Ln 102

LIST GR ADA LUDBREGA BESPLATNI PRIMJERAK 30. LISTOPA DA 2015.

BROJ 102 / GODINA X.

DANI KRUHA

KRUH - SIMBOL ŽIVOTA

DONACIJA - CRVENI KRIŽ SREDNJOJ ŠKOLI LUDBREG “Nadamo se da je ovo prvi korak u ostvarivanju zajedničkog projekta, a to je socijalna kuhinja kako bismo i na taj način pomogli socijalno ugroženim osobama s područja cijele ludbreške regije”...

OŠ LUDBREG DOMAĆIN ŽUPANIJSKE SMOTRE

Str. 3

GRADONAČELNIK NAJAVLJUJE Uz projekte razvoja arheološkog parka i dogradnje vrtića čija se zajednička vrijednost procijenjuje na oko 17 miljuna kuna, Grad Ludbreg kad je u pitanju ruralni fond, veliku šansu vidi i u infrastrukturnim projektima...

Str. 6

KOŠARKA KK GRAFIČAR IMA HIMNU Pjesmu pjeva Pero Galić iz popularne Opće opasnosti. Riječi pjesme napisao je njihov skladatelj i tekstopisac Mario Vestić, a pjesma je vrlo brzo ušla u uho svih navijača i simpatizera...

Str. 22

VJEŽBANJE USPRKOS HLADNOĆI Takve smotre prilika su da se uz plodove zemlje i raznolikost pekarskih proizvoda osjeti i bogatstvo i šarolikost kulturne baštine kraja, a one najmlađe uči značaju prirode. Doživljaj nije uspjela pokvariti ni kiša koja je uspjela tek promijeniti lokaciju održavanja pa je događaj s trga preselio u prostore Osnovne škole Ludbreg.

Str. 12. -13.

Dolaze hladniji dani pa smo provjerili mogu li se i dalje koristiti sprave za vježbanje kod mosta pokraj Bednje. Na vježbalištu smo, naravno, zatekli mladog umirovljenika Tomicu Letinu koji je postao svojevrsni instruktor jer svojim znanjem i iskustvom može pomoći rekreativcima koji žele održati svoje tijelo u dobroj formi...

Str. 23

2

AKTUALNO

Ono što je uistinu velika prednost Ludbrega jest da je projekt potpuno spreman što znači da imamo građevinsku dozvolu i ovih dana će biti gotova studija izvodljivosti i samo očekujemo natječaj kako bismo se mogli aplicirati. Mislim da smo jedan od rijetkih gradova u Hrvatskoj koji je u potpunosti spreman na jedan ovako velik projekt. – pojasnio je gradonačelnik Dubravko Bilić.

Cilj Grada Ludbrega je da nalazište postane turističko-promotivni dio i to zanimljiv različitim dobnim uzrastima, od djece nadalje. Svrha projekta je revitalizirati objekt, prilagoditi muzejskim potrebama u kojem bi se čuvali eksponati koji su pronađeni tu.

Obnova samog arheološkog nalazišta poslužila bi posjetiteljima da se uvjere kako je to nekad izgledalo.

Predviđeni su i razni edukativni programi, radionice koje bi svima pružile mogućnost da se oživi duh tadašnjeg vremena.

Arheološko nalazište – Iovia

– Sam Ludbreg bio je poznat od davnih dana uglavnom stručnoj javnosti. Zahvaljujući sondažnim istraživanjima koje su provele kolege iz Arheološkog muzeja u Zagrebu tijekom 60.-tih i 70.-tih godina došli smo do podataka koji su nam otkrili što se točno nalazi u vrtu Somogji te smo 2008. godine uspjeli pokrenuti jedan veliki znanstvenostručni istraživački projekt s kojim smo uspjeli u svega četiri godine, što je uistinu rekordan rok, postići da istražimo cijeli vrt Somogji. Tijekom četiri godine tako smo uspjeli istražiti jednu lijepu rimsku vilu, portik i peristil tipa s pripadajućim malim kupalištem. Nakon četiri godine napravljena je cjelokupna dokumentacija te smo tijekom 2014. godine uspjeli ishoditi građevinsku

Osim rimske arhitekture na ludbreškom je nalazištu pronađeno pregršt ne samo rimskog već i kasnosrednjovjekovnog i ranonovovjekovnog materijala koji potvrđuju jednu lijepu priču o dvije tisuće godina kontinuiteta života na ovom prostoru. Značaj arheoloških radova je iznimno velik, posebno u edukativnom smislu jer će zbog svega otkrivenoga ovdje posjetitelji moći doznati više o ne samo Ludbregu već cijeloj Podravini. Arheološki park zamišljen je u konačnoj prezentaciji kao jedna kultivirana ruševina. Nastojat će se na što kvalitetniji način prezentirati arhitektura, ne samo putem same gradnja već i rekonstrukcija na panoima kako bi čim jasnije približili posjetiteljima kako je to nekada izgledalo. Uz to, nastojat će se izgraditi multimedijalni centar u kojem bi se putem 3D konstrukcija prikazao idealni izgled rimske vile kroz stoljeća u kojima se koristila. Voditelji radova kad govore o samim nalazima, izuzetno su ponosni na pronađeni grob iz 5.stoljeća, ali i zbog samih nalaza koji su pronađeni u samom grobu. dozvolu. Nadam se da ćemo u narednih pet godina s ponosom otvoriti ovaj arheološki park. – objasnila

O energetskoj učinkovitost u stambenim zgradama U Ludbregu je u petak 16. listopada održan skup Udruge upravitelja zgrada. Među mnogobrojnim uzvanicima našao se i Sven Müller, direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

Razlog njegovog dolaska jest natječaj za energetsku obnovu višestambenih zgrada vrijedan 50 milijuna kuna kojeg je Fond raspisao 30. rujna tako da je ovo bila odlična prigoda za dobivanje informacija.

Kroz sufinanciranje raznih energetskih mjera u višestambenim zgradama Fond je do sada odobrio 280 milijuna kuna.

- 2012. godine nitko se nije ni sjetio da postoji nešto poput energetske učinkovitosti, već naredne

Nakladnik: POU “D. Novak“ Ludbreg Glavni urednik: Iva Havaić Grafički urednik: Miroslav Vađunec Redakcija: Darko Skupnjak, Branko Dijanošić, Iva Havaić, Željka Namesnik, Neven Jerbić, Dražen Vađunec Kontakt: POU “D. Novak” Ludbreg,

Trg Sv. Trojstva 19

Telefon: 042 / 306 131

Fax: 042 / 306 068

e-mail: ludbreske-novine@pou-ludbreg.hr dskupnjak@pou-ludbreg.hr Tisak: Tiskara Zagreb

godine raspisani su prvi pozivi za projektiranje, prošle godine uloženo je 95 milijuna kuna u obnovu, a ove godine potpisano je 2.260 ugovora samo sa stambenim zgradama – rekao je direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Sven Müller.

Podsjetio je i na odgovornost upravitelja te naglasio važnost poštivanja zadanih rokova.

– Ovo što ste ove godine potpisali generirat će količinom posla koji se mora odraditi iduće godine. Rizici su značajni, radi se o javnom novcu, držite se rokova jer u pravilu nema mogućnosti prolongacije – neki su od bitnijih savjeta koje je Müller izrekao na skupu u Ludbregu.

Brojne goste na skupu održanom u hotelu Amalia pozdravio

je i ludbreški gradonačelnik Dubravko Bilić koji je između ostaloga podsjetio i da je inicijativa za održavanjem događaja baš u Ludbregu krenula od poduzeća Lukom koje je upravitelj i održavatelj javnih zgrada na ludbreškom području.

– Grad Ludbreg zapravo je i u ranijim vremenima sudjelovao i pomagao sugrađanima koji su se javljali za sufinanciranje na natječaje Fonda. Ove godine to radi Fond direktno i veliki broj naših sugrađana se javilo na natječaje, a po prvi puta javili su se i upravitelji zgrada – rekao je Bilić.

Uskoro će početi obnova fasade jedne zgrade što je, kako kaže Bilić, veliki doprinos Fonda, ne samo zbog štednje energije, nego i uređenja samoga grada. Pohvalio

Bila je ovo prilika za dobivanje vrijednih informacija

je suradnju s Fondom, kako Grada tako i gradskih tvrtki.

– Ludbreg redovito sudjeluje na svim natječajima Fonda i uskoro ćemo pokrenuti projekt ”solarnog punjača” bicikla, mobitela, laptopa, tableta, koji će biti postavljen u centru grada. Očekujemo i realizaciju velikog projekta u javnoj rasvjeti, također u suradnji s Fondom. Naša suradnja je iznimno dobra, ali i ona od strana firma poput Ducatija, koje aktivno sudjeluju u svim programima i projektima Fonda – rekao je Bilić.

– Nadam se da su mnogobrojni gosti, a koji su došli iz cijele Hrvatske saznali nešto korisno i od ravnatelja Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, kao i razmijenili neka iskustva, koja će im pomoći da i stanari u zgra-

je voditeljica istraživačkih radova, dr.sc. Tajana Pleše iz Hrvatskog restauratorskog zavoda.

Udruga upravitelja zgrada dama iskoriste sve blagodati koje Fond pruža, od zamjene stolarije do fasada – rekao je ovom prilikom Bilić.

Sve to u konačnici dovodi do poboljšanja kvalitete življenja, što su građani i prepoznali te iskazuju sve veći interes za energetskom obnovom svojih stambenih objekata.

Sudionici radnoga skupa okupljeni u Ludbregu pristigli su iz svih krajeva Hrvatske, od Slavonije do Dalmacije, Istre i Međimurja.

Trodnevni boravak u Ludbregu iskoristili su i da upoznaju sve njegove ljepote, kako one kulturno-umjetničke u sklopu programa na večeri dobrodošlice tako i sve prirodne i povijesne znamenitosti.

Među mnogobrojnim uzvanicima bio je i Sven Müller

3

DONACIJA KOJA OTVARA VRATA NOVIM PROJEKTIMA

VRIJEDNA TURISTIČKA ATRAKCIJA SPREMNA ZA PRIJAVU NA FONDOVE Čitav kompleks arheološkog nalazišta u samom središtu grada u skorije vrijeme mogao bi postati još jedna vrijedna turistička atrakcija grada. U istraživanje je dosad uloženo preko 2 milijuna kuna, a posljednje tri godine uloženo je dodatnih 700 tisuća kuna u zaštitne i pripremne radove za provođenje samoga projekta.

– Ovo je za Ludbreg veoma važan projekt koji pokazuje i dokazuje kontinuitet života na ovome prostoru još od ranih rimskih vremena i zato je bitan u identitetu našega grada jer na neki način pokazujemo da Ludbreg zajedno s Varaždinskim Toplicama ima dugu povijest i imamo što ponuditi turistima koji dolaze u naš grad.

Nadamo se da je s ovim već učinjenim radovima projekt spreman za sljedeći korak a to je prijava na međunarodne fondovske natječaje kako bismo dobili 12 milijuna kuna koliko nam je potrebno da privedemo projekt svrsi kako bi ovo uistinu postao dio identiteta grada.

AKTUALNO

30. listopada 2015.

30. listopada 2015.

Robert Kranjčec, ravnatelj Gradskog društva Crvenog križa Ludbreg uručio je ravnatelju Srednje škole Ludbreg, Josipu Zdelaru vrijednu donaciju koja je uključivala staklokeramičke ploče za kuhanje, mesoreznicu te brojna druga kuhinjska pomagala.

– Svaka donacija srednjoj školi znači puno, a ovo je tek početak naših planova, a to je da školujemo kuhare i konobare. Kako bismo u tome uspjeli moramo imati pravi kuharski i pekarski „laboratorij“. U našoj školi trenutno se školuje 12 budućih pekara, a mi smo ovdje da ih pripremimo za njihov budući rad. – naglasio je ravnatelj Srednje škole Ludbreg, Josip Zdelar.

Donacija je kako se nadaju njezini akteri početak jednog značajnog projekta.

– Gradsko društvo Crvenog križa jednom do dvaput godišnje prima donaciju od Hrvatske carine, a mi smo u ovom trenutku zaključili da bi ovakva donacija od najveće koristi bila upravo našoj srednjoj školi. Nadamo se da je ovo prvi korak u ostvarivanju zajedničkog projekta, a to je socijalna kuhinja kako bismo i na taj način pomogli socijalno ugroženim osobama s područja cijele ludbreške regije, a prema najno-

TURIZAM

vijim podacima to bi uključivalo 40-50 obroka na dnevnoj bazi. – poručio je Robert Kranjčec.

Srednja škola Ludbreg jedna je od najmlađih u Hrvatskoj, no u kratko vrijeme postala je prepoznatljiva po hvalevrijednim projektima, a mnogi od njih baziraju se upravo na radu učenika u sklopu praktične nastave.

– Nedavno smo morali preseliti prostor praktične radionice za srednjoškolce s jedne lokacije na drugu. U dogovoru sa županijom pronašli smo vjerujem još bolji i prilagođeniji prostor. Donacijom Gradskog društva Crvenog križa zapravo počinje priprema za proširenje upisnih smjerova, konkretno riječ je o kuharima i konobarima. Nadamo se da ćemo i taj projekt izvršiti do kraja i proširiti mogućnosti obrazovanja u Ludbregu. Također u stalnim smo razgovorima oko rješavanja socijalne kuhinje, a Grad Ludbreg u tom projektu kao partnere vidi upravo Gradsko društvo Crvenog križa i Srednju školu Ludbreg. Riječ je o projektima na dobrobit grada, ali i susjednih općina i gradova jer ovaj dio Varaždinske županije zaslužuje jedno središte koje ima gospodarsku, kulturnu, ali i socijalnu cjelinu. – zaključuje ludbreški gradonačelnik Dubravko Bilić.

Porastao broj noćenja

U prvih devet mjeseci ove godine u Ludbregu je ostvareno 8569 noćenja, od toga su 2932 domaći turisti, a 5637 strani gosti. Tijekom cijele 2014. godine ostvareno je ukupno 6875 noćenja, tako da je u prvih devet mjeseci ove godine ostvareno 25 posto više nego cijele prošle godine. Svakako je zanimljiv podatak da je tijekom ove godine ostvareno čak 1849 noćenja turista iz Meksika.

Ovakvi pozitivni pokazatelji rezultat su ponajviše održavanja Svjetskog prvenstva u F3K kategoriji.

– U Gradu Ludbregu razvoj turizma jedan je od ključnih elemenata, cilj nam je da u što širem okruženju razvijamo naše turističke proizvode. Imamo vrijedno

SREDNJA ŠKOLA Srednjoj školi donirana su staklokeramičke ploče za kuhanje, mesoreznica i druga pomagala

Ranije paljenje javne rasvjete

arheološko nalazište, prepoznati smo kao vjerska destinacija i sve izrazitije je naše predstavljanje u eno i gastro turizmu. Rado bismo vidjeli naš Ludbreg kao destinaciju u kojoj turizam živi kroz čitavu godinu. – kaže gradonačelnik Dubravko Bilić.

Kada je turizam u pitanju Grad Ludbreg posjeduje bogatu resursnu osnovu, osobito kada je u pitanju njegov atrakcijski dio. U prvom redu to se odnosi na nekoliko značajnih vjersko-turističkih i kulturno-turističkih atrakcija, realnih i potencijalnih. Razvoju turizma grada Ludbrega svakako doprinosi i opredjeljenje kako na županijskoj tako i na nacionalnoj razini, za turizam kao razvojni prioritet načelom geografski ravnomjernog razvoja.

24 godine od povijesne odluke

Prije 24 godine, 8. listopada 1991. godine prvi saziv Sabora odlučio je raskinuti sve državnopravne sveze s bivšom državom, SFRJ. Sabor je tako utvrdio da Republika Hrvatska više ne smatra legitimnim i legalnim ni jedno tijelo dotadašnje SFRJ, te da ne priznaje valjanim niti jedan pravni akt bilo kojeg tijela koje nastupa u ime bivše federacije, koja više, kao takva, ne postoji.

Ta je značajna odluka Sabora donesena nakon što je prethodnoga dana istekao tromjesečni moratorij na hrvatsku Ustavnu odluku o samostalnosti i suverenosti koju je Sabor donio 25. lipnja 1991. godine.

Naime, stupanje na snagu ove Odluke odgođeno je tada za tri mjeseca na osnovi Brijunske deklaracije od 7. srpnja, odnosno na zahtjev Europske zajednice kako bi se jugoslavenska kriza pokušala riješiti mirnim putem.

Istoga dana kada je istekao

moratorij na hrvatsku Odluku o samostalnosti, zrakoplovi JNA bombardirali su povijesnu jezgru Zagreba i Banske dvore u kojima je bilo smješteno tadašnje državno vodstvo na čelu s predsjednikom Franjom Tuđmanom.

Zbog tih okolnosti, te mogućih novih zračnih napada na Zagreb, povijesna je sjednica svih triju saborskih vijeća održana 8. listopada 1991. godine u Šubićevoj ulici 29 u Zagrebu.

U sjećanje na taj dan u Hrvatskoj je 8. listopad državni blagdan – Dan neovisnosti. Povodom Dana neovisnosti predstavnici Grada Ludbrega, Gradskog vijeća, braniteljskih udruga i političkih stranaka položili su vijence i zapalili svijeću kod centralnog križa i kod spomenika braniteljima.

Nakon polaganja vijenaca poginulim hrvatskim braniteljima i građanima odana je počast minutom šutnje na koju je pozvala zamjenica gradonačelnika Vera Jadanić.

Na zahtjev gotovo svih mjesnih odbora oko problema s javnom rasvjetom, odnosno prekasnog paljenja Grad Ludbreg u dogovoru s Hrvatskom elektroprivredom odlučio je krenuti u izmjene vremena paljenja javne rasvjete.

– Stigla je jesen, dani su kraći, a noći duže. Veći broj naših sugrađana svakodnevno rano ujutro čeka autobuse kojima odlaze na posao, a u to vrijeme vani je mrkli mrak. Odlučili smo im izaći u susret kako bi svi oni koji idu na autobusno stajalište na svoje odredište stigli sigurno.

Paljenje javne rasvjete testirali smo prošli tjedan, reakcije su bile pozitivne, a naši sugrađani itekako zadovoljni. Kako mijenjamo postepeno javnu rasvjetu LED rasvjetom, troškovi neće biti toliko veći. – objasnio je gradonačelnik Dubravko Bilić.

Javna rasvjeta tako se umjesto u 5 sati odnedavno uključuje u 4:30 sati.

Dan neovisnosti

Predstavnici grada, gradskog vijeća, braniteljskih udruga i političkih stranaka položili vijence

4

MJESNI IZBORI

I mjesni izbori 8. studenoga

Na dan 8. studenoga kada će građani Grada Ludbrega glasati za svoje zastupnike u Hrvatskome saboru koji će voditi zemlju na državnoj razini, na biračkim mjestima dobit će još jedan glasački listić jer će birati članove vijeća mjesnih odbora koji će brinuti o prosperitetu njihove najuže životne zajednice.

Naime, žitelji naselja Ludbreg i 12 prigradskih naselja birat će članove vijeća mjesnih odbora.

Prema zakonskim odredbama Odluku o provođenju mjesnih izbora donosi predstavničko tijelo, dakle, Gradsko vijeće Grada Ludbrega. Prošli mjesni izbori održani su u lipnju 2011. godine, a nakon provedenih izbora u zakonskom roku od 30 dana održane su konstituirajuće sjednice novih vijeća mjesnih odbora i izabrani njihovi predsjednici.

Kada je nedavno objavljen datum parlamentarnih izbora gradsko vijeće se hitno sastalo 6. listopada da bi donijelo odluku o raspisivanju mjesnih izbora i time se poštovala odredba da od dana raspisivanja do dana održavanja izbora ne može proteći manje od 30 niti više od 60 dana. Time je omogućeno da građani Ludbrega istoga dana mogu birati zastupnike u Hrvatskom saboru i članove vijeća svojih mjesnih odbora čime je izbjegnuto da u dva navrata dolaze na birališta, a neće biti ni dodatnih troškova pri provođenju mjesnih izbora.

U naselju Ludbreg građani će birati 9 članova vijeća MO. U naseljima Bolfan, Globočec, Hrastov-

sko, Poljanec, Selnik, Sigetec i Vinogradski Ludbreški birat će se po 7 članova. Po 5 članova vijeća MO birat će se u naseljima Apatija, Čukovec, Kučan Ludbreški, Segovina i Slokovec.

Gradskom izbornom povjerenstvu stiglo je 35 kandidacijskih lista s 233 kandidata za članove vijeća mjesnih odbora. Dakle, osam je kandidacijskih listi i 65 kandidata manje za ove mjesne izbore u odnosu na prethodne održane prije četiri godine. Za razliku od mjesnih izbora 2011. godine ovoga puta samo je jedna nezavisna lista (Segovina), a ostalo su liste stranaka, samostalne ili s koalicijskim partnerima. Po prvi puta u sastavu Grada Ludbrega, za nove članove vijeća MO svog naselja glasat će i žitelji Poljanca.

U Hrastovskom, Kučanu Ludbreškom, Vinogradima Ludbreškim, Selniku, Globočecu, Čukovcu, Bolfanu, Segovini, Sigecu, Slokovcu, Apatiji i Poljancu glasat će se u prostorima društvenih domova. U naselju Ludbreg su dva biračka mjesta, u zgradi Pučkog učilišta i u Osnovnoj školi. Glasovanje također kao i za parlamentarne izbore traje od 7 do 19 sati. Gradsko izborno povjerenstvo za provođenje izbora za zastupnike u Hrvatski sabor imenovano od nadležnih tijela, također ima sve ovlasti izbornog povjerenstva za provođenje izbora za članove vijeća mjesnih odbora, te provodi sve radnje u izbornom postupku. Ono ima obvezu utvrditi rezultate glasovanja najkasnije do 9. studenoga do 19 sati.

