Ln 108

LIST GR ADA LUDBREGA BESPLATNI PRIMJERAK 29. T R AV NJA 2016.

BROJ 108 / GODINA XI.

SREDNJA ŠKOLA LUDBREG

Str. 7

POLJOPRIVREDNA ZADRUGA Potrebu osnivanja zadruge uvidjeli su sami proizvođači, a potom je Grad Ludbreg pokrenuo inicijativu i konkretne aktivnosti.

Za poslove na pripremi osnivanja zadruge zadužen je bio Marijan Makar...

Str. 8. - 9.

IDEJAMA OSVOJILI ZAHTJEVNU PUBLIKU DJEČJI SAJAM Prve travanjske subote tijekom popodneva u društvenom domu u Hrastovskom održan je 1. ludbreški dječji sajam. Radi se o sajmu rabljene dječje odjeće i obuće...

Str. 10

KOŠARKA CEDEVITA : ZADAR U ludbreškoj sportskoj dvorani, najvjerojatnije uz prijenos na HTV-u igrat će se 8. svibnja u 18 sati košarkaški derbi Lige za prvaka između dva velika rivala ”Cedevite” i ”Zadra”. Konferencija je počela s malim zakašnjenjem jer je delegacija iz Zagreba u kojoj su bili sportski direktor zagrebačkog kluba...

Str. 15

INOVATIVNI, SPRETNI I USPJEŠNI LUDBREŠKI SREDNJOŠKOLCI

NOGOMET

NOVI TRENER PODRAVINE Došlo je do razlaza, a kormilo je preuzeo klupski „ratnik“ Velimir Špikić, dežurni vatrogasac u takvim situacijama.

Poželimo mu da ustabili ekipu i s njom na jesen krene u pobjede, u ovoj ili Međužupanijskoj ligi...

Str. 15

2

AKTUALNO

KRENULI RADOVI NA IZGRADNJI NOVOG POSTROJENJA TVRTKE DUCATI Prvi potpredsjednik Vlade Tomislav Karamarko u sklopu posjeta Varaždinskoj županiji prisustvovao je i svečanom otvaranju radova na izgradnji novog postrojenja ludbreške tvrtke Ducati komponenti. Uz prvog potpredsjednika Vlade događaju su nazočili ministri Darko Horvat i Tomislav Tolušić, župan Predrag Štromar, gradonačelnik Dubravko Bilić i brojni drugi.

– Svaka inicijativa koja otvara nova radna mjesta veseli. U ovoj situaciji gdje se nalazi hrvatsko gospodarstvo, gdje smo u protekle četiri godine izgubili preko 100 tisuća radnih mjesta, gdje je toliko ljudi iselilo iz Hrvatske jer nemaju gdje raditi, ovakva jedna investicija doista veseli. – kazao je T. Karamarko.

Ministar poduzetništva i obrta Darko Horvat također je pohvalio investiciju kao i brzo ishođenje građevinske dozvole.

-Sjever Hrvatske privlači investicije, investicije dolaze, investitori imaju određene bonitete.

Ovo je jedan od pozitivnih primjera kompletne sjeverozapadne Hrvatske. Danas podnesen zahtjev za građevinsku dozvolu, danas izdana građevinska dozvola.- rekao je ministar Horvat.

Generalni menadžer tvrtke u Ludbregu Dražen Crnković pojasnio je kako će se graditi novi proizvodni pogon površine 4000 četvornih metara, a u narednih godinu dana trebalo bi se otvoriti tridesetak novih radnih mjesta. Novozaposleni radnici radit će na proizvodnji niskonaponskih kondenzatora i pametnih brojila. Istaknuo je kako su najvažniji proizvodi tvrtke u Ludbregu dijelovi za sve vrste dvokotača na svijetu, zatim dijelovi vanbrodskih motora, a radi se i na proizvodima ‘zelene energije’. Tvrtka trenutno zapošljava 114 djelatnika.

Kada se govori o ‘zelenoj’ proizvodnji Ducati ima proizvode u četiri grupe – mali elektromoped ‘Free Duck’, akumulatore za električna vozila, e-kotač ‘Copenhagen Wheel’ i male vjetrogeneratore.

Inače, Ducati Komponenti dio su talijanske grupacije Ducati energia, a jedna su od vodećih europskih tvrtki u proizvodnji električnih bicikala.

Samo prošle godine Hrvatska pošta je temeljem javnog natječaja naručila 180 električnih bicikala, vrijednosti 2,9 milijuna kuna.

strana spremna se uključiti u organizaciju. – kazao je veleposlanik koji je zamolio predstavnike Hrvatske gospodarske komore – Županijske komore Varaždin da ponude smjerove suradnje ovog kraja i ruske strane. Istaknuo je da je u fokusu, osim gospodarske, i kulturna suradnja obzirom na sličnu tradiciju i povijest. Cilj je, naglasio je veleposlanik, da se na sjever Hrvatske dovedu poznati umjetnici iz Rusije.

Gradonačelnik Dubravko Bilić izrazio je zadovoljstvo prijedlozima spomenutima na sastanku.

– Ludbreško gospodarstvo je jedno od najrazvijenijih i izvozno orijentiranih na sjeveru Hrvatske

Siguran Ludbreg

Grad Ludbreg ponovo je potvrdio da je grad pozitivnih vibracija u gospodarstvu.

Preuzimanjem dužnosti kreirali smo plan, a dobra suradnja s gospodarstvenicima bila je i ostala pri samom vrhu. Uz zapošljavanja u tvrtki Ducati komponenti, Lukaps je dobitnik nagrade za najbolji investicijski projekt u Istočnoj Europi za 2015. godinu, tvrtka Ameropa nedavno je kupila zemljište u Poduzetničkoj zoni Ludbreg.

Planiraju uložiti 12 milijuna kuna. Poznato je i da je Bomark grupa u pogon u Ludbregu uložila 30 milijuna kuna.

U cijeloj priči Grad Ludbreg nastoji biti podrška. Svake godine osiguravamo u Proračunu sredstva za potpore i subvencije poduzetnicima na području Grada, a tu su i pogodnosti za investitore.

Tijekom proteklih mjesec dana javili su nam se potencijalni investitori koji su također prepoznali povoljnu poduzetničku klimu koju stvaramo te se nadam da ćemo uskoro krenuti u daljnje dogovore.

Za projekt pod nazivom Siguran Ludbreg ovih je dana stigao potvrdan odgovor kojim se odobrava 26.600 kuna. Riječ je o projektu koji će Grad Ludbreg provoditi u suradnji sa Srednjom školom Ludbreg i Auto klubom Ludbreg. Ovaj

i naravno da postoji interes gospodarstvenika da svoje proizvode plasiraju na veliko rusko tržište.

Svjesni smo problema koji u ovom trenutku postoje između Europske unije i Rusije te Hrvatske i Rusije, ali uz pomoć njegove ekselencije i naše gospodarske komore nadamo se da će se ti problemi riješiti i da će gospodarska suradnja postati bolja nego je ona danas. Važno je njegovanje dobrih odnosa, a dobra suradnja može se potvrditi i na kulturnoj razmjeni. Kod nas svakako ima prostora za suradnju na tom području i ravnopravnu kulturnu razmjenu obiju strana. – kazao je gradonačelnik Dubravko Bilić.

Nastavlja se suradnja Čitluka i Ludbrega Zajednička sjednica Predsjedništva Saveza općina i gradova Federacije BiH, Saveza opština i gradova Republike Srpske i Udruge gradova u Republici Hrvatskoj održana je 21. travnja u Međugorju.

Uz veliki broj načelnika i gradonačelnika općina i gradova iz Federacije BiH i Republike Srpske te gradonačelnika iz Hrvatske, među kojima i ludbreški grado-

Nakladnik: POU “D. Novak“ Ludbreg Glavni urednik: Iva Havaić Grafički urednik: Miroslav Vađunec Redakcija: Darko Skupnjak, Branko Dijanošić, Iva Havaić, Željka Namesnik, Neven Jerbić, Dražen Vađunec Kontakt: POU “D. Novak” Ludbreg,

Trg Sv. Trojstva 19

Telefon: 042 / 306 131

Fax: 042 / 306 068

e-mail: ludbreske-novine@pou-ludbreg.hr dskupnjak@pou-ludbreg.hr Tisak: Tiskara Zagreb

načelnik Dubravko Bilić, sjednici su bili nazočni i Ivo Jerkić, načelnik Općine Čitluk i predsjednik Predsjedništva Skupštine Saveza općina i gradova Federacije Bosne i Hercegovine, Željko Turk, gradonačelnik Grada Zaprešića i predsjednik Udruge gradova u Republici Hrvatskoj, Mićo Mićić, gradonačelnik Grada Bijeljine i predsjednik Predsjedništva Saveza opština i gradova Republike Srpske i Vesna Travnjanin, direktorica Saveza općina i gradova Federacije BiH. Na sjednici su bili i predstavnici Zastupničkog doma PFBiH, Doma naroda PFBiH, Federalnog

Grad Ludbreg i partner na projektu Osnovna škola Ludbreg prijavili su Ministarstvu unutarnjih poslova uz potporu Varaždinske policijske uprave projekt izgradnje prometnog poligona za djecu osnovnoškolske dobi.

Ovih dana stigao je potvrdan odgovor kojim se za projekt odobrava 385 tisuća kuna. Partner na projektu, Osnovna škola Ludbreg prihvatila je građenje prometnog poligona za djecu u dvorištu Osnovne škole Ludbreg te će na taj način osnovnoškolska djeca dobiti mogućnost učenja ponašanja u prometu, izvođenja praktičnih vježbi i svladavanja različitih prometnih situacija.

Dubravko Bilić, gradonačelnik Ludbrega

Veleposlanik Rusije posjetio Ludbreg

Gradonačelnik Dubravko Bilić i zamjenica gradonačelnika Vera Jadanić sastali su se u Gradu Ludbregu s veleposlanikom Rusije Anvarom Azimovim. Tema sastanka bila je gospodarska suradnja pa su tako prijemu nazočili i gospodarstvenici s ludbreškog područja. Uz gospodarsku tematiku razgovora je bilo i o mogućnostima kulturne suradnje.

– Postoje velike mogućnosti za ruske investitore, ne samo u Ludbregu već u cijeloj županiji. Svake godine organiziraju se gospodarski forumi u Rusiji, ali slično bi se moglo organizirati i ovdje o čemu svakako treba razmisliti. a i ruska

ZELENO SVJETLO ZA NOVE PROJEKTE

Prometni poligon za djecu osnovnoškolske dobi“

Ducati Komponenti dio su talijanske grupacije Ducati energia

ministarstva financija i SIDA-e.

– Nakon sjednice susreo sam se s načelnikom općine Čitluk.

Pričali smo prvenstveno o intenziviranju suradnje koja je između Ludbrega i Čitluka započela devedesetih godina pa potom stagnirala. Obzirom da nas povezuju vjerska obilježja, suradnja je itekako dobrodošla zbog razmjene iskustava i proširenja mogućnosti.

Spomenuli smo i mogućnost bratimljenja našega grada i općine što bi moglo biti realizirano već iduće godine u travnju kada slavimo Dan Centra svijeta. – rekao je gradonačelnik Bilić.

Razgovaralo se i o mogućnosti razmjene iskustava

Gradske aktualnosti

Suradnja Ludbrega i Čitluka započela je devedesetih godina Nositelji vlasti u jedinicama nosnici iz Hrvatske prenijeli su lokalne samouprave razmijenili svoja iskustva bh. kolegama kada su svoja iskustva i ideje u razlije u pitanju povlačenje sredstava čitim oblastima, od iskustva hriz fondova Europske unije, kao i vatskih gradova i općina u proodnos središnje države i jedinica cesu europskih integracija, preko lokalne samouprave. revitalizacija kulturne baštine, Načelnik općine Čitluk Ivo lokalnog ekonomskog razvoja Jerkić predsjednik Predsjedništva pojedinih općina do perspektiSkupštine SOGFBiH istaknuo je ve razvoja i suradnje asocijacija kako već postoje primjeri dobre lokalnih vlasti BiH i Hrvatske, suradnje jedinica lokalne samoa prezentirana je i strategija rauprave Hrvatske i BiH, dodavši zvoja SOGFBiH za period 2015. kako se nada da će se nakon sa– 2022. godine. Također, dužstanka ta suradnja intenzivirati.

projekt namijenjen je mladim vozačima s ciljem podizanja svijesti za odgovorno i sigurno sudjelovanje u prometu kroz sudjelovanje u brojnim preventivno-edukativnim programima pod vodstvom stručne osobe. Projekt će se provoditi u naseljima Ludbreg, Hrastovsko i Sigetec u kojima je ocijenjeno da se nalaze najkritičnije točke po pitanju sigurnosti u prometu.

DOBRE VIJESTI Prijavljeni novi projekti Projektni tim Grada Ludbrega uspješno je pripremio i predao još dva projekta ukupne vrijednosti 956.000,00 kn na natječaj otvoren u Ministarstvu regionalnog razvoja.

Riječ je o projektu uređenja gospodarske zone vrijednom 793.749,00 kn koji uključuje uređenje prometnice te oborinske i sanitarne kanalizacije unutar zone, čime bi Ludbreg postao još privlačniji za potencijalne ulagače. Drugi je projekt manje vrijednosti, a radi se o nastavku uređenja nogostupa u ulici Rudolfa Fizira i Bože Hlasteca s južne strane prometnice u vrijednosti 162.560,00 kn čime se dodatno postiže bolja sigurnost sudionika u prometu u tome dijelu grada.

– Jako sam zadovoljan radom svih zaposlenika koji su uključeni u pripremu i prijavu projekata. Ova dva projekta samo su dio pametne razvojne strategije Ludbrega. Očekujem i da Ministarstvo prepozna kvalitetu i vrijednost ovih projekata koji su važni za razvoj našeg grada – istaknuo je ludbreški gradonačelnik Dubravko Bilić.

Centar za posjetitelje Ministar turizma Anton Kliman 15. travnja donio je drugu Odluku o odabiru projekata i dodjeli bespovratnih sredstava temeljem Programa razvoja javne turističke infrastrukture u 2015. godini.

Ovom Odlukom odobrena su sredstva za sufinanciranje 19 razvojnih projekata u ukupnoj vrijednosti od 6.538.400 kuna za financiranje centara za posjetitelje. Među njima je i projekt Grada Ludbrega za izradu projektne dokumentacije za izgradnju “Centra za posjetitelje – Posjetiteljski Centar svijeta” (PSC Ludbreg), a odobreno je 274.400 kuna.

3

Sredstva u sklopu ovog programa namijenjena su za izradu projektne dokumentacije (idejno rješenje, idejni projekt, glavni

i izvedbeni projekt) i kapitalna ulaganja (izgradnju, dogradnju, rekonstrukciju ili adaptaciju i opremanje centra za posjetitelje/

interpretacijskog centra). Ministarstvo sufinancira do 80 posto opravdanih/prihvatljivih troškova provedbe pojedinog projekta.

