Ln 111

LIST GR ADA LUDBREGA BESPLATNI PRIMJERAK 29. SR PNJA 2016.

BROJ 111 / GODINA XI.

SARA KOLAK

SANACIJA ODLAGALIŠTA Grad Ludbreg započeo je s radovima na projektu Sanacija odlagališta komunalnog otpada Meka, a ludbreški gradonačelnik Dubravko Bilić jučer je u nazočnosti potpredsjednika Vlade...

Str. 4.

CRTANJE NA ULICI Ljetni mjeseci uvijek su dobro vrijeme za organizaciju manifestacija na otvorenome. Najmlađima je svakako jedna od najdražih crtanje na ulici...

Str. 9

KEŠNERIJADA Večer prisjećanja na velikog Ludbrežanina organizirala je Gradska knjižnica i čitaonica “Mladen Kerstner”, a uz autora gosti promocije bili su Janja Ljubojević, Vera Vidović, Smiljka Bencet...

BRONCA ZLATNOG SJAJA Str. 15

Str. 12

ATLETIKA NOVA NADA ATLETIKE Ludbrežanin David Šalamon, završio je u polufinalu utrke na 400 metara, među 24 najbolja atletičara na svijetu u toj disciplini. Šalamon je nakon polufinala 21. junior svijeta i peti Europljanin u toj disciplini...

Str. 14

2

AKTUALNO

29. srpnja 2016.

U novoj Poduzetničkoj zoni 'Sjever'

GRADNJA KOMUNALNE INFRASTRUKTURE U novoj Poslovnoj zoni ‘Sjever’ formiranoj krajem jeseni nakon što je za tu lokaciju izrađen i usvojen Urbanistički plan uređenja prostora kako bi se omogućio daljnji prostorni razvoj ludbreškog gospodarstva, počela je gradnja neophodne komunalne infrastrukture.

Zona je izvan naseljenog područja i bez objekata i uređaja komunalne infrastrukture, pa Grad Ludbreg čini velike napore i ulaže značajna sredstva kako bi stvorio uvjete za gradnju gospodarskih pogona i time privukao nove investitore. Naravno, komunalne djelatnosti od općeg su društvenog interesa i život bez njih je nezamisliv, kako za stanovništvo tako i za gospodarstvo.

Radovi na komunalnom opremanju Zone počeli su gradnjom središnje prometnice i

prometnih koridora za pristup do građevinskih parcela, a investitor je Grad Ludbreg. Izvođač radova je varaždinski ‘Colas’.

Istovremeno, Obrt ‘Jagić’ iz Poljanca radi na sustavu odvodnje oborinskih voda, te na sustavu sanitarne kanalizacije u sklopu kojeg će se izgraditi i prepumpna stanica pomoću koje će se nova kanalizacijska mreža spojiti s postojećom s druge strane željezničke pruge. Vrijednost radova na gradnji prometnica je oko 453.000 kuna, na gradnji kanalizacijske mreže zajedno s prepumpnom stanicom oko 736.000 kuna. Dakle, Grad Ludbreg financira gradnju prometnice, te kanalizaciju s prepumpnom stanicom i sustav odvodnje oborinskih voda u čije je sufinanciranje s 20 posto uključena gradska tvrtka ‘Odvodnja’.

Varaždinske komunalne tvrtke

‘Varkom’ i ‘Termoplin’ preuzele su obvezu gradnje vodovodne odnosno plinske mreže o svom trošku, a HEP je preuzeo obvezu gradnje trafostanice. Kako nova gospodarska zona ima ulaz odnosno izlaz na vrlo prometnu državnu cestu nužno je također izvršiti potpunu rekonstrukciju raskrižja kod benzinske pumpe radi prometne sigurnosti na toj dionici ceste. Tako je projekt rekonstrukcije vrijedan gotovo 900.000 kuna, a radove će zajedno sufinancirati, kako se očekuje, Grad Ludbreg i Hrvatske ceste. Zbog rekonstrukcije raskrižja također će biti potrebno izmjestiti dio trase postojećeg regionalnog vodovoda koji tud prolazi. Zahvat premještanja vodovoda, kako se procjenjuje, stajat će oko 250.000 kuna, a projekt će u potpunosti realizirati i financirati ‘Varkom’.

PZ Sjever imat će pet velikih građevinskih parcela za gospodarske objekte. Prva parcela površine 1,6 ha već je prodana.

