Ln 104

LIST GR ADA LUDBREGA BESPLATNI PRIMJERAK 23. PROSINCA 2015.

BROJ 104 / GODINA X.

CINKUŠ ADVENTSKI

SREDNJA ŠKOLA LUDBREG Ekipa SŠ Ludbreg u kojoj su bila dvojica CNC operatera Srednje škole Ludbreg (Antonio Vlahović i Dean Copan) osvojila je prvo mjesto u kategoriji CoSpace.

Str. 6

BOŽIĆ U BAKINOJ HIŽI Božićna izložba u Bakinoj hiži bila je prilika i za predstavljanje novog suvenira.

– Naš novi suvenir je kolač, ludbreški kolač kojeg je izradila naša sugrađanka ...

Str. 9

HRVANJE Str. 12. - 13.

SRETNI VAM BLAGDANI

IVA GERIĆ I mene je iznenadilo ovo postignuće u Senti. No idem dalje, pred menom je nadam se velika karijera. Malo sam još premlada za Olimpijske u Riu, no Olimpijada u Tokiu 2020. nekako mi izgleda dohvatno...

Str. 23

KOŠARKA KK GRAFIČAR I tako završena je još jedna sezona ludbreških košarkaša na koje smo višekratno bili ponosni i u kojoj je posebno dobro odjeknula nova himna „Zajedno do pobjede“ koju je sjajno otpjevao Pero Galić, frontmen Opće opasnosti...

Str. 22

AKTUALNO

Nakladnik: POU “D. Novak“ Ludbreg Glavni urednik: Iva Havaić Grafički urednik: Miroslav Vađunec Redakcija: Darko Skupnjak, Branko Dijanošić, Iva Havaić, Željka Namesnik, Neven Jerbić, Dražen Vađunec Kontakt: POU “D. Novak” Ludbreg,

Trg Sv. Trojstva 19

Telefon: 042 / 306 131

Fax: 042 / 306 068

e-mail: ludbreske-novine@pou-ludbreg.hr dskupnjak@pou-ludbreg.hr Tisak: Tiskara Zagreb

65

2707 /1

408 407 406 405

403

431/1 455/2

454/2

ZAŠTITNE ZELENE POVRŠINE

IS IS

INFRASTRUKTURNA NAMJENA

363

399

ICA

367

2702/1

446/2

2

440/2

I

3959/2

381

KITRO

502

501/1

2720

/2

388

389

3952

/5

IS

Z

499

/3

/3

519/2

3954/3

693/5

336/1

325

I

/1

potpis

Pravna osoba koja je izradila plan:

333

326

321

307

318

potpis

Darko Martinec, dipl.ing.arh.

317 314

312

2698

Darko Martinec, dipl.ing.arh.

M.P.

Odgovorni voditelj izrade nacrta prijedloga:

386/1 315

Odgovorna osoba:

Pečat pravne osobe koja je izradila plan:

323

322

320 319 316

386/2

Odgovorna osoba za provođenje javne rasprave:

đ

324

Stručni tim u izradi plana:

Darko Martinec, dipl.ing.arh.

Vitomir Štokić, dipl.ing.arh.

Maja Martinec, dipl.ing.arh.

311

2699

310

694

2720

343

M.P.

313 2697

3956

501

Pečat tijela odgovornog za provođenje javne rasprave:

519/1 2720

406

383

387

Javni uvid održan:

339/2

378

384

390

1 : 2000

Odluka predstavničkog tijela o donošenju plana:

Javna rasprava (datum objave):

334

377

380/2

601

339/1

335

373/2 374

382

385

501/4

379/2

501

341/1

340

370

373/1

392

440/1

441/1

369

3962

391

501/3

101

Z

Mjerilo kartografskog prikaza:

1.

Odluka predstavničkog tijela o izradi Plana:

342/1

397

396

395

439/1

2696

3954/4

KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA Broj kartografskog prikaza:

375

376

379/1

393

438

442

443

380/1

394

437

439/2

441/2 3959/1

IS

435 436

3955

449/

Naziv kartografskog prikaza:

345

309

447/2 445/2

430/2

431/2

432

434

448/2

2695

433

Z

352

347

371

429/2

/2

449/3 448/3

502

372

Z

2708 /2

446/1

450/2

Đ

354

351 349

368

VARAŽDINSKA ŽUPANIJA

Naziv prostornog plana:

406

353

366/ 1 2 366/ 3

Županija:

Jedinica lokalne samouprave:

356 501

366/

398

2707 /2

447/1

453/2 452/2 451/2

120 358 357 355

518/ 1

448/1

121

119

364

BENZINSKA

428

CESTA - OB ILAZN

URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA "Gospodarske zone Sjever u Ludbregu"

125 123

122

365

/3

449/1

ZZ

2690

D2

429/1

DRŽAVNA

430/1

126

124

362 NAMJENA PROIZVODNO-POSLOVNA

404

427

454/1

452/1 451/1 450/1

127

/1

409

422 424 425 426

453/1

I

410

423

456 455/1

360

361 RAZVOJ I UREĐENJE IZDVOJENOG GRAĐEVINSKOG PODRUČJA IZVAN NASELJA

62 412 411

421

457

2708 /1

420/1 420/2

458

GRAD LUDBREG

128

GRANICA OBUHVATA

2702/4

Pečat predstavničkog tijela:

Predsjednik predstavničkog tijela:

Renata Potočnik

693/3 3988/2

3952/1

0,25 ha

3952/2

699

101

3953

50m

100m

250m 3952/4

693/4

3956/1 101

1,587.215 kuna. Naime, u prvom krugu ponudu na dala je tvrtka ‘Ameropa - žitni terminal d.o.o.’ kojoj je glavna djelatnost trgovina i skladištenje žitarica i Gradsko vijeće na posljednjoj je sjednici donijelo odluku o prodaji.

Inače, u zoni se mogu graditi proizvodno-poslovni objekti, te uređivati prostori za pogone, poslovne komplekse, radionice, objekti za poduzetništvo, te za komunalno-servisne, trgovačke i uslužne namjene, kao što su skladišta, servisi i drugi.

U novoj Gospodarskoj zoni Sjever moguće je formirati još dvije parcele, velike građevinske parcele za gospodarske potrebe nakon što se od privatnih vlasnika otkupi preostalo zemljište.

Raspisani natječaj za prodaju parcela u GZ Sjever provodi se u krugovima do prodaje nekretnina. Svaki krug natječaja traje po 15 dana, počinje 1. i završava 15. dana u mjesecu, odnosno idući krug počinje 16. i traje do kraja mjeseca. Ako bude ponuda, nakon svakog natječajnog kruga izvršit će se otvaranje radi odabira investitora.

Kupci parcela imat će prigodu ostvariti lijepu olakšicu koju je Grad Ludbreg utvrdio u natječaju. Naime, pri sklapanju kupoprodajnog ugovora odabrani novi vlasnik parcele dužan je uplatiti najmanje 50 posto iznosa kupoprodajne cijene. No, za plaćanje preostalog dijela kupac će imati manju financijsku obvezu razmjerno broju radnika s prebivalištem na području Grada Ludbrega koje će tu zaposliti.

2702/3 2702/2

502

696 3986

Primjerice, 10 posto od kupoprodajne cijene ako će zaposliti do 5 radnika, zatim 20 posto za 6 do 10 radnika, 30 posto kupoprodajne cijene za 11-15 novozaposlenih, pa 40 posto za zapošljavanje 16-20 radnika, te 50 posto od kupoprodajne cijene za zapošljavanje više od 20 radnika koji žive na području Grada Ludbrega. Pored toga, kupac ostvaruje djelomično ili potpuno oslobođenje od plaćanja poreza na tvrtku, komunalne naknade i komunalnog doprinosa što je utvrđeno Odlukom o poticajnim mjerama za razvoj poduzetništva Grada Ludbrega.

Međutim, Grad Ludbreg istovremeno obvezuje investitora da u roku od 8 mjeseci od dana sklapanja ugovora o kupoprodaji ishodi građevinsku dozvolu, a da nakon toga u dvije godine izgradi gospodarski objekt ili barem izvrši znatnije radove, konkretno to znači dovršetak radova na konstrukciji prema prostorno-planskoj dokumentaciji, s potpuno završenim pokrovom i dovršenom vanjskom fasadom.

Time će se spriječiti da gradnja gospodarskih objekata ne traje unedogled kao što je to znao biti slučaj u proteklom razdoblju.

Poznato je da u Gospodarskoj zoni Sjever još nema većeg dijela komunalne infrastrukture. No, u izradi je glavni projekt za rekonstrukciju raskrižja na zaobilaznici kod benzinske pumpe ‘Šilec’ gdje će se urediti ulaz i izlaz u Zonu.

Također je u izradi i glavni projekt za izvođenje prometnica kroz zonu odnosno do građevin-

2700

701/1 502

704

M.P.

2701

ŽELJEZN

697/1

693/2

0

Grad Ludbreg njeguje lijepu tradiciju susreta i druženja pri kraju godine s predstavnicima raznih ustanova, službi, udruga, suradnicima i drugima.

Tako su gradonačelnik Dubravko Bilić i zamjenica Vera Jadanić primili predsjednike vijeća mjesnih odbora i bivše predsjednike gradskih vijeća i gradonačelnike. Prilika je to uvijek da se „pretresu“ prošla razdoblja ali i „pogleda“ prema budućnosti.

Najbrojniji će biti prijem za predstavnike gradskih udruga, političkih stranaka, ustanova, gospodarstvenike grada i druge goste koji se priređuje na dan izlaženja naših novina 23. prosinca u dvorcu Batthyany.

VARAŽDINSKA ŽUPANIJA

359

TUMAČ:

64 63

2690

2706 /1

416 417 418 419

ulica

Ludbreg se oprostio od još jednog svog žitelja koji je iza sebe ostavio trag, Stanka Kišičeka koji je iznenada preminuo zakoračivši u 72. godinu života.

Mnogi ga znaju kao pravog 'Ludbrežanca', što je i bio u pravom smislu riječi. Rođen je u Ludbregu gdje je oženio Ludbrežanku Branku, tu je i proživio čitav radni i životni vijek. Rodio se u Ludbregu 10. studenoga 1944. godine, tu je pohađao i završio osnovnu školu. Školovanje je potom nastavio u Križevcima gdje je završio Srednju poljoprivrednu školu. U Zagrebu je upisao fakultet i diplomirao kemiju i biologiju.

Radna karijera namijenila mu je put u prosvjetu. Prvu godinu radnog staža upisao je 1966. godine u jednoj međimurskoj osnovnoj školi. Nakon samo godinu dana, 1967., vraća se u Ludbreg gdje radi do umirovljenja. Prvih 10 godina radio je u Osnovnoj školi Ludbreg gdje ga generacije učenika pamte kao strogog, ali pravednog nastavnika kemije i biologije.

Potom, 1977. godine prelazi u Narodno sveučilište Ludbreg gdje obavlja najznačajnije dužnosti. Bio je dugogodišnji voditelj Centra za obrazovanje, potom direktor, a neko vrijeme obavljao je poslove glavnog i odgovornog urednika ondašnjeg Ludbreškog lista. Nekoliko mjeseci do odlaska u prijevremenu mirovinu (2000.) radio je i u knjižnici i čitaonici.

Stanko i Branka imaju dvojicu sinova i šestero unučadi, po tri unuke i unuka koje je obožavao.

Njegov jedini, ali pravi hobi bile su njegove gorice iznad Ludbrega, odlazio je gore svaki dan, tu je uživao u radu i druženju.

Po prirodi je bio društvenjak i veseljak uvijek spreman na šalu.

Svima će u lijepoj uspomenu ostati njegova vedra narav i neposrednost, jednostavnost, opuštenost i optimizam.

20 19 18 459

3

Prijemi povodom blagdana

Glavna

(10.11.1944.–8.12.2015.)

Grad Ludbreg je početkom prosinca otpočeo s postupkom prodaje građevinskih parcela u novoformiranoj poslovnoj Gospodarskoj zoni Sjever. Prema rješenju Gradskog vijeća Grada Ludbrega na prodaju su tri građevinske parcele za gospodarsku djelatnost, a početni iznos kupoprodajne cijene u natječaju je 100 kuna po kvadratnom metru površine.

Kako je riječ o parcelama približno iste površine od oko 1,5 hektara to znači da se početni iznos kupoprodajne cijene za svaku parcele kreće oko milijun i pol kuna. Podsjetimo, Gospodarska zona Sjever formirana je nedavno odnosno ove jeseni nakon što je za tu lokaciju izrađen i usvojen Urbanistički plan uređenja prostora.

Grad je naručio izradu važnog prostorno-planskog dokumenta jer je posljednjih godina uočen nedostatak novih gospodarskih zona na području naselja Ludbreg, a i građevinskih parcela u postojećim zonama pošto je formiranje novih zona i nicanje gospodarskih i drugih poslovnih objekata preduvjet za daljnji gospodarski razvoj Ludbrega.

Gospodarska zona ‘Sjever’ obuhvaća površinu od oko 15,5 hektara sjevernije od naselja Ludbreg, na atraktivnoj je lokaciji blizine državne prometnice i željezničkog kolodvora. Zona je sa sjevera omeđena državnom cestom D-2 odnosno obilaznicom, s istoka dodiruje prigradsko područje, a s južne strane graniči sa željezničkom prugom koja zajedno s državnom cestom zonu zatvara prema zapadu. Oko 66 posto površine ili više od 10 hektara zone predviđeno je za objekte proizvodno-poslovne namjene, zatim 2,7 ha ili oko 17 posto planirano je za objekte infrastrukture, prometne koridore, trafostanicu i slično, a oko 2,6 ha ili oko 17 posto predviđeno je za zaštitne zelene površine.

GZ Sjever imat će pet velikih građevinskih parcela za objekte gospodarskih djelatnosti, a sada je na prodaju njih tri koje je Grad objedinio i u njegovom su vlasništvu. Radi se o dvije susjedne parcele na zapadnoj strani nove zone koje se mogu i spojiti u jedinstvenu parcelu od oko 3 ha ako bude takvog interesa investitora.

Treća parcela koja je uz željezničku prugu već prodana za

U Gospodarskoj zoni Sjever na prodaju prve parcele

5 07 Ž2

Stanko Kišiček

Grad Ludbreg ponudio nove građevinske parcele za gospodarstvo

2706

Im memoriam

AKTUALNO

23. prosinca 2015.

23. prosinca 2015.

2706 /2

2

potpis:

Istovjetnost ovog prostornog plana s izvornikom ovjerava:

IČKI KO

2702/5

LODVO

skih parcela.

U Odsjeku za prostorno uređenje komunalne djelatnosti i imovinu Grada Ludbrega doznajemo kako su se komunalne tvrtke ‘Varkom’ i ‘Termoplin’ obvezale u zoni izgraditi vodovodnu odnosno plinsku infrastrukturu o svom trošku. Pored ovih parcela u GZ ‘Sjever’, Grad je istovremeno raspisao natječaj, a Gradsko vijeće je već donijelo i odluku o prodaji građevinske parcele u Gospodarskoj zoni Istok, riječ je o livadi između državne ceste i autopraonice. Početna cijena zemljišta bila je 76 kuna po kvadratnom metru odnosno početni iznos kupoprodajne cijene za čitavu parcelu je 140.600 kuna. Kupac je tvrtka CA Nekretnine iz Čakovca čija je ponuda iznosila 141.313 kuna.

Pored ovih parcela u GZ ‘Sjever’ Grad je raspisao i natječaj za prodaju građevinske parcele u Gospodarskoj zoni Istok, riječ je o livadi između državne ceste i autopraonice. Inače, starim Detaljnim planom uređenja tog prostora parcela je bila predviđena za potrebe gradnje parkirališta kod pogona ‘Belupa’, pa nije mogla ići u postupak prodaje dok je bio na snazi stari plan. No, ta zapreka nestala je donošenjem izmjenama Urbanističkog plana ove godine. Početna cijena zemljišta je 76 kuna po kvadratnom metru odnosno početni iznos kupoprodajne cijene za čitavu parcelu je 140.600 kuna.

Prodaja i ove parcele se također provodi po krugovima svakih 15 dana, a kako doznajemo postoji interes za njezinu kupnju.

Pečat nadležnog upravnog tijela:

2702/6

R

potpis:

M.P.

Ulaganje u obrazovanje je ulaganje u budućnost Grad Ludbreg nastavlja sa stipendiranjem studenata i to u dvije kategorije – za studente koji studiraju za deficitarna zanimanja te za studente slabijeg socijalno-ekonomskog statusa.

Mjesečni iznos stipendije po studentu iznosi 500,00 kn za studente koji studiraju na području Varaždinske županije, Međimurske županije i Koprivničko-križevačke županije, odnosno 700,00 kn za studente koji studiraju

izvan tih područja te 250,00 kuna za učenike srednje škole.– Shvaćamo važnost obrazovanja i tu želimo držati konstantu. Grad Ludbreg i dalje drži najjeftiniju cijenu vrtića u županiji, a od nove godine uvodimo i učenje stranih jezika već u vrtiću bez dodatnih troškova za roditelje.

Tu je i produženi boravak u osnovnoj školi, a novost je da ćemo takav oblik uskoro ponuditi i djeci slabijeg

socijalno-imovinskog stanja.

Uz 30 stipendista koje nastavljamo pomagati u njihovom daljnjem obrazovanju, dodijeljeno je i 13 novih stipendija. – pojasnio je gradonačelnik Bilić.

Studenti će također i ove godine primiti jednokratnu novčanu pomoć, popularno nazvanu „božićnicu“ a podjela će biti 23. prosinca u 10 sati u vijećnici POU „Dragutin Novak“.

Nova dječja igrališta Ludbreg je bogatiji za nova dječja igrališta. Nove sprave postavljene su u romskom naselju i Vinogradskoj ulici, a u skorije vrijeme nadopunit će se i dječje igralište kod same gradske uprave. Za nova dječja igrališta i nadopunu „starih“ izdvojeno je 50-tak tisuća kuna. No veselje s kojom su na dvije nove lokacije igrališta dočekana jednostavno je neprocjenjivo.

Grad Ludbreg i tvrtka Lukom redovno brinu o uređenju dječjih igrališta, uređenjem zelenih površina i zamjenom dotrajalih igrala.

