Ln 105

LIST GR ADA LUDBREGA BESPLATNI PRIMJERAK 29. SIJ EČNJA 2016.

BROJ 105 / GODINA XI.

VINCEKOVO

TRSEK MOJ, DAJ SE ZBUDI Obilježen početak nove vinogradarske godine

GDCK LUDBREG Kako bi se pomoglo dijelu žitelja treće životne dobi cijele ludbreške regije, ove godine počela je realizacija programa Pomoć u kući starijim, nemoćnim...

Str. 5

LUKOM Iako je već pola zime iza nas, sezona grijanja će još potrajati barem dva do tri mjeseca, pa je sve vezano uz dimnjačarske poslove i dalje vrlo aktualno...

Str. 3

FAIR PLAY PRIZNANJA NAJBOLJIMA Podijeljeno je 31 priznanje, a okupljeni su u toj “Noći ludbreških reprezentativaca” mogli vidjeti sjajan arsenal mladih darovitih sportaša kojima raspolaže naš kraj...

Str. 13

NOGOMET MLADI NOGOMETAŠI Možemo ustvrditi da s ponosom možemo gledati na dosadašnje djelovanje Škole nogometa, ali se još više svi zajedno trebamo radovati njenoj budućnosti. Upis novih članova u Školu ...

Str. 15

2

AKTUALNO

Turizam

Postupak utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak Temeljem izmjena Zakona o porezu na dohodak, usvojenim u studenom 2014. godine, Porezna uprava će u 2016. godini primijeniti poseban postupak utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak za 2015. godinu za porezne obveznike građane.

Poseban postupak znači da većina poreznih obveznika nema obvezu samostalno, do kraja veljače, predavati godišnju poreznu prijavu, već obračun za njih automatski rade poreznici.

Zakonskim su izmjenama utvrđeni i rokovi.

– Porezna će uprava do 30. lipnja, na temelju evidencija i podataka kojima raspolaže, poreznim obveznicima građanima dostaviti privremeno porezno rješenje o utvrđivanju godišnjeg poreza na dohodak te razlici za uplatu ili povrat poreza.

Na to rješenje građani mogu podnijeti prigovor, ako smatraju da su podaci iz rješenja netočni ili nepotpuni, najkasnije do 31. srpnja. O prigovoru odlučuje prvostupanjsko tijelo rješenjem u roku od 30 dana do dana zaprimanja prigovora.

Do sada su građani do kraja veljače podnosili godišnje prijave poreza na dohodak za godinu prije, a povrati preplaćenog poreza i prireza na dohodak uobičajeno su počinjali u travnju ili svibnju.

Da će se povrati poreza na dohodak za 2015.godinu početi izvršavati početkom kolovoza ove godine Porezna je uprava putem svojih internetskih stranica obavijestila i lokalne jedinice.

Za razliku od prijašnjih godina, najveći dio razlika za povrat bit će utvrđen u posebnom postupku utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak za 2015.godinu, iz čega proizlazi da će se najveći dio povrata poreza izvršavati u kolovozu 2016. godine prema obavijesti poreznika.

Nakladnik: POU “D. Novak“ Ludbreg Glavni urednik: Iva Havaić Grafički urednik: Miroslav Vađunec Redakcija: Darko Skupnjak, Branko Dijanošić, Iva Havaić, Željka Namesnik, Neven Jerbić, Dražen Vađunec Kontakt: POU “D. Novak” Ludbreg,

Trg Sv. Trojstva 19

Telefon: 042 / 306 131

Fax: 042 / 306 068

e-mail: ludbreske-novine@pou-ludbreg.hr dskupnjak@pou-ludbreg.hr Tisak: Tiskara Zagreb

Rekordan broj noćenja u 2015. godini

Rekordnih 10545 noćenja ostvareno je u Ludbregu u 2015. godini. Prvi je puta tako nadmašena brojka od 10 tisuća. – Iznimno dobra godina u turističkom smislu je iza nas. Uz dodatne kapacitete smještaja vjerujem da bi brojka mogla biti još i veća, a posebno kada bismo uspjeli aktivirati privatni smještaj. Ovih smo dana započeli raditi na rješavanju tog pitanja, razgovaramo sa zainteresiranim građanima koji žele biti dio te priče kako bismo na kraju ove godine ostvarili još bolje brojke. – pojasnio je gradonačelnik Dubravko Bilić.

Rekordnom broju noćenja uvelike je pridonijelo Svjetsko prvenstvo u F3K kategoriji, ali i brojni drugi događaji. U Gradu Ludbregu intenzivno se radi na kreiranju turističkih proizvoda kako bi se turizmu dalo na značaju. Posebno veseli podatak da je Ministarstvo turizma pozitivno reagiralo na projekt Centar za posjetitelje. Ludbreška turistička ponuda, odnosno njegov mogući potencijalni turistički proizvod

zamišljen je i objedinjen od nekoliko temeljnih i mnogo usporednih identitetskih silnica grada i okolice. Uklopljen je u ne samo promotivno-turističko nego i u projektno-razvojno geslo Ludbrega: Proštenjarsko središte svijeta U svakoj temi, na svaki način, Ludbreg svoju pojavnost nastoji predstaviti u okviru teme centra. Sve čime se bavimo, posebice kada je riječ o turističkoj promociji, smještamo u centar (središte). Posjetiteljski centar (svijeta) predstavlja sve ključne ludbreške sadržaje zaokružene pojmom središta svijeta (centrum mundi).

Posjetiteljski centar svijeta, onako kako je kandidiran kao projekt posjetiteljskog centra, u doslovnom smislu i značenju smješten je u jedan objekt, tj. zgradu površine otprilike 800 četvornih metara. U zgradi su svi potrebni sadržaji koje po vanjskim zadanim kriterijima Ministarstva turizma Republike Hrvatske, ali i po projektnoj zamisli Grada Ludbrega, treba imati.

O postupanju s otpadom u Bruxellesu

U srijedu 27. siječnja u Bruxellesu (Belgija) održana je 2.

Konferencija na temu komunalne i municipalne infrastrukture na kojoj je sudjelovao i ludbreški gradonačelnik Dubravko Bilić.

-Konferencija na temu ˝Kružna ekonomija i ulagački projekti financirani iz EU fondova˝ nadovezuje se na prošlogodišnje uspješno izdanje koje se također održalo u Bruxellesu, dok je ovogodišnja konferencija obuhvatnija, sadržajnija i daje još potpuniju sliku o prilikama u komunalnom sektoru u regiji.

Nedavno usvojeni paket Europske komisije o kružnoj ekonomiji te zaključci s Pariške konferencije o klimi dominirali su glavnim dijelom programa, uz nezaobilazne teme postupanja s otpadom, upravljanja vodama i zaštitom okoliša te primjenu tih važnih europskih politika na terenu, u konkretnim komunalnim slučajevima.

– pojasnio je gradonačelnik Bilić

koji je na konferenciji imao priliku predstaviti način na koji se ovakva problematika rješava u Ludbregu.

Posebno je zanimljiv podatak da dok se brojka recikliranja otpada na nivou Hrvatske kreće na 1618 posto, u Ludbregu je ona nešto bolja i kreće se na 22-23 posto. Rezultat je to strpljivog i kvalitetnog rada, ali i kontinuiranog informiranja stanovništva.

Konferencija je okupila preko stotinu sudionika iz zemalja jugoistočne Europe, čiju strukturu čine vodeće tvrtke iz komunalnog gospodarstva, jedinice lokalne samouprave, projektanti, financijeri i odvjetnička društva, predstavnici gradova, županija i općina, institucije, dobavljači opreme te ostali uključeni u poslove s komunalnom infrastrukturom.

Zastupnica Ivana Maletić je osigurala prostorne uvjete u Europskom parlamentu i sudionicima je održala jedno od ključnih predavanja, kao i zastupnik Davor

Gradonačelnik Bilić bio je jedan od izlagača na konferenciji Škrlec. Konferenciju je u jutarnjem rencija u Bruxellesu i u Hrvatskoj dijelu otvorio slovenski zastupnik proteklih godina, nastoji zajedničFranc Bogovič i njegov hrvatski kim djelovanjem stvoriti mrežu kolega Tonino Picula, a bio je naproaktivnih institucija, kvalitetnih zočan i Veleposlanik RH u Belgiji, organizacija i progresivnih pojeNJ. E. Mario Nobilo. dinaca, kao i bazu znanja i projekOrganizator konferencije je tnih ideja, koje mogu biti od koristi časopis Komunal, informativno javnim i privatnim aplikantima za glasilo za komunalnu i okolišnu europske fondove te donositeljima tematiku u zemljama JIE, koji kroz sektorskih politika na nacionalnoj organizaciju sektorskih konfei lokalnoj razini.

Podaci o zapošljavanju i nezaposlenosti za 2015. godinu

Nezaposleno 404 građana Ludbrega

Hrvatski zavod za zapošljavanje objavio je podatke o stanju nezaposlenosti i zapošljavanja za 2015. godinu u svojim regionalnim uredima, te su poznati podaci i za Regionalni ured Varaždin odnosno za sve njegove ispostave, pa tako i za Ispostavu Ludbreg koja uključuje žitelje Ludbrega, Martijanca, Malog Bukovca, Velikog Bukovca i Svetog Đurđa.

Pri Regionalnom uredu odnosno u Varaždinskoj županiji na kraju prosinca 2015. u evidenciji je bilo 6.717 nezaposlenih osoba. Dakako, najviše na području Grada Varaždina 3.101 osoba, a području Ispostave Ivanec 1.883, Novog Marofa 641, dok je u Ispostavi Ludbreg evidentirano 795 nezaposlenih osoba.

Od 795 nezaposlenih evidentiranih pri Ispostavi Ludbreg njih

404 ima prebivalište na području Grada Ludbrega, a u općinama Sveti Đurđ 167, Martijanec 111, Mali Bukovec 88 i Veliki Bukovec 25 nezaposlenih osoba.

- Dobar pokazatelj rada ludbreškog gospodarstva je broj zaposlenih, posebno nas veseli što je u odnosu na godinu prije porastao taj broj. To govori da se gospodarstvo dobro konsolidiralo, pronalaze se novi poslovi, gospodarstvo se širi. Nadam se da će tako biti i sljedećih godina, još i bolje obzirom na najavljene investicije.- rekao je gradonačelnik Dubravko Bilić.

Inače, na području ludbreške regije prosjek za čitavu 2014. bio je 1.039 nezaposlenih osoba. U 2015. nastavio se trend pada nezaposlenosti započet u drugom dijelu 2014., primjerice, prošlog

siječnja evidentirano je 970 nezaposlenih osoba i brojka je lani sustavno padala ili stagnirala iz mjeseca u mjesec do prosinačkih 795 nezaposlenih, odnosno 404 za sam Grad Ludbreg. S posljednjim danom prošle 2015.godine u Gradu Ludbregu bilo je 3479 zaposlenih osoba prema osnovama osiguranja što je za 5,17 posto ili za 171 osobu više nego 31.prosinca 2014.godine.

U ludbreškoj regiji i dalje 60 posto prijavljenih nezaposlenih čine žene. Po obrazovnoj strukturi njih 67 je bez završene osnovne škole, zatim 265 sa osnovnom školom, potom 221 s trogodišnjom obrtničkom školom za KV i VKV radnike, srednjoškolaca sa četverogodišnjom školom uključujući i gimnazijalce je 168.

Višu školu i prvi stupnja fakulteta

AKTUALNO

29. siječnja 2016.

29. siječnja 2016.

imaju 34 osobe, dok je evidentirano 40 nezaposlenih osoba našeg kraja s fakultetom, akademijom, magisterijem ili doktoratom.

Pri Ispostavi Ludbreg poslodavci su u prosincu prijavili 45 slobodnih radnih mjesta. U našem širem okružju najtraženija zanimanja su konobar, prodavač, keramičar, strukovni učitelj, odgojitelj u predškolske djece, diplomirani ekonomist, čistač, vozač teretnog vozila, tapetar i doktor medicine.

Prema Zakonu o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti u prosincu 2015. godine pravo na novčanu naknadu u Ispostavi Ludbreg koristilo je 310 nezaposlenih osoba.

Prosječna novčana naknada za prosinac 2015. godine iznosila je 1.662,33 kuna.

Dimnjačarska služba 'Lukoma' Točno prije dvije godine 1. veljače 2014. gradska komunalna tvrtka ‘Lukom’ je sukladno odluci Gradskog vijeća preuzela poslove dimnjačarske službe na području Grada Ludbrega.

Time je završeno razdoblje u kojem se pružanje dimnjačarskih usluga povjeravalo koncesionarima, tvrtkama i obrtima iz drugih sredina. Lukom je tada morao napraviti opsežne pripreme za obavljanje ove djelatnosti, a između ostalih, uputiti ljude na višemjesečno osposobljavanje kako bi se educirali, osposobili i dobili licencu za obavljanje dimnjačarskih poslova. Oni su Mladen Makar i Tomislav Bunić i od tada obavljaju dimnjačarske usluge žiteljima Grada, vlasnicima obrtničkih radnji i gospodarskih tvrtki.

-Ljudi su zadovoljni što dimnjačarske usluge napokon obavljaju domaći dimnjačari. Kažu da je bolje da smo to mi nego stranci, a i da bolje čistimo. Ljudi nas znaju, s mnogima smo i u izravnom kontaktu i često zovu da dogovorimo termine čišćenja. Zadovoljni su i načinom naplate. Mi u kućanstvu napravimo uslugu, ono što smo radili upišemo u radni nalog kao i cijenu, vlasnik kuće ili stana potpiše taj nalog i idući mjesec iz našeg računovodstva im na kućnu adresu dolazi uplatnica prema kojoj plaćaju. Dakle, nema naplate na licu mjesta. To je prihvatljivo građanima, a i nama je bolje – kažu Mladen i Tomislav, dimnjačari ‘Lukoma’.

Građani se sa cijenama usluga dimnjačara mogu upoznati na ‘Lukomovoj’ web-stranici gdje je objavljen cjelovit cjenik koji je na snazi od prošloga proljeća Iako je već pola zime iza nas, sezona grijanja će još potrajati barem dva do tri mjeseca, pa je sve vezano uz dimnjačarske poslove i dalje vrlo aktualno.

-Građani Ludbrega u najvećem se broju griju gradskim plinom, potom ogrjevnim drvom, vrlo malo na lož-ulje.

No, zamijetili smo da u naseljima izvan samog Ludbrega ima dosta ljudi koji vjerojatno zbog cijene, plin zamjenjuju grijanjem na drva. Kod nas sezona grijanja počinje početkom listopada i traje uglavnom do konca ožujka, ali ako je hladno proljeće onda se produžuje i na travanj.

Krivo je razmišljanje da dimnjačara treba zvati uoči početka sezone grijanja. Čisti se i provjerava stanje tijekom sezone grijanja po potrebi i više puta, posebice

3

Čisti dimnjaci znače sigurnost građana

ako dimnjaci nisu baš u najboljem stanju, a takvih je slučajeva mnogo na našem području – kažu dimnjačari.

U dvije godine svog rada dobro su se upoznali sa stanjem ludbreških dimnjaka i uvjerili da je stanje zabrinjavajuće.

-Mi vodimo brigu o čišćenju i kontroli dimnjaka u oko 2.500 kućanstava ili korisnika objekata.

No, ukupno imamo aktivnih čak 4.500 dimnjaka koji se koriste u sezoni grijanja.

Po našoj procjeni čak do 70 posto dimnjaka mora u sanaciju.