Vrijednost radova na rijeci Bednji preko pola milijuna kuna

Na rijeci Bednji u Ludbregu izvedeni su radovi kojima je uređena obala s pristupnim putom u dužini petstotinjak metara. Također u sklopu radova izvađen je nanos s dna rijeke te nataloženi materijal na pojedinim segmentima lijeve obale a sve u cilju povećanja protoka i smanjenja opasnosti od poplava. Također uređen je potok koji dolazi iz Ludbreških Vinograda od ušća u Bednju pa tristotinjak metara uzvodno s pristupnim putem te sanacijom temelja velikog mosta preko istog potoka.

Uz gospodarsku tematiku, razgovaralo se i o kulturnoj suradnji

AKTUALNO

29. travnja 2016.

29. travnja 2016.

- Uređen je i desni pritok tog kanala te u dogovoru i sufinanciranje s Gradom Ludbregom izgrađen je propust na šetnici uz taj kanal. Uređen je dio potoka bujičara u Ludbreškim Vinogradima između kbr.91 A i 91 u dužini od pedesetak metara, a sve radi sprječavanja urušavanja temelja stambenog objekta.

Također u dogovoru s Gradom izgradit će se propust preko potoka Sajmište radi proširenja šetnice uz Bednju. Ukupna vrijednost svih ovih radova iznosi 533.000,00 kuna s PDV-om. –

pojasnio je Branko Perec iz Hrvatskih voda.

Iz programa redovne obrane od poplava uređeno je ušće mlinskog kanala u rijeku Bednju te je kamenom oblogom zaštićen stup mosta na lijevoj obali u Ulici bana Jelačića. Vrijednost radova iznosi 35.000,00 kuna s PDV-om.

U planu u 2016. godini još je sanacija odrona na lijevoj obali rijeke Bednje, vađenje umjetnog otoka i zaštita stupova mosta na obilaznici Ludbrega te izgradnja pristupnog puta od romskog naselja do mosta obilaznice.

Radove izvode Hrvatske vode

Povišene zebre u središtu, 'ležeći' kod Hrastovskoga Grad Ludbreg poduzeo je niz aktivnosti kako bi se u suradnji s nadležnim institucijama riješio u posljednje vrijeme jako izražen problem sigurnosti prometa usred samog naselja Ludbreg, te na raskrižju državne s lokalnom cestom kod Hrastovskoga.

Očekuje se da će radnici ŽUC-a Varaždin uskoro postaviti usporivače brzine u središtu Ludbrega.

Prije godinu dana u kratkom su se razdoblju dogodila dva naleta vozila na pješake kroz središte grada na županijskoj cesti koja prolazi Gupčevom ulicom, Trgom sv.

Trojstva i Ulicom kardinala Stepinca. Na ravnoj i širokoj prometnici mnogi vozači stisnu gas, pa je opasnost od novih nesreća velika.

Na inicijativu Vijeća mjesnog odbora Ludbreg Grad je još prije godinu dana podnio zahtjev Policijskoj upravi Varaždinskoj i Županijskoj upravi za ceste da se na toj cesti postave usporivači brzine vozila. Postupak je potom zastao pošto je policija tražila suglasnost stanara za postavljanje usporivača što je bilo potpuno nepotrebno.

Naime, ne radi se o klasičnom stambenom bloku, pa potpisi stanara nisu potrebni. No, kako su na toj lokaciji uredi gradske uprave, pošte, banke, Pučkog učilišta, a u novije vrijeme i Srednje škole

Ludbreg, te u blizini drugi poslovni prostori i objekti, pa je bila potrebna samo suglasnost Vijeća MO koju je ono i dostavilo.

Upravo zbog tih institucija pješačkim prijelazima dnevno se koristi značajan broj ljudi osobito tijekom prijepodnevnih sati i činjenica je da su se na toj lokaciji promijenile okolnosti prometa vozilima i pješacima. Nažalost, ni mnogi vozači ne poštuju ograničenje brzine već jure cestom koja vodi kroz središte grada. Stoga je Grad poduzeo preventivne mjere kako bi se u samom središtu grada spriječile prometne nesreće s teškim, pa i najgorim posljedicama.

Otkako se tu preselila Srednja škola, pa i Glazbena škola u zgradu bivšeg suda, u centru grada se osjetno povećao broj pješaka posebice školaraca. Zatražili smo mišljenje nadležnih o nužnosti postavljanja usporivača brzine kako bi se povećala sigurnost u prometu posebice pješaka i da budu zadovoljeni parametri sigurnosti u tom dijelu grada. Voditelj odjela za cestovni promet PU Varaždinske, ŽUC-a i ja zajedno smo obišli lokaciju. Dogovoreno je da se postave usporivači brzine na dva mjesta, točnije bit će to 'povišeni pješački prijelazi. Prvi će biti postavljen na raskrižju u sre-

dištu, a drugi će se postaviti u Ulici kardinala Stepinca, odmah iza mosta kod početka prostora svetišta odnosno prve stambeno-poslovne zgrade sa suprotne strane.

U ŽUC-u rade dokumentaciju, a taj zahvat na cesti nije posebno kompliciran i vjerujem da će biti brzo gotovo i da će se u skorije vrijeme postaviti 'povišene zebre' – pobliže nam je pojasnio Perica Horvat, prometno-komunalni redar Grada Ludbrega.

Usporivače brzine postavljat će ŽUC koji je biti i investitor radova.

Na državnoj cesti D-24 od Hrastovskoga prema Slanju, na raskrižju s lokalnom cestom prema Poljancu, nedavno su i to u razmaku od nešto više od tjedan dana smrtno stradale dvije osobe, a jedna teško ozlijeđena. Grad Ludbreg je sukladno preporuci Policijske uprave Varaždinske, uputio pismenu inicijativu za rješavanje problematike na tom raskrižju Hrvatskim cestama – Ispostavi Varaždin i Županijskoj upravi za ceste Varaždin. Obavljen je inspekcijski pregled raskrižja kojemu su bili prisutni i predstavnici Grada, gradonačelnik Dubravko Bilić i prometno-komunalni re-

Za bolju sigurnost prometa

dar Perica Horvat. Iako je kritično raskrižje izvan naseljenog mjesta, nakon inspekcijskog pregleda brzina kretanja vozila na obje ceste smanjena je na samo 60 km/h, zatim je obnovljena horizontalna signalizacija na samom kolniku, postavljeni su i prometni znakovi većih dimenzija i bolje retroreflekcije, kao i treptajuća signalizacija. Također je dogovoreno da se svi elementi za uočavanje prednosti prolaska razmotre u raznim vremenskim okolnostima, kao što su magla, jaka kiša, noć, a da se putokazi na lokalnoj cesti izmjeste kako svojim položajem ne bi negativno utjecali na pravovremeno uočavanje znaka obaveznog zaustavljanja.

Inspekcija je također predložila da se na državnoj cesti puna razdjelna crta u zoni raskrižja izvede kao vibrirajuća puna crta, a da se radi naglašavanja trase državne ceste i zbog bolje percepcije zone raskrižja lijevo i desno postave dodatni smjerokazni stupići.

Grad Ludbreg pak je, potaknut inicijativom VMO Hrastovsko, uputio zahtjev za postavljanjem usporivača brzine (umjetnih hupsera), te su ishođene suglasnosti odnosno očitovanja vlasnikakuća za postavljanje usporivača brzine u Vinogradskoj ulici koja

vodi do državne ceste i spornog raskrižja.

–Klasični 'ležeći policajci' bit će postavljeni na početku Vinogradske ulice, dakle, od strane mosta preko Bednje, te na kraju te ulice nakon posljednje kuće.

Zakonski nije moguće postavljati ležeće policajce izvan naseljenog mjesta, pa zato ne mogu biti postavljeni bliže državnoj cesti. No, i to će puno pomoći u povećanju sigurnosti na raskrižju jer će na taj način kroz Vinogradsku usporiti i 'smiriti' promet za onih još 500-tinjak metara ceste uoči raskrižja. PU Varaždinska je odobrila njihovo postavljanje – potvrdio je Perica Horvat.

Radovi na ležećim policajcima u Vinogradskoj ulici u Hrastovskom tako bi trebali početi uskoro.

Grad Ludbreg također u cilju bolje sigurnosti u prometu otklonio je uočene nedostatke oko prometne signalizacije u naselju Ludbreg. Uočeno je da uglavnom zbog atmosferskih prilika dio prometnih znakova po gradu više nije funkcionalan i ne koristi vozačima, pa je postojala potreba za njihovom promjenom. Tako je zbog dotrajalosti nedavno promijenjeno čak 27 prometnih znakova.

4

AKTUALNO

JKP Lukom Ludbreg Dolaskom proljeća i porastom temperature zraka počeo je intenzivan rast, a time i sezona košnje trave. U gradskoj komunalnoj tvrtki 'Lukom' Ludbreg dobro su se pripremili za ovu sezonu. Neupućenima možda izgleda da je košnja trave na javnim površinama u naselju Ludbreg tek usputan posao, no daleko je od toga.

–U glavnoj sezoni naše kosilice rade dnevno po šest sati, radnici su non-stop na košnji, po suncu, kiši. Uz to, u travnju i svibnju kada trava najbrže raste, svakih 7-10 dana moramo kositi sve površine, a toga nije malo. Točnije, radi se o 357.000 kvadratnih metara travnatih površina u naselju Ludbreg.

Kroz sezonu svaka se površina kosi najmanje 10 puta ako je godina sušna, a ako je vlažna i topla 15-20 puta. Sezona košnje u pravilu završava u listopadu. No, lani je jesen bila vlažna i topla tako da se kosilo još i u studenome. Prema analizi poslovanja koju smo izradili, petina ukupnih godišnjih troškova tvrtke odnosi se na troškove košnje što je za nas jako puno – naglasio je Alen Sabol, direktor 'Lukoma'.

Kako bismo smanjili visoke sezonske troškove košnje trave na javnim zelenim površinama u gradu, a istovremeno povećali učinkovitost i kvalitetu radova, 'Lukom' je odlučio investirati u nabavu novih kosilica. Kupnja je obavljena ove zime i sezona košnje dočekana je s više zadovoljstva.

-Naše stare benzinske samohodne kosilice trošile su u punoj sezoni košnje 40-50 litara benzina dnevno, pa je lako izračunati koliko su to visoki troškovi. Sve kosilice koje smo sada kupili koriste dizel-gorivo i troše tek 20 litara dizela što značajno smanjuje troškove. Tako će nam se ulaganje u nabavu novih kosilica isplatiti kroz troškove njihove potrošnje goriva. Kupili smo jednu kosilicu za velike površine, tri veće samohodne kosilice i tri trimera. U nji-

NOVE KOSILICE ZA TRAVU

hovu nabavu ukupno smo uložili gotovo 200.000 kuna. Novom mehanizacijom sada se u kraćem vremenu pokosi i više i kvalitetnije, a istovremeno su smanjeni troškovi održavanja i servisiranja koji su bili previsoki.

Kosilica za velike površine je proizvedena je u SAD-u, inače japanske marke Kubota. Ima kardanski prijenos, pa nema remenja koje se često kvari. Cijena joj je 115.000 kuna s PDV-om. Tri veće samohodne kosilice su vrlo učinkovite, snažne, pa kose brže, bolje i jeftinije. Garancija za sve kupljeno je dvije godine. Od stare mehanizacije za košnju trave još koristimo 3 samohodne kosilice, tri obična i jedan veliki trimer, zatim traktorski malčer, te traktorsku ruku za košnju – istakao je direktor Sabol.

Problematika prikupljanja i gospodarenja otpadom ostaje djelatnost kojoj se uvijek posvećuje posebna pozornost. Trenutačno se čipiraju kante za otpad, zatim se radi na pribavljanju dozvola za gospodarenje otpadom, a posebno se želi spriječiti nastanak divljih odlagališta otpada na području Vinograda Ludbreških.

– Tamo je u proljeće sve veći problem nicanja divljih odlagališta.

Naime, ljudi čiste u vinogradima, ali i u dvorištima kuća, vrtovima, pa ima komunalnog, kućnog, ali i dosta krupnog otpada. Većinom je riječ o žiteljima susjednih općina koji u okolici imaju svoje posjede, pa kad dolaze na njih usput istovare otpad gdje stignu. Lukom će uskoro na određeni način riješiti problem. Vjerojatno ćemo predložiti da se na području vinogorja uvede naplata odvoza otpada za sve. Također užurbano radimo na tome da ispunimo zakonske obveze kako bi se i dalje bavili gospodarenjem otpadom. Ne možemo više dobiti privremene dozvole, stoga moramo imati nešto od postrojenja gdje se otpad može obrađivati.

U dvorištu tvrtke radimo na uređenju površine za mobilnu sor-

tirnicu otpada, baš se pripremaju nosači za nadstrešnicu sortirnice koja će biti uz sjeverni zid zgrade u dvorištu. Uskoro će biti prigode da o tome detaljnije izvijestimo javnost - rekao je direktor Sabol.

U dvorištu tvrtke u Koprivničkoj ulici već je iskorišten gotovo svaki kvadrat i prostora uskoro više neće biti dovoljno prema planovima o razvoju tvrtke. Nedavno se 'dobilo' par kvadrata premještanjem ograde i još nekim preinakama, ali to je još uvijek premalo.

-Postojeći prostor neće biti dovoljan i vjerojatno će se morati naći primjereno trajno rješenje za smještaj 'Lukoma'. Već sad nedostaju garaže za naša vozila,

spremišta, veći poslovni i uredski prostor, zapravo sve. Širimo poslove, djelatnosti. Lani smo u odnosu na 2014. godinu vlastite prihode od pružanja usluga povećali za čak 455 posto. Prihode ostvarujemo JCB strojem, kamionom, a tvrtke i građani naručuju od nas poslove na projektiranju i izvođenju građevinskih radova, na uređenju okoliša, dakle, trebaju naše strojeve i radnike. Primjerice, baš tražimo dvojicu zidara koje bismo zaposlili. Poslove održavanja javne rasvjete, osim za Grad, radimo za sve susjedne općine te Općinu Jalžabet i za Grad Varaždinske Toplice. Na području Grada obavljamo dimnjačarske usluge i upravljanje

Novo radno vrijeme, kantice za pse…

U Ludbregu često viđamo vlasnike pasa i njihove ljubimce u šetnji nogostupima, trgovima, zelenim površinama. A koliko puta vam se dogodilo da ne gledajući stanete u pseći izmet?

'Posjednik kućnog ljubimca dužan je pri izvođenju kućnog ljubimca na javnu površinu nositi pribor za čišćenje fekalija i očistiti svaku površinu koju njegov kućni ljubimac onečisti, a na zahtjev komunalnog redara dužan je pokazati pribor za čišćenje fekalija. Postupanje protivno ovoj odredbi kažnjivo je s 500 kuna na licu mjesta'. Ovo je 11. članak iz Odluke o uvjetima i načinu držanja pasa i mačaka kao kućnih ljubimaca koje je Gradsko vijeće Grada Ludbrega usvojilo u listopadu prošle godine.