Produženi boravak za djecu slabijeg imovinskog stanja Koprivnički Centar za pružanje usluga u zajednici „Svitanje“ i Grad Ludbreg pokrenuli su zajednički projekt u sklopu kojeg će se djeci slabijeg imovinskog stanja pružiti podrška u obrazovanju. Naime, kroz projekt koji će uključivati djecu s područja bivše ludbreške općine (Ludbreg, Martijanec, Mali Bukovec, Veliki Bukovec i Sveti Đurđ), tijekom tri dana u tjednu bit će organizirani produženi boravak.

– Grad Ludbreg u ovom projektu prvenstveno ima ulogu davatelja prostora dok koprivničko Svitanje preko Ministarstva socijalne po-

litike i mladih osigurava prijevoz, ručak i pedagoga. – pojasnio je ludbreški gradonačelnik Dubravko Bilić. Produženi boravak odvijat će se u Međugeneracijskom centru u Ludbregu koji je otvoren u sklopu europskog projekta Medgen Borza.

– Cilj tog projekt je smanjenje negativnih učinaka demografskih promjena koji se pokušava ublažiti uspostavom Međugeneracijskog središta u kojem se osiguravaju standardizirani programi za suživot generacija, aktivno provođenje slobodnog vremena starijih i

mladih osoba, kvalitetno starenje stanovništva i cjeloživotno učenje.

Projekt koji pokrećemo s koprivničkim Svitanjem također ide u tom pravcu jer za nas u Ludbregu jednostavno je nedopustivo da je nekome zbog socijalnog stanja onemogućeno kvalitetno obrazovanje – rekao je gradonačelnik Bilić.

Zbog zalaganja za djecu i mlade u zajednici, jačanje svijesti zajednice o potrebama djece i mladih koprivničko Svitanje idealan je partner Gradu Ludbregu u projektu koji kreće već iduće polugodište.

Suradnja Grada i koprivničkog „Svitanja“

4

AKTUALNO

Izabrani predsjednici sjednice VMO obnašati Ivana Pomahač, a članovi su Zvonimir Petrinić, Davor Kosec, Stjepan Nikolaus, Eduard Horvat, Tihomir Sobočanec i Nataša Zember.

Za predsjednika VMO Kučan izabran je Žarko Jalšić, za potpredsjednika Stjepan Vukoja, a članovi su Antun Novota, Branko Šimegi i Zlatica Jež.

U Poljancu je za predsjednika VMO izabran Marijan Horvatić, a članovi su Jadranka Happ, Mario Horvat, Renata Šumiga, Damir Jalševec, Martina Balaško i Nikola Tenčić.

U VMO Selnik za predsjednika je izabran Tihomir Horvat, a članovi su Vesna Gradečak, Marija Prebegović, Ivica Horvat, Jurica Božić, Krešimir Horvat i Goran Horvat.

U VMO Vinogradi Ludbreški za predsjednicu je izabrana Katarina Zadravec, a članovi su Anica Katana, Dejan Gizdavec, Ivan Lončarić, Darko Dežić, Željko Zember i Branko Radiković.

Zadnje je konstituirano VMO Hrastovskoga. Za predsjednicu je izabrana Brankica Kovaček, a članovi su David Štefanek, Štefanija Križanić, Mladen Gotić, Irena Lastavec, Marijan Vidović i Branko Gotić.

Najviše predsjednika dolazi iz koalicije SDP-HNS liberalni demokrati, Hrvatski laburisti-stranka rada i Hrvatska stranka umirovljenika (HSU) čija je zajednička lista dobila najviše glasova u 10 naselja uključujući i Ludbreg, te u Poljancu, Hrastovskom, Kučanu, Selniku, Globočecu, Čukovcu, Bolfanu, Slokovcu i Vinogradima Ludbreškim. Žitelji prigradskih naselja i naselja Ludbrega izabrali su u 13 naselja ukupno 83 člana vijeća mjesnih odbora, a samo u dva slučaja došlo je do zamjene mjesnih vijećnika.

Zadaća vijeća mjesnih odbora je planiranje i realizacija aktivnosti od značaja za njihova naselja u naredne četiri godine uz pomoć Grada Ludbrega kako bi svakodnevni život u svojim sredinama učinili ljepšim i ugodnijim.

5

Zelena točka otvorena i u Varaždinskim Toplicama

Dužnosnici u novoizabranim vijećima mjesnih odbora

U prvoj polovici prosinca održane su konstituirajuće sjednice novih vijeća mjesnih odbora nakon održanih izbora. Na konstituirajućim sjednicama izabrani su predsjednici u svih 14 mjesnih odbora što je bila i zakonska obveza do prve polovice prosinca. Neka vijeća mjesnih odbora odmah su pri konstituiranju izabrala i svoje potpredsjednike, dok će u ostalima osobu za tu funkciju izabrati naknadno.

U naselju Ludbreg čije je vijeće mjesnog odbora i najbrojnije jer ima 9 članova, za predsjednika je izabran Krešimir Šalig, a za potpredsjednicu Petra Pokec. Članovi su Nada Špoljarić, Ljuba Horvat, Branka Kišiček, Branko Dobec, Nikola Vidaković, Dražen Filipović i Biserka Stančin.

U vijeću MO Apatija za predsjednika je izabran Tomislav Denačić, za potpredsjednika Zlatko Balaško, a članovi su Davorin Međimurec, Marijan Petrić i Josip Crnković.

Za predsjednicu VMO Slokovec izabrana je Božica Makar, a članovi su Sandra Lenček, Danijel Grabarić, Zdravko Gložinić i Tomislav Skupnjak.

Naselje Sigetec u narednom razdoblju vodit će novoizabrani predsjednik VMO Milivoj Brlek, zatim potpredsjednik Zvonko Kirić, a članovi su Mladen Makar, Dražen Šestak, Zlatko Sova, Zvonko Jadanić i Mladen Jelaković.

U Segovini je za predsjednika VMO izabran Jovica Janković, a Veljko Janković za potpredsjednika, dok su članovi Zlata Fulir Pejaković, Siniša Janković i Davor Turković.

Za predsjednika VMO Bolfan izabran je Vlado Mihalić, a članovi su Marija Vujasinović, Nadica Petrić, Branimir Botak, Krunoslav Petrić, Neven Đurašević i Draženka Huđek.

U Čukovcu je na dužnost predsjednika VMO izabran Valent Pavković, a članovi su Robert Makar, Dušica Kučeković, Ivan Štabi i Franjo Tržec.

U Globočecu će dužnost pred-

AKTUALNO

23. prosinca 2015.

23. prosinca 2015.

REPUBLIKA HRVATSKA VARAŽDINSKA ŽUPANIJA GRAD LUDBREG

Gradonačelnik KLASA: 612-08/15-01/01 URBROJ: 2186/18-01/1-15-2 Ludbreg, 17. prosinca 2015. godine

JAVNI POZIV ZA DOSTAVU NEOBVEZUJUĆIH PROGRAMA/ PROJEKATA ZA SUFINANCIRANJE ADAPTACIJE PRIVATNOG SMJEŠTAJA FIZIČKIH OSOBA U SVRHU PROŠIRENJA TURISTIČKIH SMJEŠTAJNIH KAPACITETA U PRIVATNOM SEKTORU I. Predmet ovog javnog poziva je prikupljanje neobvezujućih programa/projekata za sufinanciranje adaptacije privatnog smještaja u svrhu proširenja turističkih smještajnih kapaciteta u privatnom sektoru. Javni poziv se raspisuje u sklopu Pripreme i provedbe integriranih razvojnih programa temeljenih na obnovi kulturne baštine, raspisanog od strane Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije.

Nakon Ludbrega i Varaždina, Zelena točka otvorena je i u Varaždinskim Toplicama. Sredinom prošlog mjeseca djelatnici Odsjeka za poduzetništvo, turizam i razvojne projekte predstavili su projekt Zeleni krajolik poljoprivrednim proizvođačima s područja Varaždinskih Toplica.

- Cilj prezentacije bio je upoznati poljoprivrednike s navedenog područja s ciljevima, rezultatima te provedenim aktivnostima po projektu Zeleni krajolik, kojeg je proveo Grad Ludbreg u sklopu programa Prekogranične suradnje IPA Slovenija - Hrvatska. – pojasnila je Josipa Grđan, voditeljica Odsjeka.

Kroz prezentaciju, poljoprivrednici su bili upoznati s formiranim tržišno-promocijskim sustavom koji se sastoji od Zelenih točki kao fizičkim mjesta prodaje i promocije poljoprivrednih proizvoda, razvojem alata web tržni-

ce te marketinškog branda lokalno.je. koji je koncipiran i uobličen kroz izrađene promocijske materijale i provedbu edukativnih aktivnosti za poljoprivrednike.

-Toplički poljoprivrednici bili su upoznati s Zelenim točkama te njihovom primarnom funkcijom; prodajom i promocijom poljoprivrednih proizvoda i proizvođača.

Nadalje, upoznati su s konceptom razvoja branda lokalno.je kojemu je cilj promovirati lokalne proizvode više kvalitete te s mogućnostima prodaje i promocije poljoprivrednih proizvoda kroz web tržnicu.-dodaje Josipa Grđan.

Također su predstavljeni alati koji će svima koji će se uključiti u navedeni projekt biti na raspolaganju; pakirnica, hladnjača, potporni infrastrukturalni sustav te im je pobliže predstavljena struktura Zadruge koja se planira osnovati u dogledno vrijeme.

Poljoprivrednici su pozitivno re-

agirali na održanu prezentaciju te je tako u nedjelju 20. prosinca Zelena točka otvorena i u Varaždinskim Toplicama uz sudjelovanje i predstavljanje sljedećih proizvođača: OPG Lastavec, OPG Pajnogač, obrt Lambi, OPG Pokos, Kalničanka d.o.o. i OPG Gotić.

Projekt ”Implementacija marketinškog/promotivnog sustava za heterogene lokalne poljoprivredne proizvode i proizvode visoke kvalitete“, odnosno ”Zeleni krajolik“, projekt je kojeg je Grad Ludbreg realizirao u suradnji s partnerima iz Slovenije, Kmetijsko gozdarska zbornica Slovenije – Kmetijsko gozdarski zavod Murska Sobota, zadrugom Slovensko združenje za integrirano pridelavo zelenjave, Institutom za napredne tehnologije i komunikacije (ITNK) i Razvojnom agencijom Grada Čakovca-ČakRa d.o.o. Radi se o projektu koji se provodio u sklopu Operativnog

programa prekogranične suradnje Slovenija – Hrvatska 2007.

– 2013. godine i djelomično je

Ludbreg subotom, te nedjeljom i blagdanima. Broj vlakova u te dane osjetno je smanjen. Tako subotom imamo 7 linija za Koprivnicu i 6 za Varaždin, a nedjeljom i blagdanom po 4 u oba smjera. Primjerice, nedjeljom i blagdanima iz Ludbrega za Varaždin vlakovi polaze u 6,14 sati, u 8,55, zatim u 16,00 i u 18,24 sati, a u smjeru Koprivnice u 7,15 sati, u 14,49 sati, zatim u 17,31, te u 19,41 sati.

Subotom iz Ludbrega za Koprivnicu vlakovi polaze u 4,54 sati, u 7,15, pa u 10,44 sati, potom u 13,32, pa u 14,49 zatim u 16,29, a posljednji u 19,41 sati.

Iz Ludbrega za Varaždin subo-

tom vlakovi kreću u 6,14, zatim u 8,55 sati, pa u 11,47 sati, u 13,34, potom u 16,00, a posljednji je u 18,24 sati.

Evo i kako je radnim danom od ponedjeljka do petka. Iz Ludbrega za Varaždin ima 11 linija, a vlakovi polaze u 4,55 sati, u 6,14 sati, u 8,55 sati, u 11,47 sati, u 13,34 sati, u 15,12 sati, u 16,00 sati, u 17,15 sati, u 18,24 sati, u 19,42 sati i posljednji u 20,43 sata.

Iz Ludbrega za Koprivnicu ima devet vlakova, a njihov polazak iz Ludbrega je u 4,54 sati, u 5,52 sata, u 7,15 sati, u 10,44 sati, u 13,32 sati, u 14,49 sati, u 16,29 zatim, u 19,41 sati i posljednji u 22,39 sati.

II. Moguće je ostvariti sufinanciranje ulaganja u adaptaciju građevinskih objekata u iznosu do 85% ukupno prihvatljivih troškova ulaganja.

Objekti prihvatljivi za sufinanciranje u sklopu ovog Poziva su: -

objekti za čiju rekonstrukciju (adaptaciju ili prenamjenu iz objekta druge namjene ili bez namjene u object u domaćinstvu) nije potrebno ishoditi građevinsku dozvolu ili

-

objekti za koje je ishođena građevinska dozvola prema važećim zakonskim propisima.

III. Adaptirani objekti odnosno prostorije primarno bi se koristile za pružanje usluga privatnog smještaja u turizmu kao sobe u domaćinstvu, sukladno Pravilniku o razvrstavanju i kategorizaciji objekata u kojima se pružaju ugostiteljske usluge u domaćinstvu (Narodne novine broj 88/07, 58/08 I 45/09).

IV. Radi ostvarivanja mogućnosti sufinanciranja iz točke II. ovog Poziva iz fondova Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije, potencijalni korisnik i Grad Ludbreg sklopit će partnerski odnos.

V. Poslovna podrška fizičkim osobama zainteresiranim za pružanje usluga iznajmljivanja smještaja pružit će se u sklopu Centra za razvoj poduzetništva Ludbreg d.o.o.

VI. Programom je predviđena dodjela bespovratnih sredstava za provedbu adaptacije stambenih objekata u svrhu proširenja smještajnih kapaciteta u privatnom sektoru, s ciljem povećanja broja turističkih dolazaka i noćenja na području Grada Ludbrega.

VII. Prijaviti se mogu fizičke osobe sa stalnim boravištem u Republici Hrvatskoj koje posjeduju nekretninu na području Grada Ludbrega.

VIII. Uz prijavni obrazac sa svim kontakt podacima u kojem navodite svu obaveznu dokumentaciju koju prilažete, obavezno je priložiti i kopiju osobne iskaznice prijavitelja.

Prijavni obrazac mora biti potpisan od strane prijavitelja.

Svaki prijavitelj je odgovoran za potpunost i točnost vlastite prijave. Prijavni obrazac je osmišljen kako bi se prikupile osnovne informacije potrebne za procjenu zadovoljavanja uvjeta Programa.

IX. Rok za dostavu prijava u skladu s ovim javnim pozivom je 31. prosinac 2015. godine. Prijave se dostavljaju na adresu:

Grad Ludbreg Odsjek za društvene djelatnosti i opće poslove Trg Svetog Trojstva 14 42230 Ludbreg Ili na webmail adresu: stancin.erina@ludbreg.hr

Gradonačelnik Dubravko Bilić

Novi vozni red vlakova Od 13. prosinca na snazi je novi vozni red Hrvatskih željeznica. Na stanici Ludbreg doznajemo da će radnim danom od ponedjeljka do petka Ludbregom prometovati 19 putničkih vlakova i dva brza vlaka. U terminima dolaska vlakova ili polaska iz Ludbrega nema većih promjena, kažu u HŽ, radi se o minimalnim promjenama polaska ili dolaska vlakova u odnosu na prethodni vozni red.

No, jedna promjena ipak je nešto veća i putnici na nju imaju ozbiljne primjedbe koje su stigle i do nas. Naime, putnici koji iz Zagreba vlakom 'Podravka' putuju za Ludbreg i Varaždin,

stižu u Koprivnicu u 17,40 sati i po starom voznom redu trebalo je predsjedati u putnički vlak za Ludbreg i Varaždin koji je praktički kretao odmah. No, po novom voznom redu sada putnici moraju čekati na polazak vlaka iz Koprivnice 22 minute odnosno do 18,02 sata kada vlak kreće za Ludbreg gdje stiže u 18,23 sati, dok je po starom voznom redu bio u Ludbregu u 18,01 sati.

Putnici su zatražili da se ukine nepotrebno stajanje vlaka na kolodvoru u Koprivnici pošto nema zapreka da odmah krene prema Ludbregu i Varaždinu.

Druga veća promjena odnosi se na broj vlakova koji voze kroz

sufinanciran od Europske unije unutar Europskog fonda za regionalni razvoj.

6

POHVALJUJEMO

23. prosinca 2015.

PRVI NA NATJECANJU ROBOTIČARA

U OŠ Mate Lovraka (Zagreb), u subotu 5. prosinca održano je natjecanje robotičara u 8 kategorija po pravilima svjetske robotičke organizacije. Radi se o državnom natjecanju jer ukupni rezultati sa dva natjecanja su osnova za prijavu ekipa na svjetsko natjecanje koje se ove godine održava u Njemačkoj, Leipzig od 30. lipnja do 4. srpnja.

Ekipa SŠ Ludbreg u kojoj su bila dvojica CNC operatera Srednje škole Ludbreg (Antonio Vlahović i Dean Copan) osvojila je prvo mjesto u kategoriji CoSpace.

-Uspjeh je tim veći ako znamo da je konkurencija bila velika.

Glavni protivnik u toj kategoriji već je bio sudionik svjetskog natjecanja robotičara, isto tako je državni prvak iz informatike, međutim moji učenici su imali savršenu taktiku i robot je gotovo besprijekorno prošao zadanu stazu. CoSpace je kategorija u kojoj učenici dobiju zadanu stazu, moraju sa prednjim senzorima programirati robota da izbjegne prepreke (ne udari u zid recimo, okreće se optimalno), te sa color senzorima mora prikupljati paketiće (crne, crvene i zelene boje) i nakon što ih skupi 6 mora ih smjestiti u skladište. Pri tom mora izbjeći zamke, mora biti brz, mora imati dobre varijable za boje kako bi prepoznao paket a ne recimo zamku. Robot mora biti autonoman u virtualnom svijetu, mora biti perfektno programiran jer inače senzori su osjetljivi i lako se „izgubi“. – pojasnio je Željko Posavec, mentor i profesor

Srednje škole Ludbreg.

Učenici su vježbali jako puno za ovo natjecanje, trudili se a svaki trud se isplati, dio su i sami odrađivali doma.

-Dolazili su subotom na izvannastavnu aktivnost, školu robotike, koju kao što vidite jako uspješno provodimo u Srednjoj školu Ludbreg. Ekipa Ludbreg (Vilim Stančin i Karlo Čić) osvojila je u CoSpaceu 5. mjesto, dok je ekipa Ludbreg Team (Tomica Namesnik i Nikola Vincek – Ilišević) u kategoriji Rescue Maze osvojila 4. mjesto. Učenici su bili zadovoljni napravljenim rezultatom.

