Ln 103

LIST GR ADA LUDBREGA BESPLATNI PRIMJERAK 30. ST U DENOG 2015.

BROJ 103 / GODINA X.

DOŠAŠĆE

VRIJEME IŠČEKIVANJA I NADE

PRORAČUN Gradsko vijeće grada Ludbrega posljednjeg petka u mjesecu studenome podržalo je proračun za 2016. godinu i to u rekordnom iznosu od nešto preko 56 milijuna kuna...

Str. 3

SPREMNI ZA ZIMU Djelatnici ‘Lukoma’ s mehanizacijom radit će na čišćenju nerazvrstanih cesta u naselju Ludbreg, te svih prilaza, prolaza i javnih površina, gradskog groblja...

Str. 2

KOŠARKA KK GRAFIČAR Košarkaši Grafičara ostvarili su prvi ovosezonski cilj. Ludbrežani su sad već četvrti put osvojili Regionalni kup i čekirali kartu za daljnju fazu natjecanja, sad u hrvatskom košarkaškom kupu koji nosi ime dičnog Krešimira Čosića...

Str. 15

NOGOMET NK PODRAVINA Str. 10

Nogometaši „Podravine“ završili su polusezonu u III. HNL „Istok“ na 13. poziciji. Bez dvojbe to je rezultatski podbačaj. Uz to ajde, da je patio rezultat radi odrastanja mlađih, no nije se igrački etablirao ni jedan od mlađih igrača. „Podravina“ je na početku imala težak raspored...

Str. 14

2

AKTUALNO

Pozitivne primjere prenijeti u Ludbreg

Suradnja gradova Grad Ludbreg iduće godine namjerava i na svom području uvesti električne bicikle. Tim povodom gradonačelnik Dubravko Bilić bio je u službenom posjetu Gradu Čakovcu i Gradskom poduzeću „Ekom“.

Razlog posjeta bila su čakovečka iskustva na projektu električnih bicikala te na upravljanju sportskim objektima. Kako je tom prilikom istaknuo gradonačelnik Grada Ludbrega Dubravko Bilić, Čakovec je oduvijek bio grad koji prednjači u mnogočemu. Ludbreg, iako nešto manji, također želi biti grad okrenut novim tehnologijama koje olakšavaju svakodnevni život te podižu kvalitetu života u zajednici.

- Tvrtka „Ekom“, koja je u vlasništvu Grada Čakovca ima višegodišnje iskustvo u upravljanju sportskim objektima, a mi u Ludbregu smo u fazi pronalaženja najučinkovitijeg načina upravljanja našom sportskom infrastrukturom. - rekao je, među ostalim Bilić.

Zanimljiva je i to da tvrtka „Ducati komponenti“, koja proizvodi električne bicikle ima sjedište u

Ludbregu, a u pratnji gradonačelnika Ludbrega bio je i direktor Dražen Crnković. U razgovoru s gradonačelnikom Grada Čakovca Stjepanom Kovačem, zamjenikom gradonačelnika Mariom Medvedom i direktorom GP „Ekom“ Miodragom Novoselom, „pretresali“ su iskustva, ali i uočene slabe točke projekta „Štromček“.

Prema riječima gradonačelnika Čakovca Stjepana Kovača, izuzetno je važno da gradovi s ovog područja međusobno surađuju.

Zajedničkim snagama, razmjenom iskustava te poticanjem lokalnih gospodarstava, možemo mnogo učiniti na dobrobiti naših stanovnika.

I Čakovec i Ludbreg su sredine koje se ubrzano razvijaju, poznate su po poduzetništvu te su otvorene prema novim stvarima.

- Ovaj sastanak bio je na tom tragu, te mi je drago što Ludbreg želi koristiti naša iskustva. Siguran sam da i oni nama, u nekim projektima mogu i žele pomoći. - završio je Kovač.

JKL LUKOM LUDBREG Grad Ludbreg povjerio je gradskoj tvrtki 'Lukom' obvezu zimske službe tijekom ove sezone čime je Lukom preuzeo obvezu održavanja prohodnosti nerazvrstanih cesta za sigurno odvijanje prometa u zimskim uvjetima na području Grada Ludbrega. Grad i Lukom potpisali su ugovor, te je gradska komunalna tvrtka već poduzela potrebne radnje kako bi spremni dočekali prve snježne oborine i niske zimske temperature. Podsjetimo, čišćenje snijega i leda s državnih prometnica koje prolaze područjem Ludbrega obveza je tvrtke 'Cesta' Varaždin, a ŽUC Varaždin organizira čišćenje na prometnicama koje imaju kategoriju županijskih i lokalnih cesta.

Djelatnici 'Lukoma' s mehanizacijom radit će na čišćenju nerazvrstanih cesta u naselju Ludbreg, te svih prilaza, prolaza i javnih površina, gradskog groblja, a prioriteti su prilazi školama, ambulantama, ljekarnama, vatrogasnom domu, institucijama i službama, gradskom groblju i staze na groblju.

-Pripremljeni su kamion s ralicom, traktor s daskom, čistač s četkom tzv. Raider, freza za snijeg odnosno bacač snijega, a od ove sezone prvi puta imamo na raspolaganju kombinirani stroj JCB koji će nam puno pomoći u čišćenju.

Dakako, dio površina morat će se

Nakladnik: POU “D. Novak“ Ludbreg Glavni urednik: Iva Havaić Grafički urednik: Miroslav Vađunec Redakcija: Darko Skupnjak, Branko Dijanošić, Iva Havaić, Željka Namesnik, Neven Jerbić, Dražen Vađunec Kontakt: POU “D. Novak” Ludbreg,

Trg Sv. Trojstva 19

Telefon: 042 / 306 131

Fax: 042 / 306 068

e-mail: ludbreske-novine@pou-ludbreg.hr dskupnjak@pou-ludbreg.hr Tisak: Tiskara Zagreb

Razlog posjeta bila su čakovečka iskustva na projektu električnih bicikala te na upravljanju sportskim objektima

Zimska služba i sadnja

očistiti i ručno, dakle, lopatama.

Za posipavanje prometnica i prolaza protiv stvaranja leda osigurali smo određene količine posipala, dakle, soli i drobljenog kamena.

Doduše, pomoglo bi kada bi se sredstva za zimsku službu osigurala barem u približnom iznosu kojima raspolažu komunalci u našim susjednim gradovima. Zimsku službu aktivirat ćemo čim padne 5 cm snijega. Kad počne padati mi ne možemo istovremeno doći u svako prigradsko naselje i čistiti snijeg. Zato smo potpisali ugovore s vlasnicima mehanizacije koji će te poslove obavljati u svim prigradskom naseljima - kazao nam je Alen Sabol, direktom 'Lukoma'.

Tako će Tomo Rendić biti zadužen za Apatiju, tvrtka Jagić d.o.o. iz Poljanca za Bolfan, Hrastovsko, Kučan i Poljanec, u naseljima Globočec i Vinogradi Ludbreški snijeg će čistiti obrt Kovaček iz Svetog Petra, zatim Branko Jagodić u naselju Čukovec, a za Slokovec, Sigetec i Selnik zadužen je Mladen Kirić. Za Segovinu je nadležan PZC. Iz 'Lukoma' podsjećaju građane, kao i vlasnike tvrtki i obrtničkih radnji, da se u slučaju snježnih oborina pridržavaju odredaba gradske Odluke o komunalnom redu koja ih obvezuje da uklone snijeg i led ispred svojih kuća, zgrada, zemljišta, ureda, lokala, dakle, ispred svojih stambenih i poslovnih prostora. Time će omogućiti da 'Lukom' kvalitetnije odradi svoj dio čišćenja, a ujedno će izbjeći kaznu komunalnog redara koja prema gradskoj odluci je 500 kuna za građane i 2.500 kuna za pravne osobe.

Zimska sezona odnosno obveza čišćenja snijega s nerazvrstanih cesta i javnih površina naselja Ludbreg, te svih prigradskih naselja traje do 1. travnja iduće godine.

Pred kraj smo jeseni, a sve su bliži blagdanski dani. Djelatnici 'Lukoma' već su dijelom obavili postavljanje blagdanske dekoracije po gradu, a uređenje će se završiti u prvom tjednu prosinca.

Lani je 'Lukom' izdvojio određe-

na sredstva za nabavu primjerene rasvjetne dekoracije u Ulici Petra Zrinskog te je tako glavna gradska ulica koja prolazi sredinom grada napokon dobila primjerenu blagdansku rasvjetu. Doznajemo kako se planiraju postaviti barem dva blagdanska bora (stabla), jedan na središnji trg, drugi kod župne crkve, a bit će i novosti oko ukrašavanja kako bi grad u što ljepšem ruhu dočekao predstojeće blagdanske dane.

Osim zimskih i blagdanskih priprema, u 'Lukomu' su ovih dana nastavili s uređenjem površina oko starog grada. Zasađeno je 20 stabala crnogorice odnosno tisa u parku između triju zgrada starog grada.

U cijelom parku dvorca zasađeno je i oko 560 komada šimšira, ukrasnog grmlja koji se u hortikulturi vrlo često koristi za uređenje parkova s travnatim površinama pošto je drvo šimšira poznato po čvrstoći i otpornosti, te je vrlo zahvalno za oblikovanje.

Za nabavu sadnica tisa i šimšira 'Lukom' je izdvojio 10-ak

tisuća kuna. Gradska komunalna tvrtka i u narednom će razdoblju sustavno raditi na tome da se planski ozeleni grad sadnjom stabala primjerenih uvjetima na pojedinoj lokaciji, po stotinjak

stabala svake godine.

Uz to, cvjetnjaci na javnim površinama dobili su nasade koji će ostati kroz čitavu zimu do proljetne sadnje, a posađeni su tulipani i maćuhice.

Vreća za papir i posebno vreća za plastiku, 'Lukom' također najavljuje i novosti oko prikupljanja otpada -Idućih dana svako domaćinstvo dobit će upute da će se od 1. siječnja papir i plastika morati odlagati u dvije posebne vreće za obje vrste ovog otpada umjesto kao dosad u kante.

Odvojeno skupljanje plastike odnosno papira jedna je od propisanih obveza u razvrstavanju otpada, a dobro je da to napravimo i radi prilika na tržištu jer vam više nitko neće preuzeti taj otpad ako bude u istoj posudi.

Također smo dogovorili otkup kanti i kontejnera 'Univerzala' za posebno sakupljanje otpada koje će nam trebati za daljnje razvrstavanje. I dalje imamo problem što pojedinci u zelene otoke ostavljaju otpad koji nije za te posude. Inače, mi smo u naselju Slokovec u proteklom razdoblju napravili probno čipiranje kanti za otpad.

Time će se kod svake kuće evi-

dentirati količina, vrsta i još neki podaci o otpadu koji je unutra.

Probno čipiranje se pokazalo vrlo korisnim i uskoro ćemo uvesti na cijelom području Grada jer će puno pomoći u kontroli razvrstavanja. Napominjem da pravilnim razvrstavanjem otpada smanjujemo troškove na odlagalištu, u konačnici pozitivni pomaci koji su u tome postignuti u proteklih par mjeseci doveli su do toga da će cijena usluge odvoza otpada iz domaćinstva od 1. siječnja biti niža za 10 posto – kaže Alen Sabol, direktor 'Lukoma'.

Ludbreška komunalna tvrtka polako svoj djelokrug rada širi na susjedne površine. Nakon provedenoj javnog natječaja 'Lukom' je upravo dobio posao održavanja javne rasvjete na području Grada Varaždinske Toplice, a poznato je da je već ranije preuzeo i održava-

AKTUALNO Prihvaćen rekordan proračun: „Ovaj program traži od svih nas potpuni angažman, rad i umješnost da ga provedemo“

30. studenog 2015.

30. studenog 2015.

nje rasvjete u Općini Jalžabet.

U tvrtki ističu kako imaju kadrovske i tehničke kapacitete da ovu djelatnost preuzmu i za puno šire područje. Pred potpisivanjem ugovora su s općinama Mali Bukovec i Martijanec koje su na svojim općinskim tijelima donijele odluku o ulasku u temeljni kapital Lukoma. To konkretno znači da 'Lukom' izlazi iz granica Grada, te postaje tvrtka ne samo za područje Ludbrega, već i ove dvije općine dobivaju u 'Lukomu' svoju komunalnu tvrtku.

Dakako, za njihove žitelje to znači i puno kvalitetnije komunalne usluge. Još samo preostaje utvrditi kakav će biti opseg usluga koje će 'Lukom' raditi za žitelje općina Mali Bukovec i Martijanec jer neke komunalne poslove tamo obavljaju koncesionari koji još imaju važeće koncesije.

PRORAČUN 2016

3

Gradsko vijeće grada Ludbrega posljednjeg petka u mjesecu studenome podržalo je proračun za 2016. godinu i to u rekordnom iznosu od nešto preko 56 milijuna kuna.

-Proračun i prijedlog programa je slika grada kakvog želimo u idućoj godini i projekti koje želimo realizirati. Ovaj program traži od svih nas potpuni angažman, rad i umješnost da ga provedemo. Proračun je dokument koji se ne može predvidjeti do u kunu, ali ovim proračunom pokazujemo što želimo realizirati – kazao je gradonačelnik Dubravko Bilić na predstavljanju proračuna.

Oko 50 posto sredstava planira se ostvariti iz vanjskih izvora, a radi se o projektima koji su spremni i čekaju otvaranje programa ruralnog fonda. Gradonačelnik je napomenuo i da su neki projekti također spremni, ali nisu uvršteni u proračun, no, bit će kroz godinu i kroz rebalans, ako se raspišu programi kroz koje bi se ti projekti realizirali.

Pojašnjavajući pojedine dijelove proračuna Bilić je naveo da su izdaci za potrebe gospodarstva i poljoprivrede veći od izdataka za javne potrebe i to dokazuje da je gospodarstvo temelj razvoja Ludbrega.

-Grad se ove i prošle godine pokazao kao žilavo središte gornje Podravine, a nadamo se da će gospodarstvenici i u idućoj godini nastaviti pratiti pozitivne trendove u gospodarstvu – mišljenja je Bilić.

Od gospodarskih projekta važno je spomenuti uređenje Zone sjever i već sljedeće godine očekuju se prvi „stanari“ te gospodarske zone, a gradonačelnik Bilić je istaknuo i važnost subvencija za poljoprivredu. Gradonačelnik očekuje da će se ta sredstva u potpunosti iskoristiti, a Grad je spreman kroz rebalans ponovo ta sredstva i povećati kao što je to bili ove godine. Što se tiče društvenih djelatnosti, kroz namijenjena sredstva, zadržani su svi standardi od najjeftinijih vrtića u županiji do pomoći novorođenima, kao i do svega što nalaže resorno ministarstvo. Tu su i programi iznad standarda kao što je rano učenje stranih jezika u vrtićima, a u potpunosti se prati mala škola.

Obzirom da je nacrt proračuna objavljen na Portalu grada Ludbrega, građani su mogli slati svoje prijedloge.

– Stigao nam je jedan prijedlog. Naš sugrađanin predložio je da se naknada od 100 kuna za osnovnoškolce, za nabavku školske opreme, proširi i na srednju školu. Za to se osiguralo dodatnih 35 tisuća kuna. I dalje se nastavlja stipendiranje studenata, za što je raspisan natječaj. I dalje je odrednica da smo socijalno utemeljen grad i na nekim stavkama se jednostavno neće štedjeti.

Grad svojim građanima mora biti dobar – poručio je ludbreški gradonačelnik.