Koliko je vlasnika spremno pokupiti izmet iza svojih ljubimaca? U više navrata čuli smo kako su građanima dozlogrdila 'minska polja' na koja nailaze na svakom uglu. Nije u pitanju tek puki izgled javnih gradskih površina i dojam koji se tako ostavlja pred drugima. Upitno je i koliko taj izmet u koji ugazimo i unosimo ga obućom u kuće i stanove predstavlja opasnost od zaraza djece i odraslih? Nerijetko vidimo kako vlasnici puste psa da obavi nuždu gdje mu padne na pamet, a ne pokupe 'suvenir' svojih ljubimaca, pa u svoju obranu kažu 'nemamo kamo s time' ili 'zaboravili smo uzeti vrećicu'.

Taj izgovor (iako nije opravdanje) vlasnicima-šetačima pasa više nije aktualan. Naime, na tri lokacije u gradu postavljene su kante s vrećicama za pseći izmet.

Nalaze se uz šetnicu parka starog grada, na Trgu slobode i u kvartu kod Šenoine ulice.

Tako Ludbreg i Lukom podižu komunalni standard u gradu, još više brinu u urednosti, čistoći, a vlasnicima je omogućena bezbrižna šetnja njihovih ljubimaca.

Vjerojatno će svi građani biti zadovoljniji zbog, nadamo se, nestanka nagaznih mina. Jer vlasnici moraju voditi brigu o ljubimcima i nadamo se da će koristiti postavljenu opremu. Uostalom, i dosad nisu bili krivci psi već njihovi vlasnici.

Važna novost za građane i korisnike 'Lukomovih' usluga. Tvrtka će počevši od 2. svibnja poslovati po ljetnom radnom vremenu, odnosno od 6 do 14 sati.

U poslovnici Zagrebačke banke i dalje se bez naknade mogu platiti sve 'Lukomove' uplatnice bez naknade.

AKTUALNO

29. travnja 2016.

29. travnja 2016.

HITNO IZGRADITI PODRAVSKU BRZU CESTU

zgradama, te mnoge druge poslove i usluge. Poslujemo pozitivno i na tržištu smo, a poslova će sigurno biti sve više - upozorava Alen Sabol.

'Lukom' je već ugovorio ili već izvodi radove na planiranju i uređenju okoliša oko društvenog doma u Sigecu, završetak sanacije klizišta na odvojku Hrgar u Vinogradima Ludbreškim u vrijednost radova od oko 120.000 kuna, uređenje prilaza do poslovnog prostora u Ulici Miroslava Krleže, krčenje terena u Bednjanskoj ulici, asfaltiranje kod društvenog doma u Hrastovskom, sanaciju divljih odlagališta otpada u Poljancu i u Vinogradima Ludbreškim, čišćenje kanala oborinskih voda na više lokacija, oblaganje kamenom kanala u Sigečaku, te druge poslove.

Po svemu sudeći, 'Lukom' će ove godine raditi i poslove održavanja nerazvrstanih cesta u svim mjesnim odborima Grada Ludbrega.

Istekla osobna?

- 500 kuna Ministarstvo unutarnjih poslova poziva građane da provjere valjanost svojih osobnih iskaznica.

U MUP-u su, naime, utvrdili kako ima velik broj građana kojima je u proteklom razdoblju istekao rok važenja osobne iskaznice, pa je u tom slučaju riječ o nevažećim osobnim ispravama – stoji u priopćenju.

Građane se s prebivalištem na području Republike Hrvatske i starije od 18 godina se upozorava da provjere valjanost osobnih iskaznica. Odredbama Zakona o osobnoj iskaznici propisana je obveza da se podnese zahtjev za izdavanje nove osobne iskaznice u slučaju da je prethodnoj istekao rok važnosti.

Zahtjev bi trebalo podnijeti najkasnije u roku od 15 dana od isteka važnosti prethodne osobne iskaznice.

Zakonom je također određena visina kazne za građane koji nemaju valjanu osobnu iskaznicu i nisu podnijeli zahtjev za izdavanje nove, a ona nije mala i iznosi čak 500 kuna.

Podravska magistrala, odnosno državna cesta, područjem ludbreške regije prolazi sa svojih dvadesetak kilometara kroz naselja: Grad Ludbreg, Bolfan, Čukovec, Globočec i Poljanec, presijeca Sigetec, prolazi pokraj ulaza u Selnik, a na ulazu u Ludbreg promet se usmjerava na obilaznicu čime je izbjegnut 'dublji' ulaz u sam Ludbreg za razliku od drugih gradova. Drugi dio magistrale našom regijom prolazi naseljima Križovljan, Martijanec, Sudovčina i Vrbanovec u Općini Martijanec. Promet navedenom cestom sve je opasniji, a nedostatak brže i sigurnije prometnice koja bi povezala krajnji zapad i istok Hrvatske, te udahnula brži razvoj krajevima uz cestu sve je očitiji. O novoj, Podravskoj brzoj cesti govori se dugo, a posljednji puta prije 13 godina kad je bila uvrštena kao prioritet gradnje u Strategiji prometnog razvoja Hrvatske. No, do danas nije realizirana. Štoviše, iščezla je iz prioritetnih prometnih projekata države.

Općina Martijanec bori se s nedaćama koje joj donosi promet Podravskom magistralom, pa je nedavno priredila skup kako bi se ponovno aktualizirala gradnja Podravske brze ceste.

–Godinama se stvaraju ogromni problemi na magistrali, promet je sve gušći i protočnost mu je sve slabija, a time je sigurnost naših žitelja posebice djece u prometu sve je manja. Zbog velikog tranzita teškim kamionima, vibracije su uzrokovale oštećenja obiteljskih kuća, gospodarskih objekata, crkve i drugih objekata kulturno-povijesne baštine. Želimo da se tranzitni promet izmjesti s magistrale na buduću Podravsku brzu cestu.

Pozvali smo gradonačelnike i načelnike općina od slovenske granice do Virovitice, predstavnike županija, policije, stručnjake za planiranje prostora da čujemo njihove stavove. Zadovoljni smo što je naša inicijativa naišla na potporu, svi se slažu da je gradnja Podravske brze ceste neophodna. Time bi se brojni problemi umanjili ili nestali, a potakao bi se gospodarski razvoj cijelog kraja. Pred nama su brojne aktivnosti kako bi se izborili za gradnju ceste u interesu ne samo nas u ludbreškom kraju, već i svih sa sjevera Hrvatske – rekao nam je

Marijan Horvat, načelnik Općine Martijanec.

Naime, iste i slične probleme imaju i u drugim općinama i gradovima kojima prolazi trasa magistrale. Ovo je bio radni skup predstavnika gradova i općina zapadnog dijela predviđene trase buduće ceste, a s istim nedaćama susreću se i na istočnoj dionici kroz Slavoniju. Podravska brza cesta bila bi prometnica od nacionalnog i međunarodnog značaja.

Dr. Petar Feletar, asistent na zagrebačkom Fakultetu prometnih znanosti, u svom izlaganju to je posebno naglasio.

–Očekuje se širenje Europske unije na istok i jugoistok Europe čime bi međunarodni značaj čak i porastao. Značajna je i za prekograničnu suradnju s Mađarskom, a ona je i alternativna cestovna komunikacija posavskom pravcu istok-zapad Hrvatske što je posebno došlo do izražaja kad je pravac bio prekinut tijekom Domovinskog rata – naglasio je dr. Feletar.

Iznio je zanimljive podatke o 'traumatičnosti' prometa Podravskom magistralom. Njome dnevno prometuje jako puno vozila, u prosjeku gotovo 7.000 prema Varaždinu, a prema Koprivnici blizu 6.000. Na pojedinim dionicama brojke su još više, a neka prometna ograničenja na magistrali nisu se mijenjala više od 10 godina. Predstavnici Prometne policije PU Varaždinske ističu da broj nesreća na magistrali raste, a među stradalima ima i djece. Na pojedinim dionicama naselja su gotovo spojena i tu gotovo da i nema mjesta za pretjecanje. Također smatraju da bi gradnja nove ceste bilo najbolje rješenje.

Planirana trasa Podravske brze ceste duga je 300-tinjak km i podijeljena je na dvije dionice; zapadnu od Otoka Virja do Virovitice i istočnu od Virovitice do Iloka.

–Time bi se promet izmjestio izvan sela i gradova. Na vašem području planirana je obilaznica s 3-4 čvorišta u blizini Ludbrega, naravno i spojne prilazne ceste.

Jer ako njih nema nastaju uska grla i cesta neće dobro funkcionirati. Teško je odgovoriti zašto Podravska brza cesta nije dosad izgrađena. Sami smo krivi, nismo se znali izboriti kao što se

5

Inicijativa podravskih gradova i općina

Podravska brza cesta, želja je koja postoji već više od desetljeća, no nikako doći do realizacije Istra izborila za Istarski ipsilon koji je u istoj kategoriji važnosti.

Bio bih žalostan da opet moramo čekati novih 13 godina na taj projekt. Za realizaciju treba politička volja – ističe dr. Feletar.

Nacionalna važnost Podravske magistrale je u povezivanju pet županija i njihovih pet gospodarskih i demografskih centara. Stručnjaci ukazuju na činjenicu da je prometna nepovezanost pridonijela depopulaciji na sjeveru Hrvatske. Gradnja Podravske brze ceste nameće se kao jedino rješenje u cilju demografske, ekonomske i okolišne održivosti Podravine, uz nacionalni i međunarodni značaj - smatra dr.

Ružica Vuk s Geografskog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu. Ukazala je na dodatne opasnosti na Podravskoj magistrali: -Podravska magistrala nije ni brza niti sigurna cesta. U 2014. bilo je 167 nesreća sa šest poginulih, a lani i više. Oko 80 posto trase je u zoni visokog prometnog rizika - prometuju osobna vozila, kamioni, tegljači, autobusi, gospodarska vozila, te sve više i sve većih poljoprivrednih strojeva, a time su i opasnosti veće kod skretanja na kolne ulaze.

Na sastanku u Općini Martijanec raspravljalo se o mogućnostima Problem je još izraženiji u nadležnim institucijama uvjerim vrijeme sezone radova u polju u neophodnost gradnje Podravkaže dr. Ružica Vuk. ske brze ceste.U 30 godina promet se jako Na skupu su potporu inicijapromijenio i zato je neophodno tivi dali Dubravko Bilić, gradorasteretiti promet izgradnjom načelnik Ludbrega, predstavnici nove brze ceste.

Koprivničko-križevačke, Varaž-Ona treba radi podizanja dinske i Virovitičko-podravske kvalitete života, bržeg razvoja, županije, specijaliziranih ustaveće sigurnosti stanovništva, denova i službi te predstavnici mografske održivosti. Moramo gradova i općina od Cestice do odgovorno upravljati prostorom, Virovitice kroz koje prolazi drracionalno planirati i gospodarižavna cesta - Podravska magiti, a ako to ne radimo onda tu strala. ima sve manje ljudi. A prostor bez ljudi ne znači ništa. Prometnice su žile kucavice, prostor funkcionira zbog njih. Moraju biti na korist i dobrobit lokalnom stanovništvu kako bi se osiVažnost Podravske brze gurala veća sigurnost i uvjeti za ceste za naš kraj i općine, ali i brži razvoj. Buduća cesta važna sam Ludbreg na ovom područje i za državno pozicioniranje u ju je velika, politika nije riješila planovima razvoja prometnica ovaj problem već desetljećima. kako nas drugi ne bi pretekli paSmatram da ni neće već se ralelnim pravcima, koridorima – mora podići na visoku stručnu naglasila je dr. Ružica Vuk. razinu da bi se postigao prioriOna je rodom iz Slanja te je tet za rješavanje problema. posebno htjela naglasiti: -SmaPotrebno je stručno dokazatram svojom domoljubnom i ti opravdanost potrebe gradnje rodoljubnom obvezom prema PBC i dokazati da mu je mjesto rodnom kraju da se uključim u među prioritetima kako bi ušao projekt, da svi zajedno ishodimo u dokument Strategije razvoja gradnju Podravske brze ceste, a prometa u Hrvatskoj u naredkao geograf mogu tome doprinom razdoblju jer ovo uistinu nijeti. Radim i na drugim projekjest projekt od nacionalne važtima od nacionalne važnosti, pa nosti u prometnoj razvijenosti ću iskoristiti prigodu da na releHrvatske. vantnim mjestima odgovorne u

Dubravko Bilić:

Planirana trasa Podravske brze ceste duga je 300-tinjak km i podijeljena je na dvije dionice

6

DOZNAJEMO

Ludbreško sunce Udrugu Ludbreško sunce posjetio je Ante Babić, zamjenik ministrice socijalne politike i mladih. Obzirom da se Ministarstvo između ostaloga bavi promicanjem prava osoba s invaliditetom, podizanjem kvalitete njihovog života i razvoja izvaninstitucionalnih oblika skrbi za osobe s invaliditetom ne čudi da je zamjenik ministra za jedno od prvih mjesta za obilazak odabrao upravo Ludbreg.

–Izuzetno mi je drago što je zamjenik ministrice odabrao upravo našu Udrugu za prvu posjetu.

Odabrani smo obzirom na projekte i aktivnosti koje provodimo i po kojima smo nadaleko poznati pa se i sam želio u to uvjeriti. Ponosni smo što smo na njega ostavili pozitivan dojam, posebno je bio iznenađen načinom na koji naši korisnici odlično zajedno funkcioniraju bez obzira na vrstu invalidnosti ili oštećenja. Za nas i naš rad ova je posjeta dodatan poticaj i krila da nastavimo i dalje ići tim pravcem. – rekla je Ruža Zlatar, predsjednica Udruge Ludbreško sunce.

Zamjenik ministra s Udrugom je upoznat od ranije, a posjetom se želio uvjeriti u stanje na terenu.

– Još prije dvije godine u Hrvatskom saboru gradonačelnik Dubravko Bilić pričao mi je o Ludbreškom suncu, udruzi i aktivnostima koje provodi stoga sam sada kada sam u Ministarstvu socijalne politike i mladih želio posjetiti Udrugu i na licu mjesta uvjeriti se u sve što sam čuo. Iznenađen sam Udrugom, njenim radom, svime što oni koriste i koliko je to zapravo na korist samim štićenici-

„Iznenađen sam Udrugom, njenim radom, svime što oni koriste“ ma. Oni integralno koriste sve one projekte koje provodi Ministarstvo socijalne politike i mladih i što je zapravo ono što želimo za osobe s invaliditetom u Republici Hrvatskoj, njihovu integraciju u društvo, socijalnu uključenost u našem društvu pa čak mogu reći i socijalno poduzetništvo koje smo vidjeli, a sve pod vodstvom Ruže Zlatar. – kazao je zamjenik ministra.