I. HRVATSKA DEMOKRATSKA ZAJEDNICA - HDZ HRVATSKA SELJAČKA STRANKA - HSS

Nositelj liste: ZLATKO BALAŠKO Kandidati: 1. ZLATKO BALAŠKO 2. TOMISLAV DENAČIĆ 3. DAVORIN MEĐIMOREC 4. MARIJAN PETRIĆ 5. JURICA JALŠIĆ II. NARODNA STRANKA – REFORMISTI Nositelj liste: MLADEN BUSIJA Kandidati: 1. MLADEN BUSIJA 2. ŠTEFANIJA DVEKAR

II. NARODNA STRANKA – REFORMISTI

Nositelj liste: VALENT PAVKOVIĆ

Nositelj liste: NEVEN ĐURAŠEVIĆ

1. VALENT PAVKOVIĆ

Kandidati: 1. NEVEN ĐURAŠEVIĆ 2. DRAŽENKA HUĐEK 3. NINO ŠAJATOVIĆ 4. BOJAN ĐURAŠEVIĆ 5. DARIO KOŽIĆ 6. NEDELJKO ŠAJATOVIĆ 7. DARINKA ŠRAGALJ III. SOCIJALDEMOKRATSKA PARTIJA HRVATSKE – SDP HRVATSKA NARODNA STRANKA – LIBERALNI DEMOKRATI – HNS HRVATSKI LABURISTI – STRANKA RADA

3. IVANČICA LEDINKO

HRVATSKA STRANKA UMIROVLJENIKA - HSU

4. ZVONIMIR ŠPREM

Nositelj liste: VLADO MIHALIĆ

5. MARIJA ŠPREM

Kandidati:

III. SOCIJALDEMOKRATSKA PARTIJA HRVATSKE – SDP

1. VLADO MIHALIĆ

HRVATSKA NARODNA STRANKA –LIBERALNI DEMOKRATI – HNS HRVATSKI LABURISTI – STRANKA RADA

2. MARIJA VUJASINOVIĆ 3. NADICA PETRIĆ 4. MARIJA PETROŠANEC 5. DUŠKO LAZIĆ

HRVATSKA STRANKA UMIROVKLJENIKA - HSU

6. MATEO GERIĆ

Nositelj liste: JOSIP CRNKOVIĆ

ZBIRNA LISTA KANDIDACIJSKIH LISTI - BOLFAN

Kandidati: 1. JOSIP CRNKOVIĆ 2. MIRJANA NOVAK 3. MAJA DENAČIĆ 4. BISERKA GLOŽINIĆ 5. BORISLAV MILOŠEV ZBIRNA LISTA KANDIDACIJSKIH LISTA - APATIJA 1. HRVATSKA DEMOKRATSKA ZAJEDNICA– HDZ HRVATSKA SELJAČKA STRANKA - HSS

Nositelj liste: ZLATKO BALAŠKO 2. NARODNA STRANKA – REFORMISTI

Nositelj liste: MLADEN BUSIJA 3. SOCIJALDEMOKRATSKA PARTIJA HRVATSKE – SDP

HRVATSKA NARODNA STRANKA –LIBERALNI DEMOKRATI-HNS HRVATSKI LABURISTI – STRANKA RADA

HRVATSKA STRANKA UMIROVLJENIKA – HSU

Nositelj liste: JOSIP CRNKOVIĆ

MO BOLFAN

7. TOMISLAV ZVONAREK

1. HRVATSKA DEMOKRATSKA ZAJEDNICA – HDZ Nositelj liste: BRANIMIR BOTAK 2. NARODNA STRANKA – REFORMISTI Nositelj liste: NEVEN ĐURAŠEVIĆ 3. SOCIJALDEMOKRATSKA PARTIJA HRVATSKE – SDP HRVATSKA NARODNA STRANKA – LIBERALNI DEMOKRATI – HNS HRVATSKI LABURISTI – STRANKA RADA

HRVATSKA STRANKA UMIROVLJENIKA - HSU Nositelj liste: VLADO MIHALIĆ

MO ČUKOVEC I. HRAST – POKRET ZA USPJEŠNU HRVATSKU

HRVATSKA DEMOKRATSKA ZAJEDNICA - HDZ Nositelj liste: IVAN ŠTABI Kandidati: 1. IVAN ŠTABI 2. FRANJO TRŽEC

I. HRVATSKA DEMOKRATSKA ZAJEDNICA – HDZ

3. BOŽICA BULF

Nositelj liste: BRANIMIR BOTAK

5. GORDANA HAVAIĆ

Kandidati:

II. SOCIJALDEMOKRATSKA PARTIJA HRVATSKE – SDP

1. BRANIMIR BOTAK 2. KRUNOSLAV PETRIĆ 3. DAVOR KOŽIĆ 4. IVAN HERENČIĆ 5. BRANKA BEDEK VITANOVIĆ 6. DALIBOR VITANOVIĆ 7. VLADIMIR ZVONAREK

4. ZORAN KOVAČEK

HRVATSKA NARODNA STRANKA – LIBERALNI DEMOKRATI – HNS HRVATSKI LABURISTI – STRANKA RADA

HRVATSKA STRANKA UMIROVLJENIKA – HSU

Kandidati:

ZBIRNA LISTA KANDIDACIJSKIH LISTA - GLOBOČEC 1. HRVATSKA DEMOKRATSKA ZAJEDNICA - HDZ

2. ROBERT MAKAR

HRVATSKA SELJAČKA STRANKA - HSS

3. DUŠICA KUČEKOVIĆ 4. ZDRAVKO BAČANI

Nositeljica liste: NATAŠA ZEMBER

5. LJILJANA LAZIĆ ZBIRNA LISTA KANDIDACIJSKIH LISTI - ČUKOVEC 1. HRAST – POKRET ZA USPJEŠNU HRVATSKU

HRVATSKA DEMOKRATSKA ZAJEDNICA Nositelj liste: IVAN ŠTABI

2. SOCIJALDEMOKRATSKA PARTIJA HRVATSKE – SDP HRVATSKA NARODNA STRANKA – LIBERALNI DEMOKRATI – HNS

2. NARODNA STRANKA – REFORMISTI

Nositelj liste: EDUARD HORVAT 3. SOCIJALDEMOKRATSKA PARTIJA HRVATSKE – SDP

HRVATSKA NARODNA STRANKALIBERALNI DEMOKRATI – HNS

Nositelj liste: VALENT PAVKOVIĆ

MO GLOBOČEC I. HRVATSKA DEMOKRATSKA ZAJEDNICA – HDZ HRVATSKA SELJAČKA STRANKA - HSS Kandidati: 1. NATAŠA ZEMBER 2 .DUŠAN LAZIĆ 3. MLADEN SABOL 4. DENIS HORVAT

HRVATSKA SELJAČKA STRANKA - HSS

Nositeljica liste: BRANKICA KOVAČEK Kandidati: 1. BRANKICA KOVAČEK 2. NENAD POŽGAJ 4. IVAN KUSERBANJ

Kandidati: 1. EDUARD HORVAT

4. DANIJEL PIŠPEK

4. JASMINKA MRAZ 5. MILIVOJ PAR 6. MIROSLAV ŠĆURIC

6. VINKO MEĐIMUREC

Kandidati: 1. MARIJAN VIDOVIĆ

7. DUBRAVKO KRIŽANIĆ

2. BRANKO GOTIĆ

III. SOCIJALDEMOKRATSKA PARTIJA HRVATSKE – SDP

HRVATSKA NARODNA STRANKALIBERALNI DEMOKRATI – HNS HRVATSKI LABURISTI – STRANKA RADA

4. KREŠO KRUŠELJ 5. MAJA KOS 6. DEJAN PAJNOGAČ IV. SOCIJALDEMOKRATSKA PARTIJA HRVATSKE – SDP

Nositeljica liste: IVANA POMAHAČ Kandidati: 1. IVANA POMAHAČ

HRVATSKA NARODNA STRANKA –LIBERALNI DEMOKRATI – HNS HRVATSKI LABURISTI – STRANKA RADA

2. ZVONIMIR PETRINIĆ

HRVATSKA STRANKA UMIROVLJENIKA – HSU

3. DAVOR KOSEC 4. STJEPAN NIKOLAUS

Nositelj liste: DAVID ŠTEFANEK

5. BOŠKO JAKŠIĆ

Kandidati:

6. DRAGUTIN ZLATAR 7. VELIMIR HLADNIĆ

3. JASMINKA TOPOLKO

7. KSENIJA NOVOSEL

HRVATSKA STRANKA UMIROVLJENIKA – HSU

Nositelj liste: MARIJAN VIDOVIĆ 4. HRVATSKA NARODNA STRANKA –LIBERALNI DEMOKRATI – HNS HRVATSKI LABURISTI – STRANKA RADA

1. DAVID ŠTEFANEK

MO LUDBREG I. HRVATSKA DEMOKRATSKA ZAJEDNICA – HDZ HRVATSKA SELJAČKA STRANKA – HSS HRAST – POKRET ZA USPJEŠNU HRVATSKU HRVATSKA STRANKA PRAVA dr.

ANTE STARČEVIĆ – HSP AS BLOK UMIROVLJENICI ZAJEDNO – BUZ Nositelj liste: NIKOLA VIDAKOVIĆ Kandidati: 1. NIKOLA VIDAKOVIĆ 2. DRAŽEN FILIPOVIĆ 3. MIRJANA KOVAČIĆ 4. MARIJAN BOHNEC 5. LJUBČO MEĐIMOREC 6. MARIJAN FILIPAŠIĆ 7. JOSIP ŠTABI 8. MARIJA BOROVČAK 9. RUŽICA ANTOLIĆ II. HRVATSKA SOCIJALNOLIBERALNA STRANKA – HSLS Nositeljica liste: RUŽICA BAČANI Kandidati: 1. RUŽICA BAČANI 2. TOMA BARIĆ 3. NENAD BAČANI 4. MARIJAN POMAHAČ 5. DARKO STRUŠKI 6. IVICA LEDINKO 7. TATJANA MELNJAK-KRUŠEC 8. MILICA PREMEC 9. VILIM VALEK III. NARODNA STRANKA – REFORMISTI Nositelj liste: DRAGUTIN VIDOVIĆ Kandidati:

HRVATSKA STRANKA UMIROVLJENIKA – HSU

1. DRAGUTIN VIDOVIĆ

Nositelj liste: DAVID ŠTEFANEK

3. BISERKA STANČIN

MO KUČAN LUDBREŠKI I. NARODNA STRANKA – REFORMISTI

2. ŽELJKO IVANČIĆ

Nositelj liste: MARIJAN VIDOVIĆ

5. SLAĐANA KAŠIĆ

Nositeljica liste: ANICA KRUŠELJ

II. HRVATSKA SOCIJALNO – LIBERALNA STRANKA – HSLS

III. NARODNA STRANKA – REFORMISTI

3. ZVJEZDANA BUSIJA

Nositeljica liste: BRANKICA KOVAČEK

1. ADELA JOZIPOVIĆ

7. BRANKA VRUČINA

2. TIHOMIR SOBOČANEC

HRVATSKA SELJAČKA STRANKA - HSS

7. DALIBOR KUŠTER

3. GORDANA PAR

Nositelj liste: EDUARD HORVAT

1. HRVATSKA DEMOKRATSKA ZAJEDNICA - HDZ

Kandidati:

2. GABRIJEL DETELJ

II. NARODNA STRANKA – REFORMISTI

ZBIRNA LISTA KANDIDACIJSKIH LISTA - HRASTOVSKO

6. ANITA ŠTIMAC KRIŽANIĆ

1. ANICA KRUŠELJ

7. DEJAN ZLATAR

7. BRANKO MARKOVIĆ

Nositeljica liste: ADELA JOZIPOVIĆ

Kandidati:

6. DRAGUTIN PIŠPEK

6. ANICA SABOLEC

5. STJEPAN GERIĆ

Nositeljica liste: ANICA KRUŠELJ

5. DANIJEL BOBNJARIĆ

5. ZORAN KROBOT

Nositeljica liste: IVANA POMAHAČ

3. ZDENKO ŠPREM

Nositeljica liste: NATAŠA ZEMBER

4. IRENA LASTAVEC

3. NARODNA STRANKA – REFORMIST

I. HRVATSKA DEMOKRATSKA ZAJEDNICA – HDZ

HRVATSKA STRANKA UMIROVLJENIKA – HSU

3. MLADEN GOTIĆ

2. HRVATSKA SOCIJALNO – LIBERALNA STRANKA – HSLS

MO HRASTOVSKO

HRVATSKI LABURISTI – STRANKA RADA

2. ŠTEFANIJA KRIŽANIĆ

HRVATSKI LABURISTI – STRANKA RADA

HRVATSKA STRANKA UMIROVLJENIKA – HSU

5

Izbori za vijeća mjesnih odbora na području Grada Ludbrega

Tko su kandidati za vijeća mjesnih odbora u 13 naselja Grada Ludbrega?

MO APATIJA

MJESNI IZBORI

30. listopada 2015.

30. listopada 2015.

3. STANKO MEŠTROVIĆ 4. NIKOLINA BEŠVIR 5. GORAN BEŠVIR 2. SOCIJALDEMOKRATSKA PARTIJA HRVATSKE – SDP HRVATSKA NARODNA STRANKA – LIBERALNI DEMOKRATI – HNS HRVATSKI LABURISTI – STRANKA RADA

HRVATSKA STRANKA UMIROVLJENIKA – HSU

Nositelj liste: ŽARKO JALŠIĆ Kandidati: 1. ŽARKO JALŠIĆ 2. ANTUN NOVOTA 3. STJEPAN VUKOJA 4. BRANKO ŠIMEGI 5. ZLATICA JEŽ ZBIRNA LISTA KANDIDACIJSKIH LISTA - KUČAN LUDBREŠKI

1. NARODNA STRANKA – REFORMISTI

Nositeljica liste: ADELA JOZIPOVIĆ 2. SOCIJALDEMOKRATSKA PARTIJA HRVATSKE – SDP HRVATSKA NARODNA STRANKA – LIBERALNI DEMOKRATI – HNS HRVATSKI LABURISTI – STRANKA RADA

HRVATSKA STRANKA UMIROVLJENIKA – HSU Nositelj liste: ŽARKO JALŠIĆ

2. SANDRA DIJANOŠIĆ SKUPNJAK 4. LJILJANA ĆUS 5. ZDRAVKO JANTOL 6. ZRINKICA DETELJ 7. ANTUN GOLUBIĆ

LIBERALNA STRANKA – HSLS Nositeljica liste: RUŽICA BAČANI

HRAST – POKRET ZA USPJEŠNU HRVATSKU

3. NARODNA STRANKA – REFORMISTI

Nositelj liste: IVICA HORVAT Kandidati:

Nositelj liste: DRAGUTIN VIDOVIĆ

1. IVICA HORVAT

4. SOCIJALDEMOKRATSKA PARTIJA HRVATSKE – SDP

2. JURICA BOŽIĆ

HRVATSKA NARODNA STRANKA –LIBERALNI DEMOKRATI – HNS

4. HRVOJE LILEK

HRVATSKI LABURISTI – STRANKA RADA HRVATSKA STRANKA UMIROVLJENIKA – HSU Nositelj liste: KREŠIMIR ŠALIG

MO POLJANEC I. NARODNA STRANKA – REFORMISTI Nositeljica liste: MARTINA BALAŠKO Kandidati: 1. MARTINA BALAŠKO 2. NIKOLA TENČIĆ 3. RUŽICA VRŠIĆ 4. ZRINKA BALAIĆ 5. DRAGICA ŠOŠIĆ 6. MARIJA BALAŠKO 7. RUŽA IVANUŠA II. SOCIJALDEMOKRATSKA PARTIJA HRVATSKE – SDP HRVATSKA NARODNA STRANKA –LIBERALNI DEMOKRATI – HNS HRVATSKI LABURISTI – STRANKA RADA HRVATSKA STRANKA UMIROVLJENIKA - HSU Nositelj liste: MARIJAN HORVATIĆ Kandidati: 1. MARIJAN HORVATIĆ 2. JADRANKA HAPP 3. MARIO HORVAT 4. RENATA ŠUMIGA 5. DAMIR JALŠEVEC 6. ZDRAVKO IVANUŠA 7. TEREZIJA KUČIŠ

9. JOSIP ŠTEFANČIĆ

ZBIRNA LISTA KANDIDACIJSKIH LISTA - POLJANEC

IV. SOCIJALDEMOKRATSKA PARTIJA HRVATSKE – SDP

1. NARODNA STRANKA – REFORMISTI

8. IVANA PAČKO HORVAT

HRVATSKA NARODNA STRANKA –LIBERALNI DEMOKRATI – HNS HRVATSKI LABURISTI – STRANKA RADA HRVATSKA STRANKA UMIROVLJENIKA – HSU

Nositeljica liste: MARTINA BALAŠKO 2. SOCIJALDEMOKRATSKA PARTIJA HRVATSKE – SDP HRVATSKA NARODNA STRANKA –LIBERALNI DEMOKRATI – HNS

Nositelj liste: KREŠIMIR ŠALIG

HRVATSKI LABURISTI – STRANKA RADA

Kandidati: 1. KREŠIMIR ŠALIG

HRVATSKA STRANKA UMIROVLJENIKA - HSU

2. PETRA POKEC

Nositelj liste: MARIJAN HORVATIĆ

3. NADA ŠPOLJARIĆ 4. LJUBA HORVAT 5. BRANKA KIŠIČEK 6. BRANKO DOBEC 7. MACA JANČIĆ 8. ANTUN ŠIMIĆ 9. KRISTINA MIRČETIĆ PETRIN ZBIRNA LISTA KANDIDACIJSKIH LISTA - LUDBREG 1. HRVATSKA DEMOKRATSKA ZAJEDNICA - HDZ

MO SEGOVINA I. KANDIDACIJSKA LISTA GRUPE BIRAČA Nositelj liste: JOVICA JANKOVIĆ Kandidati: 1. JOVICA JANKOVIĆ 2. VELJKO JANKOVIĆ 3. ZLATA FULIR PEJAKOVIĆ 4. SINIŠA JANKOVIĆ 5. DAVOR TURKOVIĆ

HRVATSKA SELJAČKA STRANKA - HSS

ZBIRNA LISTA KANDIDACIJSKE LISTE - SEGOVINA

HRAST – POKRET ZA USPJEŠNU HRVATSKU

1. KANDIDACIJSKA LISTA GRUPE

HRVATSKA STRANKA PRAVA dr. ANTE STARČEVIĆ – HSP AS BLOK UMIROVLJENICI ZAJEDNO – BUZ Nositelj liste: NIKOLA VIDAKOVIĆ 2. HRVATSKA SOCIJALNO-

Nositelj liste: JOVICA JANKOVIĆ

MO SELNIK I. HRVATSKA DEMOKRATSKA ZAJEDNICA – HDZ HRVATSKA SELJAČKA STRANKA - HSS

3. KRISTINA GRABARIĆ 5. MARINKO KOLAK 6. DRAGICA LONČARIĆ

– LIBERALNI DEMOKRATI – HNS HRVATSKI LABURISTI – STRANKA RADA HRVATSKA STRANKA UMIROVLJENIKA – HSU Nositelj liste: ZLATKO SOVA Kandidati: 1. ZLATKO SOVA 2. ZVONKO JADANIĆ 3. MLADEN JELAKOVIĆ

7. JACINTA ČIĆ

4. TATJANA MODRIĆ

II. NARODNA STRANKA – REFORMISTI

5. NADA ZEMBER 6. ALOJZIJE JALŠIĆ

Nositelj liste: KREŠIMIR HORVAT

7. FRANJO JADANIĆ

Kandidati: 1. KREŠIMIR HORVAT 2. GORAN HORVAT 3. KRISTIJAN GRABARIĆ 4. DRAŽEN KATALENIĆ 5. DEJAN KOLAK 6. MARIJAN ŠMITLEHNER 7. STANKO DETELJ III. SOCIJALDEMOKRATSKA PARTIJA HRVATSKE – SDP HRVATSKA NARODNA STRANKA –LIBERALNI DEMOKRATI – HNS HRVATSKI LABURISTI – STRANKA RADA HRVATSKA STRANKA UMIROVLJENIKA – HSU Nositelj liste: TIHOMIR HORVAT Kandidati: 1. TIHOMIR HORVAT 2. VESNA GRADEČAK 3. BRANKO NOVOSEL 4. MLADEN DETELJ 5. MARIJAN MARGIĆ 6. NEDILJKA RUŽIĆ 7. MARIJA PREBEGOVIĆ ZBIRNA LISTA KANDIDACIJSKIH LISTA - SELNIK 1. HRVATSKA DEMOKRATSKA ZAJEDNICA - HDZ HRVATSKA SELJAČKA STRANKA - HSS HRAST – POKRET ZA USPJEŠNU HRVATSKU Nositelj liste: IVICA HORVAT 2. NARODNA STRANKA – REFORMISTI Nositelj liste: KREŠIMIR HORVAT 3. SOCIJALDEMOKRATSKA PARTIJA HRVATSKE – SDP HRVATSKA NARODNA STRANKA –LIBERALNI DEMOKRATI – HNS HRVATSKI LABURISTI – STRANKA RADA HRVATSKA STRANKA UMIROVLJENIKA – HSU Nositelj liste: TIHOMIR HORVAT

MO SIGETEC I. HRVATSKA DEMOKRATSKA ZAJEDNICA - HDZ HRVATSKA SELJAČKA STRANKA - HSS HRAST – POKRET ZA USPJEŠNU HRVATSKU Nositelj liste: MILIVOJ BRLEK Kandidati: 1. MILIVOJ BRLEK 2. MLADEN MAKAR 3. ZVONKO KIRIĆ 4. DRAŽEN ŠESTAK 5. ROBERT ŠPOLJARIĆ 6. IVAN VELIČAN 7. TOMISLAV HAVAIĆ II. SOCIJALDEMOKRATSKA PARTIJA HRVATSKE – SDP HRVATSKA NARODNA STRANKA