Grad Ludbreg i Fond zaštite okoliša i energetske učinkovitosti

Nastavak uvođenja učinkovite i ekološke javne rasvjete

Dobra vijest stigla je u upravu Grada Ludbrega početkom studenoga. Naime, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitosti donio je odluku da će sufinancirati realizaciju projekta nastavka uvođenja energetski učinkovite i ekološke javne rasvjete na području Grada Ludbrega. Na raspisani natječaj Fonda Grad se prijavio u rujnu, a temelj za prijavu bio je detaljno proveden energetski pregled sustava javne rasvjete Grada Ludbrega koji je obavljen u kolovozu prošle godine.

Prihvaćeni projekt odnosi se na čitavo područje naselja Ludbreg, te na prigradska naselja Selnik, Sigetec i Kučan.

Predviđa se zamjena ukupno 733 komada postojećih neučinkovitih i štetnih svjetiljaka na bazi visokotlačne žive, kao i svjetiljaka na bazi visokotlačnog natrija starije generacije čija instalirana snaga s gubicima iznosi 127,96 kw dok je godišnja potrošnja oko 525.000 kilovatsati ili više od 450.00 kuna godišnje. Takve svjetiljke proizvode visoku emisiju stakleničkih plinova od 197,27 tona CO2. Osim zamjene neučinkovitih svjetiljaka novim suvremenim energetski efikasnim LED rasvjetnim tijelima koja zadovoljavaju stroge svjetlo-tehničke zahtjeve o raspršivanju svjetla, mreža javne rasvjete ujedno će se popuniti rasvjetnim tijelima koja trenutačno nedostaju kako bi kvaliteta rasvjete bila primjerena važnosti i kategoriji pojedine prometnice što će donijeti veću sigurnost u prometu.

Tako će javna rasvjeta na području Grada Ludbrega dobiti 223 nova rasvjetna tijela i njihov ukupni broj povećat će se na 956.

No, zbog njihove kvalitete i učinkovitosti instalirana snaga ipak bi se osjetno smanjila za čak 51,34 Kw odnosno na 47,97 Kw. Procjenjuje se također da će se potrošnja električke energije javne rasvjete sa sadašnjih 524.646 smanjiti na 196.680 kilovatsati, što bi troškove javne rasvjete sa sadašnjih 456.000 kuna smanjilo na 171.000 kuna.

Isto tako osjetno bi se smanjila, više nego prepolovila, i emisija CO2 na 73,95 tona godišnje. To znači da će očekivano smanjenje instalirane snage rasvjete, potrošnje i emisije CO2 iznositi oko 62,5 posto.

Ukupna procijenjena vrijednost ovog važnog projekta iznosi 2,993.643 kuna s PDV-om, a Fond je svojom odlukom odobrio sufinanciranje 40 posto opravdanih troškova investicije odnosno iznos od 1,154.457,50 kuna. Ostatak investicije obveza je Ludbrega, ali se Grad neće morati zadužiti jer bi se postupak javne nabave proveo sukladno Uredbi o ugovaranju i provedbi energetske usluge u javnom sektoru. To znači da se investicija isplaćuje iz godišnjih ušteda koje će se ostvarivati ugradnjom učinkovitog i ekološkog sustava rasvjete. Naime, kada su investicijska ulaganja ugovorna obveza onoga koji pruža energetske usluge, tada ugovaranje investicije temeljem sklopljenog ugovora i sukladno toj Uredbi, nije proračunsko zaduživanje naručitelja energetske usluge, u ovom slučaju Grada Ludbrega.

Uz sufinanciranje F onda u ovom projektu Grad Ludbreg će ostvariti povrat uloženog u ovu investiciju za 6-7 godina. No, najveća korist od realizacije bit će za

Kroz program ruralnog fonda planira se gradnja komunalnih objekata i uređenja komunalne infrastrukture. Tu se radi o uređenju prometnica u gradu, zatim sanaciji vatrogasnog doma koji je u lošem stanju, dogradnji dječjeg vrtića, te uređenje parkirališta kod groblja.

Ti projekti trebali bi dati dodatnu kvalitetu života građanima Ludbrega.

građane i njihovu kao i gradsku imovinu, zatim u sigurnosti svih sudionika u prometu, uklonit će se svjetlosno zagađenje i negativni utjecaji postojeće rasvjete na okoliš, dakako, uz očite energetske i financijske uštede kojima bi se, između ostalog, unaprijedila kvaliteta života na području Grada Ludbrega.

Realizacija projekta i nastavka modernizacije javne rasvjete na području Grada planira se tijekom iduće godine, nakon što se provede postupak javne nabave za izvođača radova i potpiše ugovor s tvrtkom koja će demontirati postojeća te isporučiti i ugraditi nova rasvjetna tijela u skladu s projektom. Ako ne bude nepred-

-Kroz proračun za ovu, ali i za iduću godinu, osigurana su veća sredstva za održavanje komunalne infrastrukture preko vijeća Mjesnih odbora. U idućoj godini očekuje se povećanje prihoda kroz komunalnu naknadu, ali i kroz porezne prihode. Unatoč poreznoj reformi, a zbog dobrih gospodarskih trendova u Ludbregu, porezni prihodi u ovoj na

viđenih okolnosti početak radova može se očekivati tijekom idućeg proljeća.

Projektom će biti izuzeti dijelovi naselja Ludbreg gdje već postoji ekološka i štedljiva LED rasvjeta koja sa svim svojim tehničkim karakteristikama zadovoljava norme suvremene javne rasvjete za pojedine kategorije prometnica, a ugrađena je u razdoblju od 2011. do 2013. godine. Radi se o 96 ekoloških i štedljivih LED svjetiljaka ugrađenih u tri zone u istočnom dijelu grada - u Zoni male privrede A i B, Gospodarskoj zoni Istok i u Stambenoj zoni Istok III omeđenoj ulicama Rudolfa Fizira, Pavleka Miškine, Franje Tuđmana, te Ulicom Ivane Brlić-Mažuranić

istoj su razini kao i prošle godine, prije porezne reforme – naglasio je Bilić govoreći o izvorima prihoda.

Vanjski izvori financiranja proračuna za iduću godinu su u iznosu od 31 milijun kuna. Tu su predviđena sredstva za saniranje odlagališta otpada, zatim za izgradnju reciklažnog dvorišta, kao i rekonstrukcija javne rasvjete.

uključujući i Lovački put.

Projektom je također izuzeto i naselje Hrastovsko u kojem je modernizacija sustava javne rasvjete provedena prošle godine jer je tamo umjesto postojeće zastarjele i neučinkovite rasvjete na bazi žive također ugrađena LED rasvjeta (ukupno 60 komada rasvjetnih tijela), a ostao je u sustavu rasvjete i dio svjetiljaka od visokotlačnog natrija koje zadovoljavaju energetske standarde učinkovitosti, ekološke norme, a jamče i uštede pri potrošnji energije.

Ostala prigradska naselja koja sada nisu obuhvaćena projektom uključit će u se u iduće projekte modernizacije ekološke i učinkovite javne rasvjete.

4

VUKOVAR

'Vukovar – mjesto posebnog pijeteta' Mjesec studeni u Hrvatskoj simbolizira dane tuge, ali istovremeno i ponosa, sjećanja na borbu naših branitelja u obrani Vukovara kada su tri mjeseca pružali herojski otpor tada velikoj vojnoj sili JNA potpomognutoj i paravojnim formacijama iz Srbije. Posebno smo ponosni što su i Ludbrežani, mladići ludbreškog kraja, pisali povijest kao branitelji Vukovara do posljednjeg dana, posljednjeg metka.

U sastavu Zasebne postrojbe PU varaždinske (tada je i Čakovec bio u sklopu PUV) među 185 djelatnika bilo je i 20 ludbreških policajaca koji su 11. rujna 1991. autobusima otputovali u obranu Vukovara - Dragec Kladić, Mario Melnjak, Franjo Zember, Zlatko Horvat, Dražen Kraljić, Stjepan Kotišćak, Josip Šafarek, Petar Franolić, Josip Kanižaj, Andrija Pišpek, Dražen Hižak, Vitomir Namjesnik, Mladen Šantavec, Josip Stančin, Marijan Levak. Nenad Petričević, Josip Gašparić, Zlatko Klekar, Mladen Međimurec, Dražen Mezga.

Odmah su raspoređeni u Borovo Naselje u obranu Ličke ulice gdje je na početku opsade bio najžešći napad agresorskih snaga.

Ostali su do zadnjeg dana, doživjeli najteža stradanja. U neravnopravnoj borbi branitelji su mjesecima držali jugovojsku i srbočetničke formacije na vukovarskom ratištu.

Stoga se s pravom Vukovar smatra simbolom pobjede u Domovinskom ratu.

Preživjeli su položili oružje 20. studenoga među zadnjima. Prebačeni su u logore Staićevo kod Zrenjanina i Sremska Mitrovica gdje su tjednima trpjeli teško zamisliva i objašnjiva zlostavljanja. S prvom

Sjećanja na žrtve Vukovara 1991.

velikom razmjenom zarobljenika 10. prosinca 1991. vratili su se u Ludbreg. No, bez dvojice svojih prijatelja, suboraca. Josip Kanižaj podlegao je ranama snajperskih metaka tijekom vožnje (bio je zadužen za transport) i poginuo je 6. studenoga. Marijan Levak nestao je u pokušaju proboja iz Vukovara u noći 12/13. studenoga, te se i danas nakon 24 godine još uvijek službeno vodi kao nestali.

Hrvatski je sabor 18. studenoga proglasio Danom sjećanja na žrtvu Vukovara 1991. kako bi se na dostojanstven i primjeren način odala počast svim sudionicima obrane Vukovara, grada simbola hrvatske slobode.

Nekolicina ludbreških branitelja Vukovara sa članovima obitelji i ove je godine bila u koloni sjećanja u Vukovaru. Cvijećem i lampašima, molitvom, na misi, sjećanjem, još jednom su odali počast poginulim suborcima i civilima koji su ostali uz njih u najtežim trenucima života, a nama posudili fotke koje su snimili kamerom Vesne Hižak.

-Na Danu sjećanja bilo nas je samo par branitelja Vukovara iz Ludbrega, zajedno smo bili Dražen Hižak, Dražen Mezga i ja s obiteljima, a možda je bio još tko od naših koje nismo sreli. Nekad nas ide više drugi put manje kao sada.

Jer svaki na svoj način proživljava to što nam se tamo događalo, pa bi jedni nerado tamo, a drugi idu redovito. Ja idem svaki put i ostajem bar po tri dana, znate da među Vukovarcima imamo prijatelje koji su se s nama borili, a s kojima se redovito posjećujemo nakon rata.

Bili smo u središnjoj koloni sjećanja, na misi na Memorijalnom groblju žrtava Domovinskog rata

koju je predvodio nadbiskup Puljić. Potom je bila i kolona sjećanja od Borovo commerca gdje smo imali ratnu bolnicu, ali i sklonište za civile. U koloni smo stigli do crkve Gospe Fatimske u Borovo Naselju u Ličkoj ulici gdje je misu predvodio kotorski biskup Janjić.

Obilazili su i druga mjesta gdje su stradavali branitelji i civili. Bio sam i na prikazivanju filma koji govori o Ovčari, o pokolju naših branitelja, ranjenika i civila odvedenih iz vukovarske bolnice. Film nikoga ne može ostaviti ravnodušnim, nisam siguran hoće li biti prikazan na televiziji – rekao nam je Dragec Kladić koji trenutačno obavlja mandat predsjednika udruge Ludbreški branitelji Vukovara 1991.

Procjenjuje se da je u ovogodišnjoj koloni sjećanja 18. studenoga bilo 50-ak tisuća ljudi. Iduće godi-

Đurđa Kladić, Dražen i Vesna Hižak, Dragec Kladić ne navršit će se 25 godina od vukovarske tragedije.

-Nadam se da će tada doći više nas iz Ludbrega. Vjerujem da ćemo tada kod nas na primjeren i prigodan način s nekim programima, a

već sam i vodio neke razgovore o tome, s više dostojanstva obilježiti 25 godina od događaja u Vukovaru – kazao nam je Dragec Kladić.

Da se nikad ne zaboravi to što se događalo u Vukovaru.

Obilježavanje Dana sjećanja na žrtvu Vukovara

U znak sjećanja na herojsku obranu Vukovara i u Ludbregu je na sam Dan sjećanja, 18. studenog, paljenjem svijeća odana počast svim žrtvama Vukovara. Za vrijeme nastave lampione su u parku dvorca Batthyany postavili učenici Osnovne škole Ludbreg. Kasnije su lampioni postavljeni na Trgu Svetog Trojstva i u ulici koja vodi od centra prema Zavjetnoj kapeli kod koje je u poslijepodnevnim satima služena sveta misa.

Gradonačelnik Ludbrega, Dubravko Bilić u Vukovaru je nazočio komemorativnoj svečanosti.

Dva dana ranije, u ponedjeljak 16. studenoga MPZ Podravina u suradnji s braniteljskim udrugama koje djeluju u Ludbregu organizirao je u kino dvorani POU “Dragutin Novak” koncert povodom Dana sjećanja na grad Vukovar.

– Koncert je najprije posvećen našim braniteljima i gradu Vukovaru jer poznato je da su naši branitelji, njih dvadesetak, branili Vukovar u najtežim trenucima.

Nažalost, neki od njih nisu se vratili, a oni koji jesu zauvijek nose ranjeno srce i dušu. Pjesmom im jednostavno želimo natjerati osmijeh na lice. – kazao je Ivan Lončarić, predsjednik MPZ Podravina.

Na koncertu su uz zbor Podravina nastupili polaznici Dječjeg vrtića “Iskrica – Bernarda Varga”, Ženska vokalna skupina “Kneginje” iz Kneginca, a poseban gost koncerta bio je Ivica Pepelko.

POLJOPRIVREDA

30. studenog 2015.

30. studenog 2015.

POLJOPRIVREDA Grad Ludbreg jedno je od poljoprivrednih središta Varaždinske županije i aktivno radi na očuvanju poljoprivrednih potencijala, a jedinica lokalne samouprave prepoznala je potrebe poljoprivrednika i na taj način je prilagodio i proračun.

Od ove godine uvedeno je posebno sufinanciranje sustava za navodnjavanje i pomoć prilikom podizanja staklenika i plastenika. Tim povodom u Gradu Ludbregu održan je sastanak sa Snježanom Španjol, zamjenicom ministra poljoprivrede.

– Za ovu godinu smo sufinancirali podizanje dva nova plastenika. Posebno su nam bitni cvjećari i povrtlari jer zapošljavaju radnike. Dakle, to je cjelogodišnja djelatnost, cijelo to vrijeme su potrebni ljudi koji rade, bilo u plasteniku, bilo na prodaji. Svakako tu valja spomenuti prepoznatljive ludbreške jagode. – kazao je ludbreški gradonačelnik.

Također, na dobar prijem je naišla mjera sufinanciranja sustava navodnjavanja, a zanemareno nije stočarstvo i svinjogojstvo.

– Novinom koju smo uveli kroz poticanje umjetnog osjemenjivanja nastojimo da se Ludbreg vrati onome što je bio – centar svinjogojske proizvodnje. Neizostavnu ulogu u tome ima i prvi Poljoprivredni sajam, koji se održao u sklopu ovogodišnjih Dana ludbreške Svete Nedjelje, a na kojem je sudjelovalo oko 70 izlagača i bilo izloženo preko 200 životinja.

Zahvaljujem ovim putem Mi-

Uzgoj koza Vrijednog i ambicioznog vlasnika OPG-a Damira Matijašeca iz Sigeca Ludbreškog dočekali smo u njegovom dvorištu prepunom poljoprivrednih strojeva.

U dogovoreno vrijeme pojavio se s motornom pilom u ruci vraćajući se pješice pašnjakom kući. Na pašnjaku uz Bednju rastu mu vrbe koje je trebalo prorijediti. Ljeti tu ima na ispaši 230 koza koje se čak znaju u vodi i osvježiti. Koze se nikad ne udaljavaju same iz dvorišta i na pašu ih netko mora voditi. Isto tako se ne bi same vratile u dvorište tako da trebaju ljudski nadzor i vođenje pa se ljudi lako vežu za ove drage životinje.