Kao mentor jako sam zadovoljan uspjehom mojih učenika, vidljivo je prema rezultatima škole da Ludbreg ima budućnost u robotici. Još jednom napominjem drugo kolo hrvatskih robotičara iz osnovnih i srednjih škola održat će se u veljači u Ludbregu.

Najbolji će predstavljati Hrvatsku na svjetskom natjecanju ROBOCUP u Njemačkoj.

Cilj izvannastavne aktivnosti robotike je promocija robotike u Ludbregu gradu, koji je otvoren mladim inovatorima, novim tehnologijama, ali i poticanje učenika, mentora i roditelja na važnost ranog usmjerenja djece i mladih ka odabiru i bavljenju tehničkim znanostima, kao zalog za budućnost zdravog i inovativnog društva, konkurentnog gospodarstva.

Zahvaljujem se organizatorima, Ivici Kolariću i domaćinu Jelki Hranjić, prof. na jako dobro domaćinstvu i organizaciji isto tako

se nadam da ću ja u Ludbregu biti jednako dobar domaćin – istaknuo je mentor Posavec.

Drugo kolo natjecanja održat će se u Ludbregu krajem veljače.

Na natjecanje u Zagrebu, prijavilo se 55 ekipa: 112 učenika u pratnji 39 mentora. Natjecatelji su stigli iz Dubrovnika, Splita, Kaštel Gomilice, Supetra, Bola, Jelse, Otočca, Bedekovčine, Budišćine, Štrigove, Karlovca, Križa, Velike Gorice, Kutine, Popovače, Rajića, Varaždina, Ludbrega i naravno najviše prijavljenih ekipa iz Zagreba. Jedna ekipa stigla je iz susjedne Slovenije, Murske Subote te je natjecanje međunarodnog tipa.

Srednja škola Ludbreg na natjecanju je nastupila sa 3 ekipe.

Ekipe su se zvale: SŠ Ludbreg, Ludbreg i Ludbreg Team.

23. prosinca 2015.

LUKOM

7

8

BOŽIĆ

SVETI NIKOLA

Koncert i predstava

Čestitka gradonačelnika Dubravka Bilića

Poštovane sugrađanke, poštovani sugrađani

Posljednji je mjesec u godini, prosinac. Uz ovaj se mjesec vežu riječi radost, obitelj, blagdani, darivanje. Ovo posljednje najviše veseli ono najmlađe. Već na početku mjeseca, 6. prosinca obilježava se blagdan svetog Nikole, a u našoj kino dvorani održana su dva lijepa događaja.

Dan uoči blagdana svetog Nikole održan je program u organizaciji MPZ Podravina. Uz njih na koncertu su nastupila djeca iz dječjeg vrtića „Iskrica-Bernarda Varga“ i „Kaubojke“ iz Koprivnice.

Dan kasnije za dolazak svetog Nikole pobrinuli su se Grad Ludbreg i Turistička zajednica grada Ludbrega. Za najmlađe je priređena zanimljiva predstava u organizaciji skupine „Šareni svijet“, a potom se s vrećom punom bombona došetao najdraži dječji svetac. Ukratko, čaroban i nezaboravan vikend koji je izmamio ono najvažnije – osmijeh na dječja lica!

Projektni dan – „Radost Božića“ Blagdansko ozračje zavladalo je i školskim hodnicima. Na sam dan izlaženja naših novina posljednji je dan nastave u prvom polugodištu.

– Ovaj dan smo malo drugačije zamislili nastavu koja će početi u 12 sati. Nastavni dio bit će u znaku projektnog dana koji ove godine nosi naziv „Radost Božića“ i sve radionice završit će priredbom u gradskoj dvorani koja počinje u 16 sati. – pojasnila je ravnateljica Kristina Stanko.

Trajanju nastave 23. prosinca prilagođen je i vozni red autobusa. Učenici se u školske klupe vraćaju 11. siječnja 2016. godine.

Osnovna škola Ludbreg

Zaključujemo još jednu godinu. Za nas u malim sredinama nijedna godina nije laka jer mi se uvijek iznova moramo dokazivati svojim trudom, radom i zalaganjem.

Srećom, živimo u kraju kojem rad nikad nije predstavljao prepreke.

Ove smo godine učinili mnogo, stoga bih želio najprije zahvaliti svima na potpori. Uspjeh nije naime djelo pojedinca već zajednice. Svatko od nas nastojao je doprinijeti u onome što radi najbolje i zato možemo biti ponosni.

No, upravo takvi lijepi rezultati pomoći će nam i da svladavamo sve ono što nam nosi budućnost.

Ciljeva je mnogo, no vjerujem kako ih vođeni duhom zajedništva možemo lakše realizirati.

Upravo je to zajedništvo i bit blagdana jer sama ta riječ podsjeća nas na obitelj, osmijeh… Budi u nama najiskrenije osjećaje, ono što smo smatrali da je u svakodnevnoj žurbi izgubljeno. Poneseni upravo takvim osjećajima želim da krenemo i u novu godinu.

Zadržimo pozitivna razmišljanja jer naš Ludbreg može biti još „veći“ i još ljepši. Mi u Gradu Ludbregu i dalje ćemo biti otvoreni prema svima, od onih najmlađih do najstarijih, grad tolerancije i razumijevanja jer želimo pomoći svakom sugrađaninu, svatko od vas naša je pokretačka snaga. Želim vam svima od srca čestit Božić, njegova radost, nada i mir neka vas prate i tijekom iduće 2016. godine. Krenimo zajedno i odvažno u stvaranje nove, bolje budućnosti, potaknimo sebe i druge da budemo još bolji, pravedniji i solidarniji.

BOŽIĆ

23. prosinca 2015.

23. prosinca 2015.

Božićna poruka biskupa Josipa Mrzljaka

Božić je događaj i događanje.

On se dogodio u povijesti prije 2015 godina, ali se i danas događa. Bog je želio i želi živjeti s nama ljudima. Želio je biti jedan od nas, želio je zapravo biti u svakome od nas, želio je biti u svakom čovjeku.

Ljudsko i božansko ujedinjuje se u čovjeku kao najizvrsnijem Božjem stvorenju. Kako se to dogodilo u jednom trenutku povijesti, opisuje nam sveti Luka, evanđelist Isusova djetinjstva. Josip i Marija bili su na putu u judejskom gradu Betlehemu.

I dok su bili ondje, navršilo joj se vrijeme da rodi. I porodi sina svoga, prvorođenca, povi ga i položi u jasle, jer za njih nije bilo mjesta u svratištu. (Lk 1,6-7) Za Sina Božjega, već u času dolaska na ovaj svijet nema mjesta među ljudima. Stanovnici Betlehema imaju drugog posla i nemaju ni oka ni srca za trudnu ženu. Možda joj prigovaraju zašto je išla na put

''Daj Vam Bog picekov, racekov, kruha i vina i Božjega mira''. Tim je riječima započeo i ovogodišnji Božić u Bakinoj hiži. Za prisjećanje na već pomalo zaboravljene običaje i ovog puta pobrinule su se žene iz Centra svijeta a izložbu je otvorila Vera Jadanić, zamjenica gradonačelnika.

Unošenje slame u kuću dio je tradicionalnog hrvatskog Božića.

Obično je za to bio zadužen glavni član domaćinstva, a sam čin označava početak proslave blagdana Božića. Članicama udruge „Žene iz Centra svijeta“ osnovni je cilj sačuvati takve događaje od zaborava. – Običaje poštujemo i održavamo ih ovdje u Bakinoj hiži kako oni ne bi nestali. Posebno nas uvijek raduje veliki odaziv posjetitelja. Toplina ove stare hiže, miris starina, pogled na draga nam lica potiče u našem srcu sve najljepše osjećaje. I sama se u svojim prisjećanjima osvrćem na jedan zapravo već nestali svijet kojemu sam pripadala. Misli me odvode na seoski

9

Draga braćo svećenici, redovnici i redovnice, braćo i sestre!

kad je znala da je pred porodom?!

Tko će se sada brinuti za novorođenče?! Zar nemamo dosta svojih briga i svojih poslova?!

Sveti Ivan taj događaj opisuje već teološkim rječnikom.

Svjetlo istinsko, koje prosvjetljuje svakog čovjeka, dođe na svijet; bijaše na svijetu i svijet po njemu posta i svijet ga ne upozna. K svojima dođe, i njegovi ga ne primiše. A onima koji ga primiše podade moć da postanu djeca Božja. (Iv 1,9-12) To je sudbina Sina Božjega kroz svih ovih dvadeset stoljeća života Crkve. Neki ga prepoznaju i prihvaćaju, neki ne žele o tome uopće razmišljati, neki će i u ovo naše vrijeme reći kako su to izmišljotine kojima se zavodi ljude. Neki će pak iz svega toga nastojati napraviti dobar biznis. „Svjetlo istinsko, koje prosvjetljuje svakog čovjeka, dođe na svijet“ – svjetlo je tu. I upravo naši rasvijetljeni gradovi i sela u ovo adventsko vrijeme poručuju

nam da otvorimo oči vjere kako bi to svjetlo rasvijetlilo naše srce i naš razum. Ne smijemo dopustiti da nas ovo blještavilo zaslijepi te nećemo ništa vidjeti i ostat ćemo među onima koji ga nisu primili. „K svojima dođe, i njegovi ga ne primiše.“ Možda ćemo biti kao stanovnici Betlehema i nećemo ga prepoznati u svojim bližnjima, u čovjeku u potrebi i nevolji. I upravo zato nas papa Franjo poziva u Jubilejskoj godini da u Isusu Kristu prepoznamo Boga koji želi biti s nama i među nama. Želi živjeti i u ovom našem svijetu, u našim obiteljima, u našem rastrganom i podijeljenom društvu. Posebno želi biti među ljudima gdje je najteže, gdje su gladni, obespravljeni, prognanici, bolesni, umirući, gdje ljudi trpe nepravdu, gdje su odbačeni i razočarani zbog raznih nepravdi koje doživljavaju. Želi biti među ljudima koji su željni prijateljske blizine, utjehe, razumijeva-

Božić kakav je bio nekad prašnjavi put, kojeg uoči Božića metem šibnatom metlom. Prilazi mi susjeda Kata i „poskrivećki“ iz fertuna vadi buhtlu s pekmezom uz riječi „na pucka, zemi!“ To je samo jedna mala iskrica iz mog teškog, ali bogatog djetinjstva. I danas i uvijek sjećamo se tih dana i poštujemo ih. Budite ponosni što ste sačuvali dostojanstvo i poštovanje prema sebi i drugima! – kazala je na otvorenju Franciska Schubert, predsjednica udruge Žene iz Centra svijeta.

I uistinu Bakina hiža odiše nekim prošlim vremenima, onima mlađima posve nepoznatim. Na stolu starinski kolač, a u zraku miris prošlih vremena. Božićna jelka ukrašena je ručno izrađenim ukrasima – ponajviše cvijećem i lancima. Upravo to cvijeće od krep papira nije samo ukras na božićnom drvcu, već se od njega rade i vjenčići koji se stavljaju oko raspela.

Nakon unosa slame, Bakinom hižom zaorile su se božićne pjesme, a slama razasuta po tlu pod-

nja. Zato papa Franjo već u prvim rečenicama bule u kojoj najavljuje Izvanredni jubilej milosrđa kaže: Lice milosrđa nebeskog Oca je Isus Krist. Otajstvo kršćanske vjere kao da je sažeto u tim riječima.

Milosrđe je postalo živo, vidljivo i dosegnulo svoj vrhunac u Isusu iz Nazareta. (Br. 1)

I u naše vrijeme Bog se objavljuje u Isusu Kristu. Stoga radosno dočekajmo blagdan njegovog dolaska – Božić.

Neka se i po nama pokaže lice milosrđa Boga našega. Tada će nam Božić biti sretan i blagoslovljen što Vam od srca želi Vaš biskup.

Žene iz Centra svijeta

sjećala je na Isusovo rođenje u skromnoj štalici na slamici: „…u štalici prostoj leži djetešce, na slamici oštroj kao janješce…“ Još jedan uistinu lijep događaj u Bakinoj hiži naprosto je najbolja pozivnica za one koje planiraju u idućoj godini.

Novi suvenir – Linzer Burić

Božićna izložba u Bakinoj hiži bila je prilika i za predstavljanje novog suvenira. – Naš novi suvenir je kolač, ludbreški kolač kojeg je izradila naša sugrađanka i članica Božica Burić. Ona ga je osmislila i napravila, stoga i kolač nosi naziv – Linzer Burić. Kolač je napravljen tako da dugo ostaje svjež i ukusan i dodatno će obogatiti našu ponudu suvenira.- rekla je F. Schubert. Predsjednica udruge pozvala je i sve Ludbrežane da ukoliko još nisu članovi udruge, to svakako postanu. Najveća obveza bit će im druženje i prisjećanje na život kakav je nekad bio.

Smjehuljica i Lukom

Zajedno ukrasili božićno drvce Ludbreg je ove godine dobio nove ukrase, centar grada tako je u blagdanskom razdoblju dobio novo svjetleće ruho. Nezaobilazan faktor u ovom dijelu godine su i božićna drvca, a ono postavljeno na Trgu Svetog Trojstva ukrašeno je posebnim ukrasima.

Za ručno izrađene ukrase pobrinuli su se polaznici, roditelji i zaposlenici dječjeg vrtića Smjehuljica na zajedničkoj blagdanskoj radionici dok su im djelatnici Lukoma vrlo rado pomogli da se ukrasi postave na božićno drvce.

Riječ je o simboličnim ukrasima koji su nastali od iskorištenih plastičnih boca, čaša i sličnih materijala.

Veselju prilikom ukrašavanja drvca na Trgu Svetog Trojstva nije bilo kraja, a hladnoću su smanjili ukusni slatkiši.

10

BOŽIĆ

Pokloni za djecu u udomiteljskim obiteljima Veselo je bilo nekoliko dana uoči božićnih blagdana u prostorima Centra za socijalnu skrb Ludbreg gdje su se okupila udomljena djeca i njihovi udomitelji s područja ludbreške regije. Povod je bio lijep, u blagdanskom ozračju na ugodnom druženju djeci su uručeni lijepi i vrijedni božićno-novogodišnji pokloni. Poklone je pripremila 'Zipka', Udruga udomitelja za djecu i mlade Varaždinske županije u suradnji s Centrom za socijalnu skrb Ludbreg čiji su djelatnici svoje goste ponudili kolačima, grickalicama, raznim napicima.

'Zipka' je osnovana prije osam godina s ciljem vođenja brige i promicanja udomiteljstva kao najboljeg oblika skrbi za djecu koja nemaju uvjeta da bi odrastala u svojoj biološkoj obitelji.

-U našoj županiji udomljeno je 263 djece, a mi ćemo podijelit 237 poklona, dok će ostalih 26 podijeliti na svojem području udruga koja djeluje u Ivancu. Poklone će primiti sva djeca udomiteljskih obitelji bez obzira jesu li ili ne naši članovi.

Znalo se događati da gradovi i općine daruju djecu sa svog područja, a u istoj sredini bila su i druga djeca, pa su ostala prikraćena za poklon.

Mi to želimo izbjeći. Svi pokloni su iste vrijednosti, ali su prilagođeni uzrastu djeteta. Trudili smo se da pokloni budu bogati i vrijedni, pomogli su nam dobri ljudi, udruga je imala prodajne štandove i druge aktivnosti da prikupimo sredstva za što ljepše poklone, jako puno donacija došlo nam je preko „fejsa".

Vrlo vrijednom donacijom proizvoda pomogao nam je DM, dok

nam je Kaufland ustupio svoj prostor za prodajni štand. Nažalost, druge tvrtke nisu se odazvale – pojasnila je Nada Furjan, predsjednica 'Zipke'.

Iz udruge ističu kako od samog početka uspješno surađuju sa ispostavama Centara za socijalnu skrb, pa tako i s ludbreškim Centrom, što je i neophodno pošto sustav socijalne skrbi polako napušta glomazne ustanove gdje se korisnicima ne može pružiti dovoljno potrebne skrbi i koji teško funkcioniraju. Sustav udomiteljstva time postaje sve značajniji, a 'Zipka' opremanjem i uređenjem dvije stambene zajednice nastoji mladima iz udomiteljstva omogućiti da tu žive određeno vrijeme i da im se kroz stručni rad pomogne u traženju zaposlenja, te stvaranju životnih i socijalnih vještina za budući samostalni život.

Vrijedne članice 'Zipke' i djelatnice našeg Centra trudile su se da svako dijete dobije primjeren poklon, da bude zadovoljno i radosno za blagdane. Doduše, neki su naknadno podigli svoj poklon jer su srednjoškolci, pa su još imali školskih obveza i nisu stigli na druženje.

–Trenutno Centar ima ukupno 42 smještene djece, od kojih je njih 19 smješteno na području Ludbrega, kod “naših” udomiteljskih obitelji, a naši udomitelji primili su na smještaj i dvoje djece područja drugih Centara. Preostalo 23 djece s našeg područja smješteno je na nekom drugom dijelu Hrvatke. Na području Centra imamo 21 udomiteljsku obitelj za odrasle i 10 udomiteljskih obitelji za djecu.

Podjela poklona lijepa je prigoda za druženje djece, udomitelja, udruge i nas djelatnika Centra, da popričamo i čestitamo blagdane jedni drugima – kaže Sanja Tkalčić Fajt koja u Centru Ludbreg radi upravo na zbrinjavanju djece.

Uvijek se pokušava ukoliko je to moguće da djeca nastave živjeti u sredini koju poznaju, pa im se tu traži smještaj.

-Osim 21 udomiteljske obitelji za odrasle, na području Centra Ludbreg imamo i 10 udomiteljskih obitelji za djecu u kojima je, eto, smješteno stotinjak djece. Nedavno smo uspjeli zadnje dijete iz Doma za odgoj djece smjestiti u udomiteljsku obitelj što nam je bio cilj i raduje nas što smo u tome uspjeli.

Ako k tome dodamo da smo ove godine imali šestero posvojene djece, od čega troje starije dobi od 7 do 12 godina, tada zaista možemo biti zadovoljni ovom godinom. Sve su naše udomiteljske obitelji jako dobre, a djeca su zadovoljna smještajem i odnosom prema njima.