ZBIRNA LISTA KANDIDACIJSKIH LISTA - SIGETEC

MO VINOGRADI LUDBREŠKI I. HRVATSKA DEMOKRATSKA ZAJEDNICA - HDZ HRVATSKA STRANKA PRAVA DR. ANTE STARČEVIĆ – HSP AS HRAST – POKRET ZA USPJEŠNU HRVATSKU Nositelj liste: ŽELJKO ZEMBER Kandidati: 1. ŽELJKO ZEMBER 2. DUBRAVKO KERN 3. DRAŽEN POKOS 4. VLADO KIŠ 5. NIKOLINA TOMAŠIĆ 6. BORNA KIŠ 7. ANEE MARY NOVAK

1. HRVATSKA DEMOKRATSKA ZAJEDNICA - HDZ

II. HRVATSKA SOCIJALNOLIBERALNA STRANKA - HSLS

HRVATSKA SELJAČKA STRANKA - HSS

Nositelj liste: IVAN LONČARIĆ Kandidati:

HRAST – POKRET ZA USPJEŠNU HRVATSKU

1. IVAN LONČARIĆ

Nositelj liste: MILIVOJ BRLEK 2. SOCIJALDEMOKRATSKA PARTIJA HRVATSKE – SDP HRVATSKA NARODNA STRANKA – LIBERALNI DEMOKRATI – HNS

2. DARKO DEŽIĆ 3. DANIJEL ŠVOGER 4. NELA KOMES 5. MARIO MELNJAK 6. MAJA NOVAK 7. IVAN NOVAČIĆ

HRVATSKI LABURISTI – STRANKA RADA

III. NARODNA STRANKA – REFORMISTI

HRVATSKA STRANKA UMIROVLJENIKA – HSU

Nositelj liste: BRANKO RADIKOVIĆ

Nositelj liste: ZLATKO SOVA

Kandidati: 1. BRANKO RADIKOVIĆ

MO SLOKOVEC I. HRVATSKA DEMOKRATSKA ZAJEDNICA - HDZ

2. DARIO KRANJČEC 3. ANTONIJA PRASNIČKI 4. DAMIR HRASTIĆ

HRVATSKA SELJAČKA STRANKA - HSS

5. MARIJA SPEVAN

HRAST – POKRET ZA USPJEŠNU HRVATSKU

7. ŠTEFANIJA BOBETIĆ IV. SOCIJALDEMOKRATSKA PARTIJA HRVATSKE – SDP

Nositelj liste: ZDRAVKO GLOŽINIĆ Kandidati: 1. ZDRAVKO GLOŽINIĆ 2. TOMISLAV SKUPNJAK 3. DAVOR JANUŠIĆ

6. ANA HORVAT DORČIĆ

HRVATSKA NARODNA STRANKA – LIBERALNI DEMOKRATI – HNS HRVATSKI LABURISTI – STRANKA RADA

5. NIKOLA GLOŽINIĆ

HRVATSKA STRANKA UMIROVLJENIKA – HSU

II. SOCIJALDEMOKRATSKA PARTIJA HRVATSKE – SDP

Nositelj liste: KATARINA ZADRAVEC

HRVATSKA NARODNA STRANKA-LIBERALNI DEMOKRATI – HNS

Kandidati: 1. KATARINA ZADRAVEC

4. ŽELJKO MARTINKOVIĆ

HRVATSKI LABURISTI – STRANKA RADA

2. ANICA KATANA 3. DEJAN GIZDAVEC 4. ANKA POMPER

HRVATSKA STRANKA UMIROVLJENIKA – HSU

5. ŠTEFICA VUSIĆ

Nositeljica liste: BOŽICA MAKAR

7. ANA ŠEGOVIĆ

Kandidati:

ZBIRNA LISTA KANDIDACIJSKIH LISTA - VINOGRADI LUDBREŠKI

1. BOŽICA MAKAR 2. SANDRA LENČEK 3. DANIJEL GRABARIĆ 4. ANTONIO JANTOL 5. FRANJO ZEMBER ZBIRNA LISTA KANDIDACIJSKIH LISTA - SLOKOVEC 1. HRVATSKA DEMOKRATSKA ZAJEDNICA - HDZ HRVATSKA SELJAČKA STRANKA - HSS HRAST – POKRET ZA USPJEŠNU HRVATSKU Nositelj liste: ZDRAVKO GLOŽINIĆ 2. SOCIJALDEMOKRATSKA PARTIJA HRVATSKE – SDP HRVATSKA NARODNA STRANKA-LIBERALNI DEMOKRATI – HNS HRVATSKI LABURISTI – STRANKA RADA HRVATSKA STRANKA UMIROVLJENIKA – HSU Nositeljica liste: BOŽICA MAKAR

6. MARIO FILIP

1. HRVATSKA DEMOKRATSKA ZAJEDNICA - HDZ HRVATSKA STRANKA PRAVA DR. ANTE STARČEVIĆ – HSP AS HRAST – POKRET ZA USPJEŠNU HRVATSKU Nositelj liste: ŽELJKO ZEMBER 2. HRVATSKA SOCIJALNOLIBERALNA STRANKA – HSLS Nositelj liste: IVAN LONČARIĆ 3. NARODNA STRANKA – REFORMISTI Nositelj liste: BRANKO RADIKOVIĆ 4. SOCIJALDEMOKRATSKA PARTIJA HRVATSKE – SDP HRVATSKA NARODNA STRANKA – LIBERALNI DEMOKRATI – HNS HRVATSKI LABURISTI – STRANKA RADA HRVATSKA STRANKA UMIROVLJENIKA – HSU Nositelj liste: KATARINA ZADRAVEC

6

AKTUALNO

30. listopada 2015.

30. listopada 2015.

AKTUALNO

PROJEKTI SPREMNI ZA PRIJAVU NA FONDOVE

Grad Ludbreg ili bilo koja jedinica lokalne samouprave može se prijavljivati svojim projektima i programima za financiranje tek ukoliko su ti programi dobro obrazloženi i pripremljeni. Stoga se u proteklom razdoblju u Gradu Ludbregu intenzivno radilo na pripremi projekata za prijavu na fondove. O značajnom turističkom projektu razvoja arheološkog parka pišemo i u ovom broju Ludbreških novina, a o drugim projektima više informacija doznali smo od gradonačelnika Dubravka Bilića.

- Želimo biti grad suvremene komunalne infrastrukture, grad turizma. Istovremeno želimo imati kvalitetno razvijenu mrežu odgojno-obrazovnih i socijalnih usluga. Tim principom vodili smo se i kod pripreme projekata. Zadovoljni smo što je upravo ovih dana završena treća faza pripreme arheološkog nalazišta. Sad se već naziru konture samoga nalazišta i izvršena je zaštita svih zidova koji su dio nalazišta Iovia. Čekamo sljedeći trogodišnji ciklus i nastavak provedbe u suradnji s Ministarstvom kulture no ono što je za nas najvažnije jest da je on spreman na prijavu za europske fondove, a upravo ovih dana očekujemo raspisivanje natječaja koji bi uključivao povrat sredstava od 80-90 posto, a vrijednost projekta je oko 12 milijuna kuna. – pojašnjava gradonačelnik.

Grad Ludbreg u završnoj je fazi pripreme projekta za dogradnju gradskog dječjeg vrtića koji će biti prijavljen na ruralni fond. Riječ je važnoj investiciji od 5 milijuna kuna, a kojom će se dostići svi standardi koje propisuje Ministarstvo.

– Ozbiljno se pripremamo za ruralni fond. Ovih dana je objavljen nacrt novog pravilnika koji ide na ruku gradovima koji se mogu prijaviti i očekujemo do kraja godine objavu samoga natje-

JKP Lukom

GRADONAČELNIK DUBRAVKO BILIĆ

čaja. S nekoliko projekata spremni smo za prijavu na taj veoma izdašni ruralni fond, mjeru 7. Ono što je trenutno najvažnije je dogradnja vrtića. Postoji veliki pritisak, posebice kad je riječ o jasličkoj dobi tako da preko projekta vidimo proširenje kapaciteta i usklađivanje s potrebnim standardima.

Konkretno uz dogradnju išlo bi se i u premještanje administrativnih prostora u potkrovlje tako da bi cijelo prošireno prizemlje služilo boravku djece. Predškolski odgoj ima neprocjenjivu važnost. Vjerujem da će se s takvom tezom složiti većina roditelja stoga u Gradu Ludbregu taj segment stalno pokušavamo podići na još jednu razinu više. Također pomoći ćemo u projektu dadilja koji planiramo pokrenuti. Proces obrazovanja za dadilje nije povoljan, ali je dugoročan te je dodatan vid pomoći

roditeljima u današnjem ubrzanom životnom rasporedu. Sljedeći tjedan posjetit ćemo Grad Čakovec koji je prošli mjesec započeo s tim projektom, a njihova iskustva pomoći će nam u određivanju daljnjih pravaca. – pojašnjava gradonačelnik Dubravko Bilić.

Na području Grada Ludbrega osnovan je jedan gradski vrtić koji je među najstarijima u županiji, a pohađa ga 135 djece i dva privatna vrtića u koja je upisano 171 dijete. Ekonomska cijena gradskog dječjeg vrtića je 1.200,00 kuna po djetetu a takvu ekonomsku cijenu imaju i privatni vrtići. Grad Ludbreg, sukladno Odluci Gradskog vijeća o sufinanciranju boravka djece u dječjim vrtićima, osigurava sufinanciranje po pojedinom djetetu u iznosu od 700,00 kuna mjesečno.

Uz projekte razvoja arheološkog parka i dogradnje vrtića, Grad Ludbreg kad je u pitanju ruralni fond veliku šansu vidi i u infrastrukturnim projektima.

– Za sve jedinice lokalne samouprave ruralni je fond veoma važna prilika i valja ga pametno iskoristiti, a to mogu samo oni koji će se dobro pripremiti. Stoga valja imati potrebne papire, građevinske dozvole, vlasnički odnosi moraju biti riješeni. Svi projekti podložni su kontroli, već u pripremnoj fazi, a ono što je još važnije, kontroliraju se i nakon izvođenja radova. Napravili smo plan i dinamiku prijavljivanja na te projekte i očekujemo da će se natječaji pojavljivati u ciklusima dvaput godišnje. Novost je da se ne možemo javiti na drugi natječaj dok

potpuno ne završimo prethodni tako da i tu valja dobro procijeniti prioritete. Odlučili smo najprije kandidirati komunalne projekte, odnosno asfaltiranje i uređenje ulica i tu smo pronašli rješenje za Ulice kardinala Kuharića, Kratku i Miroslava Krleže. Te ulice bi se nanovo asfaltirale, proširile i uredili bi se nogostupi te parkirališna mjesta. Riječ je o relativno složenom projektu, u fazi smo ishođenja građevinske dozvole. Ukoliko sve dobro prođe s njim bismo započeli na proljeće i završili bismo do sredine ljeta. Sljedeći projekt uključuje obnovu tepiha u ulicama naših naselja. – kaže gradonačelnik Bilić.

Riječ je o projektima koje bi prijavio Grad Ludbreg, dok Lukom u planu ima prijavu projekta koji uključuje uređenje i proširenje parkirališta kod groblja.

U nadležnosti gradske komunalne tvrtke 'Lukom' Ludbreg je, kako je poznato, održavanje gradskog groblja s oko 3.000 grobnih mjesta, te mjesnih groblja u Selniku, Bolfanu i Segovini.

Dakako, na uređenjima groblja radi se sustavno tijekom cijele godine, ali posebno pojačano u danima koji prethode blagdanu Svih Svetih - šišanje ograde, stupova od nasada zelenila, košnja trave, uređenje parkirališta i staza, odvoz otpada, te drugih poslova što je obavljeno i uoči ovogodišnjeg blagdana.

No, uz to se obavljaju i drugi redoviti poslovi. Problematika odvoza i zbrinjavanja otpada ponovno je vrlo aktualna, kako su već najavili iz 'Lukoma', građani će uskoro plaćati nižu cijenu te usluge, ali će primjena ipak biti nešto kasnije.

-Nove, 10 posto niže cijene odvoza otpada, uvodimo od 1. siječnja. S velikim zadovoljstvom moram zahvaliti građanima koji su prepoznali važnost razdvajanja i sortiranja otpada po vrstama materijala i koji se doista

NIŽA CIJENA OD 1. SIJEČNJA

trude pravilno odvajati otpad.

Doduše, još ima onih koji vreće ostave kod zelenih otoka ili tamo gdje se otpad ne smije ostavljati, ali se nadamo da će se i ti pojedinci s vremenom ekološki osvijestiti.

Imamo i konkretne pokazatelje o prvim pozitivnim učincima razdvajanja otpada. Naime, usporedba za šest mjeseci 2015. u odnosu na 2014. godinu pokazuje da se lani prikupilo 50 tona papira, a u istom razdoblju ove godine gotovo 100 tona ili dvostruko više. Još bolje rezultate bilježimo s plastikom jer smo s 5,8 tona došli na prikupljenih 12,5 tona u istom razdoblju ove godine. Istovremeno je količina miješanog otpada s 1.000 tona smanjena na 596 tona. Očito su naši apeli, edukacije, promidžba i mjere koje smo proveli donijeli rezultate, ali u tome su ipak najzaslužniji građani. U konačnici jedino tako možemo utjecati na nižu cijenu usluge, a istovremeno raditi na očuvanju okoliša, poticanju zapošljavanja, boljih gospodarskih rezultata – ističe

POMOĆ ŽENAMA, ŽRTVAMA NASILJA Svake se jeseni u Hrvatskoj obilježava Nacionalni i Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama. U obilježavanje se već drugu godinu zaredom uključuje Povjerenstvo za ravnopravnost spolova Grada Ludbrega koje je krajem listopada priredilo humanitarnu akciju. Članice povjerenstva zatekli smo na gradskoj tržnici u Ludbregu gdje su lijepog sunčanog jutra krajem listopada postavile štand i prikupljale donacije prolaznika i posjetitelja tržnice.

-Jedna od temeljnih zadaća našeg Povjerenstva od 11 članova prvenstveno je djelovanje na području ljudskih prava žena. Nažalost, još uvijek iz društva nije nestalo nasilje nad ženama i moramo djelovati na njegovom suzbijanju. Žrtve nasilja, često puta i s malom djecom, kada pobjegnu od nasilnika najčešće zatraže pomoć u Domu za žrtve obiteljskog nasilja – Utočištu sveti Nikola u Varaždinu. Puno puta je to i noću, a u

7

žurbi u bijeg odlaze praktički bez ičega, s onim što na brzinu spreme u jednu-dvije najlon-vrećice.

Zato ćemo donacije, a skupljamo novčane i materijalne priloge kao što su donje rublje, higijenske potrepštine za žene i djecu predati utočištu – kazala je Ivana Pomahač, predsjednica Povjerenstva za ravnopravnost spolova Grada Ludbrega.

Regulativa je danas takva da se, iako je žrtva nasilja, žena mora fizički udaljiti od nasilnika, pa je praksa da u varaždinskom utočištu mir i sigurnost pronađu žrtve iz drugih krajeva Hrvatske, dok žene s našeg područja zbrinu utočišta u drugim sredinama širom Hrvatske. Članice Povjerenstva razveselio je posjet predstavnica udruge 'Narcisa' - žena u borbi protiv raka dojke koje su donijele vrijednu donaciju raznih higijenskih potrepština za žrtve nasilja smještene u varaždinskom utočištu.

Uređenje zelene ograde na parkiralištu gradskog groblja

Alen Sabol, direktor 'Lukoma'.

No, Grad Ludbreg nastavlja raditi na problematici zbrinjavanja otpada. Upravo je ovih dana Grad potpisao ugovor s Fondom za zaštitu okoliša o gradnji reciklažnog dvorišta u Ludbregu koje bi se najvećim dijelom financiralo sredstvima Fonda. Za Lukom i za građane to znači unapređenje djelatnosti odvajanja otpada, jer će građani u reciklažno dvorište moći dovesti i deponirati gotovo sve vrste otpadnog materijala. Lokacija reciklažnog dvorišta bit će na bivšem odlagalištu - Meka.

Unatoč svim ulaganjima u strojni i vozni park, nabavu preše za baliranje tekstilnog otpada, te u druge namjene, tvrtka je za devet mjeseci zabilježila pozitivan financijski rezultat.

-Povećali su se prihodi, a smanjeni su troškovi. Primjerice, novim kamionom-smećarom veće zapremine otpad sada odvozimo u Piškornicu, nema pretovara i ruta je kraća. Nadalje, osjetno smo smanjili troškove tekućeg održavanja zapošljavanjem me-

haničara, pa smo izbjegli skupe servise za naše strojeve starije proizvodnje. Istovremeno smo povećali prihode izvršenjem vanjskih usluga posebice u niskogradnji, ponajviše kupnjom stroja 'JCB'. Primjerice, dok smo lani u tom razdoblju imali 223.000 kuna prihoda u toj stavci, sada je to naraslo na 964.000 kuna. Za devet mjeseci ove godine Lukom je ostvario plus od 360.000 kuna.

Pritom smo napravili i značajan iskorak u stručnom ekipiranju tvrtke, sada radi 30 djelatnika od čega je šest magistara, a imamo i četiri osobe na stručnom osposobljavanju – rekao je Alen Sabol.

U Lukomu polako proširuju obim usluga i područje poslovanja. Preuzeli su održavanje javne rasvjete u Općini Jalžabet, a Općina Mali Bukovec nedavno je donijela odluku o uplati u temeljni kapital 'Lukoma' odnosno da postane udjelničar. Tako se očekuje dogovor oko utvrđivanja vrsta i obima usluga koje će 'Lukom' obavljati za potrebe žitelja Općine Mali Bukovec.

Dežurstva na grobljima

Na dan blagdan Svih svetih 1. studenoga, očekuje se dolazak velikog broja ljudi koji će posjetiti groblja na području Grada Ludbrega. Djelatnici JKP će na dan blagdana obavljati dežurstva na grobljima u Ludbregu, Selniku, Bolfanu i Segovini.

Oni će voditi brigu o protupožarnoj zaštiti i o parkiralištima. Dakako, najviše posjetitelja, oko deset tisuća, očekuje se na ludbreškom gradskom groblju gdje će dežurnim djelatnicima 'Lukoma' sigurno pomoći obnovljeni sustav video nadzora. Kako bi se spriječilo stvaranje gužvi na parkiralištu i oko groblja 'Lukom' apelira na građane koji žive u samom naselju Ludbreg da imaju razumijevanja i da se za dolazak ne koriste automobilima ako to nije neophodno kako bi na parkiralištu kod groblja ostalo više mjesta za vozila posjetitelja koji će toga dana stići iz drugih sredina i koji se moraju parkirati što bliže. Time bi se izbjeglo stvaranje gužvi.

One pak koji će stići automobilima upozorava se da osobne stvari ne ostavljaju u vozilu na vidljivom mjestu i da automobile obvezno zaključavaju.

Apelira se na posjetitelje groblja da svijeće i lampione ne ostavljaju zapaljenima bez nadzora kako ne bi došlo do neželjenih posljedica. Također se mole posjetitelji groblja da dogorjele lampione odlažu isključivo u kontejnere postavljene upravo za tu namjenu.

8

AKTUALNO

AKTUALNO

30. listopada 2015.

30. listopada 2015.

9

ZONA SJEVER BITNA ZA GOSPODARSKI RAZVOJ

Posebno veseli pismo namjere ulagača koji do kraja godine želi ući u posjed zemljišta i na taj način aktivirati poslovnu zonu Na sjednici Gradskog vijeća održanoj 16. listopada gradski vijećnici donijeli su Odluku o donošenju Urbanističkog plana uređenja „Gospodarske zone sjever“ u Ludbregu. Naime, Gradsko vijeće Grada Ludbrega, na 13. sjednici održanoj 4. ožujka 2015., donijelo je Odluku o donošenju II. izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Grada Ludbrega, kojim se Prostornim planom utvrdila granica obuhvata Gospodarske zone sjever u Ludbregu i odredila obveza donošenja urbanističkog plana za ovu zonu.

U skladu s obvezom iz Prostornog plana kao plana višeg reda i temeljem Zakona o prostornom uređenju (koji je ukinuo obvezu donošenja detaljnih planova i propisao obvezu donošenja urbanističkih planova za veće neizgrađene građevinske površine, ovom konačnom odlukom Urbanističkog plana uređenja „Gospodarske zone sjever“ u Ludbregu ispunjavaju se navedene obveze i započinje s realizacijom nove gospodarske zone u Ludbregu.

– Učinjeno je puno na aktiviranju Gospodarske zone sjever što obzirom na veličinu projekta ne čudi. Riječ je o vrlo bitnoj zoni za gospodarski razvitak Ludbrega i iz tog razloga krenulo se u otkupljivanje zemljišta. Problem je što mi nemamo veliko zemljište u našem okruženju koje bi bilo naše vlasništvo te je iz tog razloga cijeli ovaj proces nešto duži. Donošenje ovog plana zapravo je okvir kojim omogućujemo daljnja ulaganja u Gospodarsku zonu sjever.

Dobili smo potporu od Ministarstva gospodarstva u iznosu od 255 tisuća kuna za trafostanicu.