Stariji će se prisjetiti da je intenzivna gradnja obiteljskih kuća, a i stambenih zgrada počela još 60-ih, još intenzivnija bila je 70ih i donekle 80-ih godina. Naravno, tad su napravljeni i dimnjaci, pa su sad stari 30, 40 možda i 50 godina, što znači da su uglavnom poprilično dotrajali i oštećeni.

Nadalje, naša tvrtka ‘Lukom’ sada upravlja s oko 80 posto stambenih zgrada na području grada koje su prilično stare, a bile su predviđene za grijanje na drva. S vremenom se grijanje promijenilo na plin. Očito, i na tim objektima bit će potrebno sanirati dimnjake.Loše stanje ludbreških dimnjaka gotovo automatski dovodi do novih problema s kojima se susreću dimnjačari kada vlasnici objekata pokušavaju sami sanirati štetu na dimnjaku.

-Apeliramo na građane da na dimnjacima ne rade ništa na svoju ruku, nego da nas pozovu da utvrdimo stanje. Ljudi ih često sami pokušavaju sanirati, ali to najčešće nije stručno niti kvalitetno napravljeno, pa postane opasno.

Još je opasnije kod plinskog grijanja kad ljudi misle da sami nešto mogu popraviti ili nekoga zovu ‘na crno’ za spajanje bojlera, popravak na plinskim instalacijama ili da im naprave priključke novih plinskih trošila. Nakon toga netko bi im trebao izdati dokumentaciju za puštanje u plinski sustav jer Termoplin ima popis svih trošila.

Takve stvari zaista rade na vlastitu odgovornost. Kako ćemo mi ili serviser izdati potrebni papir ako bismo trebali napraviti atest dimnjaka, a vidimo da to nije napravljeno prema pravilima struke?

Dolazi do vrlo nezgodnih situacija jer ne možemo izdati dokumentaciju i postati time odgovorni za nešto što nije dobro napravljeno i što predstavlja potencijalnu opasnost. Što ako se dogodi tragedija? Naša je obveza poduzeti sve mjere u cilju zaštite ljudi, sprečavanja požara, zaštite

Dimnjačari Mladen Makar i Tomislav Bunić

Oprez, pazite živote!

objekata i okoliša – upozoravaju dimnjačari.

Međutim, time nisu iscrpili probleme s kojima se gotovo svakodnevno susreću u svom poslu.

-Sve sanacije moraju biti napravljene prema tehničkom pravilniku za dimnjake u građevinama. U mnogim ludbreškim zgradama dimnjaci su na „izmaku snaga“, a u većini objekata su stari plinski bojleri koji se spajaju na dimnjak. Ljudima su očito još uvijek preskupi fasadni ili kondenzacijski bojleri iako su neusporedivo sigurniji kao izvor energije.

Ako su u jednoj zgradi, primjerice, tri korisnika na jednom dimnjaku, a jedan stanar u sredini želi ugraditi fasadni bojler, on ga ne može instalirati ako to ne žele preostala dva korisnika.

Prema našim saznanjima, ubrzo će proizvodnja takvih bojlera biti ukinuta i ljudi će ih biti primorani promijeniti ili prijeći na drugi izvor energije.

Otvoreni fasadni i kondenzacijski bojleri su sigurni i ne mogu uzrokovati trovanje ili gušenje.

Kad netko gradi kuću s dimnjacima ili ima sanaciju, pogotovo plinskih trošila, mi bismo trebali o tome biti obaviješteni. Zapravo dimnjačaru treba i na početku gradnje svakog objekta reći što se želi postići s grijanjem, pa ćemo mu dati savjet kakav mora biti dimnjak da bi zadovoljio sigurnosne uvjete. Treba ga zvati i na kraju gradnje da se provjeri je li sve napravljeno kako je najavljeno, a mora se raditi i atest dimnjaka.

-Građani moraju shvatiti da je

ispravnost i čistoća dimnjaka, te trošila u njihovom interesu zbog veće sigurnosti svih ukućana.

No, prema tvrdnjama dimnjačara manji broj ljudi izbjegava čišćenje dimnjaka.

-Podsjećamo da su nedavno u Slokovcu i Vinogradima Ludbreškima izbili požari na kućama zbog neispravnih ili neočišćenih dimnjaka kao posljedica izbjegavanja te obaveze.

Kad se upali samo dimnjak, situaciju je lakše rješiti, ali ako prijeđe na krovište onda je to najčešće vrlo ozbiljan požar.

Sve što ima dimnjak mi moramo provjeravati jer je to potencijalna opasnost. Ima onih koji ne razumiju da to radimo za njihovo dobro, da smo mi svojim potpisom i odgovorni ako se nešto loše dogodi zbog neispravnih dimnjaka.

Dosta onih koji su svjesni opasnosti koja prijeti u slučaju da je nešto neispravno nas zove, što je za pohvalu. Neki čiste sami i to vrlo pedantno, ali smatraju da mi ne trebamo doći i provjeriti stanje što nije točno.

Naša je obveza provjeriti je li dobro očišćeno i sigurno. Ima i onih koji kažu da su sami očistili, ali ne govore istinu što je vrlo lako dokazati, a ima i onih koji otvoreno izbjegavaju čišćenje. Ako utvrdimo da je tako, moramo to prijaviti komunalnom redaru, a on ih može kazniti s 500 kuna. Ako se na to ogluše, slučaj se mora prijaviti protupožarnom policijskom inspektoru Policijske uprave – kažu dimnjačari Mladen Makar i Tomislav Bunić.

Još jednom poručuju građanima da ne rade sami sanaciju ili preinaku dimnjaka ili bilo kojih trošila nego da pozovu njih, a oni će ih uputiti što i kako napraviti.

Najgore je kad već nešto naprave, utroše trud i novac, a to što su napravili nije u redu.

Od 7 do 15 sati mogu nazvati na brojeve telefona 099 422 3017 i 099 422 3018, a u slučaju iznimnih okolnosti i izvan radnog vremena.

Primjer 1

Primjer 2

Primjer 3

Primjer 4

Primjer 5

Primjer 6

Dimnjačar je stručno osposobljena osoba koja cjelokupni sustav odvodnje dimnih plinova održava sigurnim. Zato zvuči vrlo ozbiljno i ono što su Mladen i Tomislav uočili.

–Nažalost, na terenu ima dosta kuća gdje vidimo da se ljudi doslovce truju, a da ljudi uopće nisu svjesni. U prostorijama ima ugljičnog monoksida u manjim količinama i nije bezopasno, a može ubrzo doći do ispuštanja i većih količina. Monoksid je tihi ubojica, plin bez mirisa, nevidljiv.

Nova PVC stolarija koja ‘dihta’ sto posto, male kupaonice s bojlerima bez ventilacije i ozračnika, plinska trošila pogotovo plinske peći starije proizvodnje koje rade na principu zraka. Sve su to opasnosti.

Dobar savjet i za ogrjevna drva – nije dobro ložiti mokrim drvima, neka odstoje barem jednu sezonu.

Primjeri neispravnih dimnjaka Dimnjačari Mladen i Tomislav pokazuju kakvih ima dimnjaka na području Grada Ludbrega.

Dakle, ovako dimnjaci ne smiju izgledati jer predstavljaju veliku opasnost.

Primjer 1 - limena cijev je zabodena u salonitnu cijev, ovo ne odvodi dobro produkte sagorijevanja, nije izolirano pa u njemu moguće očekivati veliku kondenzaciju vode

Primjer 2 - spajanje limene cijevi sa salonitnom - spoj je učvršćen s tkaninom !!!

Primjer 3 - dva ozidana dimnjaka na tavanu se spajaju, a u sredini je zazidani potporni zid Primjer 4 - dotrajali dimnjak od opeke nužan za sanaciju Primjer 5 - ispucala salonitna cijev u truloj opeci vezana žicom Primjer 6 – još jedan dotrajali dimnjak spreman za sanaciju

4

AKTUALNO

Grad Ludbreg stipendira studente i srednjoškolce

Dodijeljeno 13 novih stipendija

Socijalno vijeće Grada Ludbrega donijelo je odluke o dodjeli novih stipendija studentima i učenicima za akademsku 2015/2016. godinu na temelju provedenog javnog natječaja kojeg je prema gradskoj odluci o stipendijama raspisao gradonačelnik Dubravko Bilić krajem jeseni. Prema istoj odluci u nadležnosti je Socijalnog vijeća da određuje nove korisnike stipendija.

Shodno tome ono je dodijelilo sedam studentskih i tri učeničke stipendije novim korisnicima s područja Grada Ludbrega.- Grad Ludbreg i ove je godine proveo natječaj za stipendiste. Drago mi je da je toliko djece i mladih u sustavu stipendiranja. Studenata imamo po cijeloj Hrvatskoj, od Splita, Rijeke, Pule, Osijeka, Zagreba, Varaždina, Čakovca… Pomažemo ne samo studentima već i srednjoškolcima i tu smo novinu uveli, dobro je odjeknula, jer i vrijedne srednjoškolce valja nagraditi. Pred kraj godine uručili smo i jednokratne novčane pomoći našim studentima, što je također lijepa i vrijedna tradicija.

Doprinos je to brizi za mlade ljude i obrazovanje koje uvijek napominjem mora biti jedan od prioriteta.

Broj studenata dokazuje kako smo na dobrom putu, a u konačnici oni su naše bogatstvo. Nadam se da će se jednog dana vratiti u Ludbreg i ovdje izgraditi svoju karijeru, a mi smo tu da ih do tad pratimo. – kazao je gradonačelnik Dubravko Bilić.

Novi stipendisti su: Sara Filip iz Vinograda Ludbreških, studentica psihologije na Filozofskom fakul-

tetu u Rijeci, zatim Marko Komes iz Vinograda Ludbreških student elektrotehnike Tehničkog fakulteta u Rijeci, Tomislav Šalamon također iz Vinograda Ludbreških, student strojarstva na fakultetu u Mariboru, Ivana Gložinić iz Poljanca, studentica matematike na Sveučilištu Rijeka, Ivana Kladić iz Vinograda Ludbreških studentica matematike na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu, zatim Petra Petrić iz Apatije, studentica cestovnog prometa Veleučilišta u Rijeci, te Tino Šeba iz Ludbrega, student kemije na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu.

Novi korisnici učeničkih stipendija su Mario Ilić iz Hrastovskoga, učenik općeg smjera Prve gimnazije Varaždin, Petar Tomiša iz Hrastovskoga, učenik prvog razreda Elektrostrojarske škole Varaždin, smjer elektrotehničar, te Kristina Povijač iz Bolfana, učenica ludbreškog odjeljenja Prve gimnazije Varaždin.

Prijavu na raspisani natječaj predalo je 17 studenata i učenika srednjih škola, a za sve kandidate-studente izvršeno je bodovanje prema gradskoj odluci, te je utvrđena lista kandidata koji su udovoljili uvjetima natječaja. Pravo na stipendiju Grada Ludbrega ostvarilo je petero studenata prema kriteriju o deficitarnim zanimanjima, a visina stipendije je 700,00 kuna mjesečno.

Visina učeničkih stipendija je 250 kuna.

Gradskom odlukom dana je ovlast gradonačelniku da mimo raspisanog natječaja može samostalno

Osnovna škola Ludbreg ostvarila je pravo na 5 tisuća kuna za projekt „Sigurno u prometu“ U Županijskoj palači potpisani su ugovori za dodjelu financijskih sredstava za projekte koji su dobili pozitivnu ocjenu na raspisanom natječaju Zaklade za prevenciju kriminaliteta Varaždinske županije „Sveti Mihael“, a koji doprinose sigurnosti građana i prevenciji kriminaliteta kod mladih osoba.

Na natječaj je bilo prijavljeno devet projekata, od kojih je pet ostvarilo pozitivnu ocjenu i dobilo pravo na financijska sredstva. To su Medicinska škola Varaždin koja je za svoj projekt „Vidim i (ne)reagiram“ – program prevencije vršnjačkog nasilja ostvarila pravo na 5 tisuća

kuna, Strojarska i prometna škola Varaždin ostvarila je pravo na 7 tisuća kuna projektom „Sprečavanje prometnih nesreća sa pješacima srednjoškolske dobi“, Srednja škola Novi Marof ostvarila je pravo na 1400 kuna projektom „Učinimo mlade pješake, bicikliste i vozače sigurnijima u cestovnom prometu u Gradu Novom Marofu, Osnovna škola Ludbreg ostvarila je pravo na 5 tisuća kuna za projekt „Sigurno u prometu“ i Društvo za športsku rekreaciju Salinovec za projekt „Edukacija biciklista za povećanje uočljivosti u cestovnom prometu“ dobilo je 5 tisuća kuna.

dodijeliti studentske i učeničke stipendije na temelju postignutih iznimnih rezultata na području znanosti, kulture i sporta. Gradonačelnik je odlučio dodijeliti tri stipendije prema svojim ovlastima, a korisnici tih stipendija su Antonela Jagić iz Poljanca, studentica Tekstilno-tehnološkog fakulteta u Zagrebu, smjer tekstilni i modni dizajn, Sven Vučkovečki iz Globočeca, student Hrvatskog katoličkog sveučilišta Zagreb, smjer povijest, te Ivan Bačani iz Sigeca, učenik Elektrostrojarske škole Varaždin. Studenti će mjesečno primati stipendiju od 700 kuna, a učenik 250 kuna.

Ukupno je Grad Ludbreg dobio 13 novih stipendista.

Stipendije se dodjeljuju za čitavu akademsku, odnosno školsku godinu, što znači za razdoblje od 1. rujna prošle godine do 30. lipnja ove godine.

Socijalno vijeće Grada Ludbrega donijelo je također i odluku kojom odobrava nastavak korištenja ranije odobrenih stipendija po prethodnim natječajima. Uvjet da se studentima i učenicima odobri nastavak korištenja ranije odobrenih stipendija je uspješan završetak prethodne akademske ili školske godine. Dokaze o tome podnijelo je 27 studenata i troje srednjoškolaca s područja Grada Ludbrega, dosadašnjih korisnika stipendija. Ako studiraju na području Varaždinske, Međimurske i Koprivničko-križevačke županije, za njih visina stipendije iznosi 500 kuna, a 700 kuna za studente koji studiraju u drugim županijama, te 250 kuna za učenike.

AKTUALNO

29. siječnja 2016.

29. siječnja 2016.

Rotary klub Ludbreg nagrađuje

Nagrade za izvrsnost u školovanju

Već gotovo desetak godina Rotary klub Ludbreg nagrađuje ponajbolje učenike i studente s područja cijele ludbreške regije i tako im financijski pomaže u daljnjem školovanju. Tako je i ove godine jer je Fond za nagrađivanje izvrsnosti Rotary kluba Ludbreg krajem siječnja raspisao novi natječaj za dodjelu godišnjih nagrada za izvrsnost, te će dodijeliti čak 15 nagrada učenicima i studentima ludbreškog kraja.

Radi se o natječaju prema kojem su glavni kriterij za dodjelu nagrada što bolje ocjene. Tako će ludbreški rotarijanci nagraditi mlade koji ostvaruju vrlo vrijedne rezultate i zapažene uspjehe tijekom školovanju, pa i na najzahtjevnijim fakultetima kako bi ih time potakli i motivirali za nastavak marljivog rada i još bolje rezultate u školama i na fakultetima. Rotary klub čine članovi s područja Grada i svih susjednih općina, pa se nagrađuju mladi čitavog našeg kraja.

Natječaj za nagrađivanje izvrsnosti Rotary kluba Ludbreg raspisan je temeljem pravilnika o ustroju i djelovanju Fonda za izvrsnost radi nagrađivanja najboljih srednjoškolaca i studenata s područja Grada Ludbrega i općina Mali Bukovec, Martijanec, Sveti Đurđ i Veliki Bukovec u školskoj-akademskoj 2014/2015. godini.

