Ln 101

LIST GR ADA LUDBREGA BESPLATNI PRIMJERAK 30. RU J NA 2015.

BROJ 101 / GODINA X.

SVETA NEDJELJA

RIJEKA HODOČASNIKA U LUDBREGU Uz vjerske sadržaje održani i gospodarski, kulturni i sportski događaji

USKORO NIŽE CIJENE ODVOZA OTPADA Obzirom na skorašnje izmjene u odvozu otpada, gradonačelnik Dubravko Bilić predložit će Nadzornom odboru smanjenje cijene odvoza otpada. Konkretno, radi se o smanjenju od deset posto...

Str. 3

SPOJ MODERNOG I TRADICIONALNOG -Uočili su moj rad i pozvali me.

I jako mi pomogli. Mislim da je početnicima najvažnije pomoći baš u početku, to je neopisivo olakšanje.

Budu mi pomogli i da se probijem na tržištu. Moje je samo da radim...

Str. 5

HRVANJE PRVENSTVO HRVATSKE Po prvi put se ovaj vid natjecanja odvijao izvan Zagreba, što svjedoči o ugledu koji su Ludbrežani kod Saveza stekli u kratko vrijeme. Na prvenstvu je nastupilo 11 klubova iz cijele države, četrdesetak hrvačica, među kojima posebno veseli dolazak Dalmatinki...

Str. 14

NOGOMET NOVI TRENER PODRAVINE Kormilo „Podravine“ prihvatio je Josip Gavranović. Riječ je o treneru koji je rodom iz Bjelovara, čovjeku koji živi za nogomet. Igrao je i u „Varteksu“, međimurskim ligašima, iako već lagano u četrdesetoj još uvijek je registrirani član „Dinama“ iz Apatije. Pred njim i team managerom Velimirom Špikićem je zadatak rezultatske stabilizacije...

Str. 14

2

AKTUALNO

Predsjednik Vlade posjetio Ludbreg Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Zoran Milanović posjetio je u petak 4. rujna Grad Ludbreg. Uz predsjednika Vlade bili su ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras i ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Siniša Hajdaš Dončić. Premijer Milanović sastao se s predstavnicima Grada i Županije, a potom je posjetio tvrtku Ducati komponenti d.o.o. te tvrtku ACG Lukaps.

U izjavi za medije predsjednik Vlade istaknuo je kako se radi o dvije tvrtke koje su između srednjeg i velikog gospodarstva. -Rekli su mi da je sve što radi Vlada i lokalna vlast njima u redu i da je ovdje obrazovana radna snaga i da ulažu. Zato i raste industrijska proizvodnja i vidimo sada da to nije slučajnost, to je trend u Hrvatskoj-, rekao je premijer Milanović.

U pratnji domaćina gradonačelnika Dubravka Bilića, zamjenice gradonačelnika Vere Jadanić, predsjednice Gradskog vijeća Renate Potočnik, župana Predraga Štromara i zamjenika župana

Premali smo da bismo proizvodili sami za sebe

Alena Kišića, premijer je obišao i izlagače na 23. Ludbreškom sejmu.

– Ovo su ljudi koji rade, nije lako prodati proizvode i sa zadovoljstvom sam posjetio te radišne ljude koji se bore za svoje mjesto na tržištu. Posebno me veseli kao i u tvrtkama koje sam obišao da su ljudi zadovoljni odnosom državnih i lokalnih vlasti. Riječ je o izvozno orijentiranim tvrtkama i to su prave pozitivne priče. U Hrvatskoj nema smisla pokretati ozbiljniju proizvodnju ako niste izvozno orijentirani jer mi smo premali da bismo proizvodili sami za sebe. Na kraju krajeva i turizam je izvoz. Dođu nam strani gosti kojima prodajemo uslugu, tako da i to možemo nazvati izvozom. Već sam jedanput ranijih godina posjetio Ludbreg baš u trajanje njegove najveće manifestacije, no nažalost nisam niti jednom dosad uspio biti baš na samu Svetu Nedjelju no prema onome što čujem ovdje je uvijek jedna lijepa, domaća i civilizirana atmosfera na taj dan. – zaključio je premijer.

AKTUALNO

30. rujna 2015.

30. rujna 2015.

Odsad Papa Franjo vozi električno i vozi hrvatsko Objavljeno je početkom rujna na službenom Facebook profilu ministra Mihaela Zmajlovića.

- Proizveden u Ludbregu - prototip električnog bicikla kojim će se opremiti talijanski poštari Papi je poklonio direktor Talijanskih pošta. Papa ga je dobio na dar uoči skupa o klimi u sklopu kojeg su se okupili ministri okoliša svih 28 zemalja EU. Isti takav uskoro dobivaju i naši poštari – Hrvatske pošte kupuju 180 električnih bicikala koje Fond sufinancira s 40 posto. kaže ministar Zmajlović.

Ludbreški Ducati, koji je dio talijanske grupacije Ducati energia tako je ozbiljno krenuo u osvajanje tržišta.

Hrvatska pošta je, uz sufinanciranje Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, naručila 180 električnih bicikala za svoje poštare. Dražen Crnković, gene-

3

Bicikl proizveden u Ludbregu uručen papi Franji ralni menadžer u Ducati komponenti, ističe da su na tom projektu radili stručnjaci cijele grupe Ducati, uključujući i one iz Ludbrega, a rezultat je električni kotač.

Okvirna maloprodajna cijena elektrokotača je od 1200 eura pa naviše, ovisno o bateriji i opremi.

S jednim punjenjem se može proći 20-ak kilometara.

Zanimljivo je da se takav kotač može jednostavno kombinirati s onim klasičnim, pa se prema želji i potrebi koristi jedan ili drugi. Ludbreška je tvrtka jedina u sustavu Ducati koja radi na tom projektu, a iako električni bicikli trenutačno nisu njihov većinski biznis, Crnković očekuje velik rast te tehnologije. Ducati se već godinama bavi zelenom energijom, a svojedobno su isporučili HEP-u i veći broj punjača za električne automobile.

Tvrtka zapošljava 115 ljudi, a godišnji prihod joj je na razini 90 milijuna kuna.

Predsjednik Vlade RH, Zoran Milanović posjetio je tvrtku Ducati komponenti Papa će se moći voziti na biciklu proizvedenom u Ludbregu

Razgovor za lokalni Radio Ludbreg

Predsjednik Vlade obišao je Ludbreški sejem

Zajednička fotografija s djelatnicima Lukapsa

Gradonačelnik Bilić i zamjenik župana Kišić s europskim povjerenikom za obrazovanje Navracsicsem

U organizaciji Instituta europskih regija i gradova u Salzburgu je održana tradicionalna 11. po redu konferencija europskih gradova i regija, čija je glavna ovogodišnja tema bila "Strategije preživljavanja za regije i gradove Europe". Na koferenciji se okupilo nekoliko stotina vodećih ljudi gradova i regija iz Europe, pa tako i iz Hrvatske, među kojima i zamjenik ministra gospodarstva Alen Leverić. U ime Varaždinske županije konferenciji je bio prisutan zamjenik župana Alen Kišić, dok je Grad Ludbreg predstavljao gradonačelnik i saborski zastupnik Dubravko Bilić. Iako je program konferencije bio tematski vezan, puno je pažnje posvećeno i trenutno najaktualnijoj europskoj temi, problemu s migrantima. Zaključak je kako Europa zapravo još uvijek traži odgovor na to pitanje.

Na konferenciji je bilo puno poznatih govornika iz brojnih europskih zemalja koje je okupio predsjednik Instituta europskih gradova i regija Franz Schausberger, inače počasni građanin Varaždinske županije. Najviše pozornosti izazvalo je predavanje europskog povjerenika za obrazovanje, znanost, mlade i sport Tibora Navracsicsa koji je govorio o implementaciji europskih politika u obrazovanju na regionalnom i lokalnom nivou. - Bilo je vrlo zanimljivo čuti europskog povjerenika iz prve ruke o tome kako Europska unija

Nove promjene oko naplate parkiranja Nakladnik: POU “D. Novak“ Ludbreg Glavni urednik: Iva Havaić Grafički urednik: Miroslav Vađunec Redakcija: Darko Skupnjak, Branko Dijanošić, Iva Havaić, Željka Namesnik, Neven Jerbić, Dražen Vađunec Kontakt: POU “D. Novak” Ludbreg,

Trg Sv. Trojstva 19

Telefon: 042 / 306 131

Fax: 042 / 306 068

e-mail: ludbreske-novine@pou-ludbreg.hr dskupnjak@pou-ludbreg.hr Tisak: Tiskara Zagreb

Korisnike gradskih parkirališta podsjećamo da se od četvrtka 1. listopada uvodi naplata parkiranja na prostoru nekadašnje tržnice tzv. Staroga placa, te kod stadiona NK Podravina.

Cijena jednog sata parkiranja bit će 0,50 kuna, dok će za dnevnu kartu biti potrebno izbrojiti 4 kune. Parkirališne karte moći će se nabaviti isključivo putem automata za kupnju parkirališnih karti.

Ovo je treća značajnija pro-

gleda na obrazovanje, i što možemo mi učiniti na našem nivou. Nakon izlaganja smo kolega Bilić i ja kratko porazgovarali s povjerenikom Navracsicsem o važnosti obrazovanja za naše regije i gradove, a osobito nam je ostala upamćena rečenica da svaka regija ili grad koji investira puno u obrazovanje je dobro postavio svoju politiku jer kvalitetno obrazovanje jamči bolju budućnost - rekao je zamjenik župana Alen Kišić istaknuvši kako ga je osobito iznenadila činjenica da povjerenik Navracsics koji je rodom iz Mađarske govori hrvatski, pa je veći dio susreta i bio na našem jeziku.

Ludbreški gradonačelnik i saborski zastupnik Dubravko Bilić istaknuo je kako se i na ovoj konferenciji kroz sva izlaganja, kao i na razgovoru s europskim povjerenikom Navracisicsem pokazalo koliko je Grad Ludbreg dobro i održivo se strateški postavio kada je odlučio puno ulagati u obrazovanje i zajedno s Varaždinskom županijom ulagati u projekt razvoja srednje škole. - Ludbreg kao mali grad koji ima razvijeno gospodarstvo ima veliku šansu da bude još kvalitetniji i bolje i privlačnije mjesto u kojem će mladi ljudi moći naći posao i planirati svoju budućnost. Na tom putu povezivanje gospodarstva s obrazovanjem je od iznimne važnosti i zato ćemo nastaviti s ulaganjima u obrazovanje jer je to u konačnici najisplativija investicija - rekao je gradonačelnik Bilić.

Uvodi se naplata kod stadiona

mjena oko određivanja javnih parkirališta na kojima se obavlja naplata na području Ludbrega.

Podsjećamo, prethodna promjena uvedena je početkom 2014. godine kada je naplata na parkiralištima u ulicama Miroslava Krleže, Franje Kuharića, Marije Winter, Tina Ujevića i Šenoinoj ulici, a bila je riječ o trećoj zoni koja je time ukinuta, dok je u drugoj zoni ukinuto vremensko ograničenje parkiranja.

Pritom je i cijena dnevne karte koja se plaća ako prekoračite vrijeme dozvoljeno za parkiranje sa 100 smanjena na 70 kuna.

Prve promjene oko određivanja javnih parkirališta na kojima se obavlja naplata bile su sredinom 2011. godine.

Najvažnije promjene odnosile su se na ukidanje naplata parkiranja u Ulici Vatroslava Lisinskog i Ulici Petra Krešimira, te što je omogućeno da se ispred poslovnih prostora

u zoni naplate rezervira određen broj parkirališnih mjesta.

Varaždinski 'Crtorad' preuzeo je organizaciju i naplatu parkiranja na javnim parkiralištima na području naselja Ludbreg početkom 2011. godine, dakle, traje već više od četiri i pol godine.

Odlukom ondašnjeg sastava Gradskoga vijeća koncesija je dodijeljena na rok od 7 godina, pa koncesija vrijedi još oko 2,5 godine jer istječe početkom 2018. godine.

Bicikl spreman za naše poštare

JKP 'Lukom' Ludbreg Komunalni otpad iz naselja Grada Ludbrega vrlo skoro, po svemu sudeći, odvozit će se na odlagalište otpada Piškornica umjesto u Grubišno polje. Naime, gradska komunalna tvrtka 'Lukom' pred sklapanjem je ugovora za odvoz ludbreškog otpada u obližnju Piškornicu na staro odlagalište preuzeto od koprivničkog 'Komunalca' jer Regionalni centar za gospodarenje otpadom još uvijek je u izgradnji. Gotovo sigurno će ova promjena donijeti građanima Ludbrega i prigradskih naselja nižu cijenu usluge odvoza otpada.

-Cijena zbrinjavanja našeg otpada u Piškornici bit će 340 kuna plus PDV po toni otpada. To je nešto niža cijena, ali se nama smanjuju i drugi troškovi.

Za odvoz do odlagališta koristi-

Kotač se može kombinirati s onim klasičnim

G. Guidi i Dražen Crnković

Od siječnja niža cijena odvoza otpada

mo novi kamion-smećar čime su otpali dodatni troškovi za pretovar, manja je kilometraža, a time potrošnja goriva i održavanje. To ukazuje da su se stvorili uvjeti za nižu cijenu prema korisnicima usluga odvoza otpada. Kada se uhoda odvoz u Piškornicu tada ćemo imati sve elemente da još detaljnije analiziramo ukupne troškove, pa vjerujem da će biti prostora da snizimo cijenu prema našim korisnicima – najavio je Alen Sabol, direktor 'Lukoma'.

To je dobra vijest za građane.

Direktor 'Lukoma' želi još jednom ponoviti kako se može doći do još nižih cijena odvoza i zbrinjavanja otpada. No, pojedinci i dalje komunalni otpad ne razvrstavaju na propisan način kako određuje pravilnik.

-Kako će se štedjeti na odvozu

i prikupljanju otpada tako će i cijena usluge biti niža. Konkretno to znači da najveću uštedu mogu napraviti sami građani pravilnim odvajanjem otpada. U odnosu na početak razvrstavanja vidi se napredak, ali mali. Ima dosta onih koji nesavjesno odlažu otpad, ostavljaju vreće uz zelene otoke i u zelene otoke. Treba što manje toga stavljati u miješani otpad, već odvajati posebno papir, plastiku i druge materijale u posude koje su za to namijenjene. Trava također ne smije u kante niti u zelene otoke. Sada otpada lišće s drveća, a ljudi ga moraju zbrinuti u svojim dvorištima, a ne lišćem puniti zelene otoke jer to je onda nemoguće odvojiti. U takvim slučajevima na odlagalištu pri istovaru 'Lukom' to mora sanirati i imamo dodatne troškove da se otObzirom na skorašnje izmjene u odvozu otpada, gradonačelnik Dubravko Bilić predložit će Nadzornom odboru smanjenje cijene odvoza otpada. Konkretno, radi se o smanjenju od deset posto.