Obitelji imaju punu potporu našeg Centra, a možda je manje poznato da oni imaju godišnje po šest edukacija koje olakšavaju život i udomiteljima i djeci – pojasnila nam je Anica Zember, ravnateljica centra Ludbreg.

Ponekad se čovjek pita: kako i zašto?

Djeca najčešće iz dva razloga odlaze iz bioloških obi-

Centar za socijalnu skrb Ludbreg

telji, zbog zanemarivanja, te kada te obitelji ne mogu više brinuti o njima. Kod nas je samo jedan slučaj srodničkog udomljavanja odnosno kada brigu o djeci preuzmu rodbina ili rođaci, a ostalo su nesrodnička udomljavanja. Neki imaju kontakte s biološkim roditeljima, a neki nemaju. Nekim je biološkim roditeljima oduzeto pravo na

BOŽIĆ

23. prosinca 2015.

23. prosinca 2015.

kontakte s djecom, a drugima nije oduzeto to pravo, ali kako kažu u ludbreškom Centru za socijalnu skrb, oni vrlo rijetko ili uopće ne posjećuju svoju djecu…

Udomitelja za djecu uvijek nedostaje, stoga iz Centra Ludbreg pozivaju sve zainteresirane za bavljenje udomiteljstvom da im se slobodno jave.

Ludbreško sunce U Ludbreškom suncu svaki mjesec nosi nove aktivnosti, programe i projekte. Ipak i njima je nekako posebno pri srcu mjesec prosinac. Mjesec je to radosti, druženja i darivanja.

– Prosinac je posebnost u našoj Udruzi jer ipak je to najljepši mjesec u godini, mjesec ljubavi. To je mjesec u kojem do izražaja dolazi dobrota, plemenitost, sve ono što dobri ljudi nose u svom srcu.

Ozračje toga svega donosi se i u Kuću sunca. – priča Ruža Zlatar, predsjednica Ludbreškog sunca. Štićenike Ludbreškog sunca posjetio je sveti Nikola a kasnije i Djed Mraz.

- Ne zaobilaze nas nikad sveti Nikola i Djed Mraz. Tradicionalno, unatrag pet-šest godina za svetog Nikolu posjećuje nas jedan plemeniti čovjek koji svake godine dolazi s pedesetak poklona i daruje našu djecu. Tako je bilo i ove godine. Marku Živkoviću iz Klagenfurta bez obzira na udaljenost u kilometrima, ništa nije zapreka, dolazi s toplinom u srcu i daruje našu djecu. Tu je i jedna mlada obitelj – Martina i Siniša Orlović koji također svake godine daruju našu djecu. Tom prilikom organiziramo priredbu Šarenog svijeta, dolazi Djed Mraz koji dijeli poklone našim korisnicima a pozivamo i djecu naših donatora i ljudi draga srca koji nam pomažu i koji su uz nas. Tom prilikom podijelimo 80-tak poklona. Valja spomenuti i našu dugogodišnju donatoricu, Šteficu Pavković koja također se pridružuje i daruje nas prigodnim poklonima. – pojašnja-

Prosinac – mjesec u kojem do izražaja dolaze plemenitost i dobrota va predsjednica udruge. Uz posjete ovih za djecu, ali i onih koji su u srcu vječno djeca iznimno važnih ljudi, korisnici udruge daruju druge svojim programima. -Naša djeca vole nastupati, svaki nastup ih raduje, a dužni smo i prema našem gradu koji nam je podrška u radu u financijskom smislu ali je isto tako i mjesto na kojem uvijek možemo dobiti lijepu i toplu riječ i partnerstvo u projektima. Naša obveza je da se nekako odužujemo i sudjelovanje na programima upravo je jedan od načina za to. Uključujemo se u sve programe koji se na nivou grada odvijaju, tako smo se uklopili i u Cinkuš adventski s nastupom naše djece. U ponedjeljak je nastupila naša plesna sekcija, zna se da imamo folkloraše na koje smo jako ponosni. U srijedu nastupa naša dramska sekcija s igrokazom „Isus u svemu“- kaže predsjednica Zlatar.

Rad Ludbreškog sunca nadaleko je prepoznat, vidljivo je to posebno u mjesecu prosincu kada ih posjećuju dragi ljudi ne mareći na prijeđene kilometre, kada ih daruju mlade obitelji i dugogodišnji donatori. Njihov rad prepoznat je prvenstveno zbog raznih već provedenih, ali i projekata u planu koji su ih vinuli u sam vrh ovakvih i sličnih udruga te im osigurali kvalitetu. -Bliži se kraj godine, bez obzira na poteškoće koje vladaju u državi, bez obzira na spominjanu recesiju, mi u Ludbreškom suncu nismo ni na jedan način to osjetili. Uspjela sam posložiti financijski plan tako da bezbrižno spavamo i idemo u daljnje programe i projekte.

Uspjela sam financijskom konstrukcijom zatvoriti kuću Sunčeva zrake a to je ono najvažnije što sam planirala za ovu godinu, tu je zatim nastavak financiranja programa socijalne politike i mladih.

To je trogodišnji plan, sada je druga godina provedbe, a riječ je o 300 tisuća kuna godišnje. I onda nam je stigla najljepša čestitka za kraj godine. Naime, u kolovozu je bio raspisan program Nacionalne zaklade na koji smo se prijavili.

To je kao institucionalna podrška udrugama civilnog društva za razvoj udruge. Po kriterijima nacionalne zaklade mi spadamo u četvrtu kategoriju a to znači najviša kategorija koja je mjerljiva prema ukupnom prihodu za proteklu godinu i prema broju zaposlenih.

U toj kategoriji, prema ovih dana dobivenoj odluci, dobili smo trogodišnju institucionalnu podršku, odnosno do 31. prosinca 2018. godine u iznosu 265.115,00kn godišnje. – s ponosom zaključuje R.

Postoji jedan dan u mjesecu prosincu koji se s velikim značajem obilježava u udruzi Ludbreško sunce, to je 3. prosinac – Međunarodni dan osoba s invaliditetom – To je svakako poseban datum za udruge poput naše, za udruge osoba s invaliditetom. Poznato je da je RH među prvima ratificirala i potpisala konvenciju Ujedinjenih naroda i da iz te konvencije su određena prava koja se primjenjuju i u praksi egzistiraju i kojom su osobama s invaliditetom dana određena prava. Ludbreško sunce uvijek se uključuje u obilježavanje tog dana. Najprije smo na gradskoj tržnici postavili štand, podijelili klipiće i čaj svakom prolazniku koji se osvrnuo. Posebice nas raduje prijem koji je tog dana održan u županijskoj palači kod dožupana Alena Kišića u Varaždinu.

U prigodnom programu nastupala su naša djeca.

Također organizirali smo i izložbu naših radova u predsoblju prostorije za sastanke. Uz nas predstavili su se članovi udruge Sunce iz Novog Marofa i članovi Ivanečkog Sunca. -priča Ruža Zlatar, predsjednica Ludbreškog sunca.

11

Zlatar.

Radost Božića uistinu je velika u Ludbreškom suncu.

No čim blagdani prođu, oni punom parom kreću dalje u ostvarenje novih, važnih ciljeva.

Podsjećamo, Glavna skupština Ujedinjenih naroda je u listopadu 1992. godine na zajedničkoj sjednici, održanoj radi obilježavanja Desetljeća osoba s invaliditetom (1983. – 1992.), usvojila rezoluciju kojom je 3. prosinca proglašen Međunarodnim danom osoba s invaliditetom.

Povijest ovog Međunarodnog dana seže još u 1956. godinu kada se u Belgiji dogodila rudarska nesreća koja je ostala zapamćena kao nesreća s najvećim brojem ljudskih žrtava u nekom rudniku ugljena.

Nakon donošenja navedene rezolucije, UNova Komisija za ljudska prava pozvala je zemlje članice da ističu obilježavanje 3. prosinca: “s ciljem postizanja punog i jednakog uživanja ljudskih prava i sudjelovanja osoba s invaliditetom u društvu”.

Naime, cilj obilježavanja Međunarodnog dana osoba s invaliditetom je postizanje boljeg razumijevanja problema invaliditeta u široj društvenoj zajednici te ostvarenja svih prava koje osobe s invaliditetom imaju, kao i njihove potpune uključenosti u društvo u kojem žive.

12

CINKUŠ ADVENTSKI

CINKUŠ ADVENTSKI

23. prosinca 2015.

23. prosinca 2015.

13

Kuća Djeda Mraza na radost najmlađih posjetitelja

B

ožićni sajam „Cinkuš adventski“ nakon nekoliko je godina ponovo vraćen na Trg Svetog Trojstva. Božićna čarolija započela je 21. prosinca, a danas, 23. prosinca posljednji je programski dan.

– S ponosom mogu reći da smo okupili tridesetak izlagača, to su oni koji su s nama cijele godine na raznim manifestacijama. Riječ je o širokom asortimanu ponude, od hrane, božićnih ukrasa, božićnih poklona. Posebno nas veseli što su nam se pridružile i učeničke zadruge. – pojasnila je Andreja Horvat, direktorica Turističke zajednice grada Ludbrega. Upravo je TZGL zadužena za organizaciju trodnevne manifestacije dok su suorganizatori tvrtka Tentorium, Radio Ludbreg i Grad Ludbreg.

Miris kuhanog vina za koje se pobrinula Ludbreška vinska cesta i ukusna hrana proširili su se središtem Ludbrega i naprosto mamili posjetitelje. „Cinkuš Adventski“ božićni je sajam koji se u Ludbregu održava unatrag nekoliko godina, a kreiran je da nudi pravi ugođaj i atmosferu sa željom da se ponudi mnoštvo pravih sadržaja. Želja je da posjetitelji dok šeću gradom osjete kako raste radosno očekivanje najljepšeg blagdana u godini. Svakog dana, oni najmlađi, ali i malo veći svoje želje mogu prenijeti Djedu Mrazu koji u posebnoj kućici rado porazgovara sa svakim posjetiteljem.

– Cilj nam je da posjetitelji u svakom kutku sajma pronađu nešto za sebe. Novost je Kuća Djeda Mraza koja je iznenađenje za one najmlađe.

Pokazalo se to kao pun pogodak, djeca se fotografiraju s Djedom Mrazom, šapću mu svoje želje, a osmijeh na lice izmamili smo i onima starijima. Ovo je jedan iskorak u organizaciji sajma, nije bilo jednostavno preseliti dio njegove kuće iz Laponije, no mislim da možemo reći da smo uspjeli u tome.

Cijeli prostor sajma na Trgu Svetog Trojstva zapravo je zamišljen kao jedan mali grad, posebno osvijetljen i nadam se da su posjetitelji zadovoljni, te da će nam se pridružiti u što većem broju i danas, posljednjeg dana našeg božićnog sajma. – zaključila je A. Horvat.

Još jedna novina u ovogodišnjem božićnom sajmu „Cinkuš adventski“ jest sudjelovanje udruga, zadruga i dječjih vrtića s područja susjednih općina – Martijanec, Mali Bukovec, Veliki Bukovec i Sveti Đurđ koje su se predstavile bilo kroz izložbeni ili programski dio. Upravo tom kulturno-umjetničkom dijelu programa mnogi su se najviše veselili. Svoj program već su izveli dječji vrtić Smjehuljica, dječji vrtić Radost, folklorna skupina udruge Ludbreško sunce, predstavile su se općine Mali Bukovec i Veliki Bukovec, blagdanski program izveli su članovi udruge Lun-Mla iz Lunjkovca dok su se za ukusan grah pobrinuli ludbreški vatrogasci.

Drugog dana program su priredili učenici Osnovne škole Ludbreg, dječji vrtić Iskrica-Bernarda Varga, općina Martijanec, KUD Martijanec, općina Sveti Đurđ, KUD Juraj Lončarić iz Hrženice te vokalna skupina Pajdašica KUD-a Anka Ošpuh, a glavni kuhari bili su ludbreški ribiči.

Danas, posljednjeg dana sajma blagdansku predstavu priređuje udruga Ludbreško sunce, zapjevat će članovi Pjevačkog društva mladih Trinitas, zaplesat će Ludbreške mažoretkinje i Twirling klub Ludbreg, a na samom kraju Betlehemsko svjetlo uz prigodan program podijelit će Odred izviđača Ludbreg. Gastronomsku deliciju pripremaju članovi Lovačkog društva Srnjak. Program počinje u 17 sati.

Program su otvorili najmlađi Ludbrežani

Ovogodišnji Cinkuš adventski ima sasvim drugačiji koncept, odnosno zamišljen je kao mali grad

BLAGDANSKI PROGRAMI U GRADU LUDBREGU 21. – 23. prosinca 2015. (pon-sri)

„Cinkuš adventski – radost darivanja“ – ludbreški božićni sajam na Trgu Sv. Trojstva – 16 -19 sati 26. prosinca 2015. (subota) – 18 sati Blagdanski koncert Pjevačkog zbora Župe Presvetog Trojstva, gosti: Trinitas i župni Dea Orehovec i Djed Mraz

dječji zbor – Pastoralni Centar Ludbreg 27. prosinca 2015. (nedjelja) – 18 sati Blagdanski program Ludbreških mažoretkinja i Twirling kluba Ludbreg – kino dvorana POU Ludbreg 3. siječnja 2016. (nedjelja) – 18 sati

Ukrašena je i gradska fontana

Blagdanski koncert KUD-a „Anka Ošpuh“ – kino dvorana POU Ludbreg

Betlehemsko svjetlo upalite na trgu Na kraju Božićnog sajma navečer 23. prosinca, ludbreški će izviđači na Trg Svetog Trojstva u Ludbreg donijeti Betlehemsko svjetlo, te će ga uz prigodnu poruku darovati građanima. Prije toga izviđači su Betlehemsko svjetlo čuvali do posljednje, četvrte nedjelje Adventa, kada su ga prenijeli u sve župe ludbreškog kraja. Prije toga na svečanosti otvaranja vrata milosrđa katedrale u Varaždinu, bilo je više stotinu izviđača i skauta Varaždinske i Međimurske županije, među njima su bili i ludbreški izviđači.

Na kraju mise svjetla izviđači iz varaždinskog Odreda "Sirius" predali su Betlehemsko svjetlo biskupu monsinjoru Josipu Mrzljaku.

Hrvatski izviđači su Betlehemsko svjetlo preuzeli od donositelja iz Betlehema u Beču, zajedno s izaslanstvima izviđača iz tridesetak zemalja Europe, donijeli ga u zagrebačku katedralu dan ranije, unijeli ga u Hrvatski sabor i u Ured predsjednice Republike.

Betlehemsko svjetlo prekrasan je i istinski simbol Božića, pali se na

danas vječnom plamenu u bazilici, na mjestu nekad štalice Isusova rođenja u Betlehemu. Prekrasna tradicija pokrenuta je iz Austrije 1986. godine tijekom humanitarne božićne emisije državne televizije kada je jedna gledateljica u znak zahvalnosti svojim darovateljima poklonila svjetiljke. Pritom je pokrenuta ideja da jedan dječak ode u Betlehem i u štalici Isusova rođenja upali svjetlo i donese ga u Austriju.

Ideja je provedena u djelo, a tri godine kasnije uključuju se i izviđači.

Ideja Betlehemskog svjetla mira prihvaćena je u mnogim zemljama Europe. Svake godine u vrijeme Došašća u Beču se okupe izaslanstva izviđača iz Europe i na ekumenskom slavlju upale svjetla na svjetiljci donesenoj iz Betlehema i odnose ih u svoje zemlje. Na svečanosti u Beču uvijek su prisutni predstavnici više vjerskih zajednica - katolici, evangelici, pravoslavci i drugi. U pojedinim državama u akciji sudjeluju organizacija Crvenog križa, vatrogasci, humanitarne i druge udruge, građani svjetlo

dalje prenose u crkve, bolnice i domove u želji širenja pozitivnih vrijednosti.

Nije naodmet podsjetiti da je Betlehemsko svjetlo prvi put u Hrvatsku stiglo ratne 1991. godine kada ga je iz Beča osobno donio tadašnji predsjednik hrvatske Vlade Franjo Gregurić, a već godinu dana kasnije tu su obvezu na sebe preuzeli hrvatski izviđači, a pokroviteljstvo nad akcijom preuzeo je i ostao svih idućih godina Hrvatski sabor.

Svjetlo simbolizira dolazak Isusa - Svjetla svijeta i sina Božjeg čijim je rođenjem obećan mir svim ljudima dobre volje. Zato svijetlo iz betlehemske štalice nosi u sebi poruku mira i ljubavi, nade i vjere, podsjeća da ljudi dobre volje žele mir i dobro jedni drugima, te na našu zadaću da širimo mir među ljudima.

Na plamenu Betlehemskog svjetla građani mogu upaliti svoj lampaš i u svoje domove do svojih bližnjih ponijeti poruku mira, ljubavi i dobrote.

–Svim na zemlji mir veselje…

Brojni posjetitelji na Cinkušu adventskom

Ples polaznika dječjeg vrtića Radost

Nakon programa posjetitelji su uživali u razgovoru

U prodajnom dijelu sajma može se naći sve od knjiga...

... cvijeća, božićnih ukrasa i božićnih poklona

14

ZANIMLJIVOST

ZANIMLJIVOST

23. prosinca 2015.

23. prosinca 2015.

LUDBREG U OBJEKTIVU

15

Ja sam ponosan na naš Ludbreg i na svoje 'ludbrežanstvo'.

Imamo najbolje susjede na svijetu

Željko rodom iz Splita i Francuskinja Melanie, naši novi sugrađani

P

rije godinu dana završili su potragu za mjestom gdje će živjeti i pokušati ostvariti svoje planove. Otišli s Visa i došli k nama. Dok većina želi u što veće urbane sredine i odlazi u veće gradove, Splićanin Željko Hajsok s diplomom Glazbene akademije iz Graza i Melanie Munsch iz Francuske s diplomom Kazališne akademije, postadoše žitelji naselja Čukovec, Grada Ludbrega.

-Prošli smo putešestvije, bili malo u Francuskoj, u Splitu, na Visu. Potraga za domom trajala je četiri godine otkako se rodila najstarija kći. Tražili smo mjesto gdje će se nesputano igrati u zemlji, ljubavlju osjećati povezanost sa zemljom, biti gola i bosa, gdje će bezbrižno uživati u djetinjstvu. Ono što bi nam odgovaralo u Splitu i okolici nismo si mogli priuštiti. Kako dosta putujemo naišli smo na ovaj kraj. Tražili smo mjesto gdje ćemo spustiti kufere, a ispalo je da je to mjesto baš tu – priča nam Željko. Što ih je privuklo?