Srednjoškolcima se dodjeljuju novčane nagrade u ovim kategorijama: dvije nagrade za najbolje učenike gimnazije od po 1.000 kuna. Zatim dvije nagrade za najbolje učenike srednje škole u četverogodišnjem trajanju, ali da nisu gimnazija ili strukovne, također svaka po 1.000 kuna. Dvije nagrade od po 1.000 kuna dodijelit će se i najboljim učenicima srednje strukovne škole. Što se tiče studenata, dodijelit će se šest novčanih nagrada od po 1.500 kuna najboljim studentima dodiplomskog, diplomskog, stručnog odnosno integriranog studija, te jedna nagrada u iznosu od 2.000 kuna za poslijediplomski (specijalistički, doktorski) studij. Pored toga, Rotary klub Ludbreg dodijelit će i novčane nagrade za učenike srednjih glazbenih škola, te za studente glazbenih akademija.

Pravo prijave na natječaj imaju srednjoškolci i redovni studenti dodiplomskog, diplomskog, stručnog odnosno integriranog studija, kao i kandidati poslijediplomskog studija (specijalistički, doktorski) iz prošle školske i akademske godine, a koji imaju prebivalište na području Grada Ludbrega i općina Mali Bukovec, Martijanec, Sveti Đurđ i Veliki Bukovec, koji imaju trajno prebivalište u Gradu ili ovim općinama duže od dvije godine, odnosno oni koji su tu rođeni i živjeli dulje od 10 godina, a pohađaju bilo koji studij u Hrvatskoj ili izvan zemlje.

Uz prijavu na natječaj kandidati trebaju dostaviti prijepis ocjena za završeni razred odnosno godinu fakulteta prošle 2014/2015. akademske godine koju je kandidat završio i druge dokumente na temelju kojih će biti vrednovani.

Popis dokumentacije za kandidate – srednjoškolci su uz životopis dužni priložiti presliku ocjena završenog razreda, uspjesi u natjecanjima znanja, javni nastupi, izložbe i slično.

Studenti pak trebaju u prijavi dostaviti, životopis, presliku ocjena iz završene godine studija, dokaz o uspjesima na dodatnim aktivnosti kao što su službena natjecanja, objavljeni radovi, izložbe, javni nastupi i slično, kao i o dekanovoj i rektorovoj nagradi.

Oni koji se kandidiraju kao studenti poslijediplomskog studija (specijalistički, doktorski) moraju dati dokaz o starosti do 28 godina, presliku osobne iskaznice, presliku ocjena poslijediplomskog studija, popis objavljenih znanstvenih i stručnih radova (kategorija a1, a2, a3), te o dekanovoj odnosno rektorovoj nagradi.

Svaka osoba samo jedanput može dobiti nagradu iste kategorije.

Sve obavijesti mogu se dobiti na brojeve telefona 042/811-433 ili 091 19 11 993.

Natječaj je otvoren do 4. ožujka ove godine. Zainteresirani kandidati prijave trebaju poslati na adresu: Rotary klub Ludbreg, Fond za nagrađivanje izvrsnosti, Ludbreg, Trg sv. Trojstva 27 (Hotel Amalia).

Nagrade dobitnicima bit će uručene na prigodnoj svečanosti u hotelu Amalia koja će biti održana uoči uskrsnih blagdana, točnije na Veliku subotu, 26. ožujka.

Gradsko društvo Crvenog križa Ludbreg Kako bi se pomoglo dijelu žitelja treće životne dobi cijele ludbreške regije, ove godine počela je realizacija programa Pomoć u kući starijim, nemoćnim i bolesnim osobama. Program je predložilo Gradsko društvo Crvenog križa Ludbreg, a podržali su ga Grad Ludbreg i susjedne općine.

-U našem kraju mnogobrojni su upravo žitelji starije životne dobi među kojima ima dosta samih, nemoćnih, bolesnih. Radi se o osobama koje ne mogu ostvariti konkretnu pomoć preko sustava Ministarstva socijalne skrbi zbog složenosti kriterija i uvjeta sustava državne skrbi. Predložio sam stoga općinama da takve osobe redovito obilazi mobilni tim s gerontodomaćicom i kućnim majstorom. Za svaku pohvalu je što općine imaju puno razumijevanja za svoje starije žitelje, te su pristale sufinancirati projekt na dobrobit svojih sugrađana.

I Varaždinska županija uključila se u sufinanciranje projekta čime je omogućena njegova realizacija – pojasnio je Robert Kranjčec, ravnatelj Gradskog društva Crvenog križa.

Za realizaciju programa zaduženi su Jasmina Struški-Preskočil, gerontodomaćica za Grad Ludbreg, zatim gerontodomaćica Vesna Vugrinec i Tomislav Havaić koji čine mobilni tim za općine Sveti Đurđ, Mali Bukovec i Martijanec, s time da Tomislav priskače u pomoć u Ludbregu, kao i još dvije domaćice koje su zaposlene po programu javnih radova, to su Anica Ilić, te Draženka Balija zadužena za Općinu Veliki Bukovec.

-Od 117 korisnika na općine otpada u prosjeku 14-18 ljudi, a ostali su iz Grada. Ide se na teren svakog dana prema potrebi. Tjedno obiđemo sve korisnike, u prosjeku četiri puta mjesečno, ali ako ima potrebe i češće. Oni bi mogli biti zbrinuti u domovima, ali ne žele napustiti kuće, ostaju tako dugo dok mogu sami funkcionirati, a kad više ne mogu sami, naše je da to javimo Centru za socijalnu skrb.

Većinom je riječ o ženama i to starijim od 80 godina. Pokretni sami kuhaju i nešto naprave. Imamo i korisnika u kolicima, a i onih koji povremeno nisu prisebni. Jako dobro su nas prihvatili. – kaže Jasmina koja najduže radi sa starijima našeg kraja. Što sve radi gerontodomaćica, a što radi kućni majstor?

-Nacijepamo drva i unesemo ogrjev u kuću za tjedan dana, pometemo kuhinju i ako žele malo

5

Pomoć u kući starijim, nemoćnim i bolesnima

uredimo kuću, nastojimo održavati prostor u kojima borave. Podižemo im lijekove. Plaćamo im režije, idemo u poštu, donosimo im namirnice, čistimo snijeg, doći će sezona košnje trave, radova u vrtu – kažu Jasmina i Vesna.

Srijeda je udarni dan.

–Nekima moramo na tržnici kupiti grincajg, drugo povrće, prge sira, domaće rezance. Hoće da sve bude domaće. Imaju kataloge trgovačkih centara, naručuju artikle, i jako vode računa koji su na akciji.

Uglavnom rade popis nabave za cijeli mjesec.Vesna je prije biciklom obilazila korisnike u Općini Sveti Đurđ, a sad šire područje obilazi s vozačem i majstorom.

-Radim tek tri tjedna, vozim na teren, a i korisnike ako moraju k doktoru, pa ih pričekam. Majstor će imati više posla nakon zime; promijeniti neki crijep, letvu, dasku, gumice na pumpi za vodu, napraviti sitne popravke oko kuće i u dvorištu, pokositi travu i slično.

Dobio sam dojam da im je najvažnije što imaju s kime popričati kad mi dođemo – kaže Tomislav. Ljudi u poznim godinama vole puno pričati.

-Prepričavaju svoj život, obiteljske svađe, slavlja, rat, zgode i nezgode. Ti razgovori im znače možda i više od posla koji za njih obavimo – kaže Vesna.

Jasmina je nadodala: -Neki imaju djecu, ali to su zaposleni ljudi s malo slobodnog vremena, pa se kod njih kratko zadržavaju. Mi dolazimo poslom i imamo za njih više vremena, pa dijelimo s njima radost i tugu, te su nas prihvatili kao dio obitelji.Kod bake Julijane i Kate U hladno jutro, krenuli smo za kombijem Gradskog društva u posjet. U Globočecu nas je radosno, širokog osmjeha dočekala Julijana Mihalić koja se baš tih dana približila 89-oj. Veselo nas je nudila pićem, kavom.

-Dugo sam sama, suprug Joža je rano umrl, udovica sam već 50 godina. Davno je umrl stariji sin, od posljedica teške saobraćajke nakon dve godine. Mlađi sin Zlatko živi u Ljubljani, sad je u mirovini. Često se čujemo, a i dođe me obići. A imam i troje unučadi i petero praunučadi. I jako sam sretna zbog toga, imam jako dobru decu – priča Julijana.

Zadovoljna je kako djeluje program pomoći.

-Jasmina i prijašnji majstori napravili su kaj god je trebalo u dvorištu, živicu sredili, drva su mi

Pomoćnici cjepaju drva, uređuju kuću, a najvažniji je razgovor

Program je predložilo Gradsko društvo Crvenog križa Ludbreg, a podržale su ga i susjedne općine nacijepali i donesli. Napravim popis za dućan za celi mesec i to mi donesu. Kuham si, a znam i njih počastiti. A tak se veselim dok dojdu. Strašno volim pripovedati, valjda i preveč. Dok Jasmina svoje napravi mora sjesti da popričamo.

I uglavnom ja pripovedam, a ona lepo posluša - kaže starica vedra duha koja je do mirovine radila kao zapisničarka na sudu i u poreznom uredu.

Voli društvo, ali i na druge načine prikrati vrijeme.

–Naručim knjige prek kataloga, ne romane već znanstvene, i sve pročitam. Dok je na TV kviz shvatila sam da pol toga znam. Eh, da je koja godina manje i ja bih se prijavila. Gledam sve i sve me zanima, najviše emisije o prirodi, naučne, putopise, i o politiki. Ah, tak se znam posvaditi s televizorom!– Doznali smo kako joj je suprug s društvom odlazio na kartanje u Slokovec, o njenom tati koji je znao sedam stranih jezika i proputovao skoro cijeli svijet, o mnoštvu rođaka i rodbine, o dobroj doktorici Lukić. I da su njezinu dobrodušnost, naivnost i okolnost što živi sama čak u tri slučaja iskoristili odnosno okrali je. Kaže da bi mogla napisati knjigu, ali je ljenčina.

Preživjela je infarkt, pije puno lijekova, ali se ne predaje.

-Čovjek je toliko star koliko se osjeća, a samoća je nekaj najtežega na svetu. Ja svaki dan idem u dvorište, prošećem par puta oko vrta. Puno toga si sama napravim i znam dosta toga popraviti, dojdu i žene k meni, nekaj napravimo, popijemo kavicu, popričamo. Tata mi je umro u 95-oj, pa nit ja ne mislim prije otići. Imam bar još 6 godina, ali budu puce imale z menom posla – poručuje Julijana.

Potom smo u Svetom Đurđu posjetili i Katu Orlović, jednu od najstarijih korisnica programa pomoći.

–Imam 91. V selu je samo jedna žena za dve lete stareša. Udovica sam 23 let i od onda sama.

Zaprav, nebrem se požaliti. Kćer s familijom živi tu blizu, ona mi svaki dan donese obeda, a ujutro i navečer sama si nekaj složim. I

Kata Orlović jedna je od najstarijih korisnica programa pomoći zet mi je dober, on se postara za drva da mi nije zima. Imam i jako dobre susede, pa mi dojde sestra. I vi iz Crvenog križa. Svi me dojdu pogledati i napraviju mi kaj treba, baš se nemam na kaj požaliti. Svaki čas neko dojde kaj mi je lepše. Jako mi je lepo dok mi dojde praunuka, ona se voli z menom spominati.

Imam dve unuke i tri praunuke.Mobilni tim je donio namirnice, a Kata zahvalno reče kako sve dobro dođe i ‘fala lepa sem koji mi nekaj doneseju’.

Ubrzo je počela sipati priče. O siromaštvu u djetinjstvu, kako je bosnoga išla u školu, a bila je odlikašica, o prvoj fotografiji, o dogodovštinama s polja, da je imala jako dobru svekrvu, ali svekra baš i ne.

Morala je brinuti o njima kad su došle godine i bolesti, pa za teško bolesnog supruga, o tome kako joj nedostaje njegova dobrodušnost.

Da smo dulje ostali zasigurno bi čuli još mnogo drugih priča. Kaže nam na kraju: -Televizora nemam, a poslušam radijona. Delam nekaj dok mi daju posla, kokoši pohranim, kćer donese iz komore za njih jesti, a onda im ja lefko dam. Slaba sam na noge, desna ništ ne valja, v kolenu me boli, pala sam već par put i kuk me od toga boli. Zet je natukel orehe pa sam trebila, graha smo prebirali, pa mi dnevi idu fletnejše.

Nekak bu.-

117 korisnika Gradsko društvo Crvenog križa Ludbreg jedino u županiji ima mobilni tim koji radi na terenu.

U Ludbregu su prije par godina uvidjeli da je dijelu ljudi starije životne dobi neophodna pomoć i došli do toga kroz program zapošljavanja na javnim radovima kojeg financira država. Najprije je gerontodomaćicu imao Grad Ludbreg, a od 2013. i Općina Sveti Đurđ. U zadnje dvije godine zaposlen je kućni majstor za manje poslove, opet prema programu javnih radova. Zapošljavanje na javnim radovima može trajati do 6 mjeseci, pa su se ljudi mijenjali kako bi održali pomoć čitavu godinu.

-U suradnji s mjesnim odborima i našim Centrom za socijalnu skrb došlo se do brojke od čak 117 starijih ljudi kojima treba pomoć.

Ima tu socijalnih slučajeva, pa ljudi koji nisu u sustavu državne pomoći, a s malim primanjima, ljudi bez djece, ili djeca ne žive u blizini.

Ili su sami zbog nečeg drugog. Ne znam kako bi se sami snalazili bez našeg mobilnog tima. S općinama je dogovorena suradnja na godinu dana, pa ćemo napraviti analizu.

No, tim ljudima će i dalje biti potrebna pomoć, pa smatram da program u budućnosti treba nastaviti – kaže Kranjčec.

6

AKTUALNO

29. siječnja 2016.

29. siječnja 2016.

Dan Grada Ludbrega 2016

Stručnjak svjetskog ugleda Ovih se dana navršilo 125 godina od rođenja Rudolfa Fizira (13. siječnja 1891.), Ludbrežanina svjetske reputacije, pionira hrvatskog i europskog zrakoplovstva, iznimnog i plodnog konstruktora letjelica. Zrakoplovstvu je u 40 godina konstruktorskog rada tijekom prve polovice 20. stoljeća dao 13 suhozemnih zrakoplova, 3 hidroaviona i 2 amfibije, ukupno 18 konstrukcija. Neki su proizvedeni u više od stotinu primjeraka, a najčešće su bili korišteni za obuku pilota-početnika. Bili su, naravno, korišteni i u druge svrhe još dugo nakon svršetka 2. Svjetskog rata. A čovjek sve svoje zamisli nije ni stigao realizirati…

Rođen je u Ludbregu kao drugo do četvero djece Mije i Valentine, prvi razred završio je kod ujaka koji je bio učitelj u jednom selu kod Donjeg Miholjca, pa se vratio u Ludbreg gdje je dovršio osnovno obrazovanje, potom u Zagrebu Obrtničku školu. Upisao je Višu tehničku školu u Bečkom Novom Mestu, pa odlazi na tehničke studije zrakoplovstva u Francusku, u Toulouse. I konačno, prešao je u Njemačku u Wiesmar na inženjersku zrakoplovnu akademiju, gdje je 1915. diplomirao i postao zrakoplovno-tehnički inženjer.