– U lipnju smo predstavili novi kamion koji je rezultat zajedničkog projekta Grada Ludbrega, Lukoma i Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Svjesni smo bili da će se zahvaljujući novom vozilu smanjiti troškovi pretovara tako da se investicija vrlo skoro pokazala dobrodošlom.

pad tamo pravilno razdvoji. Kada naiđemo na nepravilno ostavljen ili nerazvrstan otpad odmah prijavljujemo komunalnom redaru.

Dakle, pravilno odvajanje otpada po materijalu donosi nove uštede na osnovu koje će omogućiti da dalje snizimo cijenu usluge. Ne treba ni naglašavati da odvajanje po materijalu omogućuje recikliranje, a to je izravna pomoć gospodarstvu i donosi nova zapošljavanja – naglasio je direktor 'Lukoma'.

'Lukom' stoga poziva građane, korisnike usluga, da poštuju upute o pravilnom razvrstavanju.

Primjerice, ako je kontejner pun neka se otpad deponira na drugom zelenom otoku. Uočen je i problem na području Vinograda Ludbreških.

-Znamo da ljudi gore borave povremeno jer imaju vikendice i klijeti. Oni ne plaćaju odvoz, pa otpad samo ostave i ne zbrinu, čak ga bacaju ili iskrcaju u prirodu što je strašno. Naši djelatnici moraju sakupljati za njima. Troškovi zbrinjavanja njihovog otpada idu na račun ostalih građana, korisnika usluga što nije u redu. Smatram da bilo neophodno gradskom odlukom obvezati da otpad plaćaju i oni koji povremeno borave u svojim objektima, a ne samo oni koji gore stanuju. Inače, građani imaju mogućnost da veće komade bio-otpada od drveća dovezu do zatvorenog odlagališta u Meki, a potom će se zbrinuti besplatno. – Otpad od tekstila za kojeg su prije bili postavljeni kontejneri,

može se dovesti u 'Lukom' tijekom radnog vremena gdje će se besplatno zbrinuti jer su kontejneri u dvorištu, a kupljena je i preša-balirka za tekstilni otpad.

Na razne načine nastoji se racionalizirati poslovanje.

-Osim preše-balirke za tekstil nabavili smo dizel kosilicu. Imamo jako velike površine za košnju, a stare strojeve, pa su visoki troškovi goriva i održavanja. Stoga smo počeli s obnovom strojnog parka, cilj je nabaviti strojeve koji su učinkovitiji, a imaju manju potrošnju goriva. I kamion FAP star 30-ak godina za kojeg su visoki troškovi održavanja i registracije ide na prodaju – rekao je Alen Sabol.

Građanima Ludbrega sigurno će koristiti informacija da je nakon Svete nedjelje završeno razdoblje ljetnog radnog vremena, te da opet sve potrebno u tvrtki u Koprivničkoj ulici mogu obaviti u 'zimskom' radnom vremenu od 7-15 sati.

Tijekom listopada djelatnici 'Lukoma' pojačano će raditi na uređenju gradskog groblja i njegova okoliša jer bliži se blagdan Svih svetih. Također mole građane da ne odlažu zajedno u iste kontejnere lampaše i cvijeće odnosno zelenilo, već odvojeno u kontejnere za odlaganje lampaša, te drugi kontejner za cvijeće, zelenilo i drugi otpad. 'Lukom' privodi kraju i izradu projekta za uređenje parkirališta kod gradskog groblja kojim će se kandidirati za sredstva iz fondova.

4

AKTUALNO

„LUDBREŠKO SUNCE“ U prepunom gledalištu Hrvatskog narodnog kazališta u Varaždinu pred četiristotinjak uzvanika održana je svečana sjednica Županijske skupštine, kojom je obilježen Dan Varaždinske županije i blagdan Male Gospe. Sjednici su prisustvovali brojni visoki dužnosnici i gosti, među kojima su bili i prva potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić, potpredsjednik Hrvatskog sabora Milorad Batinić, izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora Mario Habek, ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić, ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Siniša Hajdaš Dončić, saborski zastupnici Marijan Škvarić, Dubravko Bilić, Silvano Hrelja, župani susjednih županija i mnogi drugi.

Nakon prigodnih riječi uvaženih gostiju, uslijedio je najsvečaniji trenutak svečane sjednice, kada su župan Predrag Štromar i predsjednica Županijske skupštine Dubravka Biberdžić uručili nagrade ovogodišnjim laureatima.

Nagrada za iznimna postignuća u proteklom jednogodišnjem razdoblju kao fizičkoj osobi uručena je Ruži Zlatar, za uspješno vođenje prve roditeljske udruge „LUDBREŠKO SUNCE“ i obogaćivanje kvalitete života osoba s invaliditetom.

-Jedna je od osnivača roditeljske udruge „Ludbreško sunce,“ koja je osnovana još 1996. godine,

Vrijedno priznanje uručeno Ruži Zlatar

i to kao udruga s osnovnim ciljem podizanja kvalitete življenja osoba s poteškoćama u razvoju te pomoć njihovim obiteljima. Intenzivniji rad Udruge počinje 2000. – te godine, kada se osniva Klub „Sunce “ te kada Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi odobrava poludnevni boravak za 15 korisnika, čime ova Udruga postaje prva roditeljska Udruga. Danas Udruga „Ludbreško sunce“ ima puno veći broj korisnika na cjelodnevnom boravku i jedan dio na poludnevnom, koji su smješteni u novom uređenom prostoru. Upravo sa Ružom Zlatar, predsjednicom Udruge, nastalo je niz projekata i programa koji su obogatili život djece s poteškoćama u razvoju, pružajući usluge kroz poludnevni i cjelodnevni boravak, od „Male škole“, kabineta logopeda, pomoć učenicima s poteškoćama u razvoju te organizirano stanovanje. Ruža Zlatar samostalno vodi sve projekte za razvoj Udruge koje kandidira prema sredstvima Europske unije te sredstvima Ureda za udruge i Ministarstva socijalne politike i mladih.

Tako je odobren projekt darovnica Svjetske banke za mobilne timove, kojeg je Ured za udruge proglasio najboljim projektom u državi. – istaknuto je na svečanoj sjednici.

Predsjednica udruge Ludbreško sunce Ruža Zlatar tako je još jedanput potvrdila da se silan svakodnevni angažman itekako isplati i cijeni u zajednici.

Ruža Zlatar, predsjednica Ludbreškog sunca primila je još jednu nagradu za svoj rad

Donatorska večer U Ludbreškom suncu aktivnosti nikada ne nedostaje.

No nekako su im najdraže one tradicionalne, a među njima je i obiteljsko hodočašće u Mariju Bistricu. Kao i prijašnjih godina tako su i ovoga rujna hodočastili u poznato marijansko svetište.

U planu su i daljnji programi, prvi nadolazeći je organizacija

Donatorske večeri koja će se održati 9. listopada u 18 sati u restoranu Lav u Svetom Petru, a poseban gost bit će Mirko Švenda-Žiga. Donatorska večer logičan je slijed likovne kolonije koja se održala u Kući sunca u svibnju uz sudjelovanje brojnih umjetnika iz svih krajeva Hrvatske.

GDCK Ludbreg: Na terenu u Opatovcu Dolazak velikog broja izbjeglica s Bliskog istoka na tlo Hrvatske pokrenuo je organizacije i udruge, te brojne pojedince da pomognu u njihovom zbrinjavanju koliko mogu.

Hrvatski Crveni križ uputio je apel za prikupljanje materijalne pomoći i novčanih donacija kojima će se osigurati znatne količine, hrane, vode, higijenskih potrepština, kutija za prvu pomoć. Kako se ističe, dio sredstava koristi se za troškove distribucije humanitarne pomoći i aktivnosti interventnih timova koji se prema potrebi šalju za pružanje psihosocijalne pomoći izbjeglicama i za dijeljenje humanitarne pomoći.

Ludbrežani mogu donacije donijeti u Gradsko društvo Crvenog križa Ludbreg u Vinogradsku ulicu u sklopu zgrade Doma zdravlja gdje se mogu dobiti sve potrebne informacije i upute oko prikupljanja pomoći za izbjeglice, za upute i informacije.

Ljudi zovu i interesiraju se, a mogu 24 sata dnevno sve potrebne informacije dobiti na broj telefona 099 267 55 66.

-Dosad prikupljenu pomoć građana Ludbrega dostavili smo Gradskom društvu Crvenog križa Koprivnica koji imaju velike potrebe.

Naime, tamo gotovo svakodnevno

30. rujna 2015.

30. rujna 2015.

stižu izbjeglice vlakom na granični prijelaz Botovo, dnevno po tisuću ljudi.

Posebno moram naglasiti da donacije moramo prikupljati isključivo po uputama Središnjeg ureda Hrvatskog Crvenog križa. To znači da ljudi mogu donirati tost, dvopek, sir u listićima, riblje konzerve i pileće paštete, suhe grožđice i datulje, dječju hranu u staklenkama, suhe kekse. Od higijenskih potrepština preuzimamo sapun, vlažne maramice, dječje pelene, higijenske uloške. Apel za prikupljanje pomoći otvoren je non-stop – kaže Robert Kranjčec, ravnatelj ludbreškog Gradskog društva Crvenog križa, koji je s dvojicom volontera, Mihaelom Bačanijem i Josipom Arnošom bio na terenu u Opatovcu, a ovih dana ponovno će se vratiti u jedan od kampova u kojem će biti potrebna pomoć.

Vodstvo Gradskog društva također priprema i organizaciju redovite sabirne akcije 'Solidarnost na djelu' koja će na području Grada Ludbrega biti održana u nedjelju 18. listopada, u susjednim općinama 17. ili 18. listopada, a prikupljat će se isključivo novčani prilozi građana. A krajem listopada prigodno će biti obilježen i 25. listopada – Dan dobrovoljnih darivatelja krvi.

Tradicionalno obiteljsko hodočašće u Mariju Bistricu

Pomažu i građani Ludbrega

Skupili i predali pomoć za izbjeglice Skupina ludbreških obrtnika i poduzetnika nije ostala ravnodušna na slike premorenih izbjeglica koji prolaze našom zemljom. Štefica Pavković, poznata kao agilna osoba, aktivna u društvenom životu, kao donator, odmah je pokrenula akciju. Kaže da njezine kolege uglavnom ne žele da ih se spominje kao donatora, te da o njihovoj akciji ne treba pisati jer se ne žele promovirati. No, možda ona potakne druge da učine slično.

-Užasnuli su me prizori dolaska izbjeglica u našu zemlju, tih jadnih ljudi i njihove dječice. Nije lako promatrati njihovu patnju. Stoga se postavlja pitanje kako i gdje pomoći tim jadnim ljudima koji bježe od zla da bi spasili sebe i djecu i osigurali im priliku za bolju budućnost. Kad je javljeno da ih oko 2.000 kreće prema našoj županiji, nije bilo dvojbe. Odlučila sam da moramo nešto učiniti. Trebalo je reagirati, otvorena srca i bez ikakve druge namjere. I to odmah.Uzela je telefon i počela je zvati kolege, odmah našla istomišljenike, oni su zvali druge i rezultat nije izostao.

-Ljudi su se uključili bez razmišljanja, nas 20-ak obrtnika i poduzetnika donirali smo novčana sredstva.

Za novac smo kupili prehrambene proizvode, higijenske artikle, a još su se donirale jabuke i tko je što mogao. Istoga dana smo pun kombi odvezli u Harmicu gdje je bila ta grupa od 2.000 ljudi. Eto, bez neke velike organizacije, sve u jednom danu. Njima je pomoć bila jako dobro došla. Tim ljudima i lijepa gesta puno znači, a da ne govorim o hrani. Svaka pomoć pa bila ona i mala, ljudima u njihovoj patnji i teškom putu prema

cilju znači neopisivo puno.Stigla je jesen, temperature se spustile, a izbjeglice i dalje pristižu. Štefica zato kaže da se ne smije stati s akcijama.

-Bojim se da će puno njih još proći Hrvatskom, da izbjeglička kriza neće tako brzo biti gotova. Ne zaboravimo da smo prije 25 godina bili u sličnoj situaciji, koliko li je bilo prognanika i izbjeglica u Hrvatskoj! Treba nastaviti pomagati tko kako i koliko može.

Moramo otvoriti srca da olakšamo patnje i stradanja tih ljudi koji su napustili svoje domove i koji sad prolaze Hrvatskom u takvom stanju. Pozivam građane da se svi skupa odazovemo apelu za prikupljanje pomoći za njih. Bit ću sretna ako ova mala akcija s kolegama potakne i druge da prikupe što mogu. Pomognimo ljudima u nevolji! – poručila je Štefica Pavković.

'Pafkijeva radionica' u poduzetničkom inkubatoru Uvjereni smo da za Damira Pavkovića (33) iz Ludbrega vrijedi poruka s ulaza u Centar za razvoj poduzetništva Ludbreg d.o.o. u sklopu koje djeluje Poduzetnički inkubator - 'Od ideje do poslovnog uspjeha'. Ideju je pokazao, znanje ima, a na putu je poslovnog uspjeha. Ali ne u svojoj struci. U Čakovcu je završio srednju školu za zanimanje dizajner unutrašnje arhitekture, a studij u Osijeku završio 2007. i postao ing. građevine.

No, njegova strast za obrađivanjem drva i izrađivanjem raznih dijelova namještaja hobi je pretvorila u posao.

-Prije sam kratko radil u struci u Varaždinu. A ja zaista obožavam raditi s drvom, volim njegovu prašinu od šmirglanja, miris piljevine.

Kod roditelja u Vinogradima Ludbreškim malu šupu postupno sam pretvaral u sve veću radionicu.

Radil sam iz zadovoljstva nešto za sebe, susjede dok su nekaj trebali, a i za druge. Trajalo je to pet godina.

Veliku sam potporu imal od sestre Mirjane i njezinog supruga Danija koji žive u Švicarskoj. Prepoznali su i cijenili moj potencijal, te mi financirali nabavku neophodnih strojeva i alata. Sestra mi je poručila: –Kad osjetiš da si spreman otvori obrt ili firmu. Bilo je sve više posla i postajalo sve ozbiljnije, imal sam web-stranicu više da pronađem mogućeg partnera za suradnju. Bilo je interesa, ali ništa konkretno. Jest da je malo potrajalo……… - priča nam Damir u svojoj radionici od oko 60-ak kvadrata u prizemlju društvenog doma u Hrastovskom kojeg koristi poduzetnički inkubator.