-Prije 25 godina nabavio sam isto toliko koza i bilo mi je dovoljno za život. Sada ih imam gotovo deset puta više i moram raditi skoro isto toliko puta više, a zarada je gotovo ista. Repromaterijal za sjetvu, mineralna gnojiva, sredstva za zaštitu usjeva i gorivo dosegnuli su visine, a cijena mlijeka je ostala skoro ista kao i ranije. Evo recimo, cijena nafte je bila 2.5 kune za litru, a sada je tri puta skuplja. O cijeni mineralnog gnojiva i sjemena da i ne govorim – rekao je Damir.

Od 230 koza koje hrani 170 su dojilje, 50 je 'prvojarki' koje će početi dojiti tek kad se prvi put ojare, a ima i 10 jaraca. Koze doji dva puta dnevno i to od veljače do studenog. Svaka može prosječno dati do 3 litre mlijeka dnevno tako da se nadoji najviše 450 litara mlijeka dnevno. Mlijeko predaje Vindiji

5

„Nastojimo da se Ludbreg vrati onome što je bio – centar svinjogojske proizvodnje“ nistarstvu na potpori, nadam se da ona neće izostati ni iduće godine jer želja nam je da preraste u središnju manifestaciju ovog tipa ne samo u županiji, nego i šire – rekao je gradonačelnik Bilić.

Upravo na prvu izložbu ovakvog tipa organiziranu u Ludbregu nakon dugo vremena, nadovezala se i zamjenica ministra Snježana Španjol. – Ludbregu je to nedostajalo, u nekoliko navrata bila sam ovdje, razgovarala s poljoprivrednicima iz različitih sektora. Drago mi je što je ideja o sajmu pretvorena u odlično organiziran događaj. – naglasila je zamjenica Španjol.

Uz poljoprivredu, bilo je riječi i o novom programu Ruralnog fonda. – U usporedbi s programima koji su se ranije provodili, ovaj program Ruralnog fonda je opsežan, ima 16 mjera i 52 podmjere. Zanimljivo je da je po prvi put u Hrvatskoj osmišljena mjera za mlade poljoprivrednike i za mala obiteljska poljoprivredna gospodarstva. Ekonomska veličina poljoprivrednog gospodarstva zahvaljujući ovim mjerama može se povećati za dvije, tri godine i tada se ona mogu prijavljivati na natječaje i povećavati svoju proizvodnju.

Osmislili smo program postupnog rasta. Novost je i podizanje kvalitete života u ruralnim sredinama i u sklopu IPARD programa koji je sada znatno širi nego ranije. Odnosi se i na izgradnju dječjih vrtića, kulturnih centara, zelenih površina, biciklističkih staza itd.

Očekujemo velik broj prija-

va, a poznavajući tim u Gradu Ludbregu i ono što je napravljeno ovdje u protekle dvije godine očekujemo kvalitetno pripremljene projekte. Radi se i na jačanju seoskog turizma, podizanju svijesti poljoprivrednih proizvođača o potrebi za povezivanjem u zadruge. Uvedene su i proizvodno vezane potpore za proizvodnju voća i povrća za gospodarstva manjih površina – objasnila je Španjol.

Na natječaje koje je već raspisalo Ministarstvo poljoprivrede prijavili su se i povukli sredstva gospodarstvenici s ludbreškog područja – Ruralni fond je zamišljen kao jedna izdašna „vreća“ i na raspolaganju je jedinicama lokalne samouprave. Naši poljoprivrednici već su dobili ugovore za određene projekte. Mi u Gradu Ludbregu prvenstveno se spremamo za mjeru 7 i očekujemo puno.

Na temelju ovog fonda imamo priliku podići kvalitetu življenja naših sugrađana, od izgradnje vrtića do onog često najvidljivijeg, a to je uređenje cesta.

Projekti su spremni, počeli su se pisati prijavni obrasci, zapravo se samo čeka usvajanje novog Pravilnika.

Očekujem da će po dobivanju tih sredstava grad Ludbreg doživjeti novi zamah već početkom iduće godine – rekao je gradonačelnik Bilić.

Nakon razgovora u Gradu gradonačelnik Dubravko Bilić obišao je poljoprivrednike u Selniku i Sigecu.

Vera Jadanić, Snježana Španjol i Dubravko Bilić

Nakon sastanka u Gradu, obiđena su poljoprivredna zemljišta

Uvedena je pomoć prilikom podizanja plastenika i staklenika

Radi i do deset puta više

od koje zauzvrat dobiva smjesu.

-Koze su sada bređe i daju vrlo malo mlijeka, a počet će se jariti u siječnju. Prvojarka ojari jedno jare, a starije koze ojare od dva do najviše četiri jarića. Potrebno je oko 5 tjedana da naraste jarić težine od 12 kilograma. Meso mladog jarića koji je rastao isključivo na majčinom mlijeku je najbolje za jesti jer je izuzetno mekano i ukusno. Prodajem muške jariće do 25 kg težine po cijeni od 23 kn za kilogram, a ženke ostavljam za rasplod – pojasnio je Damir.

Kako bi prehranio ovako veliko stado, Damir obrađuje čak 80 jutara zemlje. Pomažu mu i braća Nenad i Davor, a i majka Biserka je uvijek tu u pripomoći.

-Za ishranu koza sijem kukuruz, zob i ljulj, a potrebno je posijati 35 jutara zemlje. Viškove kukuruza i pšenice na ostalim površinama prodajem. Osim toga kupujem i pivski trop u pivovari u Koprivnici jer se trop miješa s mljevenim kukuruzom i zobi.

Godišnje kroz ruke prođe 50 tona smjese, 30 tona kukuruza, 10 tona zobi i 50 tona tropa – rekao je naš domaćin.

Damir ima i vlastitu sušaru kapaciteta 10 tona dnevno te velike prikolice koje koštaju više od luksuznih automobila. Na jednoj je pivski trop koji izaziva hrđanje metala. Vlasnici skupih automobila sasvim sigurno ne dozvoljavaju propadanje svojih limenih ljubimaca, ali Damir nema izbora.

Životinje zahtijevaju svakodnevnu brigu. Za ishranu koza odlučio se davno i zasad ne posustaje. Nadamo se da će ga zdravlje poslužiti.

Držimo mu fige jer on je jedini u Sigecu i jedan od rijetkih u našem ludbreškom kraju koji se bavi ovim poslom.

D. Vađunec

Damir Matijašec hrani 230 koza

Obrađuje čak 80 jutara zemlje

Dvorište prepuno poljoprivrednih strojeva

6

IZBORI

Nakon parlamentarnih izbora Na parlamentarnim izborima 8. studenoga odaziv na biralištima u 3. izbornoj jedinici bio je 60,70 posto glasova, odnosno na izbore je izašlo 211.283 birača.

Prije četiri godine odaziv je bio za 3,5 posto bolji (64,13). Na 14 biračkih mjesta Grada Ludbrega bilo je upisano 7.668 birača, a glasovanju je pristupilo 4.811 što je 62,74 posto (65,97 posto prije četiri godine). Dakle, odaziv birača Grada Ludbrega bio je bolji od prosjeka za izbornu jedinicu. Od gradova Varaždinske županije samo je u Varaždinu izašao veći broj birača na glasanje, čak 67,42 posto. Iza Ludbrega slijede Varaždinske Toplice, Novi Marof, Ivanec, a najslabiji postotak ima Lepoglava 53,30 posto.

Prema postotku najveći odaziv na biračkim mjestima Grada Ludbrega bio je u Segovini 79,31 koja ima i uvjerljivo najmanje biračko tijelo, a zatim Slokovcu 73,66 posto, pa u Apatiji 73,00 posto, potom slijede Kučan, Čukovec, Hrastovsko, biračko mjesto u ludbreškoj školi, Sigetec, Selnik, Vinogradi Ludbreški, te biračko mjesto u ludbreškom Pučkom učilištu, svi između 60 i 65 posto. Ispod 60 posto odaziv je bio u Bolfanu (58,04), Poljancu (55,31) i u Globočecu (55,24).

Najviše glasova uvjerljivo je dobila koalicija Hrvatska raste predvođena SDP-om 51,59 posto, pa Domoljubna koalicija predvođena HDZ-om 21,47, koalicija Uspješna Hrvatska (Reformisti-Naprijed Hrvatska i partneri) 9,33 posto, MOST 6,35 i Živi zid 6,07 posto glasova. Zanimljivo je što je na oba biračka mjesta u naselju Ludbreg treća po broju glasova lista MOST-a. Ostale liste su dobile manje od 2 posto, a neke tek 1520 glasova, najslabije su prošli Akcija mladih sa 7 i Međimurski demokratski savez s 5 glasova!

Podsjećamo, na glasačkom listu bilo je 16 kandidacijskih listi.

Po prvi puta na parlamentarnim izborima birači su imali mogućnost dati svoj glas pojedincu s liste odnosno preferencijalnog glasa.

Uvjerljivo najviše na 14 ludbreških biračkih mjesta dobio je Dubravko Bilić, ukupno 1.126 preferencijalnih glasova.

Mjesni izbori u naseljima na području Grada Ludbrega Druge nedjelje studenoga žitelji svih naselja Grada Ludbrega odabrali su nove članove vijeća mjesnih odbora u svih 13 naselja.

Njihova zadaća bit će djelovanje u cilju bržeg razvoja svoje sredine u naredne četiri godine, planiranje i realizacija aktivnosti od značaja za njihove najuže životne zajednice, u svojim naseljima. Na mjesnim izborima bile su 34 kandidacijske liste političkih stranaka s 233 kandidata i samo jedna nezavisna lista, njihovi planovi rada ne mogu se mnogo razlikovati jedan od drugoga. Naime, sve žitelje u istom naselju manje ili više muče isti problemi, najčešće komunalne prirode, te neki drugi. Istini za volju rješavanje problema i realizacija zacrtanih planova u znatnoj mjeri

30. studenog 2015.

30. studenog 2015.

Kako smo glasovali u Ludbregu?

Pripadnici nacionalnih manjima s područja Grada mogli su glasati za svoje predstavnike, ali od njih 195 upisanih glasovale su samo tri osobe. I birači u sve četiri općine ludbreškog kraja većinu svojih glasova dodijelili su koaliciji Hrvatska raste.

U našoj izbornoj jedinici koalicija Hrvatska raste dobila je osam mandata, Domoljubna koalicija četiri mandata, Most jedan mandat, te koalicija Uspješna Hrvatska također jedan mandat.

Hoće li Ludbreg opet izgubiti saborskog zastupnika?

Na kandidacijskim listama bilo je samo troje Ludbrežana, ali ne na visokim mjestima, pa nisu izabrani. No, Božica Makar i Dubravko Bilić, ludbreški gradonačelnik koji je obavljao zastupničku dužnost u prošlom sazivu Hrvatskoga sabora moraju pričekati na rasplet događaja oko imenovanja mandatara za sastav Vlade i formiranje izvršne vlasti, pa imaju izgleda ako to bude koalicija Hrvatska raste.

Zaista bi bila šteta da Ludbreg, koji je dugu čekao na saborskog zastupnika iz redova sugrađana, opet ostane bez njega.

7

Rezultati izbora za članove vijeća mjesnih odbora Apatija - 5 članova

Bolfan – 7 članova

Čukovec – 5 članova

Upisanih birača: 202, glasalo 142 ili 70,30%

Upisanih birača: 376, glasalo 216 ili 57,45%

Upisanih birača: 258, glasalo 161 ili 62,40%

HDZ-HSS (95 glasova 70,90%) - 4 mjesta u VMO, izabrani: Zlatko Balaško, Tomislav Denačić, Davorin Međimorec i Marijan Petrić.

SDP-HNS-laburisti-HSU (83 glasa 39,34%) - 3 mjesta, izabrani: Vlado Mihalić, Marija Vujasinović i Nadica Petrić.

SDP-HNS-laburisti-HSU (96 glasova 66,22%) - 3 mjesta izabrani: Valent Pavković, Robert Makar i Dušica Kučeković.

Reformisti (65 glasova 30,81%) - 2 mjesta, izabrani: Neven Đurašević i Draženka Huđak.

HRAST–HDZ (50 glasova 33,78%) - 2 mjesta, izabrani: Ivan Štabi i Franjo Tržec.

SDP-HNS-laburisti-HSU (32 glasa ili 23,88%) - 1 mjesto, izabran Josip Crnković.

Nar. stranka-reformisti (7 glasova, 5,22%) - 0 mjesta.

Glasovanju je pristupilo 62,74 % birača

IZBORI

HDZ (63 glasa 29,86%) - 2 mjesta, izabrani: Branimir Botak i Krunoslav Petrić.

Globočec - 7 članova

Hrastovsko – 7 članova

Upisanih birača: 421, glasalo 226 ili 53,68%

Upisanih birača: 621, glasalo 402 ili 64,73%

SDP-HNS-laburisti-HSU (118 glasova 52,44%) - 4 mjesta, izabrani: Ivana Pomahač, Zvonimir Petrinić, Davor Kosec i Stjepan Nikolaus.

SDP-HNS-laburisti-HSU (182 glasa 47,03%) - 4 mjesta, izabrani: David Štefanek, Štefanija Križanić, Mladen Gotić, Irena Lastavec.

Reformisti (57 glasova 25,33%) - 2 mjesta, izabrani Eduard Horvat i Tihomir Sobočanec.

Reformisti (95 glasova 24,55%) - 2 mjesta, izabrani: Marijan Vidovi i Branko Gotić.

HDZ-HSS (50 glasova 22,22%) - 1 mjesto, izabrana: Nataša Zember.

HDZ-HSS (76 glasova 19,64%) - 1 mjesto, izabrana Brankica Kovaček.

HSLS (34 glasa 8,79%) - 0 mjesta

Kučan – 5 članova Upisanih birača: 155, glasalo 105 ili 67,74% SDP-HNS-laburisti-HSU 77 glasova 86,52% - svih 5 mjesta, izabrani su: Žarko Jalšić, Antun Novota, Stjepan Vukoja, Branko Šimegi i Zlatica Jež.

Reformisti 12 glasova 13,48% - 0 mjesta.

Segovina – 5 članova Upisanih birača: 35, glasalo 23 ili 65,71 posto Lista grupe birača 20 glasova ili 100 posto važećih listića, 5 mjesta, a izabrani su: Jovica Janković, Veljko Janković, Zlata Fulir Pejaković, Siniša Janković i Davor Turković.

Ludbreg – 9 članova

Poljanec – 7 članova

Selnik – 7 članova

Upisanih birača: 3.040, glasalo 1.889 ili 62,14%

Upisanih birača: 593, glasalo 328 ili 55,31%

Upisanih birača: 713, glasalo 442 ili 61,99%

SDP-HNS-laburisti-HSU (1.120 glasova 61,71%) - 6 mjesta, izabrani su: Krešimir Šalig, Petra Pokec, Nada Špoljarić, Ljuba Horvat, Branka Kišiček i Branko Dobec.

SDP-HNS-laburisti-HSU (222 glasa 72,31%) - 5 mjesta, izabrani su: Marijan Horvatić, Jadranka Happ, Mario Horvat, Renata Šumiga i Damir Jalševec.

SDP-HNS-laburisti-HSU (151 glas 34,95% - 3 mjesta, izabrani su: Tihomir Horvat, Vesna Gradečak i Branko Novosel.

HDZ-HSS-HRAST, HSP AS, BUZ (440 glasova 24,24%) 2 mjesta, izabrani su Nikola Vidaković i Dražen Filipović.

Reformisti (85 glasova 27,69%) - 2 mjesta, izabrani su Martina Balaško i Nikola Tenčić.