Gradsko vijeće Ludbrega još je 1999. godine proglasilo 19. ožujka za Dan Grada Ludbrega.

Dan Grada Ludbrega slavi se prema dokumentu pape Leona X datiranom od 19. ožujka 1513. godine. Naime, svetom bulom odnosno papinskim pismom, papa Leon X. je Ludbreg proglasio prošteništem Predragocjene Krvi Kristove zbog čega se više od šest stoljeća početkom svakog rujna hodočasti u naš Ludbreg.

U povodu Dana Grada Ludbrega 2016. godine objavljen je Oglas za isticanje inicijativa za dodjelu javnih priznanja Grada Ludbrega za Dan Grada Ludbrega – 19. ožujka 2016. godine.

Javna priznanja Grada Ludbrega podijeljena su u sljedeće kategorije: proglašenje počasnim građaninom Grada Ludbrega, Nagrada Grada Ludbrega za životno djelo, Nagrada Grada Ludbrega, Plaketa Grada Ludbrega i Zahvalnica Grada Ludbrega.

Povodom Dana Grada Ludbrega i ove godine bit će održani popratni kulturno-umjetnički sadržaji.

125 godina od rođenja ing. Rudolfa Fizira

Time mu se ispunio san iz djetinjstva. Sanjao je o tome otkako je jednom u Zagrebu vidio let balona. Prvi zrakoplov vidio je u Bečkom Novom Mestu. No, bio je iznimno nadaren mladić, još kao student je 1913., u dobi od 22 godine, izradio nacrt i konstrukciju svog prvog dvoplošnjaka, aviona za sportske potrebe, ali nije ga uspio napraviti.

Počeo je raditi u tvornici zrakoplova Fokker u Schwerinzu, a zatim u Branderburgisch Flugzeug Werke. Pred kraj prvog svjetskog rata Fokker ga zadužuje za osnivanje i organizaciju tvornice zrakoplova u Budimpešti. U domovinu se vratio 1921.godine.

Iako je Hrvatska bila kolijevka zrakoplovstva jugoistočne Europe, nije mogao naći primjeren posao obzirom da je, tada nova, Kraljevina SHS zrakoplovstvo počela prebacivati u Srbiju pa je svoje zanimanje i interes mogao koristiti samo u Komandi zrakoplovstva u Novom Sadu. Zadužen je i za organizaciju radionica u cijeloj državi.

Tu je najprije stare avione monarhije preuređivao za školovanje pilota. No, počeo se intenzivno baviti konstrukcijom zrakoplova i 1926. je konstruirao svoj prvi dvokrilni avion, a još 1931. godine bio je prvi konstruktor amfibije dvosjeda FA-1.

Prošlogodišnji dobitnici Nagrada Grada Ludbrega PROGLAŠENJE POČASNIM GRAĐANINOM GRADA LUDBREGA

REPUBLIKA HRVATSKA VARAŽDINSKA ŽUPANIJA GRAD LUDBREG

POVJERENSTVO ZA DODJELU JAVNIH PRIZNANJA KLASA: 061-01/16-01/01 URBROJ: 2186/18-02/3-16-3 Ludbreg, 15. siječnja 2016.

Na temelju članka 12. stavka 1. Odluke o javnim priznanjima Grada Ludbrega - pročišćeni tekst (“Sl. vjesnik Varaždinske županije” br. 5/03, 39/07) Povjerenstvo za dodjelu javnih priznanja Grada Ludbrega raspisuje slijedeći

1.

OG L A S

Pozivaju se građani, pravne osobe, političke

stranke i udruge građana na podnošenje

inicijativa za dodjelu javnih priznanja Grada Ludbrega.

2.

VRSTE, OPIS I UVJETI ZA DODJELU JAVNIH PRIZNANJA

Javna priznanja Grada Ludbrega su: 1. proglašenje počasnim građaninom Grada Ludbrega 2. Nagrada Grada Ludbrega za životno djelo

Počasnim građaninom Grada Ludbrega može se proglasiti fizička osoba, koja je svojim javnim djelovanjem, postupcima i radom doprinijela gospodarskom i društvenom razvitku ili je zaslužna za promicanje ugleda, značaja i položaja Grada Ludbrega u zemlji i svijetu.

Počasnim građaninom Grada ne može se proglasiti osoba koja ima prebivalište na području Grada Ludbrega.

Proglašenje počasnim građaninom Grada Ludbrega javno je priznanje koje se iskazuje posebnom Poveljom Grada Ludbrega.

NAGRADA GRADA LUDBREGA ZA ŽIVOTNO DJELO Nagrada za životno djelo dodjeljuje se građanima Grada Ludbrega, koji su svojim višegodišnjim radom i djelovanjem postigli trajne i značajne rezultate na području znanosti, gospodarstva, prosvjete, kulture, umjetnosti, športa, zdravstva, socijalne skrbi, humanitarnog djelovanja i drugih područja društvenog života u Gradu i time značajno doprinijeli njegovom razvitku, ugledu i promidžbi.

NAGRADA GRADA LUDBREGA Nagrada Grada Ludbrega dodjeljuje se građanima Grada Ludbrega za najvrednije ostvarene rezultate u protekloj godini u području znanosti, gospodarstva, prosvjete, kulture, umjetnosti, športa, zdravstva, socijalne skrbi, humanitarnog djelovanja i svih drugih područja društvenog života u Gradu Ludbregu, čime su doprinijeli njegovom razvitku, promidžbi i ugledu.

3. Nagrada Grada Ludbrega

PLAKETA GRADA LUDBREGA

4. Plaketa Grada Ludbrega

Plaketa Grada Ludbrega dodjeljuje se trgovačkim društvima, ustanovama, udrugama, športskim društvima, vjerskim zajednicama i drugim pravnim osobama koje

5. Zahvalnica Grada Ludbrega

su svojim višegodišnjim radom i djelovanjem postigle uzorne uspjehe u područjima gospodarskog i društvenog djelovanja od interesa za Grad Ludbreg i njegove građane, te prijateljskim gradovima odnosno drugim jedinicama lokalne samouprave u zemlji i inozemstvu u znak priznanja za uspješnu i korisnu suradnju i promicanje razvitka i ugleda Grada Ludbrega.

ZAHVALNICA GRADA LUDBREGA Zahvalnica Grada Ludbrega dodjeljuje se domaćim i stranim fizičkim i pravnim osobama za dugotrajno javno djelovanje, te donatorima koji su na osobit način doprinijeli razvitku i ugledu Grada Ludbrega.

3.

Svake godine može se dodijeliti jedna Nagrada Grada Ludbrega za životno djelo, te najviše do dvije Nagrade Grada Ludbrega.

Tijekom jedne godine istoj fizičkoj ili pravnoj osobi može se dodijeliti samo jedno javno priznanje Grada Ludbrega.

Nagrada za životno djelo istoj se osobi može dodijeliti samo jednom.

4.

Podnositelji inicijativa za dodjelu javnih

priznanja dužni su svoje pismene prijedloge na priloženom obrascu dostaviti Povjerenstvu za dodjelu javnih priznanja Grada Ludbrega, Trg Svetog Trojstva 14 i to najkasnije do 16. veljače 2016. godine.

5. Za sve ostale informacije zainteresirani se mogu javiti u Odsjek za društvene djelatnosti i opće poslove, Trg Sv. Trojstva 14, telefon 420-205, fax 420206, radnim danom od 7-15 sati, a tekst oglasa i obrazac prijedloga dostupan je i na internet stranicama Grada Ludbrega – http://www.ludbreg.hr.

Predsjednik Povjerenstva za dodjelu javnih priznanja: Dubravko Bilić

Odlazak poznate stilistice

PRISJEĆAMO SE

Fizir je bio izniman i vrlo cijenjen kao vrhunski aerostatičar. Naime, nije posebno težio što većoj snazi motora, ali je zato inzistirao na preciznosti konstrukcije. On ugrađuje motore manjih snaga, ali odličnih aerodinamičnih karakteristika zbog savršenih konstrukcija.

Tako iz zrakoplova izvlači maksimalnu snagu. Primjerice, 1927. njegov izviđački zrakoplov pobjeđuje u tada poznatoj avio-utrci 'Mala Antanta' na relaciji Zagreb-PragVaršava i natrag. Pokretao ga je motor od 240 KS dok su ostali avioni imali motore od 400 KS, a neki i više. Mnogi tipovi njegovih zrakoplova bili su tako konstruirani da su se mogli lako sklapati po dijelovima pa je proizvodnja bila jeftinija od konkurencije, posebice od one iz inozemstva. Konstruirao je, a i po njegovim je nacrtima izrađen prvi turistički trosjed Fizir FT u koji je ugradio domaći motor.

Istaknimo samo još neke njegove konstrukcije- akrobatski avion, turistički Fizir F.T., prijelazni Fizir-Stankov, školski Fizir, Sportski Fizir itd. U sportsko–turističkoj kategoriji vrlo je poznat je tzv. 'Nebojša', sportski trosjed, niskokrilac drvene konstrukcije snage motora 120 KS. Kasnije su se koristili i njegovi Srednji Brandenburg, Fizir-Majbachi i niz drugih.

Najveću popularnost imao je njegov 'FN–Fizir nastavni' u školskoj kategoriji - dvosjed, dvokrilac drvene konstrukcije za potrebe školovanja pilota koji se dugo poslije rata koristio za vuču zrakoplovnih jedrilica, a smatra se i jednom od njegovih najboljih konstrukcija.

To je bio jedan od razloga što je od 1936. do 2. Svjetskog rata postavljen za tehničkog ravnatelja Tvornice aviona Ikarus u Zemunu. U ratnim godinama vratio se u Hrvatsku gdje je od 1941. do 1945. bio redovni profesor na Strojarskom odjelu Tehničkog fakulteta u Zagrebu, predavao je predmet 'Gradnja aviona' i bio osnivač Zrakoplovnog zavoda.

Slavna Žuži nosila je ludbreške gene

Hrvatskom se u subotu proširila vijest da je u 96. godini umrla Žuži Jelinek, poznata modna dizajnerica, stilistica, kolumnistica i seksualna terapeutkinja.

Cijelog je života plijenila pažnju, od onog časa kada je otvorila krojačku radnju u strogom centru Zagreba pa svog sudjelovanja u Narodnooslobodilačkoj vojsci, sve do poslovnog angažmana u modnoj industriji.

Naravno, njene su kolumne sa seksualnim i zdravstvenim savjetima u tjedniku Gloria obavezno čitale i žene i muškaraci te je Žuži temeljem njih izdala desetak knjiga.

No, Žuži o kojoj su svi pričali nikada nije krila svoje podrijetlo kao ni tragedije koje je proživjela u mladosti. „Židovi su u ludbreški kraj počeli doseljavati sredinom 19. stoljeća, a među prvim pridošlicama bio je Moritz Färber, trgovac tekstilom iz Mađarske. Imao je osmero djece iz dva braka, a šesto dijete je bio Isidor koji je dobio ime po svom polubratu koji je kao dojenče umro nekoliko godina ranije. Moritz je umro 1899., pokopan je na Židovskom groblju u Ludbregu, a tu je i grob malog Maxa Herzera, njegovog unuka. Kako je Isidor bio gluhonijemo dijete, poslan je u Budimpeštu, u školu za djecu s posebnim potrebama gdje je upoznao Rosu, isto gluhonijemu djevojku. Vjenčali su se te su imali troje djece: Ivana, Suzanu i Aleksandra. Mala Suzana poznatija je pod svojim nadimkom – Žuži, rekao je povjesničar Milivoj Dretar koji se za potrebe nastanka knjige o ludbreškim Židovima sastao sa Žuži u njenom stanu na Jelačićevom trgu.

Zapravo nije znala mnogo o Ludbregu, pričala je o svom djetinjstvu koje je bilo vezano za Zagreb i kako su imali malu radionicu četki koje su prodavali od kuće do kuće. No, među silnim umjetninama koje je posje-

M. Dretar i Ž. Jelinek dovala u sedmerosobnom stanu, ponosno je pokazala na malu sliku sa kućicama u Ludbregu gdje je rođen njen otac Isidor. Putujući Hrvatskom, nekoliko je puta prošla kroz Ludbreg, a silno se iznenadila kada sam joj pokazao njeno obiteljsko stablo.

Nije ni znala da na ludbreškom groblju stoji spomenik njenog bratića Maksa. Naravno, spremno je ispričala kako je spasila svoje gluhonijeme roditelje od sigurne smrti u ustaškom logoru, kako je ostala bez braće i kako je preživjela rat među partizanima na Banovini. Poslije rata živjela je mnogo bolje, no udavala se četiri puta i stekla je veliki imetak i slavu. A na kraju razgovora nije odoljela da ne udijeli neki životni savjet u vezi ljubavi.

Do zadnjeg dana bila je uključena u sva događanja u Zagrebu, odlazila je na premijere filma, na druženja u Palmotićevu ili gostovala na televiziji. Često je donirala novac u dobrotvorne svrhe, pomagala Dom L. Schwartz u Zagrebu.

Mi bi Podravci rekli da je bila <svetska žena>.

7

Rudolf Fizir je kroz život prošao mnoge prepreke i nedaće. Kažu da je volio biti s obitelji i kuću punu gostiju. Mnogo je čitao i uživao u umjetnosti, u slikarstvu i glazbi, volio je životinje. Kako su se rađale njegove zamisli?

On bi samo mirno sjeo, proračunavao, skicirao, crtao….

Sve zamisli nije uspio realizirati zbog nedostatka potpore i uvjeta. U predratnim godinama o ulaganjima u zrakoplovstvu odlučivao je strani kapital, a nerazumijevanje vlasti država na ovim prostorima u kojima je radio i živio također je utjecalo na to. A onda se još prerano umirovio i na koncu prerano preminuo. Sigurno bi konstruirao još nekoliko tipova aviona, konstrukcije su već bile u glavi, ali bolesti i smrt bile su snažnije.

Iza njegove smrti Zrakoplovni savez Hrvatske pod pokroviteljstvom Grada Ludbrega pokrenuo je natjecanje sportskih pilota u preciznom slijetanju i navigacijskom letu s izviđanjem koje je doživjelo čak 40 izdanja. Domaćini su bili aerodromi Varaždin, Zagreb, Vrsar, Mali Lošinj, Pribislavec, a mijenjali su se i organizatori.

Sjećanje na velikog Ludbrežanina pruža nam i spomen-ploča koju su Mjesna zajednica Ludbreg i Zrakoplovni savez Hrvatske postavili na zgradi Pučkog otvorenog učilišta 1971. godine koje je nekad priredilo stručni skup i tim povodom izdalo tiskovinu o ing. Fiziru i njegovu radu.

Poznato je da i ludbreški aeroklub nosi njegovo ime, kao i jedna od gradskih ulica. Prije nekoliko godina pokrenuta je inicijativa za obnovu njegovog najstarijeg sačuvanog aviona Fizir FN iz 1933. godine pri Tehničkom muzeju u Zagrebu. A Srednja škola Ludbreg lani je u suradnji s Gradom uspješno privela kraju projekt cvjetne instalacije 'Fizirov avion' izložene danas na središnjem ludbreškom trgu.

Dobro je znati da po našem Ludbrežaninu nosi ime i ulica u Zagrebu koja vodi prema zračnoj luci, a i ono najvažnije -njegovo ime ušlo je u Opću enciklopediju Leksikografskog zavoda 'Miroslav Krleža'.