Imamo dogovor s Termoplinom i Varkomom od kojih ćemo dobiti infrastrukturu za te poslovne prostore, a gotov je i građevinski projekt uređenja prometnice, dakle ulaska u samu zonu. Posebno veseli i pismo namjere ulagača koji do kraja godine želi ući u posjed zemljišta i na taj način aktivirati poslovnu zonu. Pripremili smo sve preduvjete da netko dođe i zaposli 10, 20, 30 ili 100 novih ljudi. Upravo ta činjenica dokazuje važnost donošenja ove odluke jer omogućuje gospodarski rast Ludbrega.

SA SJEDNICE GRADSKOG VIJEĆA

PODUZETNIČKA ZONA LUDBREG - BROJNE POGODNOSTI ZA INVESTITORE U Poduzetničkoj zoni Ludbreg uspješno posluje 37 poduzetnika, proizvodno-prerađivačkih te uslužnih djelatnosti.

Investitorima je na raspolaganju komunalno opremljeno zemljište po cijeni od 15 eur/m².

Poduzetnička zona Ludbreg proteže se na površini od 81 ha, od čega je neizgrađen dio zone od 12,9 ha, te ima značajan geostrateški položaj budući da se nalazi u neposrednoj blizini važnih prometnih pravaca. Područjem Grada u smjeru istok - zapad prolazi jedan od glavnih državnih cestovnih pravaca, tzv. podravska magistrala koja povezuje gradsko središte Ludbreg sa županijskim središtem Varaždinom, preko ptujsko-mariborskog područja prema Beču kao važnom prometnom čvorištu ovog dijela Europe. Na podravsku magistralu nadovezuje se mreža državnih, županijskih i lokalnih cesta.

U neposrednoj blizini sjevernog dijela

Nadamo se da ćemo uređenjem i aktivacijom zone omogućiti da već ove jeseni netko uđe u zonu. Ludbreg je u gospodarskom smislu razvijen grad, svjesni smo kontinuiranih ulaganja naših poduzetnika, a ova zona je nova prilika.

UPU-om je određeno da Gospodarska zona sjever zauzima ukupnu površinu od 15,5 ha te je u prostorno-funkcionalnom smislu određena kao izdvojeno građevinsko područje izvan naselja Ludbreg.

Smještena je između državne ceste D2 (Ludbreške zaobilaznice) i željezničke pruge tako da na sjevernoj strani graniči sa državnom cestom, na istoku dodiruje prigradsko područje naselja Ludbreg, na jugu granicu čini željeznička pruga koja zajedno s državnom cestom D2 zatvara zonu prema zapadu.

Centar za posjetitelje

OSNOVANO POVJERENSTVO ZA UMIROVLJENIKE I OSOBE STARIJE DOBI

Besplatan tečaj i savjetovalište

U prostorijama Međugeneracijskog centra Ludbreg koje se nalazi u kompleksu dvorca Batthyany na adresi Trg Svetog Trojstva 16 jedanput mjesečno održavat će se zdravstveno-odgojni tečaj „Zdravo dojenče i malo dijete“. Na tečaj se pozivaju majke i očevi s djecom u dobi od 0 do 3 godine.

Tečaj će se održavati jedanput mjesečno,drugog utorka u mjesecu, u trajanju od 10 do 11.30 sati. prvi susret bit će 10.studenoga, a

tema tečaja bit će povišena tjelesna temperatura i postupci skidanja.

Tečaj će voditi patronažna sestra Ivana Mihalić.

Uz ovaj tečaj u prostoru Međugeneracijskog centra Ludbreg započinje i savjetovalište za kronične bolesnike i to svake prve radne srijede u mjesecu u vremenu od 9 do 10.30 sati. Zainteresiranim građanima u to vrijeme mjerit će se šećer u krvi i krvni tlak dok je

za zdravstvene savjete zadužena patronažna sestra Ivana Mihalić.

Prvo savjetovalište na rasporedu je 4. studenoga. Svi zainteresirani u savjetovalište trebaju ponijeti zdravstvenu iskaznicu. Cilj prevencije je rano otkrivanje povišenih vrijednosti te sprječavanje mogućih komplikacija. Savjetovalište i tečaj su besplatni, a organizator programa je Grad Ludbreg u suradnji s Domom zdravlja Varaždinske županije.

Na posljednjoj održanoj sjednici Gradskog vijeća prihvaćeno je rješenje o imenovanju Povjerenstva za umirovljenike i osobe starije dobi na području Grada Ludbrega. U povjerenstvo su imenovani: Antun Šimić, Marija Đud, Vesna Gradečak, Nada Vukšić, Ivan Lončarić, Marijan Krobot, Petar Skupnjak, Biserka Kutnjak i Tomo Filip. U djelokrug rada ovog Povjerenstva spadaju pitanja koja se odnose na mirovinsko osiguranje, zdravstvenu zaštitu i socijalnu skrb i ostala područja od interesa porasta kvalitete života svih građana na području Grada Ludbrega, a posebno umirovljenika i osoba starije životne dobi, a s ciljem razvoja aktivnosti za poboljšanje materijalnog i društvenog položaja umirovljenika i osoba starije životne dobi.

Grad Ludbreg prijavio se s projektom 'Centar za posjetitelje Ludbreg' na natječaj Poslovnog dnevnika Pametni gradovi. Centar kao turistička infrastruktura od javnog značaja bit će produkt cjelokupnog ludbreškog identiteta koji u sebi sadrži svu baštinsku, kulturnu i povijesnu vrijednost ovog kraja i koja će gledateljima, hodočasnicima, turistima, mladima i ostalim posjetiteljima dati ključ da otvore vrata iza kojih se skriva sva ljepota ovog malenog grada na sjeveru Hrvatske Centar bi trebao biti infrastrukturna građevina - mjesto diskusije, donošenja odluka, mjesto promicanja održivog razvoja, promoviranja lokalnih gospodarstvenika te promicanja razvoja jedne cijele zajednice. Potreba za centrom nastala je iz razloga što u Ludbregu postoje razni razvojni potencijali koji svoje korijene vuku iz turističkih atrakcija, znamenitosti, povijesnog i kulturnog nasljeđa. No, oni su nedovoljno iskorišteni te im nedostaje infrastrukturna potpora za daljnji razvoj. U Ludbregu postoje predispozicije za daljnji razvoj gospodarske platforme, kao podloge za održivi razvoj u ekonomskom, turističkom, socijalnom, civilnom i poduzetničkom smislu. 'Centar za posjetitelje Ludbreg' koristit će multimedijske sadržaje kao što su

zone nalazi se željeznička pruga, a autocesta A4 Zagreb-Goričan udaljena je svega 15 km.

U Poduzetničkoj zoni Ludbreg uspješno posluje 37 poduzetnika, proizvodnoprerađivačkih te uslužnih djelatnosti.

Investitorima je na raspolaganju komunalno opremljeno zemljište po cijeni od 15 eura/ m². U većem dijelu zone potpuno je uređena sva infrastruktura koja obuhvaća električnu energiju, plin, vodu, kanalizaciju, izgrađene prometnice te javnu rasvjetu.

Ove se godine planira početi izgradnja trafostanice u dijelu zone, gdje se nalazi najveći broj slobodnih parcela za prodaju, a sljedeće godine uredit će se prometnice u tom dijelu zone.

Pogodnosti koje Poduzetnička zona Ludbreg nudi investitorima:

i infrastrukture za poduzetnike kod kupnje parcela

• subvencioniranje 1-2% kamata na poduzetničke kredite

• prodaja parcele uz odgođena plaćanja ili kredit

• 25%-100% oslobođenje od plaćanja komunalne naknade

• korištenje usluga poduzetničkog inkubatora ‘Centar za razvoj poduzetništva Ludbreg d.o.o.’

• 100% oslobođenje od plaćanja poreza na tvrtku u razdoblju do 3 godine • 50% oslobođenje od plaćanja komunalnog doprinosa • umanjenje cijene zemljišta

Rokovi ishođenja dokumentacije za gradnju traju najduže 30 dana, dok troškovi gradnje objekta iznose 600-800 eura/m².

Cijena komunalnog doprinosa i naknade ovisi o dijelu/Zoni na kojem bi se planirani zakup/investicija odnosio.

KLJUČ DO LJEPOTA LUDBREGA

tekst u obliku opisa događanja i turističkih atrakcija, zvuk kao dinamički doživljaj u obliku glazbe, fotografije, video, interaktivan panel za informiranje građana, turista i posjetitelja i info terminali za sve relevantne informacije.

Ti sadržaji reproducirat će se preko više povezanih medija i uređaja s ciljem uspostave javno dostupnog informativnog i interaktivnog sustava. Korištenje multimedijalnog sadržaja odvijati će se na principu interaktivnosti s krajnjim korisnikom u realnom vremenu. Dodana vrijednost u okviru multimedijalnog sadržaja proizlazit će iz uspostavljene Hotspot mreže i pristupne točke na okolnim prostorima. Na taj će način krajnjim korisnicima biti omogućen slobodan pristup Internetu i informacijama kroz uspostavljeni multimedijalni okvir. Ideja je da se preko navedenih tehnologija poveže kulturna, ekonomska, društvena i turistička domena na jednom mjestu. Budući da radi o izuzetnim financijskim sredstvima, projekt će se provoditi u tri faze, gdje je treća faza izgradnja same građevine. Nakon izgradnje, uređenja interijera i eksterijera, krenut će se u primjenu interdisciplinarnog pristupa gdje će se koristiti sve prednosti jedne multifunkcionalne građevine i različitosti koje će se u njoj nalaziti.

Financiranje iz EU fondova Troškovi provedbe projekta u vidu organiziranog projektnog tima iznose nula kuna, jer projekt implementiraju službenici Gradske uprave grada Ludbrega. U završnoj fazi implementacije aplicirat će se na strukturne fondove

Europske unije. Indirektni rezultati odnosit će se na široki utjecaj na cijelu zajednicu, povezivanje različitih dionika, uspostavljenje međunarodne suradnje, umrežavanje lokalnih subjekata s inozemnim subjektima različite djelatnosti, povećanje vidljivosti lokalnih obrta i povećavanje mo-

gućnosti za male obrtnike i poduzetnike. Također će potaknuti lokalno stanovništvo na bavljenje novim vrstama djelatnosti, koje iziskuju određenu kreativnu domenu, te će se na taj način usmjeravati na razvoj grada u smjeru djelatnosti koji stvaraju dodane vrijednosti za širu zajednicu.

10

DOBROVOLJNI DARIVATELJI KRVI

Priznanja za humanost i nesebičnost Ne kaže se uzalud da su dobrovoljni darivatelji krvi kao nacionalno blago. Jer krv je često puta nezamjenjivi lijek, a jedini izvor krvi je čovjek - darivatelj krvi.

Darivanjem krvi doslovce se daruje život onome koji je prima.

Naime, unatoč napretku znanosti i medicine krv je još uvijek tekućina koju nije moguće proizvesti na umjetan način. Kada krv treba kao lijek, bolesnik je ovisan isključivo o darivatelju. A osnovni principi darivanja krvi su anonimnost, besplatnost, dobrovoljnost i solidarnost.

Zato vjerojatno nema humanijeg i korisnijeg djela od darivanja krvi. U njihovu čast je 25. listopada u Hrvatskoj Dan dobrovoljnih davatelja krvi, prema datumu od prije 63 godine kada je u Sisku održana prva akcija.

Njihova humanost zaslužuje puno više od potvrde za dopunsko zdravstveno osiguranje i jedan slobodan dan kojeg malo tko danas koristi. Njima je možda i važniji trenutak pozornosti kojeg imaju u društvu makar i na jedan dan.

I Gradsko društvo Crvenog križa Ludbreg priredilo je skromnu svečanost i dodjelu priznanja mnogostrukim darivateljima uz Dan dobrovoljnih darivatelja. Ludbreg je po običaju u vrhu naše županije po prikupljenim dozama krvi u odnosu na broj stanovnika, prikupljeno ih je nešto manje od 1.200, a brojka će se do kraja godine sigurno povećati.

Da bi ste se i sami jednom našli među onima koji darivanjem krvi spašavaju živote, morate se priključiti akcijama, biti punoljetna i potpuno zdrava osoba. To možete učiniti već sutra…

Dobitnici priznanja

Čestitke svim darivateljima ludbreškog kraja i dobitnicima priznanja na svečanosti su uputili dužnosnici Grada Ludbrega, Gradskog i Društva Crvenog križa Varaždinske županije.

Za 100 darivanja Zlatni znak i zahvalnicu primili su Stjepan Markulinčić iz Hrastovskoga i Branko Posavec iz Leskovca.

Za 75 darivanja priznanja su primili Stanko Gložinić iz Ludbrega, Vladimir Havaić iz Malog Bukovca i Ivan Biškup iz Svetog Petra, a za 50 darivanja Krešo Kancijan i Velimir Špikić iz Ludbrega, Stjepan Horvatić iz Čukovca, Krešimir Juratović iz Globočeca, Krešo Krušelj iz Hrastovskoga, Nevenko Herenčić iz Kučana, Branko Grabrovec iz Sigeca, Josip Bedeković iz Hrastovljana, Dragutin Valek iz Sudovčine, Slavko Hehet iz Svetog Đurđa, Drago Kuzman iz Dubovice, Zvonimir Mustač iz Lunjkovca.

Dobitnica Zlatnog znaka i zahvalnice za 75 darivanja krvi je Marija Kokanović iz Vinograda Ludbreških, a za 35 darivanja priznanje su primile Gordana Ružić iz Ludbrega, Ljiljana Jandrok iz Rivalna, Slavica Bergovec iz Sudovčine, Lidija Mikac iz Malog Bukovca i Nadica Tkalec iz Svetog Petra.

Stjepan sa 103 darivanja krvi zdrav ko' dren

Radi kod kuće, na poljoprivredi, pun snage i vitalnosti iako je zakoračio u šesto desetljeće života. Stjepana Markulinčića našli smo na poslu u dvorištu obiteljske kuće u Selskoj ulici u Hrastovskom, u radnoj odjeći, pa se brinuo 'kak bu zgledal na sliki'. Darivao je krv više od stotinu puta.

-Ukupno 103 put. Prvi put 1973. dok sam bil u JNA u Nišu.

Išlo je dosta dečki, pa idem i ja. Sve je prešlo dobro. U vojski sam dal krv triput. Posle sam doznal da se za svako darivanje dobije po jedan dan prije otpusta iz vojske, pa sam na kraju od toga imal koristi a da nisam znal.Nakon vojske vratio se na posao u Budućnost i nastavio darivati.

Marija Kokanović -Dulji mi je staž darivatelja krvi nego je bio radni staž - našalila se umirovljenica Marija Kokanović iz Vinograda Ludbreških. Među darivatelje 'učlanila' se prije 45 godina. Kako žene godišnje mogu darivati dvaput odnosno manje od muškaraca, Marijinih 76 darivanja vrednuje se kao 'stotka'.

Kad bi se opet išlo u firme kao nekad sigurno bi se skupilo puno više doza. Treba to stimulirati mjerama na državnoj razini, osmisliti olakšice za poslodavce da radnicima omoguće da odu darivati krv. Puno njih ne razmišlja o važnosti darivanja do trena kada njemu ili nekome od njegovih bližnjih zatreba krv. -

–Dajem triput godišnje, znači da sam u 103 doze dal oko 30 litri ili sam 6 put obnovil krv. Moja grupa je O+. I deda Andrija, a i moji mama Terezija i tata Stjepan isto su bili darivatelji. Tak ispada da nam je to tradicija u obitelji.-

-Prvi put krv sam darovala 1970., nedugo nakon što sam se zaposlila u pogonu 'Varteks' u Ludbregu.

Tada su ekipe za transfuziju dolazile u tvrtke i tu bi se provela akcija. Išli su stariji, pa smo se i mi mladi odlučili priključiti. Dok je grupa sigurno je lakše jer jedan drugog povuče, onako ako ideš ti idem i ja. Ma, nismo onda bili svjesni značaja toga što radimo, važnosti darivanja krvi – kaže nam Marija.

I suprug Tomica je darivatelj i to sa 120 darivanja. Dakle, supružnici zajedno darivali su oko 200 doza i pomogli mnogima.

Nikad ga nije zanimalo tko će primiti njegovu dozu.

-To vam odmah postane nešto nezaobilazno.

Postaneš svjestan da pomažeš drugima, a pomogneš i sebi. Darivanje ne šteti, već koristi.

Na akciji obavite liječnički pregled i kontrolu krvi.

Nikad mi nije pozlilo, naprotiv, nakon darivanja osjećam se fizički i psihički puno bolje, opušteno, osjećaj je odličan.Marija kaže da bi darivanje trebalo bolje popularizirati.

-Ne znam kak bude iza nas, starijih generacija.

Nagovaram druge, mlade. Neka dođu na jednu akciju i probaju. Posebno treba govoriti s učenicima završnih razreda srednjih škola. Često puta čujete kako nedostaje krvi. Nije dovoljno što imamo participaciju, a ona jako puno znači ljudima kad moraju nabavljati lijekove. Prije se to više cijenilo, za darivanje smo nekad na poslu dobili dva dana slobodno.

-Moja krvna grupa je A+, ona je najčešća kod ljudi, pa zato je uvijek treba biti dosta na zalihama.

Ne zanima me tko će primati moju krv, a znam sigurno da je nekome pomogla. Kad sam počela darivati nisu mi na kraj pameti bila priznanja. Sad se osjećam ponosno jer znam da sam nekaj dobrog napravila.I nastavit će darivateljima.

darivati,

družiti

se

11

Uz 25. listopada - Dan dobrovoljnih darivatelja krvi

'Nakon darivanja osjećaj je odličan'

Nastavila je s darivanjem i kad je otišla raditi u 'Belupo'.

DOGAĐAJI

30. listopada 2015.

30. listopada 2015.

-Ja nikad nisam pital tko je dobil moju krv, pa da je dobije baš i neko ko je grdo zgrešil. Navek treba krvi, puno je saobraćajki, operaciji, bolesti. Za 42 godine darivanja nikad nisam 'pal' na pregledu niti imal problema. Najgorše je dok me fpičiju v prst za kontrolu krvi.-

s

-Uživala sam dok smo išli po selima naše regije na godišnje skupštine, upoznala puno ljudi, vidjela prijatelje s akcija, odlično smo se družili i zabavljali.

Išla sam i na izlete. Jako je važno i da se na akcijama družimo i razgovaramo. To je prekrasno ozračje, puno dobrih vibracija. To je posebno lijep osjećaj.

Ljudi koji su u tome znaju o čemu govorim. I dan-danas kad čujem vijest da je akcija prođu me trnci, mada i nije moj red jer je od zadnje prošlo malo vremena. Dok god budem mogla nastavit ću darivati.A bit će to još dugo jer je zdravlje služi dobro i u dobroj je kondiciji. Ona svakog dana ruksak leđa, pa na bicikl. Jer kao baka ima najljepši posao na svijetu - od četvero unučadi čuva dvojicu najmlađih.

Stjepan Markulinčić

I dan-danas se raduje svakoj akciji.

-Darivatelji se znamo među sobom. Druženje je jako bitno, jer obično se svi nekam žurimo. A na akciji svi malo ostanemo i pospominamo se. Na izlete ne idem jer mi smeta vožnja v autobusu. Dok bi došel do Poljanca već bi mi bilo zlo. -

Dan starijih osoba obilježen u udruzi umirovljenika Veselo je bilo prve listopadske subote u prostorijama Udruge umirovljenika i starijih osoba regije Ludbreg u istočnoj zgradi dvorca Batthyany. Tamo je obilježen Međunarodni dan starijih osoba koji se u Hrvatskoj obilježava od 1991. godine.

Prvo je predsjednica Udruge Katarina Sačer izrazila nadu da će više članova koristiti blagodati novouređenih prostorija rekavši: 'Čovjek je star onoliko koliko se star osjeća, bore na čelu ne možete spriječiti, ali zato spriječite bore na duši, družite se. Ovdje srijedom i petkom prijepodne možete gledati TV u društvu, igrati šah, pikado, kartati se i popiti kavu.'

Ludbreški gradonačelnik se

Nezaobilazne manekenke iz Udruge

Program su uljepšali mališani iz DV Radost

Međunarodni dan starijih osoba lijepo nadovezao na Katičin govor rekavši: 'Svi oni koji dolaze ovamo su mlađi u duši od onih koji ne dolaze.

Vi ste svoje sudjelovanje u ovim prostorijama zaslužili jer ste godinama radili ne samo za sebe već i za ovaj Grad. Nove generacije mladih nisu tako dobre prema svojim roditeljima kao što ste vi bili prema svojima. Zbog toga se trebate što više družiti kako se ne bi osjećali napuštenima, a mi ćemo u suradnji s gradskom knjižnicom osmisliti aktivnosti koje će vaš boravak ovdje učiniti zanimljivijim i korisnijim'.

Zatim je uslijedio prigodni program u kojem su sudjelovali Helena, Lovro, Erik i Fran iz dječjeg vrtića Radost koji su recitirali pjesmice. Recitacije je pripremila i djecu strpljivosti naučila odgojiteljica Vesna Makar, a sve je mobitelom zabilježila njihova ravnateljica Zvjezdana Jadanić.

Pjesmice su recitirale i članice Udruge Katarina Namjesnik i Vlatka Fotak, a zatim su svoj red dočekali i učenici 4.b razreda OŠ Ludbreg razrednice Žakline Žnidarić koji su recitirali pjesmice

na temu bake i djeda.

Uvijek zanimljiv i duhovit voditelj svečanosti Aleksandar Horvat također je recitirao svoje autorske stihove o našoj rijeci Bednji.

Nakon toga uslijedila je modna revija u kojoj su nastupile članice Udruge Katarina Namjesnik, Marija Kukec, Danica Kolar i Sofija Filipović. 'Manekenke' su dobile velik pljesak prisutnih, a još veći dobile su 'Pajdašice' koje su pjevale na početku i na kraju programa.

Za kraj su izabrale pjesme koje

su bile poznate i gledateljstvu pa su svi zapjevali s njima, a pljeskom su pozvane i na 'bis'.