Reformisti 142 glasa 32,89%- 2 mjesta, izabrani su: Krešimir Horvat i Goran Horvat.

Reformisti (162 glasa 8,93%) - 1 mjesto, izabran Dragutin Vidović.

HDZ-HSS, HRAST 139 glasova 32,18% - 2 mjesta, izbrani su: Ivica Horvat i Jurica Božić.

HSLS (93 glasa 5,12%) - 0 mjesta

Izabrani članovi vijeća mjesnih odbora

ovisi o financijskoj moći pojedinog mjesnog odbora, ali pritom je bitna uloga vodstva mjesnih odbora, njihova predsjednika i ostalih članova vijeća – koliko će biti agilni, uporni, snalažljivi, vrijedni i kreativni da uz pomoć Grada pokušaju riješiti što više problema i svakodnevnicu u svojim sredinama gdje žive učine ljepšom.

U naselju Ludbreg izabrano je 9, zatim u naseljima Bolfan, Globočec, Hrastovsko, Poljanec, Selnik, Sigetec i Vinogradi Ludbreški po 7 članova, a po 5 članova izabrano je za vijeća MO u naseljima Apatija, Čukovec, Kučan, Segovina i Slokovec, sveukupno 83 mjesna vijećnika. Što se stranaka tiče najviše zadovoljstva mogu imati u koaliciji

SDP-HNS liberalni demokrati, Hrvatski laburisti-stranka rada i Hrvatska stranka umirovljenika (HSU) čija je zajednička lista dobila najviše glasova u 10 naselja uključujući i Ludbreg, te u Poljancu, Hrastovskom, Kučanu, Selniku, Globočecu, Čukovcu, Bolfanu, Slokovcu i Vinogradima Ludbreškim. S njihove liste izabrana su 43 mjesna vijećnika što je više od polovice od ukupnog broja od 83 novoizabranih članova vijeća u svim naseljima. Drugi blok nosili su HDZ i HSS, u više naselja pridružio im se HRAST-pokret za uspješnu Hrvatsku, u dva naselja Hrvatska stranka prava Ante Starčević (HSP-AS), a u Ludbregu i Blok umirovljenika zajedno (BUZ). S njihovih lista izabran je

21 mjesni vijećnik, a prevladali su u Sigecu (HDZ-HSS-HRAST) i u Apatiji (HDZ-HSS). Narodna stranka-reformisti dobila je 12 vijećnika, zatim HSLS 2 (obojica u Vinogradima Ludbreškim), dok su u Segovini jedinu listu činili nezavisni kandidati grupe građana, pa je prošlo i petero nezavisnih vijećnika.

Na mjesnim izborima pravo glasa imalo je 7.721 žitelja, a odaziv je bio izniman, glasovalo je 4.809 građana što čini 61,88 posto. Primjerice, na prethodnim mjesnim izborima glasovalo je tek 30,2 posto. Naravno, visok postotak odaziva ostvaren je najviše radi činjenice što se istovremeno glasovalo i na parlamentarnim izborima, pa su građani iskoristili prigodu da

istovremeno biraju i svoje mjesne vijećnike te nisu morali još jednom na birališta. Iznad 60 posto odaziva imala su ponajveća naselja Hrastovsko, Sigetec, Selnik, pa čak i naselje Ludbreg. No, najveći odaziv bio je u Slokovcu 73,66 posto, a najmanji u Globočecu 53,68 posto!

Zanimljivosti - birački odbori u Globočecu i Slokovcu u kutijama pronašli su samo po jedan nevažeći listić što je poprilična rijetkost, dok je u Segovini lista nezavisnih dobila okruglih 100 posto važećih glasova, njih svih 20.

Konstituirajuće sjednice novih vijeća mjesnih odbora s izborom njihovih predsjednika moraju se održati u zakonskom roku od 30 dana od dana izbora, što znači do 8. prosinca.

Sigetec – 7 članova

Slokovec – 5 članova

Vinogradi Ludbreški - 7 članova

Upisanih birača: 571, glasalo 368 ili 64,45%

Upisanih birača: 224, glasalo 165 ili 73,66 posto

Upisanih birača: 562, glasalo 342 ili 60,85%

HDZ-HSS-HRAST (189 glasova 53,24%) - 4 mjesta, izabrani su: Milivoj Brlek, Mladen Makar, Zvonko Kirić i Dražen Šestak.

SDP-HNS-laburisti-HSU (107 glasova 65,24%) - 3 mjesta, izabrani su: Božica Makar, Sandra Lenček i Danijel Grabarić.

SDP-HNS-laburisti-HSU (166 glasova 46,76%) - 3 mjesta, izabrani su: Zlatko Sova, Zvonko Jadanić i Mladen Jelaković.

HDZ-HSS-HRAST (57 glasova 34,76%) - 2 mjesta, izabrani su: Zdravko Gložinić i Tomislav Skupnjak

SDP-HNS-laburisti-HSU (137 glasova 41,14%) - 3 mjesta, izabrani su: Katarina Zadravec, Anica Katana i Dejan Gizdavec.

HSLS (93 glasa, 27,93%) – 2 mjesta, izabrani: Ivan Lončarić i Darko Dežić HDZ-HSP AS i HRAST (61 glas 18,32%) - 1 mjesto, izabran Željko Zember Reformisti (42 glasa, 12,61%) – 1 mjesto, izabran: Branko Radiković.

8

KULTURA

30. studenog 2015.

Udruga umirovljenika i starijih osoba Općine Mali Bukovec

Mladena počastila – čvarcima U sklopu Udruge umirovljenika općine Mali Bukovec djeluje zbor od 14 članova, ali i dramska sekcija. Za igrokaz 'Obiteljsko iznenađenje' tekst je napisala Marija Balija, redateljica je Ružica Vrban, a scenograf Lidija Mikac. Glume: Marija Balija, Nevena Povijač, Ružica Vrban, Biserka Stančin, Vera Mesarić, Franjo Mikac, Lidija Mikac, Marko Golec i Ivan Lovrek.

Sve se vrti oko pripreme za slavlje jednog rođendana na kojem velike obiteljske tajne izađu na vidjelo.

Marija Balija uživa u malom teatru gdje je središnja osoba.

-Sekcija djeluje pet godina i polako napredujemo. Ima nas 8 stalnih članova, a dok treba' posudimo' si ove iz zbora kak' sad za Ludbreg jer je bilo pjevanja u igrokazu. Jako se dobro slažemo, često sastajemo na probama, puno radimo. Ja nešto napišem, pa onda svi zajedno obrađujemo i prilagodimo tekst.

I ne pišem samo ja, imamo i drugih tekstopisaca. Znate, prije smo izvodili samo recitacije, a nedavno smo ugostili srodnu udrugu iz Svete Nedjelje i oni su nama izveli predstavu. I tak smo mi prvi puta izvodili igrokaz kad smo bili na nedavnom uzvratnom posjetu u Sve-

Lepoglavski pušlek KUD Lepoglavski pušlek i ove se godine rado odazvao na ludbreški festival – Dani Mladena Kerstnera. izvedbom predstave „U salonu ljepote“ osvrnuli su se na iznenađenja koja vas u takvom prostoru mogu zadesiti.

Naime, salon ljepote zapošljava novu radnicu. Zaposlena osoba daje sve od sebe da posao odradi što kvalitetnije no u salonu ju vrlo brzo dočeka nevjerojatno iznenađenje. Autor teksta je Štefica Bizek koja je ujedno i redateljica, scenografkinja i glumica u predstavi. Uz nju glume još Mirjana Zbodulja, Štefanija Kuča, Mirjana Kos, Božimira Čretni, Danijel Možar, Ivan Uršanić i Verica Hrandek.

– Inspiracija za tekstove najčešće dolazi iz života, situacije u kojima se nađemo, težak život jednostavno valja okrenuti u nešto pozitivno. Mi se rado sastajemo, međusobno razgovaramo, a onda ja ponekad i noćima ne spavam kako bih ono što sam čula pretvorila u tekst. Uz predstave za odrasle, pišem puno i za djecu.

Uz mene, naša članica Mirjana

toj Nedjelji – kaže nam Marija koja je sama odigrala naslovnu žensku ulogu.

Bila joj je želja da konačno nastupe na ludbreškom festivalu.

-Jako dobro surađujemo s Ludbregom, sa srodnom udrugom, s Gradom, Gradskom knjižnicom, Radio Ludbregom koji nas poprati dok mi imamo Večer kajkavštine, skoro svi imamo tu prijatelje. Htjeli smo se odužiti, izraziti zahvalnost za tu suradnju. I eto, prvi put smo izveli predstavu u Ludbregu. Jako sam zadovoljna, tak je bilo puno publike, a ljudi su nas podržali. Nismo imali tremu. Napravili bumo novi tekst i uvježbali ga za nastup druge godine. Tekstovi su o zgodama i nezgodama iz svakodnevnog života kod nas na selu – kaže nam Marija. Naknadno se sjetila i htjela je još nešto ispričati.

–Osobno sam upoznala Mladena Kerstnera. On je znal dolaziti u Novo Selo jer je posjećival Rikija, naime, glumac Riki Brzeska (Gaber Kuzma u Gruntovčanima – op.a.) rodom je iz Novog Sela. Ja sam u Novo Selo baš došla za 'snehu', imali smo kolinje i Mladen je baš došel k Rikiju, a bili smo susedi.

Pozvali smo ih i došli su k nama na friške čvarke – ispričala je Marija.

Održani Dani Mladena Kerstnera – Festival kajkavske komedije

JUBILARNI FESTIVAL S TRI VEČERI SMIJEHA I ZABAVE

Efektno i prigodno završio je ovogodišnji festival kajkavske komedije koji se održava u spomen na ludbreškog komediografa Mladena Kerstnera.

Rasplet je završen glazbenim dodatkom u funkciji radnje spletom starih dobro poznatih podravskih 'hitova' kojima su dodatno iznenadili i razveselili publiku koja je zapjevala s njima. Za takav završetak desete jubilarne manifestacije bio je zaslužan KUD Gruntovec iz Sigeca Koprivničkog s tamburašima.

U radnji njihove predstave 'Nigdar nebreš znati' Dudek doznaje kako će naslijediti bogatstvo svog nepoznatog oca iz Njemačke, a Regica slavi i 'bezecerala je mužikaše'. Naravno, dobrodušni, naivni Dudek opet izvisi, a kad su tamburaši već bili naručeni, onda su zasvirali.

Tri večeri festivala gledatelji su do posljednjeg mjesta punili dvoranu da bi pogledali predstave amaterskih glumaca, dobro se zabavili i nasmijali, a velikim pljeskom nagradili sve izvođače. Jer pljesak publike jedina im je nagrada. Predstave je duhovito najavljivao, a na kraju čestitao glumicama Aco Horvat, te pozvao gledateljstvo i dogodine.(-Dobro kaj ovi mužikaši na kraju nisu pobrali štibru!)

Odigrano je 17 predstava amaterskih družina iz 4 županije sjeverozapadne Hrvatske, neke družine dolaze godinama i već poznaju svaki kutak pozornice, a svake godine vidimo i nove. Ovog puta bili su to ludbreški srednjoškolci, te umirovljenici iz Općine Mali Bukovec. Neke od družina odaberu odlomke poznatih Kerstnerovih priča. KUD Gruntovec jedinstven je po tome što stvaraju nove priče, ali za likove iz 'Gruntovčana' jer kažu da je kao i njihov dolazak na ludbreški festival zahvalnost prema Kerstneru i Ludbregu pošto je TV-serija najvećim dijelom snimljena u njihovom mjestu. Tekst je napisala i predstavu režirala Milica Lukačinec. No, većina družina ima svoje teatrom opijene ljude, koji vrijedno pišu tekst, pa režiraju, a nerijetko imaju i glumačke role – Marija Balija iz Malog Bukovca, Marija Milak iz Svetog Đurđa, Štefanija Šarec iz Velikog Bukovca, te Ivan Krog, Jelena Milec, Vesna Hadelan, Đurđica Seleš, Ljubica Celišćak, Marija Vizir Vučković, Štefica Bizek iz ostalih družina.

Posebno izdvajamo Božidara Glavinu iz Preloga, jer Priločka amaterska scena Prelog ima svih deset nastupa na ludbreškom festivalu amaterskih glumačkih društava. Bez tih amaterskih pisaca i redatelja vjerojatno ne bi bilo ni glumačkih družina.

Nek se čuje ljepota i različitost kajkavske riječi

Zbodulja također je aktivna u pisanju tekstova. – ispričala nam je neposredno nakon izvedene predstave Štefica Bizek, već spomenuta kao glavna i odgovorna za predstavu. Zanimalo nas je i koliki je interes glumaca amatera za uključivanje u ovakve družine.

– U današnje vrijeme sve je teže pronađi glumce, svi imamo i druge obaveze počevši od obiteljskih nadalje. No, znate kako se kaže „složna braća kuću grade“ pa se tako i mi uvijek snađemo i radimo s voljom i željom jer imamo jasno određene ciljeve, a to je da sačuvamo naš lepoglavski govor. Nastojimo ostaviti traga za našu djecu, naraštaje koji tek dolaze da čuju, a možda i nastave tradiciju.- zaključuje Štefica i dodaje kako su upravo zbog toga dobrodošli ovakvi događaji.

– Ludbreški festival uvijek je ugodno i lijepo iskustvo. Prilika je to da se sretnemo mi glumci, vidimo jedni druge, izmijenimo iskustva. Želimo da se naš „kaj“ čuje diljem našega kraja, da čujemo njegovu ljepotu i različitosti.zaključuje Štefica Bizek.

Ono što lepoglavsku družinu svakako veseli je da interes za glumu postoji kod djece.

– Naša djeca veoma su marljiva, imamo ih osam i zovemo ih Mladi pušlek na što su oni veoma ponosni. Najmlađa glumica je moja unuka koja je krenula kada su joj bile tri godine. Počeli smo sa skečom od svega sedam minuta koji sam napisala baš za djecu pod nazivom „Kad narastem, što ću biti“ i koji nam je jasno pokazao koliko toga djeca mogu pokazati, „dati publici“.-priča Štefica.

Družina ove godine 8. prosinca slavi deset godina postojanja.

U sklopu Dana grada koji se slavi baš tih dana, družina će ovaj važan rođendan proslaviti. Pozivaju i sve Ludbrežane i Ludbrežanke da dođu i pogledaju dvije predstave koje će tada biti izvedene. – Bit će to prilika da se prisjetimo svih naših glumaca, bilo da su još danas aktivni ili više nisu. Stoga dođite i ugodno se zabavite uz Lepoglavski pušlek u Lepoglavi u nedjelju 6. prosinca s početkom u 18 sati u TKIC-u.- poziva Štefica.

Pučko otvoreno učilište 'Dragutin Novak' Ludbreg omogućilo im je da već deset godina svakog studenog pokažu i što i kako rade ovi zaljubljenici u amatersko kazalište. Projekt je pokrenut kako bi promovirao kajkavski izričaj ponovnom afirmacijom djela Mladena Kerstnera, ludbreškog književnika i komediografa, scenarist antologijske TV serije 'Gruntovčani', autora drugih serija i tekstova.

- Ove godine smo imali desete, jubilarne dane Mladena Kerstnera, na kojima je nastupilo 17 amaterskih dramskih družina. U tih deset godina mogli smo čuti puno različitih kajkavskih govora što i je bio cilj Festivala od samog početka, njegovanje kajkavske riječi, naravno u formi komedije jer ipak je to posvećeno našem scenaristu i komediografu Mladenu Kerstneru. Drago mi je da smo u tih deset godina mogli svjedočiti i povećanom interesu amaterskih družina koje gostuju na našoj pozornici, od jednog društva s kojim smo počeli 2006. godine, pa do 23 prošle godine ili pak 17 ove godine. Nekako je moja želja da se i slijedeće godine pojavi dramska družina iz Ludbrega koja će postaviti neku komediju Mladena Kerstnera, kao što smo ove godine imali Dramsku družinu Osnovne škole Ludbreg i Glumačku skupinu "Falačec" Srednje škole Ludbreg.