-Svaka čast klimi u Splitu, Visu koji je kao raj zemaljski, ali ni more više nije čisto kao nekada.

Nije bila laka odluka. Znamo da na našoj planeti nema savršenog mjesta za život, ali meni je gotovo savršeno. Kad sam vidio ovu prizemnicu, prekrasnu trešnju u velikom dvorištu, potok iza dvorišta. Privukla me ta energija, meni je bilo neodoljivo. Ljudi, pa ovdje pijemo prirodnu izvorsku vodu, imamo i svoj bunar s čistom zdravom vodom, a i svoj vrt koji nas hrani!Nisu to jedini razlozi dolaska Željka i Melanie s tri njihove kćeri kojima su nadjenuli neutralna imena – Veda (5) je majka mudrosti, Shanti(3) unutarnji mir, a Lila (8 mj.) - istina.

-Za djecu je bolje i ljepše da odrastaju i razvijaju se u ovoj sredini . Lijepi i mali Čukovec i Ludbreg, u prekrasnoj prirodi.

Žao mi je to reći, ali Split više nije ono što je bio, djeca tamo nemaju više uvjeta za zdravo razvijanje, za odrastanje kakvo smo imali nekada. Usred Ludbrega naiđeš na cjevasta zvona koja sviraju tonove Ode radosti, dječja igrališta su na svakom ‘kantunu’, puno zelenila i cvijeća, raslinja, a sve čisto. Meni je to bio znak da netko brine o gradu, misli na djecu i mlade. A još upoznate i susjede, a susjedi kakve mi imamo najbolji su na svijetu.

Nećete naći boljih, pomažu nam u svemu. Kad me moji Splićani pitaju zašto sam odabrao baš tu, odgovorim: Ludbreg je centar svijeta! Doznao sam da moje prezime tu nije strano. Tata kaže da je djed bio rodom iz obližnjeg Tužnog iz obitelji s 13-ero braće koja se razišla po svijetu. Dakle, moje obiteljsko stablo potječe odavde, pa ispada da sam se vratio korijenima.Melanie sasvim dobro govori hrvatski, u Splitu je pohađala tečaj, a brzo usvaja jezik. Baš je dovezla kćeri iz vrtića Smjehuljica kojeg pohađaju Veda i Shanti.

Otkriva kako je počeo njihov zajednički život.

-Sreli smo se u Francuskoj prije sedam godina. Grad Carney bio je domaćin festivala uličnih zabavljača na koji smo došli izvoditi predstavu svaki sa svojim ansamblom. Poslije smo ostali 10 dana raditi jednu zajedničku predstavu i tako se zbližili. Kasnije me pitao da dođem živjeti u Split, pa sam razmišljala i došla nakon dva mjeseca. Dobro je bilo tamo, klima, a i hrana su mi odgovarali jer je puno domaćeg povrća.

Ovdje se hranimo iz vrta jer smo vegetarijanci – kaže Melanie.

Imali velikih razlika između Hrvatske i Francuske?

-Neke stvari su tu bolje, a neke u Francuskoj. Hrvatska mi se sviđa, pa ostala sam je li tako? Najviše mi nedostaju knjige i druga literatura na francuskom jeziku. No, često odlazim u Francusku, bila sam

Potraga za domom trajala je četiri godine, a napokon su ga našli u - Čukovcu nedavno, a idemo opet u siječnju.

Vedu smo jednom ostavili mjesec dana, dobro je to za razvoj, da uči jezik kroz kontakt s drugom djecom. Željko s kćerima priča hrvatski, a ja francuski, pa uče oba jezika – kaže Melanie.

Njihova razmišljanja, životne odluke, ali i zanimanja ipak nisu svakidašnja. Iako oboje profesori, Željko profesor glazbe-udaraljki (nije nam ni rekao da je svirao bubnjeve u grupi Đavoli Nene Belana, a kasnije i u Dalekoj obali s Marijanom Banom), kasnije je 10 godina bio predavač u glazbenoj školi. Melanie je u Francuskoj radila u kazalištu. Ostavili su poslove u struci radi – cirkusa.

-Cirkus je život, a život je cirkus. Radimo to što volimo. Melanie je bilo malo žao što je napustila kazalište, dok se ja time bavim 15 godina. Žongliranje s vatrom, hod po štulama, akrobatika, razni trikovi. Specijalnost mi je što se u kotaču promjera 2 metra vrtim, izvodim unutra figure i elemente.

Sve to ide uz primjereni scenski nastup i pažljivo biranu glazbenu podlogu. U Splitu sam prije 15-ak godina osnovao udrugu za kulturnu alternativu mladih HRAM. Želja mi je bila da mladi prepoznaju svoju prirodu i napravimo uvjete da to pokažu. Ako im je sve zatvoreno onda su previše frustrirani. Malo pomalo to je preraslo u centar novog cirkusa, a funkcionira i danas mada smo se mi stariji povukli. Mladi su preuzeli i educiraju nove generacije o cirkuskim vještinama i scenskom nastupu. Želio bih nešto slično pokrenuti i u Ludbregu – kaže Željko.

Njegova udruga je u Splitu pokrenula festival uličnih predstava na kojem nastupaju razni umjetnici, ulični zabavljači, performeri neformalnog umjetničkog izraza, artisti, zabavljači koji nasmijavaju prolaznike.

-Cirkus je nenormalno kazalište, pokušavamo se skloniti od pokazivačke umjetnosti. Kroz

pokret, ples, neverbalni teatar, s cirkuskim atrakcijama radimo predstave u kojima uživamo. Ja najviše volim nastupati na ulici, više nego u kazalištu, meni vam to je kao teatar na otvorenom.I Melanie uživa u tome poslu.

-U cirkusu u našim nastupima posebno mi se sviđa sloboda scene. Izvodimo akrobatiku, akrobalans, ples na svili, a predstave su spoj ‘zvuk, glazbe, svjetla, plesa, akrobatika i cirkuske vještine’. Sve je to dobro za motoriku i tijelo.

U mnogim zemljama cirkus ima status, a posebno u tome prednjači moja Francuska i još neke zemlje. Mi smo i sada u kontaktu s cirkuskom školom u Francuskoj gdje su cirkuski artisti priznati kao umjetnici.

U Francuskoj se puno djece interesira za školovanje za cirkus, na predstave dolaze cijele škole, vrlo je popularan – priča nam Melanie. Željko smatra da naša djeca imaju interesa, ali nemaju uvjeta.

-Kad dođem u Split, djeca me pitaju: ‘Barba Željko, mi bismo htjeli raditi u cirkusu!’ Dakle, interesa ima, ali za to nemamo škole. Trebamo pokrenuti školu za ovu umjetnost. To je u Hrvatskoj u povojima, pokušavamo inicirati da se postavi na noge.

Moramo imati primjerenu školu i obrazovani kadar za cirkuske vještine, ali i sociologe, psihologe i druge, dakle, prave stručne kadrove. Ušli smo u EU i vjerujem da će se i kod nas stoga priznati naš rad kao struka, da ćemo imati školu na temelju čega će se to napraviti.Melanie i Željko nastupaju od Francuske, Slovenije, širom Hrvatske, gdje god ih pozovu. Nisu ni spomenuli, ali nastupili su u novogodišnjem programu nacionalke (HTV-a). Nekako nam se čini da su poznatiji i cjenjeniji u mnogim sredinama, a mi o našim sugrađanima znamo tako malo. Tek da su u suradnji s Grad-

skom knjižnicom kod besplatnog učlanjenja napravili dvije krasne predstave za prvašiće škola u Ludbregu i Velikom Bukovcu. Agilna ravnateljica Gradske knjižice Edita Kutnjak-Zlatar odmah je angažirala Melanie da vodi pričaonicu na francuskom za najmlađe, a zamolit će je i da preuzme brigu o dramskoj družini Knjižnice. Željko pak ima brojne planove.

-Volio bi u Ludbregu pokrenuti nešto za djecu i mlade, da se mogu kreativno izražavati i razvijati. Za to im treba prostor, sredina koja otvori prozor imat će zdravu zajednicu, novu generaciju i zdravu naciju. Želio sam to napraviti na Visu i uredio prostor, a onda su ga oni prodali ili iznajmili. Ljudi teže samo da bi nešto što skuplje prodali, gdje gledaju samo zaradu.

Trebate nešto dati da bi nešto promijenili na bolje, ako toga nema onda ćemo se i dalje žaliti na to kakvi su mladi, a sami ih sputavamo.

U Gradskoj knjižnici rade puno aktivnosti za djecu i mlade. Kuću smo preuredili i obnovili, a jedan soba je prazna. Tu stavimo projektor i puštamo filmove za djecu i mlade prema uzrastu, svi sjednu na pod i gledaju. Idući put u toj sobi učimo plesu. Želja mi je napraviti kupolu za vježbanje točke s kotačem, a štagalj namjeravam urediti kao malu dvoranu za vježbanje akrobatike. U dvorištu će biti pozornica za dječje nastupe, dakle, pozvati grupe djece- osnovaca da na uređenom prostoru u prirodi dvorišta pokažu što znaju.

Da budu zajedno duh i tijelo. Nadam se da će se ostvariti – otkrio je Željko svoje zamisli.

Melanie i Željko puni su ideja, primjerice, sobu za kćeri uredili su s malim kućicama za njihove stvari, a ‘krovišta’ pretvorili u ležajeve za spavanje. I još puno toga planiraju napraviti između dva putovanja, gostovanja s predstavama.

Jer… -Sve češće bit ćemo ovdje, u Čukovcu. To je sada naš dom.-

U današnje kako se naziva „moderno vrijeme“ nezaobilazan kanal komunikacije, promocije i oglašavanja svakako je Facebook. Stranice su jednostavne za kreiranje, lako dostupne i vidljive, a i sam tvorac stranice jednostavno može pratiti ostvarene rezultate. Nedavno je osvanula zanimljiva stranica pod nazivom Ludbreg u objektivu. Već sam naziv otkriva da se radi o fotografijama Ludbrega, a tvorac stranice je Aleksandar Horvat, zvani Aco. Odakle ideja za pokretanjem ovakve stranice, upitali smo uvijek susretljivog predsjednika KUD-a „Anka Ošpuh“, zaljubljenika u bonsai, a čini se i fotografiju?

–Ideja o ovakvim fotografijama me "progoni" već neko vrijeme. Prvobitna ideja bila je napraviti određeni broj fotografija te pokušati u nekoj prigodi, napraviti nekakvu amatersku izložbu. No vrijeme prolazi, a od svega toga ništa. Moj je profesionalni život vezan uz računala i internet, pa je eto nastao jedan logičan spoj. – pojašnjava Aco i u nastavku otkriva zašto se baš odlučio fotografije predstaviti kroz Facebook.

- Vjerojatno zbog nedostatka vremena, Facebook je socijalna mreža, sve je gotovo, stranica se otvara u svega par klikova, ne treba trošiti vrijeme na dizajn i ostalo, a i prijatelji su tu. Moj pravi fotografski blog je inače na adresi www.fotografski.com, no on zbog nedostatka vremena već nekoliko godina stoji takav kakav je. Vjerujem da ću sve fotografije imati tamo i da će to postati centralno mjesto nekakve galerije, ali tek nakon rekonstrukcije stranica jer su zastarjele. A Facebook će tada biti nadogradnja, tj. za korisnike Facebooka ništa se neće promijeniti. – priča Aco.

Ludbreg, predstavljen kroz fotografije vrlo je brzo naišao na zanimanje mnogih. Upravo s tom idejom, Aco je i pokrenuo ovaj projekt.

- Prije svega ideja je podijeliti neke svoje vizije s drugima. Ja sam rođeni 'Ludbrežanec', nikad nisam živio nigdje drugdje, 50 godina tumaram po ludbreškim ulicama i okolici i čini mi se da nema mjesta gdje nisam bio. A s nekih mjesta Ludbreg izgleda čarobno i drugačije, ako znate kako izgleda inače i svakodnevno.

Kad mi netko tko godinama živi u Ludbregu kaže 'nisam znao da to tako izgleda' onda znam da je stvar pogođena. Ja sam ponosan na naš Ludbreg i na svoje 'ludbrežanstvo'. Drago mi je ako ovim fotografijama mogu pokazati da naš grad u slici možemo doživjeti na drugačiji način, ako smo na pravom mjestu u pravo vrijeme i ako gledamo u pravom smjeru. – priča Aco. Njegov entuzijazam prepoznali su i drugi korisnici ove popularne društvene mreže.

- Na "Ludbreg u objektivu" se više manje "lajka" u tišini, nema puno rasprave, "lajka" se ideja, ponekad i emocija koju nosi fotografija i sve se stvarno svodi na sviđanje. Kao indikator posjeta lajkovi samo pokazuju ima li interesa.

Posebno mi je drago da se sve češće javljaju i ljudi iz iseljeništva.

Vjerujem da ove fotografije njima imaju neku posebnu vrijednost, kao uostalom i svaka druga fotografija zavičaja. – otkriva Aco. Zanimalo nas je i obzirom na naziv stranice, hoće li stati samo na našem gradu .

- Eh da, naslov je Ludbreg u objektivu i toga se zasad držim.

Ali Ludbreg je širok pojam. Moje fotografije nisu jedine fotografije Ludbrega i nisam jedini koji volim ovaj grad.

Pridružio sam se vojsci dobrih ludbreških amaterskih fotografa kako bih dao doprinos nekim svojim viđenjem grada, da možda potaknem nekog da i sam počne fotografirati, a oni koji već fotografiraju da objave svoje radove.

Mene je motivirao rad g. Tomice Letine koji kao fotograf amater također na svom Facebook profilu već godinama objavljuje sjajne fotografije grada i okolice, a isto tako i brojne fotografije nekadašnjeg Ludbrega iz moje mladosti koje je napravio Miroslav Novak. Možda kad se iscrpe ideje počnem malo više tražiti skrivene kutove po okolici i prirodi, a da nekako budu vezane uz Ludbreg. Već sad imam u glavi razne ideje, ali jednostavno trenutak nije dobar, krivo je godišnje doba, nemam vremena ili nešto drugo. Ima još materijala.

Moglo bi se reći da nemam neki poseban plan. Godišnja doba će se mijenjati, pojavit će se novi zanimljivi detalji. Možda s vremenom malo usporim ili promijenim objekte interesa, tko zna...

U svakom slučaju, jednog dana ću morati srediti sve svoje amaterske fotografije i napraviti nekakav izbor na jednoj stranici. Tu će Ludbreg biti jedna od tema jer ne fotografiram samo Ludbreg.kaže Aco. Jesu li mu već stigli prijedlozi za suradnju?

– Ako se misli na profesionalnu suradnju, nisam razmišljao o tome, ja sam fotograf hobist kao i brojni drugi Ludbrežani. U mojim fotografijama ima nedostataka, i sam vidim, ali nisam opterećen time, znam da većina ljudi to gleda s jednostavnim osjećajem "sviđa mi se" ili "ne sviđa mi se" i ne obraćaju pažnju na sithe "fotografske neispravnosti". A za tehničke diskusije uvijek imam par prijatelja fotografa, s kojima mogu raspraviti o krivoj kompoziciji, pravilu trećina, stupnju nakrivljenosti horizonta, dubinskoj oštrini, kontrasvjetlu... Za sad imam veliku suradnju s prijateljima i korisnicima na Facebooku, pa svima na toj suradnji zahvaljujem. – zaključuje naš sugovornik.

Aco o fotografiji:

Po prirodi sam kreativac, ali amater. Imam ljubav prema svemu kreativnom. Fotografija me fascinira kao, po nekim definicijama, "smrznuti trenutak".

Prije više godina sam kupio tu kameru, nije top klasa ali funkcionira. To je otvorilo novi svijet. Za razliku od makro objektiva kojim fotografiramo sićušne detalje, teleobjektiv voli prostor i prostranost i volim ga koristiti. U svom poslu se inače bavim dizajnom pa sam prisiljen znati ponešto i o vizualnoj umjetnosti. Fotografija je jedan način za vizualni izraz. Fotografijom možemo pokazati nekome perspektivu kakvu nisu vidjeli, iz neuobičajenog kuta, pravca ili udaljenosti, ili ukazati na detalj kojeg ne primjećujemo, a prolazimo kraj njega svaki dan. Često me to traženje novih ideja pokreće u fotografiji. Pomaže mi i računalno znanje, jer danas je fotografski laboratorij zapravo na računalu. Stoga je ljubav prema fotografiji za mene spoj ugodnog i korisnog, amaterskog i profesionalnog.

Nisam prava osoba za odgovor na pitanje kako napraviti dobru fotku. Profesionalna fotografija zahtijeva puno različitih znanja, iako to danas, u digitalno doba mobilnih telefona s 15 megapixela, ne izgleda tako. Svatko može fotografirati. Ja sam u toj grupi, hobist, vjerojatno ne bih znao niti izmjeriti svjetlo svjetlomjerom.

Samouk sam i znam samo ono što sam pročitao, saznao od nekoga

i što sam spoznao na vlastitom iskustvu i eksperimentima. Činjenica je da je fotografija došla bliže ljudima koji s malo tehničkog znanja mogu napraviti neki rezultat, tehnika radi za njih. Fotografija, kao proizvod, sama po sebi je postala jeftina, a vrijednost joj postoji u nekakvom umjetničkom smislu.

Uvijek sam se pitao zašto dvoje ljudi s istom tehnikom i rezursima naprave različite fotografije? U čemu je razlika između dobre loše fotografije? Je li tehnička savršenost garancija dobre fotografije ili je to motiv, ideja, emocija? Zašto je neka fotografija interesantna, a neka nije? I onda se vraćamo na onu "Boj ne bije svijetlo oružje...".

Prva knjiga koju sam kupio prije 8 godina bila je "Learning to see creatively" Bryana Petersona, druga "Photographer's Eye" Michaela Freemana. Te dvije knjige govore o nama samima, bez kamere, kako gledamo i kako vidimo, koja je razlika između gledati i vidjeti, i kako bismo zapravo trebali kreativno vidjeti ako se želimo baviti fotografijom iz bilo kojih pobuda.

Ako bih trebao dati neki savjet onda bih rekao: Od gledanja i vlastite vizije sve počinje. Kad naučimo vidjeti svoju fotografiju i prije nego je nastala, pretvoriti u očima svoj trodimenzionalni svijet u dvodimenzionalni - to bismo mogli nazvati idejom ili konceptom - onda je ostalo lakše, treba samo tu viziju zabilježiti. Nisam još naučio, ali trudim se.