Kupac je tvrtka ‘Ameropa – žitni terminali d.o.o.’ sa sjedištem u Vranjicu kod Splita koja ima svoje objekte u Koprivnici i kod Osijeka, glavna djelatnost joj je trgovina i skladištenje žitarica i uljarica, a član je grupe ‘Ameropa Holding AG’ iz Basela u Švicarskoj. Riječ je o ponajvećem trgovcu žitaricama i uljaricama u Europi. U Odsjeku za prostorno uređenje komunalne djelatnosti i imovinu Grada Ludbrega doznajemo kako su predstavnici tvrtke najavili da u gradnju objekata u ludbreškoj PZ ‘Sjever’ namjeravaju uložiti oko 1,580.000 eura i zaposliti 10-ak radnika. Radovi na gradnji njihovih pogona, kako se najavljuje, krenut će još tijekom

ovoga ljeta čim se za to stvore uvjeti gradnjom cjelokupne komunalne infrastrukture za novu zonu, a tvrtka namjerava graditi objekte za otkup, skladištenje, kasnije i sušenje žitarica.

Neprekidno je otvoren natječaj za prodaju još dviju parcela površina 1,6 i 1,4 ha, a provodi se u krugovima do prodaje nekretnina. U zoni će kasnije biti moguće formirati još dvije velike građevinske parcele za gospodarske djelatnosti nakon što Grad otkupi preostalo zemljište od privatnih vlasnika.

U PZ ‘Sjever’ moguća je gradnja proizvodno-poslovnih objekata, uređenje prostora za pogone, poslovne komplekse, radionice, objekata za poduzetništvo, objekte za komunalnoservisne, trgovačke i uslužne namjene, kao što su skladišta, servisi i slični objekti.

Izmjene Urbanističkog plana uređenja Ludbrega

PET VAŽNIJIH PROMJENA Grad Ludbreg pokrenuo je postupak za donošenje drugih po redu izmjena i dopuna Urbanističkog plana uređenja Ludbrega. Poslovi na izradi izmjena i dopuna povjereni su zagrebačkoj tvrtki 'Urbing' s kojom Ludbreg najčešće surađuje i koja je radila na izradi gotovo svih značajnih prostorno-planskih dokumenata za Grad Ludbreg.

Urbanističkim se planom na duže vrijeme određuje prostor-

ni razvoj, propisuje što i kako graditi, koje sadržaje u pojedinim dijelovima grada izmijeniti. 'Urbing' je razradio i izradio prijedlog novih promjena koje su bile nužne zbog novonastalih okolnosti oko planiranja namjena prostora na području grada. Radi se o prijedlogu pet značajnijih promjena u odnosu na prvobitni i važeći plan. Najvažnija promjena odnosi se na prenamjenu površine između

sportske dvorane i gradskog groblja koja je ranije bila predviđena za potrebe gradnje zgrade ludbreške srednje škole. Kako se odustalo od toga projekta, sada se predlaže da bi ova površina dobila novu namjenu za gradnju objekata za društvene ili komunalne potrebe.

Druga promjena odnosi se na površinu kod benzinske pumpe INA-e između Koprivničke ulice i Ulice Pavleka Miškine, te je predloženo da se njezina prethodna namjena za komunalne potrebe prenamijeni u društvenu namjenu za potrebe rada Srednje škole Ludbreg.

Promjena se predlaže i u Ulici Rudolfa Fizira, od svetišta do raskrižja blizu zaobilaznice. Na toj površini bila je predviđena izgradnja centra za hagio-terapiju Zajednice 'MIR', ali od kojeg su odustali. Predloženo je da se ta površina prenamijeni za društvene i gospodarske djelatnosti, primjerice, za gradnju novog prostora gradske knjižnice i čitaonice, zatim društveni posjetiteljski centar te za objekte poslovno–gospodarske

namjene. Jedna od predloženih promjena odnosi se i na površine iza Veterinarske stanice u blizini 'Varoških vrti', a umjesto za turističke namjene ta bi se površina sada namijenila za stambenu i stambeno-poslovnu zonu. Posljednja promjena odnosi se na površinu kod stadiona Podravine gdje se predlaže proširenje rekreacijske zone do obale Bednje.