Posebno ga se dojmila deinstitucionalizacija koju Ludbreško sunce uspješno provodi.

-Moram spomenuti da se odlično snalaze i u provođenju deinstitucionalizacija koju također provodi Ministarstvo socijalne politike i mladih, no nažalost na dosta mjesta s tim programom nemamo uspjeha no ovdje u Ludbregu smo vidjeli da je to moguće.

Kuća je u samom središtu grada, naravno da je to novina i za same stanovnike Ludbrega koji bi se trebali adaptirati na nove okolnosti u svome mjestu. Vjerujem da će projekt uspjeti, drago mi je što sam se u to ovdje uspio uvjeriti i moji su utisci uistinu pozitivni. – rekao je zamjenik Babić.

Uz Udrugu Ludbreško sunce, zamjenik ministra posjetio je i Međugeneracijski centar Ludbreg. Naime u sklopu projekta Medgen Borza prošle je godine otvoren Međugeneracijski centar Ludbreg i to u samom centru grada, u sklopu kompleksa dvorca Batthyany.

Projekt „Jačanje međugeneracijske pomoći u lokalnoj zajednici – Medgen Borza odobren je za sufinanciranje iz programa Europske unije. Cilj mu je smanjenje negativnih učinaka demografskih promjena koji će se pokušati ublažiti uspo-

Svjetski dan zdravlja

Zdravlje je najvažnije

Povodom Svjetskog dana zdravlja koji se obilježava svake godine 7. travnja, gradonačelnik Ludbrega Dubravko Bilić i zamjenica gradonačelnika Vera Jadanić primili su predstavnike organizacija i udruga koje se skrbe o bolesnima, djeluju na promociji zdravlja te su humanitarnog karaktera.

– Zdravlje je najvažnije, toga smo svi svjesni. Stoga je važno da postoje organizacije i ustanove poput vaših koje promiču zdravlje, održavaju predavanja i djeluju preventivno i na tome vam hvala. Vaš doprinos našem društvu je neprocjenjiv. Mi, kao Grad tek smo jedan mali kotačić u sustavu za kojeg nažalost moram reći da je manjkav, no tu smo da pomognemo vama koji itekako dobro znate kakvo je stanje na terenu i gdje je pomoć najpotrebnija. – rekao je gradonačelnik Dubravko Bilić.

Na prijemu u Gradu Ludbregu bili su, Robert Kranjčec, ravnatelj Gradskog društva Crvenog križa Ludbreg, Ruža Zlatar, predsjednica Ludbreškog sunca, Marija Kosec iz Caritasa ludbreške župe, Ivan Jagić, predsjednik Udruge „UTI-LIO“, Gordana Loparić iz Udruge „Narcisa“ Ludbreg, Ivan Kovačić iz Udruge „Ilco“ i Danica Gerić iz Društva multiple skleroze Varaždinske županije, Klub Ludbreg.

Povodom osnivanja Svjetske zdravstvene organizacije 7. travnja 1948. godine posebna pozornost posvećuje se svake godine obilježavanju Svjetskog dana zdravlja, čime se na globalnoj razini želi ukazati na važnost određenog zdravstvenog problema i obavijestiti širu društvenu zajednicu.

Svjetski dan zdravlja – 7. travnja ujedno je i prigoda za dodatnu promociju zdravlja organiziranjem raznih događaja i javnozdravstvenih akcija na međunarodnoj, regionalnoj i lokalnoj razini koje treba poduzeti za očuvanje zdravlja i sprečavanje bolesti.

29. travnja 2016.

29. travnja 2016.

Udrugu Ludbreško sunce posjetio je Ante Babić, zamjenik ministrice socijalne politike i mladih stavom Međugeneracijskog U tom smislu će i Ministarmlade i starije Ludbrežane kako središta u kojem će se osigustvo socijalne politike i mladih bi jedni drugima prenosili znarati standardizirani programi pomoći Gradu Ludbregu. Ponje, iskustva i životne vrijednosti za suživot generacija, aktivno čašćen sam što sam danas ovte će se tako povezati generacije i provođenje slobodnog vremedje jer sam se upoznao s onim stvoriti međugeneracijski suživot na starijih i mladih osoba, kvastvarima koje sam zagovarao i između njih. U sklopu Međugenelitetno starenje stanovništva i kada sam bio u Saboru jer sam racijskog centra uređene su dvije cjeloživotno učenje. protivnik segregacije manjina prostorije te sanitarni čvor. Jedna -Ministarstvo socijalne poili ranjivih skupina, integracija od prostorija opremljena je račulitike i mladih radi takve promora postojati. Danas sam se u nalima, a prvi ciklus radionica u grame i ono što sam danas Ludbregu uvjerio da je to mosklopu koje mlađi uče starije već je ovdje vidio je zapravo jedan guće i provedivo, samo je dug održana. Međugeneracijski centar interdisciplinarni prostor koji put do toga. – zaključio je zaspreman je kako bi u obliku dnevse može iskoristiti i za umirovmjenik Babić. nog centra bio svakodnevno stavljenike, ali i za djecu s posebKroz Međugeneracijski cenljen na raspolaganje korisnika no nim potrebama koji pohađaju tar Ludbreg, zamjenika mininaravno u tome nam je potrebna školu. Centar, odnosno dnevni stra proveo je gradonačelnik pomoć resornog ministarstva. – boravak koji je svrsishodan i na Dubravko Bilić. poručio je gradonačelnik Dubravkorist njegovim korisnicima.

– Cilj našeg Centra je spojiti ko Bilić.

POHVALJUJEMO

Srednja škola Ludbreg

INOVACIJSKIM IDEJAMA MEĐU NAJBOLJIMA U HRVATSKOJ

Učenici Srednje škole Ludbreg u travnju su ponovo ostvarili uspjeh vrijedan pažnje. U vrijeme kada osmaši intenzivno razmišljaju gdje nastaviti daljnje školovanje, jedna od najmlađih srednjih škola u Hrvatskoj dala im je do znanja da ju je svakako vrijedno uzeti u obzir.

Naime čak dva tima Srednje škole Ludbreg konkurirala su svojim projektima za laskavu titulu „Ideja godine“. Tim pod nazivom “Trio Fantastico“ kojeg čine Ivan Jovanović, Emilly Zember, Antonio Vlahović i mentor Željko Posavec osvojio je odlično drugo mjesto.

Tim Trio Fantastico je kroz projekt za srednjoškolsko natjecanje razvio ideju o invalidskim kolicima sa senzorima i gusjenicama pomoću kojih mogu svladati stepenice i slične prepreke. Na ovo zanimljivo rješenje došli su kako bi pomogli svojim budućim kolegama, kojima stubište predstavlja prepreku.

– Nakon jednog predavanja o osobama s invaliditetom shvatio sam s kolikim se oni preprekama u svakodnevnom životu suočavaju stoga sam smatrao da bismo kroz ovaj projekt trebali poraditi na ideji kojom ćemo poboljšati kvalitetu njihova života. – kazao je Antonio Vlahović, učenik Srednje škole Ludbreg .

U pripremi im je kao mentor pomogao Željko Posavec.

– Riječ je o odličnoj ideji, ali sama činjenica da je naša Srednja škola Ludbreg koja je osnovana tek prije nekoliko godina u finalu Ideje godine među deset najboljih od šezdesetak pristiglih ideja imala dvije govori i više nego dovoljno. Što se tiče samih kolica, vjerujem kako je

razvoju same ideje pomogla i činjenica da su naši učenici prepoznati i kao vrsni robotičari te su upravo zahvaljujući tim znanjima došli do hvalevrijedne ideje. – pojasnio je Posavec.

Uz njih, među deset najboljih je još jedan tim Srednje škole Ludbreg, „UNI“ kojeg čine Janja Djura, Gabrijela Kajzogaj, Paula Petak, i mentorica Irena Vađunec. Tim „UNI“ predstavio je je USB glow stick. Riječ je o USB sticku koji korisniku daje do znanja koliko vam je preostalo memorije, promjenom boje. Pri punoj memoriji stick svijetli plavo, dok sve manje memorije vodi prema crvenoj (osnovna paleta boja), ima i tzv. „Custom made G.S.” gdje kupac bira svoju paletu boja. Svijetli prilikom pritiska gumba koji se nalazi na poleđini sticka. Baterija svjetiljke puni se pomoću solarne pločice na poleđini te umetanjem sticka u USB port.

– Učenici su trebali osmisliti ideju. Svaki tim sastojao se od najmanje tri učenika zajedno s jednim mentorom. Svaka ideja trebala je biti popraćena i poslovnim planom koji je bio unificiran od strane portala srednja.hr. Ideju je bilo potrebno popratiti tehnički, tehnološki i marketinški, pojasniti kako se do same ideje došlo, te sve pokazati i računski kako bi se vidjelo ima li ideja mogućnost za uspjeh ili ne. – pojasnila je Irena Vađunec, mentorica tima „UNI“.

Učenici su svoju ideju predstavljali pred žirijem gdje su hrabro i spremno odgovarali na nimalo jednostavna pitanja.

– Prijavili smo dva tima, odnosno projekta i s oba smo ušli u fina-

le, među deset najboljih. Upravo su takvi rezultati put kojim želimo da Srednja škola Ludbreg ide. Stvaranje novih tehnologija i inovacije ono su za što se zalažemo. Moram reći da su u komisiji koja je odlučivala bili predstavnici Automobila Rimac od kojih smo imali priliku čuti da smo uspjeli posramiti velike gradove koji na ovom natjecanju nisu bili prisutni ili nisu uspjeli svojom inovacijom biti među deset najboljih dok je malom Ludbregu to pošlo za rukom s dva projekta. Izuzetno sam ponosan na postignuća naših učenika. Dokaz je to kako se kvalitetnim radom u kratko vrijeme može mnogo postići. Pred nama je i novi upisni rok.

Osmašima nudimo upis u opću gimnaziju te školovanje za zanimanja CNC operater, strojobravar, tokar, pekar, poljoprivredni gospodarstvenik, pomoćni kuhar/slastičar i pomoćni vrtlar. Već sada imamo problema s manjkom prostora i nadam se da ćemo uskoro u suradnji s Gradom Ludbregom riješiti taj problem. – kazao je ravnatelj Zdelar.

Učenicima je na novom uspjehu čestitao gradonačelnik Dubravko Bilić koji ih je nedugo nakon završetka natječaja primio u Gradu Ludbregu.

– Učenici Srednje škole Ludbreg već su nas pomalo navikli na stalno dobre rezultate, počevši od školskog uspjeha pa do ovakvih projekata u kojima leži budućnost. U nekoliko navrata rekao sam da nam je obrazovanje jedan od prioriteta, stoga i imamo danas ovakvu srednju školu koliko god se nekima u samim počecima ona činila kao prevelik zalogaj za naš grad. No, učenici su sami dokazali kako je ona bila i više

nego potrebna. Vrijeme koje bi potrošili na putovanje do škole i natrag koriste za dodatne izvannastavne aktivnosti. Ovih dana počet ćemo s rješavanjem problema manjka prostora. Naime, u novouređenoj zgradi drugi kat koriste naše udruge te smo u procesu traženja adekvatnog prostora za njih kako bi srednja škola na raspolaganju imala za sebe kompletan prostor zgrade. – rekao je gradonačelnik Bilić.

Podsjećamo, srednja.hr, vodeći portal za srednjoškolsku i studentsku populaciju u Hrvatskoj, otvorio je 5. siječnja prijave za četvrto izda-

nje Ideje godine, jedinog, a nakon tri uspješno održana ciklusa u prethodnim godinama, i vrlo respektabilnog business plan natjecanja za srednjoškolce u Hrvatskoj. Ove je godine stigao rekordan broj prijava.

U suradnji s partnerima, Visokim učilištem Algebra i Visokim učilištem Effectus, portal Srednja. hr kao organizator želi potaknuti učenice i učenike srednjih škola da osmisle inovativne ideje i projekte te da ih, uz razradu prikladnog poslovnog plana i prijedloge tehnoloških rješenja, prezentiraju žiriju i javnosti.

IZA SREDNJE ŠKOLE LUDBREG VRLO JE USPJEŠNA ŠKOLSKA GODINA

Najbolji su u robotici, a imaju i drugi najbolji poslovni projekt Srednja škola Ludbreg u školskoj godini sudjelovala je u brojnim projektima i aktivnostima. Osim sudjelovanja na školskim i županijskim natjecanjima, rezultati su izvrsni i na državnoj razini. Osvojili smo prvo mjesto iz robotike na državnom natjecanju i u lipnju ćemo sudjelovati na Svjetskom natjecanju iz robotike. Već u svibnju sudionici smo matematičke olimpijade u Poljskoj. Također, na natjecanju Ideja godine, „business“ natjecanju na kojem se javno predstavljaju inovacijsko-tehnološke ideje, osvojili smo drugo mjesto, a sudjelovalo je više od 60 projekata.

Ovom prilikom želimo zahvaliti svim podupirateljima, donatorima i sponzorima:

Grad Ludbreg

Varaždinska županija Metal Kovis Stolarija Kranjčec Oprema - PIT Net Computers Branko Sewer Hrast – Export

PONOVNO SJAJNE!

Proteklog je vikenda u Cavtatu održano 20. državno prvenstvo u mažoret plesu.

U kategoriji tradicionalni mažoret ples Ludbreške mažoretkinje – juniori osvojile su broncu. Zlatne medalje osvojene su u čak četiri kategorije – grupa s rekvizitima, parade corp, exhibition corp i maršing. Ekipe su uvježbali Tihomir Bendelja, Tihana Ledenko, Aleksandra Kučeković i Veronika Kirić.

Ludbreške mažoretkinje ovim su rezultatima još jedanput potvrdile da su u samom vrhu. Ekipu sada očekuju daljnje pripreme, prvenstveno, put na natjecanje u London, za koji su ostvarile plasman upravo u Cavtatu.

7

Općina Sveti Đurđ

Općina Mali Bukovec Forum žena SDP-a Metalna galanterija OBAD Ducati komponenti Općina Sračinec Općina Veliki Bukovec Općina Martijanec

Finalisti su posjetili “Rimac automobili”, tvrtku o kojoj se puno priča u posljednje vrijeme Grad Varaždinske Toplice Oprema uređaji Bionit Općina Trnovec Bartolovečki Infrastruktura Ludbreg Termoplin Bravarski obrt Pokos Lim-mont Hotel Amalija Ludbreg Radio Ludbreg

Srednja škola Ludbreg ove godine upisuje sljedeća zanimanja: opća gimnazija CNC operater strojobravar – JMO tokar – JMO pekar – JMO pomoćni kuhar/slastičar pomoćni vrtlar PROJEKT: Promocija obrtničkih i strukovnih zanimanja u duhu razvoja poduzetništva

Prijem za one koji promiču zdravlje i djeluju preventivno

“Trio Fantastico”, čine I. Jovanović, E. Zember, A. Vlahović i mentor Željko Posavec

www.ssludbreg.hr

8

POLJOPRIVREDA

POLJOPRIVREDA

29. travnja 2016.