Tada je došao poziv Centra za razvoj poduzetništva Ludbreg d.o.o. u sklopu kojeg djeluje poduzetnički inkubator. Njegova pomoć bio je pravi poticaj Damiru koji je od 22. srpnja ove godine otvorio 'Pafkijevu radionicu' j.d.o.o. - jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću.

-Uočili su moj rad i pozvali me.

I jako mi pomogli. Mislim da je početnicima najvažnije pomoći baš u početku, to je neopisivo olakšanje.

Spomenka Škafec i Robi Majhen iz inkubatora uskoče kaj mi zatreba.

Napravili su mi atraktivnu webstranicu, logotip, info-dizajn, propagandni materijal, imam besplatnu struju, a korištenje prostora je besplatno prvih 6 mjeseci, poslije budem plaćal neku sitnicu. Pokrivaju mi režije. Pomogli su mi da na pilani dobijem prva 2 kubika drva da mogu raditi, napravili mi papire, pa sam od države dobil poticaj od 25.000 kuna, a knjigovodstvo

INKUBATOR

5

Moderne stolice i tradicionalne stolarske tehnike mi rješava servis u inkubatoru.

Budu mi pomogli i da se probijem na tržištu. Moje je samo da radim.A radi kućne barske komplete (kućni šank), stolove, stolice, dizajnirane i klasične. Nedavno je na Ludbreškom sejmu sa svojim izlošcima bio prava atrakcija. U čemu je tajna?

-Sve radim ručno, čitav postupak izrade, pa i šmirglanje. Kod mene nema tipli i iverica, sve je puno drvo i klasični stari, ali zato najkvalitetniji stolarski spojevi.

Sve sam naučil - stolarske spojeve, kosine, a ono kaj nisam znal pital sam majstore i zato sad znam sve tajne stolarskog zanata. Onaj tko se time misli baviti tek za 5 godina sve nauči. Ljudi misle da sam stolar na što bih ja bil ponosan, ali nisam.

Mogu raditi kuhinje, krevete, kuhinjske i sobne ormariće, barove, stolice i stolove, klizna vrata. Ma sve radim osim prozora, te ulaznih i sobnih vrata jer mi za to trebaju glodala koja ja nemam, a sad baš ne mogu kupovati. Najkvalitetnije drvo za namještaj su hrast, jasen, orah, javor, kesten. Primjerice, jasen je najtvrđi, a tvrdo drvo je moguće lijepo obrađivati. Meni je najlepše raditi s orahom.-

Damir Pavković gradi put prema poslovnom uspjehu -U trgovinama ima puno jefjer ima na stotine sličnih varijanti, dana i do europskoga tržišta.tinijih sličnih stvari, ali to nije ali ja nikad ne gledam druge već Ako trebate dio kućnog naručno napravljeno. Moje su skuradim iz glave. mještaja ručne izrade, kvalitetan, plje jer su ručni rad. Primjerice, Da, želja mi je imati i jednu od punog drva i lijepog dizajna ima stolica po 400, 500, 800 kuna, trgovinu s izlošcima koje bi ljudi čime ćete oplemeniti i ukrasiti a ova za ljuljanje je 1.000 kuna. odmah mogli kupiti. Ima ljudi koji svoj životni prostor, svakako poGrađu kupujem na pilanama, a vole proizvode od punog drveta i gledajte ono što se radi u 'Pafkijekubik oraha košta 6.000 kn plus mogu to platiti. Moram ići stepevoj radionici' u sklopu društvenog PDV. Lakirnica mi je kod roditelja nicu po stepenicu, možda jednog doma u Hrastovskom. gdje sam planiral napraviti radionicu. Sam lakiram, zalijepi se muCentar za razvoj poduzetništva Ludbreg d.o.o. šica ili vjetar nanese prašinu, pa opet morate sve izbrusiti i iznova lakirati. Za svaki kubik drva moram kompletno naoštriti sav alat, Poduzetnički inkubator, Centar za razvoj poduzetništva, radi u notrebam puno šmirgla. Poprilični vouređenim prostorijama doma u Hrastovskom, a usluge trenutačno su to troškovi. Primjerice, 12 rekoristi troje poduzetnika početnika. Ovih dana dolazi i četvrta korisnica, brastih stolica napravil sam u 15 poduzetnica. dana, a za neke složenijeg dizajna Direktorica Centra i voditeljica inkubatora Spomenka Škafec ističe treba mi četiri dana po komadu. kako je baš Damir Pavković odličan primjer na kojem se može pojasniti Nije to proizvod iz industrijrad centra i značaj inkubatora za početnike. skog pogona gdje je za svaki od -On je strast i hobi pretvorio u posao, radi čarobne stvari i prepun je 20-30 dijelova stolca u serijskoj ideja. Ali, on nema vremena za drugo, nije vičan poslovnim pregovorima, proizvodnji zadužen po jedan detaljima oko prodaje i slično. Centar ima savjetodavnu ulogu, predlaradnik. Jeftinije je i dostupnije ljužemo pravni oblik, konzalting, marketing, prodaju, pronalazimo tržišta, dima, a ja sada ne mogu jeftinije administraciju, kao i edukaciju u segmentu gdje korisnik treba pomoć. jer nema matematike. Više stolara Umjesto korisnika kontaktiramo s Gradom, županijom, ministarstvima, na Ludbreškom sejmu ponudilo europskim fondovima. Korisnici mogu biti početnici ili mogu već biti u mi je da oni to rade za mene kad poslu, ali maksimalno do tri godine i mogu ostati do 5 godina dok ne stesu vidjeli moje proizvode. Ali ne knu vlastiti poslovni prostor, sigurno tržište i viziju razvoja. Nakon toga bih to dal jer volim dati dušu svana njihovo mjesto dolaze novi. Mogu doći svi s idejom koju ne mogu sami kom proizvodu. Jako puno ljudi, realizirati. I kad odu uvijek nam se mogu javiti za savjet i drugu pomoć. iznad mog očekivanja, uzelo je Dakle, Centar ima i mentorsku ulogu. Ovim načinom rada 80 posto poduletke, pa razgledavalo i pitalo. I zetnika-početnika je opstalo – kaže Spomenka Škafec. općinski načelnik Nedelišća mi Grad u početku korisnicima subvencionira prostor, režijske troškove i je ponudil besplatni štand na knjigovodstveni servis koji tu ima svoj ured. Prvih 6 mjeseci cijena najma 1 njihovom sajmu jer kaže da bi to kunu, drugih 6 mjeseci 25 posto od ekonomske cijene koja je 15 kn/m2, u na sajmu bilo novo. Valjda bude drugoj godini 50 posto, a u trećoj godini 75 posto. U četvrtoj godini plaća od svega koristi, a sad već imam se puna cijena najma. par narudžbi, pa i za stolicu za Grad i Ministarstvo poduzetništva i obrta financirali su uređenje i opreljuljanje, ali trebam 3-4 narudžmanje prostora s oko 1,1 milijun kuna. Centar ima površinu od 300 kvabe da mi se isplati. Nadam se da drata na kojoj je 8 prostorija od čega su slobodna još četiri ureda od 13-25 će rasti standard građanima, pa kvadrata. Neke prostorije su namijenjene za zajedničko korištenje - kuhida svi mogu kupovati kvalitetniji nja, sanitarni čvor i dvije sale. Manja sala bit će dnevna soba za poslovne proizvod.susrete i druga okupljanja, a veća za sastanke i razne edukacije.

Iz Damira jednostavno bujaju -U manjoj sobi uskoro ćemo imati brzi pristup internetu i računala koja kreativnost i brojni razvojni plaće moći koristiti i oni koji fizički ne koriste naš prostor. U fazi smo nabave novi, te je uvjeren da će uspjeti. kopirke i printera. U većoj sali počinju besplatne edukacije za početnike i -Kad budu prve veće nasve zainteresirane bez obzira na mjesto stanovanja. Teme su: pokretanje rudžbe, recimo za 10-ak kućnih poduzeća, naplata, prezentacija i prodaja, upravljanje ljudskim resursima, šankova sa po dva stolca, moral propisi i porezi, marketing, poslovno komuniciranje, fondovi i poduzetbi zaposliti par radnika. Oni bi nički impuls. Radimo na nabavi kontejnerske mini-hladnjače za poljopriradili po mojim uputama, a ja vredne proizvode i male pakirnice kako bi pomogli poljoprivrednicima bih u posebnom dijelu radil na – ističe Škafec. novim dizajnima. Tak bih imal Centar zasad djeluje uz financijsku potporu Grada Ludbrega. vremena da mjesečno osmislim -Cilj je da kao firma što skorije na tržištu ostvarujemo dovoljno prihoda 3-4 nova dizajna proizvoda koje za samostalan rad i upravljanje. Javljamo se na natječaje i već smo imabi mogli obrađivati moji radnici. li neke poslove, jedan projekt privodimo kraju, očekujemo nove. Okupit Vjerojatno mi je studij, jer je bilo ćemo i vanjske suradnike određenih specijalnosti iz našeg kraja jer zajedno puno crtanja, pomogao da se bomožemo više. Baš smo pozvali da nam se jave stručnjaci za IT tehnologilje usavršim u dizajnu. Danas nije je – kaže Spomenka Škafec, direktorica Centra za razvoj poduzetništva i lako izmisliti novi dizajn stolice voditeljica inkubatora.

Još četiri ureda čekaju na korisnike

Stolica za ljuljanje Trenutno za naručitelja iz Međimurja radi restauraciju kućnog bara od jasena, a uoči Svete nedjelje prodao je jedan kućni šank i dva stolca modernog dizajna. Desetak raznih stolica se može vidjeti u salonu inkubatora, a puno upita ima za stolicu-ljuljačku. Zna da unatoč kvaliteti, te prekrasnom i modernom dizajnu njegovih uradaka nije lako doći do kupca. Jer ručni rad košta.

Spomenka Škafec i Damir Pavković u poduzetničkom inkubatoru

6

SEJEM I UZLET

23. Ludbreški sejem

Produžena ruka do poslovnog uspjeha

Jedan od prepoznatljivijih sadržaja Dana ludbreške Svete nedjelje svakako je Ludbreški sejem koje je ove godine održan po 23. put, a koji se temelji na tradiciji trgovanja staroj gotovo 500 godina, a koja se vezala uz dane hodočašćenja i slavlja u čast Predragocjenoj Krvi Kristovoj.

Na Trgu Svetog Trojstva otvorio ga je zamjenik ministra poduzetništva i obrta Dražen Pros.

– Tradicija duga 23 godine govori o tome da su izlagači prepoznali ovaj sajam kao produženu ruku do poslovnog uspjeha. Drago mi je da mogu vidjeti poduzetnike ne samo iz Varaždinske županije već i iz Slavonije i Dalmacije. Ovaj je sajam prerastao regionalni značaj i postao nacionalni sajam. To pokazuje i da je svaka kuna koju ulaže Ministarstvo poduzetništva i obrta uložena jako dobro. Sajam je dobra prilika ne samo da prodajemo proizvode, nego da razmjenimo iskustva i zna-

Sejem je otvorio Dražen Pros (u sredini) nja i razgovaramo što smo napravili nik Dubravko Bilić. i što je pred nama. – poručio je Dra– I ovaj susret gospodarstvenika žen Pros. pokazuje zašto je Ludbreg jedno od Na otvorenju Ludbreškog sejma gospodarskih središta Varaždinske posjetiteljima i izlagačima obratili županije, jedno od najinovativnijih, su se još i župan Varaždinske županajpropulzivnijih i najkonkurentninije Predrag Štromar te gradonačeljih mjesta zahvaljujući poduzetnici-

Brojni posjetitelji Ludbreškog sejma ma, ali i onome što grad, županija i dana trajanja sajma predstavilo se država rade da bi oni lakše poslovaosamdesetak izlagača koji su izlali. – zaključio je gradonačelnik Bilić. gali na prostoru Trga Svetog TrojNa otvorenju 23. Ludbreškog stva, uz poštu, a dio njih, uglavnom sejma prigodan program izvele su udruge bili su smješteni na proLudbreške mažoretkinje i članostoru novouređenog parka dvorca vi KUD-a “Anka Ošpuh”. U četiri Batthyany.

Poslovni uzlet grada Ludbrega u organizaciji Poslovnog dnevnika, manifestacija namijenjena edukaciji i promociji malog i srednjeg poduzetništva, četrnaesta u nizu ove godine, održana je u Ludbregu u četvrtak 3. rujna.

Mislav Šimatović, glavni urednik Poslovnog dnevnika naglasio je da je Poslovni uzlet snažan alat za podizanje nivoa znanja i vještina poduzetnika i onih koji to tek planiraju postati ključni za konkurentnost kako na domaćem, tako i inozemnom tržištu.

-Vidimo rezultate uspješne suradnje s Poslovnim dnevnikom od prošle godine, poduzetnička se klima neprekidno mijenja. Takva dinamika potiče poduzetnike da rade bolje i istovremeno im otvara nove mogućnosti i prilike za veće investicije. – rekao je gradonačelnik Dubravko Bilić dok je na samom kraju istaknuo važnost gradova poput Ludbrega koji poput manjih motora vuku ukupno hrvatsko gospodarstvo.

Bilo je riječ i o investicijama, s kojima Ludbreg svakako može biti

zadovoljan. Jedan od svjetlijih primjera svakako je ACG Lukaps, kojemu je Ludbreg svojevremeno bio prva investicija izvan Indije. Nekoć pred gašenjem, danas Lukaps planira investirati 30 milijuna eura, dok je za sljedeći korak planirano ulaganje i dodatnih 50 milijuna eura namijenjenih razvoju proizvodnje, pri čemu je Bilić istaknuo kako se nada da će Ludbreg postati Lukapsovim centralnim čvorištem za europsko tržište. Osim Lukapsa, čulo se i da Ducati komponenti d.o.o. planira uložiti šest milijuna eura u proširenje pogona, što podrazumijeva i otvaranje novih radnih mjesta.

U uvodnom dijelu Poslovnog uzleta grada Ludbrega govorila je i Zdenka Lončar, pomoćnica ministra poduzetništva i obrta, istaknula je da su upravo poduzetnici vizionari i optimisti koji vode Hrvatsku prema naprijed. Pohvalila je rad lokalne samouprave koja s poduzetnicima komunicira u kratkom roku i na njihove potrebe odgovara bez odlaganja. -Svjedoci smo nove promijenjene poduzetničke klime koju sada možemo nazvati efektom

Okupljeni su sa zadovoljstvom poslušali govornike

Poduzetnici vizionari i optimisti koji vode Hrvatsku prema naprijed

TUŽNO SJEĆANJE NA DRAGOG SUPRUGA I OCA

SLAVKA HORVATIĆA 26. 9. 2005. - 26. 9. 2015.