Naravno i svi ostali su uvijek dragi gosti na Danima Mladena Kerstnera jer smijeh je najbolji lijek.- rekao je mr.Branko Dijanošić.

Na festivalu su sudjelovale: Dramska družina OŠ Ludbreg, Glumačka skupina 'Falačec' SŠ Ludbreg, Dramska udruga 'Veliko srce' Udruge žena Općine Sveti Đurđ, Dramska sekcija Udruge umirovljenika i starijih Općine Mali Bukovec, Glumačka družina udruge mladih 'Sve pet' iz Svetog Petra, Amaterska glumačka družina žena LUN-MLA iz Lunjkovca, Dramska sekcija KUD-a 'Lepoglavski pušlek', Društvo žena Đelekovec, Glumačka družina 'Komedijaši' i 'Mali komedijaši' KUD-a Stažnjevec, Društvo žena Reka, KUD Mudlin (Udruga žena Hrvatsko srce Peteranec), 'Opojski zvon' Rasinja, Dramska sekcija KUD-a općine Cestica, KUD 'Gruntovec' Koprivnički Sigetec, Dramska udruga 'Kaj' Zaboka, te nezaobilazna Priločka amaterska scena iz Preloga.

KULTURA

30. studenog 2015.

9

Glumačka skupina 'Falačec' Srednje škole Ludbreg Puna dvorana gledatelja toplo je pozdravila glumački debi učenika Srednje škole Ludbreg. Antonio Vlahović, Ana Blagaj, Zoran Bernat, Ivan Jovanović, Kristijan Gložinić i Mihael Crnković 'oživjeli' su nezaboravne likove Dudeka, Regice, Presvetlog, Cinobera, Martina Škvorca i Matule Štubana.

Obradili su i izveli priču 'Gruntovec je moj dom' u kojoj Regica nastoji Dudeka nagovoriti da napuste rodni dom i odsele u Zagreb gdje bi našli posao, a za njihovu kuću već kuje planove rivalski dvojac Presvetli i Cinober.

Mlade glumce odlično su za predstavu pripremile njihove profesorice iz škole Jasminka Vugrinec i Đina Bobetić: -Dramsku grupu osnovali smo lani i to na inicijativu samih učenika koji su htjeli nešto raditi, recitirati, glumiti. Imamo dvije skupine, jedna se priprema za županijski Lidrano, a druga za ovu predstavu, ukupno je 10-ak članova.

Neobično je što su svi dečki iz strukovnih razreda, a samo jedna cura iz gimnazije. U nastavi smo posebno obrađivali rad Mladena Kerstnera jer smo odlučili da svake godine posebnu pozornost posvetimo jednom znamenitom Ludbrežaninu, pa je bilo lako odlučiti koji ćemo pripremiti igrokaz – kažu profesorice.

Pohvalile su pristup učenika.

-Ozbiljno su shvatili prvi glumački nastup, dolazili na vježbe, a ponekad nije bilo lako prilagoditi termine proba zbog njihovih obveza jer neki idu na praksu i u Varaždin. Na njima se vidjelo s koliko žara su prionuli pripremi. Za ilustraciju – u nekom škednju našli su stari bicikl kojeg su mjesec dana popravljali i uređivali jer se u prvoj sceni Dudek njime proveze pozornicom. Iako to nema veze s njihovim budućim zanimanjem, iskazali su želju i interes, znali su da je to nešto korisno, a mogli su, recimo, umjesto na probi biti negdje po kafićima ili za kompjuterom. Za njih je to jedan drugi svijet i nešto novo, a ta spoznaja bit će im lijepo životno iskustvo i vjerujemo od koristi.

Iznenadila ih je velika dvorana i sve puno ljudi, ali bili su odlični i to će im dati poticaj za daljnji rad. Vjerujemo da će brzo pitati: 'Profesorice, kaj bumo spremili drugi put?

-Dramska skupina Srednje škole odabrala je i zanimljivo ime. Nekima, a posebno mladima je falačec riječ nepoznata značenja. 'Falačec' je komadić, djelić nečega.

–Simbolički, i naša dramska skupina je samo falačec ili komadić naše srednje škole.

Htjeli bismo da stare riječi koje su u govoru svakodnevno koristili naši djedovi i bake ne odu u zaborav – rekle su nam profesorice Vugrinec i Bobetić.

Glumačka družina Komedijaši Stažnjevec

Malo selo velikih i malih glumaca

Stažnjevec je prigradsko naselja Grada Ivanca, oko 5 km sjeveroistočno od samog Ivanca. Broji tek nešto više od 300 duša u stotinjak domaćinstava. Ali njih to ne smeta da imaju svoju glumački družinu. Na ludbreškom festivalu su jedinstveni jer dolaze i sa svojim 'Malim komedijašima', dječjom glumačkom družinom.

Najprije su mali glumci Stjepan Hruškar, Dinko Đurasek, Gabrijela Grabrovec i Josip Ferić nasmijali publiku zgodama iz ambulante u igrokazu 'Niš ne razmeš, moj doktore'. A zatim su vječitu borbu čovjeka s kilogramima u igrokazu 'Dijeta' pokazali Ivana Sekelj, Roman Sakalj, Miroslav Rohtek i Denis Šimek. Tekst i režija oba igrokaza potpisao je Ivan Krog, a scenograf i glumac je Miroslav Rohtek.

-Djelujemo u sklopu KUD-a Stažnjevec 7 godina. No, tradicija amaterske glume je puno dulja, glumačka družina djelovala je još 60-ih godina prošlog stoljeća sve do 1990. kada je prestala s radom. Ima nas 15-ak članova. Mali? Oni su počeli otprilike kao i mi nekada. Uvijek za Dan žena imamo program s predstavama, pa smo zvali djecu jer je ponekad trebalo imati i njih. I tako je to počelo s njima.

Oni imaju 2-3 nastupa kroz godinu. A mi odrasli komedijaši čak više od 30 nastupa, to vam je u prosjeku predstava svakih 12 dana. Sve tekstove piše naš žitelj Ivan Krog, koji vodi i male, a kad je spriječen onda preuzmem ja – kaže nam Miroslav Rohtek.

Nastupi u Ludbregu za njih su obvezni dio u kalendaru nastupa.

-Bili smo tu prvi put prije 4 godine i jako nam se sve dopalo, organizacija, interes publike, ozračje.

Od onda smo redoviti, s dječjom skupinom bili smo lani prvi puta. Tu se uvijek jako dobro osjećamo i lijepo zabavimo, a vaša publika nas je odlično prihvatila. I mi se zaista trudimo dati sve od sebe da publiku dobro i od srca nasmijemo i da se svi lijepo zabavimo.

Naravno da dolazimo i iduće godine, nitko nas ne treba zvati, samo budemo se pojavili.

I već mogu najaviti da ćemo izvesti predstavu 'Afrička šljiva' – poručio je Miroslav ludbreškoj festivalskoj publici.

10

DOŠAŠĆE

Autor: vlč. Silvio Košćak, župni vikar Pred nama su četiri nedjelje došašća u kojem iščekujemo dolazak Spasitelja i Otkupitelja našega Isusa Krista. Mnoge će riječi bit izrečene u crkvama diljem naše Domovine, slavit će se svete mise, one koje naš narod zove „zornicama“, s kojima sav puk želi, u simboličnom odricanju od sna, bdjeti i budno iščekivati dolazak Gospodina Isusa Krista. Njegov put do naših srdaca u svakom je vremenu bio različit. Naše svakodnevice pokazuju nam da Bog zaista sa svakim čovjekom ima poseban plan i da svakog do vječne domovine dovodi novim, još neutabanim stazama, a kao svjetlo na tom putu rasta do punine stoje vjera, ufanje i ljubav.

Ima jedan „Božji put“, „Božji način“ ulaska u živote koji rijetko tko zamjećuje, a može ga se iščitati iz liturgijskog hoda vremena došašća, iz crkvenih i narodnih običaja.

Riječ je o šutnji, o Božjoj tišini!

Tišina je vladala one noći kad je Bog rođen u betlehemskoj štalici, kad su pastiri, po nenametljivoj svjetlosti zvijezde, u kojoj se može iščitati simbolika istine koja neprestano vodi vjerno srce, krenuli pokloniti se novorođenomu Kralju.

Tišina je ovijala duboku poniznost kraljeva s istoka u njihovu klanjanju Mladome Suncu.

Nasuprot te tišine stoji buka vladara ovoga svijeta, vladara poput Heroda koji u svojoj unutarnjoj raspršenosti, oholosti života, nastoje ubiti onoga za kojeg se govori da je budući Kralj, ne shvaćajući kako Dijete jednom mora

Došašće - prodornost Božje tišine

zavladati s Križa, kako svi oni koji ga budu nasljedovali ponajprije moraju slijediti put Njegove muke i smrti, put koji je započeo svojim rođenjem, jer samo se tim putem može stići događaju uskrsnuća.

Ulazak Boga u svijet, njegovo utjelovljenje i rođenje, stoje nasuprot čovjekova istjerivanja iz Raja, njegova prvobitnoga životnog prostora. Nasuprot umiranju koje ja tada za čovjeka započelo, stoji stvarnost vječne domovine prema kojoj nas Novorođeni vodi. Nasuprot muke i besmisla u ljudskom životu stoje nebrojene mogućnosti ostvarivanja jedinstva s Bogom u svetosti života. Božjim ulaskom u našu svakodnevicu na jedan sasvim nov način, omogućen je sasvim nov odnos Boga i stvorenja.

U tom započetom, obnovljenom i skladnom hodu Boga i čovjeka možemo pronaći smisao slavljenja došašća. Smisao mu pronalazimo i u produbljivanju vlastite nutrine, tišine u njoj, oslanjajući se na neizmjernu Božju tišinu u kojoj sav naš život ulazi u sklad i zajedništvo Ljubavi.

Božja tišina, u kojoj Bog vlada i upravlja ljubavlju, kroz čitavo došašće čini se još prodornijom.

Došašće, kao iščekivanje Božića, ulaženje je u tu Božju tišinu, dopuštanje da nas prodornost te tišine iznova potakne na promjenu nutrine kako bi Dijete Isus u nama našlo svoje boravište, ono koje njegova obitelj zbog hladnoće ljudskoga srca nije mogla naći, ono koje je zamijenjeno u trenucima

njegova rođenja mjestom na kojemu žive životinje. Takvo mjesto, jednostavno, neotmjeno - dostojan je stan za Boga. On takvo mjesto obasjava, proširuje, grije i čini dostojnim, čini od njega mjesto prema kojemu svatko želi ići, od kojega svatko želi uzeti dio za sebe.

To mjesto njegova rođenja slika je naše nutrine koja, produbljena u dodiru Božje tišine ljubavi, postaje hranjivo za sve one s kojima živimo, radimo, dijelimo svakodnevicu.

Naposljetku, Božja tišina koja obavija slavlje došašća, kao i ulazak

BLAGDANSKI PROGRAMI U GRADU LUDBREGU Blagdanski program u Ludbregu započeo je paljenjem prve adventske svijeće kod fontane na Trgu Svetog Trojstva. Kao i prijašnjih godina, za građane, ali i posjetitelje bit će priređena različita prigodna zbivanja.

U Gradskoj knjižnici i čitaonici Mladen Kerstner svakog utorka u vremenu od 10 do 12 sati možete se pridružiti radionici izrade prigodnih čestitki.

Ovogodišnji božićni sajam bit će smješten na posebno za tu pri-

godu uređenom Trgu Svetog Trojstva i trajat će tri dana.

U znaku blagdana bit će, tradicionalno, održani i brojni kulturno-umjetnički događaji svaki sa svojom pričom i programima a u nastavku ih navodimo:

5. prosinac 2015. (subota) – 18,00 sati

u tu tišinu, neprestano nas potiče na unutarnje čišćenje.

Smisao takvog slavljenja došašća izrazio je u svom djelu „Dogma i navještaj“ Joseph Ratzinger, sadašnji papa emeritus Benedikt XVI.: „Slaviti došašće znači ... oživjeti u sebi skrivenu Božju prisutnost. To se događa kada idemo putem obraćenja, promjene mišljenja, kada se oslobodimo vidljivoga i postanemo slobodni za nevidljivo. Idući tim putem, u stanju smo vidjeti čudo milosti i naučiti da za čovjeka i za svijet ne može postojati čistija radost od milosti

koja se pojavila u Kristu. Svijet nije bezizgledan mehanizam muke i patnje, nego svu nevolju svijeta preobražava milosrdna Božja ljubav, poduhvaća je i pobjeđuje opraštajuća i spasavajuća naklonost našega Boga. Tko tako slavi došašće, s pravom će moći i smjeti govoriti o radosnom, svetom i milosnom božićnom vremenu.

I znat će koliko se u toj rečenici krije mnogo više istine nego što to mogu vjerovati i naslutiti oni za koje je Božić samo romantičan osjećaj ili neka vrsta pojednostavljene karnevalske zabave.“

Upaljena prva svijeća Jučer, 29.studenog bila je prva je nedjelja došašća. Kršćani koji se ravnaju prema gregorijanskome kalendaru pale prvu svijeću na adventskom vijencu, ususret Božiću. Došašće ili advent vrijeme je pripreme za Božić, vrijeme je to iščekivanja i nade.

Prva adventska svijeća u Ludbregu je upaljena upravo prve

nedjelje došašća, nakon đačke mise služene u župnoj crkvi.

Adventski vijenac smješten je u centru Ludbrega, na samoj gradskoj fontani. Kraći obred paljenja prve svijeće na adventskom vijencu predvodio je župni vikar Silvio Košćak, a na svečanosti je sudjelovao gradonačelnik Dubravko Bilić.

Božić u Bakinoj hiži – program udruge „Žene iz centra svijeta“ – Bakina hiža

20. prosinac 2015. (nedjelja) – 19 sati Blagdanski koncert Puhačkog orkestra grada Ludbrega – kino dvorana POU Ludbreg

27. prosinca 2015. (nedjelja) – 18 sati Blagdanski program Ludbreških mažoretkinja i Twirling kluba Ludbreg – kino dvorana POU Ludbreg

3. siječnja 2016. (nedjelja) – 18 sati Blagdanski koncert KUD-a „Anka Ošpuh“ – kino dvorana POU Ludbreg

REPUBLIKA HRVATSKA VARAŽDINSKA ŽUPANIJA GRAD LUDBREG

Božićno-novogodišnje

čestitke u blagdanskom broju Dragi čitatelji, posljednji ovogodišnji, blagdanski broj Ludbreških novina bit će na uobičajenim mjestima 23. prosinca, dakle, dan uoči Badnjaka. Prigoda je to da za predstojeće blagdane uputite lijepu božićnonovogodišnju čestitku u Ludbreškim novinama.

Ako želite na našim stranicama uputiti čestitku za božićno-novogodišnje blagdane svojim poslovnim partnerima, suradnicima, građanima Ludbrega i ludbreške regije, sve informacije o pripremi i cijenama oglasnog prostora za objavu čestitki možete dobiti na brojeve telefona (042) 306-131 i 306113 ili dođite osobno u našu redakciju, u Pučko otvoreno učilište, Trg sv.

Trojstva 19.

Zadnji rok za prijem narudžbi čestitki je 18. prosinca do 12 sati.

mociji njemačkog jezika. Ponosni smo na nivo učenja njemačkog jezika u našoj školi i na ocjene koje pišu u imenicima jer iza njih stoji veliko znanje. Naši učenici odlaze u srednje škole s prepoznatljivim predznanjem njemačkog jezika.