29. travnja 2016.

9

VELIKA POMOĆ VOĆARIMA I POVRTLARIMA Osnovana Poljoprivredna zadruga 'Ludbreški kraj' Pomoć u plasmanu proizvedenog, tržnih viškova, kvalitetno skladištenje i primjereno pakiranje, nabava sjemenja, repromaterijala, zaštitnih sredstava, umjetnih gnojiva, mehanizacije pod povoljnijim uvjetima, neke su od osnovnih djelatnosti kojima će se baviti Poljoprivredna zadruga 'Ludbreški kraj' osnovana krajem travnja. Potrebu osnivanja zadruge uvidjeli su sami proizvođači, a potom je Grad Ludbreg pokrenuo inicijativu i konkretne aktivnosti. Za poslove na pripremi osnivanja zadruge zadužen je bio Marijan Makar koji je na osnivačkoj skupštini izabran za njezinog upravitelja.

–U svim općinama ludbreškog kraja održao sam informativna predavanja na kojima sam zainteresirane upoznao s načinima rada i pogodnostima koje donosi udruživanje u zadrugu, a interes je bio jako dobar. Završno predavanje u Ludbregu održali su predstavnici Hrvatskog centra za zadružno poduzetništvo. U zadrugu se učlanilo 13 uzgajivača voća i povrća.

Zadruga djeluje preko skupštine, upravitelja, a ovisno od broja zadrugara može ili ne mora imati nadzorni odbor. Po zakonu osnovni ulog za članstvo je minimalno 1.000 kuna. Zadrugari mogu postati fizičke osobe, OPG-i, obrti i trgovačka društva registrirana za obavljanje poljoprivredne djelatnosti. Zadruga je otvorena za sve koji se bave uzgojem voća i povrća. Nama je Grad Ludbreg već pomogao pri osnivanju, a pomoći će nam i u radu. Sjedište zadruge je u Hrastovskom u prostorima Poduzetničkog inkubatora – kaže Marijan Makar, upravitelj PZ 'Lud-

breški kraj'. Činjenica je da se u nemilosrdnoj borbi za tržište i plasman proizvoda, te u cilju racionalizacije troškova proizvodnje, mali proizvođači teško mogu nositi s konkurencijom na tržištu. Kroz zadrugu bit će lakše ostvariti napredak. Upravitelj će, između ostalog, imati zadaću praćenja natječaja za sredstva na lokalnoj, regionalnoj i državnoj razini, te iz EU fondova.

-OPG teško da može sam pripremiti prijavu za natječaj i dobiti sredstva. Puno su veći izgledi da se uspije preko zadruge. U tome ćemo imati pomoć Hrvatskog centra za zadružno poduzetništvo.

Prema najavama, u budućnosti će se EU fondovi iz sektora poljoprivrede sve više otvarati upravo prema zadrugama – ističe Marijan Makar.

Zadrugarstvo u ludbreškom kraju ima dugu i uspješnu tradiciju pa članovi nove zadruge vjeruju u njezin uspješan rad i razvoj. Za predsjednika skupštine Zadruge izabran je Saša Lenček. On se najviše založio u inicijativi za osnivanje, dobio je potporu Grada Ludbrega, a osobno je obišao veći broj potencijalnih članova.

-Imamo puno proizvođača, ali mnogo njih ima problema s plasmanom viškova proizvodnje, znam da neki čak nisu uspjeli plasirati dio lanjskog prinosa, pa im je propao. Udruženi u zadrugu imat ćemo osiguran plasman. Također, zadruga ne ograničava uzgoj na samo jednu kulturu, članovima smo dali slobodne ruke da se bave proizvodnjom više kultura, a naše je da te proizvode plasiramo.

U okolnim zadrugama koje smo

Robert Kelemen dao si je truda oko uređenja parcele

ZADRUGE - pokretač poljoprivrede u Europi U Europi postoje 263 tisuće zadruga s gotovo 5,5 milijuna zaposlenih. U nordijskom zemljama i u Švicarskoj članstvo zadruge čini više od 40 posto stanovništva.

U nekim europskim državama zadruge proizvode 70-95 posto mesa ili mlijeka za potrebe svoje zemlje. Kod nas se na zadruge gleda još pomalo kao na loše primjere kolektivizacije sela nakon 2. Svjetskog rata i malo se zazire od njih zbog negativnih primjera iz prošlosti. No, valja znati da svjetski zadružni pokret broji oko milijardu ljudi koji u svojim zadrugama osiguravaju egzistenciju za oko tri milijarde ljudi, a da zadruge osiguravaju 20 posto više radnih mjesta od multinacionalnih kompanija.

U Hrvatskoj trenutačno ima preko 1.200 zadruga, od čega je većina braniteljskih, s 2.500 zaposlenih i s oko 20.000 zadrugara. To su službeni podaci objavljeni uoči zadnjeg Međunarodnog dana zadruga koji se obilježava svake prve subote srpnja.

Poljoprivredna zadruga “Ludbreški kraj”, osnovana je krajem travnja, potrebu samog osnivanja

zadruge uvidjeli su samo proizvođači, a potom je Grad Ludbreg pokrenuo inicijativu

obišli, ljudi imaju jako pozitivna iskustva i vrlo su zadovoljni. U početku ćemo preko njih plasirati proizvode naših članova, a za neke kulture već znamo gdje će biti plasirane, pa čak i okvirnu cijenu.

Prvi cilj je rješavanje problema s plasmanom robe, zatim nabava sjemenja, repromaterijala i ostalog po povoljnijim uvjetima, te stvaranje proizvodnog brenda voća i povrća ludbreškog kraja – kaže Saša Lenček, predsjednik skupštine PZ. S roditeljima u Martijancu obrađuje 6,5 ha površina gdje uzgaja povrtlarske kulture. U jednom izboru u Varaždinu proglašen je najboljim OPG-om istočnog dijela županije.

-Na otvorenim površinama uzgajamo papriku, zelje i krumpir, a pod plastenicima feferone, patlidžan, rajčicu i krastavce. Lani smo uspjeli sve plasirati na tržište.

U našoj zadruzi okupili smo proizvođače voća - jabuka, krušaka, šljiva, bresaka, aronije, lješnjaka, jagoda i povrća - paprike, rajčice, zelja, krumpira, krastavaca, češnjaka, luka i buča.

Sada smo se međusobno upoznali; uglavnom je riječ o mlađim ljudima od Vrbanovca preko Ludbrega do Velikog Bukovca koji imaju svoje planove, razumiju da zajedno možemo više, brže i bolje proizvoditi, pa vjerujem da ćemo se lako dogovarati. - Smatra da je

Grad Ludbreg pružio veliku pomoć u osnivanju zadruge, te za hladnjaču i pakirnicu koje su iznimno važne.

-Cijena voća i povrća ovisi o kvaliteti što znači da se mora dobro skladištiti, a to je nemoguće bez hladnjače. Dobro skladištenje produžava trajnost proizvoda i uz kvalitetno pakiranje podiže mu cijenu. Dosad smo se snalazili kako smo znali i prodavali na sve moguće načine, od kućnog praga, placa, do velikih prerađivača. Kao zadrugari, moramo skupiti veće količine da bismo robu prodali, primjerice, koprivničkoj 'Podravci' kao prerađivaču voća i povrća. Ili da robu pod zajedničkim imenom

'Ludbreški kraj' kao brendom plasiramo u velike trgovačke centre umjesto voća i povrća iz uvoza – pojasnio je Lenček. Zadruga namjerava uspostaviti suradnju s Institutom za ratarstvo i povrtlarstvo iz Novog Sada koji je najjača tvrtka u čitavoj regiji za sjeme, repromaterijal, gnojiva, zaštitna sredstva, navodnjavanje i drugu opremu za poljoprivredu. Saša s njima surađuje pet godina i iznimno je zadovoljan, ističe kako su sjeme i sadnice odlične kvalitete i daju visoke prinose, a cijene vrlo korektne.

-Roba iz Italije i Nizozemske, a nažalost i u Hrvatskoj preskupa je naše prilike. Uvjeren sam da će

Druga je godina otkako Grad Ludbreg provodi projekt 'Varoški vrti' i zainteresiranim građanima koji nemaju vlastiti vrt omogućuje da tu besplatno uzgajaju povrće za svoje potrebe. To je površina u vlasništvu Grada, a nalazi se iza Veterinarske stanice i proteže prema kanalu koji vodi do starog mlina.

Podijeljena je na 26 parcela od po 50 kvadrata. Građani su pokazali veliki interes. Lani nisu sve parcele bile u obradi, a sad nije samo rubna prema mlinu.

Preduhitrili smo hirovito proljetno loše vrijeme i obišli 'Varoške vrte'. U sezoni tamo uvijek nekog zateknete kako štiha, kopa, čupa, sadi i sije ili zalijeva.

–Imamo tri parcele. Sad sijemo mrkvicu i salatu – rekli su nam srednjoškolci, pomoćni vrtlari iz Srednje škole Ludbreg sa svojim profesoricama.

Na nekim parcelama povrće je već niklo, na drugima će uskoro.

Jedno mini-imanje izgledom odudara. Ograđeno je niskom drvenom ogradom s prednje strane, s ulazom uz koji se diže puzavica. Između dvije parcele je popločena stazica, a na kraju staze je postolje na drvenim stupovima na kojem stoji 'varoški vodotoranj'. Korisnik parcela je obitelj Kelemen iz Zagorske ulice, a glava obitelji Robi odnosno Robert dao si je truda oko uređenja parcela što nam je susretljivo poja-

snio: -Kad su me pitali zakaj radim ogradu onak sam u šali rekao da ne dođu puževi, mada sam našao tragove pasa koji tu ponekad zalutaju.

U Njemačkoj, Frankfurtu, videl sam veliku ograđenu površinu gradskih vrtova unutar koje je ograđena svaka parcela s malom kućicom za alat, travicom, kak malo dvorište s povrtnjakom, a izgledalo je prekrasno. I to naše bi bilo dobro ograditi, postaviti vrata i drvenu tablu s natpisom 'Varoški vrti'. Ja samo radim nekaj slično, a još nije gotovo. Budem potpuno ogradil, s ove strane od polja ide i zelena ograda-sjenilo da bude barem nekakva zaštita od 'kemije' dok ljudi špricaju polje.

Stolar sam po struci, pa nije bio problem to napraviti, a i nisu neki troškovi. Letvice ograde su od paleta, a betonske ploče za stazicu imal sam doma. Predložil sam supruzi Marini da se javimo za parcele i ona se složila. Dobro kaj nije pusto. Spojili smo dve susjedne parcele tak kaj smo se zamijenili s jednim korisnikom. Dolazimo svaki dan, pomažu i kćerke, srednjoškolka Melani i osnovka Natali – kaže Robi i odmah dalje diktira: -Na prvoj parceli je 12 malih gredica na kojima su peršin, mrkva, poriluk, salata, mahune, krastavci, grašak, na dve je luk. Oko prvog maja posadili bumo dve gredice paprike i paradajza. Uz rub su jagode. Na drugoj parceli je cveće, pa limun, mandarina i domaća ma-

relica. I divlje maline koje budu se razrasle u brajde. Limun i mandarinu imam u tegli 6 let, sad budem videl kak bu im vani, zimi idu opet u kuću. Uskoro budem zabil pumpu makar tu imamo pumpu za sve, ali u bačvi bude topla voda za zalijevanje prek pipe i šlaufa. Onda bi dogodine složil navodnjavanje kap po kap.

Ispod bačve ide pleter da tu radim kompost. Čim prije planiram podići malu kućicu oko 2 sa 3 metra za alat da ga ne vozim autom, pa bih onda i pješke dolazil. I spustil bi krovište radi hlada da se može sjesti dok bu vruće. Možda napravim na par gredica mali plastenik za osjetljivo povrće – priča Robi.

Zadnje parcele lani nisu bile korištene, pa je zemlju na kojoj je sad povrće frezao pet puta i izvadio kamenja za malu auto-prikolicu. Luk i salata počeli su stidljivo nicati iz zemlje.

–Posipal sam granule gnojiva, pa kompost od šampinjona i na kraju malo Kana, znači prirodno i umjetno gnojivo. Posadili smo ono kaj se gotovo svaki dan koristi u kuhinji. Jest, nekaj se zašpara, ali je to puno više zbog gušta da čovjek ima kam doći nakon posla, da tu malo radi i uživa na zemlji i prirodi, da malo sjedne. Bude lijepo vidjeti dok se razraste. Užitak je delati na vrtu ako imaš volje, a malo vremena se uvijek najde. I nema slađeg dok

suradnja s novosadskim institutom koristiti zadrugarima, donijeti bolje prinose i niže troškove proizvodnje budući da će se narudžbom količine ostvariti rabat jer lakše je i jeftinije nabaviti umjetno gnojivo za nas deset nego da svaki kupuje pojedinačno i samo si stvara troškove. Kako bi se zadruga trebala razvijati u budućnosti?

-U početku ćemo raditi na plasmanu proizvoda, stvaranju brenda i količina te poticanju drugih proizvođača da nam se pridruže.

Moja je vizija da u pet godina nabavimo mehanizaciju koju ćemo zajednički koristiti. Zašto bi svaki

od nas kupio, primjerice, polagač folije, sijačicu ili neki drugi stroj?

Zadruga bi kupila taj stroj kojeg bismo svi koristili. Pa i teretno vozilo za transport proizvoda. To nije ništa novo, to je model po kojem uspješno djeluju zadruge recimo u Austriji, Švicarskoj. Siguran sam da u pet godina naša zadruga može postati važan čimbenik u razvoju voćarstva i povrtlarstva našeg kraja – poručio je Saša Lenček.

Novoosnovana Poljoprivredna zadruga 'Ludbreški kraj' predstavit će se uskoro na Međunarodnom sajmu i izložbi cvijeća u Ludbregu od 6. do 8. svibnja gdje će imati svoj štand i prodavati svoje proizvode.

R ADNO NA ' VAROŠK IM VRTIM A'

hranu pripremaš s namirnicama iz svog vrta.Robi kaže kako mu je oduvijek bila želja imati vlastiti komad zemlje kojeg bi obrađivao i gdje bi uživao na otvorenom.

-Prije smo radili u Velikom Bukovcu i stanovali u kući, delali vrt.

Svako sam jutro pogledal gredice, zalijeval, popljevil prije nego smo popili prvu kavu. Razmišljali smo da tam kupimo kuću, ali kad za skoro sve moraš ići u Ludbreg, odustali smo smo i kupili tu. Htel bi kupiti zemlju, ima i neobrađenih, ali ljudi previše traže. Ja bih iz toga napravil mali ranč. Čim napravim kućicu i zabijem pumpu složit ću druženje uz kotlovinu, roštilj i muziku mojih prijatelja iz 'Črnog mačka' – otkriva Robi.