Ožalošćena obitelj

30. rujna 2015.

30. rujna 2015.

snježne lavine. Makroekonomski pokazatelji i pozitivni rezultati u trećem kvartalu dovoljni su dokazi da se pozitivni rezultati mogu očekivati i u sljedećem izvješću. No, daleko od toga da ne možemo brže, više, jače. – kazala je Lončar. Naglasila je kako je ministarstvo uvijek na usluzi, da na svako pitanje ili zahtjev pokušavaju odgovoriti u realnom vremenu u kojem je, u 48 sati, riješeno do 70 posto upita i/ili zahjeva kako građana, tako i poduzetnika.

O stanju u županiji više je rekla Jelena Zrinski Berger, pročelnica upravnog odjela za gospodarstvo, regionalni razvoj i europske integracije Varaždinske županije, a potom je započela panel diskusija.

Sudionici diskusije “Od ideje do uspješnog biznisa – dobri primjeri iz prakse”, koja je održana u sklopu Poslovnog uzleta grada Ludbrega u četvrtak bili su Saša Cvetojević, osnivač Zagrebačkog inkubatora poduzetništva (ZIP), Domagoj Cvetko, voditelj prodaje u tvrtki Oprema-Uređaji Ludbreg, Zdenka Lončar i Dubravko Bilić.

Organizatori događanja bili su Poslovni dnevnik, Grad Ludbreg i Varaždinska županija.

1. Izložba stoke i malih životinja Program pod nazivom 1. Izložba stoke i malih životinja bio je novost u sklopu Dana ludbreške Svete Nedjelje. Održana je na samu Svetu subotu, a čak ni kiša nije spriječila dolazak velikog broja izlagača, ali i posjetitelja. Posebno su naravno uživali oni najmlađi, a samu izložbu održanu na livadi u Ulici Rudolfa Fizira otvorila je Snježana Španjol, zamjenica ministra poljoprivrede.

– Najprije čestitam organizatorima na sjajno obavljenom poslu. Ovdje se danas uistinu mogu vidjeti sve blagodati ovoga kraja, od životinjskog svijeta do proizvoda od meda, vina, kolača. Ovdje se danas širi optimizam pa ću i ja nastaviti u tom tonu. Krajem listopada očekujemo zaštitu varaždinskog zelja na razini europske unije, a ona znači dodatnu visinu prihoda za naše poljoprivredne proizvođače. – poručila je zamjenica ministra.

I uistinu je tako bilo – na prostoru predviđenom za izložbu mogla se vidjeti raznolikost našega kraja, kušao se med, kolači, vino.

Predsjednik odbora za organizaciju ovog događaja je Nikola Vidaković, direktor Veterinarske stanice Ludbreg-Nova d.o.o.

– Ovom manifestacijom želimo prezentirati i dodatno potaknuti stočarsku proizvodnju našega kraja. Mnogima je dobro poznato da je u bližoj prošlosti u vrijeme Dana ludbreške Svete Nedjelje bio održavan stočni sajam koji je puno značio za naš kraj.

Zbog oživljavanja te stare dobre tradicije, pokrenuta je inicijativa za održavanje ove izložbe. – rekao je Nikola Vidaković.

Na izložbi su se predstavili uzgajivači konja, svinja, krava, koza, ovaca, malih životinja, proizvođači poljoprivredne mehanizacije, vinogradarske opreme, opreme i ukrasa za konje te proizvođači stočne hrane.

Udruženje obrtnika Ludbreg

Sudionici panel diskusije “Od ideje do uspješnog biznisa”

Centar Kovačić u vrijednom projektu

Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (Hamag-Bicro) i poduzeće Centar Kovačić d.o.o. potpisali su ugovor za projekt vrijedan 1,7 milijuna kuna od čega su dodijeljena bespovratna sredstva u iznosu 394,7 tisuća kuna. Tako je poduzeće Centar Kovačić iz Ludbrega uvršteno među poduzeća koja sredstvima iz Poduzetničkog impulsa ulažu u proizvodnju na temelju mjere „Jačanje konkurentnosti prerađivačke industrije.“ Poduzeće je ovim projektom osiguralo ulaganje u nabavu novog printera koji svojim karakteristikama utječe na povećanje proizvodnih kapaciteta uz korištenje ekološki prihvatljive boje na bazi vode.

Jedan rad Centra Kovačić bio je posebno primijećen za Dane ludbreške Svete nedjelje. Naime, Ženama iz Centra svijeta u novo su ruho „obukli“ drvenu kućicu koju članice udruge koriste za predstavljanje suvenira i to u etno stilu kakav i priliči ovoj udruzi.

Udruženje obrtnika Ludbreg za ovu je Svetu nedjelju uz već dobro poznatu gastro izložbu koja je tradicionalan program Ludbreškog sejma održala i zanimljiv novi sadržaj pod nazivom etno gastro izložba. No krenimo od same gastro izložbe. Udruženju je i ove godine uspjelo okupiti dvadesetak restorana i hotela, pretežno iz sjeverozapadne Hrvatske no bilo je i iznimaka, a posebno pritom valja istaknuti neodoljive dalmatinske specijalitete koje su pripremili kuhari konobe s otoka Lastova. Dan kasnije u petak mirisi raznih delicija širili su se ludbreškim trgom.

Predstavnici Udruženja obrtnika iz Zagreba, Kaštela, Ivanca, Novog Marofa, Varaždina, Našica, Virovitica, Ludbrega te Udruženje hrvatskih ugostitelja i turističkih djelatnika Varaždin kod fontane su pripremali hranu koja je besplatno podijeljena građanima. Ovaj novi program sudeći po broju posjetitelja i njihovim reakcijama svakako bi mogao postati tradicionalan program. Događaji koje je priredilo Udruženje obrtnika Ludbreg svakako su i rezultat dobre suradnje s udruženjima iz Varaždina i Koprivničko-križevačke županije, ali i onima iz ostalih udaljenijih krajeva Hrvatske.

Uz predstavljanje uzgajivača stoke izlagali su i proizvođači povrća, cvijeća, pčelari, vinari te OPG-ovi ludbreškog kraja.

– Vjerujem da danas svjedočimo nastanku nove tradicije jer ovo je prva izložba ovakvog tipa i čestitam organizatorima na odvažnosti jer ovakvu izložbu nema ni jedna lokalna jedinica samouprave u Varaždinskoj županiji. Stoga vjerujem kako će ova izložba postati sjajan dodatak najvećoj ludbreškoj manifestaciji, ali i izložba kojom ćemo pomoći izlagačima. – kazao je na otvorenju Alen Kišić, zamjenik župana Varaždinske županije.

Posjetiteljima se obratio i gradonačelnik Dubravko Bilić.

– Ova izložba pokazuje da se radi puno i dobro, a nadam se da će biti poticaj da se radi još i bolje. Moram zahvaliti svima koji su se uključili u organizaciju kako bi ova prva izložba uspjela. Jedino se nismo uspjeli dovoljno dobro potruditi oko vremena. Posebno mi je drago da će naša djeca moći vidjeti uživo od malih životinja do rasnih konja i da će pred početak škole imati jedan sat prirode izvan učionica. Mi u Gradu Ludbregu svjesni smo značaja poljoprivrede, imamo puno planova, radimo na novim projektima i vjerujem da poljoprivreda kao i ova izložba u našem kraju imaju budućnost.

Naravno, kao jedinica lokalne samouprave tu smo da pomognemo. -zaključio je gradonačelnik Bilić.

Posebno zadovoljstvo izložbom iznijeli su posjetitelji koji se nadaju kako će već iduće godine ovaj sadržaj postati dvodnevan.

Pokrovitelji izložbe bili su Ministarstvo poljoprivrede, Savjetodavna služba, Županijski savez poljoprivrednih udruga Varaždin, Središnji savez udruga uzgajivača hrvatskog hladnokrvnjaka, Hrvatska poljoprivredna agencija i Varaždinska županija.

NOVI SADRŽAJI

Sve blagodati našega kraja

7

Kuhali kod fontane, hranu podijelili posjetiteljima

Dvadesetak sudionika i za ovogodišnju Gastro izložbu pripremilo je ukusne specijalitete i delicije

Neodoljiva hrana pripremljena od strane pravih majstora

Novi sadržaji koji želimo vidjeti iduće godine - Kuhanje na otvorenom

8

SVETA NEDJELJA

30. rujna 2015.

30. rujna 2015.

POTICATI VLASTITIM PRIMJEROM ZAJEDNIŠTVO

P

rvu nedjelju u mjesecu rujnu u Ludbregu, jedinom hrvatskom euharistijskom svetištu, slavi se Sveta Nedjelja. Tradicija je to duga već nekoliko stoljeća, naime Papa Leon X. prije više od 500 godina odobrio je štovanje relikvije Predragocjene Krvi Kristove i obdario ludbrešku crkvu oprostima koji se mogu primiti kod velikih slavlja u čast Predragocjene Krvi pod određenim uvjetima i to je razlog zbog kojeg se svake prve rujanske nedjelje u naš gradić slijevaju rijeke hodočasnika. Ludbreško je svetište jedno od rijetkih u svijetu koje je pisanim dokumentom osnovao sam papa.

Uoči misnog slavlja, koje je proslavljeno u zavjetnoj kapeli podignutoj upravo u čast Presvete Krvi, održana je procesija od župne crkve Presvetog Trojstva u kojoj je pokaznica s relikvijom euharistijskog slavlja uz molitvu i pjesmu prenesena na oltar zavjetne kapele. Procesija je prošla središtem Ludbrega, čije su ulice i trgovi na Svetu nedjelju već tradicionalno prepuni hodočasnika koji u prošteništu žele zadobiti potpuni oprost.

Deseci tisuća hodočasnika od ranih jutarnjih sati stizali su u župnu crkvu kako bi se poklonili Presvetoj Krvi i Presvetom sakramentu, izrekli svoje molitve i preporuke, pristupili sakramentu pomirenja kod brojnih ispovjednika koji su satima neumorno ispovijedali u cinktoru crkve i kod zavjetne kapele, te sudjelovale u pobožnostima i euharistiji kao središnjem i najvažnijem hodočasničkom sadržaju koji je osobito u Ludbregu u središtu svih duhovnih događanja.

Glavnu hodočasničku misu predvodio je mons. Dražen Kutleša, porečkopulski biskup, u zajedništvu s domaćinom mons. Josipom Mrzljakom, varaždinskim biskupom, čuvarom svetišta mons. Josipom Đurkanom i drugim svećenicima.

Uoči svete mise sve je okupljene u ime Hrvatskog sabora pozdravio Josip Leko, predsjednik Hrvatskog sabora.

– Prošle sam godine ovdje naglasio, a danas ponavljam. Duboko smo podijeljena zemlja, razdori u društvu su dvojaki, ekonomski i svjetonazorski. Prisjetimo se onog duha zajedništva, one vjere u budućnost, optimizma i vedrine duha koji su postojali prije dvadeset godina i potaknuli ispunjenje zavjeta Hrvatskog sabora na ovome mjestu. Nadamo se da snaga Duha i snaga zajedništva neće biti zaboravljena iz tog vremena. Pozivam na suradnju, toleranciju i dijalog kako bismo konačno našu dragu domovinu pokrenuli prema napretku i stabilnosti. – kazao je Josip Leko. Predsjednik Sabora Leko u ludbreškom svetištu se dotaknuo i skorih parlamentarnih izbora kada će, kazao je, saborski zastupnici položiti račune prema građanima. Ustvrdio je da se svatko od njih mora nositi sa svojom savješću i odgovornošću, ali da odgovornost leži i na biračima koji će svojim glasovima odlučivati u kojem će smjeru Hrvatska ići dalje.

Dodao je kako se sva pažnja treba usmjeriti daljnjem rješavanju gospodarskih i financijskih problema te učvršćivanju pozitivnih gospodarskih trendova.

Leko je ocijenio da su upornošću i radom Vlade vidljivi rezultati na savladavanju krize, te ustvrdio da će rezultati uskoro biti bolji.

Leko je na kraju pozvao na molitvu za zajednički angažman na obnovi zajedništva svih hrvatskih građana. Pozvao je i na posebnu brigu za potrebite u društvu te obnovu vrijednosti rada.

Pozdravnu poruku hodočasnicima uputili su i monsinjor Josip Đurkan, upravitelj svetišta te varaždinski biskup Josip Mrzljak.

Euharistijskom slavlju nazočio je i potpredsjednik Hrvatskog sabora Željko Reiner koji je stigao kao izaslanik predsjednice RH Kolinde Grabar-Kitarović, ministar Mirando Mrsić, ludbreški gradonačelnik i saborski zastupnik Dubravko Bilić sa suradnicima, zamjenica gradonačelnika Vera Jadanić, predsjednica Gradskog vijeća grada Ludbrega Renata Potočnik, župan Varaždinske županije Predrag Štromar sa zamjenicima, saborski zastupnici, gradski vijećnici Grada Ludbrega, članovi Županijske skupštine Varaždinske županije, predstavnici susjednih općina, brojni drugi politički dužnosnici.

Biskup Kutleša u homiliji je pozvao da budemo ljudi nade, sreće i vjere.

– Čovjek nije došao na ovaj svijet kao neki lutalica koji ne zna gdje će, što će i kako će. Kao što je Krist imao svoju misiju, tako i mi imamo svoje poslanje. Moramo se zapitati u ovom svetištu Predragocjene Krvi što mi, kao vjernici, trebamo činiti. Često smo vjerni samo dotle dok nam se isplati, dok je u našu korist, dok nismo u sukobima zbog istine. Posvijestimo si što je Krist učinio za nas i pitajmo se što smo mi učinili za Njega, rekao je biskup Kutleša.