Nadam se da će se takva tradicija i dalje nastaviti. Znanje stranog jezika, a pogotovo njemačkog jezika otvara mnoga vrata, stoga poručujem našim učenicima da i dalje nastave marljivo raditi. – kazala je ravnateljica Kristina Stanko.

U Osnovnoj školi Ludbreg po-

- da su studenti 2. i viših godina studija s najmanje prosječnom ocjenom položenih ispita svakog pojedinog fakulteta; - da nisu navršili 27 godina života; - da nisu korisnici drugih stipendija.

Gradonačelnik KLASA: 604-02/15-01/02 URBROJ: 2186/18-01/1-15-3 Ludbreg, 19.studenog 2015.godine Na temelju članka 48. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (NN 33/01, 60/01, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 150/11, 144/12 i 19/13), članka 59. Statuta Grada Ludbrega (Sl. vjesnik Varaždinske županije br. 40/13 – pročišćeni tekst) i članaka 2. i 11.

Odluke o stipendijama Grada Ludbrega (Službeni vjesnik Varaždinske županije br. 5/08 i 67/13), Gradonačelnik Grada Ludbrega raspisuje slijedeći

Raspisuje se javni natječaj za dodjelu stipendija studentima i učenicima s područja Grada Ludbrega za akademsku odnosno školsku godinu 2015./2016., za studente koji studiraju za deficitarna zanimanja i za studente slabijeg socijalno-ekonomskog statusa te za učenike upisane u srednju školu.

19. prosinca 2015. (subota) – 16 sati

Blagdanski koncert Pjevačkog zbora Župe Presvetog Trojstva, gosti: Trinitas i župni dječji zbor – Župna crkva Presvetog Trojstva

rak jest uvođenje njemačkog kao prvog stranog jezika kako bismo mogli postati DSD škola, odnosno škola koja nudi polaganje njemačke jezične diplome, prvog stupnja.

U tom koraku nam je naravno potrebna podrška roditelja učenika koji bi iduće školske godine polazili prvi razred pa ukoliko bude dovoljan interes mi bismo rado upisali jedan razred koji bi umjesto engleskog imao njemački kao prvi strani jezik. Na ovako velikoj školi vjerujem da to neće biti problem i da ćemo krenuti u daljnje uspjehe.

– pojasnila je učiteljica Mumlek.

Učenicima se prema dosadašnjem programu njemački jezik nudio kao izborni predmet od četvrtog razreda.

– Njemački je jezik koji nam zaista treba u ovom geografskom položaju. Učenicima, budućim studentima njemački će trebati u slučaju da odu na studij, posao i slično. – naglašava Karmen Mumlek.

Tijekom 2009. godine naša se škola priključila provođenju programa Grundchulinitiative. Marljivo su radili kako bi zavrijedili PASCH plaketu.

– Izuzetna je čast i zadovoljstvo biti dio ove obitelji. Posebno moram zahvaliti našim učiteljicama njemačkog jezika koje svojim trudom i zalaganjem rade na pro-

Članak 1.

Dječja predstava „Šarenog svijeta“ povodom blagdana Sv.Nikole – kino dvorana POU Ludbreg

26. prosinca 2015. (subota) – 18 sati

Ein, zwei, drei… Die Schule…

Spremno su svoje znanje njemačkog jezika pokazivali učenici 2.D razreda Osnovne škole Ludbreg, a potom su došli i oni već „iskusni“ osnovnoškolci, učenici od četvrtog razreda nadalje. Pjevalo se, plesalo, recitiralo. Programom na njemačkom jeziku, učenici su proslavili dodjelu PASCH plakete zahvaljujući kojoj je Osnovna škola Ludbreg postala partner Savezne Republike Njemačke u projektu „Škole-partneri budućnosti“.Ovu prestižnu plaketu škola je dobila zahvaljujući upornosti i trudu učiteljice njemačkog jezika Karmen Mumlek te podršku i pomoć i druge učiteljice njemačkog jezika Lelije Štauber. Na svečanosti plaketu je dodijelio gospodin Thorsten Reiter, savjetnik za njemački jezik iz Središnjeg ureda za školstvo u inozemstvu, a svečanosti je nazočila i Vera Jadanić, zamjenica gradonačelnika.

– PASCH je kratica za „škole-partneri budućnosti“. To je inicijativa njemačkog Ministarstva vanjskih poslova i koja djeluje širom svijeta uključujući osnovne i srednje škole u kojima se intenzivno uči njemački jezik. To nama, našoj školi dalje otvara vrata za razmjenu učenika, razmjenu nastavnika te za provođenje kulturnih programa. Naš sljedeći ko-

za dodjelu studentskih i učeničkih stipendija Grada Ludbrega za 2015. / 2016. god.

6. prosinca 2015. (nedjelja) – 16,30 sati

„Cinkuš adventski – radost darivanja“ – ludbreški božićni sajam na Trgu Sv. Trojstva – 16-19 sati

„Ma šprehat njemački možeš naučiti dok kažeš keks. Ziher!“

NATJEČAJ

Koncert MPZ Podravina povodom blagdana Sv. Nikole – kino dvorana POU Ludbreg, gosti na koncertu: dječji vrtić „Iskrica-Bernarda Varga“ i „Kaubojke“

21. – 23. prosinca 2015. (pon-sri)

ŠKOLSTVO

30. studenog 2015.

30. studenog 2015.

Mjesečni iznos stipendije po studentu iznosi 500,00 kn za studente koji studiraju na području Varaždinske županije, Međimurske županije i Koprivničko-križevačke županije, odnosno 700,00 kn za studente koji studiraju izvan tih područja te 250,00 kuna za Stipendije temeljem ovog natječaja dodjeljuju se za razdoblje od 01.09.2015. god. do 30.06.2016. god., a stipendisti mogu nastaviti s korištenjem stipendija do kraja redovnog studija odnosno školovanja, sukladno Odluci o stipendijama Grada Ludbrega. Članak 2.

Pravo sudjelovanja na natječaju imaju studenti koji udovoljavaju slijedećim općim uvjetima: - da su redoviti studenti s prebivalištem na području Grada Ludbrega najmanje dvije godine prije dana podnošenja prijave na natječaj za dobivanje stipendije;

Članak 3.

Kriteriji za utvrđivanje liste kandidata za dodjelu stipendija za deficitarna zanimanja su slijedeći: 1. studiranje za deficitarno zanimanje utvrđeno ovim Natječajem boduje se sukladno članku 9. Odluke o stipendijama Grada Ludbrega; 2. ako se na natječaj prijavi više kandidata od broja stipendija koje se dodjeljuju temeljem ovog kriterija, prednost ima kandidat s boljim uspjehom na studiju, sukladno članku 6. Odluke o stipendijama Grada Ludbrega; 3. ako dva ili više kandidata imaju isti broj bodova prema prethodnim kriterijima, prednost ima kandidat s boljim znanstveno-stručnim i drugim odgovarajućim radovima i uspjehom u struci studenata 2. i viših godina studija, sukladno članku 8. Odluke o stipendijama Grada Ludbrega; 4. ako dva ili više kandidata imaju isti broj bodova prema prethodnim kriterijima, prednost ima kandidat lošijeg socijalnog statusa sukladno članku 5. Odluke o stipendijama Grada Ludbrega. Članak 4.

Kao deficitarna utvrđuju se zanimanja iz slijedećih znanstvenih područja: magistar inženjer strojarstva, magistar inženjer elektrotehnike, magistar farmacije, doktor medicine, magistar psihologije, magistar njemačkog jezika, magistar engleskog jezika, magistar matematike, magistar fizike. Članak 5.

Pravo sudjelovanja na natječaju za dodjelu stipendija studentima slabijeg socijalnoekonomskog statusa imaju studenti koji, pored općih uvjeta propisanih u članku 2. ovog Natječaja, zadovoljavaju i slijedeće kriterije: 1. da im prosječni mjesečni ukupni neto prihod po članu kućanstva ne prelazi iznos od 1.500,00 kn, a imovinsko stanje će se bodovati sukladno članku 5. Odluke o stipendijama Grada Ludbrega; 2.

da obitelj nema stan ili kuću veličine

Osnovna škola Ludbreg

kazalo se, njemački jezik iznimno se cijeni. O tome svjedoče i razni plakati na školskim hodnicima, baš poput onog s kojeg smo dobili inspiraciju za naslovnicu teksta.

No, ono što je svakog posjetitelja održane svečanosti svakako najviše oduševilo bilo je znanje njemačkog jezika koje su pokazali sami učenici. Polaznici sedmih i osmih razreda samouvjereno su i bez teškoća komunicirali na njemačkom jeziku. Dokaz je i nagrada koju smo spomenuli i u prošlom broju naših novina. Učenik Toni Steven

35 m² korisne površine za jednu osobu, a za osobe s invaliditetom 20% veći (42 m²), uvećane za 10 m² za svaku daljnju osobu, s maksimalnim mogućim odstupanjem do 30 m² (utvrđuje se uvidom u Rješenje o razrezu komunalne naknade i gruntovni izvadak); 3. da obitelj nema osobni automobil starosti do 2 godine u času podnošenja zahtjeva ili da ukupna vrijednost svih osobnih motornih vozila kojima se koriste članovi obitelji ne prelazi iznos od 100.000,00 kuna (utvrđuje se prema važećem katalogu za procjenu vrijednosti vozila). Članak 6.

Kriteriji za utvrđivanje liste kandidata za dodjelu stipendija studentima lošijeg socijalno-ekonomskog statusa su slijedeći: 1. ako se na natječaj prijavi više kandidata od broja stipendija koje se dodjeljuju temeljem ovog kriterija, prednost ima kandidat s boljim uspjehom na studiju; 2. ako dva ili više kandidata imaju isti broj bodova prema prethodnim kriterijima, prednost ima kandidat s boljim znanstveno-stručnim i drugim odgovarajućim radovima i uspjehom u struci studenata 2. i viših godina studija, sukladno članku 8. Odluke o stipendijama Grada Ludbrega; 3. ako dva ili više kandidata imaju isti broj bodova prema prethodnim kriterijima, prednost ima kandidat koji studira za deficitarno zanimanje utvrđeno ovim natječajem. Članak 7.

Pravo sudjelovanja na natječaju za dodjelu učeničkih stipendija imaju učenici koji udovoljavaju slijedećim uvjetima: - da su redoviti učenici srednje škole s prebivalištem na području Grada Ludbrega (prednost imaju učenici upisani u Srednju školu Ludbreg); - da su završili prethodne dvije godine školovanja s najmanjom prosječnom ocjenom od 4,2; - da im prosječni mjesečni ukupni neto prihod po članu kućanstva ne prelazi iznos od 1.500,00 kuna; 4. da obitelj nema stan ili kuću veličine 35 m² korisne površine za jednu osobu, a za osobe s invaliditetom 20% veći (42 m²), uvećane za 10 m² za svaku daljnju osobu, s maksimalnim mogućim odstupanjem do 30 m² (utvrđuje se uvidom u Rješenje o razrezu komunalne naknade i uvidom

11

Zalezina osvojio je prvo mjesto u kategoriji drugog stranog jezika na regionalnom natjecanju u čitanju na njemačkom jeziku „Laut oder leise: ab geht die Reise: Vorlesewettbewerb Deutsch für die Grundschule“.

– Toni je bio super, uistinu se potrudio. Naši učenici unatoč tome što nam je njemački izborni predmet i što nam se nastava održava na kraju rasporeda postižu odlične rezultate i jako smo ponosni na njih. – zaključuje učiteljica Mumlek.

u gruntovni izvadak); 5. da obitelj nema osobni automobil starosti do 2 godine u času podnošenja zahtjeva ili da ukupna vrijednost svih osobnih motornih vozila kojima se koriste članovi obitelji ne prelazi iznos od 100.000,00 kuna (utvrđuje se prema važećem katalogu za procjenu vrijednosti vozila); - da nisu korisnici drugih stipendija. Članak 8.

Prijavnice na natječaj dostavljaju se do 4. prosinca 2015. godine., preporučenom poštom ili osobno, na adresu: Grad Ludbreg, Trg Svetog Trojstva 14, 42230 Ludbreg, s naznakom „Za natječaj za dodjelu stipendija“.

Osobne prijave primaju se do istog datuma, na gore navedenu adresu, zaključno do 15,30 sati. Članak 9.

Prijavnice se podnose na propisanom obrascu koji čini sastavni dio ovog Natječaja, a koji se može podići u JUO Grada Ludbrega, Odsjeku za društvene djelatnosti i opće poslove, ili na internet stranicama Grada Ludbrega.

Za sve dodatne informacije, svi zainteresirani mogu se obratiti djelatnicima Grada Ludbrega, osobno ili na tel. 042/420-204, radnim danom od 7,30 do 15,30 sati. Članak 10.

Nepravodobne prijave, prijave studenata koje ne sadrže sve tražene dokaze o udovoljavaju uvjeta za dobivanje stipendije, kao i prijave koje sadrže neistinite podatke, neće se razmatrati. Članak 11.

Odluku o dodjeli stipendija donosi Socijalno vijeće Grada Ludbrega.

Protiv odluke Socijalnog vijeća o dodjeli stipendija svaki kandidat može podnijeti pisani prigovor gradonačelniku Grada Ludbrega u roku od 8 dana od dana primitka odluke.

Odluka gradonačelnika po prigovoru smatra se konačnom.

Na temelju Odluke o dodjeli stipendija gradonačelnik Grada Ludbrega i stipendist sklapaju ugovor o korištenju stipendije Grada Ludbrega.

Gradonačelnik Dubravko Bilić

12

DOGAĐAJI

Održana 20. jubilarna izložba

Udruga „Kanarinac“ Udruga uzgajatelja malih životinja „Kanarinac“ krajem studenoga organizirala je jubilarnu 20. Izložbu malih životinja.

– Izložene su bile 363 životinje od ukupno 32 izlagača.

Pretežno su to bili kunići, perad, golubovi. Imamo čak 283 goluba, 46 peradi, 40 kunića i 18 ptica. Podijeljena je 51 titula šampion. – objasnio je predsjednik udruge malih životinja, Kruno Gložinić. Godinama je ova izložba bila smještena u prostoru Lovačkog doma u Ludbregu, no jubilarna izložba zahtijevala je i preseljenje na pristupačniji prostor.

Tako je dvodnevna izložba smještena na Trgu Svetog Trojstva.

– Posjetitelji su prepoznali naš trud i rad, a vjerujem i da je lokacija pridonijela rekordnoj posjećenosti. Zahvaljujem i Gradu Ludbregu koji je sponzorirao šator kako bismo ovu jubilarnu izložbu održali u samom centru grada. – kazao je predsjednik. Uz izlagače koji su članovi ludbreške udruge, na izložbi su sudjelovali i oni iz Krapinsko-zagorske, Međimurske, Karlovačke i Koprivničkokriževačke županije.

– Naša udruga ima 32 člana, uglavnom s našeg područja.

Mnogi možda misle da s ovim malim životinjama nema puno posla, no varaju se. Ako se od-

lučite baviti ovim kao hobijem ili nešto više, očekuje vas puno briga počevši od hrane, posebno ako ništa od potrebnoga nemate kod kuće.

Prehrana mora biti raznovrsna tako da u konačnici nije ni jeftina. Male životinje vole i čisti prostor tako da prije nabavke valja i to imati na umu. Ipak, imali smo puno upita od zainteresiranih posjetitelja koji se žele okušati u uzgoju.

Interesa svakako ima, primjećujemo to i po nedavno povećanom broju članova u našoj udruzi– objasnio je Gložinić. koji uzgaja golubove i bečke plave kuniće. Inače ovakve izložbe uvijek se održavaju u ovo hladnije doba godine.