Obišli smo druge parcele, oni koji su ujesen imali nasad pod plastenikom već odavno imaju namirnice, a većina tek očekuje plodove svoga rada. Naš sugrađanin kineskog podrijetla San za susjedu je čistio parcelu, a pokazao nam što on uzgaja.

-Samo domaće; paprika, paradajz, salata. Ostalo sve kinesko, ovo je kunčinčan. To kinesko povrće sve za kuhati – nekako smo se sporazumjeli sa Sanom.

Kako odmiče proljeće posla će biti sve manje. Ali, zato više dozrelog povrća, na radost vrijednih povrtlara.

Pomoćni vrtlari Srednje škole Ludbreg sa svojim profesoricama posijali su mrkvu i salatu

10

SA SVIH STRANA

NAGRADE ZA IZVRSNOST

Godine brzo prolaze pa su ludbreški Rotarijanci već sedmi put nagradili izvrsnost. Kao što je već uobičajeno na uskrsnu subotu izvršena je svečana dodjela novčanih nagrada izvrsnim učenicima i studentima za prošlu 2014/2015. akademsku godinu. Ove godine nagrađeno je ukupno 15 izvrsnih, a nagradni fond je iznosio nemalih 18 tisuća kuna što je čak za 5 tisuća kuna veći iznos u odnosu na prošlu godinu.

U kategoriji učenika 'gimnazijalaca' i ostalih srednjoškolaca s 1000 kn nagrađeni su: Eva Horvat, Bernard Bačani, Draženka Detelj, Silvija Šarec, Tamara Kušter i Petra Talan. Od redovitih studenata

nagrade po 1500 kn primili su: Eva Vučković, Maja Mezga, Ines Mikulić, Andreja Špoljarić, Marija Rukavina i Dario Struški. S 1000 kn nagrađeni su i polaznici muzičke akademije iz Zagreba: sestre Antonija i Mirjana Kovaček te Marko Novak.

Nagrađenima se prigodnim riječima obratio predsjednik ludbreških Rotarijanaca Josip Haramija: 'Cilj postojanja Rotarijanaca je kroz druženje i prijateljstvo služenje zajednici. Naš klub je član 'Rotary Distrikt 1913 Croatia' koji ima 1200 članova. I papa Franjo je Rotarijanac pa ćemo ga 30. travnja posjetiti u Rimu. Čestitam svima koji će danas primiti nagrade na

izvrsnosti. Rotary klub Ludbreg je dosad za ovu namjenu dodijelio oko 150 tisuća kuna. Ovogodišnja sredstva prikupili smo na večeri mladih vina, s turnira u belotu, na kestenijadi i teniskom turniru.'

U povjerenstvu za izbor prijavljenih na natječaj i dodjelu nagrada izabranima bili su Davor Špikić, Darko Marković, Slavek Repić, Josip Zdelar i Josip Haramija. Početkom lipnja Haramija će rotarijanski lanac predati Davoru Špikiću koji će biti sljedeći predsjednik Rotary kluba Ludbreg u jednogodišnjem mandatu. Svečanosti su pribivali ludbreški gradonačelnik Dubravko Bilić i načelnik općine Mali Bukovec Darko Marković.

Županijsko natjecanje učenika OŠ 'Sigurno u prometu'

Biciklom sigurnije u prometu

Danas sve više slušamo i gledamo kako se odrasli loše ponašaju u prometu, voze prevelikom brzinom, ruše pješake na nogostupu, za volan sjedaju pod utjecajem alkohola, ne paze na druge sudionike u prometu ili u blažem obliku, parkiraju vozila na zelenim površinama, nogostupima ili drugim mjestima gdje to nije dozvoljeno što možemo vidjeti i u Ludbregu.

Takvi ne mogu biti primjer mladima. No, ako se od malih nogu uči kako se treba ponašati u prometu, onda mladi često puta mogu biti primjer starijima. Vrlo korisnu prometno-edukativnu akciju 'Sigurno u prometu' za učenike osnovnih škola već dulje od 20 godina provodi Hrvatski autoklub zajedno s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i športa s Agencijom za odgoj i obrazovanje, uz pomoć policijskih uprava. Namjera je da mali školarci u ranoj dobi dobiju i usvoje znanja o prometnim propisima, upoznaju prometne znakove, nauče kako se sigurno kreće u prometu. U prvom dijelu školarci najprije moraju pokazati teorijsko znanje ispunjavajući testove s 25 zadataka. U drugom pak dijelu moraju pokazati vještinu i znanje u vožnji svojim osnovnim prijevoznim sredstvom – biciklom.

Podsjećamo, Zakon o sigurnosti prometa određuje da biciklom na cesti samostalno mogu upravljati djeca s navršenih 14, te s 9 godina ako su u školama osposobljeni za upravljanje biciklom i ako im je za to izdana potvrda. Ostali s 9 godina mogu na cestu u pratnji osobe starije od 16 godina.

Osnovna škola Ludbreg nedavno je već petu godinu zaredom bila, kao i uvijek dosad, uzoran domaćin Županijskom natjecanju 'Sigurno u prometu', a natjecale su se 22

Eva Horvat:

MANIFESTACIJE

29. travnja 2016.

29. travnja 2016.

DAN CENTRA SVIJETA

Dario Struški:

'Učenica sam 2. razreda Srednje škole Ludbreg smjer opća gimnazija. Za prijavu na natječaj zaslužna je moja profesorica hrvatskog jezika Đina Bobetić. Životopis mi je pomogla napisati moja starija sestra Klara koja je friška magistrica primarnog obrazovanja. Tjedan dana prije dodjele nagrade primila sam SMS od Rotary kluba koji me ugodno iznenadio.'

'Dolazim iz Hrastovskog i polaznik sam 3. godine studija menadžmenta turizma i sporta na Međimurskom veleučilištu u Čakovcu.

Planiram u izvanrednom studiju svakako završiti još dvije godine diplomskog studija. Zvali su me iz jedne američke agencije, ali se ne mogu odlučiti za odlazak u SAD jer je tamo školovanje najskuplje na svijetu.'

Nagrađeni učenici i studenti su se svi odreda zahvalili ludbreškim Rotarijancima na 'uskrsnici', a službenu zahvalu u ime svih

izrekla je Eva Vučković, studentica Akademije likovnih umjetnosti iz Ludbrega s najvećim prosjekom ocjena od sviju nagrađenih. (dv)

Svake godine 1. travnja svoj rođendan slavi Ludberga, ove godine bio joj je tek 875. po redu.

Istoga dana Grad Ludbreg dobio je novog prijatelja. Kao 21. grad prijatelj u krugove zemaljske na Trgu Svetog Trojstva upisala se Garešnica.

Proslava rođendana i predstavljanje novog grada prijatelja dio su programa koji je upriličen u povodu Dana Centra svijeta koji se u Ludbregu slavi 1. travnja još od 1996. godine jer se prema povijesnim zapisima baš na taj dan rodila i prekrasna vinogradarka Ludberga. Kada rasprostrete zemljopisnu kartu svijeta Ludbreg je grad koji je najbliži njenom središtu. – Posebno mi je drago što danas službeno postajemo prijatelji s gradom Garešnicom, jer sam dio svog života proveo baš tamo, gdje mi još uvijek živi dio obitelji. Pokazali su nam što sve lijepo Garešnica nosi u svojoj tradiciji. Nadam se da će ovo prijateljstvo trajati dugi niz godina, barem onoliko koliko naša Ludberga ima godina. – rekao je gradonačelnik Ludbrega Dubravko Bilić.

Posjetitelje je pozdravio i Velimir Žunac, gradonačelnik Garešnice – Siguran sam da je današnji događaj tek početak jako lijepe i jako dobre suradnje. Ovo je prvi korak u uspostavljanju veze iz-

LUDBERGA PROSLAVILA 875. ROĐENDAN

među naša dva grada. – rekao je Žunac.

Na Trgu Svetog Trojstva posjetitelji su pratili nastup udruge KAM-HRAM iz Splita, akrobata i uličnih performera, koji su svojim atraktivnim nastupom posebno razveselili mališane. Udrugu čini bračni par koji je nedavno svoj dom pronašao baš u Ludbregu.

Prigodnim kulturno-umjetničkim programom predstavila se Garešnica, nastupom folklornog ansambla Zdenac, Mješovite vokalne skupine MedjuWodje te tria Martinić.

Program je i ove godine vodio Antipodius, dok je gradski notar u posebnu knjigu upisao sve one koji su rođeni 1. travnja. Slavlje je završeno zdravicom poznatim ludbreškim petim elementom – vinom koje je za ovu prigodu poteklo iz gradske fontane.

Organizatori programa bili su Grad Ludbreg i Turistička zajednica grada.

Garešnica – novi

grad prijatelj

Novi grad prijatelj smješten je u sjeveroistočnom dijelu Moslavine usječenom u obliku trokuta između istočnih obronaka Moslavačke gore i dio je Bjelovarsko-bilogorske županije. Prema popisu iz 2011. godine u Gradu Garešnici u 23 naselja živi 10.472 stanovnika. Naselja su: Ciglenica, Dišnik, Duhovi, Garešnica, Garešnički Brestovac, Gornji Uljanik, Hrastovac, Kajgana, Kaniška Iva, Kapelica, Mala Bršljanica, Mali Pašijan, Malo Vukovje, Rogoža, Tomašica, Trnovitički Popovac, Uljanički Brijeg, Uljanik, Velika Bršljanica, Veliki Pašijan, Veliki Prokop, Veliko Vukovje i Zdenčac.

LUDBREŠKI DJEČJI SAJAM

Povelju o prijateljstvu potpisali su V. Žunac i D. Bilić

Tatjana Modrić iz Sigeca, organizatorica također prodaje osnovne škole Varaždinske županije s 88 učenika.

–Uglavnom su to učenici petih razreda, a mi njih od početka školske godine, od rujna podučavamo o prometnim znakovima i pravilnom ponašanju u prometu. Najvažnija je njihova sigurnost u prometu, pa se trudimo da oni spoznaju i prihvate da moraju paziti na svoj život, a time i na živote drugih sudionika u prometu. Djeca te dobi svakodnevno voze bicikl, neki ga koriste za dolazak u školu, a gotovo svi za vožnju u svom naselju ili u gradu, te za igru. Nastojimo kod njih stvoriti naviku da nose kacige, kao vozači i kao suvozači. Učimo ih da dobro upoznaju i shvate važnost sigurnosti, to je svrha ovog natjecanja. Članovi naše ekipe su dobro napisali testove, ali vožnja ide malo slabije mada smo se pripremali za to u dvorani, napravili smo manji poligon za vožnju – kazala nam je prof. Marina Hrnčić, nastavnica tehničke kulture u OŠ Ludbreg koja je vodila našu ekipu u ludbreškoj sportskoj dvorani.

Ekipe čine djevojčice i dječaci rođeni 2003. godine i mlađi. U ekipi OŠ Ludbreg bili su Vinko Vrban, Dora Međimorec, Helena Horvat.

No, pobjeda je otišla u Vinicu, a naša je ekipa zauzela nešto skromnije 18. mjesto. Pomalo razočaran plasmanom Leon Par nam je otkrio razloge svojih grešaka u vožnji spretnosti. -Puno se vozim na biciklu. I dobro sam vozil dok smo vježbali. Vozim inače puno bolje, ali me prime trema i baš nisam zadovoljan kak je ispalo, tam sam pokvaril i kod onih stupića iza toga.

Ha, ostale zadatke sam dobro prešel. Ma, nisam zadovoljan, trebal sam bolje – analizirao je Leon.

Sve njegove i srušene stupiće drugih natjecatelja pedantno su pisali suci, dečki iz Policijske postaje Ludbreg, a natjecanje su pratili i predstavnici Hrvatskog autokluba Ludbreg. Jer povjerenstvo za natjecanje poligon pripremi uvijek prema pravilima HAK-a. Dvoje dječaka i dvije djevojčice koje su ostvarile najbolje rezultate činit će ekipu naše županije na natjecanju na državnoj razini.

Najbolje natjecatelje i ekipu nagradila je Zaklada 'Sveti Mihael', te Grad Ludbreg koji se i ovoga puta uključio u organizaciju i osigurao bicikl za ekipno prvo mjesto, te prigodne nagrade za rezultate pojedinačno.

Prve travanjske subote tijekom popodneva u društvenom domu u Hrastovskom održan je 1. ludbreški dječji sajam. Radi se o sajmu rabljene dječje odjeće i obuće kao i igračaka. Sajam su organizirale Tatjana Modrić iz Sigeca i Gordana Lohajner iz Ludbrega.

Mame su to koje su ranijih godina, u potrazi za jeftinijom robom, kupovale na sličnom sajmu u Varaždinu.

-Dječja roba u većini slučajeva nije istrošena već su je djeca prerasla i moguće je pronaći gotovo nove stvari po znatno nižim cijenama od onih u dućanima. Svi koji su željeli prodavati robu od svoje djece morali su se prijaviti kako bi im osigurali stol u sali. Bilo je točno 25 izlagača. Dakle, roditelji su mogli svoju djecu opremiti od glave do pete za puno manje novaca nego u dućanima – rekla je Tatjana.

Kupaca nije bilo baš puno kao u Varaždinu, ali na drugom sajmu će ih biti zasigurno više jer neki nisu znali da se ovdje može kupiti čak i roba koja je nenošena.

-Ljudi kod nas nisu navikli na ovakve događaje, ali mi nećemo odustati.

Već smo se dogovorile da

ćemo organizirati novi sajam koji bi se održao u Ludbregu povodom nove školske i vrtićke godine krajem kolovoza. Na taj način roditeljima bi se olakšao ulazak u rujan kada su izdaci za djecu najveći – rekla je Gordana.

-Upravo sam došla iz jednog velikog trgovačkog centra jer su me privukla sniženja do 70 posto.

No to je samo varka jer je većina robe tek neznatno snižena, a ovdje sam si mogla gotovo sve to kupiti za manje novaca. Sad mi je žao što prvo nisam došla ovamo pogledati jer oduševljena sam ovim sajmom, ponudom i cijenama – rekla je Irena Lastavec iz Hrastovskog.

Na Ludbreškom dječjem sajmu osim Ludbrežanki zamijetili smo i jednog tatu iz Koprivnice te nekoliko gospođa s varaždinskog područja. Svi su odreda bili zadovoljni organizacijom jer naše su 'cure' pripremile kavu, čaj i kolače što u Varaždinu nije bio slučaj.

-Želim se posebno zahvaliti medijima koji su reklamirali našu akciju te baki Ani Šantavec koja nam je ispekla više vrsti kolača.