Kazavši kako u Ludbreg dolaze kao kršćani koji već 2000 godina nose baklju vjere koja je ojačana i na ovom čudu prije više od 600 godina, biskup je istaknuo da se dolaze jačati i na uzorima kršćanskog života, kakav je bio i blaženi Alojzije Stepinac. Sve nas Isus Krist poziva da budemo sveti, a to znači da budemo različiti, da budemo oni koji će druge poticati da budu bolji, ali poticati vlastitim primjerom zajedništva, a ne razdvajanja. Mi svi moramo svjedočiti, ponajprije svojim životom, koji treba biti život nenasilja prema djeci i bližnjima, poručio je biskup dodavši da se na ovom mjestu trebaju zapitati koji je cilj i poslanje našeg života. Ovdje slušamo glas Crkve koja je oduvijek govorila o svijesti i savjesti čovjeka i društva. Crkva je dužna pozivati na poštovanje moralnog prirodnog zakona, na poštovanje istine jer inače ne izvršava svoju misiju. Svi smo pozvani probuditi u sebi taj vjerski i prirodni moralni zakon, da živimo po Božjim zapovijedima kako bismo imali budućnost kao obitelj i kao društvo. Ne da budemo bogatiji, nego da budemo bolji ljudi. Zato po Predragocjenoj Krvi pokušajmo nadići našu razjedinjenost i spoznati naše zajedničke interese. Molimo pred Presvetom Krvi da zadobijemo to jedinstvo i našu zajedničku budućnost. Budimo ljudi nade i sreće i vjere. Nemojmo zaboraviti da je ova zemlja jedno hodočasničko mjesto kojim prolazimo na putu u našu vječnu domovinu. Kada budemo toga svjesni, onda ćemo ispravno organizirati življenje svog vjerskog, nacionalnog i svakog drugog identiteta, poručio je biskup Kutleša u homiliji.

Za vrijeme svete mise pjevao je župni zbor Presvetog Trojstva Ludbreg pod ravnanjem Antuna Kranjčeca i uz glazbenu pratnju Puhačkog orkestra grada Ludbrega. Slavlje je završeno pjevanjem hrvatske himne.

Brojne vjerske svečanosti Sveta Nedjelja proslavljena je i brojnim drugim vjerskim svečanostima u sklopu kojih su hodočastili vatrogasci ludbreške i susjednih regija, mladi Varaždinske biskupije, bolesni, karitativni djelatnici, medicinsko osoblje i molitvene skupine Varaždinske biskupije. Hodočastili su i djelatnici policije, a održan je i tradicionalni susret vjeroučenika i ministranata Varaždinske biskupije.

Tradicionalni koncert održao je i župni zbor.

U četvrtak 3. rujna služena je svečana euharistija u atriju dvorca Batthyany. Subota, 5. rujna bila je rezervirana za hodočašće brojnih župa iz čitave Hrvatske, Slovenije i Mađarske. Preko dvadeset tisuća okupljenih vjernika tog je dana pozdravio i gradonačelnik Dubravko Bilić - Neka mir, optimizam i međusobno povjerenje bez zloće koje vlada u Ludbregu nadahne i sve vas koji ste danas ovdje da lakše i s vjerom i nadom u bolji sutrašnji dan živite svoje živote i doprinosite razvoju svojih obitelji, gradova i država. – poručio im je ludbreški gradonačelnik.

SVETA NEDJELJA

Održan festival DUGA

9

Pjevačko društvo mladih Trinitas u okviru hodočašća mladih organiziralo je festival duhovne šansone 'DUGA'.

U cjelodnevnom programu podnevnu Sv. Misu za hodočasnike i mlade pjevače predvodio je velečasni Petar Mlakar. Tijekom popodneva održani su križni put na svetištu, kateheze i klanjanje pred relikvijom Krvi Kristove u župnoj crkvi.

Solidno posjećen događaj večeri s oko 500 posjetitelja bila je DUGA. Veliki festivalski zbor sastavljen od oko 70 mladih pjevača iz više manjih zborova izveo je 17 duhovnih šansona. Kao i prošle godine njime je dirigirala sopranistica Sofija Cingula. Gost festivala bio je ponajbolji muzičar među župnicima vlč. Tihomir Kosec podigavši atmosferu na višu razinu. Tihomir je sa svojim prijateljem vlč. Petrom Mlakarom izveo tri duhovne pjesme koje su nedavno snimili na nosač zvuka.

- Ove godine festival je bio posvećen nedavno preminulom utemeljitelju i prvom predsjedniku Trinitasa te jednom od idejnih začetnika DUGE Zoranu Havaiću. Zbog toga je u našem pjevanju bilo još više emocija, u našim srcima još više radosti pa vjerujem da je to mnogobrojna publika i primijetila. Raduje i činjenica da svake godine u festivalskom zboru pjeva sve veći broj mladih koji uživaju slaveći Svevišnjeg i družeći se nakon festivala u pastoralnom centru – rekla je Karla Krušelj, predsjednica Trinitasa.

Zbor je pratio festivalski bend, zapažene solističke točke vokalno su zabilježili Ines Grabarić i Željko Martinković, a instrumentalno Marta Mihin na flauti i Edi Vugrinec na harmonici. Festival je vodila Sandra Špoljarić koja je odmah na početku recitirala produhovljene stihove Zoranu u čast rekavši: 'Nemirno je srce naše dok se ne smiri u tebi Bože!' Kad je nakon posljednje izvedene pjesme sve trebalo utihnuti 'vođenje' zbora preuzela je oduševljena publika i pljeskom pozvala izvoditelje da u bis-u otpjevaju čak tri pjesme. To je bio najbolji poklon za uloženi trud svim izvođačima na pozornici te vrijeme za radost i osmjehe na njihovim licima.

D. Vađunec

10

DOGAĐAJI

Čvorci ili škvorci, kako ih ljudi nazivaju u našem kraju, su ptice selice koje rade podosta štete. Lete u jatima, a na naše područje dolaze već u svibnju kada na jelovniku imaju prve trešnje. Zatim se časte nezrelim kukuruzima tzv. pečenicom, šljivama, jabukama, aronijom i drugim voćem. Najdraže im je ipak grožđe pa su redoviti gosti ludbreškog vinogorja gdje našim vrijednim vinogradarima zadaju velike muke. Oni se pak protiv čvoraka bore na različite načine.

Neki pucaju u zrak iz pištolja, malokalibarskih pušaka pa čak iz topova, a drugi pak bacaju petarde.

-Petardama je čvorke pred tri godine rastjerivao i moj mejaš

Najveći klopotec u kraju

jer je iznad našeg brijega kružilo veliko jato. Bilo ih je na tisuće. No mejaš je jednog popodneva morao otići u Varaždin obaviti neki posao, a ni mene nije bilo gore pa su mu škvorci gotovo sve odnesli.

Ostalo je grožđa tek za 60 litara vina – rekao je Vladimir Orehovec iz Ludbrega.

Neki vinogradari posežu za starim metodama, a to su strašila i klopotec.

a ako je još kiselo onda stresu bobice na zemlju. Prvo idu na crne sorte

Tko radi veću štetu?

Jata čvoraka mogu napraviti velike štete to je svima nama jasno no što je sa malim crnim kosom. Može li ovaj 'vinogradski pjevač' koji je zbog ljepote svoga glasa opjevan i u stihovima narodnih pjesama raditi štetu u vinogradima?

-Kos može isto tako napraviti puno štete na zrelom grožđu. On 'ustaje' vrlo rano dok je još rosa. S mokrim nogama zatim capka po zemlji ispod trsa i kad skoči na lozu sve zblati. To je mala ptičica male glave pa ne može bobice grožđa pojesti već ih samo načne. Prvo ide na crne sorte grožđa, a da je kos napravio štetu vidimo po lišću koje je pošpricano crvenim sokom. Slatki sok koji se slijeva iz bobica privlači ose koje onda grozdove 'spijeju' do kraja – pojasnio je Stjepan Novak, član 'Grozdeka'.

NAJAVE

A upravo veliki klopotec postavili su članovi vinarske udruge Grački grozdek u vinogorju Graci iznad Hrastovskog. Klopotec raspona lopatica u promjeru od 270 cm postavljen je na drveni stup visine 9 metara kod klijeti Anice i Drageca Grgeca na brijegu zvanom 'Cufta'. Iz Slovenije ga je svojim kombijem dopremio Franjo Meljnjak, a jednim dijelom ga sponzorirao slovenski član 'Grozdeka' Branko Jurin.

-Škvorci su iz godine u godinu sve brojniji i rade sve više štete. Ako je grožđe zrelo onda ga pojedu,

Antun Tonko Burić, umirovljeni fotograf i djelatnik HTV-a

koje lakše uoče u letu. Klopotec smo postavili na najvišem brijegu područja Graci, točno na 259 metara nadmorske visine i trenutno je najveći na ludbreškom području. Uz pomoć vjetra koji ga pokreće trebao bi se čuti na velikom području i plašiti ptice iz velikog broja vinograda. Sljedeće godine klijet Udruge kod kipa sv.

Martina mora biti gotova, a tamo ćemo postaviti još jednoga čak većeg od ovoga – rekao je Dražen Crkvenčić, predsjednik 'Grozdeka'.

Puštanju

u rad pribivali su dožupan Alan Košić, direktor ŽUC-a Tomislav Osonjački te vinolog Davor Hižak. Da li će klopotec biti efikasan ili ne ostaje za vidjeti no sasvim

je sigurno da će čvorci odnijeti jedan veliki dio truda ludbreških vinogradara na nekom drugom području. Vrijedi svakako pohvaliti dečke iz 'Grozdeka' jer pokušavaju na prirodni i neškodljiv način zaštititi svoje grozdeke.

-Kroz zimu planiramo skinuti klopoca sa stupa, a sljedeće godine ga ponovno postaviti točno 24. kolovoza na dan sv. Bartola kada i službeno započinje sezona zriobe, ali i zaštite grožđa. Tako možda i Bartolovo na Gracima postane tradicionalni događaj – rekao je Dražen.

Bit će to još jedna prilika vinogradarima s ovog područja da se sretnu i podruže uz kotlić ispod klopoca. Anica i Dragec će im sasvim sigurno biti na usluzi i iz svoje klijeti donijeti sve što treba kako bi fešta mogla biti potpuna.

D. Vađunec

U subotu, 3. listopada obljetnica oslobođenja Ludbrega

Zajednice udruga antifašističkih boraca i antifašista Varaždinske županije i Općine Trnovec Bartolovečki u subotu, 3. listopada organiziraju obilježavanje 72. godišnjice Šemovečke bitke i oslobođenja Ludbrega.

Riječ je o obilježavanju dva povezana događaja u našoj sredini i našem okružju iz povijesnih dana Drugog svjetskog rata odnosno 3. listopada 1943. godine. Točno u ponoć tog dana prije 72 godine su snage narodno-oslobodilačke vojske, borci 17. i

Podsjećanje na povijest

21. Slavonske brigade, brigade 'Braća Radić', te Kalničkog partizanskog odreda počeli bitku za oslobođenje Ludbrega kojeg su branile jake fašističke snage. U isto vrijeme iz Varaždina je krenulo ustaško pojačanje za Ludbreg, ali su ga zaustavili borci brigade 'Braća Radić' u samom Šemovcu.

Nakon osam sati borbi Ludbreg je oslobođen, dok je bitka u Šemovcu trajala do popodnevnih sati. Partizani su uz velike gubitke, pošto je neprijatelj imao pomoć borbenih aviona i mađarskog topništva iz

Međimurja, odbili napad neprijatelja koji se morao povući u Varaždin. Usput su avionima bombardirana sela oko Šemovca, a na ludbreškom području naselje Slanje gdje je 11 mještana-civila postalo žrtvama neprijateljskih aviona čije su bombe počinile i veliku štetu u samom naselju.

U Šemovečkoj bitki gdje se 'štitila' bitka za oslobođenje u samom Ludbregu, poginulo je više od 70 boraca NOB-a, a u povijesti je zabilježena kao najkrvavija bitka na ovom području tijekom Drugog svjetskog

rata, dok je u borbama u samom Ludbregu poginulo 13 partizana.

U povodu sjećanja na te događaje iz rane jeseni 1943. godine, ove će subote baš na dan 3. listopada, u Šemovcu biti prigodna svečanost. Kod spomenika Plamen revolucije podignutog u čast poginulim partizanima u bitkama za Ludbreg svečanost će započeti u 11 sati, a cvijeće će se položiti i u obližnjem Žabniku. Grad Ludbreg domaćin je obilježavanja obljetnice na te događaje svake pete godine.

Posjetitelji izložbenog prostora Pučkog otvorenog učilišta u rujnu su imali prigode pogledati vrijednu i vrlo zanimljivu izložbu – 'Sveta nedjelja u fotografijama' koju je priredila Gradska knjižnica i čitaonica 'Mladen Kerstner' sa svojim suradnicima.

Autor fotografija je Ludbrežanin Antun Tonko Burić (75).

Svih 20 crno-bijelih fotografija snimljeno je na Svetu nedjelju 1970. godine. Oko kamere uhvatilo je vrlo zanimljive motive, trenutke Svete nedjelje - ljude koji su došli na svetkovinu i proštenje, zabaviti se, uz duhovnu obnovu pronaći nešto za opuštanje. Maštoviti autor je snimao tako da ljudi nisu bil svjesni objektiva i ponašali se prirodno, pa je Tonko kamerom sačuvao te nezaboravne trenutke koji su nas vratili u prošla vremena. Sjeća se tih dana s početka rujna 70-e.

-Slikao sam kamerom njemačke marke Roleflex, zapravo s dva takva aparata. Inače, od nekada sam na Svetu nedjelju puno radio jer sam roditeljima pomagao u radnji. No, tad sam već bio stariji i imao dosta vremena za obilazak grada. Nekako mi je i ta 1970. bila posebna, ne znam zašto. Ali, kad sam uzel aparat u ruke bio sam pun nadahnuća i želje da napravim što bolje fotografije. I Sveta nedjelja i Ludbreg su se od tada jako promijenili i razvili – kaže autor.

Antun Tonko Burić rodio se u Ludbregu 1940. godine.

Iz stare je ludbreške obitelji, njegovi roditelji Stjepan i Terezija bili su poznati obrtnici, na gradskom trgu imali su slastičarnicu u koju su Ludbrežani i došljaci rado svraćali. U doba dječaštva na Svetu nedjelju se uvijek pošteno naradio, ali je

bio omiljen među vršnjacima.

-Stalno sam bio uz tatu, još kao dječak sam pomagao kad su se radili sladoled, kolači. Posebno je bilo puno posla za Svetu nedjelju. Radili smo i prave bombone. Imali smo za bombone mali stroj i uvijek bi ostalo slatke smjese, kao prašina i malo krupnije. Pa bih ja to onda smijesio u oveću kuglu i odnesel dečkima koji su me jedva dočekali. I onda sam bil glavni, hahaha.Tonko je kao jedinac bio predodređen da nastavi obiteljski obrt, preuzme radnju. No, on je imao drugačije planove.

-Kao mali dječak stalno sam dolazio kod dede u ulicu gdje je bio i dr. Peričić (danas Gundulićeva – op.p.), jer je tu deda imao fotografsku radnju Foto Zagorc.

Bilo je to doba kad se još snimalo na ploče, kao mali sam s njim ulazio u tamnu komoru za razvijanje. Mene je fascinirao dedin zanat i to sam zavolio, a slastičarstvo me nije privlačilo.