Po završetku programa, predsjednica Udruge je uručila poklone najstarijim članovima Ani Pavali (75) iz Selnika te Franji Križancu (92) iz Ludbrega, a zatim je slijedio domjenak.

Ukratko, jedna ugodna atmosfera u prostorijama Udruge umirovljenika. Oni koji nisu došli mogu žaliti zbog toga. Voditelj programa se također dobro zabavljao i na kraju zaključio da starijim ljudima 'i nije tako loše' te da sljedeće godine na modnoj reviji želi najaviti nastup barem jednog muškog manekena. Živi bili pa vidjeli!

D. Vađunec

Nada se da će sin nastaviti njegovim stopama.

-Živim sa suprugom Marjancom, kćer ima svoju obitelj, a sin Marin je napunil 18 i trebal je s menom na akciju, ali je baš onda moral na razgovor za posel. Mladih ima, ali bilo bi ih više da su akcije popodne dok su ljudi fraj. Svi delaju v privatnim firmama, pa tko vas bu sam tak pustil s posla?-

Zapjevale su i Pajdašice

Namjerava i dalje darivati.

-Kavu pijem od jutra do noći i pušim ko Turčin. Ali zdrav sam ko dren, sigurno mi je to od močnjaka (gris od kukuruznog brašna– op.p.) kojega sam pojel za celi gumenjak dok sam bil mali. Ne hodam k doktoru i ne trošim lijekove, pa beneficiju za participaciju koju imaju darivatelji i ne koristim. Budem navek išel dati sve dok budu šteli moju krv.

Moral bi pasti tak velki sneg da ne bi mogel van z dvora kaj ja ne bi išel.Tada bi imao više vremena za hobi - praćenje TV-programa, gleda sve koliko stigne, a posebno emisije s kako kaže 'fajn-deklama', primjerice, 'Kućanice'...

Udruga 'Žene u borbi protiv raka dojke Narcisa' obilježila je 3. listopada, prigodnim programom na Trgu, Dan ružičaste vrpce.

Ružičasta vrpca u cijelom svijetu simbolizira borbu žena protiv karcinoma dojke. Na taj dan udruge i društva na gradskim trgovima dijele informativne letke i prikupljaju dragovoljne priloge za prevenciju i liječenje ove opake bolesti. S našeg je trga u zrak simbolički istovremeno pušteno 40 ružičastih balona.

Nekad je karcinom dojke bila bolest od koje su obolijevale uglavnom starije osobe od 60.-te, a naročito od 70.-te godine života. Sada se ta granica uvelike pomaknula na mlađu populaciju žena jer je bolest zabilježena već u 30.-im godinama života. Također današnji karcinomi brže rastu, a liječenje je uspješno jedino ako se rano otkriju tj. kada veličinom ne prijeđu 2 cm. U tom slučaju odstranjivanjem dojke dolazi do izlječenja u velikom postotku jer se rak nije proširio na vitalne organe bez kojih čovjek ne može živjeti.

Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u Hrvatskoj je 2013. godine registrirano 2 557 žena oboljelih od raka dojke, a umrlo je njih oko 960 što u prosjeku znači da su umrle dvije do tri žene dnevno.

Osim genetskih predispozicija kao 'okidače' karcinoma dojke, moderna medicina navodi sljedeće razloge: stres, poremećeni bioritam, premalo odmora i nepravilnu prehranu prezaposlenih žena.

- Godišnje imamo dvije ovakve akcije. U proljeće kad je Dan narcisa i na jesen kada se obilježava Dan ružičaste vrpce. Svaki put skupimo oko 1 000 kn dragovoljnih priloga što nije puno, a već unaprijed znamo kome ćemo dodijeliti sredstva jer je jedna

Okupljene je pozdravio gradonačelnik D. Bilić

Nastup učenika 4. c razreda

Obilježen Dan ružičaste vrpce

naša oboljela članica zamolila Udrugu za pomoć. U listopadu članice naše Udruge bile su na snimanju milenijske fotografije u Osijeku. Svaki prvi radni četvrtak u mjesecu organiziramo savjetovalište za oboljele u Domu zdravlja, a 15.-og smo održale Dan otvorenih vrata Udruge povodom Dana zdrave dojke – rekla je Gordana Loparić, tajnica udruge Narcisa.

Više puta smo u našim novinama naglasili da je izrazito važna prevencija koja započinje redovnom samokontrolom eventualnih kvržica na dojkama prstima i odazivanje na mamografski pregled.

Zato žene, mislite na svoje zdravlje unatoč brojnim obavezama! Čak ako i obolite, imajte vjere u sebe i u izlječenje jer najgore je prepustiti se malodušnosti.

Zdravi, pružite maksimalnu podršku bolesnima jer karcinomi spadaju u grupu psihosomatskih bolesti gdje oboljelima zaista nije lako ponajviše u psihičkom smislu.

Zato je ova akcija udruge Narcisa za svaku pohvalu te na tragu osvješćivanja i prevencije nastanka bolesti, a samim time i izbjegavanja svih poteškoća vezanih uz ovo teško oboljenje.

D. Vađunec

12

LISTOPAD

13

Dani kruha – dani zahvalnosti za plodove zemlje

S

vake godine u mjesecu listopadu u dječjim vrtićima, osnovnim i srednjim školama, udrugama koje okupljaju djecu predškolskog i školskog uzrasta, ustanovama za odgoj i obrazovanje obilježavaju se Dani kruha – dani zahvalnosti za plodove zemlje. Prilika je to da se uz blagoslov i simbolično blagovanje kruha zahvali na svim plodovima i darovima. Ove godine domaćin županijske smotre „Dani kruha – dani zahvalnosti za plodove zemlje“ bila je Osnovna škola Ludbreg.

Takve smotre prilika su da se uz plodove zemlje i raznolikost pekarskih proizvoda osjeti i bogatstvo i šarolikost kulturne baštine kraja, a one najmlađe uči značaju prirode.

Doživljaj nije uspjela pokvariti ni kiša koja je uspjela tek promijeniti lokaciju održavanja pa je događaj s trga preselio u prostore Osnovne škole Ludbreg.

- Htjeli smo prirediti u suradnji s Varaždinskom županijom događaj na gradskome trgu međutim kiša nas je malo omela. No, na licima učenika vidim radost, spremnost i veselje zbog ovoga događaja. Slavimo Dane kruha, trenutak je to da se zapitamo što kruh predstavlja za sve nas?

Kruh predstavlja rad, ali i red u čovjekovom životu. Ponekad mislimo da do kruha dolazimo vrlo jednostavno, odlaskom u pekaru,

MJESEC ZAHVALNOSTI

30. listopada 2015.

30. listopada 2015.

Predstavnici Osnovne škole Ludbreg na svojem štandu samoposlugu i da kruh „raste“ u potrebno je puno žuljevitih ruku. – svako doba međutim da bismo rekao je gradonačelnik Dubravko došli do kruha, iza toga stoji napoBilić. ran rad i red. Točno se zna kada se Prije otvorenja smotre, u 9:00 moraju posijati žitarice, obrađivati, sati, služila se sveta misa u ludbreškada se moraju brati. To je ono važkoj crkvi Presvetog Trojstva koju je no u ljudskome životu. Još važniji predvodio biskup Josip Mrzljak, a je taj rad, da svi mi, pogotovo djeca svečanost je nastavljena u prostorispoznaju da do kruha nije tako lako jama Osnovne škole Ludbreg gdje doći jer kako bismo mi imali kruha, su na prigodnim štandovima izlo-

Predstavili su se i učenici Srednje škole Ludbreg

žile različite vrste kruha, peciva i kolača te pokazale bogatu tradiciju i raznovrsne običaje naših krajeva. Župan Predrag Štromar tom je prilikom pohvalio veliki trud nastavnika i roditelja te djece u pripremi radova te kazao kako je lijepo na ovaj način učiti djecu zahvalnosti za plodove zemlje.

Biskup Josip Mrzljak kazao je da mu je drago da postoji ovakva središnja svečanost, obzirom da se dani kruha obilježavaju u brojnim vrtićima, osnovnim i srednjim školama te izrazio žaljenje što više nema ovakve smotre na nacionalnoj razini, dok je ravnateljica OŠ Ludbreg Kristina Stanko istaknula kako ju posebno veseli zajedništvo i veselje koje obilježava ovu manifestaciju te je zahvalila na trudu svim sudionicama. Od 32 okupljene osnovne i srednje škole, najbolje uređenim izložbenim prostorom i prikazom Starinskog seoskog dvorišta ekipa iz područne Osnovne škole Svibovec proglašena je najboljom te je određena za školu domaćina smotre u školskoj godini 2016./2017.

Dani kruha u Ludbreškom suncu i vrtiću Radost

Obilje ukusnih pekarskih proizvoda i slasni plodovi

U prigodi proslave Dana kruha - Dana zahvale za plodove zemlje u petak 16. listopada u Kući sunca u Globočecu održan je prigodan program.

Okupljene uzvanike tom je prigodom pozdravila Ruža Zlatar, predsjednica udruge Ludbreško sunce koja je zahvalila svima koji pomažu rad ove vrijedne udruge. Korisnici su pak ovom prilikom izveli prigodan kulturno-umjetnički program nakon čega je uslijedilo druženje.

Dani kruha – dani zahvalnosti za plodove zemlje obilježeni su prigodnim programom i blagoslovom kruha i u Dječjem vrtiću Radost Ludbreg.

Kukuruz je u ovom kraju oduvijek bio važna prehrambena namirnica pa nije neobično što su najveće poljoprivredne površine našeg kraja zasijane upravo ovom ratarskom kulturom. To ga čini najvažnijom žitaricom-krušaricom. Zbog toga se berba kukuruza oduži, kao i ove godine, počela je odmah nakon berbe grožđa, a vjerojatno će završiti tijekom studenoga. Poljodjelci su opet ovisni o vremenu, česte kiše usporavaju berbu, strojevi-berači kukuruza i traktori s prikolicama ulaze u polja čim se tlo dovoljno osuši. I tako do nove kiše.

Prve sitne kapi već su počele natapati zemlju kad smo ujutro na polju zatekli Stanka Novaka iz Hrastovskoga. Žurio je beračem ubrati kukuruz na ne odveć velikoj parceli, a supruga Zdenka pomagala mu je kao vozačica traktora čija prikolica je u trenutku našeg dolaska već bila puna klipova.

-Nije to moja zemla, pomažem drugima. Ja imam 4 rali kuruze.

Kakva je ovo leto? Kvaliteta je jako dobra, vidiš, lani je klip bil truli da si ga mogel presavinuti. Sad su klip i zrno dobri, ali mislim da budu prinosi puno manji jer klipovi nisu tak veliki kak bi morali i mogli biti, teško je preceniti, 30-40 posto bu manji prinos. Na početku je na po-

ljima bilo puno vlage, a onda smo v leti imali sušu. Valjda je jedno i drugo utjecalo na prinos. Vidim da tam gdje su polja na povišenom, pa je vode fletno nestalo - kaže Stanko.

Kiša je bila sve jača, ali Novakovi su završavali posao.

–Gotovo je, pak bu namočilo, denes više ništ od berbe.Ratari opet moraju pričekati sušnije vrijeme da mogu strojevima u polja nastaviti berbu.

Kukuruz se najviše koristi za ishranu stoke, kao suho zrno, ali i silaža vlažnog zrna ili cijele biljke. No, od pamtivijeka se koristio i u ljudskoj prehrani, prije možda više nego danas jer je bio jeftina i zdrava hrana. Stariji dobro pamte kukuruznu kašu, žgance, palentu, pravi domaći kruh od kukuruznog brašna. Danas sve češće vidimo zrna kukuruza konzervirana ili zamrznuta, koristimo ih u jelima od miješanog povrća, složencima, u salatama, a za žgance ili palentu najčešće koristimo kukuruznu krupicu. Kukuruz kokičar odnosno kokice omiljena su grickalica djeci, ali i odraslima. Mladi kukuruz često jedemo kuhan ili pečen u klipu.

Osim užitka u okusima kukuruza i njegovih proizvoda, valja znati da je on vrlo zdrava i prava 'energetska' namirnica.

U berbi kukuruza

Kukuruz - asocijacija na kukuruznu kašu, žgance, palentu...

Jesenske namirnice za energiju i snagu

S dolaskom hladnijeg vremena, javlja se manjak energije i slabija koncentracija, a česte su glavobolje i nesanica. Rješenje ovih tegoba krije se u prehrani koja obiluje sezonskim plodovima bogatim vitaminima i mineralima. Tako su kesteni dobar izvor energije, jabuke i mahunarke pozitivno utječu na ublažavanje stresa, dok grožđe čuva zdravlje srca. Iako neopravdano zanemarena kao prehrambena namirnica vraća se i bundeva i to "na velika vrata".

Bundeva - kraljica jesenskih jelovnika Bundevu su tek nakon otkrića Amerike donijeli u Europu, namirnica koja je osvojila stari kontinent, pa tako i Hrvatsku.

Vjesnica jesenskih dana i nezaobilazan motiv svih romantičnih jesenskih pejzaža, bundeva ili buča vrlo je česti sastojak hrvatskih autohtnonih jela. Bundeva, buča, tikva, ta mirisna, okrugla, rumena romantična kraljica jesenskih jelovnika.

Izgledom lijepa, a okusom delikatesna, zrela jestiva bundeva, dinjastog, jabučastog ili kruškastog oblika ima sočno meso, izrazite je narančaste boje, a sadrži niz dragocjenih i ljekovitih sastojaka. Okus zrele jestive bundeve je izrazito slatkast.

Osim što je neodoljivog okusa i izgleda, bogata je hranjivim tvarima, siromašna kalorijama i lako probavljiva. Može

se pripremiti na bezbroj načina, ukusna je, a zbog prehrambenih osobina zaslužuje važno mjesto na jelovniku.

Kuhana, pečena ili kao pire, u juhi, rižotu kao pita ili kao nadjev bundeva će uvijek očarati bojom i finoćom okusa.

Bundeva je prekrasan dar prirode i idealna je za pripremu vrhunskih delicija visoke nutritivne vrijednosti.

Prehrambeni sastav bundeve prije svega je važan zbog visokog sadržaja karotenoida - bundeva duguje svoju intenzivnu narančastu boju visokoj količini upravo karotenoida koji pomažu u borbi protiv slobodnih radikala te sprečavaju prerano starenje, kadriovaskularne bolesti i druge infekcije.

Tu je i beta karoten koji je prisutan u bundevi, ima antioksidativna i protuupalna svojstva. Redovitom konzumacijom bundeva može zaštiti od raznih upala i artritisa.

Od mnogo vrsta jedna od poznatijih je zasigurno "turkinja", koja je idealna za pečenje, od njena se mesa kuhaju variva i krem juhe.

"Butternut" bundeva, kao i ostale muškatne bundeve idealna je za spremanje pekmeza, marmelada i đemova, ali i krem juha, variva i kolača.

"Hokkaido" bundeva, okusom podsjeća na kesten, od nje se spravljaju mnoga makrobiotička jela. Odlikuje se aromatičnim slatkim, ukusnim i zdravim mesom.

Bundevnjaci

Sastojci: 1 manja muškatna bundeva, 2 veće šalice brašna, pola praška za pecivo,žličica cimeta, 2 jaja, šalica smeđeg šećera, 120 ml ulja ili 12 dag maslaca.

Priprema: Bundevu oguliti, izrezati na komade i peći oko 20 minuta na 200 C stupnjeva. Pomiješati suhe sastojke u jednoj posudi. Umutiti jaja i šećer u drugoj posudi. Dodati u jaja pire od bundeve i ulje ili maslac. Zatim dodati i suhe sastojke pa sve dobro izmiješati. Žličicom oblikovati željene bundevnjake i peći oko 16 minuta na 160 C stupnjeva.

(Trezika Petrinić) Željka Namesnik

Kad Viking peče domaću rakiju Ludbreški Vinograđanin Željko Prasnički poznatiji pod nadimkom Viking već 6 mjeseci uopće ne konzumira alkohol, ali peče rakiju i sljedeće godine planira kupiti novi kotao.

-Imam registrirani kotao od 50 litara za kojeg godišnje plaćam 100 kn i smijem proizvesti 25 litara čistog alkohola ili 60 litara domaće rakije za vlastite potrebe. Za 80 litarski kotao treba platiti 200, a za 100 litarski čak 300 kn godišnje.

Da bi potekla rakija iz spiralne cijevi potrebno ih je hladiti vodom u drugoj bačvi. Za 50 litara rakije potrebna su 3 kubika vode za hlađenje. Trenutno pečem rakiju od jabuka i breskava, a ranije sam već pekao neisprešani trop od grožđa te rakiju od starog vina – rekao je Željko. Željko redovito mjeri količinu alkohola. Iz kotla najprije poteče

oko 2 litre rakije od 25 gradi, a zatim oko 3 litre od 20 gradi alkohola. Kad se to pomiješa dobije se 5 litara rakije od 22 grada, a to je najbolje za konzumaciju. Nakon toga teče plaviš koji ima oko 15 gradi alkohola.

-Kad skupim 50 litara plaviša ponovno ga stavim u kotao i od toga se dobije još 10 litara jake rakije. Ove godine mi šljive nisu rodile, ali sam zato radio višnjevca i orehovca.

Otkad sam na dijeti više uopće ne pijem ništa osim obične vode.

Sve ću podijeliti prijateljima, rodbini, ribičima i dečkima u Črnom mačku. Rakiju planiram i dalje peči iako je ne prodajem jer mi taj posao pričinjava zadovoljstvo. Lijepo je boraviti u prirodi, na svježem zraku i raditi nešto. Korisno je za zdravlje – pojasnio je Željko.

Naš Viking imao je probleme

sa zdravljem zbog prekomjerne tjelesne težine. Noge više nisu mogle izdržati težinu tijela i supruga Štefica se zabrinula da ne 'padne u krevet'.

-Ja sam od prošlog mjeseca u prijevremenoj mirovini koja je 5 posto manja od pune mirovine.

Imam 41 godinu staža, ali nemam dovoljno godina pa još moram pričekati 3 godine do 61. godine života kada ću moći primati punu mirovinu. Željko je dogurao do 170 kilograma i nisam mu stigla kuhati jer on je bio stalno gladan.

Morali smo nešto poduzeti – rekla je Štefica.

-Probao sam 200 dijeta i uspio bi skinuti najviše 10 kilograma, a nakon prestanka dijete kile su se začas vratile. Prvo sam prestao pušiti, a zatim sam posjetio nutricionistu u Varaždinu koji mi je preporučio proteinsku 'Dukan di-

Mjerenje količine alkohola jetu'. Za 6 mjeseci uspio sam smršaviti 40 kilograma i mogu reći da više uopće nisam gladan. Dnevno popijem do 5 litara obične vode i to je dosta bitno, ali najbitnije je u 'raskrstiti u glavi' i biti dosljedan.

Sada se mogu najesti do sitosti, ali ja jednostavno nisam gladan.

Osim toga dosta se krećem, vo-

zim bicikla i vježbam na spravama kod mosta kraj Bednje – rekao je Željko.

Naš sugovornik će kupiti novi kotao, a mi ćemo ga posjetiti i sljedeće godine i izvijestiti vas je li bio dosljedan te je li uspio skinuti kilograme na željenu težinu.

Dražen Vađunec

14

DOGAĐAJI

SJEĆANJE NA POVIJEST Ludbreg i 20-ak kilometara udaljeni Šemovec već 72 godine povezuje najznačajniji događaj iz doba Drugog svjetskog rata na ovom području kada su se vodile dvije bitke s istim ciljem – osloboditi Ludbreg od okupatora. Što se točno događalo tog nedjeljnog prijepodneva 3. listopada 1943.?

Točno u ponoć, borci 17. i 21.

Slavonske brigade, Brigade „Braća Radić“ i Kalničkog partizanskog odreda počeli su napad na Ludbreg sa zadatkom da ga oslobode od fašističkih snaga. Istovremeno je iz Varaždina krenula pomoć opkoljenom neprijatelju u Ludbregu, ali su je kod Šemovca zaustavili borci 2. bataljuna Brigade „Braća Radić“. Nastala je teška i neravnopravna borba gdje su jakim ustaškim snagama pomagali zrakoplovi i mađarska artiljerija. Ustaše su se pokušali probiti više puta, pokušali i desant s Drave, ali im nije uspjelo proći. Tek nakratko su borce potisnuli na pričuvne položaje kod Vrbanovca, a potom je i taj napad odbijen.

Šemovečka bitka bila je najkrvavija bitka na ovom području, poginulo je 76 boraca, a 30-ak je ranjeno, dok je 13 boraca poginulo u bitki u samom Ludbregu.

Svake se godine u Šemovcu priređuje komemorativna svečanost kod spomenika 'Plamen revolucije' podignutog u spomen na poginule borce. I ove godine baš na dan bitki, 3. listopada, obilježena je 72. obljetnica u organizaciji Zajednice udruga antifašističkih boraca i antifašista Varaždinske županije i Općine Trnovec Bartolovečki. Okupilo se stotinjak učesnika, pripadnika NOB-a, među kojima Mirko Cvrtila iz Jesenja i Tito Grah iz Bartolovca, obojica sudionici Šemovečke bitke, zatim delegacije Saveza antifašističkih boraca. Sve su položile vijence uz spomenik.

-Šemovečka bitka, osim što je bila jedna od najkrvavijih na ovom području, ujedno je i najsvjetliji primjer heroizma partizana. Svake godine odajemo počast ovdje poginulima koji su radije položili svoje mlade živote nego ustuknuli pred silom.

Obilježavanje dana seoskih žena u Selniku Svjetski dan seoskih žena obilježava se 15. listopada od 1995. godine kada je na konferenciji UN-a posvećenoj ženama, održanoj u Pekingu dogovoreno da se taj dan posveti svim seoskim ženama u svijetu kao i njihovim problemima.