Korištenje doma smo nažalost morali platiti – rekla je Tatjana. (dv)

11

Cirkuske akrobacije

Iz fontane je potekao poznati ludbreški peti element - vino

Zdravica za novo prijateljstvo i suradnju

12

DOGAĐAJI

ZELENA ČISTKA

Pred početak akcije na koju se odazvao velik broj mladih

Najstarija sudionica akcije

Najstarija sudionica akcije Zelena čistka Marija Žnidarić imala je čast podići zastavu Grada Ludbrega kao znak početka akcije. S njom, okoliš je čistio i njezin suprug Stanko, ali i sin Emerson te unuci. To je dobar obiteljski primjer kada se prenosi svijest o potrebi očuvanja okoliša s generacije na generaciju. Nevjerojatno je kako je maleni korak od spoznaje da se životni prostor može učiniti ljepšim i ugodnijim za život do savjesnog djelovanja. Čisti okoliš je pravo i obaveza sviju nas, a obitelj Žnidarić je te subote bila pozitivan primjer drugima. Čovjek je jedino biće koje stvara otpad i njegovo neodgovorno ponašanje može imati nesagledive posljedice upravo za njega samoga. Zato glavni organizator akcije Grad Ludbreg upućuje pohvale i čestitke svima koji su se uključili u akciju čišćenja.

Povodom Dana planete Zemlje, na svjetskoj razini, već tradicionalno organizira se akcija čišćenja okoliša World Cleanup u kojoj od početaka sudjeluje i Hrvatska. Grad Ludbreg se, naravno, uključio u najveću kampanju čišćenja okoliša koja se provodi u čitavoj Hrvatskoj pod nazivom 'Zelena čistka – jedan dan za čisti okoliš'. Akcija je održana po četvrti put, a komunalni redar Perica Horvat podijelio je plan čišćenja i vreće za otpad.

Nakon okupljanja kod lovačkog doma, a prije početka odlaska na teren, sve prisutne volontere pozdravio je Antun Novota, predsjednik LD Srnjak. U ovogodišnjoj akciji okupilo se preko 200 ljudi, počevši od učenika škola, građana, članova raznih udruga, političkih stranaka pa sve do članova društvenih organizacija. Volontera je zasigurno bilo i više jer su neki u organizaciji Mjesnih odbora čekali predstavnike u svojim selima kao npr. u Poljancu i Slokovcu.

Gljivarsko društvo Vuzmek i članovi Udruge dragovolja-

Kup prijateljstva Grada Ludbrega

Drugog travanjskog vikenda na jezeru 'Otok' kod Otoka mladosti u Ludbregu po prvi je put održano natjecanje u sportskom ribolovu na šarane i amure po sistemu 'ulovi i pusti'. Natjecanje je započelo u petak u 16 sati i završilo u nedjelju u 14 sati, a sudjelovalo je ukupno 8 ekipa iz Varaždinske i Koprivničko-križevačke županije. Ekipe imaju dva ili tri člana, a s ludbreškog područja sudjelovali su sljedeći 'Carp timovi': Sonic & Dremeš, PK Karaula, ZOO ribolov, Kučan Boys i Uvijek žedni. Članovi posljednje navedene ekipe bili su Dražen Filipović, Marko Kovaček i Marin Šafarek, inače članovi Izvršnog odbora ŠRD Ludbreg koje je organiziralo ovo natjecanje.

-Mjesto za ribolov izvlači se prilikom prijave za natjecanje. Uz neosporno znanje i tehniku ulova, izgledalo je da su najviše sreće kod izvlačenja imali članovi ekipe 'CT Đinx', bračni par Lukanec iz Novog Virja. Naime, Kristina i Anđelko kojeg znanci bolje poznaju pod nadimkom Đinks su u samo 20 sati ulovili više od 20 kg ribe. Njima je ubilježen i najteži pojedinačni ulov jer je upravo na njihovoj udici završio šaran maloljuskavi težine 9070 grama. Naši suci Dean Bunić i Antonio Horvatić precizno su izvagali svaku ulovljenu ribu.

Osim toga susjedna ekipa mora prisustvovati vaganju kako ne bi bilo kasnije nikakvih primjedbi i nedoumica - pojasnio je Dražen Filipović, predsjednik ŠRD Ludbreg.

Nakon saniranja ribljih ozljeda od udice antiseptik sprejem i proslave ulova 'vatrenom vodicom' te vaganja, supružnici Lukanec su šarana pustili u vodu. Pola sata kasnije ponovno je zazvonilo zvono što je znak da se opet nešto zakačilo na njihovu udicu. Okupljeno društvo koje je bilo prisutno izvlačenju i vaganju kapitalnog ulova se još nije razišlo, a već se upecao drugi težine 4755 grama.

Ukupno su ulovljene 42 ribe od čega 30 šarana i 12 amura ukupne težine 156 kg i 282 grama. Natjecanje je uz kotizaciju od 200 kn po ekipi organiziralo ŠRD Ludbreg, a tri najuspješnije ekipe nagrađene su medaljama i nagradama sponzora. U kotizaciji su bila uključena dva ručka i dva pića. Zanimljivo je da su ribiči ulovili više od 150 kilograma ribe, a da su za ručak jeli grah kojeg je pripremao Saša.

-U ovom jezeru ima desetak šarana težih od 10 kilograma.

Osim šarana i amura ima i smuđeva, štuki te somova koji su ostali od ranijih poribljavanja.

Voda u našim rijekama Bednji i Dravi gdje ribiči, za razliku od ulova na ovom jezeru, mogu pecati i ribu odnijeti kući je još uvijek čista jer u njima obitavaju riječni rakovi koji su indikatori čistoće vode – rekao je Dražen Gotić, dopredsjednik ŠRD Ludbreg.

Sljedeće natjecanje koje organizira ŠRD Ludbreg održat će se 26. lipnja na novouređenom jezeru kod ribičkog doma u Kučanu. Tamo će se posljednje lipanjske nedjelje održati 21. Kup Grada Ludbrega u lovu ribe udicom na plovak koje je vremenski ograničeno na 4 sata. Vidimo se uz ribički pozdrav 'bistro'!

Dražen Vađunec

KULTURA

29. travnja 2016.

29. travnja 2016.

ca veterana domovinskog rata i ove su godine čistili zajedno šumu na području Plješivice.

Učenici OŠ i SŠ Ludbreg čistili su šumu Lasno, a članovi udruge Ludbreško Sunce šumarak neposredno uz lovački dom. Članovi gradske uprave čistili su divlja odlagališta smeća u šumi Sigečak, a mladi rukometaši RK Ludbreg područje oko Otoka mladosti.

Građani su i ove godine mogli prijavljivati ludbreškom komunalnom redaru i tajnici gradonačelnika mjesta gdje su uočena ilegalna odlagališta otpada. Za sve sudionike lovci 'Srnjaka' pripremili su dva kotla lovačkog graha te, nakon akcije, osvježenje sokovima na otvorenoj terasi lovačkog doma.

Sudionici akcije nisu pokupili sve smeće koje su neodgovorni ljudi nabacali, ali su pokazali primjer drugima i utjecali na svijest o potrebi odgovornijeg postupanja čovjeka prema prirodi. Zato završimo ovaj tekst uz samo dva stiha iz pjesme koji simbolički kažu: 'Sanjam svijet predivan i svet, zanosan kao leptirov let.' (dv)

Osnovna glazbena škola Ludbreg

Učenici Osnovne glazbene škole Ludbreg, odnosno polaznici puhačkog odjela, sudjelovali su na nekoliko natjecanja početkom 2016. godine.

Na državnom natjecanju osnovnih glazbenih škola „Mladi Padovec“ u Novom Marofu 30. siječnja u 3. kategoriji truba, pod mentorstvom prof. Marka Prepelića, Filip Martinković osvojio je II. nagradu, a Ivan Paska III. nagradu. Na istom natjecanju, pod mentorstvom učitelja Slobodana Vađunca, Doroteja Hegeduš je osvojila II. nagradu u 2. kat. flauta.

Na regionalnom natjecanju u organizaciji Hrvatskog društva glazbenih i plesnih pedagoga u Samoboru 17. i 18. veljače, nastupili su učenici prof. Marka Prepelića.

13

NASTAVLJAJU SA SJAJNIM REZULTATIMA

Timon Kovačić osvojio je III. nagradu u 1. kat. truba, a Fran Povijač II. nagradu u 3. kat. horna.

Na međunarodnom natjecanju “Woodwind&Brass“, 10. travnja u organizaciji Glazbene škole Varaždin sudjelovali su učenici prof. Nikole Šinceka.

Laura Bačani osvojila je I. nagradu - laureat u A kat. klarineta.

David Havaić je osvojio II. nagradu u A kat. klarineta, a Angela Mesarić III. nagradu u C kat. klarineta.

Korepetitor na svim natjecanjima je bila prof. Marija Dolores Grabant.

Nakon uspješnog početka godine mlade glazbenike čekaju novi izazovi i međunarodno natjecanje u svibnju u susjednoj Sloveniji za koje se pripremaju učenici klavirskog odjela.

Priče za laku noć u svibnju 4. svibnja - Lars Klinting: „Kastor vrtlari“ i „Kastor u radionici“ 11. svibnja - Antoon Krings: „Lackove boje“ 18. svibnja - Antoon Krings: „Mali medvjed Medenko“ 25. svibnja - Antoon Krings: „Bumbar Bruno“

Priče za laku noć čitaju se svake srijede u 19 sati na dječjem odjelu Gradske knjižnice i čitaonice „Mladen Kerstner“ Ludbreg.

Nagradeni učenici i njihovi učitelji

Koncert povodom Majčinog dana Povodom Majčinog dana u ludbreškoj kinodvorani održat će se prigodan kulturno-umjetnički program.

Sudjeluju Mješoviti pjevački zbor Podravina, Osnovna škola Ludbreg, Pjevačko društvo mladih Trinitas, Mješoviti župni zbor Presvetog Trojstva i Tamburaški sastav Biseri kojeg čine hrvatski branitelji među kojima su i dvojica ludbreških branitelja Vukovara.

Koncert je na rasporedu 8. svibnja s početkom u 18 sati.

Žene iz Centra svijeta obilježile deset godina postojanja

Projekt Prvi hrvatski Shakespeare Grad Ludbreg provodi projekt pod nazivom Prvi hrvatski Shakespeare. Cilj projekta je objaviti knjigu povodom 400. obljetnice smrti Williama Shakespearea (1564.–1616.) u suradnji s British Councilom, koja će sadržavati prvi prijevod ikojega Shakespearova djela na hrvatski jezik.

Riječ je o ulomku iz Romea i Julije napisanome na kajkavskome književnom jeziku, prevoditelja Ivana Krizmanića (1766.–1852.), naslova Flundra senje zrokujuča, iz 1836. godine. Grad Ludbreg ovaj će projekt provoditi u suradnji s POU “Dragutin Novak” Ludbreg, za prijepise Krizmanićeva i Bogdanovićeva ulomka zadužena je dr.sc. Bojana Schubert, a za osvrt na djelo hrvatski šekspirolog dr.sc. Ivan Lupić, profesor na Stanfordu.

Ova će godina na međunarodnoj kulturnoj sceni proteći u znaku obilježavanja 400. godišnjice smrti Williama Shakespearea, a svoj će doprinos cijeloj priči dati i Grad Ludbreg.

Dvije Alme - dvije dramatične sudbine

Supružnici Kristina i Anđelko Lukanec iz Novog Virja - šaran 9 070 g

Neizvjesnost do samog kraja Sportski ribolov ima svoje čari veće nego što to mnogi misle. Točno u podne u subotu su na vrhu po količini ulova bili bračni par Lukanec iz susjedne županije koji su po oblačnom vremenu ulovili preko 20 kg ribe i činilo se da ih nitko ne može sustići. U to vrijeme naša pobjednička ekipa Sonic & Dremeš nije imala niti jedan ulovljeni primjerak za vaganje. Ubrzo je granulo sunce pa se riba premjestila na dno kod preljevnog šahta gdje su lovili Sven Valek i Ivica Ivanović. Oni su do kraja natjecanja ulovili čak 45 kg ribe. Za to vrijeme do tada vodeći Lukanci ulovili su tek 2 kg ribe što im na kraju nije bilo dovoljno niti za 2. mjesto. Naime, ispostavilo se da je najveći suparnik našim pobjednicima bila još jedna naša ekipa 'Uvijek žedni' koja je ulovila tek 220 grama ribe manje od pobjednika.

Dražen Filipović i Marin Šafarek, organizatori i članovi ekipe CT “Uvijek žedni”

Tu kamen se na stazi bijeli i platno tkano negda, kaj su naši stari meli“. Poruka je to izložbe radova Đurđe Novak i Franciske Schubert održane 6. prosinca 2005. godine u POU „Dragutin Novak“ Ludbreg. Na toj izložbi rođena je ideja o osnivanju Udruge žena iz Ludbrega. Nekoliko mjeseci kasnije, sastao se inicijativni odbor ludbreških žena: Biserka Kutnjak, Štefanija Baranašić, Nevenka Mirčetić, Spomenka Šoltić, Marica Nemet, Katarina Havaić, Đurđa Novak, Franciska Horvat, Dragica Happ i Franciska Schubert, koji je donio odluku o osnivanju „Udruge Žene iz centra svijeta“.

Nedavno, 1. travnja 2016. godine prošlo je deset godina od održavanja osnivačke skupštine Udruge. Važnu obljetnicu proslavile su izložbom radova jer tako je zapravo sve i počelo, a održana je i godišnja skupština na kojoj se okupio velik broj članica, ali i brojni drugi prijatelji ove Udruge. Izdale su i prigodan katalog koji prati rad Udruge kroz deset godina postojanja. Članice Udruge Žene iz centra svijeta primio je ludbreški gradonačelnik Dubravko Bilić.

– Osnivanjem udruge dale ste pečat našem gradu i stvorena je autentična etnološka zbirka koja podsjeća na prošlost ne samo našega grada već cijelog kraja. Za-

hvaljujući vama oni najmlađi, polaznici vrtića i osnovne škole u prostoru Bakine hiže i Dedekova dvora imaju priliku upoznati se sa zaboravljenim vremenima a vi, njihove bake prisjećate se trenutaka djetinjstva. – rekao je gradonačelnik Dubravko Bilić.

Udruga je 2007. i 2008. godine dobila u najam kuću i dvorište u ulici Ivana Gundulića u Ludbregu, koju su članice uredile i nazvale Bakina hiža i Dedekov dvor.

– U Bakinoj hiži vrijeme je stalo. Ostala su čuda i priče naših predaka, miris starine i ljepota predmeta – rukotvorina djedova i baka. Mi žene iz centra svijeta gajimo ljubav i poštovanje prema prošlosti i mislimo da smo svi mi prolazni, samo baština ostaje. – pojasnila je Franciska Schubert, predsjednica Udruge.

Cilj je udruge okupljanje kreativnih pojedinaca po načelu dobrovoljnosti i sposobnosti, u duhu njegovanja ludbreške baštine, osobno izražavanje i tolerancija u stvaranju umjetničkih djela te razvijanje navika za zdravo korištenje slobodnog vremena. Tu su se našle žene koje imaju slične interese, uglavnom umirovljenice koje su u velikoj prednosti jer imaju iskustva i mudrosti učiniti najbolje u svakom trenutku svoga kreativnog života.