Nakon rata nova vlast cijeneći njegova dostignuća želi iskoristiti znanje i svjetski ugled ing. Rudolfa Fizira, te ga kao naučnog stručnjaka postavlja u Institut za tehnička istraživanja u Zagrebu. Ali nešto mu je nedostajalo. Jer on je bio praktični kreativac, stvaralac, pa nakon četiri godine kao vrstan poznavalac motora prelazi u zagrebačku Tvornicu motornih vozila.

Konstruirao je motor-kotače, a čak i padobrane. Ali čim je tvornica počela pokazivati odlične rezultate, prebačena je u Beograd. Odlazi u mirovinu 1952. godine. No, ostao je kao instruktor u Aerotehničkom zavodu Zrakoplovnog saveza Hrvatske gdje je ponovo počeo s konstruiranjem i izgradnjom nove

moderne amfibije, zamišljene kao poslovni aero-taksi za povezivanje naših otoka s obalom. Bolest ga je spriječila u daljem radu, od upale pluća umro je u Zagrebu 1960. na Martinje, 11. studenoga.

Tek je posije 2. Svjetskog rata zasluženo nagrađen za svoj doprinos zrakoplovstvu od Vazduhoplovnog saveza Jugoslavije i Zrakoplovnog saveza Hrvatske.

Uoči same smrti dobio je i najvažnije priznaje - Međunarodna aeronautička federacija sa sjedištem u Parizu odlikovala ga je diplomom 'Paul Tissandier" koja se dodjeljuje na naročite uspjehe na području zrakoplovne konstrukcije, pa je priznanje predano njegovoj obitelji.

8

VINOGRAD

Prof. Stanka Herjavec, predsjednica Ocjenjivačke komisije

24. Izložba mladih vina ludbreškog i susjednih vinogorja

Nova metoda ocjenjivanja

Po prvi puta je dužnost predsjednice Ocjenjivačke komisije obavljala prof. Stanka Herjavec, prije umirovljenja bila je predavač na Agronomskom fakultetu, predmet vinarstvo.

–Tu sam ranije nekoliko puta bila ocjenjivač, ali zadnji put prije možda 10-ak godina, pa se teško prisjetiti detalja da bih mogla dati temeljitu usporedbu kakva su vina bila onda, a kakva su sada. Logički je da je napredak izuzetan. Danas gotovo više nema loših vina i to je najveća vrijednost dugovječnih izložbi u Hrvatskoj, a ludbreška je i najstarija, ljudi se nadmeću i trude za što bolju kvalitetu, usput se neprestano educiraju, a vjerujem da se kroz dugi vijek izložbe redovito pojavljuju mladi vinari.

Po prvi puta se ocjenjivalo metodom 100 bodova, ona je s kompleksnijim pristupom ocjenjivača prema vinu, raščlanjena su vrlo detaljno sva svojstva vina. Svi ocjenjivači su educirani s puno iskustva i imaju certifikat ministarstva poljoprivrede čime su ovlašteni za ocjenjivanje prema Zakonu o vinu i pravilniku o organoleptičkom ocjenjivanju. Radile su tri komisije po tri člana, dopredsjednica komisije i ja. Bilo bi bolje da su bile četiri komisije, a idealno da su imale i po petero članova zbog velikog broja vina. Uzorci su šifrirani, pa ocjenjivači ne znaju čije je koje vino što daje dodatnu objektivnost i vrlo je profesionalno – kaže prof. Herjavec.

Vaša općenita ocjena kvalitete vina s ovogodišnje izložbe? -Vina su bila jako dobra, neka zaista i prekrasna. Možda nisu ispunjena očekivanja vinogradara o 'brdu' zlata. Izgleda puno 71 zlato, ali na broj prijavljenih vina postotak zlata u okvirima je kao i na drugim izložbama ili samo neznatno bolje. I gosti iz Dalmacije i Mađarske su imali udjela u tome također. Očekivala sam nešto bolju graševinu jer je ovdje najčešća u nasadima, ali se griješilo sa šećerom koji toj sorti baš ne paše ako je previsok. Bilo je grešaka zbog mirisa i okusa, a razlozi su u etilacetatu, sumporovodiku, povećanoj hlapovoj kiselosti, oksidaciji, te nekim drugim stvarima.Na što vinari moraju sada paziti s tim vinima?

-Ako je odlična sezona za nasad to ne znači da će vina sama od sebe biti prava. Neke greške smo spomenuli, a sad treba biti pažljiv zbog sazrijevanja vina. Važno je da se vina čuvaju u optimalnim uvjetima, da imaju što manji pristup zraka, da je dovoljno sumpornog dioksida, ali ne pretjerano. I da budu stabilizirana, znači da vina očiste, profiltriraju ili poduzmu i druge mjere ako treba – savjetuje prof. Herjavec.

Vrijedni vinogradari iz udruge Trsek već imaju jedan novi mali jubilej. Naime, već su petu godinu zaredom obilježili početak nove vinogradarske godine kod svog kipa sv. Vinka u Sigečaku.

Po prekrasnom, sunčanom vremenu, idealnom za nedjeljnu šetnju na svježem zraku, pokrštenju goric i posvećenju trsovih grančica bilo je prisutno blizu 300 ljudi. Grančice je svetom vodom posvetio vlč. Silvio Košćak održavši crkveni obred prigodom kojeg je poželio svim vinogradarima uspješnu vinogradarsku godinu.

Nakon toga održana je ceremonija rezidbe vinove loze i zalijevanja trsa starim vinom. Naravno, na lozu je navješen veliki špek te dva čisla kobasica. Špek simbolizira želju da ove godine izrastu veliki grozdovi, a kobasice trebaju dočarati koliko će mnogo grozdova izrasti.

Blagoslovljenu će lozu vinogradari staviti u staklenke s vodom te ostaviti na sobnoj temperaturi sve do Cvjetnice. Do tada bi se trebali vidjeti mali listići i pokazati sitni grozdići.

-Donijeli smo tri grančice graševine s po tri pupa koji simboliziraju 'oca, majku i djecu'. Tu u neposrednoj blizini imamo dva vinograda, ali obrađujemo samo jednog. Stari nasad kod drvene klijeti smo iskrčili. Redovito dolazimo ovdje kod kipa svake godine – rekli su Božica i Mladen Kirić iz Sigeca.

Predsjednik 'Trseka' Zlatko Brunčić, tajnik Mladen Matijašec i Zvonko Kirić odradili su velik dio posla oko organizacije, a Stjepan Sanjković je i ove godine, već kao uhodani meštar, vodio ceremonijal pokrštenja. Ovaj put pomagali su mu Franjo Rašić, Nikola Makar i Stjepan Gerić.

Kobasice nisu stigli peći,15 kn za par

Predsjednica ocjenivačke komisije prof. Stanka Herjavec

VINOGRAD

29. siječnja 2016.

29. siječnja 2016.

Pregršt vrhunskih vina Bliži se četvrt stoljeća otkako se u povodu blagdana Vincekovo u Ludbregu priređuje Izložba mladih vina ludbreškog i susjednih vinogorja u organizaciji Udruge vinogradara Trsek Ludbreg.

Izložba se otvara u petak 29. siječnja, uoči svečanosti otvaranja u hotelu 'Crnković' u 16 sati održat će se stručno predavanje i savjetovanje vinogradara na temu njege mladih vina i bolesti vinove loze koje će održati ing.

Miroslav Matovinović iz Poljoprivredno-savjetodavne službe Varaždinske županije.

Potom u 17:30 sati slijedi svečanost otvaranja izložbe, te dakako degustacija vina koja su brojni vinogradari donijeli na izložbu. Program izložbe završava dan kasnije kada će se na Vinskom balu dodijeliti zaslužena priznanja vinogradarima.

Ocjenjivačka komisija ovoga puta sastavljena isključivo od ocjenjivača sa certifikatom Ministarstva poljoprivrede obavila je obiman trodnevni posao ocjenjivanja te je 71 vino nagrađeno 'Zlatnim trsekom', za 265 vina dodijelit će se srebrna, a za 135 brončana odličja. Na izložbi sudjeluje čak 550 vina, a zlatom je nagrađeno njih 13 posto što i nije tako mnogo. Najveći broj od 86 bodova dobilo je crno vino syrah. Ovo je bilo treći put da je na izložbi više od 500 vina.

-Znali smo da će biti velik broj vina, ali je konačni broj čak i iznad naših očekivanja.

Posebno raduje što smo imali dosad najveći broj sortnih vina njih 30-ak.

Iduće godine čeka nas obljetnica, 25 godina otkako 'Trsek' priređuje izložbe koje su u dva i pol desetljeća imale izniman utjecaj na podizanju kvalitete vina i na znanje vinogradara ludbreškog kraja koji danas primjenjuju suvremene metoda rada u nasadima i u podrumima, neprestano stječu nova znanja i iskustva.

Mogu reći da u ludbreškom kraju radimo kvalitetna vina s kojima svi možemo biti ponosni.

Već sada pozivam vinogradare da se pripremaju za 25. Izložbu mladih vina 'Ludbreg 2017.' kao što ćemo se organizacijski pripremati i mi u 'Trseku' da bi obljetnicu organizirali na najljepši način – rekao je Zlatko Brunčić, predsjednik Udruge vinogradara Trsek.

Programu otvaranja i degustacije vina bit će nazočni, kako se očekuje, gosti iz županije i grada, te predstavnici udruga vinogradara iz Kastava, Nadina, Kalinja kod Zeline i iz Mađarske s kojima Trsek njeguje lijepe odnose, te vinogradari i predstavnici vinogradarskih udruga iz šire okolice.

Samouk do zlatnih vina

Bio je nepovjerljiv i pomislio da se netko s njime šali. No, Željko Zdelar iz Selnika osvajač je dva zlata s Trsekove izložbe, za chardonnay i pinot bijeli.

–Nisam bil sto posto uvjeren da budem dobil zlato, ali znal sam da je dobro. Imal sam i miješano bijelo, i ono je odlično, kombinacija je graševine i bijelog pinota s 40-ak posto u približno istom omjeru, a dodal sam i 15 posto chardonnaya – kaže Željko dočekavši nas hladnog zimskog dana u vinogradu.

Nalazi se na prostoru Sigečaka u visini početka Globočeca s ludbreške strane odakle puca lijepi pogled na grad. Željku su vinograd i želja za napraviti što bolje vino hobi.

-To je obiteljski vinograd, tata me kao klinca sobom vodil u gorice. Trebal je radnika, pa sam se redovito dobro nadelal i pomalo zamrzil špricanje trsja. Onda je tata 2001. prestal delati gorice, a mene nije privlačilo. Ipak sam pristal.Priznaje da je tad, prije 15-ak godina malo znao o vinogradu.

–Najprije sam se odlučil za promjene, za 20 metara skratil sam gornji južni dio nasada iznad klijeti, stare trsove izvadil jer bilo je dosta hotele i počel saditi nove po sortama. Sad ima 11 redova, nasad je kraći, a lepši - prvi i drugi red chardonnay, treći i četvrti pinot bijeli, pa pinot sivi, graševina, za tatu frankovku, pinot crni. Sve skupa 500 trsi.-

'Vinarski' staž nije ni imao, a trebalo je raditi vino.

-Na početku mi je rad u podrumu bila potpuna nepoznanica. Savjete i odgovore tražil sam od prijatelja. Onda svake godine sve više sam učiš, znaš kak je bilo lani, uvodiš novine da poboljšaš.

Iz godine u godinu išlo na bolje.

Tak najbolje naučiš, praktički sam samouk. Krenul sam na izložbe da od struke doznam na čemu sam, kakvo radim vino.Zidove krasi više od 20 priznanja za njegova vina, neka su još u ladici i čekaju ramu, pa da završe na zidu.

–Idem samo na Trsekovu izložbu, samo jednom sam bil i u Svetom Iliji. Uglavnom dobivam

zlatna i srebra odličja. Najdraže mi je zlato iz 2008. kad mi je u Ludbregu graševina dobila najvišu ocjenu i bila šampion izložbe.

Imam inoxice i dve drvene bačve, dok vino dozrije nekak mi je najbolji okus iz drvene. Meni je najbolji bijeli pinot, pa graševina.

Kontroliram vrenje, dok ono počne tad sam svaki dan gore unatoč radnim obvezama. Imam recept po kojem delam. Za dobro vino važno je sve, no ipak je najvažnije ono kaj radiš u podrumu. Zemlja je dobra, a nasad je na sjevernozapadnoj strani, ali sunce je cijeli dan.Kaže da mu je vinograd pomalo opterećenje, ali planova ima.

–Gorice su obveza, a iz obitelji

Okupilo se oko 300 ljudi, najviše do sad

Stjepan Gerić nije štedio vino

Željko Zdelar, dobitnik dva zlata

Željko Zdelar, osvaja srebra i zlata, a vinograd ga u početku nije uopće privlačio

Vincekovo bez snijega

Kako bi ugođaj kod kipa bio još bolji, angažirani su i domaći muzičari koji su svirali besplatno.

Kuhano vino i gemišti bili su besplatni, a kuhane kobasice imale su pristupačnu cijenu. Najbolje vino za ceremoniju pokrštenja dao je domaćin Antun Havaić u čijem se vinogradu već tradicionalno odvija događaj temeljen na narodnim običajima. Naime, naši preci redovito su održavali ceremoniju pokrštenja trsovih grančica i svake godine se iznova nadali dobroj kapljici jer 'vinski sok' je lijek za tijelo i dušu.

- Vjerujem da smo izmolili barem jednako dobru godinu kao što je bila prošla. Nećemo se žaliti ako ova bude još i bolja. Mi smo već nove bačve za vino nabavili i vjerujemo da u rujnu neće ostati prazne. Prošle godine smo razmijenili mnoga iskustva s našim prijateljima vinogradarima iz drugih krajeva Hrvatske pa možemo očekivati da će podrumari, a naročito naši članovi znati napraviti ukusna vina – rekao je Zlatko Brunčić.

Po završetku programa kod kipa, druženje vinogradara i njihovih gostiju je nastavljeno u klijetima. Uz obilje hrane i pića svaki domaćin je pazio da mu pajdaš ne bude žedan kako se ne bi obistinila šaljiva dosjetka koja kaže: 'Svi misle da sam pijan, a nitko ne vidi da sam žedan'. Starinski običaj nalaže da svaki pravi vinogradar koji imalo drži do sebe mora na Vincekovo pogledati svoj vinograd. Čini se da se naši ljudi tog običaja jako dobro pridržavaju.

Dražen Vađunec

9

Zlatko Brunčić, predsjednik Trseka

baš ne pomažu gore, a puno je i radnih obveza. Sreća da mi je blizu, pa kad idem gore usput kupim i obavim kaj treba u Ludbregu.

Već ide 49., pa mi je sve teže nositi špricu. U svibnju i lipnju posla ima svaki dan. U berbi s kojom završavaš radnu godinu je najlepše, a gušt mi je zimsko rezanje kad si na svježem zraku. Planiram potpuno izbaciti sivi pinot, to mi je rana berba koja mi ne treba, a postupno i crni pinot jer je jako osjetljiv i trebalo bi ga više tretirati, a nemam vremena za to. I budem posadil dosta otpornu frankovku i graševinu – kaže Željko.

Vinogradar koji je samostalno naučio raditi odlična vina. Za zlatna odličja i šampionske titule.

10

KULTURA

Bijenale međunarodne umjetnosti

U glavnom talijanskom gradu Rimu, u prostoru sale Bramante u siječnju je otvoreno 11. Bijenale međunarodne umjetnosti. Poziv za sudjelovanje na izložbi dobio je i naš akademski slikar Goran Petrač te time postao jedini hrvatski predstavnik na ovogodišnjoj međunarodnoj smotri umjetnosti.

Među izloženih stotinjak slika tako se našao i rad Ludbrežanina.