Primjerice, golubovi prije razdoblja izložbi prođu proces mitarenja, kojeg znalci nazivaju najvažnijim periodom u životu jednog golubova, a nakon njega još su ljepši, odnosno u svom su punom sjaju i kao takvi spremni su za predstavljanje publici.

Svake godine u sklopu ove zanimljive izložbe održava se i izložba likovnih radova. Ove godine uz učenike Osnovne škole Ludbreg, pridružili su se i učenici Osnovne škole Sveti Đurđ.

Priznanja i medalje onima najuspješnijima uručili su gradonačelnik Dubravko Bilić i načelnik Općine Sveti Đurđ, Josip Jany.

značaj apiterapije su u tome što je ona potpuno prirodan način liječenja, nema štetnih utjecaja, a kontraindikacije se javljaju vrlo rijetko. – pojasnila je Gordana Hegić te dodala kako apiterapija kad bolje razmislimo nije ništa novo.

– Korištenje pčelinjih proizvoda je jedna kultura naroda, nije to ništa novo. Kad pogledamo naše bake i djedove svi oni znaju da med koristimo kada nas boli grlo, a propolis koristimo za pojačanje imuniteta. Dakle, mogli bismo reći da je to jedan novostari trend koji nam je svima jako dobro poznat. – rekla je G. Hegić.

Med, ili općenito pčelinje proizvode često koristimo prekasno, onda kada se već bolest pojavi.

– Med, propolis, matičnu mli-

Prevencija raka dojke Povjerenstvo za ravnopravnost spolova Grada Ludbrega i Udruga “Narcisa” Ludbreg zajedno su organizirali predavanje na temu: Prevencija karcinoma dojke i uloga fizioterapije u njegovu liječenju.

Predavanje su održale Božica Šnajder, predsjednica Kluba žena oboljelih od raka dojke „Nada“ Koprivnica i potpredsjednica Europa Donne te Ivana Novota, fizioterapeutkinja. Klub žena liječenih od raka „Nada“, već godinama radi na prevenciji te bolesti i zahvaljujući humanitarnim akcijama mnogo je ženskih života spašeno.

– Europa Donna, Hrvatski forum protiv raka dojke je članica europske koalicije za borbu protiv raka dojke, a vodimo se prema deset određenih ciljeva koji između ostaloga uključuju promoviranje

ječ i pelud trebali bismo koristiti u svakodnevnoj prehrani kao jednu kulturu življenja. Kod te funkcionalne hrane naglasak je da se ona svakodnevno koristi. – zaključila je G. Hegić. Posjetiteljima je iznijela i nekoliko recepata, a objasnila je i koji med i kada koristiti.

- Med ne mora uvijek biti sladak, primjerice kvalitetan kestenov med je gorak, med od nekih vrsta livadnog bilja može biti i kiseo. Djeci se preporučuju slađi medovi kao što su bagrem, amorfa i neke vrste livadnog i cvjetnog meda.

Osobe koje ne vole previše slatko preferiraju kestenov ili lipin med, dok pravi gurmani preferiraju sve vrste kvalitetnih medova jer je razlika u mirisu, boji i okusu bezbroj.

Nakon 45. godine jedanput mjesečno sami pregledajte dojke, a jedanput u godini obavite pregled dojki ultrazvukom ili mamografijom. Kao rizični faktori navode se dob, osobna povijest bolesti, obiteljska povijest bolesti, kasni porod, rana menstruacija, kasni klimakterij i hormonska terapija.

Uz sve ove napomene, kao dugogodišnji medicinski djelatnik, danas u mirovini, Božica Šnajder koja je kroz radni vijek, ali i nakon njega u svakodnevnom kontaktu s osobama oboljelima od raka dojke kao najvažniju prevenciju u nekoliko je navrata spomenula obaviještenost.

Tome u prilog idu i predavanja poput ovog nedavno održanog u Ludbregu kojim se promiče edukacija žena o samopregledu dojke.

PRIČE ZA LAKU NOĆ U PROSINCU

kože na mjesta gdje je to potrebno. Primjerice, med na rane koje sporo zarastaju, otopina propolisa na gljivične infekcije stopala.

30. prosinca Rotraut Susanne Berner: „Iznenađenja za Karla“ Ladislava Šarec: „Božićna čarolija“

9. prosinca Silvija Šesto: „Martin i čarobna zebra“

„Iznenađenja za Karla“

23. prosinca Sven Nordqvist: „Findusov Božić“

- Pčelinji se proizvodi u apiterapiji ne primijenjuju samo lokalno, već i oralno, što konkretno podrazumijeva aplikaciju putem

ba koja je završila program waldorfske škole i izvrsno priča djeci priče i to prema njihovom uzrastu.

– kazala je Edita Kutnjak-Zlatar, v.d. ravnatelja ludbreške knjižnice.

Tako su mališani iz vrtića slušali priču Malo kraljevstvo koju je napisala Ivana Guljašević, djeca drugih i trećih razreda slušala su priče braće Grimm.

– Djeca iz dječjeg vrtića Radost zahvalila su grofu i grofici na ispričanim pričama i uručili povelju kojom mole grofa da se zauzme kod kralja za njihovu grofoviju „Radost“.

Na taj način su nama pokazali da su i kroz igru u vrtiću pokazali interes za ovaj naš program. – dodala je ravnateljica.

Pripovjedačica Sanja Malagurski posjetitelje je na zanimljiv način vodila kroz priče i održala ih u napetosti do samog kraja. Nakon ispričane priče djeca su sudjelovala u raspravi, iznijela svoja viđenja i promišljanja onoga što su poslušali. S druge strane, pripovjedačica ih je probala navesti da spomenu neke od vrlina koje posjeduju likovi u pričama.

– Svako dijete na stolici je dočekalo „srčeko“ na kojem je upravo i bila napisana jedna od vrlina.

Vjerujem da su ovogodišnjim programom bila zadovoljna jednako djeca i odgojitelji, odnosno učitelji.

– zaključila je ravnateljica, a osvrnula se i na novost u programu. -

2. prosinca Ingo Siegner: „Zmajić Kokos i njegove pustolovine“

16. prosinca Ingo Siegner : „Zmajić Kokos u svemiru“

Žene, obaviještenost je naša budućnost

ženine svjesnosti o dojci i naglašavanje potrebe za odgovarajućim organiziranim pregledima i ranim otkrivanjima raka dojke. – spomenula je u uvodnom dijelu predavanja Božica Šnajder. Brojne okupljene žene informirala je o samoj prevenciji.

– Budite svjesni svojih dojki, upoznajte se s time kako izgledaju i kako ih normalno osjećate. Uočite li bilo kakve promjene, obratite se liječniku. – upozorila je Šnajder.

Zaštitne mjere preporučuju se već od 18. godine života. Od tog razdoblja do 35. godine kao zaštitna mjera naveden je samopregled dojke jedanput mjesečno. U dobi između 35. i 45. godine jedanput u mjesecu sami pregledajte dojke, a jedanput u godini preporuča se pregled dojki ultrazvukom.

U Ludbregu se i ove godine čitalo „grofovski“. Već dobro poznat program pod nazivom „Čitajmo grofovski“ i ove je godine organizirala Gradska knjižnica i čitaonica Mladen Kerstner. Program se provodi već četvrtu godinu u suradnji s osnovnim školama. – Nažalost, ove godine nismo stigli otići u dvorac u Velikom Bukovcu nego smo program održali samo u prostoru dvorca Batthyany u Ludbregu. Program je bio zamišljen za osnovnoškolce, točnije druge i treće razrede te djecu vrtićke dobi.

Upravo iz tog razloga pozvali smo u goste Sanju Malagurski iz Zagre-

DOGAĐAJI

Mali i veliki čitali „grofovski“

Gradska knjižnica

Promocija kajkavske zbirke

Apiterapija – prirodan način liječenja

Pčelarsko društvo Ludbreg Pčelarsko društvo Ludbreg organiziralo je predavanje na temu Pčelinji proizvodi – funkcionalna hrana i lijek. Predavanje je u prostorijama Udruge umirovljenika Ludbreg održala Gordana Hegić, mag. ing.agr., predsjednica Hrvatskog apiterapeutskog društva, a prisutne je u uvodnom dijelu pozdravio Krešo Piljak, predsjednik Pčelarskog društva Ludbreg.

- Apiterapija je primjena pčelinjih proizvoda prvenstveno u očuvanju zdavlja i prevenciji bolesti. Dakle, ključna je riječ prevencija bez obzira što se spominje terapija. Dakle, nemojmo čekati da se razbolimo već valja koristiti pčelinje proizvode svakodnevno.

Organizam se ne može naviknuti na pčelinje proizvode, pa da oni prestanu djelovati. Vrijednost i

30. studenog 2015.

30. studenog 2015.

Rotraut Susanne Berner:

Priče će se čitati svake srijede u 19 sati na dječjem odjelu Gradske knjižnice i čitaonice „Mladen Kerstner“ Ludbreg.

Teresa Kaban i Henryk Blažej zadivili publiku

Duo „Inter-art“ koji čine Teresa Kaban (glasovir) i Henryk Blažej (flauta) održali su koncert u svečanoj dvorani dvorca Batthyany.

U prvom dijelu koncerta, publika je mogla uživati u iznimnom klavirskom umijeću Terese Kaban, koja je s nadahnutom interpretacijom i senzibilitetom izvela djela poznatih umjetnika.

U drugom dijelu koncerta, Teresi Kaban pridružio se Henryk Błażej, flautist, izvanredni i talentirani umjetnik, koji je zaokupio pažnju slušatelja svojom energijom i vještinom izvođenja djela.

Koncertni program održan je u organizaciju Pučkog otvorenog učilišta „Dragutin Novak“.

13

Kostimirane dame pozdravljale su predškolce i osnovnoškolce na ulazu u dvorac Novost u ovogodišnjem proprinesli ljudskoga duha, ne bu vas Pjesme je čitala već dobro pogramu bio je dio okrenut odrasloj strašil, najte pobeći jer to je duh znata čitateljska ekipa: Snježana publici, a nosio je poseban naziv dobre kajkavske reči!“.

Hranić, Ksenija Mihin i Aleksan„Dobra večer gospon grof “.

– Ove godine predstavljena je dar Horvat dok je o zbirci govorila Želja nam je da u tom prozbirka Zdenke Čavić iz KoprivniLidija Novosel. gramu u narednim godinama ce, a koja nosi naziv „Kaj vu meni“.

Programom su pjesme predpredstavimo jednog kajkavskog – Svakako je važno spomenuti stavljene na jedan novi, zanimljivi stihoklepca. Program je zapravo da je baka autorice iz jedne plemenačin koji je naišao na pozitivne spoj grofovskog i našeg domaćeg nitaške obitelji nižeg mađarskog reakcije brojnih okupljenih go„kaja“. Na samom početku to smo plemstva obitelji Težak. – priča stiju u svečanoj dvorani dvorca objasnili i stihovima: „Vu dvor smo ravnateljica.

Batthyany.

Jela naših vladara

Udruga Život – društvo za biološko-dinamičko gospodarenje iz Čukovca organizirala je predavanje na temu Hrvatska kuhinja kroz povijest – jela naših vladara. Udrugu sačinjava dvadesetak obitelji iz Čukovca, Ludbreških Vinograda, Hrastovskog, Segovine i Svetog Petra koje se bave ekološkom poljoprivredom, a ovo je već njihov treći slični projekt. Sredinom prosinca, Udruga će proslaviti 11. godišnjicu postojanja i djelovanja.

-Ranije smo kuhali jela od koprive i hajdine, a ovaj put smo u suradnji s drugim udrugama pripremili čak 10 jela i isto toliko kolača. Tako smo napravili: starinski gulaš s krumpirom, gljivarski gulaš, tradicionalno jelo od kukuruzne kaše, sarmu s mljevenim i suhim mesom, juhu od hajdinske kaše, muzgani grah, hladentinu, zlevanku s vrhnjem, štrukle sa sirom, štrudle s hajdinom i zeljem, dizane kolače od rogača, oraha i maka, hajdinski i kukuruzni kruh te pršnjaču – rekla je Nada Ivanić, predsjednica Udruge.

Nada je sudjelovala u donošenju hrvatskog zakona o ekološkoj proizvodnji 2001. godine i zagovara ekološku poljoprivredu. To ne znači povratak poljoprivredi naših predaka već je ta poljoprivreda dio moderne proizvodnje koja pravilnim izborom gnojidbe, plodoreda, kultura, pasmina te obradom tla jača otpornost prema bolestima i štetočinama. Na taj način stvara se prirodna ravnoteža od koje najviše koristi ima čovjek jer dok žive biljke živjet će životinje i ljudi.

U svom izlaganju Nada je naglasila važnost zdrave hrane u životu ljudi citirajući Hipokrata koji je rekao: 'Hrana je lijek, a lijek je hrana'. Kako bi hrana bila korisna za čovjeka on mora doručkovati

kao kralj, ručati kao princ, a večerati kao prosjak. Prema literaturi u kontinentalnom dijelu Hrvatske doručak se najčešće sastojao od palente, kavovine, kukuruznog kruha na kojeg se mazala kosana mast, a koja se pak posipala solju ili šećerom, prežgane juhe te sira s vrhnjem. Ručak je ovisio o godišnjem dobu, a sadržavao je juhu, meso, salatu i kolače. Svečani ručak nedjeljom ili blagdanom sadržavao je i vino. Večera je bila laganija, a uključivala je lakše probavljive namirnice, ribu i meso peradi.

-U planu imamo, uz pomoć Grada Ludbrega i Varaždinske županije, a kao uvod u dane Svete nedjelje organizirati trodnevni gastro-turistički program pod nazivom Dani grofova. Manifestacija bi se održavala na više lokacija u našim dvorcima u Ludbregu, Velikom Bukovcu, Rasinji i Martijancu. Na 'danima grofova' pripremala bi se hrana proizvedena na ekološki način, a pokušali bi okupiti živuće nasljednike grofova Batthyany.

Nastojat ćemo da ta manifestacija postane trajnom, a već u ožujku moramo javiti na EU natječaj 'Europa za građane – bratimljenje gradova' – pojasnila je Nada.

Put od ideje do realizacije je

Starinski gulaš s krumpirom

Za 4 osobe potrebno je na kockice narezati 50 dag svinjske lopatice i popržiti na masti s 4-5 glavica luka. Meso se zatim dinsta s narezanom mrkvom, peršinom i celerom, a podlijeva s gustim temeljcem od kostiju. Dvadeset minuta prije kraja stavlja se krumpir narezan na kockice te začini po želji: slatka paprika, ljuta paprika, papar, naribani češnjak, lovorov list.

Sve skupa se pri samom kraju zalije crnim vinom. Možda vam se čini da je gulaš jako sličan onima koje i danas pripremamo no razlika u okusu i gustoći svakako postoji pa preporučamo da ovaj recept svakako isprobate. Dobar tek! dug ali počinje prvim korakom.

Prvi korak je upravo ovaj kulinarski događaj održan u Društvenom domu u Čukovcu u kojem je u kulturnom dijelu nastupila Vlasta Kudrna, a spontano se u program uključivao Franjo Shubert. Jela naših vladara pripremale su: Nada Ivanić, Mira Tišljar, Ankica Đurašević, Jadranka Draganić, Branka Šimunić i Antonia Martinković, a gljivarski gulaš kuhali su iskusni gljivari GD Vuzmek. (dv)

14

SPORT

„ Podravina“ bolja u drugom dijelu polusezone

Nogometaši „Podravine“ završili su polusezonu u III. HNL „Istok“ na 13. poziciji. Bez dvojbe to je rezultatski podbačaj. Uz to ajde, da je patio rezultat radi odrastanja mlađih, no nije se igrački etablirao ni jedan od mlađih igrača. „Podravina“ je na početku imala težak raspored. Pisali smo o tome još u kolovozu, navodeći da ako se iz prvih pet kola ne iskamči 6 bodova, bit će to na kraju pozicija pri dnu.