Roditeljima je bilo žao jer sam bio jedinac, ali su bili razumni i shvatili da ne mogu protiv moje želje. Sredinom 70-ih kad je počela gradnja zgrada na trgu oni su otišli u mirovinu i time je nestao obiteljski obrt.Nakon osnovne škole otišao je u Ivanec gdje se školovao za smjer fotografije i usput radio kod Petra Jagetića, tada doajena fotografije.

-On je bio tada jedini reklamni fotograf u bivšoj državi, radio je reklamne plakate za velike firme poput 'Bobić', 'Kraš', Ghetaldus i druge kao i ostale fotografske poslove, snimali smo manifestacije, razna slavlja, sve što je trebalo i kad su nas zvali.

To je bilo neprocjenjivo radno iskustvo, izučio sam tajne zanata. Trajalo je tri godine, a poslije

Udruga Žene u borbi protiv raka dojke Narcisa Ludbreg organizira savjetovalište za oboljele svakog prvog četvrtka u mjesecu.

Održavanje susreta s oboljelim članicama tako će biti u četvrtak 1.listopada u prostorijama Udruge koje se nalaze u sklopu Doma zdravlja Ludbreg. Susret se održava od 12 do 14 sati, a vode ga patronažne sestre Varaždinske županije.

Samo nekoliko dana kasnije, odnosno u subotu 3. listopada Udruga će obilježiti Dan ružičaste vrpce na Trgu Svetog Trojstva od 9 do 11 i 30 sati.

- Akcijom se nastoji podići svijest o raku dojke, a do-

brovoljni prilozi idu za prevenciju i liječenje ove opake bolesti preko rada Udruge, Savjetovališta, organizaciju tribina, pomoć oboljelim članicama. – ističu u Udruzi.

Akciju na nivou Hrvatske organizira Europski forum protiv raka dojke Europa Donna. Potrebno je iskoristiti svaku priliku da se istakne važnost prevencije i ranog otkrivanja raka dojke jer u Hrvatskoj godišnje od raka dojke oboli od 2300 do 2500 žena a upravo je rak dojke i najčešći uzrok smrti od raka kod žena. U sklopu obilježavanja Dana ružičaste vrpce, članice su pripremile i zanimljiv sadržaj, istovremeno puštanje balona koje je planirano u 11 sati.

pularizacije lika i djela ludbreškog književnika Kerstnera ima svoju temeljnu svrhu promovirati kajkavski humor, a ostvarena je uz potporu Ministarstva kulture Republike Hrvatske. Festival kajkavske komedije u Ludbregu održava se od 1998. godine, iako u drugačijem smislu nego posljednjih godina, kada se prvi puta na taj način obilježila 70-ta obljetnica života velikog ludbreškog komediografa Mladena Kerstnera. Iza poznatog Ludbrežanina ostao je bogat i raznovrstan opus koji većim dijelom još nije ugledao svjetlo dana.

11

Sveta nedjelja prije 45 godina

Na otvorenju izložbe sa suprugom i unukom

Autor fotografija, ludbrežanin Antun Tonko Burić sam još kratko radio u fotografreći da sam radio na stvaranju skoj radnji Kulčar u Varaždinu, arhive današnje Hrvatske radio naučio retuširanje i to je onda televizije. – bilo novo.Zbog obveza na HRT-u vrePotom je upoznao očevog mena za fotografiju bilo je sve prijatelja koji je bio šef filmske manje, a nije bio ni poklonik tehnike u tadašnjoj Radio telenovina u razvoju fotografije. viziji Zagreb. I ubrzo je 1960.

-Snimao sam za vrijeme popostao jedan od rijetkih Ludsjeta Ludbregu, pa su tako i nabrežana, zaposlenika RTV Zastale fotografije na ovoj izložbi, greb, kasnije HRT-a. I ostao do snimao sam kad se radila šetniodlaska u mirovinu 2002. ca od mlina do starih splavi, na -Dobio sam stalno namjenekim radničkim izletima i sličštenje mada sam morao u vojnim prigodama. Je, fotografija se sku na skoro dvije godine. No, brzo i stalno razvija, kao i danas, mjesto foto-laboranta me čekaali baš ne volim elektroniku, lo. Bilo je to kad se na televiziji digitalne aparate. Ja i danas sniradilo sve više emisija koje smo mam na klasični film sa 36 snimi snimali, pa snimali smo mamaka. Znate, moja teta Slavica nifestacije, festivale, sve dogaje preuzela dedinu foto-radnju, đaje koje je pratila naša kuća. a kasnije se preudala i odselila u Sve se kopiralo i radili albumi Bosnu, pa je bilo prirodno da je po godinama, kao almanah. ja naslijedim. No, da je do toga Tako smo dokumentirali rad tedošlo sigurno nikad ne bih imao levizije. Radili smo i fotografije prilike raditi u takvoj kući kakva za nekad glavni i vrlo popularni je državna televizija.list Studio koji je bio časopis za Nakon više od 40 godina u televiziju, radio i film. Nakon Zagrebu odlučio je da život u nekog vremena uskočio sam i metropoli zamijeni malim, ali kao fotoreporter i to ostao raditi rodnim Ludbregom. Doselio je sve dok nismo prešli na kolor– prije dvije godine sa suprugom fotografiju. Zbog potreba kuće i Božicom u stan kojeg su imali sve veće produkcije i aparature, roditelji u Ulici Petra Zrinskog. s fotografije su me prebacili na -Jako me vuklo da se vratim film i postao sam filmski tehniu Ludbreg, baš mi je bila želja da čar kontrolor. Na tom radnom nakon radnog vijeka umirovljemjestu dočekao sam umirovničke dane provedem tamo gdje ljenje. Selili smo se od lokacije sam proveo djetinjstvo. Drugi do lokacije, radili u svakakvim razlog je moja strast ili hobi za uvjetima, ali sam ipak dočekao ribičijom. Je, u Zagrebu je Jarun dom HRT-a na Prisavlju gdje su gdje sam ulovil amura od 15 uvjeti za rad idealni. Moglo bi se kila, ali to vam nije to. Tu odem

Posjetitelji su se rado prisjetili kako je to bilo nekada

Autoru fotografija čestitali su brojni sugrađani

U subotu 3. listopada – Dan ružičaste vrpce

Pučko otvoreno učilište Dragutin Novak organizira Festival kajkavske komedije 2015 – 10.

Dani Mladena Kerstnera. Festival se održava u Ludbregu u vremenu od 20. studenoga do 22. studenoga 2015. godine.

Pozivaju se sve amaterske družine koje njeguju kajkavsku riječ i komediju da se prijave od 1. listopada do 2. studenoga 2015. godine putem prijavnice koja je objavljena na web stranici organizatora uz potrebne propozicije.

Kulturna manifestacija „Dani Mladena Kerstnera” s ciljem po-

FOTOGRAFIJA

30. rujna 2015.

30. rujna 2015.

na ribnjak, tu je Bednja, blizu Drava i druge vode. Odem do Kučana na ribnjak. Bacim udicu i guštam, uživam u prirodi i tišini. Kak da čujem tišinu, ponekad se jave ptičice. Neopisivo.

Idem na vodu ujutro i navečer, pa i ulovim nekaj. Sad navečer idem na smuđ, a u kanalu kod mosta ima bijele ribe. Ne, nikakav se Jarun ne može mjeriti s tim kaj imamo u Ludbregu.Osim na ribolovu, voli i raditi u vrtu i upravo je supruzi pomagao u sadnji zimske salate. Sugrađani ga svakodnevno mogu vidjeti kada izvodi u šetnju Huga, starog mješanca terijera za kojeg vlasnik kaže da očito uživa u ludbreškoj prirodi gdje se dobro istrči i ima više slobode, a i gazdu prati na ribolov. Ponosan je na obitelj.

-U stanu u Zagrebu je ostao stariji sin Mladen sa suprugom i našim jedinim unukom, zove se Lovre i ima samo 10 mjeseci.

Mladen ima fakultet, završio je fotografiju i radi u Filmskom arhivu Hrvatske. Drugi sin je Siniša, a on radi kao maketar u scenografiji HRT-a, pa obojica, eto, na neki su način vezani uz televiziju, film, fotografiju. Mlađeg Sinišu kao i mene jako privlači ludbreški kraj, pa smo napravili kuću u Bolfanu i on tamo živi s djevojkom. Svakog dana ide autom do Koprivnice, pa vlakom na posao do Zagreba.Rane jesenske dane Tonko će provoditi u prirodi, na vodi i u šetnji s Hugom, ali za zimu ima planove.

-Čekam zimu kad nema ribičije i onda budem više doma.

Planiram pregledavati i sređivati foto-filmove, namjeravam komadiće sa po 6 snimaka raditi za albume. Sve trebam pregledati i sustavno ih, fino posložiti u albume. Već razmišljam da napravimo novu izložbu, možda da napravimo presjek Sveta nedjelja 1970 i 2015. Ili 2020. To bi bilo okruglih 50 godina. Samo da bude zdravlja, a sad me dobro služi. Čak mi se i vid popravil da mi više mi ne trebaju naočale za daljinu – otkrio nam je Antun Tonko Burić, povratnik u rodni Ludbreg.

12

KULTURA

30. rujna 2015.

30. rujna 2015.

Koncert puhačkog orkestra

Puhački orkestar Grada Ludbrega održao je, uoči Svete nedjelje, prigodni koncert u atriju dvorca Batthyany. Ove su godine rukovodstvo i članovi orkestra bili u potpunosti zadovoljni izborom lokacije zbog zvučnosti atrija, ali ne samo zbog toga.

-Prošle smo godine u okviru revije frizura svirali pod šatorom i to definitivno nije prostor za puhače. Osim toga glazba se prvenstveno sluša, a pod šatorom se odvijala manifestacija koja zahtijeva ponajviše vizualni angažman posjetitelja. Dakle to dvoje je bilo nespojivo. Ovdje u atriju svirali smo prvi put i zbog akustičnosti zvučni doživljaj je bio super – rekao je Marko Prepelić, dirigent.

Uvod u koncert napravio je brass kvintet u kojem su svirali Marko Prepelić, Marko Novak, Lovro Povijač te braća Vedran i Alen Vađunec. Dečki su atmosferu zagrijali swing izvedbom skladbe 'The Pink Panther' te ragtime izvedbom skladbe 'Mississippi Rag'.

Zatim je cjelokupni orkestar izveo niz kompozicija različitih glazbenih stilova počevši od 'Mjesečeve serenade', preko obrade tradicionalne dalmatinske 'Dva Bračanina' pa do obrade najboljih skladbi grupe 'The Beatles'.

-Flaute koje imaju velik potencijal u orkestru su također došle na svoje jer su imale solo u skladbi 'Smiješne flaute', a glavnu ulogu kroz cijelu skladbu 'Romantični snovi'

imali su i trubači. U orkestru se nas starije može sada izbrojati na prste jedne ruke, a evo upravo mi je prišla jedna učenica klarineta. Kaže da joj se jako dopao koncert tako da bi se i ona rado uključila u rad orkestra – rekao je Slobodan Vađunec, učitelj flaute i tajnik orkestra.

Unatoč brojnim glazbenim događajima koji su priređeni za Dane ludbreške Svete nedjelje može se naglasiti da je koncert pratio velik broj građana što znači da Puhački orkestar, unatoč stalnom pomlađivanju, ima svoju vjernu publiku. Popunjena nisu bila samo prva dva reda jer orkestar je ionako najljepše slušati iz zadnjih redova.

U posljednjem redu sjedio je i Andrej Križanec, student 4. godine glazbene pedagogije Muzičke akademije u Zagrebu.

-Došao sam s kolegama iz Varaždina.

Dobri smo si prijatelji s Vađuncima jer smo zajedno išli u srednju glazbenu školu u Varaždinu. Unatrag nekoliko godina redovito dolazimo na koncerte Puhačkog orkestra. Iako je ludbreški orkestar jedan od najmlađih u Hrvatskoj, jako dobro zvuče i sviđa nam se kako se mlađi uključuju u rad jer tako će od iskusnijih najlakše naučiti svirati – rekao je Andrej iz Svibovca Podravskog.

D. Vađunec

Zbor Podravina održao koncert

Koncert kroz generacije

Svaki put kada pišem tekst o ovom glazbenom događaju imam jednostavan zadatak oko promišljanja naslova. Naime, uvijek je dovoljno napisati 'Koncert kroz generacije' i svima je jasno o čemu je riječ jer radi se o najstarijem kulturno-umjetničkom programu koji se odvija u sklopu Dana ludbreške Svete nedjelje. Ove godine koncert je održan 18. put, a organizator je bilo, kao i uvijek do sada, Pučko otvoreno učilište Dragutin Novak.

U kino dvorani Učilišta nastupilo je 11 glazbenika koje su na klaviru pratili korepetitori Jasminka Bontek i Ivan Kolar. Od etabliranih pjevača i glazbenika nastupile su sopranistice Barbara Othman i Dubravka Krušelj te violinistica Dunja Bontek. One se svake godine rado odazivaju i odlično su prihvaćene od mnogobrojne publike. Od studenata glazbenih akademija nastupili su Marko Novak (horna), Dario Markulinčić (gitara), Mia Mihalić (klavir) i Alen Vađunec (truba). Nastupili su i učenici srednje glazbene škole Lovro Povijač (trombon) i Marta Mihin (flauta), a svoj prvi nastup na Koncertu zabilježile su vrijedne učenice treće godine klavira Antonija Majhen i Dora Pretković.

-Velite da je ovo već 18. koncert? Isuse, a ja sam sudjelovala baš na svakom. Prve godine još dok sam pohađala Muzičku akademiju. Poslije akademije pjevala sam 10 godina u kazalištu, a sada već 8 godina radim kao glazbena pedagoginja u Srednjoj glazbenoj školi Eli Bašić u Zagrebu. U počecima je bilo više nas pjevača pa su tako uz mene i Barbaru Othman pjevali još Ksenija Kovačić i Tomislav Mužek. Sada je svirača više i drago mi je da je tako. Bile su mi jako simpatične one dvije najmlađe curice (Antonija i Dora) i dobro je da imamo podmladak. Barbara i Dunja su izvanredne, a i svi ostali su bili odlični. Zahvaljujem se publici na podršci i nadam se da se vidimo i sljedeće godine – rekla je sopranistica Dubravka Krušelj.

Većinu izvođača publika je dugotrajnim pljeskom pozvala na ponovni naklon, a u holu nakon izlaska iz dvorane slijedile su i usmene čestitke. Međusobno su si čestitali i sami glazbenici jer oni najbolje znaju koliko je truda i vježbe potrebno uložiti da se postigne već ova razina izvođenja. A zasigurno nema nikog među njima koji ne želi biti još bolji. Zato muzičari, držimo vam palčeve jer do savršenstva se može samo vježbom.