– Već samo otvorenje je bilo fascinantno i za mene koji prvi put izlažem u Rimu ovo je zani-

Goran Petrač jedini hrvatski predstavnik u Rimu

mljivo iskustvo jer takav jedan susret otvara daljnje kontakte i stvara pretpostavke za suradnju.

– kaže slikar Petrač koji je rođen 1961.godine u Ludbregu. Na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu diplomirao je slikarstvo u klasi profesora Vasilija Jordana 1985. godine. Prvu samostalnu izložbu priredio je u Galeriji Koprivnica 1988. godine sa slikama srednjeg i većeg formata.

– Uz Koprivnicu me vezalo školovanje pa sam iz tog grada i

Goran Petrač

krenuo u slikarski svijet, a nakon toga nanizale su se izložbe u svim najznačajnijim prostorima u Zagrebu, a i širom Hrvatske. Uostalom, i zadaća likovne umjetnosti, kao i svake, je da bude prisutna, da je umjetnik stvori i da ljudima na uživanje. – pojašnjava Petrač čiji je rad podijeljen na nekoliko tematskih ciklusa.

– Počeo sam sa ciklusom pokrova, tu je direktno utjecalo sakralno slikarstvo na mene i pokušao sam na novo reinterpretirati stare teme.

Slijedi ciklus bazena, riječ je o jednoj vrlo zatvorenoj priči koju sam radio samo 1990. godine i rezultirala je jednom izložbom.

Nakon bazena došao je ciklus reinterpretacije hrvatske baštine, vrlo zanimljiv ciklus kojeg sam nazvao pleter. U tom sam dijelu u slikarstvo inkorporirao staru hrvatsku baštinu kojom sam kroz slikarstvo pokušao dati novi značaj. Sudeći po kritikama, moglo bi se reći da sam uspio. Potom je uslijedio ciklus krajolika, zavičajnog krajolika kojeg zapravo radim do danas.

U mom susjedstvu raste specifično drvo koje sam promatrao i iz njega napravio ciklus kojeg sam nazvao rezek. Iz ciklusa drveta sam ušao u transformaciju, metamorfozu u sklopu kojeg sam se vratio figurativnom. Uz spomenute cikluse, radim i pejzažno slikarstvo, a značajan dio mog rada je i sakralno slikarstvo. – objašnjava Petrač.

Obzirom na rimski bijenale i brojne posjetitelje koji su imali priliku upoznati rad ludbreškog

11

Preplaval Siguren sem da nes počel v školo iti Vujci so me šteli plavati vočiti Po obedu saki den s njimi sem se kopal Pridržovali so me, a jo sem z se četiri klopal Nejlepše je bilo, pod storim grodom v glibonjko Tam so me spuščali po vodi, deli me na plonjko A jo sem veslal z rokom i nogami i vode se napil Navek me jen prijel da fteplat sem se hapil O, kak so me radi meli, sem jim bil živa igročka Jempot su me pri melino hitili vo vodo kak močka Splaval sem do bistra, pijan od vode, kaj reči treba Jo sem preplaval štimal se i zrosel do neba Još navek plovam ne po vodi nego čez živlenje Lepo se je zmisliti prešli cajti kak nejlepše senje.

Božo Hlastec

Brojni posjetitelji na otvaranju u Rimu slikara, ali i zahvaljujući i njegobreg kako bi bolje upoznao grad vim gostovanjima u talijanskim čuda i svetište na kojem je Goran medijima zasigurno će koji putPetrač ostavio veliki umjetnički nik-namjernik navratiti u Ludtrag.

Radionica izrade maski

Pero je jače od mača Pjesnikinja Staša Aras u subotu ujutro vodila je drugu, ujedno i posljednju, radionicu kreativnog pisanja u sklopu projekta "Pero je jače od mača" udruge mladih V.U.K. iz Varaždina i u suradnji s udrugom mladih Lumen iz Ludbrega. U petak je radionica održana u Prvoj gimnaziji Varaždin, a u subotu u Gradskoj knjižnici i čitaonici Mladena Kerstnera u Ludbregu. Polaznici su uglavnom bili srednjoškolci.

- Radionice pisanja divan su način upoznavanja i rada na sebi. Ali i na svijetu oko sebe.

Polaznici obično pišu o ljubavi, vjernosti, odnosima. Često

KULTURA

29. siječnja 2016.

29. siječnja 2016.

upadaju i u klišeje, ali i klišeji su zbog nečega to što jesu - rekla je pjesnikinja.

U sklopu projekta još će se održati radionica pisanja novinarskog teksta, koju će voditi novinar Tim Hrvaćanin, i znanstveno-istraživačkog rada, koju će voditi doktorand Bogdan Okreša Đurić. Za te radionice još ima slobodnih mjesta i svatko tko je zainteresiran, može se prijaviti na e-adresu: czm.varazdin@gmail.com.

Radionice su besplatne.

Projekt su financijski podržali Varaždinska županija, Grad Varaždin, Hotel Varaždin i udruga Lumen iz Ludbrega.

Povodom nadolazećeg Fašnjaka, Gradska knjižnica i čitaonica Mladen Kerstner organizira radionicu maski. Radionice pod motom: Daj napravi svoju masku koristeći vlastitu glavu i dođi nama na radionicu, vodit će Željko Hajsok.

Prva radionica na rasporedu je u četvrtak 4. veljače u vremenu od 17 do 19 sati.

Dan kasnije, u petak 5.veljače radionica se održava u istom terminu, a u subotu 6. veljače u vremenu od 9 do 12 sati.

Ovogodišnja manifestacija Dani Bože Hlasteca koju organizira Gradska knjižnica i čitaonica Mladen Kerstner trajala je desetak dana uz mnoštvo programa.

Knjižnicu su posjetili učenici trećih razreda Osnovne škole Ludbreg kako bi se upoznali s radom ludbreškog pjesnika Bože Hlasteca.

U vrtiću Krijesnica u Malom Bukovcu održan je program Moja dekla prema Hlastecovoj pjesmi na koju su polaznici vrtića izveli scensku igru Svati.

Prigodnim programom uključio se i dječji vrtić Smjehuljica iz Ludbrega, a o radovima Bože Hlasteca raspravljao je i čitateljski klub koji se okuplja u Knjižnici.

Središnji pak dio programa ove vrijedne manifestacije održan je u prostoru dvorca Batthyany gdje je otvorena izložba keramike Štefanije Baranašić i slika akademskog slikara Gorana Petrača pod nazivom Preobrazba zavičajnog

Se fletno prejde

krajolika. – Sretna sam što je realizirana ova izložba, Goran i ja smo Ludbrežani, Božo Hlastec također. Radili smo ovu izložbu na zajedničku temu, a to su stihovi Bože Hlasteca.

Koliko god to izgledalo da smo različiti, jer kao autori i jesmo i upotrebljavamo različit medij, no imali smo isti cilj – izraziti stihove Bože Hlasteca. – kazala je Štefanija Baranašić.

Otvorenje izložbe u glazbenom dijelu pratio je Bemian duet, a brojne okupljene goste uz Editu Kutnjak-Zlatar, v.d. ravnatelja Gradske knjižnice i čitaonice Mladen Kerstner pozdravio je i ludbreški gradonačelnik.

– Božo Hlastec nije samog pjesnik Ludbrega, već i pjesnik Ludbrežana, pjesnik svih onih koji vole svoj kraj. Možda malo više Ludbrega ima u njegovim pjesmama no u njima se isto tako može naći svaki domaći kraj, sva ljubav prema rodnome mjestu, stazama, rijekama, poljima i ljudima. – kazao je na otvorenju

gradonačelnik Dubravko Bilić.

Odmah nakon otvorenja uslijedila je i večer poezije Bože Hlasteca „Se fletno prejde“.

Poeziju su kazivali: Ksenija Mihin, Snježana Hranić, Aleksandar Horvat, Stjepan Gradečak i Luka Petrač. Pjesme je obradio Stjepan Belović, a glazbena pratnja na klaviru bio je Ivan Kolar.

Uz brojne posjetitelje, izložbi i večeri poezije nazočila je i obitelj Bože Hlasteca.

– Mislila sam da je Božo Hlastec samo moj tata ali sad kad ovo slušam i gledam vidim da je on stvarno i vaš tata. Tako ste jako dobri mu da se moram od srca svima zahvaliti na tome. Čestitam na ovom projektu, svima koji su u njemu sudjelovali i napravili ga. Sigurna sam da naš kaj ne bude nestal s ovim kaj ste napravili, a vjerujem da svi mi koji smo ovdje budemo se pobrinuli da se to ne dogodi. – rekla je po završetku programa Jasminka Hlastec-Funda, kćer Bože Hlasteca.

Dani Bože Hlasteca

Izložba radova Štefanije Baranašić i Gorana Petrača

Obitelj Bože Hlasteca pomno je pratila program

Za tetu Miru…

KUD „Anka Ošpuh“ u subotu 13. veljače organizira 11.

Memorijalni koncert „Za tetu Miru“.

Koncert će biti održan u kinodvorani POU „Dragutin Novak“ s početkom u 18 sati.

Riječ je o programu koji je osmišljen u znak sjećanja na preminulu predsjednicu društva Mirjanu Bošnjak čije su zasluge za 30-godišnje uspješno djelovanje u društvu neizmjerne. Članica društva bila je od samog početka, a u svojstvu predsjednice društva bila je kroz nekoliko mandata gotovo 15 go-

dina. Mirjana Bošnjak ostavila je snažan pečat u društvenom životu Ludbrega.

Tada novoosnovanom KUDu priključila se 1977. godine sa svojom dramsko-recitatorskom sekcijom ludbreških radnica Razvitka, a ubrzo se uključuje i u druge sekcije.

Memorijalni koncert održava se od 2005. godine, a u njemu svake godine sudjeluju sve sekcije društva te jedno gostujuće društvo.

Ove godine u programu tako sudjeluju KUD Juraj Lončarić iz Hrženice.

PRIČE ZA LAKU NOĆ U VELJAČI

POSTIHA, POSTIHA SEM DOŠEL NAZAJ...

3. veljače Orianne Lallemand: „Vuk koji je htio biti druge boje“ 17. veljače Tatjana Gjurković i Tea Knežević: „Kad je ljut, nilski konjić grize“ i „Kad je ljuta, vjeverica ne sluša“ 24. veljače Stan i Jan Berenstain: „Medvjedići uče o istini“ Priče će se čitati svake srijede u 19 sati na dječjem odjelu Gradske knjižnice i čitaonice „Mladen Kerstner“ Ludbreg.

A. Horvat, S. Hranić, K. Mihin, L. Petrač, S. Gradečak, E. Kutnjak - Zlatar i J. Hlastec - Funda

Bednje i goric. Zemle i grude podravske. Kantor svojega materinjeg jezika i reči, poet' z Filisberga i z čonom na Dravi, lovec pri meki.

Božo se Hlastec budil skup' zorjom nad starim gradom, koje tak friško dišijo i znal je da nigde na svetu nema te krasote. Rodil se vu svojem Ludbregu, gacal bos po bistru i Benji, naganjal krpenjaču po gmanju, kak sakem falotu tuđe ječmenike slajše su nek njegve bile. Šklizalke delal v zimi, prve trage i svece vu snegu. Od oca škrlaka, svilne lasi i ruke matere vu spomenu do kraja v sebi nosil. Potlam, popevke domače z prijateli, škropci i gemišti pri Potočkiju, branja i jeseni z goric, bili su mu srečni cajti i spomenek za navek. Božo Hlastec je i legenda ludbreškog nogometa, jeden od mnogih koji su najlepše dane mladosti ostavili svojem nogometnomu klubu, "Podravini". Odišel je i živel vu Samoboru, al se vračal v svoj Ludbreg gda god je za to bila prilika.

Niti jena Sveta Nedela nije prešla, a da se z prijateli i svojim rodom nije videl i srel. Kak i saki, koji je vu svojem životu tak čudaj drugomu dal, pokazal kak svoje najdrajše rad se i zanaveke štima, v ovem vremenu darivanja i ljubavi, morti nam njegova reč, bilo koja od njegovih zbirki pesmi, sponova vrne i veru i nadu i jezik, a morti i znova ljubav za sebe i drugoga, za svoj kraj.

Božo Hlastec je bil i ostal veliki, veliki i dobri duh Ludbrega!

Fala mu!

Mišo Gerić

12

SA SVIH STRANA

Pčelarsko društvo Ludbreg

Krešo Piljak i dalje predsjednik

Pčelarsko društvo Ludbreg na godišnjoj skupštini koja je održana u nedjelju 24. siječnja u Malom Bukovcu odlučilo je da će dužnost predsjednika i u narednom razdoblju obavljati Krešo Piljak.

U planu za naredno razdoblje pčelari ističu uspostavljanje pčelarske kuće, nabavu dva sublimatora, a o pčelarstvu planiraju educirati djecu već od najranije dobi. Obzirom da se ove godine obilježava 130 godina postojanja pčelarskog društva u Ludbregu, osnovano je 1886. godine, u planu su prigodne aktivnosti.

Tako se ludbreško pčelarsko društvo svrstava među jedno od najstarijih te vrste u Hrvatskoj. Već na svojim počecima, pčelarsko društvo prihvatilo se ozbiljnog posla, a vrlo brzo započeli su suradnju s pčelarima iz svih krajevima, među njima bilo je i Osječko pčelarsko društvo koje slovi za najstarije kod nas, osnovano je 1879.godine.

Udruga cvjećara ludbreške regije

Nova predsjednica Nataša Petrin

Udruga cvjećara ludbreške regije krajem siječnja na 20. Godišnjoj skupštini koja je održana u prostoru „Agroturizma Požgaj“ u Velikom Bukovcu izabrala je novu predsjednicu. Dužnost predsjednice u narednom razdoblju ob-

Da bi se tijekom zime ojačao imunitet i očuvalo zdravlje, hladnom i promjenjivom vremenu moramo prkositi prehranom. U hladnije dane trebalo bi konzumirati kuhana jela (juhe, variva, kompote).

U prehrani mora biti zastupljeno dosta korjenastog povrća, raznih začina, čajeva i namirnica koje potiču cirkulaciju, te pomažu organizmu da se obrani od hladnoće. Korjenasto povrće poput mrkve, celera, cikle, crvenog luka, češnjaka, korabe i rotkve griju tijelo, imaju nisku kalorijsku vrijednost i izuzetno je bogato mineralima i vitaminima, a osim toga sadrži i fitosupstance koje pomažu u prevenciji raka. Treba ga jesti sirovo, kuhano na pari ili pirjano na vodi.

Neke od namirnica posebno su učinkovite i trebalo bi ih što više konzumirati u ovim zimskim danima.

Hren je korijenasta biljka koja potiče čišćenje organizma, ubrzava metabolizam i cirkulaciju, pa samim time i zagrijava organizam.

Hren je prava riznica vitamina C ( ima ga tri puta više nego u limunu), te je stoga učinkovit protiv prehlade i gripe.

Heljda, osim što grije organizam, pomaže u liječenju bolesti krvotoka, proširenih vena, reuma

29. siječnja 2016.

29. siječnja 2016.

našat će Nataša Petrin. Bila je ovo ujedno prilika za svečano proglašenje pobjednika i dodjelu priznanja iz akcije Cvjetni raj ludbreške regije 2015. Za najljepše uređeni balkon priznanje je primila Dragica Golec iz Dubovice, za najljepšu

okućnicu Marijana Ciler iz Svetog petra, a za najljepši kamenjar Mirjana Namjesnik iz Križovljana.