Osvojen je jedan, a jedan nakon toga protiv „Mladosti“ iz Antina. Trener Sudec ponudio je ostavku koja je prihvaćena uz njegov ostanak u klubu kao vrijednog nogometnog radnika. Vođenje prve ekipe preuzeo je Josip Gavranović, koji ju je nakon poraza u debiju protiv „Oriolika“ uspio stabilizirati.

ŽRK Ludbreg – mlađe kadetkinje Nakon dvije godine igranja 1. međužupanijske lige Zagrebačke županije, ekipa mlađih kadetkinja (2000. godište i mlađe) ŽRK LUDBREG u sezoni 2015/2016 nastupa u 1. hrvatskoj mlađe kadetskoj rukometnoj ligi - sjever (1.HMKRL-SJEVER). O kakvom se rangu natjecanja radi najbolje ocrtava podatak da je na finalu države igranom ove godine u Umagu, od 16 ekipa, među osam

Ukupno je u svom mandatu u prvenstvu ostvario po 4 pobjede i poraza uz jedan neriješen rezultat. Može se podičiti s tri uzastopne pobjede ( „Višnjevac“, „Varaždin“, „Vukovar“), ali nažalost vodio je ekipu u onom posrtaju u Bjelovaru od 2-7.

Vrijedi istaći da Ludbrežani u svojim redovima imaju i najboljeg strijelca prvenstva, naravno to je Nikola Valjak, po nama i najbolji igrač lige.

Josip Gavranović gleda realno na polusezonu; „Prvi dio prvenstva imali smo teški protivnike.

Nažalost ceh je uslijed slabih rezultata platio moj prijatelj Slobodan Sudec. Nakon što sam malo snimio ekipu, bilo je rezova, dolazaka i odlazaka, mislim da je to diglo ekipu. Moram reći da je moglo biti i koji bod više na na-

šem kontu da nismo imali takvu arbitražu u Bjelovaru i Đakovu naprimjer“.

Prva je na ljestvici „Slavija“ iz Pleternice isto kao i prošle sezone no naš trener ima slijedeće razmišljanje; „ Ne mogu vjerovati da su oni prvi. Po igračkom kadru i igri objektivno ne bi trebali biti pri vrhu ljestvice.

U posljednjem kolu to se sve lijepo iscrtalo u Čakovcu gdje su poraženi s 5-0. No izgleda da su domaćinska ekipa s puno sreće.“ S novim trenerom zaista nikad nije dosadno, čovjek je bez dlake na jeziku, pa takvom otvorenom, želimo da s novim pojačanjima stigne u mirnije vode u Ligi koju smatra nesretnom zbog toga što nema previše lokalnih derbija, kao ni prave atmosfere na tribinama. Neven Jerbić

Pokušava se izvući maksimum u svakom nastupu

ušlo i 5. ekipa iz te lige, da bi na kraju ekipa ŽRK PODRAVKE i postala prvakom države.

Procjena vodstva kluba je da će takva liga, svojom visokom kvalitetom svih ekipa donijeti više u odrastanju igračica od, ipak daleko slabije 1. MŽRL zagrebačke županije i tako ih pripremiti za seniorski rang.

Utakmice protiv PODRAVKE, ZRINSKOG, BJELOVARA,

KOKE, OSIJEKA, ĐAKOVA i ostalih ekipa sigurno će biti dobar temelj za seniorski rang u 3.

HRL-sjever gdje nastupa 1. ekipa kluba.

Nakon šest utakmica učinak je pet poraza i jedna pobjeda, što bi moglo zazvučati poražavajuće, ali samo ako se gledaju brojke. Igračice dobro znaju ciljeve natjecanja u ovom rangu pa nema malodušnosti već se poku-

šava izvući maksimum u svakom nastupu. Provjere napretka se rade na prijateljskim utakmicama protiv ekipa iz prošlogodišnjeg natjecanja i rezultati su više nego očigledni jer se redovno pobjeđuje.

Završetkom sezone ova ekipa priključuje se u seniorsku ekipu ŽRK LUDBREG gdje se može očekivati daljnji napredak igračica, konačna stabilizacija igrač-

Grafičar po četvrti put osvojio regionalni kup

Košarkaši Grafičara ostvarili su prvi ovosezonski cilj. Ludbrežani su sad već četvrti put osvojili Regionalni kup i čekirali kartu za daljnju fazu natjecanja, sad u hrvatskom košarkaškom kupu koji nosi ime dičnog Krešimira Čosića. Za ostvarenje tog cilja, prvo je trebalo riješiti „ Međimurje“ u Čakovcu što nije bio nimalo lak zadatak iz više razloga. Naime, oni su nas dobili ovdje u Ludbregu u prvenstvu s dvadesetak razlike, a prije te utakmice smijenjen je trener Dražen Cesar. Razlog? Onako objektivno zasićenje između igrača i njega.

Dražen se je dao do maksimuma, ulagao u sebe, pratio moderne trendove, putovao za spoznajama, no ušao je previše u šablone, što je ekipa sve teže pratila, pošto nema šuterski prefiks. Na klupu Ludbrežana instaliran je prof.

Velimir Mudri poznato igračko i trenersko ime s bogatim iskustvom igranja na prvoligaškim parketima, kao i igračko-trenerskog odrastanja uz „maga“ varaždinske košarke legendarnog Dušana Todorovića. Prvo je Mudri uz nešto opušteniju ekipu uspio u prvenstvu pobijediti neugodnog „Podravca“, a zatim je na red došlo finale Regionalnog kupa.

Igrači ludbreškog Grafičara još jednom su obradovali svoje navijače, njih precizno 183. U finalu Regionalnog kupa sa 82-77 pobijeđen je opet isti protivnik.

Koliko nam je samo uzrečica proletjelo kroz glavu; Iz gotovine

15

veresija, Šiprak pirovo pobijedio Petrovića ili recimo Nitko (Šiprak) ne može sam kao što pjeva sjajni Goran Bare. Protiv oslabljenih gostiju (bez Ilije Nikolića) domaćin se potpuno nametnuo i do poluvremena ostvario visokih 53-32. Svi smo mislili da je gotovo, no Šiprak koji je do kraja postigao 34 koša jednostavno nije dao da u miru pratimo utakmicu. Na kraju iskustvo Petrovića i Poljaka bilo je presudno. Ovaj „Quattro“ daje dodatno motivaciju. U sljedećoj fazi natjecanja Ludbrežani dočekuju slavonskog predstavnika, „Borovo“ ili „Požegu“. Samo još da navedemo kako je nakon ovog susreta bila prava fešta u jednom ludbreškom kafiću. Repertoar pjesama koje su zapjevali igrači bio je raznolik; od Thompsona, Dalibora Bruna, Nede Ukraden, a višekratno je i to zborno izvedena himna košarkaša „Zajedno do pobjede“.

U prvenstvu nije sve gotovo iako imamo dva poraza. “Radnik“ će iako zasad bez poraza teško preživjeti sezonu sa 5 kvalitetnih igrača, poglavito na vanjskim pozicijama. Logikom, bit će tu za njihove igrače neizostavne obveze, pokoja ozljeda, a i božica sreća možda otiđe na drugu stranu. „Međimurje“ ima jedan poraz, tako da je eventualnom pobjedom u Čakovcu u drugom dijelu u dohvatu. I za kraj veseli povratak ljudi na tribine. Od 150 do 400 ljudi čine košarkaše najgledanijim sportašima u Gradu.

Neven Jerbić

kog kadra i ostvarivanje cilja ŽRK LUDBREG, a to je pozicioniranje kluba u vrh trećeligaškog natjecanja.

Generacija igračica 2002. godišta prelazi u mlađe kadetkinje i nastavlja natjecanja u već spomenutim ligama čime se uspostavlja kontinuitet rada s mlađim dobnim skupinama što je također jedan od dugoročnih ciljeva kluba.

NK Podravac iz Sesveta jesenski je prvak 1. lige NS Ludbreg. Naslov pobjednika jeseni Podravac je osigurao već u pretposljednjem kolu na gostovanju u Velikom Bukovcu.

U sezonu ekipa je ušla pojačana Nikolom Međimorcem, vrsnim strijelcem, pristiglim iz Plitvice Selnik. Uprava klu-

Nogometašice i dalje uporne

Igračice ŽNK „Podravina 02“ i dalje pokazuju izuzetnu upornost. Klub se i dalje natječe u 2. HNL za žene uz djevojke iz Cestice, Lepoglave, Pule, Rijeke i Vrbovca. Treba objektivno snaći snage za otputovat na ta daleka gostovanja i natjecat se s klubovima iz mnogo većih gradova.

Nažalost Ludbrežanke su polusezonu završile na posljednjem mjestu, oslanjajući se uglavnom na iskusnije igračice.

A imali onih mlađih zapitali smo neumornu voditeljicu kluba Tamaru Čanaki;

SPORT

30. studenog 2015.

30. studenog 2015.

„ Polako pristižu one mlađe iz Škole nogometa koja djeluje pri „Podravini“. Ima ih i koje dolaze iz muških nogometnih klubova iz našeg područja. Trebat ćemo izgleda još malo pričekati na pomladak“.

Ekipa se trenutno na treninzima okuplja jednom do dva puta tjedno i utakmicama koji se organiziraju na Gradskom stadionu u Ludbregu i čeka bolje dane uz veliku pomoć Nenada Matijašeca iz Sigeca. Kad samo pogledamo u dvorište preko, u Međimurju, Čakovcu i Goričanu djeluju dva prvoligaša…

Neven Jerbić

Jesen nogometašima Podravca

ba na čelu s predsjednikom Josipom Vađuncem i tajnikom Krešom Vađuncem dovela je i iskusnog trenera Nevenka Herenčića.

Pravedan i čvrste ruke Herenčić je uspio u vrlo kratkom vremenu promijeniti sustav igre koji je ekipu Podravca vratio na vrh prvenstvene ljestvice.

Podravac je u 12 prvenstvenih utakmica osvojio 26 bodova ostvarivši 8 pobjeda, 2 neriješene utakmice i ubilježio 2 poraza, a ujedno je i najefikasniji ligaš kojeg po običaju predvodi stroj za golove Mladen Vađunec, te je sa 17 postignutih golova prvi strijelac lige.

Igrači su bez pogovora marljivo treni-

rali, pa je klub ove jeseni ostvario najbolji rezultat u kupu u povijesti plasmanom u četvrtfinale Županijskog kupa ŽNSa Varaždin. U utakmici protiv zadnjeg pobjednika kupa Bednje iz Beletinca pružen je snažan otpor ponajboljem županijskom prvoligašu sve do samog kraja utakmice.

16

ZADNJA

30. studenog 2015.

Najstariji navijač Podravine

Julio Drvar – Zulfi sa svoje 84 godine najstariji je navijač NK Podravina. Još uvijek prati sve domaće utakmice i ne propušta niti jedan trening. Tu na tribini redovito se sastaje s društvom koje uz kavicu prepričava zanimljive i šaljive dogodovštine iz nogometne mladosti te raspravlja o uspjesima i porazima ludbreških nogometaša.

-Kad smo kompletni obično nas je petero: Josip i Neno Perin, Branko Radaković, Zdravko Kišiček i ja. Mene najviše zezaju jer imam stojadina starog 27 godina, a prošao sam svega 65 tisuća kilometara što u prosjeku godišnje iznosi 2400 km.

To čak i nije loš prosjek s obzirom da u posljednje tri godine prelazim oko 600 km godišnje ili manje od 2 km dnevno – šali se Julio.

Kako je naš sugovornik stariji od 80 godina mora češće produljivati vozačku dozvolu. Nedavno je bio na liječničkom pregledu u Koprivnici.

-Pitala me doktorica da li pijem. Rekao sam joj da već 25 godina ama baš svaki dan prije ručka suknem O.3 dl 'ljute vodice' iz 'pollitrenke'. Nije joj se činilo tak strašno dok joj nisam izračunao da je to 10.8 litara godišnje ili ukupno 280 litara.

Ipak, jedino sam ja dobio produljenje vozačke na čak tri godine. Svi ostali su dobili manje i uopće nisu dobili – pojasnio je Julio.

Njegovi kolege imaju šaljivi dodatak ovoj priči pa kažu da je doktorica Zulfiju rekla kako ne smije prestati s ovom navikom kao ni s pušenjem jer bi to mogao biti negativni šok za njegov organizam. Supruga pak Marija Gerić – Cinca jednako je stara kao njen suprug i ne može ionako doći na kraj s njim jer Zulfi slabo čuje. A Zulfi je u mladosti bio pravi frajer i plava devetka Podravine. Da je tada bilo mobitela zasigurno bi ga imao, a sada ga ne treba pa ga niti nema.

-Prvu utakmicu sam odigrao 1950. godine i to u Ljubljani protiv vojničkog kluba Rakek. Prestao sam 1964. kada sam čuo da su mladi igrači rekli 'Kad bu već jemput ovaj stari prestal igrati' iako sam još zabijao golove. Čak 29 mojih kolega koji su igrali sa mnom u tih 15 godina nije više među živima – rekao je Julio.

U sjećanje mu se najviše urezala pobjeda u posljednjem kolu prvenstva 3.B zone 1961. godine protiv do tada vodeće Mladosti u Zaboku. Podravina je bila posljednje plasirana i te godine je ispala iz lige, ali je u toj utakmici pobijedila iako je samo jednom prešla centar. Gol je postigao Drago Novak i tako omogućio Orotex Oroslavlju osvajanje naslova prvaka.

Julio Drvar je na svakom treningu Podravine -Ima još puno zanimljivosti i neobičnih događaja. Tako smo npr. u Đurđevac putovali vlakom. U utakmici sam u jednom trenutku išao sam na vratara koji se okliznuo i pao.

Ja sam uputio loptu prema praznom golu i bio siguran da će biti pogodak. Okrenuo sam se prema centru i počeo slaviti, međutim lopta je pogodila stativu. Smijao se cijeli stadion, a posebno moji suigrači. Na povratku smo zakasnili na vlak u Koprivnici pa smo krenuli po pruzi pješice. Kad smo konačno nakon cijelo-noćnog pješačenja umorni došli ujutro u Ludbreg na travničkom mostu nas je pretekao jutarnji vlak – prisjeća se Julio.

Nekad se igralo samo s jednom loptom 'na žnirance'. Ako se lopta izbušila, utakmica je bila u prekidu tako dugo dok je oružar Miško Juran nije zakrpao i zašio. Nakon utakmice išlo se jest i pit upravo u Zulfijev ili pak u vinograd Mileka

Vozi “Stojadin” star 27 godina

Josip Perin, Julio Drvar i Branko Radaković, najvjerniji navijači Podravine

Cimermana.

-Kad sam imao 15 godina odrezao sam svoje duge hlače ispod koljena jer se tada kratke hlače nisu mogle kupiti. Krojač Stjepan Kancijan – Žiga i kapar Vlado Fotak – Fuki su to vidjeli i rekli: 'Gle, ima zulfi hlače!'. Od tada sam ja već 70 godina Zulfi – rekao je Julio.

Do prošle godine Zulfi je išao s kolegama i na svako gostovanje nogometaša Podravine. Ove jeseni bio sam jedino u Bjelovaru baš kada smo izgubili sa visokih 2 : 7 iako smo vodili 1 : 0. Kako crveni stojadin 'skala 55' pali od prve i prolazi tehnički bez problema naš sugovornik će zasigurno još par puta ići na produljenje vozačke. Sasvim smo sigurni da će odigrati i još puno partija preferansa s Josipom Perinom i Uglješom Špikićem te odgledati puno pobjeda nogometaša Podravine.

Dražen Vađunec