Tako je međunarodni dan seoskih žena obilježen u Selniku i to na vrlo zanimljiv način, o problemima i životu nekad i sad govorilo se u pjesmi i priči. Sve je to bilo protkano i ženskim vrijednim rukama koje su prikazale i podsjetile na neke stare poslove, a koji se danas sve manje rade, a neki su se čak i zaboravili.

Prigodnim stihovima Anica Božić, učiteljica u mirovini prisjetila se poslova seoske žene od nekad do danas, a zanimljivu priču i sjećanje na mnoge zanimljive događaje i poslove žena, ali i stanovnika Selnika zapisala je učiteljica Rozika Othman, a čije je zapise prisutnima, sa puno osjećaja prenijela kćerka Barbara.

Bilo je i šaljivih stihova i sjećanja, ali i starih pjesama koje su pjevale žene usput radeći i poslove baš kao što se to nekad radilo. Predstavljeni su neki zanimljivi poslovi, no nažalost i pomalo zaboravljeni, kao čehanje perja, trebljenje i ružđenje kuruze, pravljenje domaćeg putra, rezanje zelja. Poslovi su se baš kao i nekad radili uz pjesmu, tako su se pjevale starinske pjesme, sjećaju se mnogi i jedne od njih "oj jesenske duge noći oj… Članice udruge žena Selnik, pa i gošće pripremile su i neka tradicionalna jela koja su svi rado probali i prisjetili se mirisa i okusa domaće tradicionalne kuhinje. Vrijedno je spomenuti da su zamirisale i kuruzna domaća zlevanka filana s orasima, digani kolači s rožićom ili makom, orehnjača,zlevanke i razne druge poslastice.

Obilježavanje dana seoskih žena Selničarke su proslavile sa svojim gošćama u programu,Udruga "Veli-

ko srce" iz Sv. Đurđa koje su prisutne razveselile šaljivim igrokazom, dok su gošće iz Velikog Bukovca udruga "Poculica" prikazale vezene radove svojih članica, ali i uljepšale prostor prekrasnim predmetima iz svog kraja. Zanimljivo je spomenuti da su na ovo druženje došle i žene iz mnogih okolnih sela što je

Uz Dan oslobođenja Ludbrega - 3. listopada 1943. godine

No, danas se slave i ljudi koji su bili pristaše mraka, sijali strah, protjerivali, ubijali u logorim i bili na strani okupatora, a ne svoga naroda. Mi ne krivotvorimo povijest jer to ne moramo, znamo tko su i odakle bili borci koji su tu poginuli, imenom i prezimenom.

To su bili domaći sinovi koji su se borili za slobodu i za više ciljeve. Za život kojeg sada mi živimo.

Ne smijemo se sramiti antifašističke i partizanske prošlosti jer NOB je bila pravedna borba za najviše ljudske ciljeve, slobodu i jednakost – poručio je prof. Milivoj Dretar, povjesničar i predsjednik Zajednice udruga antifašističkih boraca i antifašista Varaždinske županije.

On je posebno zahvalio Općini Trnovec Bartolovečki koja uvijek sudjeluje u organizaciji obilježavanja godišnjice Šemovečke bitke i redovito održava velebni Vojkovićev spomenik. Načelnik iste općine Zvonko Šamec obećao je da će općina i dalje brinuti za spomenobilježja iz NOB-a podignuta u Šemovcu i obližnjem Žabniku.

Vijenac je položilo i izaslanstvo Varaždinske županije u kojem

još više uveličalo ovaj događaj.

Važno je spomenuti da su se mogli razgledati i različiti tradicijski predmeti, neki od njih danas se više ne upotrebljavaju, ali mnogi od njih podsjećaju na vrijeme naših baka i bude uspomene, kao zidnice sa prekrasnim romantičnim i šaljivim zapisima,

OPĆINA MARTIJANEC

30. listopada 2015.

30. listopada 2015.

su bili gradonačelnik Ludbrega Dubravko Bilić, zatim Alen Kišić, zamjenik župana, Božica Makar, županijska vijećnica, te Dubravka Biberdžić, predsjednica Županijske skupštine koja je okupljene pozvala na građenje budućnosti utemeljeno na pravu svih njenih građana na različitosti.

Učesnici su izrazili nezadovoljstvo odnosom prema antifašizmu i NOB-u što se prenosi na mlade generacije koje, zbog šturih i netočnih školskih programa, imaju iskrivljenu sliku o Drugom svjetskom ratu. Stoga su sudionici komemoracije, a posebno preživjeli partizani, s osobitom radošću pozdravili recitacije učenika škole iz Šemovca i varaždinske gimnazije.

Brigada „Braća Radić“ je zbog herojskog otpora brojnijem i naoružanjem nadmoćnijem neprijatelju proglašena udarnom i odlikovana. Imena 76 poginulih boraca, zaslužnih što je Ludbreg dobio slobodu 3. listopada 1943., uklesana su u temelj spomenika kosturnice kao i poznati stihovi još jednog partizana, ponajvećeg hrvatskog pjesnika Vladimira Nazora.

pegle, tunjice, štoblaki i mnogi drugi.

Jesensko je vrijeme pa je i prostor bio prekrasno uređen plodovima jeseni, a za one željne pravih jesenskih poslastica mogla se probati pečena buča i domaći pekmezi. Željka Namesnik

SLUŽBE SPREMNE ZA HITNU REAKCIJU

Sve službe koje prve stižu na teren u slučaju kada je potrebna hitna reakcija radi zaštite ili spašavanja ljudi odnosno imovine, u vježbi održanoj u petak u Martijancu, pokazale su da su potpuno spremne obaviti zadaću koja se od njih očekuje.

U vježbi zaštite i spašavanja „Požar u Osnovnoj školi Martijanec" simuliran je slučaj požara u toj školi gdje je bilo potrebno hitno djecu, njih više od dvjesto, izvesti iz objekta i smjestiti na sigurno, potražiti djecu u školi koja su zadobila ozljede, spasiti djecu s gornjeg kata koja zbog „požara" nisu na vrijeme mogla napustiti objekt te pronaći učenike koji su se zbog „panične" reakcije izgubili.

Odmah po nastanku „požara" nastavnici i ravnateljica djecu su izveli na dvorište škole, a za nekoliko trenutaka stigli su i pripadnici DVD-a Martijanec. Vatrogasci su ubrzo na sigurno iznijeli nekoliko „ozlijeđenih" učenika koje su odmah potom zbrinuli djelatnici

Crvenog križa te Hitne medicinske pomoći iz Ludbrega. Članovi Hrvatske gorske službe spašavanja pomoću užeta s gornjeg su kata „spasili" dva zarobljena učenika i njihovu učiteljicu, dok su psi tragači pronašli izgubljene učenike u krugu škole i na obližnjem polju.

Za kraj vatrogasci i nastavnici pokazali su kako se na ispravan način koristi aparat za gašenje požara, za što u konačnici svaki nastavnik i djelatnik škole mora biti osposobljen.

Načelnica općinskog Stožera za zaštitu i spašavanje i zamjenica načelnika, Sanja Tkalčić Fajt, pojasnila je da je prema smjernicama Općine škola dužna jednom godišnje provesti vježbu.

– Vježbom se provjera osposobljenost svih uključenih u zaštitu i spašavanje, zatim ima li nedostataka kod opreme ili potreba za nabavku nove, a vježba je i dobra podloga za uklanjanje eventualnih nedostataka – rekla je Tkalčič Fajt te zaključila da je

vježba pokazala zavidnu spremnost i osposobljenost svih sudionika.

Na kraju vježbe načelnik Općine Martijanec Marijan Horvat

15

Vježba zaštite i spašavanja

obavio je smotru svih sudionika zahvalivši im na sudjelovanju u vježbi. Dodao je da Općina puno ulaže u zaštitu i spašavanje kako bi se mještani osjećali što si-

gurnije, i za sebe, ali i svoju imovinu. Odličnu suradnju sa svima koji su uključeni u zaštitu i spašavanje, te ovakve vježbe, najavio je i ubuduće.

„Stope svetog Martina“ U okviru proslave 240. obljetnice posvete župne crkve sv.

Martina biskupa u Martijancu u Ludbreškom dekanatu, u subotu 19. rujna otkrivena je "Stopa sv. Martina", deseta takva u Hrvatskoj unutar međunarodnog kulturno-sakralnog projekta koji povezuje europske gradove i mjesta čiji je zaštitnik ovaj svetac.

Tom je prigodom varaždinski biskup mons. Josip Mrzljak predvodio misno slavlje u župnoj crkvi u kojoj je uvodno za sve okupljene prikazan film o povijesti i znamenitostima Martijanca.

Pozdravljajući sve nazočne, domaći župnik i dekan preč.

Ivan Košutić podsjetio je kako se prva crkva u mjestu spominje još 1259., što potvrđuje da je riječ o jednome od najstarijih mjesta u tome kraju s dugom i bogatom prošlošću. Današnja je crkva posvećena 1775. godine te predstavlja velik biser kršćanske kulture. Posebnost su joj freske koje su izradili učenici Rangerove škole, među kojima je i velika oltarna freskoslika sv. Martina, a u crkvi se nalaze i vrijedni pokrajnji oltari.

U propovijedi je biskup Mrzljak kazao kako kada promatramo prošlost Martijanca, možemo reći da župljani slijede stope svojih predaka, a dok otkrivamo stopu sv. Martina želimo svima da idu njegovim stopama. Pritom se upitao što znači ići njegovima stopama, podsjetivši kako je Martin ostao zapamćen po plaštu kojeg je podijelio sa siromahom, po toj gesti dobrote. Istaknuo je da Martin i danas, 1700 godina nakon svog rođenja, poručuje da je potrebno dijeliti dobra koja imamo.

- Kada ovih dana promatramo ljude koji su pobjegli od raznih nevolja, pitajmo se jesmo li spremni slijediti gestu dobrote sv. Martina, jesmo li spremni dati svoj plašt drugome ili ćemo se ograditi u činjenju dobra prema bližnjima u potrebi.

Neka nam stoga stopa sv. Martina bude uzor, primjer i poziv da hrabro idemo njegovim putem činjenja dobra - poručio je biskup Mrzljak.

Nakon mise priređena je svečanost otkrivanja i blagoslova stope, i to desete takve na nekom sakralno-kulturnom spomeniku u Hrvatskoj. Okupljenima su se obratili zamjenik ministra kulture RH Alen Kajmović, načelnik Općine Martijanec Marijan Horvat, predsjednica Kulturnog centra sv.

Martin Hrvatska Ines Sabotić te je pročitana poruka ravnatelja Europskog kulturnog centra sv. Martina iz francuskog Toursa.

Stopa je postavljena na prigodnom obilježju ispred župne crkve sv. Martina, a župljanima i putnicima namjernicima postavljena je i velika tabla koja predstavlja Europski

martinski put kroz više zemalja, među kojima je i Hrvatska. Pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture RH stopu su postavili Europska mreža kulturnih centara sv.

Martina, Kulturni centar sv. Martin Hrvatska i Općina Martijanec u suradnji sa župom Martijanec i Institutom za etnologiju i folkloristiku iz Zagreba, u okviru Europskog kulturnog itinerara "Sveti Martin iz Toursa, Europljanin, simbol dijeljenja, zajednička vrijednost", koji je ocijenjen Kulturnim itinerarom Vijeća Europe.

Na svečanosti je istaknuto kako je mjesto Martijanec postalo sudionikom europskog kulturnog projekta "Stope svetog Martina", te je zahvaljeno na provedbi inicijative Općini Martijanec i župniku Košutiću.

Time se Martijanec pridružio europskom projektu očuvanja kulturne baštine, kojem je ideja povezati mjesta i gradove

Dan kravate u Osnovnoj školi Martijanec Povodom Svjetskog dana kravate, u petak 16. listopada, učenici Osnovne škole Mart te njihovi učitelji nošenjem kravate obilježili su Svjetski dan kravate. Prigodnim dokumentarnim filmom učenici su saznali o povijesti kravate, prigodama nošenja i načinima vezivanja kravate.

Moglo se vidjeti svakakvih kravata - malih, velikih, šarenih ili jednobojnih, užih i širih. Učenici su vrlo dobro prihvatili Dan kravate te su se spremno odazvali obilježavanju toga dana i upoznavanju najpoznatijeg izvornog hrvatskog proizvoda.

Kravata je jedini hrvatski simbol koji je univerzalno poznat i prepoznatljiv. Istodobno, kravata je simbol Europe, ali i znak nekih temeljnih ljudskih vrijednosti.

u Europi čiji je zaštitnik sv. Martin, koji je rođen u mađarskom gradu Szombathelyu, a umro kao biskup u francuskom Toursu. Projektom se povezuju mnoga mjesta diljem Europe koja su izravno ili posredno povezana sa životom i tradicijom sv. Martina, te mu je glavna zadaća promicati duhovnu i kulturnu baštinu svetog Martina, odnosno ideje dijeljenja i zajedništva na svim područjima.

16

OPĆINA SV. ĐURĐ

30. listopada 2015.

O

d središta Svetog Đurđa do mosta u Obrankovcu uređen je nogostup. Vrijednost prvog dijela investicije je 900 tisuća kuna, a zajednički ga financiraju Županijska uprava za ceste koja sudjeluje sa 650 tisuća dok ostatak od 250 tisuća kuna pokriva Općina Sveti Đurđ. Nastavak radova na drugoj strani očekuje se iduće godine, a dio je to četverogodišnjeg plana.

– Osim ovih radova, intenzivno se radi na izmuljivanju rijeke Plitvice u dužini od dva kilometra s nasipom. Završetak radova očekujemo krajem 11. mjeseca. U idućoj godini radovi na građenju rijeke Plitvice nastavit će se prema planu. – objašnjava Josip Jany, načelnik općine Sveti Đurđ.

Trenutno su pri kraju i radovi na izmjeni konstrukcije te izmjeni crijepa na zgradi općine, a investicija je vrijedna 370.000,00 kn. Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU financira ovaj projekt s iznosom od 175.000,00 kn, a općina sa 195.000,00 kn.

Zgrada općine Sveti Đurđ dobila je i novu fasadu (s izolacijom od 15 cm) te novu stolariju. Vrijednost investicije iznosila je 400.000,00 kn.

- Kontinuirano dobra suradnja općine Sveti Đurđ i Ministarstva gospodarstva, rezultirala je dobivanjem sredstava u iznosu od 200.000,00 kn, dok je ostali dio od 200.000,00 kn osigurala Općina iz Proračuna. – zaključuje načelnik Jany.

Na groblju u Svetom Đurđu i Strugi u tijeku su radovi na uređenju ograde. Vrijednost investicije iznosi 250.000,00 kn.

Općina Sveti Đurđ je od Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja dobila 90.000,00 kn, dok se iznos od 160.000,00 kn financira iz naknade za uređenje groblja. Dobra suradnja ŽUC-a i općine Sveti Đurđ rezultirala je i finim slojem asfalta na relaciji od Svetog Đurđa do Hrženice. U ovoj godini položen je prvi sloj, dok će drugi sloj biti položen iduće godine, kao i fini sloj asfalta od Karlovca do Sv. Đurđa.

PRILIKA ZA OBRTNIKE Ovih dana u općinskoj zgradi bit će otvoren novi poslovni prostor u koji će useliti novi najmoprimac, a to je domaća obrtnica Marina Kovačić, odnosno frizerski salon "Marina".

Općina je u poslovni prostor uložila otprilike 150.000,00 kn, a taj iznos bi se kroz najam trebao vratiti.

– Pozivam sve zainteresirane kojime je potreban poslovni prostor da nam se jave kako bismo vidjeli kakve su potrebe, a Općina će im vrlo rado osigurati poslovni prostor.- pojašnjava načelnik Jany.

Velik dio proračunskih sredstava Općine Sveti Đurđ, odnosno više od četvrtine proračuna izdvaja se za mlade. Općina prati svoju mladost od rođenja pa sve do završetka studija kroz sport i kulturu.

30. listopada 2015.

OPĆINA VELIKI BUKOVEC

17

SA SKROMNIM PRORAČUNOM REALIZIRALI BROJNE PROJEKTE

Općina Veliki Bukovec je unatoč skromnom proračunu uspjela realizirati gotovo sve zacrtane projekte.

U zadnjih godinu dana puno toga je napravljeno, a kako kaže načelnik Zvonko Hlebar, osim u infrastrukturu, ulagalo se i u udruge, kao i sportaše i vatrogastvo, a posebice u mlade.

OPĆINA SVETI ĐURĐ

BROJNI RADOVI NA PODRUČ JU OPĆINE

- Najvažniji su nam mladi, posebice oni najmlađi mještani. Da bi njima osigurali što bolje uvjete sufinancirali smo dječji vrtić i boravak djece izvan općine, a sufinancirali smo i školsku kuhinju. Za to je izdvojeno 160,4 tisuće kuna.

Za pomoć roditeljima za novorođenu djecu iz proračuna je utrošeno 32.500,00, odnosno po djetetu 2.500,00 kuna. Pomogli smo i studentima sa 26.000,00, odnosno 1.000,00 po studentu. Da bi naši učenici imali dobre uvjete za školovanje, pobrinula se i naša Vlada sufinanciranjem prijevoza, a tu treba spomenuti i besplatne udžbenike, što je projekt Varaždinske županije - podsjetio je načelnik Zvonko Hlebar. Načelnik pritom naglašava kako je Općina osigurala sredstva za studente i novorođene i za naredno razdoblje, te su prijave u tijeku.

U protekloj godini uložena su znatna sredstva u komunalnu infrastrukturu, a zahvaljujući Hrvatskim vodama uređena su korita Plitvice i Bednje što je preduvjet za obranu od poplava.

- Primjerice, u Velikom Bukovcu je ispred škole postavljena nadstrešnica, što je bilo prijeko potrebno, a za što je izdvojeno 39 tisuća kuna. Također, sanirane su ulice, a vrijednost projekta je oko 200 tisuća kuna. Osim toga, za održavanje odlagališta , te održavanje nerazvrstanih cesta i cestovnih jaraka utrošili smo 160.000,00. Za fasadu na društvenom domu u Kapeli utrošeno je

OPĆINA VELIKI BUKOVEC

24,000,00, dok je za uređenje i namještanje prostorije na domu u Dubovici utrošeno 32.000,00kn. Također, na društvenom domu u Kapeli obavljena je rekonstrukcija i izolacija krovišta, za što je utrošeno 432.091,45 , a postavljena je i nova električna i gromobranska instalacija, što je koštalo 36.812,50 kuna Moram spomenuti kako smo zahvaljujući sredstvima ministarstva gospodarstva, a riječ je o 168,6 tisuća kuna, realizirali ranije spomenute projekte rekao je Hlebar.

Treba svakako spomenuti i projekte koji se trenutno provode.

Tako se provodi uređenje grobnih

staza, a to je investicija 212.000,00 kuna.

Ministarstvo graditeljstva taj projekt sufinancira s 90.000,00. Paralelno s tim provodi se i instalacija vode i rasvjete na groblju Također, tu je i projekt Led rasvjete, a investicija je čak 515.000,00 (Ministarstvo gospodarstva projekt sufinancira s 286.000,00).

- Kroz taj projekt cilj nam je kroz uštede u potrošnji el.energije i održavanje osloboditi sredstva za druge namjene - rekao je Hlebar.

U planu je i uređenje parkirališta na groblju, uređenje centra mjesta Veliki

Bukovec, završetak uređenja prostorije u zgradi Općine, te nastavak realizacije Aglomeracije Veliki Bukovec.

- Također, ovih dana u realizaciju ide i projekt rekonstrukcije županijske ceste koja povezuje Ludbreg i Mali Bukovec.

Dio te ceste prolazi i kroz područje općine Veliki Bukovec.

Jedan dio radova završit će prije zime, a nastavak slijedi u proljeće.

Zato bi posebno zahvalio ravnatelju ŽUC-a Tomislavu Osonjačkom, što je ispunio svoje obećanje i osigurao sredstva za taj projekt - rekao je načelnik Zvonko Hlebar.

18

DJECA

ČETIRI GRUPNE KOREOGRAFIJE, ČETIRI MEDALJE!

Još se nije dogodilo u povijesti hrvatskog mažoreta da ekipa otputuje na europsko prvenstvo s četiri grupne koreografije i da se vrati s četiri medalje. Ponosne smo i sretne na odrađen posao! – tim riječima priču započinje Mirjana Pavičić, predsjednica Ludbreških mažoretkinja.

Naime, Ludbreške mažoretkinje kao dio hrvatske reprezentacije upotpunjene djevojkama iz Donjeg Kraljevca početkom listopada sudjelovale su na Europskom prvenstvu koje je održano u talijanskom gradu Lignano Sabbiadoro.

Natjecale su se u četiri kategorije, tradicionalni mažoret u kojem su osvojile srebrnu medalju, exhibition u kojem su brončane, marshing u kojem su osvojile srebrnu medalju i za kraj B kategorija s rekvizitima u kojoj su najbolje u Europi te su osvojile prvo mjesto.

M. Hrastić i M. Pavičić U potpisu koreografija stoje Tihomir Bendelja i Tihana Ledenko.

Odlazak na Europsko prvenstvo uz roditelje, djevojkama je omogućio i Grad Ludbreg.

– Zahvaljujemo svima koji su nam i ovoga puta pomogli. Tu su i dobri ljudi zahvaljujući kojima smo pokrili troškove ulaznica.

Vjerujem da smo ovim medaljama nagradili i njihovu pomoć. – poručila je Mirjana Pavičić, predsjednica Ludbreških mažoretkinja.

Konkurencija je bila žestoka, predstavnice Češke, Norveške i Nizozemske uvijek su posebno upečatljive, prepoznatljive u mažoretu.