Godišnja skupština bila je ujedno prilika za podjelu zahvalnica povodom 20 godina djelovanja Udruge.

koji nam jasno poručuje što i kada treba našem tijelu.

Osim što češćeg konzumiranja namirnica koje griju tijelo, preporuka je svakako da promjenimo neke namirnice koje često upotrebljavamo. Tako bi bilo dobro za početak običnu sol zamijeniti himalajskom soli koja sadrži 84 minerala i elemenata u tragovima, te pomaže uravnotežiti ph vrijednost u organizmu i održati šećer u krvi stabilnim.

Napitak od đumbira

Aleks je papagaj, vrste Žako.

Riječ je o papigama koje mogu doživjeti čak 70 godina. U ovom slučaju njegove vlasnice su Ludbrežanke Magdalena i Marika Božinec. Njihov afrički pernati prijatelj iznimno je inteligentan, s lakoćom upija riječi i povezuje.

Pa izdvojimo nekoliko zanimljivih primjera; a) kada vidi rublje viče Idemo peglati! b) kada ga pitaš za ručak što želi jesti iz prve odgovara – Piceka.

Točno zna kada treba obavljati nuždu i nema šanse da to uradi negdje u stanu. Ova papiga čija vrijednost može doseći i 10.000 kuna voli visjeti na zavjesi i uz prozor pričati koga sve vidi. Omiljena pjesma mu je „Moja posljednja i prva ljubavi“, pjeva je kao Tereza Kesovija, no samo pripjev. Obožava se kupati u kadi i kad završi odmah zove. Točno zna i razlikuje kavu od čaja i vode. I još dvije zanimljivosti za kraj. Kad u stanu uđe neka lijepa

ne treba pretjerivati zbog velike energetske vrijednosti. Sve su tri vrste sjemenki u prehrani vrlo vrijedne, bogate su mineralima poput mangana, kalcija, bakra, magnezija i fosfora.

Lanene i sezamove sjemenke bogate su lignanima - fitotvarima sa svojstvima sličnim vlaknima, uz koja imaju i antioksidativna svojstva, a suncokretove se sjemenke ističu udjelom vitamina E. Sjemenke se mogu koristiti na razne načine, a mi vam predlažemo recept za integralne štapiće.

- čaša mlake vode, dvije žlice iscjeđenog limuna, žlica svježe iscjeđenog korijena naribanog đumbira, poželji prstohvat cimeta u prahu, žlica meda (jer med i đumbir se vole jer oba djeluju antibiotski) Ovaj napitak dobro je piti barem tri puta dnevno kao detoksikacijski napitak (može se piti i bez meda za tu svrhu). Napitak je kiselkasto-gorkog okusa, ukusan je i izrazito osvježavajući.

Velika snaga malih sjemenki Hranjive i zdrave sjemenke lana, suncokreta i sezama izrazito povoljno utječu na krvožilni sustav jer imaju velik antioksidativni i antiupalni potencijal, ali s njima

13

ALEKS - GENIJALNA PAPIGA

Zimska prehrana i namirnice koje griju i želučanih oboljenja. Đumbir, pojačava cirkulaciju i zagrijava tijelo, a preporučuje se u obliku čaja, jer ljute supstance koje sadrži aktiviraju topline u organizmu. Koristi se za jačanje imuniteta, ublažavanje prehlade i želučanih tegoba. Djeluje kao prirodni analgetik i efikasan je u liječenju glavobolje.

Kokosovo ulje,sadrži masne kiseline koje iz crijeva direktno dospijevaju u jetra, gdje se pretvaraju u energiju, za razliku od većine prehrambenih masnoća.

Naša potreba da zimi jedemo veće i kaloričnije obroke ne dolazi samo iz potrebe da se zagrijemo, već je u vezi s nedostatkom sunčeve svjetlosti.

Sunce utječe na naš apetit, lučenje hormona, normalan ritam budnosti i sna i dobro raspoloženje. Sunce, također utječe na stvaranje serotonina. Kada sunčeve svjetlosti nema, organizam pokušava taj nedostatak nadomjestiti tvarima koje nam pričinjavaju užitak kao što su šećer i kofein, koje potiču lučenje serotonina.

Prema riječima Ulrike Gonder autorice knjige "Prehrana" apetit nije stvar razuma, već biološka potreba. Jasno, to ne znači da se prepustimo potrebi da jedemo slatkiše u neograničenim količinama, ali svakako treba slušati organizam

SPORT

Integralni štapići

plavuša iz prve se zadere - Kolinda!

Kad mu je jedna posjetiteljica rekla da kaže Radio Ludbreg iz prve je to rekao. A kada mu je rekla da ponovi Radio Ludbreg na 93.4 Mhz, on je uvidješi da mu je to teško reći zavrištao „ A u p…. m……u !.

Neven Jerbić

Integralni štapići Sastojci: pola kg glatkog brašna, po 5 dag sjemenki od suncokreta, lana i sezama, 1 prašak za pecivo, 2 dl ulja, 2 dl bijelog vina, žličica soli i jedno jaje za premazivanje Priprema: Zamijesiti sastojke i razvaljati tijesto. Rezati štapiće i prije pečenja premazati jajetom.

Peći na 180 oko 15 min. Željka Namesnik

NAGRAĐENI NAJBOLJI LUDBREŠKI SPORTAŠI I SPORTAŠICE U petak 15. siječnja u POU “Dragutin Novak” u Ludbregu održan je izbor najboljih sportaša, sportašica i ekipa grada Ludbrega u 2015. godini. Organizator izbora bio je Radio Ludbreg, uredništvo emisije Fair -play koje dugi niz godina detaljno prati nastupe sportaša ludbreške regije. Podijeljeno je 31 priznanje, a okupljeni su u toj “Noći ludbreških reprezentativaca” mogli vidjeti sjajan arsenal mladih darovitih sportaša kojima raspolaže naš kraj.

Skupiti sportaše, sve redom skromne i pristupačne ljude, koji samo potvrđuju maksimu da su sportaši jednostavno bolji ljudi nije bilo lagano. Mnoštvo ih trenira dva puta tjedno, neki imaju pripreme, neki fakultetske obveze.

No ipak velika većina ih je stigla na ovaj događaj da primi zaslužena priznanja.

Nagradu za najbolju ekipu primio je KK “Grafičar”, drugo mjesto pripalo je RK “Ludbreg”, a treće su podijelili NK “Podravina ” i HK “Ludbreg”. „Grafičar „ je titulu najboljeg ovog puta osvojio za dlaku. Naime i košarkaši i rukometaši ostvarili su plasman u 1/8 finala hrvatskog kupa. Među 16 najboljih u državi u kojoj naš Grad nije ni među 100 najvećih gradova. Impoznatno.

No bolji nastupi košarkaša bili su prevaga. Na dodijeljnom prvom mjestu zahvalio je prvi klupski operativac „Grafičara“ Siniša Beser

U Velikom Bukovcu održana je izborna skupština HK “Ludbreg” na kojoj je izabran novi klupski predsjednik. Nakon dvije i pol godine obavljanja te dužnosti u ovom mandatu Božidar Hajsok koji je klub izvadio iz zaborava, pokrenuo mehanizme i klub doveo do neslućenih visina, uslijed brojnih obveza odlučio je otići s te funkcije, ali ostat će pomoći ovom sjajnom klubu.

Za njim ostaje posloženi klub, prepoznat u Hrvatskoj, koji je okupio čak 48 hrvača, čiji su članovi vrlo brzo postali reprezentativci koji nižu uspjehe. Putuje se na sve strane svijeta. Na skupštini kojoj je pribivalo čak stotinjak članova i simpatizera kluba predstavio se novi predsjednik, uspješni gospodarstvenik, zalju-

- Zahvaljujem na ovom vrijednom priznanju. Težak i mukotrpan rad stoji iza ovog. Možemo samo biti ponosni na rezultate koje postižu ludbreški sportaši i sportašice.

Prvenstvo nam je izgleda izmaklo (o.a porazom „Radnika“ to možemo malo i ublažiti), šteta što ga ne možemo opet početi, mislim da bi to s novim trenerom Mudrim bila druga priča. No ovo je projekt na duge staze , još ćemo puno puta razveseliti naše brojne navijače. – kazao je Beser.

Najboljim sportašem proglašen je prvi vratar GRK “Varaždin 1930” Matija Špikić.

S dolaskom Matije bilo je povuci – potegni. Prvo se trebala slomiti prepreka koja se zvala trening petkom u 18. To je nakon pregovora s njim i njegovim ocem nekako riješeno, no kolokvij na FOI- u , gdje je najbolji sportaš na drugoj godini bio je nepremostiva prepreka. Nagradu je stoga primio njegov ponosni otac Damir kojeg svi znamo pod nadimkom „Bim“ - Izuzetno sam ponosan na ovo priznanje. Zahvalio bih Darku Struškom koji je pokrenuo udrugu „Mladi rukometaš“ gdje je Matija počeo s treninzima. Napornim radom, odlascima na „doobuku“ na različite destinacije došlo se do toga da je moj sin već pet godina standardni član reprezentacije u mlađim dobnim kategorijama.

Ovo sezone je dodatno eksplodirao i postao uvjerljivo najbolji vra-

tar Premier lige. Smatram da treba i dalje nastaviti marljivim radom, trening je za njega svetinja. No uz to neka samo marljivo studira, ja mu uvijek kažem škola je najbitnija. Inače moja zanimacija je i dalje trener golman, pa tako odgajam još jednog kojeg lagano prepoznaju na hrvatskoj rukometnoj sceni Mislava Novotu. – rekao je ponosni otac Bim. Drugo mjesto osvojio je Petar Brlek, nogometaš “Slaven Belupa”. Treće mjesto su podijelili atletičar Željko Vincek i nogometaš Nikola Valjak, najbolji strijelac III. HNL “Istok”.

U konkurenciji sportašica prva je igračica RK “Podravka Vegeta ” Ivana Dežić. Ivana je ove godine itekako bitna igračica najboljeg hrvatskog kluba. S pozicije desnog vanjskog najmoćniji ljevoruki ludbreški top često golmanice stavlja u poziciju vađenja lopte iz mreže.

Do Ivane koja je u odnosu na prošli izbor sportašice još ljepša i elegantnija bilo je teško doći iako nam živi ovdje u susjedstvu. No pokazala je veliku volju za kooperaciju. I ona je imala trening u petak, no zamolila je trenera ekipe da ju pusti ranije jer očito prizanje ima vrijednost i kredibilitet - Zahvaljujem na priznanju. Prošla 2015. godina bila je ostvarenje svih mojih snova. Iz „Koke“ sam stigla u „Podravku Vegetu“ s koja sam igrala u elitnoj Ligi prvakinja.

Osjećaj je neopisiv, fantastičan.

Igrati protiv najboljih na svijetu, pred punim tribinama ono je što želi svaka igračica. Nadamo se da će ovaj san potrajati i da ću godinama igrati rukomet te razine. – osvrnula se Ivana.

Druga je bila hrvačica Iva Gerić (HK Ludbreg), a treća igračica ŽRK Ludbreg Ana Vrabec.

Ivici Hercegu, poznatom varaždinskom sportskom novinaru uručeno je priznanje za promidžbu ludbreškog sporta. Priznanja za rad u u ludbreškom sportu primili su; Božidar Hajsok, Ignac Horvat, Ivan Jagić, Dolores Horvat, Miljenko Frančić, Stanko Cindori, Siniša Beser, Dražen Crnković i Vitomir Namjesnik.

U ovoj kategoriji dobitnika priznanja posebno bi izdvojili Božidara Hajsoka, kojem je to bio pretposljednji dan obavljanja funkcije predsjednika HK Ludbreg - Zahvaljujem na priznanju. Ujedno koristim ovu prigodu da se oprostim od funkcije predsjednika HK „Ludbreg“. Sve teže mi je pratit ove Horvate(o.a. Ignaca i Krešu). Nek to mlađi preuzmu, nadam se da im ostavljam solidnu situaciju. Bit će tu kad će me zatrebati, bez dvojbe.

Kao i nogometašima „Podravine“ bit ću im na raspolaganju. – poručio je B. Hajsok.

Nagrade u kategoriji ludbreških sportskih nada primili su; Jakov Maros (nogomet i rukomet), Luka Virag ( košarka), Ana Harambaša

HRVAČI DOBILI NOVOG PREDSJEDNIKA bljenik u sport, bivši hrvač Nino Dulikravić, čiji je sin Rene već krenuo u hrvačke vode.

- Zahvaljujem na ovoj dužnosti, bit će teško ponoviti rezultate mog prethodnika. Program rada za ovu i iduće godine je vrlo ambiciozan, nadam se da ćemo ostvariti sve zacrtano. Također u perspektivi uz pomoć EU fondova planiramo izgraditi svoju dvoranu da imamo svoj dom i maksimalne uvjete. – poručio je Dulikravić.

Ambiciozno nema što, ali to volimo u sportu.

Program rada HK „Ludbreg“ obuhvaća nastupe na čak 39 turnira, dosta njih u inozemstvu.

Prošle godine ta brojka bila je manja za deset, a i tada nam se učinilo da su ludbreški hrvači

tijekom sezone stalno na putu.

Kako će biti ove godine možemo samo pretpostavljati. No poznavajući upornost braće Kreše i Ignaca Horvata, ostalih trenera u klubu, kao i roditelja – podupiratelja iznaći će se način da se odradi zacrtano za što će u ovoj godini trebati stotinjak tisuća kuna.

Posebno zanimljiv bit će turnir koji se u njihovoj organizaciji planira održati 7. svibnja uz Sajam cvijeća i to na središnjem ludbreškom trgu uz nastup hrvača i hrvačica iz desetak država.

Najboljim klupskim hrvačima u protekloj godini proglašeni su Leo Petrić i Iva Gerić koji su primili nagrade. Proglašeni su i klupska najmama i najtata, Aleksandra Vručina i Siniša Bendelja.

karate), Tomislav Tkalčec (karate), Marta Busija ( hrvanje i rukomet), David Premec (nogomet) i Petar Horvat (rukomet).

Luka Virag najviši je dobitnik priznanja. U svojih 16 godina porastao je do 203 centimetra . Ako poraste još recimo tri centimetra, a hoće, mislimo da bi mogao biti najviši stanovnik u povijesti Ludbrega. Ako netko ima neki drugi podatak neka samo javi redakciji lista.

U košarku je došao putem kojim su mnogi išli. - Prije dvije godine moje odlaske na hakl primjetio je današnji trener u klubu Tomica Horvat. Naravno prihvatio sam njegov poziv i sad sam u seniorskom pogonu što me čini ponosnim. Trebam još mnogo raditi da dosegnem ono što se od mene očekuje. No preduvjeti su tu, odlični uvjeti za razvoj te odlični treneri. – kaže Luka.

Nakon proglašenja sportaši i sportašice iskoristili su prigodu za druženje, te malo popričali o svojim sportskim dosezima i nadanjima.

A nama organizatorima najbolja su zadovoljština riječi predsjednika Karate kluba „Zen“ Stanka Cindorija i Damira Špikića, oca dobitnika u kategoriji najboljeg sportaša. - Pa ovo je čudo koliko nismo znali o ludbreškom sportu.

- Kad to kažu oni koji su „unutra“ onda to ima svoju težinu i daje smisao ovakvim okupljanjima.

14

SPORT

Malonogometna uzbuđenja po 10. put Kao i proteklih godina u vrijeme školskih praznika u školskosportskoj dvorani održano je ovog puta jubilarno 10. Zimsko dvoransko malonogometno prvenstvo.