U svečanoj dvorani dvorca Batthyany u organizaciji POU D. Novak i Austrijskog kulturnog foruma održano je glazbeno predavanje pod nazivom Dvije Alme – dvije dramatične sudbine. Predavanje je održano u povodu 110. godišnjice rođenja Alme Rosé (1906. – 1944.)

Uz predavanje je predstavljeno i više glazbenih primjera (s CD-a) kao i 2 plesna broja koja na koreografiju Desanke Virant izvode plesačice Marija Bitunjac i Iva Šolčić.

14

SPORT

1. Županijska nogometna liga ŽNS-a Klubovi ludbreškog kraja iz Nogometnog središta Ludbreg u 1. Županijskoj ligi ŽNS-a solidno guraju ovoga proljeća. Ako ne bude nekih velikih iznenađenja, nažalost i mogućih igara izvan igre odnosno 'štelanja' rezultata od čega nije imun naš nogomet, svi bi morali zadržati status županijskog prvoligaša.

Najbolje stoji Drava iz Svetog Đurđa na visokom 4. mjestu s 30 bodova, Plitvica iz Selnika promjenjivim rezultatima došla je do 24 boda i trenutačno je osma. Ugrožen status u borbi za opstanak i dalje ima Sloga iz Slokovca, sada je na neugodnom 11. mjestu, ali s 20 bodova.

Podsjetimo, Plitvica je jesen završila u sredini ljestvice, u šest kola proljeća dodala je 7 bodova, no to još nije dovoljno za mirnu i ugodnu završnicu za koju će trebati očito doći do 33 boda. No, Plitvica ima snagu i kvalitetu za tri pobjede ili više od 9 bodova u posljednjih sedam kola ako zatreba. Sloga je jesen završila kao predzadnja sa samo 10 bodova. No, odlične igre Sloge s početka proljetnog dijela sezone osjetno su povećale bodovni saldo i izglede za opstanak.

Slokovčani su u samo 5 proljetnih kola osvojili isti broj bodova kao kroz cijelu jesen. No, daleko je to još od sigurnosti zadržavanja statusa člana elitnog županijskog ranga. Ipak bolje igre u proljeća daju naslutiti dobar rasplet do kraja prvenstva. Optimizam budi i dosta povoljan raspored Sloge u završnici. Sloga kod kuće ima protivnike koje bi realno morala dobiti, a ako uzme i bod s gostovanja to će biti potvrda opstanka.

DOMAĆI BLAGDANSKI DERBI

Drava-Sloga 2:0 Ovog proljeća već su odigrana dva lokalna domaća županijska derbija, početkom travnja je u Selniku Plitvica s minimalnih 1:0 pobijedila goste iz Svetog Đurđa.

Potom se poklopilo da u 19. kolu igraju u Svetom Đurđu Drava i Sloga. Na zamolbu Drave kojoj je Sloga izašla ususret utakmica je s nedjelje prebačena na dan ranije, pa je ušla u program obilježavanja općinskog praznika, blagdana Đurđevo u subotu 23. travnja.

Domaćin je slavio blagdan i pobjedu 2:0. Nije to bila posebno dobra utakmica, više borbena i čvrsta uz malo prigoda za pogotke. Drava je mudro iskoristila dvije dosta očite greške obrane gostiju za pogotke, prvo pred kraj prvog dijela, a drugu gotovo u isto vrijeme u nastavku odnosno 10 minuta prije kraja. Sloga nije bila ni približno na razini proljetnih igara, izostala je konkretnost u napadačkom dijelu, a pokazala je nesigurnost u obrambenom dijelu igre. Još jednom se pokazalo da je Slogi ozbiljan problem kratki kadar, jer kada krenu izostanci igrača to se odmah osjeti na igri i rezultatu momčadi.

Do kraja prvenstva preostao je još jedan lokalni derbi, onaj Sloge i Plitvice iz Selnika. Raspored je odlučio da će se sastati u zadnjem kolu 11. lipnja u Slokovcu. Nadamo se samo da nećemo doživjeti da za oba naša predstavnika to ispadne presudna utakmica za opstanak jer to bi bilo najgore što bi se moglo dogoditi.

Hrvački klub Ludbreg

ZLATNI TEO!

U konkurenciji 166 natjecatelja iz 21 kluba na Prvenstvu Hrvatske za mlađe dječake (2003-2005) u Slatini, Hrvački klub Ludbreg ostvario je odličan ukupni plasman zahvaljujući odličnim borbama trojice ludbreških bisera – Igora Vrdoljaka u kategoriji do 49 kg u kojoj je sudjelovalo 20 natjecatelja, uspio je doći do trinaestog mjesta te tako ostvario bodove

Ludbrežanke još jednom u finalu Županijskog kupa

SPORT

29. travnja 2016.

29. travnja 2016.

u borbama protiv dvije godine starijih suparnika. Valja svakako spomenuti da je Igor bio najmlađi sudionik ovog turnira.

Petar Habrka u kategoriji do 36 kg, 15 natjecatelja, 7. mjesto, pobjeda bez izgubljenog boda i tijesan poraz od godinu dana starijeg protivnika.

Teo Varga, 49kg, 20 natjecatelja – ZLATNA medalja. Četiri fantastične uvjerljive pobjede,

posebice u finalu nakon samo minute borbe.

Ukupno prvo mjesto osvojili su hrvači Sesveta, dok je Hrvački Klub Ludbreg osvojio jedanaesto mjesto, Hrvački klub Podravka dvanaesto, Vindija…

Do ovog lijepog rezultata ekipu je vodio trener Darko Frankol, a na turniru je imao čast suditi i ludbreški sudac Krešo Horvat.

Podravina dobila novog trenera

Nakon osvojenog petog mjesta ludbreške odbojkašice zasladile su si sezonu. U polufinalu županijskog kupa svladale su Lepoglavu s 3:1 (22:25,28:26,25:19,25:19). Ovom pobjedom Ludbrežanke su se plasirale u finale kupa OSVŽ koji se igra 7. svibnja u Ivancu. Protivnik je ŽOK Ivanec. Inače, isti dan igra se i muški finale između OK Žerek iz Varaždina i OK Poljanec. Tim manifestacijama završava odbojkaška sezona 2015./16. Sezona u kojoj su Ludbrežanke odrastale, omasovile članstvo dok su Poljančani usprkos nastupu u ovom finalu pokazali stagnaciju.

Neven Jerbić

Nogometaši ludbreškog trećeligaša prikovani su na dnu trećeligaške kolone na „Istoku“. Plasman je to koji nikako ne zadovoljava ludbreški nogometni puk. Mnogo je razloga tome. U odnosu na godine kad smo „harali“ u ovom rangu natjecanja klupski proračun manji je za gotovo 50 posto. A znate kako se kaže „Kolk'o para tolk'o muzike“.

Dio igrača ušao je u veteranske godine, a više njih radi u smjenama, što je problem s kojim se susreće manji dio ekipa u ligi. U veznom redu već godinama nakon odlaska sjajne trojke; Mumlek, Hojski, Slunjski, a tu je bio i povre-

meno zadnji vezni Sabol, nemamo igru. U napadu još uvijek dosta donosi Valjak, potencijal vidimo u Sakaču i Labašu. Poseban je problem obrana.

Ona već „pliva“ godinama. Ima tu nesinkronizacije s ostalim dijelovima ekipe, ima tu i nesreće s ozljedama. Problem čak i nije u godinama pojedinaca jer u obrani iskustvo može biti dobra okolnost.

I što sad? Seniori su na pretposljednjoj poziciji koja ne nudi sigurnost ostanka u Ligi. Ovisimo o ambicijama međužupanijskih ligaša, da li će „Međimurje“ u 2. Ligu, hoće li NK „Osijek“ imati drugu ekipu u III. HNL „Istok“. Ne sviđa nam

se ta neizvjesnost. Ni upravi koja je prihvatila ponuđenu ostavku Josipa Gavranovića. Njega ćemo pamtiti po otvorenosti, susretljivosti, bio je bez dlake na jeziku.

Svakom je rekao otvoreno u lice što je mislio. Dao je sve od sebe ne klupi. Nije išlo. Nije bio zadovoljan dijelom igrača, dio igrača nije bio na istoj valnoj duljini s njim. Došlo je do razlaza, a kormilo je preuzeo klupski „ratnik“ Velimir Špikić, dežurni vatrogasac u takvim situacijama.

Poželimo mu da ustabili ekipu i s njom na jesen krene u pobjede, u ovoj ili Međužupanijskoj ligi.

Neven Jerbić

15

Dva ponajbolja hrvatska košarkaška kluba igraju derbi u Ludbregu U hotelu Amalia, 20. travnja, najavljen je na Press konferenciji veliki sportski događaj.

U ludbreškoj sportskoj dvorani, najvjerojatnije uz prijenos na HTV-u igrat će se 8. svibnja u 18 sati košarkaški derbi Lige za prvaka između dva velika rivala ”Cedevite” i ”Zadra”. Konferencija je počela s malim zakašnjenjem jer je delegacija iz Zagreba u kojoj su bili sportski direktor zagrebačkog kluba proslavljeni bivši hrvatski reprezentativac Matej Mamić i direktor kluba Davor Užbinec prvo pogledala koliko je spremna dvorana za ovakvu utakmicu. Uz riječi hvale našli su se i neki detalji koje treba dodati kao masažni stolovi u svlačionici, pokušati poboljšati ozvučenje u dvorani (stara boljka), a obostrano je zaključeno kako će se postaviti i dodatne tribine ispod koševa. Naši dragi gosti ne sumnjaju da će dvorana s dodatnim teleskopskim tribinama biti puna, a posebno su istakli odličnu suradnju s KK “Grafičar” i vjeruju da će to biti pravi spektakl. Ne ako, nego kad se obavi posao na obostrano zadovoljstvo, naglašeno je od strane dragih gostiju postoji šansa da nam se dodijeli i jedna utakmica u Play off-u!

Siniša Beser, prvi klupski operativac, čovjek koji je najzaslužniji da nam se ova događa, izrazio je veliku zahvalu da će se ovakav spektakl održati u Ludbregu.

- Zaista smo ponosni da se ovakve utakmice igraju u Ludbregu. Mislim da je ovo najveći košarkaški spektakl na sjeveru Hrvatske u posljednjih petnae-

stak godina. Ovi zadaci koji su pred nas postavljeni nisu prepreke nego čar pa ćemo dati sve da ih na zadovoljstvo svih i ispunimo.

– rekao je S. Beser.

Predsjednik kluba Franjo Beser istakao je da mu je žao da se tako malo takvih utakmica igra u našem kraju te izrazio nadu da će se sportaše više podržati.

Za ovu utakmicu podizat će se besplatne ulaznice, atmosferu će do usijanja dizati atraktivne plesačice, najbolje u Hrvatskoj i bit će tu i udruga “Črni maček” sa svojim legendarnim predvodnikom. Igrat će se u predigri i utakmica mlađih kategorija “Grafičara” i “Cedevite”. Nakon službenog dijela najave utakmice održano je i prigodno druženje koje je potrajalo, na kojem su sportski prijatelji dogovarali detalje i evocirali bogate uspomene s parketa.

Bilo je zanimljivo čuti Mamićeve „insajderske“ priče iz najjačeg hrvatskog kluba. Od navika igrača, njihovih ciljeva. Posebno nam je ostala u sjećanju ova misao. - Igramo u Ateni utakmicu Eurolige. Legenda Panathinaikosa Diamantidis prima nagradu za legendu Eurolige. U dvorani oko 20.000 gledatelja, ni igla ne može stati. A onda za koji dan u nedjelju točno u podne igramo protiv „Kvarnera“ u Zagrebu. Izlazimo pola sata prije utakmice, a na tribinama tri gledatelja.

Vjerujete koliko znamo, u Ludbregu bi da može bilo na utakmici 3.000 gledatelja. Stoga požurite i nabavite besplatnu ulaznicu za ovaj događaj o kojem će se govoriti godinama, možda i desetljećima.

Neven Jerbić

16

ZADNJA

29. travnja 2016.

TOUR OF CROATIA KROZ LUDBREG

Žitelji ludbreškog kraja imali su prigode biti dio jedinstvenog sportskog događaja, međunarodne biciklističke utrke Tour of Croatia – Utrka kroz Hrvatsku. Biciklistička karavana je 19. travnja u prvoj etapi dugoj 235 km od Osijeka do Varaždina prolazila naseljima Grada Ludbrega - Bolfanom, Čukovcom, Globočecom, pa dijelom grada obilaznicom do preko raskrižja u Sigecu, Selniku, kroz Poljanec, a dalje naseljima općine Martijanec i do Varaždina gdje je na korzu bio cilj etape. Vozili su vrhunski svjetski biciklisti, kao što su Bradley Wiggins, olimpijski pobjednik i osvajač Tour de Francea, pa Marc Cavendish najbolji sprinter svih vremena, te još 168 natjecatelja iz 20 ekipa od kojih pet ekipa iz svjetskog vrha. Iza njih prošla je kolona vozila s više od 200 ljudi pratećeg osoblja. Šteta što nisu nastupili najbolji domaći asovi Robert Kišerlovski i Kristijan Đurasek, ali su u ekipama bila osmorica hrvatskih natjecatelja.

Bio je to velik sportski događaj na visokoj međunarodnoj razini. Utrka se održava drugu godinu i postaje važan dio ukupne turističke ponude, a organizatori žele što prije dobiti i elitnu kategorizaciju utrke što bi značilo dolazak svih najboljih ekipa. Biciklisti su u šest etapa prošli više od tisuću kilometara kroz stotinu naših gradova i mjesta u 10 županija.

Kako je utrku izravno prenosio Eurosport, a TV prijenos su emitirale i televizije na 6 kontinenata – u Europi, Sjevernoj i Južnoj Americi, Aziji, Africi i Australiji to znači da su slike hrvatskih mjesta i gradova ušle u stotine milijuna domova u čak 90 zemalja širom svijeta. Naravno, to je od neprocjenjive važnosti za hrvatski turizam. Gledatelji - potencijalni turisti tako su vidjeli prirodne i druge ljepote Slavonije, jadranske obale, pa predivnu Istru, Zagreb, te dijela sjeverne i zapadne Hrvatske. Šteta što trasa nije vodila kroz sam Ludbreg već rubnim dijelovima, ali snimke grada iz zraka i moto-pratnje, te spominjanje Ludbrega na Eurosportu velika je promocija za Ludbreg i naš kraj. Gledatelji su vidjeli i dobre i sigurne prometnice, pa je sve to bila velika reklama i promocija gradova, mjesta i regije kroz koje prolaze biciklisti nakon koje će mnogi poželjeti doći u Hrvatsku, nadamo se i u Ludbreg.

Utrku smo pratili na obilaznici, na raskrižju kod Selnika i u Poljancu, a pomogli su nam djelatnici ludbreške radnje Foto Novak.

Sljedeći broj Ludbreških novina izlazi 31. svibnja.