Za mene fotografija počinje od ideje i oka jer tu počinje kreacija.

Ostalo su eksperimenti, a nakon toga slijedi tehnika ili - ponekad "može popraviti tehnika".

Kao amater i hobist, nisam pritisnut rokovima, a mogu si dozvoliti i neuspjeh. Mogu kao uzore imati profesionalne fotografe i umjetnike, ali mogu istraživati kadar dok mi ne sjedne ili dok se ne poklope uvjeti pa bude malo i sreće. Ako i ne ispadne dobro, nikom ništa.

Dobre fotografije zato nastanu nakon što napravimo pozamašan broj loših. Dobra, kreativna i zanimljiva fotografija je nagrada za trud i upornost.

16

DOGAĐAJI

Nova turistička ponuda vinogradara Branka Kežmana

Udruga 'Trsek' priprema 24. Izložbu mladih vina Ludbreg 2016.

Kod kipa program 24., a izložba 29. siječnja Vodstvo Udruge vinogradara 'Trsek' Ludbreg utvrdilo je program obilježavanja blagdana Vincekovo, te održavanje nove Izložbe mladih vina Ludbreg 2016. Podsjećamo, blagdan Vincekovo je 22. siječnja i vinogradari smatraju da tim blagdanom počinje nova radna godina u vinogradu. Toga dana 'svaki gazda koji imalo drži do svojega nasada za prvi od pet zapovedanih svetki mora v gorice'. Naravno, pritom obići podrum, prošetati trsjem, te s prijateljima i mejašima okititi trsje suhim mesom, obrezati prve grančice s pupovima, a i zaliti biljku starim vinom, kako nalaže stari običaj blagoslova vinograda.

I za predstojeću manifestaciju pripremaju se dva programa. Najprije će se Vincekovo obilježiti prigodnim programom 24. siječnja kod kipa svetog Vinka iznad Globočeca, opet će se podsjetit na stari narodni običaj obrezivanja trsovih grančica odnosno blagoslova nasada. Priredit će se zanimljiv zabavni program uz glazbu, te ponudu jela i odličnih vina članova udruge, pa vodstvo udruge poziva građane na ovaj zanimljiv program i ugodno opuštanje usred zime.

Središnji događaj bit će, dakako, Izložba mladih vina ludbreškog i drugih vinogorja 'Ludbreg 2016.' Nova izložba, a već 24. po redu bit će održana 29. i 30. siječnja.

-Odredili smo i termine vezane oko održavanja izložbe. Vinogradari uzorke moraju

Smotra najboljih KUD-ova s humanitarnim predznakom

Tijekom 2015.godine KUD-ovi Varaždinske županije na državnim smotrama ostvarili su senzacionalne rezultate. Da su naši KUDovi uistinu „Najbolji od najboljih“ u čitavoj Hrvatskoj svjedoče i mnogobrojne činjenice o njihovim nastupima, ali i priznanjima te osvojenim visokim mjestima.

Među njima valja spomenuti i Kulturnoumjetničko društvo "Anka Ošpuh" Ludbreg, koje djeluje od 1976. godine. Razvojem društva kasnijih godina osnivaju se tamburaška, dramsko-recitatorska i ritmička sekcija, a danas u društvu djeluje 9 sekcija s ukupno oko 150 članova. Njihova ženska vokalna skupina „Pajdašice“ plasirala se na državnu smotru u kategoriji folklornih malih vokalnih sastava i komornih zborova, te sudjelovala 7. i 8. studenoga 2015. u Bjelovaru na 12.

Susretu hrvatskih malih vokalnih sastava.

23. prosinca 2015.

23. prosinca 2015.

donijeti 16. siječnja od 12 do 20 sati ili dan kasnije 17. siječnja od 10 do 20 sati u hotel Crnković. Vina po pojedinom uzorku moraju biti u tri boce po litru odnosno u četiri butelje, a kotizacija se plaća po uzorku. Ocjenjivački sud s radom će početi 18. siječnja.

Za predstojeću izložbu imamo novu predsjednicu. Otvaranje izložbe s degustacijom vina i prigodnim programom bit će u petak 29. siječnja u hotelu Crnković, a iduće večeri 30. siječnja na tradicionalnom Vinskom balu uručit ćemo priznanja vinogradarima za kvalitetu njihovih vina prema ocjenama enologa – kaže Zlatko Brunčić, predsjednik Trseka.

Ocjenjivački sud predstojeće izložbe mladih vina ima novu predsjednicu. Umjesto Dubravke Premužić koja je zadnjih godina vodila komisiju, sada će predsjednica biti prof. dr. sc. Stanka Herjavec iz Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo Agronomskog fakulteta u Zagrebu.

Očekuje se da će komisija raditi nekoliko dana.

-Vjerujem da ćemo za izložbu primiti najmanje 400 uzoraka vina. Godina je bila izrazito povoljna za nasad odnosno grožđe, a kako su ljudi sve bolje educirani oko postupka rada u podrumu zasigurno će veći broj nego lani dati na ocjenu svoje vino, uostalom, tako kontroliraju i njegovu kvalitetu. Već imamo

najavljene naše prijatelje vinogradare iz udruga iz Kastava kod Rijeke, Nadina kod Zadra i Svetoga Ivana Zeline, a vjerojatno i s drugih vinogorja u našem širem okružju. Veselimo se predstojećim događajima obilježavanja Vincekovoga, programu kod kipa i izložbi vina, a pozivamo i građane Ludbrega i cijeloga kraja da nam se pridruže u što većem broju – poručuje Zlatko Brunčić, predsjednik Trseka. običaji se moraju poštivati i čuvati, zapjevati i 'zbuditi uspavanog trseka jer je dugo spal', kako kažu vinogradari bumo vidli i kakvo je vino dal!

Organizatori programa su Udruga vinogradara Trsek, a održat će se pod pokroviteljstvom Varaždinske županije i Grada Ludbrega.

Upoznajte 'Najbolje od najboljih'!

Varaždinska županija i Zajednica kulturno umjetničkih udruga Varaždinske županije, stoga po prvi puta organiziraju predstavljanje svih pobjednika na županijskim i državnim natjecanjima. Manifestacija naziva 'Najbolji od najboljih za naše najmlađe' održat će se u utorak, 29. prosinca 2015. godine s početkom u 18.00 sati na Velikoj sceni HNK Varaždin. Prihod od prodaje karta namijenjen je Zakladi za pomoć djeci VITA koja je posvetila svoje djelovanje najmlađima i vraćanju osmjeha na njihova lica. Cijena ulaznice iznosi 30 kuna za parter i balkon, a 100 kuna za ložu, a karte se mogu nabaviti na blagajni HNK. Inače, ukupno je 12 KUD-ova na županijskim smotrama izborilo pravo da predstavlja županiju na državnim smotrama, a na koncertu 'Najbolji od najboljih za naše najmla-

đe“ nastupit će: dramska amaterska skupina KUD-a „Josip Genc“ Bednja, puhački orkestar KUD-a „Hrvatskih željeznica“ Varaždin, tamburaški koncertni orkestar Centra tradicijske kulture Varaždin, tamburaški folklorni orkestar KUD-a „MAK“ Trnovec, tamburaški koncertni sastav KUD-a „Ježek“ Beretinec, koncertni sastav KUD-a Petrijanec, zbor KUD-a Klenovnik, vokalni sastav (klasična glazba) VA „Sakcinski“ Ivanec, vokalni sastav (folklorna glazba) Pajdašice KUD-a „Anka Ošpuh“ Ludbreg, Varaždinski folklorni an-

Branko Kežman bio je dugogodišnji predsjednik 'Trseka', a trenutačno na vlastitom imanju u Slanju koje je također dio Ludbreškog vinogorja ima oko 4.000 trsova sorata muškat, graševina, rajnski rizling, silvanac, manzoni, te pinot bijeli i pinot sivi. Bio je inicijator osnivanja Ludbreške vinske ceste na kojoj ima svoju Vinariju. No, uz Vinariju u Slanju u Ulici braće Hrkač, na imanju je podigao još jedan objekt kojim obogaćuje turističku ponudu Ludbrega i čitavog kraja, ruralnu kuću za smještaj s posluživanjem jela i pića.

Objekt je prošao strogu kontrolu provjere zakonskih uvjeta o ugostiteljskoj i turističkoj djelatnosti. Ovih dana je Ured državne uprave izdao rješenje o pružanju usluga 'u seljačkom domaćinstvu u ruralnoj kući za odmor'. Kuća mora imati uvjete za smještaj i noćenje, za posluživanje jela (doručak, polupansion i puni pansion) i pića. Objekt, prvi takve vrste u ludbreškom vinogorju, sagrađen je u stilu starih kuća ovog kraja.

–To je prizemnica od 64,5 kvadrata, ima sobu za noćenje, kupaonicu, kuhinju i dnevni boravak. Sagrađena je od stare cigle jedinke i drvne građe, velik dio interijera također je u drvu, primjerice dnevni boravak stolovi i klupe, žaluzine, uglavnom samo prirodni materijali. Želio sam da bude u autohtonom stilu kako su se nekad gradile kuće u našem kraju i okolici. Uvjeti za registraciju objekta vrlo su strogi, propisuju čak da mora imati i TV. Kuća je dobila kategoriju '3 sunca', a maksimalna je četiri - kaže Branko.

Riječ je o prizemnici od 64,5 kvadrata

Priče za laku noć prosinac/siječanj 23. prosinac Sven Nordqvist: „Findusov Božić“ 30. prosinac Rotraut Susanne Berner: „Iznenađenja za Karla“ 13. siječanj „Snježno kraljevstvo“ 20. siječanj Aleksandra Mandić: „Vile maštalice“ 27. siječanj Nina Imanova: „Maša i medvjed – zimski san“ Priče će se čitati svake srijede u 19 sati na dječjem odjelu Gradske knjižnice i čitaonice „Mladen Kerstner“ Ludbreg.

17

Prva kuća za odmor u ludbreškom vinogorju

Turisti i izletnici sve češće traže odmor u miru, tišini i ljepoti prirodnih krajolika.

-Takvi objekti na širem području su jako rijetki, a na našem ih uopće nema. Želja mi je bila obogatiti i popuniti turističku ponudu ludbreške regije, Grada Ludbrega i moje Općine Martijanec, te Ludbreške vinske ceste.

Mi smo u blizini Varaždinskih Toplica, meke lječilišnog odnosno kontinentalnog turizma i puno turista, izletnika i drugih gostiju dolazi na naše šire područje. Kućica je idealna za jednu, dvije obitelji koje zajedno traže vikend odmor ili za više dana.

Ponudu na imanju zaokružuje Vinarija gdje završavam uređenje velike terase s krušnom peći i velikim pečenjarom, također sve od starih cigli, neke su i proizvedene u Slanju, evo tu piše.

Dakle, pripremat ćemo jela iz krušne peći i tradicijska jela ovog kraja, pa do pečenja i kotlovine, te domaćeg suhog mesa, do sira s vrhnjem. Tu su prostorije s vinom i malom vinotekom. Kuća je pogodna i za mala obiteljska slavlja, godišnjice, slične manje proslave i prigodna druženja.

Uz to priroda je tu predivna, za šetnju su idealne obale Bednje, šume na obroncima Kalnika, vinogorje. Planiram preko Turističke zajednice Ludbrega, Varaždinske županije i turističkih agencija, gostima koji traže mir tišinu, lijepe krajolike, zainteresiranima ponuditi mjesto gdje će uživati. Kako još treba završiti terasu, urediti okoliš i uvesti grijanje u samoj kući.

Očekujem da bi prvi gosti mogli doći s proljećem – kaže Kežman.

sambl (koreografirani folklor), KUD Salinovec (izvorni folklor) te limena glazba „Sveti Martin“, Breznički Hum.

DOGAĐAJI

Objekt kojim će se obogatiti turistička ponuda Ludbrega

Odlična vina Trsekovih članova u Zadarskoj županiji U ponudu kuće treba uračunati i odlična vina. Ludbreški vinogradari imaju još jedan dokaz. U Zadarskoj županiji, u Nadinu 10 km od Benkovca, vina članova ludbreškog 'Trseka' na tamošnjoj su izložbi dobila četiri zlatna i tri srebrna odličja, pa je svih 7 naših vina nagrađeno. Srebrno su dobili Zvonko Kirić za pinot bijeli, Stjepan Sanjković za graševinu, te Branko Kežman za silvanac zeleni. Za rajnski rizling zlato je dobio Mladen Matijašec, a Branko Kežman je uz srebro dobio i tri zlata - za rajnski rizling, muškat i Poštenjak (miješano sa 70 posto graševine, 20 posto chardonnay i 10 posto pinot sivi). Njegov muškat proglašen je šampionom izložbe.

Kežman se osobno zaputio u Nadin i preuzeo priznanja za sve naše izlagače. Pojasnio nam je i suradnju s udrugom iz Nadina.

–Prije par godina upoznao sam se s Tomislavom Glavićem predsjednikom njihove udruge vinogradara i vinara. Oni su tako već bili u Ludbregu na zadnjoj izložbi 'Trseka', pa smo mi sada uzvratili.

Već su najavili dolazak na izložbu mladih vina u Ludbreg krajem idućeg siječnja. Tamo je veliki interes za izložbu, a dodatno je obogaćuju i izložena maslinova ulja, pa je smatraju jako važnim gospodarskim događajem za čitav kraj, za njihovo vinarstvo i maslinarstvo. Zato je medijski bilo jako popraćeno, čak sam i ja 'izašao' na naslovnici Zadarskog lista – pokazao nam je Kežman primjerak novina.

Uspjeh naših vina u Nadinu najava odlične ludbreške izložbe?

-U Nadinu sam degustirao najbolja vina s izložbe, njihova crna vina nešto najbolje što sam kušao od crnih sorata, ali uvjeren sam da su naša bijela vina bolja.

Siguran sam da će na izložbi u Ludbregu biti puno odličnih vina. Jer godina je pogodna za grožđe, a naši vinogradari odlično znaju posao u podrumu – smatra Kežman, s tri zlata za vina u Nadinu.

KULTURA

Gradski puhački orkestar i ove je godine u kino dvorani POU Dragutin Novak održao blagdanski koncert. Godine se brzo 'okreću' pa je to bio već 19. po redu Božićno-novogodišnji koncert. Zbog toga možemo s velikom sigurnošću tvrditi da se vidimo i sljedeće godine na jubilarnom 20. koncertu.

-I ove godine jako puno mladih svira u orkestru. Koncert smo organizirali u nedjelju tako da su mogli nastupiti i naši članovi koji studiraju na različitim muzičkim akademijama. S njima smo dobili na kvaliteti izvedbe. Nije svejedno koliko svirača svira u orkestru, bitna je i brojnost pa smo u orkestar uključili puno naših malih školaraca. Ovakvi nastupi i podrška publike bitni su za sve one koji se dvoume nastaviti glazbeno školovanje u srednjim glazbenim školama, a kasnije i na akademijama ili ne – rekao je Slobodan Vađunec, tajnik orkestra.

Orkestar je najprije pratio pjevački zbor Glazbenog odjela, a zatim je izveo nekoliko skladbi samostalno. Nakon toga je zbor pod ravnanjem Jelene Pokos-Prepelić, u središnjem dijelu, izveo nekoliko glazbenih točaka bez pratnje da bi na kraju koncerta zbor i orkestar ponovno pjevali i svirali zajedno.

-Ove godine zbor smo totalno pomladili. U zboru je ukupno pjevalo 60 učenika od čega samo 13 starijih i čak 47 učenika 1. i 2. razreda Glazbenog odjela jer smo željeli vidjeti koja je budućnost zbora – rekla je Jelena.

23. prosinca 2015.

23. prosinca 2015.

Blagdanski koncert puhačkog orkestra

KULTURA

Život uz glazbu

Navedimo samo nekoliko poznatijih kompozicija koje su se našle na repertoaru koncerta: Tiha noć, Svim na zemlji, Narodi nam se, African Symphony, Midnight Dancer, Bergenhus Marsch, Let The Tubas Swing, Memory from Cats, La Paloma, Jabuke i trešnje. Tri kompozicije imale su solo dionice koje su odsvirali prof. Josipa Hajdarović na alt saksofonu, Alen Vađunec na trubi te zajednički Zoran Pehnec, Maks Jemrić i Vedran Vađunec na tubama. Svi su oni nagrađeni velikim pljeskom mnogobrojne publike baš kao i mali 'zvončići' koji su u kompoziciji Jingle Bells malo pretekli glazbenu pratnju.

Upravo to je dodatno izmamilo osmjehe na lica svih članova orkestra i publike koja je mlade pjevače podržala spontanim pljeskom.

-Svake godine nastojimo gledateljima pokazati nešto novo.

Uz tradicionalne božićne skladbe izveli smo i obrade popularnih skladbi prilagođenih puhačkim orkestrima. Za kraj koncerta koji mora biti posebno atraktivan i zanimljiv gledateljstvu pa su izvedene prigodne, tradicionalne Božićne pjesme. Vjerujem da smo i ovog puta uspjeli zadovoljiti našu vjernu publiku koja nas redovito prati – rekao je Marko Prepelić, voditelj orkestra.

Orkestar i zbor poželjeli su sretan Božić i Novu godinu pjesmom. Nije li to jedan od najboljih načina za dobre želje!?

Dražen Vađunec

Mjesec prosinac je vrijeme radosti, darivanja i uživanja u Božićnim koncertima, a oni su nezamislivi bez bračnog para Prepelić iz Majerja. Jelena i Marko u braku su 11 godina i imaju tri kćerke: Saru, Laru i Karlu. Rade u OGŠ u Ludbregu u koji dolaze gotovo svaki dan i u kojem su stekli mnoštvo prijatelja, a to mogu samo karakterne osobe. Kada je autor ovih redaka od svoje urednice dobio novinarski zadatak da čitateljstvu predstavi ovaj bračni par to nije bila sreća već božićni poklon. Naime, iako se znalo da će do glavnih likova zbog njihove prezauzetosti biti teško doći ipak se isplatilo strpljivo čekati. Prvi i drugi zakazani sastanak za razgovor, Prepelići su očekivano opravdano otkazali, ali zato postoji 'treća sreća' i evo priče. Prvo smo dali prednost Markovoj boljoj polovici koju djeca u glazbenoj školi izuzetno vole jer je uspostavila suradnički odnos s učenicima i stalno smišlja nove 'fore' koje motiviraju mlade glazbenike. Zbog toga djeca vole čak i solfeggio, predmet koji generacijama učenika nije baš omiljen.