Ove su godine pravila bitno ublažena jer su isti igrači mogli nastupiti i u seniorskom i u veteranskom turniru pa čak i za dva različita kluba. Tako je npr. Damir Vađunec branio za seniorsku ekipu Sloge iz Slokovca, a igrao za veterane Podravca iz Sesveta. Zanimljivo, za oba je kluba postigao golove, ali niti s jednima u finalnim utakmicama nije uspio osvojiti prvo mjesto.

U seniorskom dijelu ludbreškog natjecanja sudjelovale su 24 ekipe podijeljene u 6 skupina. U osminu finala direktno su ušle po dvije prvoplasirane ekipe iz svake skupine, a nastavak natjecanja osigurale su i 4 najbolje trećeplasirane ekipe.

U polufinale su se plasirale sve od reda višeligaške ekipe, županijski prvoligaši i četveroligaš iz Hrastovskog. Sloga iz Slokovca je u uzbudljivom meču pobijedila Mladost iz Šemovca i tako im se revanširala za prošlogodišnji poraz u finalu. U drugom polufinalu iskusna ekipa Zadrugara iz Hrastovskog je nadjačala mladu i perspektivnu ekipu Plitvice iz Selnika.

U finalnoj utakmici naših predstavnika Sloge i Zadrugara više sreće imali su 'Zadrugari' i postali 10. pobjednici. Sloga je kao i prošle godine za dlaku izgubila finale, primila samo jedan gol, a promašila barem tri izgledne prilike. Najveću prigodu za poravnanje imali su u posljednjoj minuti 1. poluvremena kada je napadač Sloge zbog prevelike želje promašio loptu iz neposredne blizine iako je gol bio potpuno prazan i svi su već vidjeli loptu u mreži.

Mladost iz Šemovca osvojila je 3. mjesto, a iz redova Plitvice dolazi najbolji strijelac turnira Dalibor Horvat koji je 14 puta zatresao mrežu suparnika. Najboljim vratarom proglašen je golman Zadrugara Jasmin Modrić, a najboljim i najkorisnijim igračem turnira Mario Grabrovec, igrač Sloge.

U pionirskom dijelu prvenstva natjecalo se 16 ekipa podijeljenih u 4 skupine. Nakon utakmica u skupinama dvije prvoplasirane ekipe iz svake skupine igrale su četvrtfinale. U polufinalnim susretima

Sloga opet bez sreće u finalu

obje pionirske ekipe Podravine teže od očekivanja pobijedile su svoje protivnike Bukovčana iz V. Bukovca i Dinama 01 iz Vrbanovca. U finalu prva ekipa Podravine lako se obračunala s drugom ekipom. Najbolji strijelac na prvenstvu bio je igrač Podravine 2 Namjesnik Petar sa 15 pogodaka. U kategoriji pionira treće mjesto pripalo je Bukovčanu iz V. Bukovca.

-Mislim da možemo biti u potpunosti zadovoljni s ovim prvenstvom jer nije bilo nikakvih 'repova'. Kvaliteta igre je bila nešto slabija na početku prvenstva, najbolje partije odigrane su u polufinalnim susretima, a u finalima je bilo dosta grča. Zadovoljni smo s odazivom i korektnim navijanjem gledatelja, a nadam se da je i gledateljstvo zadovoljno prikazanim igrama. Suđenje je većim dijelom bilo dobro što ne znači da nije bilo pogrješaka no ako mogu pogriješiti igrači mogu i suci jer i oni su samo ljudi. Zahvaljujem se svim ekipama na sudjelovanju, na fer i korektnoj igri, a naročito osvajačima medalja i pehara – rekao je Nino Vugrinec, tehnički tajnik.

Nakon godinu dana stanke, ponovno je održan i veteranski dio turnira. Sudjelovalo je 9 veteranskih ekipa podijeljenih u dvije skupine. Nakon prvog kruga, dvije prvoplasirane ekipe iz svake skupine odmah su igrale polufinalne susrete. U prvom polufinalu Podravac iz Sesveta je bio bolji od Dinama iz Apatije, a u drugom je Radnički iz Hrženice nadjačao Dravu iz Svetog Đurđa. Pobjednik turnira su veterani Radničkog koji su borbenom igrom, unatoč 5 akumuliranih prekršaja, znali zadržati rano vodstvo. S druge strane Podravac nije iskoristio svoje prigode u 2. poluvremenu.

Na 10. ZDMNP-u naplaćivale su se ulaznice za muškarce dok je za žene ulaz bio besplatan. Ulaznice su istovremeno bile i tombolske kartice. Svakodnevno su dodijeljene po tri nagrade koje su osigurali sponzori prvenstva. Isto tako svakog sljedećeg dana proglašavani su 'igrači dana' koji su također nagrađeni poklon paketima sponzora.

Tijekom dvije završne večeri odigrane su i dvije revijalne utakmice. U prvoj su igrale ženske ekipe Podravine 02 i Cestica 2005, a u drugoj limači Podravine U8 protiv U10.

Dražen Vađunec

Zadrugar Hrastovsko seniori osvajači ZDMNP-a

Škola nogometa NK Podravina Ludbreg već nekoliko godina krajem prosinca ili početkom siječnja organizira sportsko–degustacijsko druženje mladih nogometaša.

Radi se o druženju djece, njihovih roditelja, baka i djedova, simpatizera, vodstva kluba te trenera koji rade u Školi nogometa ludbreškog trećeligaša. Ovogodišnje druženje organizirano je prve siječanjske nedjelje u ludbreškoj sportskoj dvorani gdje se okupilo oko 80-ak djece i isto toliko starijih osoba.

Poslije svake odigrane utakmice djeca su se natjecala u povlačenju užeta. Za kraj druženja odigrana je utakmica djece i roditelja te zajed-

Tradicionalno druženje mladih nogometaša ničko fotografiranje.

-U 2016. godini u Školi nogometa djeluju četiri licencirana trenera: Josip Špoljarić, Nikola Petek, Andrija Ivančić i ja, a Robert Majhen trenira golmane mlađih uzrasta. Treneri rade sa 6 uzrasnih skupina i to: prednatjecatelji U-6 te natjecatelji U-8, U-10, U-12, U-14 i U-18. Od sljedeće sezone planira se i uvođenje u natjecanje ekipe U-6 te formiranje i uvođenje u natjecanje ekipe U-16. Šest skupina djece uspješno sudjeluje u ligaškim natjecanjima, a tri skupine sudjeluju u dvoranskim ligama NS Varaždin gdje zauzimaju pretežito vodeća mjesta na tablici. Trenu-

tačno Školu nogometa polazi nešto manje od stotinjak djece koja aktivno treniraju tri puta tjedno na sportskim terenima Podravine, ludbreškoj dvorani i sportskoj dvorani OŠ Martijanec. Djeca odigravaju barem jednu, a većinom i više prvenstvenih utakmica tjedno bilo na dvoranskim prvenstvima, turnirima ili redovnim prvenstvima – rekao je koordinator Saša Špoljarić.

Osim nogometnih vještina, nogometni pedagozi u Školi nogometa NK Podravina, rade na razvoju socijalizacije te brinu o kulturi ponašanja djece.

-Nastojimo zadržati visoku razinu uzornog ponašanja i pra-

vilnog odnosa djece prema odraslima kao i međusobno. Pružamo pripomoć oko opremanja novih članova sportskom opremom.

Planiramo pojačati suradnju s vrtićima, klubovima i osnovnim školama ludbreške regije. I ove godine ćemo organizirati tradicionalni turnir osnovnih škola, a povodom desetogodišnjice djelovanja, planiramo organizirati turnir za mlađe uzraste. Nastojat ćemo stvoriti još bolje uvjete za rad s djecom i zbog svega toga očekujemo i daljnju podršku Grada Ludbrega, uprave NK Podravina, roditelja, simpatizera i sponzora bez kojih ne bi bilo moguće nastaviti dalje s radom i

15

brigom za svako dijete – pojasnio je Saša.

Svi treneri nastoje djecu pravilno usmjeriti i odgojiti tako da znaju uživati u pobjedama i podnositi poraze jer možda nekima od njih nogomet postane i zanimanje.

Kvaliteta i sposobnosti pojedinaca će zasigurno doći do izražaja samo treba strpljenja i ustrajnosti u radu.

Možemo ustvrditi da s ponosom možemo gledati na dosadašnje djelovanje Škole nogometa, ali se još više svi zajedno trebamo radovati njenoj budućnosti. Upis novih članova u Školu moguć je tijekom cijele godine za uzraste od 1997. do 2011. godišta.

Dražen Vađunec

Podravina pioniri, osvojeno prvo mjesto Kategorija U8- S. Špoljarić, koordinator N. Petek,trener

Natjecanje u potezanju užeta

Tombolu izvlačili najmlađi

Nogomet i na Staru godinu

Mario Grabrovec(Sloga), najbolji igrač prvenstva Pehare pruzima kapetan Zadrugara

Gledateljstvo na finalima

SPORT

29. siječnja 2016.

29. siječnja 2016.

Već 17 godina, na Silvestrovo, točno u podne, bez obzira na vremenske neprilike, igra se nogomet na otvorenom. Gdje? U Ludbregu, nasuprot Doma zdravlja, kod stare Elektre, uz samu Bednju. Ako lopta krene prema vodi gotovo svi koji su na terenu sprintaju kako bi je dohvatili. U slučaju da ne uspiju i lopta ipak završi u vodi tu je ribička mreža. Možda zbog toga dečki iz Športsko rekreativnog društva BSV više vole igrati po snijegu jer lopta se teže kotrlja prema rijeci.

-Šteta što igralište nije bijelo jer po snježnom pokrivaču je najzabavnije igrati. Prošle godine smo igrali po 15-ak centimetara dubokom snijegu, radili namjerne ‘prekršaje’ i valjali se maksimalno. Al’ i ove godine će biti dobro, temperatura je blizu nule, teren je sklizak, vino je kuhano. Igra se u patikama jer su kopačke zabranjene – rekao je Vlado Vukina, igrač najstarije ekipe. Željeni snijeg pao je tri dana kasnije. Dosad su igrali stari protiv mladih, a ove godine su složene tri ekipe po starosti. Najmlađi su se ovaj put najbolje ekipirali jer su

imali najviše zamjena.

-Mladi su dvije godine zaredom izgubili pa su sada jako nabrijani.

Zato smo se i mi morali malo pojačati pa smo doveli Bojana Vručinu, bivšeg igrača Podravine i prvoligaša Slaven Belupa. Mislim da je veteranska ekipa ove godine najslabija i da nemaju šanse – rekao je Venad Štabi, najpožrtvovniji igrač na turniru.

Bojan Vručina kojeg su navijači Podravine od milja zvali Đinks još uvijek igra prvoligaški nogomet. Do ljeta ima ugovor u makedonskom klubu NK Shkëndia iz Tetova s kojim drži drugo mjesto na tablici odmah iza nedodirljivog Vardara.

-Radi se o najboljem albanskom klubu, jednom od tri koja igraju u makedonskoj prvoj lizi. Vlasnik ima veliku ekološku firmu u Njemačkoj i puno investira u izgradnju stadiona.

Međutim, to je balkansko podneblje jer ljudi gotovo sve pokradu čak i ono što je zaključano. Kosilice i valjak za teren nestali su već drugi dan.

Ja sam zadovoljan jer se ugovorne obaveze igračima ispunjavaju na vrijeme. Uspjeli smo Vardar izbaciti iz kupa tako da se nadamo peharu.

Ako ne potpišem još jedan ugovor možda se preselim čak u Južnu Koreju, a onda planiram uči u trenerske vode – rekao je Bojan.

Ipak, Bojan nije otišao u Koreju već je sredinom siječnja preselio u susjednu Grčku i potpisao za drugoligaški klub AO Trikala s kojem će pokušati ući u grčku prvu ligu. Kao što mu i nadimak govori, Djinx se nije bojao ozljede na ovom grbavom terenu jer smatra da se čovjek može ozlijediti i na stepenicama.

-Svake godine me dečki zovu putem Facebooka i uvijek obećavam da ću doći pa sam sad evo jednostavno

Crazy Hill Trail

morao odazvati i nije mi žao. Nadam se da će me zvati i sljedeće godine jer rado se družim sa svima koji vole nogomet. Zato i nogometni navijači vole i mene – pojasnio je Bojan.

Kao što smo na početku teksta dali naslutiti, ovog Silvestrova mladi su nakon dvije godine ponovno pobijedili. Iako pobjeda nije najbitnija, uz druženje i održanje lijepe tradicije, ona se pamti bolje nego da je zapisana i ovi mladi zasigurno će godinu dana spuštati ‘klipove’ starijima. Sve do novog BSV (Bednjanska, Sajmišna, Vinogradska) susreta.

Dražen Vađunec

Sljedeća aktivnost koju BSVovci organiziraju je već tradicionalna 'Crazy Hill Trail' utrka koja će se održati u nedjelju pretposljednjeg dana veljače. Ako bude blata na stazi odaziv će biti veći, a trčat će se na stazama duljine 32.5 km s usponom od 1040 metara i 16 km s usponom od 415 metara.

Prošlogodišnja pobjednica Valentina Belović već je potvrdila svoj dolazak. Naš Tihomir Cenko također svakodnevno trenira.

Dakle, 28. veljače je start nasuprot Doma zdravlja u Vinogradskoj 8, a trčat će se ludbreškim i kalničkim brežuljcima i šumama.

Ovisno o sposobnostima, sudionici će se moći do 9.15 sati prijaviti za utrku koju žele. Startnina iznosi 50 kn u pretprijavi ili 70 kn na dan utrke u kojoj je uključeno: startni broj, zemljovid s ucrtanom stazom, voda, sokovi, kekse i voće na okrjepnim stanicama te tuširanje nakon utrke. U 9.30 sati počinje dulja utrka, a u 10 sati kraća.

Vidimo se!

16

ZADNJA

29. siječnja 2016.

Twirling klub Ludbreg

Dvije izvedbe, dva zlata

U subotu 23. siječnja u Kutiji šibica u Zagrebu održano je državno prvenstvo u twirlingu.

Ludbreški klub na prvenstvo je otputovao s 13 natjecatelja koji su se natjecali u dvije kategorije i osvojili dva prva mjesta. Ludbrežani su se natjecali u kategoriji twirling grupa WBTF juniori B razina i ekipni twirling A razina juniori. Osvajanjem zlatnog odličja otvoren im je put prema europskom natjecanju. Koreografije je osmislio, postavio i s ekipama uvježbao Tihomir Bendelja koji se ove godine ne natječe.

– Kao i obično, konkurencija je bila jaka no uspjeli smo biti bolji od svih. Ova zlata posebno su nam draga jer smo se nakon dugo vremena, zahvaljujući napornom vježbanju, uspjeli vratiti u ekipno i grupno natjecanje u twirlingu. – rekla je Mirjana Pavičić, predsjednica Ludbreških mažoretkinja i Twirling kluba Ludbreg. Obzirom da se radi o dvije vrste natjecanja, europska prvenstva održat će se za jedne u Italiji, a za druge u Francuskoj. Pred Twirling klubom su tako i dalje naporni treninzi, no kad se kući vraćate sa zlatom oko vrata, trud se isplati.

– Obzirom da je u stalnom potpisu twirling koreografija, Tihomira Bendelju šaljemo na usavršavanje u Francusku kako bi i u budućnosti naš twirling za WBTF i NBTA natjecanja bio što bolji. – dodaje M. Pavičić. Zašto su tako posebni, ludbreška publika imat će više prilika uvjeriti se jer Ludbreške mažoretkinje i Twirling klub i ove godine planiraju sudjelovati u brojnim programima našega grada.

Sljedeći broj Ludbreških novina izlazi 26. veljače.