– Moram reći da smo uz sam nastup izuzetno ponosne bile i na naše uniforme jer su nas zaustavljali kako bi se fotografirali s nama. Naše su djevojke u ovom talijanskom gradu već imale priliku nastupiti tako da im je teren bio poznat što se i na njima osjetilo. Nije bilo neke velike treme, osim one pozitivne koja vas zapravo tjera da budete još bolji, bile su nasmijane i jedva su čekale samo natjecanje. – zaključuje Mirjana Pavičić i dodaje kako je solo nastup imala Matilda Hrastić.

– Naša je Matilda nakon osvojene medalje na državnom ostvarili pravo na natjecanje na europskom prvenstvu. Ovaj put nije osvojila medalju, no svi znamo da je njezin doprinos u našem timskom radu izuzetno velik i vjerujem kako će biti još prilika da se Matilda pokaže i dokaže.

– kaže predsjednica Ludbreških mažoretkinja.

Ludbreške mažoretkinje i Twirling klub Ludbreg već su započele pripreme za daljnja natjecanja koja kreću na proljeće.

– Najprije nam dolazi natjecanje u Cavtatu koje je planirano za travanj iduće godine. No naše udruge redovito sudjeluju i na manifestacijama koje se održavaju na nivou Grada Ludbrega kako bismo lokalnom stanovništvu pokazali što sve mi radimo, znamo i možemo.

LUDBREŠKE MAŽORETKINJE

Ludbrežanke i u žestokoj konkurenciji ponovno sjajne U tijeku su nam i upisi, pripremili smo nekoliko tisuća letaka koje smo podijelili u školama našega kraja. Moram priznati da nam nije došlo puno djevojčica na upis, vjerojatno je razlog i taj što je kod nas redovitost izuzetno važna jer je uglavnom riječ o grupnim koreografijama i svaki izostanak utječe na rad cijele ekipe. No s druge strane, medalje, brojna putovanja u Hrvatskoj i inozemstvu nagrada su za silan trud koji naši članovi i članice ulažu. – poručuje Mirjana Pavičić.

Uz sve spomenuto, Ludbreške mažoretkinje i Twirling klub očekuje razdoblje priprema za osvajanje novih medalja. Ljetne mjesece nisu koristile za predah, a čini se za to

I MLADI

30. listopada 2015.

30. listopada 2015.

19

PENJANJEM DO RAZVOJA FINE MOTORIKE

Zanimljiva ideja Igora Varge, ravnatelja privatnog dječjeg vrtića “Iskrica – Bernarda Varga Ludbreg” u svom konačnom obliku predstavljena je javnosti. Naime, na vanjskom zidu vrtića postavljena je stijena za penjanje.

– Prije nekoliko godina počeo sam se baviti penjanjem, a obilaskom dvorana primijetio sam kako to djeci jako dobro ide. Zapitao sam se zašto ne bismo tako nešto postavili u vrtiću kako bismo ponudili ne samo našim polaznicima već svim Ludbrežanima obzirom da u Ludbregu nemamo još stijenu za penjanje. Nakon dvije, tri godine priču smo uspješno priveli kraju. – objašnjava ravnatelj vrtića, Igor Varga.

Osim što se pokazala kao odličnom vrstom treninga, u vrtiću su svjesni da su njezine mogućnosti višestruke. – Osim očitog fizičkog razvoja djece, tu su i druge prednosti. Djeca se potiču na postavljanje, ali i ostvarivanje ciljeva, na rješavanje problema jer ponekad nije jednostavno, najprije trebate odabrati pravi put, a tu je i onaj nezamjenjiv timski rad jer uvijek mora biti još jedna osoba koja

pomaže djetetu. Tu i je poticanje samopouzdanja, a osim toga ovako se rješava neracionalni strah od visine. – zaključuje ravnatelj Igor Varga.

Stijenu za penjanje testirao je i ludbreški gradonačelnik Dubravko Bilić.

– Nama je predškolski odgoj vrlo važan, iz toga razloga inzistiramo da i dalje imamo najjeftiniji vrtić u Varaždinskoj županiji i to tako mora i ostati. Smatramo da boravak u vrtiću djecu na najbolji mogući način priprema za sve ono što ih čeka kroz daljnje školovanje.

U Ludbregu uz gradski vrtić postoje i dva privatna, cijene u njima su jednake, a baš smo nedavno s ravnateljima raspravljali o programima koji se nude. Tako primjerice gradski vrtić provodi rano učenje stranog jezika i to njemačkog.

Ta je jasno mogućnost potpuno besplatna za roditelje. Također, vrtićima smo ponudili zemljišta na Varoškim vrtima gdje su se također neki okušali i u poljoprivredi. – pojasnio je gradonačelnik Dubravko Bilić dodavši kako se i sam uvjerio u značaj stijene za penjanje kod razvoja motorike.

Stijena djecu potiče na postavljanje i ostvarivanje ciljeva

Natjecanje je održano u Italiji neće biti vremena ni u ovom hladnijem razdoblju.

U svakom slučaju, trud se

svakako isplati jer gdje god se pojave na dostojan način pronose ime svoga grada.

SREDNJA ŠKOLA LUDBREG

Projekt tolerancije i poštivanja

Učenici Srednje škole Ludbreg, Antonio Vlahović i Nikolina Bestijanić krajem rujna sudjelovali su u međunarodnom projektu „Mirno more“. Sudjelovanje u ovom projektu zavrijedili su na temelju njihove izvrsnosti u školskim postignućima, ali i izvannastavnim aktivnostima.

- Putovanje, ekipa, skiperi, koskiperi i profesorice, svi su bili super! Jedrili smo i po lošem i po lijepom vremenu.

Naučili smo kako je to živjeti bez da nam roditelji ili skrbnici kuhaju i čiste. Sve smo radili sami i to je bilo novo iskustvo kojim smo se naučili odgovornosti. Isto tako, ovaj projekt potiče i toleranciju, kao i poštivanje svih ljudi bez obzira na kulturne i socijalne različitosti.

Sedam punih dana proveli smo s potpuno nepoznatim ljudima i nismo se svađali nego smo prihvatili svakoga kakav jest.

I na kraju moja poruka svim učenicima jest da se trude, budu dobri i uče jer će se sve to nagraditi. Imamo odličan slogan škole: ˝Znanje i rad-ključ uspjeha!˝ Toga se trebamo držati! – poručila je učenica Nikolina Bestijanić.

Udruženje Mirno more je austrijsko udruženje koje svakog ljeta organizira i realizira projekt pod nazivom Friedensflotte A1 (Flota mira). Radi se o projektu gdje mladi srednjoškolci, različitog nacionalnog i socijalnog podrijetla i statusa, uz upoznavanje jadranske obale i mnogobrojnih otoka, uče vrline ophođenja i druženja, a uz sve to pruža im se mogućnost sklapanja novih prijateljstava koja prerastaju i etničke i društvene granice.

Učenici Varaždinske županije plovili su na dva broda – Vitrena i Mima pod vodstvom skipera i pedagoške voditeljice.

IZ OSNOVNE ŠKOLE LUDBREG

Prvi na natjecanju u čitanju na njemačkom jeziku Učenik Toni Steven Zalezina osvojio je prvo mjesto u kategoriji drugog stranog jezika na regionalnom natjecanju u čitanju na njemačkom jeziku „Laut oder leise: ab geht die Reise: Vorlesewettbewerb Deutsch für die Grundschule“. Natjecanje se održalo u subotu, 24. listopada 2015. u Beogradu. Mentorica učenika je Karmen Mumlek.

Inače, u Osnovnoj školi Ludbreg 11. studenoga bit će održana svečanost dodjele Pasch plakete, a koju uručuje Veleposlanstvo SR Njemačke. Svečanost počinje u 9 i 30 sati.

Inicijativa njemačkog ministarstva vanjskih poslova „Škole: partneri budućnosti“ povezuje i jača mrežu od preko tisuću i sedamsto partnerskih škola u svijetu koje imaju posebne veze s Njemačkom.

Kao središta kulturnog i pedagoškog dijaloga škole potiču učenje njemačkog jezika i interes za suvremenu Njemačku, ali i spoznaju da znanje stranih jezika omogućuje bolje obrazovne i radne perspektive u Europi. Kod mladih ljudi inicijativom se istovremeno potiče motivacija za učenje stranih jezika.

Nastava njemačkog u partnerskim školama obogaćena je dodatnim sadržajima, nastavnim materi-

jalima i multimedijskom tehnikom, a izvode je i nastavnici koji su izvorni govornici njemačkog jezika.

Učenici partnerskih škola u okviru inicijative mogu koristiti bogatu kulturnu ponudu, boraviti u Njemačkoj i u kampovima za mlade pohađati tečajeve njemačkog jezika. Posebno uspješnim maturantima nude se stipendije za studij u Njemačkoj. Nastavnici partnerskih škola mogu koristiti programe stručnog usavršavanja, a ministarstvima se nudi stručno znanje pri izradi suvremenih nastavnih planova i programa za njemački jezik.

Inicijativu „Škole: partneri budućnosti“ koordinira njemačko ministarstvo vanjskih poslova, a provodi se u suradnji sa Središnjim uredom za školstvo u inozemstvu (ZfA), Goethe-Institutom, Službom za razmjenu učenika i nastavnika (PAD) te Njemačkom službom za razmjenu studenata i znanstvenika (DAAD).

Inicijativa je povezana s drugim inicijativama njemačke vanjske kulturne i obrazovne politike, poput volonterskog programa „Kulturweit”, akademske i znanstvene inicijative te inicijative „Njemački - jezik ideja“.

„Čarobni svet“ Franke Jerbić U Sv. Ivanu Zelini održana je smotra dječjeg kajkavskog pjesništva „Dragutin Domjanić“. Zadaća te tradicionalne godišnje književno-nakladničke manifestacije je poticanje sustavnog rada s pjesnički nadarenom djecom u osnovnim školama kajkavskoga govornoga područja.

Trajno visoko pokroviteljstvo Ministarstva kulture te Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, broj sudionika, kvaliteta radova koji se javno izvode i na trajan spomen zapisuju u zbirke Smotri dječjeg kajkavskog pjesništva „Dragutin Domjanić“, čine ovo događanje jednim od najznačajnijih profiliranih dječjih pjesničkih susreta u Republici Hrvatskoj.

Drugu nagradu, prema ocjeni stručnog ocjenjivačkog suda, osvojila je Franka Jerbić, učenica sedmog razreda Osnovne škole Ludbreg čija je mentorica profesorica Ljudmila Kladić. Franka je napisala pjesmu Čarobni svet. Stručni ocjenjivački sud u sastavu dr.sc. Ivo Kalinski (predsjednik), dr.sc. Božica Pažur i prof. dr.sc. Joža Skok izabrao je pjesmu između 455 pristiglih radova iz 73 osnovne škole s kajkavskog govornog područja.

Najbolje pjesme, njih pedesetak, objavljuju se u zbirci pjesama Smotre, a naslov ovogodišnje zbirke je Čarobni svet, upravo prema pjesmi ludbreške mlade pjesnikinje.

20

KULTURA

Žene iz Centra svijeta U organizaciji udruge “Žene iz Centra svijeta” u subotu je otvorena izložba starih fotografija pod nazivom “Ludbrežani kojih više nema”. Tako se u ludbreškoj ”Bakinoj hiži” može razgledati pregršt fotografija na kojima su ovjekovječeni detalji iz života starih Ludbrežana.

U ime udruge Franciska Schubert zahvalila je svima koji su pomogli da se stare fotografije nađu na zidu ”Bakine hiže’.

– Ideja je bila, pošto imamo stare rame od slika, da ih popunimo fotografijama starijih Ludbrežana i onih kojih više nema.

Od ideje do realizacije je malo duži put bio jer je trebalo jako puno raditi. Najprije skupiti fotografije, urediti rame, zatim moliti za pomoć brojne ljude koji su nam pomogli u otkrivanju osoba na fotografijama. Uistinu je to velik posao i mogu ga odraditi samo Žene iz Centra svijeta jer mi smo takve, malo na svoj način. – rekla je na otvorenju F. Schubert.

Izložbu je otvorio Ludbrežanin Ivan Dijanošić, a okupljene je pozdravio i ludbreški gradonačelnik Dubravko Bilić koji

ČITANJE NAGLAS

IZLOŽBA I PROSLAVA 100. ROĐENDANA

je ujedno imao prilike čestitati rođendan jednom od prisutnih građana.

– Danas ovdje obilježavamo nešto posebno, odajemo počast Ludbrežankama i Ludbrežanima kojih više nema, ali se isto tako slavi veliki događaj, stoti rođendan našeg najstarijeg sugrađanina gospodina Poje. Danas zahvaljujemo i svima vama na čijim djelima i radu počiva Ludbreg danas. Da nije bilo vas, vašega svakodnevnoga, dugotrajnoga, mukotrpnoga i teškoga rada ne bi bilo danas Ludbrega ovakvog kakav jest. Mi nešto mlađi pokušavamo samo unaprijediti ono što ste vi izgradili i u tome nam treba vaša podrška i razumijevanje, a nadam se da vas mi u tome nikad nećemo razočarati.

Ova kuća, odnosno hiža je zaista nešto posebno i naše Žene iz Centra svijeta su najbolje čuvarice baštine i prenositelji svega onoga što Ludbreg je nekad bio, danas je i što će biti sutra. Jer bez onoga od jučer ne možemo biti dobri ljudi, ne možemo biti pravi žitelji našega grada. – rekao je gradonačelnik Dubravko Bilić i dodao kako je pogled na

brojku 100 uistinu impresivan.

– Ono najvažnije u godinama jest ostati čovjek. To je nešto što svi moramo jako se truditi da od početka do kraja ostanemo ljudi, dobri susjedi, dobri prijatelji jer

to je jedino što vrijedi. – zaključio je gradonačelnik.

Dragutin Poje će, naime, u subotu 1.studenoga proslaviti 100. rođendan, a od članica udruge ”Žene iz centra svijeta”

dobio je uz rođendansku tortu i rođendansku pjesmu. Inače, izložba će biti otvorena do Božića, a iz udruge pozivaju sve koji imaju fotografije iz ludbreške prošlosti da im ih dostave.

Sve vrjednija i zanimljivija manifestacija

U ludbreškoj kinodvorani u utorak 27. listopada održano je gradsko natjecanje u čitanju naglas za učenike trećih, četvrtih i petih razreda osnovne škole, a organizator događaja treću godinu zaredom je Gradska knjižnica i čitaonica Mladen Kerstner Ludbreg. Sudjelovali su učenici iz osnovnih škola Ludbreg, Martijanec, Sveti Đurđ i Veliki Bukovec.

Prvo mjesto na ovom zanimljivom natjecanju osvojio je Filip Krušelj, učenik četvrtog razreda u osnovnoj školi Veliki Bukovec, drugo mjesto pripalo je Ludbrežanki Antoniji Majhen, učenici četvtrog razreda dok je treća bila Melanie Bregović polaznica četvrtog razreda u Osnovnoj školi Martijanec. U petak 30.listopada natjecat će se učenici šestih, sedmih i osmih razreda. Natjecanje se održava u kinodvorani, a počinje u 17 sati.

Koji će se učenici predstaviti 4. studenog na županijskom natjecanju u Novom Marofu odlučuje prosudbena komisija, profesorice hrvatskog jezika Lidija Novosel i Jasminka Vugrinec, te knjižničarka knjižnice u Trnovcu Violeta Lukač.

Natjecanje u čitanju naglas namijenjeno je učenicima od 3. do 8. razreda osnovnih škola u Republici Hrvatskoj, a organizira se u dvije starosne kategorije: mlađa (učenici 3., 4. i 5. razreda) i starija (učenici 6., 7. i 8. razreda).

Natjecatelji predstavljaju knjigu po vlastitom izboru, uz preporuku učitelja mentora, školskog ili dječjeg knjižničara, a u obzir dolaze isključivo prozna djela hrvatske i strane književnosti primjerena uzrastu natjecatelja.

Natjecanje u čitanju naglas treći se put održava u Mjesecu hrvatske knjige u organizaciji Hrvatskog knjižničarskog društva – Komisije za knjižnične usluge za djecu i mladež i Narodne knjižnice i čitaonice „Vlado Gotovac“ Sisak.

Ova se nacionalna akcija organizira s ciljem poticanja i popularizacije knjiga, čitanja i čitanja naglas, razvijanja ljubavi prema knjizi i čitanju kao kvalitetnom načinu provođenja slobodnog vremena, unapređenja čitalačkih sposobnosti učenika, naglašavanja čitanja kao temelja cjeloživotnog obrazovanja, poticanja usmenog izražavanja i razvijanja motivacijskih sposobnosti.

Priče za laku noć 4. studeni Kašmir Huseinović i Andrea Petrlik: „Brbljava kornjača i zaboravljeni patuljci“ 18. studeni Silvija Šesto: „Martina i Mrkvica gunđalica“ 25. studeni Blanka Pašagić: „San o dvorcu“ Priče za laku noć čitat će se srijedom u 19 sati u Gradskoj knjižnici i čitaonici „Mladen Kerstner“ Ludbreg.

KULTURA

30. listopada 2015.

30. listopada 2015.

Od 20. do 22. studenoga 2015. u Ludbregu Kulturna manifestacija „Dani Mladena Kerstnera“ ima svoju temeljnu svrhu promovirati kajkavski humor, a s ciljem popularizacije lika i djela ludbreškog književnika Kerstnera, tvorca kultnih Gruntovčana i Mejaša.

Namjera je ove tradicionalne ludbreške manifestacije da ime i djelo Mladena Kerstnera budu pravednije vrednovani jer taj istinski poznavatelj podravskih duša odveo nas je u svijet u kojem ponekad moral ostaje samo na riječi, a spletke i podmetanja dio su svakidašnjeg života dok je pak s druge strane idilično prikazao podravski zavičaj.

Više informacija na: www.pou-ludbreg.hr

21

DESET GODINA PAJDAŠICA

ROĐENDAN PROSLAVILE PJESMOM

U svečanoj dvorani dvorca Batthyany ludbreški ljubitelji pjevanja posljednje listopadske nedjelje mogli su 90 minuta uživati u izboru pjesama iz bogatog repertoara popularnih Pajdašica. Povod za koncert pod nazivom „Bormeš denes nebo spanja“ bio je rođendanski. Naime ženska vokalna skupina „Pajdašice“ proslavila je deset godina svojeg djelovanja u sklopu KUD-a „Anka Ošpuh“.

Publici se predstavila prva postava osnivačica koje su 2005.

godine po prvi put zapjevale kao “mala ženska vokalna skupina”. Bile su to folklorašice Ana Katalenić, Stela Pavetić, Irena Frančić, Tanja Punek, Andreja Horvat Ročkar, Maša Horvat, Jasminka Zember i Doroteja Novak. U prvoj postavi su u to vrijeme bile i Elena Kovačić i Dunja Dulikravić koje danas više nisu aktivne.

U nastavku programa pridružile su se i nove članice Ksenija Mihin, Snježana Hranić, Kristina Struški, Lorena Šimunić i

Sabina Matišić, a voditelj Aleksandar Horvat, podsjetio je i na članice koje su u međuvremenu dale svoj doprinos skupini, a danas više nisu na sceni: Mirjana Vađunec, Nina Lovrečić, Anica Happ i Ema Bobnjarić.

Na kraju programa u već tradicionalnom druženju s muškim vokalima, “Pajdašima”, Pajdašice su uspješno poentirale izvedbom Ladarki Emila Cosseta.

Programu je uz brojne goste prisustvovao i Marko Slokar,

Duo „Inter-art“ koji čine Teresa Kaban (glasovir) i Henryk Blažej (flauta) održat će koncert u svečanoj dvorani dvorca Batthyany u petak 13. studenoga u 19 i 30 sati.

Dva dana ranije, u srijedu 11. studenoga održat će se Master Class, seminar namijenjen učenicima i nastavnicima. Seminar za glasovir u prostoru dvorca Batthyany počinje u 12 sati, dok će se drugi dio seminara za flautu u isto vrijeme održati u prostoru POU „Dragutin Novak“ Ludbreg.

Tijekom seminara nastavnici i učenici mogu postavljati pitanja i saznati kako riješiti probleme na koje nailaze tijekom učenja ili izvođenja nekog djela.

Prijave se primaju na e-mail: info@pou-ludbreg.hr Broj mjesta je ograničen, seminar je besplatan.

O glazbenicima

Angelesu (Bing Theatre), New Yorku (Carnegie Hall i Lincoln Centre), Parizu (Salle de Gaveaux) itd.

Henryk Blažej koncertni je flautist, diplomant Glazbene akademije u Krakovu u klasi prof. W.Chudziak. Flautu je usavršio pod vodstvom J. P. Rampala i J. Galwaya. Nastupa kao solist i komorni glazbenik na gotovo svim značajnim koncertima u Poljskoj, a isto tako i u 40 zemalja Europe, Sjeverne i Južne Amerike te na Bliskom i Dalekom Istoku, nastupajući između ostalog u najpoznatijim koncertnim dvoranama kao što su Wigmore Hall, St.Martinin-the-Fields, Barbican Centre, Purcel Room, St.John Smith Square, Bing Theatre (Los Angeles), Carnegie Hall i Lincoln Center (New York), Salle de Gaveaux (Pariz), itd.

Teresa Kaban koncertna je pijanistica, diplomantica Glazbene akademije u Krakovu u klasi prof. L. Stefanskog. Svoje znanje usavršila je pod vodstvom R. Baksta (Konzervatorij u Manchesteru), prof. W. Mieržanova i prof. T. Nikolajeve (Konzervatorij u Moskvi) te prof. F. Raucha (Glazbena akademija u Pragu).