D. Vađunec

Mješoviti pjevački zbor Podravina svake godine tradicionalno priređuje koncet u povodu održavanja najveće ludbreške manifestacije – Dana ludbreške Svete Nedjelje. Ove godine koncert je održan u kapelici svetog Križa dvorca Batthyany. Uz izvedbe domaćina, nastupili su i gosti klapa „Koprivnica“ i zbor udruge „Prijatelji sv. Roka“ iz Draškovca. Na koncertu su uz pjesme svjetovnog kaaraktera izvedene i one duhovnog.

Predstavljene knjige U sklopu manifestacije Dani ludbreške Svete Nedjelje predstavljene su dvije knjige. Nakon predstavljanja knjige Hommage Sigecu u društvenom domu u Sigecu Ludbreškom, knjiga je predstavljena i u sklopu najveće ludbreške manifesatcije. U vijećnici POU-a “Dragutin Novak” uz autora, mr.sc.

Franju Križanića o knjizi je govorio recenzent Denis Peričić, urednik knjige mr. Branko Dijanošić, a okupljene je pozdravio i gradonačelnik Dubravko Bilić. Drugu knjigu potpisuje Matija Maša Vekić, rođena u Metkoviću s dugogodišnjom adresom u Zagrebu. Knjiga, Ludbreško euharistijsko čudo, koja je predstavljena u Pastoralnom centru, autorici je 24 u nizu, a sve su duhovnog ili kulturnog sadrža-

Yoko Nishii

ja. Matija Maša Vekić Ludbreg je upoznala pišući članke za "Kanu" i "Fokus" te je tako o tome posebnom mjestu odlučila napisati i knjigu. – Ludbreg i njegova duhovnost razlog su zbog kojeg se uvijek rado ovdje vraćam. Ta masa svijeta koja dolazi ovdje, nešto ih dirne da dođu ovdje. To je osjećaj izvan naše moći. – zaključuje autorica.

Vrelo nadahnuća postaje prepoznatljiv dio Svete Nedjelje

Sada već možemo reći tradicionalno, na sam petak uoči završnog slavlja u sklopu manifestacije Dani ludbreške Svete Nedjelje održana je svečanost podjele priznanja autorima i predstavljanje Zbornika iz trećeg književnog natječaja duhovno-religioznog stvaralaštva 'Vrelo nadahnuća.' kojeg je pokrenuo i provodi Radio Ludbreg, a pokrovitelj vrijednog programa je Grad Ludbreg.

Najbolji književni rad je lirska pjesma 'Pobožen ajngelov let' čiji autor je pjesnik Vladimir Šuk iz Oroslavlja, dok je najuspjeliji glazbeni rad djelo Varaždinaca, skladba „Bogu fala“ za koju je stihove napisao Denis Peričić, a glazbu Ivica Bađun. Ocjenjivački sud posebno ističe i kratku alegorijsku priču 'O čovjeku' Ruže Levatić, autorice iz Kučana Gornjeg, zatim tekst 'Od poklad do Vazma' na čakavskom narječju kojemu je autor pjesnik Dinka Sule iz naselja Grohote s otoka Šolte, te dramski tekst 'Znam da me čuješ' autorice Ljiljane Matković iz Zagreba. Od autora s užeg ludbreškog područja izdvaja se rad Terezije Krušec iz Martijanca, autorica kratke priče 'Plehnoti križek'.

Najuspjelije radove izabrao je Prosudbeni sud u sastavu Đina Bobetić, Mladen Levak i prof. Jasminka Vugrinec. Članovi Prosudbenog suda ujedno su i urednici Zbornika radova tiskanog iz trećeg natječaja duhovno-religioznog književnog stvaralaštva 'Vrelo nadahnuća', a izdavač je Radio Ludbreg.

Japanskoj glazbenici u rujnu ove godine ostvarila se dugogodišnja želja, a to je da održi koncert u samom centru svijeta – Ludbregu. Naime, na njezinu molbu napisanu na hrvatskom jeziku u obliku pisma poslanog na adresu Pučko otvorenog učilišta „Dragutin Novak“, i to ne u elektronskom obliku već pomalo zaboravljenom rukom pisanom odgovor je naravno bio potvrdan. I tako je u drugoj polovici ovoga mjeseca na izmaku Yoko Nishii zasvirala ludbreškoj publici. Koncert je održan u svečanoj dvorani dvorca Batthyany, a sama glazbenica na početku koncerta zahvalila je posjetiteljima na dolasku i to na hrvatskom jeziku koji je naučila pohađajući Visoku školu za glazbenu umjetnost “Ino Mirković” u Lovranu. U samo dvije godine završila je četverogodišnji studij (2000.), potom postiže stupanj magistra glazbene umjetnosti (srpanj 2001.), te nastavlja usavršavanje na poslijediplomskom studiju na Muzičkoj akademiji u Zagrebu kao stipendistica japanske Vlade (2005. – 2007.) – sve u klasi

KULTURA

13

“U Ludbreg želim ponovo doći” Jevgenija Zarafiantsa, kojemu je bila i asistentica na Visokoj školi “Ino Mirković” (2001. – 2003.). U međuvremenu surađuje kao korepetitor na majstorskim tečajevima flaute Pierre-Yvesa Artauda iz Pariza. Sada predaje na Umjetničkoj akademiji u Aichiju u Japanu.

Ustrajno radi na istraživanju i promociji skladatelja i glazbe iz Hrvatske te s područja bivše Jugoslavije. Godine 2012. održala je niz recitala i izvela cjelokupan glasovirski opus Dore Pejačević u okviru projekta “The Cultural Transmission from Ise to the World” u japanskom gradu Ise. U veljači 2015. izdala je CD s cjelovitim glasovirskim opusom Dore Pejačević u povodu 130. godišnjice njezina rođenja u izdanju japanskih diskografskih kuća “Herb Classics”.

Gradska knjižnica i čitaonica Mladen Kerstner

No, ono što posebno veseli posjetitelje koji su imali priliku poslušati je činjenica da ova vrsna umjetnica ima namjeru ponovo zasvirati u Ludbregu.

Priče za laku noć 7. listopada - Sven Nordqvist: „Lov na lisicu“ 14. listopada - Renata Piatkowska: „Priče za predškolce“

Mjesec hrvatske knjige | 15.10.2015. - 15.11.2015. | 21. listopada - Jelena Pervan: „Hrkalo i Drijemalo“ 28. listopada - Šimun Šito Ćorić: „Učiteljica koja nije htjela biti dosadna“ 4. studenog - Kašmir Huseinović i Andrea Petrlik: „Brbljava kornjača“ i „Zaboravljeni patuljci“ Priče za laku noć čitat će se srijedom u 19 sati u Gradskoj knjižnici i čitaonici „Mladen Kerstner“ Ludbreg.

Varaždinske barokne večeri u Ludbregu

Harfa, mandolina i sopran

Pričaonica na francuskome jeziku

Gradska knjižnica i čitaonica Mladen Kerstner nakon ljetnog radnog vremena vratila se u rujnu uobičajenom radnom vremenu. Članovi mogu koristiti odjele i usluge Gradske knjižnice svakodnevno od 7,30 do 19,30 sati, a subotom od 7,30 od 12,00 sati.

Dolaskom jeseni nastavljeni su neki prethodni uspješni programi knjižnice za djecu odnosno pričaonice na engleskom i njemačkom jeziku. Novost je što se početkom listopada uvodi i pričaonica na francuskom jeziku. Također će se od listopada opet čitati priče za laku noć.

Gradska knjižnica posebno brine o mladima, pa se svi prvašići cijele regije odnosno učenici

prvih razreda iz osnovnih škola Ludbreg, Veliki Bukovec, Sveti Đurđ i Martijanec imaju prigode besplatno učlaniti u Gradsku knjižnicu. Najmlađi članovi redovito uživaju u korištenju medija-teke odnosno posluživanju filmova za DVD. Pravo besplatnog upisa imaju i svi učenici Srednje škole Ludbreg bez obzira na mjesto prebivališta što se i prošle školske godine pokazalo kao pun pogodak, a srednjoškolci su u lijepom broju dio vremena provodili u knjižnici. Za ovu školsku godinu nabavljeni su novi naslovi potrebni školarcima za školsku lektiru.

Gradska knjižnica trenutno ima 1.300 članova, a dnevno kroz

skučene prostore prođe i stotinjak članova, a na policama se nalazi oko 50.000 knjiga. Inače, od ljeta je u tijeku revizija knjižnog fonda koja će uskoro biti dovršena.

Pripremaju se i nova zanimljiva predavanja, gostovanja književnika i drugih zanimljivih gostiju. Primjerice, posjetiteljima je na svom predavanju daleku Australiju i Melbourne približio Vladimir Jakopanec rodom iz Križevaca koji već desetljećima živi na nama najudaljenijem kontinentu.

U Gradskoj knjižnici već se polako pripremaju za manifestaciju kojom se obilježava Mjeseca knjige koji kako je poznato započinje 15. listopada.

U sklopu jubilarnih 45. Varaždinskih baroknih večeri koncert je održan i u Ludbregu. Nastupili su glazbenici ansambla „Il Finto Pariggino“. Trio su utemeljili harfistica Mara Galassi i mandolinist Mauro Squillante 2009. godine a pridružila im se sopranistica Marinella Pennicchi kako bi mogli izvoditi melodije moderne u Parizu na kraju 18. stoljeća. Trio sastavljen s harfom, mandolinom i sopranisticom za Varaždinske barokne večeri pripremio je šarolik program opernih arija i instrumentalnih stavaka iz djela Cimarosa, Paisiella, Scarlattija, Dunija i Leonea.

Festival Varaždinske barokne večeri je u svih 45 godina imao uzlaznu liniju, bilo da se radilo podizanju glazbene, točnije izvedbene kvalitete, bilo o proširenju na nove lokacije, nove skladatelje, nove glazbene sredine iz kojih bi dolazili glazbenici, na novu publiku, nove popratne sadržaje.

Koncepciju osnažuje svake godine druga zemlja partner predstavljajući u većoj mjeri svoje glazbenike i glazbu. Do sada su to bile: Izrael, Njemačka, Austrija, Rusija, Slovačka, Poljska, Italija, a ove godine to je bila Francuska.

14

SPORT

HK Ludbreg U Ludbregu je 27. rujna održano prvenstvo Hrvatske u hrvanju za mlađe djevojke, kadetkinje i seniorke. Po prvi put se ovaj vid natjecanja odvijao izvan Zagreba, što svjedoči o ugledu koji su Ludbrežani kod Saveza stekli u kratko vrijeme. Na prvenstvu je nastupilo 11 klubova iz cijele države, četrdesetak hrvačica, među kojima posebno veseli dolazak Dalmatinki iz HK “Pujanke” Split koje su na koncu bile najuspješnije na prvenstvu.

Ludbrežanke su postigle gotovo nestvaran uspjeh. Osvojile su tri zlata i dvije bronce, što ih je ekipno svrstalo na treće mjesto. Zlatom su se okitile Marta Busija i Iva Gerić nakon tri iscrpljujuće borbe, a Patriciji Magdalenić to je uspjelo bez borbe, no zlato je zlato. Bronce su osvojile Lorena Bendelja i Nina Gerić. Suma sumarno tri su medalje otišle u Hrženicu (zlatna Iva Gerić, brončana Lorena Bendelja i Nina Gerić), jedna zlatna u Karlovcu Ludbreškom (Patricija Magdalenić ) te jedno zlato Ludbregu (Marta Busija).

I ovog puta natjecanje je besprijekorno organizirao HK Ludbreg kojem zaista kapa do poda. S koliko entuzijazma dečki rade to je nevjerojatno. Svjedoče o tome riječi naših zlatnih i brončanih hrvačica koje su nam uglas rekle;

30. rujna 2015.

30. rujna 2015.

Trijumf ludbreškog hrvanja

KK “Grafičar”

“Treniramo tri puta tjedno. Malo nam je teško odraditi kad nam je termin u 15 i 30 , koji puta i gladne direkt dolazimo s nastave. No ništa nas ne može spriječiti. Proputovale smo već dosta, Sarajevo, Zadar, Mađarsku, Austriju, Sloveniju, upoznajemo nove prijateljice, i da malo ih “školamo”. Cilj nam je da postanemo hrvatske reprezentativke.

Ludbreg kao centar hrvatskog ženskog hrvanja, zašto da ne?

Inače od novosti iz HK “Ludbreg “ istaknimo da je klub napustio Luka Balažinec koji je prešao u redove državnog prvaka “Vindije”, što je vjerojatno najveći klupski uspjeh u protekle dvije godine.

Odgojiti od ”nule” hrvača da bude zanimljiv takvom klubu zaslužuje samo čestitke. Da i neuništivi Božidar Pajnić sprema se za veteransko svjetsko prvenstvo koje će se iduće godine održati u Finskoj.

Pokušao je izazvati i ovom prigodom vašeg novinara na dvoboj, no odgovoreno mu je da se javi kad bude imao 75 godina. Još uvijek je “Pajo” prejak, osjetit će to, vjerujte i na toj velikoj svjetskoj smotri. I za kraj spomenimo da će se u nedjelju, 4.listopada s početkom u 10 sati u ludbreškoj dvorani održati prvenstvo Hrvatske za mlade hrvače. Jedva čekamo.

Četvrt-finale kupa 8. listopada Zahuktala se nogometna jesen na svim razinama natjecanja. Prvenstva su u punom zamahu, a županijski kup došao je do četvrt-finala koje se igra 8. listopada. Među osam zadnjih su i tri kluba našeg Nogometnog središta.

Najviše pozornosti je usmjereno na susret hrvatskih trećeligaša u kojem je Varaždin domaćin ludbreškoj Podravini. U prvenstvu niti jednima ni drugima ne cvjeta cvijeće, pa je kup prilika za iskupljenje, toplo se nadamo ipak Podravini.

Zadrugar iz Hrastovskoga gostuje u Ivancu kod Ivančice. Županijski prvoligaš zna biti nezgodan, ali se može do polufinala, nadamo se samo da će za taj dvoboj Zadrugar biti kompletan. Podravac iz Sesveta je domaćin Bednji iz Beletinca, pobjedniku kupa prošle sezone, momčadi koja ima strašan skor u Prvoj županijskoj ligi i 6 pobjeda u svih 6 utakmica. Ali, u Sesvetama nogometna nadarenost i tradicija nikada nisu presušile. Može li ligaš Prve ludbreške lige napraviti podvig protiv ponajboljih iz Varaždinske županije? Četvrt-finale u obližnjem Jalžabetu igraju domaćin i Polet iz Cestice.

