četiri utakmice četvrt-finala kod seniora

12.01.2008. godine (subota): Od 15,00 sati na rasporedu su polufinalne utakmice u konkurenciji ženskih sastava, nastavak polufinala u konkurencijama pionira, veterana i seniora. Večer završavaju ženski sastavi utakmicom za treće mjesto, a finale žena započet će oko 21 sat.

13.01.2008. godine (nedjelja)završni dan, finala: Početak posljednjeg dana prvenstva bit u 15,00 sati utakmicama za treće mjesto u konkurencijama pionira, veterana i seniora.

Zatim su na rasporedu finalne utakmice u sve tri kategorije između kojih će revijalne utakmice odigrati ŽNK «Podravina 02» i MNK «Ludbreg» sa odabranim protivnicima.

Početak finala seniora predviđa se za oko 20 sati, a nakon finala slijedi proglašenje pobjednika i podjela nagrada.