-Već po završetku prošlogodišnjeg koncerta razmišljali smo što i kako napraviti ove godine. U klavirskom dijelu Glazbenog odjela radi i moja sestra Ana Pokos-Labazan tako da svake godine svi zajedno nastojimo osmisliti nešto novo kako se ne bi ponavljali i mislim da u tim nastojanjima uspijevamo. Vodim zbor Glazbene škole i bilo je logično da Puhački orkestar

Podravski zbornik

Predstavljeno novo izdanje

grada Ludbrega, kojeg vodi Marko, i zbor ostvare suradnju. Tako na Božićnim koncertima već tradicionalno prigodne božićne pjesme zbor pjeva u pratnji orkestra.

Osim zvučnog doživljaja, vjernim posjetiteljima nastojimo pružiti i vizualni doživljaj pa operiramo s led i laserskom rasvjetom. Želimo se zahvaliti mr. Branku Dijanošiću na svesrdnoj pomoći kao i Markovom bendu od kojeg posuđujemo razglasnu i rasvjetnu opremu – rekla je Jelena.

Uz vođenje orkestra Marko svira gitaru u glazbenom sastavu 'Vizija band', a u novije vrijeme je angažiran kao voditelj i skladatelj 'nuSynergetic Orchestra'. Na ovogodišnjem natjecanju 'Papandopulo' koje je u rujnu održano u dvorani Lisinski u kategoriji 'jazz glazbenici', Marko je osvojio posebnu nagradu žirija za najbolji aranžman i izvedbu tradicionalne skladbe. Korištenjem novih tehnologija posjetitelji njihovih koncerata slušaju glazbu u slušalicama. Posebno uživanje u glazbi moguće je zbog toga što svaki posjetitelj može u slušalicama čuti onog izvođača ili skupinu koja ga najviše zanima. Ipak, Marko najviše vremena provodi u ludbreškoj glazbenoj školi gdje predaje trubu.

-Svi učitelji u glazbenoj školi se trude i međusobno surađuju u pronalaženju i provedbi novih metoda rada. Nakon što smo snimili i na You Tube-u objavili video spot 'Happy' u kojem su u glavnim ulogama bili naši učenici broj novih

19

Marko Prepelić i Jelena Pokos Prepelić

Foto: Iva Potočnik

18

Marko vodi puhački orkestar, a Jelena zbor glazbene škole

Marko je angažiran kao voditelj nuSynergetic Orchestra

učenika nam se drastično povećao. U spotu smo predstavili sve instrumente koji se mogu svirati u školi i došlo je do značajnog povećanja interesa djece za glazbene aktivnosti tako da smo lanjske godine upisali rekordnih 164 učenika u svih 6 razreda. Zanimljivo je da niti jedan jedini učenik nije odustao od školovanja, a u ovoj školskoj godini upisali smo ukupno

150 od čega u prvi razred 39 učenika – rekao je Marko.

Vjerujemo da će još niz godina postojati velik interes učenika za glazbene aktivnosti jer ovaj naš kraj obiluje glazbenim talentima samo ih treba otkriti.

Za otkrivanje svakako su osposobljeni glazbeno i pedagoški uspješni supružnici Prepelić. Tajnu njihova uspjeha možemo sažeti

u jednoj kratkoj rečenici koja glasi: 'Muziku treba voljeti i muziku treba živjeti.' Da prevedemo: 'Ako niste maksimalno angažirani i ako nemate glazbenog zanosa od početka školovanja pa do kraja života, bolje da se glazbom ne bavite.'

Prepelići glazbu žive i zato im čestitamo na dosadašnjim uspjesima te čekamo njihova nova postignuća i u sljedećim godinama. (dv)

Adventski koncert U kino dvorani POU Dragutin Novak ludbreški Rotarijanci organizirali su 4. po redu koncert učenika Glazbene škole Varaždin. Nastupilo je izuzetno puno učenika koji su u Ludbreg pristigli s dva autobusa.

-Svake godine se rado odazivamo pozivu ludbreških Rotarijanaca jer je svaki ovakav nastup za naše učenike dobra 'škola' koja obogaćuje iskustvo nastupanja i smanjuje tremu koju donose javni nastupi. Nastojali smo da program bude što raznovrsniji pa su se tako predstavili svi odjeli naše Škole – rekao je Davor Matačić, ravnatelj Škole.

Uz ravnatelja, učenike je pratilo još 6 profesora među njima i 'naš' Danijel Oto. -Među mnoštvom mladih

glazbenika nastupila su i 4 učenika s ludbreškog područja i to: Lovro Povijač, učenik 2. razreda trombona, Marta Mihin na flauti, Mihael Hižak na harmonici te Sven Glavak na trubi. Svo troje su učenici 1. razreda srednje glazbene škole Varaždin. Inače, ove jeseni u GŠ Varaždin upisalo se čak 9 učenika s ludbreškog područja i to je puno više nego ranijih godina – rekao je Danijel.

Na ulazu u dvoranu dobrovoljni prilog mogli su dati svi posjetitelji ovog koncerta.

-Prikupljena sredstva donirat ćemo u svrhu školovanja mladih glazbenika. Osim toga, uoči Božića imamo tradicionalnu akciju na Tržnici gdje prihod doniramo Caritasu. Petog veljače 2016. imamo još jednu akciju pod na-

zivom 'Večer zlatnih vina' u kojoj ćemo nastojati prikupiti što više sredstava za naše tradicionalno nagrađivanje izvrsnih učenika – rekao je Josip Haramija, predsjednik Rotary kluba Ludbreg.

Na koncertu je izvedeno 14 glazbenih točaka u lepezi klasičnog programa, prigodnog programa i skladbi iz nastavnog plana i programa. Na kraju koncerta puhački orkestar GŠ Varaždin pod ravnanjem prof.

Darka Navoja izveo je 'Božićni potpouri' Lorenca Posceddua te izmamio dugotrajni pljesak publike koja je većim dijelom ispunila kino dvoranu Učilišta.

Vjerujemo da će publike sljedeće godine biti još više jer novi je adventski koncert već dogovoren.

Dražen Vađunec

U Gradskoj knjižnici i čitaonici Mladen Kerstner predstavljeno je novo izdanje Podravskog zbornika 41/2015 i Bibliografija Podravskog zbornika – retrospektiva 1975. Podravski zbornik publici je predstavio urednik Robert Čimin a osvrt je dao i ludbreški autor Milivoj Dretar s uvijek zanimljivom tematikom Prvog svjetskog rata.

Novost ovogodišnjeg broja je sama naslovnica na kojoj je po prvi puta fotografija životinje.

Riječ je o bregunici ili podravskoj lastavici, čime se naglašava značaj ptice čijih 70 posto populacije obitava upravo u kraju obuhvaćenom Podravskim

zbornikom – Uveli smo određene novine, uz naslovnicu to su razgovori, dakle intervjui s poznatim Podravcima. Ove godine su to Martin Sagner, Mijo Kovačić i Milan Generalić. – pojasnio je urednik Čimin.

Zbornik je tematski podijeljen na članke, priloge, književne priloge, podravsko nakladništvo i podravske kronike na 296 stranica. Tiskan je u tisuću primjeraka, a ove mu je godine pridodana i Bibliografija Podravskog zbornika koju je kao retrospektivu od 1975. do 2014. godine napisala muzejska knjižničarka Božica Anić te je na tom projektu radila godinu i pol dana.

Josipa Hajdarović, Tihomir Flegar, Dino Pomper, Nikola Horvatić, Marija Dolores Grabant, Mirela Brezarić, Marko Prepelić, Nikola Šincek, Jelena Pokos Prepelić, Slobodan Vađunec

20

DOGAĐAJI

23. prosinca 2015.

23. prosinca 2015.

Nogometni klub iz Slokovca proslavio 80. rođendan

Božićne slastice Željke Namesnik Početkom mjeseca prosinca iz tiska je izašla knjiga „Božićne slastice“ Radio Ludbrega, autorice Željke Namesnik. Promocija je održana u nedjelju 13. prosinca u emisiji „Kuhanje je uvijek u modi“ u prostorijama radija, a tom su prilikom zainteresirani mogli doći po svoj primjerak knjige te kušati neke od slastica koje je autorica pripremila upravo po receptima iz knjige. U emisiji su također sudjelovale urednica Valentina Namesnik i grafička urednica Mihaela Borak koje su knjizi podarile božićni doživljaj i dizajn. Također, zajedno s autoricom najavile su novi projekt, kuharicu slušateljica Radio Ludbrega koji je u pripremi. Kuharica Božićne slastice je tematska kao što govori sam naslov, što naravno ne isključuje mogućnost pripremanja odabranih recepata u bilo koje doba godine. U kuharici se nalazi tridesetak omiljenih recepata autorice koje ona priprema tijekom blagdana za svoje najmilije. Kuharicu možete nabaviti u redakciji Radio Ludbrega po simboličnoj cijeni od 25 kuna. Osim što je vrlo lijep poklon, mogu je koristiti iskusni kuhari baš kao i početnici. U ovom broju donosimo vam jedan od recepata iz kuharice.

Ako se kolač može nazvati profinjenim i šarmantnim, želim tako nazvati prhke košarice punjene žutom kremom i šlagom te prelivene čokoladom. Ukusne, a predivne za blagdanski stol. Kod mene se nađu za novogodišnji doček...

Princes krafne Sastojci za tijesto: 2 dl vode 20 dag margarina 20 dag oštrog brašna pola žličice praška za pecivo 4 - 6 jaja

Sastojci za kremu: 5 dl mlijeka 20 dag šećera 3 jaja 10 dag brašna 1 vanilin šećer 2 dl vrhnja za šlag (stavlja se posebno na kremu) Priprema: U 2 dl vrele vode stavite margarin i pustite na vatri da se otopi, pa dodajte brašno pomiješano s praškom za pecivo, dobro izmiješajte i maknute s vatre. U dobivenu toplu smjesu izmiksajte jaja, dodajući jedno po jedno, sve dok vam smijesa bude naizgled dovoljno gusta da žlicom oblikujete košarice. Pećnicu zagrijte na 200°C, stavite ih peći na 10 minuta, pa smanjite pećnicu na 180°C i pecite još dvadesetak minuta (dok blago porumene).

Direktor Radio Ludbrega i autorica

Teško je naći primjer poput ovoga u Slokovcu, možda ne postoji. U 80-ak kućanstava s oko 280 žitelja (nedavno na izborima upisana 224 birača) i duga tradicija nogometa u malom selu protkana uspjesima.

Tu se igralo još u doba lopti na žnirance, prije iskaznica igrača, kopački, mreža na vratima, liga. Igralo se na 'Brešćecu', prvom igralištu na livadi prema Globočecu. Svoju su ljubav 'Nogomet' i mladi Slokovčani, igrači Mato Jež, Mijo Denačić, Vida Jež, Ivan Havaić, Ignac Geč, Stjepan Funtek, dva Ivana Geča, Vinko Zdelar, Ivan Janušić, Antun Blažic, Nikola Gložinić, Ignac Horvat (prvi predsjednik) kao igrači i osnivači službeno ozakonili 1935. osnutkom kluba znakovitog imena.

Godina 2015., 80 godina kasnije.

Sloga i nogomet još se vole i slave osam desetljeća veze. Na proslavi u vatrogasnom domu našli su se bivši igrači raznih generacija. Umjesto dugih referata sa stotinama podataka, slavljenici su pomoću računala i projektora, prikazali na platnu niz starih fotografija, novinskih članaka, dokumenata, uz usmeni popratni osvrt tajnika Tomislava Grabarića koji se i najviše angažirao na prikupljanju građe. Informaciju o aktualnoj situaciju koja nije ružičasta dao je potpredsjednik ujedno i trener seniora Mario Piškor. Gosti na proslavi bili su iz susjedskih klubova iz Sigeca, Apatije i Kapele, zatim Slokovčanka Božica Makar, pa Nino Vugrinec koji je slavljeniku uručio priznanje ŽNS-a. Gradonačelnik Ludbrega Dubravko Bilić čestitao je slavljenicima, najavio kako će Grad pomoći pri promjeni krovišta na klupskom objektu. Sloga je nezadovoljna najavom reorganizacije i uvjetima natjecanja jer u malom selu kakvo je Slokovec teško je osigurati više ekipa mlađih uzrasta. No, probleme imaju i drugi, pa je gradonačelnik Bilić najavio da će se Grad založiti da pomogne u prevladavanju teškoća nogometa našeg kraja.

Druženje je proteklo uz vesele razgovore o zgodama i nezgodama s utakmica. Mitske su priče o dvobojima s Podravinom, putovanju na utakmice zaprežnim kolima, ligama.

O povijesti Sloge Do 1951. godine igrale su se prijateljske utakmice, a od tada klub ulazi u službena natjecanja tada Kotara Koprivnica, odmah osvaja pehare, na području Ludbrega je bilo kupnatjecanje u kojem je Sloga igrala u finalu s Podravinom u utakmici s puno raznih događaja. Kad se formirala općinska liga Sloga je odmah uzela pehar i u kupu bila blizu prve dvostruke krune.

Druge polovice 60-ih klub se nije natjecao zbog malog broja igrača, ali je i dalje radio. Nakon krize vraća se u natjecanje.

Za izradu kreme stavite kuhati 3 dl mlijeka i 10 dag šećera pomiješanog s vanilin šećerom. U jednoj posudi izmiksajte snijeg od 3 bjelanjka s 10 dag šećera. U drugoj posudi pjenjačom izmiješajte 2 dl mlijeka, 3 žumanjka i 10 dag brašna, pa to ukuhajte u mlijeko i šećer kad zavri. Nekoliko minuta kuhajte na laganoj vatri uz neprestano miješanje, a na kraju dodajte izmiksani snijeg i maknute s vatre.

Izmiksajte 2 dl vrhnja za šlag.

Pečene košarice prerežite, donji dio punite ohlađenom kremom, pa šlagom i poklopite gornjom odrezanom polovicom. Po želji, ukrasite rastopljenom čokoladom ili štab šećerom.

Za puno uživanja i ljubavi u pripremi božićnih slastica

Željka Namesnik

DOGAĐAJI

Tradiciju Sloge č uva - slog a

-Ja sam baš počel igrati, igrali smo posvud, čak do Legrada. Bil sam bek.

Znam da nam je utakmica doma protiv Hrženice bila odlučujuća, nismo smeli zgubiti. I dobili smo s 3:1.

Ma bilo je lepo, čim sam zbavil školu počel sam igrati, oko 10-let. Sad ne propustim niti jednu utakmicu doma, ali iza ograde kak navijač na svakoj sam utakmici – kaže Slavko Vrbanić uz kojega je sjedio aktualni igrač Damir Vađunec.

Nakon što je 1975. osvojila naslov Sloga ovog puta nije odustala od višeg ranga. Na utakmice dolazi nevjerojatan broj ljudi za naše prilike, auti su bili parkirani od početka Slokovca do Kapele. Doba je to nogometne groznice…

-Ogradu od daski napravili smo za tjedan dana. Prvu utakmicu doma igrali smo protiv Črnca i dobili 4:1, a onda u 2. kolu u Varaždinu 'stepli' Slobodu 2:1 koja je tad bila institucija. Ljudi su masovno dolazili na utakmice iz cele grabe i šire. Na jednoj se prodalo 700 ulaznica. Na kraju smo bili 4. što nam je bil najbolji rezultat u toj jakoj ligi. Još pet sezona igrali smo gore, a onda su jedni prestali igrati, drugi otišli – svjedoče igrači te generacije.

Njihov i prvi službeni trener u Slokovcu bio je Vladimir Vranešić. Na proslavu nije došao jer živi u Zadru, ali se zahvalio na pozivu i slavljenicima čestitao na jubileju.

I tako se Sloga vratila u ludbrešku ligu, opet osvaja kup i prvenstvo, u par navrata odustala je od kvalifikacija. No, odlazi početkom 90-ih jer stasali su novi domaći igrači, igralo se u ligi Varaždin-Čakovec, a poseban je uspjeh bilo osvajanje kupa. U zadnjih 10-ak godina Sloga je opet osvajala ludbrešku ligu i kup protiv tada županijskog prvoligaša iz Struge, a dvaput je bila na korak završnice Hrvatskog kupa, kada bi ugostili nekog od ponajboljih hrvatskih prvoligaša. Zadnja tri desetljeća u više navrata momčad je vodio Petar Skupnjak. Za 50-tu obljetnicu bio je u trostrukoj ulozi.

-Istovremeno sam bil igrač, trener i predsjednik. Ne sjećam se kak je do toga došlo, ali tak je zišlo. Počel sam igrati za klub iz Sigeca jer je u Slokovcu baš tad bil u mirovanju.

Po povratku me uzela Podravina i u Ludbregu je ostal 5 godina. A od 1976. do 1987., ukupno 11 sezona nosil sam dres Sloge i s 37 godina sam prestal igrati. Kao trener imal sam odličnu momčad, jednom smo prije zadnjeg kola imali 26 bodova fora. Posebno se pamte utakmice u višem rangu, imali smo granitnu obranu, a ja igral centarhalfa. Ipak, najdraža mi je utakmica kao trenera u finalu kupa kad smo dobili Podravinu, a to je uvijek podvig. Špric (Antun Zrinski, ponajbolji napadač Sloge, op.p.) je zabil za 1:0 i tak je ostalo.

Mislim da sam bil prvi Slokovčan u Podravini, iza mene su došli Gerić,

21

Igrači više prošlih generacija Rašić, Blatarić, Katana, i drugi. To je bil pravi put, dokažeš se i u Podravinu, na vrh – govori nam Petar.

Njegov bratić Stjepan Gerić ostao je u nogometu poslije igračke karijere.

-Počel sam 1968., a 74-75. igral u Podravini. Onda sam se vratil u Slogu. Igral sam u obrani, vezu, kaj je trebalo, dok nismo imali golmana stal sam među stative. Otišel sam 1984. u veterane Podravine i potom postal nogometni sudac. Godine u višem rangu bile su posebne.

Pred kraj tog razdoblja na utakmici u Vrbanovcu sudac nas je iritiral suđenjem na našu štetu, pa nam je prekipjelo i moji su ga počeli naguravati i loviti. Dok sam ja s gola krenul prema njemu preskočil je ogradu i pobegel u djetelinu – priča Stjepan kroz smijeh.