Utakmice su na rasporedu 8. listopada u 16 sati.

Međužupanijska liga

Sloga je baš protiv Drave došla do druge pobjede i sa 6 bodova došla na 11. mjesto. Premalo. No, dva boda Sloga je izgubila zbog, blago rečeno, 'domaćinskih penala' na dva gostovanja. Sloga ima isti problem kao i Zadrugar – kratki kadar s neiskusnom klupom koja još mora učiti. No, kompletni Slokovčani mogu do bodova na svakom terenu. 4. gostuju u Margečanu, pa 10. dočekuju Orača, potom 18. gostuju u Šemovcu, a 24. dolazi u Slokovec odlični Nedeljanec.

Kada je Plitvica iz Selnika pobijedila u Petrijancu očekivali smo novi trobod zadnje subote rujna protiv gostiju iz Šemovca. No, prije nego se i 'zagrijala kamera' izvrsni Nikola Sajko je predivnim pogotkom poveo Šemovčane prema pobjedi. Nije pomogla ni bolja igra u polju od gostiju jer agresivnosti je bilo premalo, na trenutke i naivnosti obrane. I uz očiti nedostatak klasičnih napadača ne može se uvijek do bodova. Zbog administrativnog propusta Plitvici je oduzet jedan bod, pa je s 3 boda na 13. mjestu. Čeka je teško gostovanje 4. listopada kod Nedeljanca, zatim je 10. listopada domaćin Čevu, pa slijede dva uzastopna gostovanja, u Cestici i Ladanju.

Prva i Druga liga NS Ludbreg

Osvrt na ligaška natjecanja počinjemo s Međužupanijskom ligom Varaždin-Čakovec gdje je Zadrugar nakon 6. kola na 12. mjestu sa 7 bodova.

Zadrugara nije mazio raspored u prvoj trećini sezone, a istini za volju niti prijelazni rok. Rijetko kada je Zadrugar ostao bez zvučnih pojačanja kao sada, a otišli su donedavni nezamjenjivi prvotimci. Zato su kadar i klupa prilično skučeni, pa je važno da momčad zaobiđu kartoni i ozljede. No, kompletni još mogu protiv svakoga. Četa trenera Danijela Kolaka pokazala je snagu u zadnjem rujanskom kolu kad je pobijedila prvake iz Nedelišća.

Sad slijedi nešto lakši, ali ne i lak raspored. Zadrugar 4. listopada gostuje u Cirkovljanu, 11. kod kuće dočekuje Pušćine, a zatim slijedi županijski troboj – 18. gostuje u Novom Marofu, 25. kod kuće čeka Zelengaja, a zadnjeg dana listopada Zadrugar gostuje kod Plitvice Gojanec. Nadamo se dobroj jesenskoj berbi – bodova.

Očito će biti vrlo izjednačeno, gotovo pola ljestvice Prve lige NS dijele samo tri boda. Zato je još teško prognozirati borbu na vrhu. Tek je jasnije da će se za opstanak boriti klubovi iz Malog Bukovca, Kapele, Čićkovine, možda još netko.

Kod drugoligaša Martijančani su prvi od četiri kruga završili sa 100-postotnim učinkom i već ostvarili dobru bodovnu prednost, pa su na putu osvajanja naslova. Nažalost, loše smo prognozirali jer iz kruga kandidata za prvaka već sada je ispala Gora iz Globočeca neočekivanim nizom loših rezultata.

Prva županijska liga Od klubova Nogometnog središta iz naše regije najbolje stoji najmlađi.

Drava iz Svetog Đurđa je na 6. mjestu s 8 bodova. Od dva poraza zadnji se, uz slabu predstavu Drave, dogodio u zadnjem kolu u Slokovcu 3:1. U subotu 3. listopada bit će teško jer u Sv. Đurđu gostuje Bednja, no 11. igra u Turčinu. Potom 17. protiv Rudara '47 i kluba iz Margečana kada je Drava dvaput zaredom, domaćin može se napraviti 'zimnica'.

NOVO! KOREKTIVNA GIMNASTIKA ZA DJECU

od 7 - 14 god

Josip Gavranović

U subotu 26. rujna krenula su i košarkaška uzbuđenja na drugoligaškom “Sjeveru”. No ispalo je malo loše tempirano. Trebala je to biti uvertira pred prvenstvo, no nakon odustajanja “Čakovca” i “Vindije” opet je stanka do prvenstva koje počinje 10. listopada protiv “Koprivnice”. A baš se “zalaufalo”. No vratimo se Superkupu gdje je u Virju prošlogodišnji prvak “Podravac” s minimalnih 75-74 svladao prvaka Regionalnog kupa KK “Grafičar”.

Ludbrežani su u utakmicu, prema košarkaškim znalcima ušli kao favoriti. I prema fizičkoj spremi i prema dužini klupe, govorilo se o petnaest razlike u njiihovu korist. Objektivna je to istina, prema tome je dobar dio utakmice išao.

Usprkos toga što smo ušli u spori ritam domaćina, opet imali loš vanjski šut (šutera nemamo sad već godinama o.a.), iako su domaći bili mnogo agresivniji u napadačkom skoku vodili smo višekratno osam razlike. U posljednjoj četvrtini umjesto da se odvojimo, ulazimo u nervoznu završnicu gdje na scenu stupa sudačka trojka. Prvo ne sude “flopping” (glumu prekršaja) inače odličnom Šipraku, zatim ne sude očigledni prekršaj učinjen na Jakši Petroviću koji je išao na polaganje.

A zatim “majka” svih grešaka. Kod jedan razlike i bonusa domaćina, učinjen je 5 sekundi prije kraja

„Podravinu“ preuzeo Josip Gavranović

Nogometaši „Podravine“ ove godine imaju zaista loš rezultatski niz. Uzevši u obzir proteklu i ovu sezonu čak 15 utakmica bez pobjede. Nešto se moralo učiniti.

Trener Sudec poduzeo je sve u svojoj moći no nije uspio izvući rezultat. Ponudio je ostavku, ona je prihvaćena, uz dogovor da ostane uz klub kao stručnjak i kao skaut što je gotovo neophodno našem trećeligašu, jer baza za traženje igrača se iz više razloga sve više suzuje. Kormilo „Podravine“ prihvatio je Josip Gavranović. Riječ je o treneru koji je rodom iz Bjelovara, čovjeku koji živi za nogomet.

Igrao je i u „Varteksu“, međimurskim ligašima, iako već lagano u četrdesetoj još uvijek je registrirani član „Dinama“ iz Apatije. Kako doznajemo ekipu vodi strastveno, što je demonstrirao i u NK „Čevo“ s kojim je bio pri vrhu 1. Županijske nogometne lige. Uz taj klub i uz zahtjevni posao vodio je i ekipu iz Biškupca. Pred njim i team managerom Velimirom Špikićem je zadatak rezultatske stabilizacije, pa hvatanje priključka sa sredinom.

Inače, kako doznajemo, u klubu ima dosta kvalitetnih ideja. Jedna od njih je svakako inkorporiranje u klub sadašnjih i bivših legendi kluba i nogometa u našem kraju, da ih ne spominjemo, dobro znamo tko su. Njihovo bogato iskustvo svakako je zalog bolje budućnosti. Na jednom od sastanaka vaš je novinar bio pomalo neshvaćen kada je rekao da u turističke svrhe, u Grad Ludbreg, a bilo je to prije nekoliko godina, s plakata pozivaju Lovrek&Vručina. Bila su to u tom trenutka prva dva strijelca I. HNL. Baš i nismo sigurni da će se takva situacija ponoviti, ali idemo k njoj stremiti. „Podravina za navek“!

Neven Jerbić

U ludbreškoj sportskoj dvorani 12. rujna održano je već 27. izdanje memorijalnog rukometnog turnira „Damir Hrastić – Dada“. Turnir se igra u spomen na jednog od najboljih ludbreških rukometaša osamdesetih godina prošlog stoljeća. Već drugu godinu nastavlja se praksa odigravanja utakmica igrača rođenih 2002. godine i mlađih, a okuplja se talentirana rukometna mladost iz Hrvatske i Slovenije.

Ovom prigodom bilo je osam ekipa. Za vrijeme jutarnjeg dijela turnira, zavirili smo malo na tribinu, što nam je izmamilo osmijeh. Prvo su ugledali jedno itekako poznato lice, bivšeg izbornika i zlatnog olimpijca Slavka Golužu, koji je kao pravi roditelj došao pogledati svog sina u dresu RK „PPD Zagreb“. Susreli smo i dva poznata Varaždinca, Matu Kocipera i Igora Hofera. Mato je jedan od najboljih varaždinskih košarkaša koji je pomalo razočaran u stanje njegovog sporta dao „malog“ u rukomet. I nije mu žao, pun adrenalina gledao je njegove nastupe. A Igor Hofer zaista je

SPORT

15

Košarkaši Grafičara nadomak trofeja u superkupu

prekršaj na našem igraču, ne sudi se ništa, lopta je i dalje kod naših.

Na dvije sekunde prije kraja Šestak na centru čini očigledni prekršaj koji traje i odvija se do dosuđivanja barem sekundu. Varaždinac Štrok nekako dosuđuje prekršaj i dolazi do zapisničkog stola. Tamo mu mjeritelj vremena (domaći) kaže da je prekršaj učinjen u regularnom dijelu, opunomoćenik nije siguran, sudac zanemaruje mjeritelja uz opasku da njegova odluka nije mjerodovna i utakmicu proglašava završenom. Prvi klupski operativac Siniša Beser otprilike pet minuta gledao je u jednu točku. Tko zna što mu je prolazilo kroz glavu, nakon nekoliko sati, uspio je prozboriti - Igrali smo sporo što je domaćinu odgovaralo, nismo vukli u leđa. Nismo dobro reagirali na njihov ofenzivni skok. I uz sve to opet smo vodili dobar dio utakmice protiv jednog od favorita lige.

Dok poboljšamo ove stvari mislim da ćemo biti spremni za sam vrh. – kaže S. Beser. Vrijedi naglasiti da su utakmicu pratili i povjernik natjecanja A2 lige Danijel Crnjak, trener Međimurja Stjepan Novak, predsjednik KS Virovitičko-podravske županije Branko Ferenčević, iz đurđevačkog saveza Zdravko Rupnik dok u košarkaški “kaotičnom” Varaždinu ovaj susret nije nikog previše zainteresirao.

Rukometna mladost oduševila

posebna priča. Bio je osamdesetih glavna faca u „Traki“ današnjem Brixtonu, varaždinskom kvartu. Za to je trebao stav, biti dobar u sportu, znati se potući, čak i svirati u novovalnoj grupi.

O „Geriju“ i njegovim izjavama mogao bih pisati godinama. No, vratimo se na turnir. Skupilo se stotinjak djece, a najbolji je na kraju bio RK „Dugo Selo“ koji ima bogatu tradiciju i kvalitetan rad. U finalu su s 15-12 pobijedili „PPD Zagreb“. Ludbrežani su nakon poraza od „Siska“ zauzeli odlično četvrto mjesto. Lijep uspjeh s obzirom na vrhunsku konkurenciju u toj dobi. Sastav je bio slijedeći; Gašpar Haramija, Borna Kolak, Maks Patafta, Mateo Gotić, Roko Vugrinec, Filip Katalenić, Mislav Novota, Luka Šolaja, Marko Virag, Tin Stubić, Leo Petrić, Borna Čukolin, Patrik Premec, Juraj Tomiša i Filip Tomiša te trener Andrija Pišpek.

Još jednom je potvrđen talent ludbreških rukometaša koji će se nadamo se potvrditi i u njihovim seniorskim danima.

Neven Jerbić

16

ZADNJA

30. rujna 2015.

Uz predstojeći 1. listopada Međunarodni dan starijih osoba Prigodne aktivnosti

Međunarodni dan starijih osoba obilježava se 1. listopada odlukom Ujedinjenih naroda radi većeg uvažavanja i razumijevanja starijih osoba koji su temelj svakog razvijenog društva, te s ciljem da se podsjeti na veliki doprinos starijih osoba u izgradnji suvremenog društva.

Udruga umirovljenika i starijih osoba Ludbreg prigodnim programom tradicionalno obilježava Međunarodni dan starijih osoba.

Tako će u prvim danima listopada biti organizirano više raznih aktivnosti, primjerice, besplatno mjerenje tlaka i šećera, posjet bolesnim članovima, a održat će se i prigodni program na kojem će, kako se očekuje, nastupiti članovi KUD-a Anka Ošpuh, školarci ludbreške škole i mališani iz vrtića.

Iako smo zakoračili u jesen u prostorijama Udruge još se vrlo živo prepričavaju dogodovštine i utisci s ljetovanja na moru koje Udruga organizira već više godina. Podsjetimo, ljeti je na sedmodnevnom ljetovanju na otoku Hvaru u mjestu Vrboska boravilo 79 članova Udruge umirovljenika i starijih osoba s područja Grada Ludbrega koji su uživali u blagodatima mora,

sunca, ljepotama najsunčanijeg našeg otoka i druženju. Izniman interes bio je zahvaljujući, za umirovljenički džep, vrlo povoljnom aranžmanu turističke agencije iz Varaždinskih Toplica. Naime, sedmodnevni smještaj uz puni pansion u hotelu Adriatic iznosio je 2.190 kuna po osobi, a iznos je bilo moguće otplatiti u 10 rata.

-Jako smo zadovoljni uvjetima na samom ljetovanju i zbog pogodnosti plaćanja na puno rata što je zaista vrlo prihvatljivo ljudima umirovljeničkog statusa. Želja nam je da iduće godine ljetuje preko Udruge još više članova, pa pozivamo ljude da se prijave radi dogovora oko početka otplate – ističu u vodstvu Udruge. Članovi ludbreške udruge će na jednodnevni izlet u Ivanić-Grad na poziv srodne udruge toga grada koja je ove godine posjetila Ludbreg. Ludbrežani će otputovati za Ivanić-Grad tijekom Bučijade ili tikvijade odnosno manifestacije koja promovira jela, ulja i druge proizvode od tikve i ostale eko-etno proizvode. Udruga se nakon preuređenja vratila u svoje prostorije poslije višemjesečnog izbivanja gdje se članstvo okupljanja na druženjima svake srijede i petka od 9 sati.

U igranju šaha...

Ili se jednostavno druže kroz razgovor

Novi ured gdje članovi obavljaju sve potrebno

Članovi udruge vrijeme provode u kartanju...

Sljedeći broj Ludbreških novina izlazi 30. listopada