Kao solistica održala je značajne koncerte u Poljskoj kao i u 40 zemalja Europe, Sjeverne i Južne Amerike, te Bliskom i Dalekom Istoku. Često održava koncerte u Velikoj Britaniji gdje je više puta nastupila u najpoznatijim londonskim dvoranama: St.Martin-in-the-Fields, Wigmore Hall, Purcel Room, Barbican Centre, St.John Smith Square. Nastupala je i u Los

predsjednik KUD-a Polzela iz istoimenog slovenskog mjesta, s kojim je prošle godine ludbreški KUD započeo suradnju. U znak potvrde suradnje i prijateljstva, “Pajdašicama” je poklonio umjetničku sliku.

Pajdašice su osnovane 2005. godine kao “Mala ženska vokalna skupina KUD-a “Anka Ošpuh”. Pod tim nazivom započinje ih voditi prof. Zdenka Knapić iz Varaždina, te 2007. godine sudjeluju na Županijskoj smotri malih vokalnih sastava

i plasiraju se na državnu smotru. Od tada nisu ni jednom s te smotre izostale. Od 2009. godine nastupaju pod imenom Ženska vokalna skupina “Pajdašice”, 2010. su preporukom selektora uvrštene u četiri najbolje vokalne skupine u Hrvatskoj, a 2014. kao druga najbolja skupina u Hrvatskoj u kategoriji folklornog višeglasja. Za dva tjedna “Pajdašice” će po deveti put u nizu na državnoj smotri u Bjelovaru predstavljati Varaždinsku županiju.

CONCERT & MASTER CLASS

DUO "I N T E R - A R T" Teresa KABAN (glasovir) Henryk BŁAŻEJ (flauta) Svečana dvorana dvorca B at thyány Ludbreg 13. 11. 2015.

1 9 . 3 0 s at i

22

SPORT

mjesto. Došli su treneri iz Varaždina i upitali me da li bi htio trenirati u Varaždinu“.

Da naravno, odgovorio je junak naše priče iz obitelji koja se već četvrt stoljeća bavi cvjećarskim biznisom i počeo je intenzivno trenirati. Čak šest puta tjedno balansirajući između poslovnih obveza koje ga odvode i u Zagreb. Koji put direktno iz kombija utrčava na stazu;„Svakodnevno treniram, dva puta tjedno sam i u Varaždinu.

Jednom tjednom istrčim dionicu Ludbreg- Varaždinske Toplice – Ludbreg, oko 35 kilometara. Ima tu i dosta problema, to sve treba i financirati. Samo me poseban režim prehrane košta 1500 kuna mjesečno.

A ima li anegdota na tim dugim relacijama kroz prirodu; Kako ne, čim krenem, onako na Otoku mladosti mogu vidjeti parove u

automobilima koji razmjenjuju nježnosti, susrećem srne, zmije svih veličina, kornjače itd…

Iako još relativno svjež u atletici trčao je u Trevisu u Italiji, u Bratislavi u Slovačkoj te na sjajnom mitingu u Ljubljani. Vremena su sve bolja; „Na 10 kilometara spustio sam rezultat na 36 minuta i 35 sekundi. Polumaraton istrčavam za 1 sat i 19 minuta, a Zagrebački klasični maraton ( 42,195 km) istrčao sam za 2 sata i 51 minutu“.

Nekako nas je kopkalo pa smo Tihomira upitali koja ja je olimpijska norma,: „Tu bi trebao još puno skinuti što se tiče maratona, oko pola sata. Moj trener u Varaždinu Josip Lacković imao je „B „ olimpijsku normu“.

A da učenik postane bolji od učitelja ?. Poznavajući „Cenaca“ ne bi nas previše začudilo !.

Neven Jerbić

KARATE KLUB ZEN DOBIO NOVOG TRENERA

S navijačima Zajedno do pobjede

U svijetu navijačkih himni u Hrvatskoj vjerojatno najbolja je ona „Dinamo ja volim“ u izvedbi sjajnih Pipsa. Riječ je o pjesmi ili himni koja će trajati vječno.

Nadamo se da će istu sudbinu doživjeti himna ludbreških košarkaša pod nazivom „Zajedno do pobjede“ koju je otpjevao Pero Galić, najbolji rock glas u državi, frontmen županjske atrakcije „Opće opasnosti“. Riječi pjesme koju je napisao njihov skladatelj i tekstopisac Mario Vestić vrlo brzo su ušle u uho svih navijača i simpatizera ludbreškog košarkaškog kluba, koji su je, velika većina, premijerno čuli na valovima Radio Ludbrega. Tada je u programu gostovao i prvi klupski operativac Siniša Beser koji je rekao kako je došlo do realizacije ovog grandioznog projekta; „Poznato je da sam ljubitelj glazbe. Razmišljao sam već dugo o klupskoj himni, o ludbreškim bandovima, a onda je naš prijatelj „Harry“ kojeg ovim putem pozdravljam, pronašao vezu sa svojim starim prijateljima, županjskim rokerima.

Nekoliko lijepih druženja s njima, dogovorena je suradnja, poslao sam im natuknice i evo zaživjela je himna koju ćemo dugo, dugo godina zajednički pjevati.

Neka to bude poklon svim ljubiteljima sporta u Gradu.

Nakon Siniše porazgovarali smo i s frontmenom, polako legendarnim Perom Galićem; „Uspjeli smo nekako u svoj zgusnuti interijer snimanja i koncerata ubaciti i ovu himnu, a kad smo je napravili došlo nam je da je ostavimo u našem „opusu“. Do suradnje je došlo preko našeg prijatelja Harrya, a moram reći da da sam postao prijatelj i sa sjajnim Sinišom. Sada sam uz NK „Graničar“ iz Županje i veliki navijač KK „Grafičar“.

23

Do zdravlja vježbanjem na otvorenom

TIHOMIR CENKO ŽIVI SVOJ SAN Ludberški atletičar Tihomir Cenko „Cenac“, član AK „Sloboda“ iz Varaždina ove je godine u utrkama na dužim dionicama srušio svoje rekorde. Rekli biste normalno u životu jednog sportaša.

No priča ovog simpatičnog dečka iz Sajmišne (Ludbreg), teškog na svoju visinu skromnih sedamdesetak kilograma i starog 33 godine sve je osim uobičajena. Tihomir je do 28. godine bio samo sportski rekreativac koji je tek povremeno upražnjavao sport. No nešto ga je tada ponukalo da krene s trčanjem, prvo je to bilo oko njemu obližnjeg Otoka mladosti, pa je krenuo ludbreškim ulicama. Njegov veliki prijatelj Venad Štabi iz udruge „BSV“ predložio mu je da otiđe otrčati utrku u Varaždin, na Cross ligu; „Došao sam tamo niti sam ja koga znao, niti je tko znao mene. Odmah sam zauzeo drugo

SPORT

30. listopada 2015.

30. listopada 2015.

Ludbreški karate klub „Zen“ dobio je novog trenera. Uz predsjednika kluba, ujedno i trenera Stanka Cindorija (crni pojas II dan), Mariju Balent Kemec (smeđi pojas), novo je trenersko ime poznati Ludbrežanin dalmatinskih korijena Mate Dotur (crni pojas II dan); „ Dosada sam radio u Karate klubu „Okinawa“. Duže vrijeme razgovaram o prelasku u Ludbreg i sada se to ostvarilo“.

Gotovo stotinjak mladih karataša i karatašica dobilo je trenera od kojeg se mnogo očekuje. Do kraja godine prigodu da vidimo plodove rada Mate Dotura s mladim sportašima bit će u Križevcima 14. studenog te u Varaždinu 6. prosinca. Za kraj još malo Mate ; „Oduševljen sam brojnošću članova kluba kao i rezultatima koje postižu. Bukovec je pravo karate uporište, a i ludbreška djeca vole ovu plemenitu vještinu. Zapažam iako sam kratko u klubu i veliki entuzijazam kod roditelja djece. Ma bit će sve odlično“.

Poznavajući doktora karatea Mate Dotura ne sumnjamo.

Neven Jerbić

Dolaze hladniji dani pa smo provjerili mogu li se i dalje koristiti sprave za vježbanje kod mosta pokraj Bednje. Na vježbalištu smo, naravno, zatekli mladog umirovljenika Tomicu Letinu koji je postao svojevrsni instruktor jer svojim znanjem i iskustvom može pomoći rekreativcima koji žele održati svoje tijelo u dobroj formi.

-Moram priznati da sam ovdje na spravama gotovo svakodnevno. U mirovini sam godinu dana tako da imam obilje slobodnog vremena. S obzirom da sam vježbao gotovo čitav život, tijelo i organizam jednostavno traže kretanje i razgibavanje. Bez toga mi je nezamislivo započeti dan. Svima preporučam vježbanje na otvorenom jer je zdravije, a odličan je osjećaj biti u top formi. Dobra kondicija i redovito vježbanje sprečavaju pojavu mnogih bolesti i pretpostavka su za produljenje životnog vijeka. Uživao sam na poslu učitelja tjelesno-zdravstvene kulture, ali ni u mirovini nije tako loše bez stresa i stalnog gledanja koliko je sati – rekao je Tomica.

Tijekom listopada vremenski uvjeti za vježbanje na otvorenom nisu bili dobri jer je desetak dana padala kiša što ne znači da sunčanog vremena ne bude u studenom. Pobornik vježbanja na otvorenom je i Alen Pijanec iz Ludbrega.

-Završio sam šumarski fakultet, ali ne radim u struci već u ludbreškom Bomarku.

Poslije posla tri puta tjedno treniram s prijateljima i bratom Franjom. Ponekad ovdje dođem s biciklom no najčešće najprije trčim između 6 i 7 kilometara, a zatim se oko sat vremena rastežem ovdje na spravama i jačam mišićne skupine. Evo, ja koristim samo 4 sprave za jačanje ruku te trbušnih i leđnih mišića. Noge ne treniram na spravama jer prije toga trčim, a osim toga imam kod kuće i bicikl na trenažeru. Uz to dva puta tjedno idemo na plivanje u Koprivnicu na bazene Cerine – rekao je Alen.

Kad su sprave bile mokre Alen je izvadio ručnik iz svog ruksaka i obrisao ih. Pomogao je i vašem novinaru pokupiti male plastične čaše razbacane oko sprava kako bi mogao snimiti fotografije i napraviti ovu reportažu jer očito da ovdje borave i oni koji vježbaju 'neki drugi sport'.

-Da nije ovih sprava vjerojatno ne bih počeo vježbati jer nisam pobornik vježbanja u zatvorenim prostorima. Za 3 mjeseca trčanja i vježbanja ovdje, skinuo sam višak kilograma i ne mislim prestati. Mislim da je čak i zimi moguće koristiti ove sprave. Meni je osobno ljepše vježbati kada nije vruće kao u ljetnim mjesecima – pojasnio je Alen.

Možda se Alenu posreći lijepo vrijeme tijekom zime jer čak i u prosincu i siječnju znalo je biti južine i ugodnih sunčanih dana. (dv)

NA S TAVLJ E N I HRVAČ K I USPJ E SI

Naučimo pjesmu napamet , rekle bi školske profesorice:

ZAJEDNO DO POBJEDE U Centru svijeta, u gradu čuda, postoji div pod koševima, njegove ime svetinja naša, Grafičar ponos Ludbrega Ti samo igraj, predaje nema, il' častan poraz ili pobjeda, a Crazy hill ta vjerna vojska, s Vama ide do kraja Zajedno do pobjede, zajedno kad ne ide , prvaci bit ćemo tu nema priče i cijeli Ludbreg još luđi bit će OOOOOOOOO Sve nek se trese kad pjesma krene, kad postanemo jedan glas, to nisu gromovi u daljini to naša srca tuku za Vas I samo igraj, predaje nema ili častan poraz ili pobjeda, a Crazy hill ta vjerna vojska s Vama ide do kraja .. Grafičaaaar..

Zajedno do pobjede, zajedno kad ne ide , prvaci bit ćemo tu nema priče i cijeli Ludbreg još luđi bit će Vjerujemo da ćemo ubrzo zapamtiti riječi i svi zajedno zapjevati. Gotovo sigurno dvorana će grmjeti uz pjesmu na derbiju kojeg „Grafičar“ igra na svojem parketu u subotu 31.10. kada stiže jedan od najboljih drugoligaških klubova KK „Međimurje“.

N. Jerbić

NOVO! KOREKTIVNA GIMNASTIKA ZA DJECU

od 7 - 14 god

„Plave bluze“ opet marširaju Nogometaši „Podravine“ kako se to moderno kaže okrenuli su trend rezultata. Tijekom listopada trener Josip Gavranović imao je zaista „fluktuidno“ razdoblje.

Bilo je kao na željezničkoj stanici.

Tako nešto nagovijestile su i Gavranovićeve riječi o „ čišćenju“ svlačionice od neambicioznih, nedovoljno kvalitetnih ili možda s ambicijom više igranja. Tako su odlazili Ivan Vađunec („Sloga“ Koprivnički Ivanec), Danijel Sačer („Karlovec“), Teo Novačić („Plitvica“ Selnik“) te možda najbolniji odlazak Valentino Belovari (čeka papire, kalkulira se odlaskom u „Varaždin“ ili neki od slovenskih ligaša ). S druge strane u klub su stigla braća Prahić, Luka i Nikola, izdanci varaždinske škole nogometa, kao i povratnik iz Selnika Dejan Međimorec koji je postigao i svoj prvijenac, u prvenstvenoj pobjedi u Varaždinu. Ovakve brojne promjene trebalo je apsorbirati,

što je izgleda prvom klupskom strategu i uspjelo. Pobijeđen je „Vukovar 1991“ kod kuće s 3-1 i zatim u gostima „Varaždin“ s 3-1.

Pred Ludbrežanima je u subotu 31. listopada nova domaća utakmica.

Ugošćuje se u 14 sati i 30 minuta sastav „Višnjevca“. Sad je tu i više optimizma što potvrđuju riječi klupskog tajnika Vitomira Namjesnika; „I u utakmici protiv „Višnjevca“ očekujemo bodove.

Sad smo bodovno prestigli i nogometaše „Mladosti“ iz Antina, „Varaždin-a“, „Koprivnice“, „Vukovara“. Ako pobijedimo Višnjevčane i njima ćemo doći na bod razlike. Onda je i sredina kao naš prvenstveni cilj itekako dohvatna“.

Nadamo se da su se nakon ovogodišnjih oscilacija redovi „plavih bluza“ posložili i da ćemo kroz još nekoliko preostalih utakmica uživati u napretku ludbreškog trećeligaša.

Neven Jerbić

U ludbreškoj dvorani je 4. listopada održano prvenstvo Hrvatske u hrvanju slobodnim načinom za dječake, tjedan dana nakon što su nas oduševile mlade hrvačice, poglavito one ludbreške.

Mladi Ludbrežani također su bili sjajni, nose tri medalje.

Teo Varga osvajač je srebra, a broncom su se okitili Leo Petrić i Lovro Stančin. Vrvjelo je u ludbreškoj dvorani u kojoj je ekipno najbolja bila ekipa “Sesveta” dok su Ludbrežani zauzeli odlično 9. mjesto…

Bilo je 126 boraca iz čak 22 kluba. Bilo je tu štošta zanimljivog.

Krešo Horvat, jedan od spiritus movensa kluba sve je opušteniji, jer još jednom su pljuštale pohvale za sjajnu organizaciju, što ona i

jest, a opet su postignuti rezultati koji nam daju slatke brige. Krešo inače radi i prve sudačke korake, a poznavajući njegovu upornost pred njime je lijepa karijera i u tom segmentu hrvanja.

Njegov brat Ignac i dalje je neumoran što se tiče vođenja ekipe, a sjajno mu asistira i Frankol.

Krucijalna je uloga predsjednika Hajsoka, a veliku pomoć mu pružaju i bivši hrvači.

Naveli smo osvajače medalja, njima svakako valja pridružiti i mladog Balažinca koji je otišao karijeru graditi u varaždinskoj “Vindiji” što je svakako velika satisfakcija za ljude u klubu.

Mladi i simpatični Teo Varga Črepinko nije manje ambiciozan; “Izgubil sam u finalu, makar

sam ga “imal”. Drugi put sigurno dobivam i postajem državni prvak. Želim biti profesionalni hrvač i otići na Olimpijske igre”. Koji gard!

No samo tako se nešto u životu postiže.

I na kraju postavlja se pitanje što dalje s našim hrvačima i hrvačicama? Već su nakon samo dvije godine rada na nišanu jakih klubova, a neki(neke) pred vratima kadetske reprezentacije.

Za razmisliti iako mi znamo odgovor. No, rezultati naših hrvača imaju i određeni kontinuitet.

Krajem mjeseca petorica hrvača HK “Ludbreg”, pod vodstvom trenera Ignaca Horvata, sudjelovali su na Međunarodnom turniru u Murskoj Soboti za dječake.

Na natjecanju je bilo stotinjak natjecatelja raspoređenih u 14 kategorija, a ekipe su bile iz sedam država.

Osim slovenskih i hrvatskih klubova, sudjelovali su klubovi iz Srbije, Mađarske, Slovačke, BiH i Češke. Ludbrežani su se predstavili s petoricom hrvača, nastupili su Rene Dulikravić, Teo Varga, Leo Petrić, Filip Matijević i Teo Križanić. Rene Dulikravić u najnižoj kategoriji, do 25 kg, osvojio je zlatnu medalju pobijedivši u finalu tušem domaćeg protivnika.

Zlatom se još okitio i Leo Petrić, s tri čiste pobjede u svojoj kategoriji. Mada osjetno lakši, Teo Varga nastupio je u kategoriji do 48 kg i unatoč težinskom hendikepu od skoro 4 kg uspio je

izboriti broncu.

Isto je pošlo za rukom i Filipu Matijeviću do 58 kg, koji je broncu izborio pobijedivši kolegu iz Sesvetskog Kraljevca, i Teo Križaniću do 74 kg, koji je prvo kolo izgubio od domaćeg predstavnika, kasnijeg prvaka te je kroz repesaž došao do medalje.

Drugu broncu u istoj kategoriji osvojio je “naše gore list” Luka Balažinec u redovima varaždinske Vindije. Ovo natjecanje nije bio toliko masovno, ali je kvaliteta bila vrlo koncentrirana tako da s odrađenim turnirom s gledišta struke možemo biti izuzetno zadovoljni.

5 od 5 u ovakvoj konkurenciji odličan je rezultat.

Neven Jerbić

24

ZADNJA

30. listopada 2015.

Ludbrežani u Kini Prvih sedam dana listopada dvojica Ludbrežana, Danijel Horvatić i Nikola Frančić, 'otisnuli' su se na Daleki istok, u drugi kraj svijeta – Kinu. Kao članovi ludbreškog aero-kluba među rijetkim Europljanima sudjelovali su na China Open prvenstvu u disciplini F3K. U jakoj konkurenciji među 60-ak natjecatelja ostvarili su lijep uspjeh, Nikola je bio 3., a Danijel 12.

Put i boravak u najmnogoljudnijoj zemlji našega planeta bio je avantura, nešto što zauvijek ostaje u sjećanju. Put je počeo letom do Münchena, pa 8 sati čekanja leta za Kinu. Do istočne kineske obale, 15 milijunskog Shanghaia let je trajao 12 sati!

Trebalo se i priviknuti jer je vremenska razlika 6 sati.

-Odredište nam je bio Kunshan, grad 100-tinjak km zapadno od Shanghaia. Trojica domaćina bili su nedavno u Ludbregu na svjetskom prvenstvu, pa su rekli da su Ludbreg i Kunshan slični jer su mali. Prema kineskim mjerilima Kunshan je gradić, a ima oko 2 milijuna stanovnika! Fascinira uređenost i čistoća grada. Sve javne površine su vrlo uredne i čiste, zglancane. Baš je tad bio veliki višednevni nacionalni praznik, pa su nam rekli da je puno ljudi napustilo grad. Nisu vladale gužve u prometu i na ulicama - kazao je Nikola.

Poseban je bio doživljaj konzumirati kinesku hranu.

-Večerali smo u hotelu ili su nas odveli u restoran. Postoji 'ulica restorana' duga oko 1 km, tu su restorani jedan do drugoga. Dočeka vas stol s tanjurima i štapićima, bez klasičnog pribora, ali ne treba dugo da usvojite tehniku. Meso je narezano na komadiće, pa nož ni ne treba. No, nama je problem bio u okusu jer se sva hrana bazira na slatkastom okusu. Skoro sve je takvo, čak je i kobasica bila začinjena cimetom - slatkasta.

Glavna jela su morski plodovi i piletina. Kraj je poznat po rakovima, a dok ga očistiš jede se ono malo što ostane. Specijalitet od piletine su – drape, pileće noge! Njima je važnija veća količina hrane od same kvalitete. Mi smo napunili stol jelima tak da za sva skoro nije bilo mjesta.-

Većinu vremena bili su na natjecanju, a izašli bi tek navečer.

-Natjecanje je bilo na poluotoku jezera izvan grada i ostajali bi do kasno popodne. Putem smo uočili da je svako stablo uz cestu 'okovano' željeznom konstrukcijom. U toj su regiji česti tajfuni, pa se tak sprečava čupanje stabla. Mladi se dobro zabavljaju. Bili smo u diskaču, tu su tijekom večeri bili razni performansi, nastupi domaćih talenata u pjevanju, sviranju, plesu i druge točke. Pušta se strana glazba. Odijevaju se kao i mi. A i Kineskinje jako dobro izgledaju. Nismo imali dosta slobodnog vremena bolje upoznati grad. Ako mi se pruži prigoda otići opet, a sad su mi pomogli sponzori, uzeo bih barem 2-3 dana za razgledavanje znamenitosti Kine, bolje upoznati tu tradiciju, običaje i kulturu – kaže Nikola.

Sljedeći broj Ludbreških novina izlazi 30. studenoga.