Društvo se kroz smijeh prisjetilo i utakmice u kojom su se zamjerili domaćinu, pa su čekali ondašnju miliciju da bi napustili svlačionicu.

Bilo je to u nekad 'vrućem' Sračincu.

'Sloga' se mora ponositi zbog blistave povijesti i zbog svih bivših igrača i klupskih uprava koje su unatoč složenim okolnostima djelovanja očuvale tradiciju. Aktualni predsjednik Božidar Gložinić na kraju kaže: -Duga je to tradicija za malo selo, pa je zato odgovornost mojih prethodnika i mene veća nego drugdje.

Nije teško raditi gdje svi isto misle, znači sjedne nas desetak i odlučimo, podijelimo obveze i napravimo posla. Drugačije ne bi išlo, radimo svi sve. Jedino što netko mora biti predsjednik. Selo je oduvijek davalo potporu klubu, za proslavu su nam pomogli sponzori. ŽNS nameće nove obveze, pa će i veće sredine od Slokovca imati probleme. Bojim se kako ćemo pratiti njihove zahtjeve. No, uvijek smo dali sve od sebe da napravimo što treba, zato smo i opstali. Zajedno smo rješavali probleme, složno. I takvo ime nosimo – poručuje Božidar Gložinić.

U klubu se nadaju da će prevladati teškoće, dočekati 90., a onda i 100ti rođendan.

Odličnu prezentaciju povijesti kluba priredio je Tomislav Grabarić

U dresu Sloge 31 sezonu!

Istinska je nogometna legenda ne samo ludbreškog kraja, već i šire.

Slavko, svi ga zovu Slavo Horvat, u dresu Sloge igrao je 31 (!!!) seniorsku sezonu. Je li to za Guinnessa ne znamo, ali teško bi u svijetu našli nešto slično.

–Kad sam počinjal još nije bilo mlađih uzrasta, pa sam počel upadati u momčad sa 14 godina, još sam bil u 7. razredu OŠ Ludbreg. Nije bilo puno igrača, pa smo mi mladi brzo dobivali priliku, a nije se tak strogo gledalo na godine. Sa Slogom sam prošao sve lige i rangove, uključujući i Treću hrvatsku ligu. Ne znam kolko bi to bilo odigranih utakmica za Slogu.Također ne zna koliko je puta zatresao mrežu.

-S početka sam vodil evidenciju, ali sam odustal, bilo je toga puno. Zabijal sam desnom, lijevom, iz slobodnjaka, glavom. Za veznjaka u ono doba bil sam efikasan. To se u koncepcijama nekad zvalo half, sad bi to bilo kao zadnji vezni.-

Puno je uspomena koje pamti.

-U dresu Sloge posebno pamtim utakmice s Podravinom sredinom 70ih jer smo tri sezone bili skupa prije nego su oni otišli 'gore'. I one koje sam igral za selekcije na koje su me zvali kao igrača Sloge, a igrali smo protiv prvoligaša iz stare države. Za reprezentaciju Ludbrega igral sam protiv zagrebačkog Dinama u Bolfanu, a u Selniku protiv ljubljanske Olimpije.

Kao gost igral sam i za selekciju Koprivnice protiv Zagreba, tada friškog prvoligaša, a imal sam tek 16 godina.-

Nakupilo se i puno neobičnih događaja.

–To razdoblje u višem rangu iz 70-ih zaista su bile euforične godine.

Sjećam se utakmice u Ivancu, uzduž sredine terena sama voda i kaljuža, a sa strane do aut-crta 2 do 3 cm snijega. Pred kraj me u gol-šansi jedan njihov hitil u vodu na glavu, čak sam iza toga osjećal posljedice pada. I zgubili smo 2:1. Zabil sam puno baš lijepih golova. Posebno pamtim slučaj iz Marofa dok sam opalil slobodnjak sa 40 metara, išla je ko metak i direktno se zabila u rašlje. Pomoćni pokaže na centar, a glavni sudac Kuhta poništi gol zbog ofsajda!? A najbliži igrači golmanu bili su izvan 16-erca. Ma, bilo je svega i svačega.-

Klub i nogomet održali su se u malom selu 80 godina.

Predsjednik Božidar Gložinić

Stjepan Gerić i Petar Skupnjak, nakon duge igračke karijere jedan sudac, a drugi trener

-Kroz povijest je to klapalo jer smo uvijek dobro bili organizirani. Način rada se prenosi iz generacije na generaciju. Stariji su mlađima redovito prenosili kak organizirati i voditi klub, na što paziti, bili su mentori.Nekad je bio inicijator osnivanja i jedan od utemeljitelja Športskog saveza NS Ludbreg.

-Bili smo izrazito nezadovoljni načinom rada i odnosom Varaždina prema Ludbregu i osnovali središte kao samostalnu udrugu. To što sam sada čuo o promjenama je povratak u 1995. kad su klubovi u tri godine došli u kolaps. Sad rade potpuno iste greške kao i 90-ih. Nije mi jasna politika da netko uporno reže granu na kojoj sjedi, potiču nezadovoljstvo. Pa što se u Varaždinu onda čude kad im se pobune klubovi?-

22

SPORT

23. prosinca 2015.

23. prosinca 2015.

KOŠARKAŠI ZAVRŠILI JOŠ JEDNU ODLIČNU SEZONU KK „Grafičar“ završio je još jednu uspješnu sezonu. Bila je ovo dosta turbulentna sezona. Trener Dražen Cesar ušao je s dečkima vrlo rano u trenažni proces. Vrijedno je radio uz asistenciju atletičara Željka Vinceka koji je u fitness studiju Impuls radio na fizičkoj spremi igrača. Pripremni rezultati bili su vrlo dobri. Izjednačeni smo bili sa zagrebačkim drugoligašima s kojima se većinom igralo da se sakriju taktičke zamisli.

Prije prvenstva odigran je i Superkup u Virju protiv „Podravca“. U neizvjesnoj završnici Ludbrežani su poraženi s pola koša. U prvenstvu su prva četiri kola bila „šetnja“ pošto smo igrali s nominalno najslabijim ekipama. A onda su došla dva okršaja koja su prelomili sezonu, oba na domaćem parketu. Naši dečki, izgubljeni u šablonama, visoko su poraženi od pretendenata na vrh, čakovečkog „Međimurja“ i križevačkog „Radnika“.

Za Čakovčane su posebno inspirirano djelovala braća Novak koji su donedavno igrali kod nas, a veliku pomoć imali su od playa Mareka Novaka i Danijela Krajačića.

Križevački košarkaši uglavnom se oslanjali na svoju snažnu petorku predvođenu s dva Tomasa i Svobodom, a naši košarkaši nakon dugo vremena izgledali su bespomoćni.

Trener Cesar nije vidio kako dalje, dao je mandat na raspolaganje, što je prihvaćeno pa je ekipu kao prijelazno rješenje prihvatio prvi klupski operativac Siniša Beser.

U Čakovec se kod „Međimurja” otišlo na polufinale Regionalnog kupa. U prvih petnaestak minuta izgledalo je da je opet sve po starom, no tada na time outu nastaje klik. Beser je odšabloniziraio ekipu, počelo se igrati opušteno što je dovelo do vrijedne pobjede.

U finalu Regionalnog kupa protivnik su nam bili stari znanci iz Virja. Tu utakmicu kao prvu vodio je novopristigli trener iz Varaždina Velimir Mudri.

Igrač i trener sa sad već bogatim iskustvom, osebujni 44-godišnjak.

On je sa svojim momcima, kako ih od dragosti naziva ostvario dobre rezultate. Riješio je Virjane, osvojio Regionalni kup. Zatim su na rasporedu bili igrači „Borova” predvođeni legendarnim trenerom Voloderom.

Ni oni se nisu uspjeli s našim, koji su ih furioznim startom izbacili iz takta. Slijedeća faza kupa donijela je nastup protiv zagrebačkog „Verna“.

Gosti su, pomalo podcjenjivački, došli u Ludbreg. Nisu nas došli ni pogledati ni utakmicu s „Borovom“ i nismo tako daleko...

Početak je opet fantastičan, 16-0 i adio „Purgeri“. Tako je opet ostvaren fantastičan rezultat, plasman među 16 najboljih ekipa u košarkaškom kupu koji nosi ime legendarnog „Krešmira Čosića”.

Protivnik Ludbrežana bio je prvoligaš KK „Škrljevo“ stari poznanik iz kvalifikacija koji nimalo nije ličio na tu ekipu od prije tri godine kad smo igrali kvalifikacije.

Aramis Naglić, Neven Jerbić i Davor Kus Zimsko malonogometno prvenstvo NS Ludbreg

Na parketu do 10. siječnja

Na parketu ludbreške gradske sportske dvorane 18. prosinca počelo je jubilarno 10. Zimsko prvenstvo u malom nogometu. Na prvenstvu sudjeluje 16 pionirskih momčadi, 9 veteranskih i 24 seniorske momčadi klubova Nogometnog središta Ludbreg, svih izuzev ludbreške Podravine. Podsjetimo da naslove pobjednika brane pioniri Podravine, te seniorska momčad Mladosti iz Šemovca dok veteranski dio turnira nije održan.

U tijeku je prvi krug prvenstva, što znači da se igra po skupinama. Rasplet prvog kruga po skupinama bit će poznat u tri preostala termina, utakmice su na rasporedu u subotu 27. prosinca od 14 sati do kasno navečer, kao i u subotu 2. siječnja, dok će u nedjelju prve momčadi na parket još i ranije već od 13 sati. Ponajbolji će u drugi krug koji će se igrati od 6. siječnja na blagdan Sveta tri kralja od 13 sati, toga dana igraju pioniri četvrt-finale a seniori osminu finala. Potom je 8. siječnja na rasporedu isključivo seniorska večer jer od 18 sati igraju se utakmice četvrt-finala. Polufinale za sve tri kategorije je u subotu 9. siječnja od 18 sati.

Završnica 10. Zimskog prvenstva u malom nogometu NS Ludbreg je u nedjelju 10. siječnja. Od 15 sati igraju se najprije utakmice za treće mjesto u sve tri kategorije, a potom jedna revijalna utakmica. Finale pionira je u 18:30 sati veterana u 19:10 sati, a finale seniora je u 20 sati.

Poklonici malog nogometa imat će prigode u blagdanskim večerima uživati u malonogometnim majstorijama igrača iz klubova Nogometnog središta Ludbreg.

Tu je sad više prvoligaških igrača, gdje se posebno istiću legende poput Kusa i Perkovića, a na klupi je legendarni Aramis Naglić.

Pred više od 400 fantastičnih navijača ipak se pokazalo da je prvoligaš mnogo kvalitetniji što zbog svakodnevnog treniranja , što zbog šire igračke baze.

Trener Mudri nakon utakmice koja je bila kruna sezone; „Zasluženo smo izgubili od mnogo kvalitetnijih gostiju. No da mi njima uzmemo tri igrača, recimo Kusa, Radunića i Perkovića, mogli bi se s njima nositi. Uz sve to igrali smo i previše utakmica. Ništa, sad krećemo nakon nove godine u žestoko treniranje i u lov na vodeće ekipe lige. Sad ću moći ipak više utjecati na ekipu koju sam zatekao pomalo fizički nespremnu”.

Jedva čekamo da vidimo kad naša ekipa nakon teških napora koji očigledno slijedi poleti parketom u prvenstvu gdje je zabilježeno pet uzastopnih pobjeda s novim trenerom, pa da u stvari Mudri na klupi u prvenstvu nije doživio niti jedan poraz.

Vratimo se još malo na kup. U Engleskoj, kad se uđe u među 128 ekipa u kupu možeš igrati već protiv Arsenala ili Chelsea, a u hrvatskom košarkaškom kupu u osmini finala, kad si među 16 ne možeš protiv „Cedevite“ ili „Cibone“. „Fenomenalno“ razmišljanje za popularizaciju košarke koje će se nadamo se ubrzo promijeniti.

Članovi HK „Ludbreg“ ove su godine ostvarili niz uspjeha.

Nastupajući na brojnim turnirima (preko vikenda odlazeći i na tri natjecanja) stvarao se dojam kao da je ovo profesionalni klub s brojnim trenerima i s velikom bazom. A u stvari u klubu je samo nekoliko entuzijasta koji svoje slobodno vrijeme nesebično daju u odgajanju kvalitetnih sportaša i sportašica.

Ove je godine posebno zabljesnula „mala“ Iva Gerić, 13-godišnjakinja iz Hrženice koja je 12. prosinca osvojila srebro na Balkanijadi u poznatom hrvačkom centru još iz bivše države, u Senti u Vojvodini, odnosno Srbiji. Tamo je otišla sa svojim trenerom Ignacom Horvatom te nastupala kao jedna od najmlađih, jer bilo je to natjecanje djevojčica i dječaka do 15 godina, što samo daje dodatnu vrijednost uspjehu. Prvo je i to u kategoriji do 57 kilograma pobijedila Ljubicu Ljotić iz Srbije i to samo za nekoliko sekundi, a zatim je na isti način „riješila“ i Bugarku Tanju Tenev. U finalu je i to tek na bodove poražena od Nurife Duman iz Turske, a znamo dobro da je Turska hrvački Brazil.

Ivu pamtimo kao simpatično i razigrano dijete. Na jednom od natjecanje u Ludbrega, prišla nam je i onako vesela rekla „Striček Neven, kad budem ja nastupala to glasno recite. Ja sam Vam za svašta sposobna.“ Zajedno s Martom Busija postiže odlične rezulate, a kulminacija je bila sredinom prosinca; „Idem još u OŠ Sveti Đurđ, usklađujem nastavu s tričetiri treninga tjedno. I mene je iznenadilo ovo postignuće u Senti. No idem dalje, pred menom je nadam se velika karijera. Malo sam još premlada za Olimpijske u Riu, no Olimpijada u Tokiu 2020. nekako mi izgleda dohvatno.“ Samo naprijed Iva, ako ne Tokio, najvjerojatnije Rim 2024. je tvoj! Čini nam se da vrije u ludbreškom sportskom loncu, netko će ubrzo itekako biti podcrtan u hrvatskom sportu!

Neven Jerbić

Ova faza natjecanje još se igrala u Zadru, sudili su Šibenčani i Splićani, u Zaboku , sudili su Čakovčani i Varaždinci, a nama su u Ludbregu „zalijepili“ sudačku trojku i kontrolora suđenja iz Osijeka.

Onako, lijep odnos prema amaterskom klubu i njegovom proračunu. A kad smo kod proračuna grad Bakar svojim igračima osigurava, kroz različite vidove pomoći oko 500.000 kuna.

No , imaju ljudi vikendima ljudi nešto za živjeti, a valjda su oni i najbitniji u životu Grada...

I tako završena je još jedna sezona ludbreških košarkaša na koje smo višekratno bili ponosni i u kojoj je posebno dobro odjeknula nova himna „Zajedno do pobjede“ koju je sjajno otpjevao Pero Galić, frontmen Opće opasnosti.

Neven Jerbić

Rukometaši pri dnu drugoligaške ljestvice Igrači RK Ludbreg završili su prvi dio sezone u II. HRL „Sjever“ pri dnu ljestvice, na pretposljednjem 11. mjestu. Osvojena su tri boda, jedina pobjeda bila je nad „Prelogom“. No niz je objektivnih okolnosti koje su dovele do slabog rezultata.

Ludbrežani su u prvenstvo ušli tek tjedan – dva prije početka, pa je nedostajalo vremena za pravu pripremu. Protivnici su mnogo teži nego što je to bilo u nižem rangu, a i brojna putovanja iscrpljuju organizam. Prije početka prvenstva u njemačkog četvrtoligaša je otišao jedan od ponajboljih Elvin Petrošanec.

Ni financijska situacija nije blistava, ne bi škodila koja kuna više.

I na sve to u nekoliko utakmica propuštena je šansa za pobjedom.

Iva sanja Tokio 2020

No izgleda da se mora platiti danak odrastanju, što potvrđuju riječi njihovog trenera Emersona Žnidarića koji je prije ovog prvenstva pomalo bio i u dvojbi da li će ostati na kormilu; „Što je tu je. Uz sve ono što ste naveli bilo je i školskih obveza, povreda nekih bitnijih igrača, a i sudački smo zakinuti na nekoliko tekmi. Malo smo i fizički inferiorniji u nekim nastupima. No u drugom dijelu dok se malo posložimo nadam se boljim rezultatima“.

Svi se tome nadamo, a mi bi pošto trener ne bi, istakli da su najbolji u prvom dijelu sezone bili povratnik u staru formu Matija Balažinec, nadolazeći Goran Sinković, Dario Požgaj te rutiner Petar Rodik koji se u tijeku prvenstva vratio u staro jato.

Neven Jerbić

Izbor sportaša i sportašica sredinom siječnja?

Prije dvije godine pisali smo da su ludbreški sportaši i sportašice po kvaliteti i kvantiteti uspjeha vrlo blizu onima koji se postižu u Varaždinu, koji imaju mnogo veću bazu.

Bilo je to doba kad je sport u županijskoj metropoli nažalost bio, prema uvriježenim standardima, pri dnu. Nakon dvije godine sportske rekuperacije u Varaždinu, situacija je za Ludbrežane još i bolja, što govori o novom iskoraku koji je napravljen. Nogometna i košarkaška perjanica u županiji bez dvojbe su „Podravina“ i „Grafičar“, rukometaši nam igraju u II. HRL – „Sjever“.

Ludbreški košarkaši i rukometaši izborili su ove godine plasmane u osminu finala kupa, među 16 najboljih ekipa u Hrvatskoj. Ovdje je u ljeto održano Svjetsko prvenstvo u aviomodelarstvu. Pojedinačno stvari da i ne govorimo. Sportaši i sportašice ludbreške regije nastupaju u rukometnoj ligi prvakinja, igraju za nogometnu reprezentaciju do 21 godine, spadaju među najbolje rukometne vratare. I baš zato treba se njima podičiti, pokazati ih svijetu, i reći: „Mi vodimo s malim sredstvima glavnu sportsku riječ u Županiji!?.“ Kako se priča, izbor sportaša mogao bi se održati negdje sredinom siječnja, kao datumski favorit je zasad 15. siječnja.

Bit će to sudeći po svemu „Noć ludbreških reprezentativaca“. Do kud smo samo došli…

Neven Jerbić

SPORT

23

24

ZADNJA

23. prosinca 2015.