Predložene promjene u Urbanističkom planu uređenja Ludbrega tijekom srpnja bile su na javnoj raspravi kada su građani, udruge, institucije i drugi mogli dati svoje primjedbe i prijedloge. Prijedlog promjena plana bio je izložen javnom uvidu u Jedinstvenom upravnom odjelu, Odsjeku za prostorno uređenje, komunalne djelatnosti i imovinu, te na službenoj Internet stranici Grada Ludbrega. Primjedbe i prijedlozi bit će upućeni 'Urbingu' na obradu. Nadalje, prema zakonskom postupku Odsjek za prostorno uređenje, komunalne djelatnosti i imovinu Grada mora ishoditi neophodne suglasnosti svih

nadležnih institucija, a izmjene i dopune Urbanističkog plana uređenja donosi Gradsko vijeće Ludbrega.

S obzirom na propisane obveze oko izdavanja suglasnosti i rokova za pritužbe očekuje se da će se izmjene i dopune ovog važnog dokumenta naći pred gradskim vijećnicima krajem jeseni.

Nakladnik: POU “D. Novak“ Ludbreg Glavni urednik: Iva Havaić Grafički urednik: Miroslav Vađunec Redakcija: Darko Skupnjak, Branko Dijanošić, Iva Havaić, Željka Namesnik, Neven Jerbić, Dražen Vađunec Kontakt: POU “D. Novak” Ludbreg,

Trg Sv. Trojstva 19

Telefon: 042 / 306 131

Fax: 042 / 306 068

e-mail: ludbreske-novine@pou-ludbreg.hr dskupnjak@pou-ludbreg.hr Tisak: Tiskara Zagreb

AKTUALNO

29. srpnja 2016.

3

LUDBREG U FINALU ZA NAGRADU EU KOMISIJE Ludbreg se plasirao u finale za nagradu Europske komisije kojom Bruxelles odaje priznanje za promicanje poduzetništva u članicama Unije. Osim Ludbrega, iz Hrvatske za priznanje konkurira još jedino Zagreb, a europski pobjednik bit će proglašen u Bratislavi krajem godine.

Grad Ludbreg prijavio je projekt: Ludbreg, centar svijeta - centar poduzetništva, a riječ je o kategoriji: Poboljšanje poslovnog okruženja. Europske nagrade za promicanje poduzetništva identificiraju i prepoznaju najuspješnije promotore poduzetništva i poduzetničkog duha diljem Europe, predstavljaju najbolje prakse i politike za razvoj poduzetništva, podižu svjesnost o dodanoj vrijednosti poduzetništva i potiču i nadahnjuju potencijalne poduzetnike.

U utrci za nagradu u kategoriji 'Poboljšanje poslovnog okruženja' u Ludbregu su osmislili trominutni promidžbeni video koji je splet turističkog centra svijeta, ali i mamac za investitore koji se odluče ulagati u Hrvatskoj. Natječaj je objavila Europska komisija s ciljem promocije poduzetništva, a sudjeluju sve zemlje Europske unije.

-Svaka zemlja članica predlaže svoje kandidate za dodjelu nagrade. Nakon što je hrvatska komisija odredila da Ludbreg predstavlja Hrvatsku s ponosom ćemo biti dio reprezentacije koju čini još Grad Zagreb.

'Odvodnja' d.o.o.

Ludbreg

Unatoč naporima ludbreške gradske uprave zadnjih godina da opet zaživi stočno sajmište u Sigecu, oni nisu urodili plodom, pa je prostor zjapio prazan, neiskorišten. Stoga je Grad Ludbreg dodijelio gradskoj komunalnoj tvrtki ‘Odvodnja’ na korištenje nekadašnju površinu sajmišta s objektima za budući poslovni prostor mlade gradske komunalne tvrtke. Između Grada i ‘Odvodnje’ potpisan je ugovor o najmu i uvjeti korištenja tog prostora u Sajmišnoj bb.

Tako su se ovog ljeta na lokaciji nekadašnjeg sajmišta u Sigecu zahuktali radovi na preuređenju malog poslovnog objekta čime će se stvoriti uvjeti za preseljenje ‘Odvodnje’ na novu lokaciju.

‘Odvodnja’ d.o.o. je druga komunalna tvrtka u vlasništvu Grada, a osnovana je zbog promjena u Zakonu o vodama prema kojima su se djelatnosti vodoopskrbe i odvodnje morale izdvojiti iz zajedničke tvrtke u zasebna trgovačka društva.

Tako je djelatnost odvodnje izdvojena iz ‘Lukoma’ i mlađa gradska komunalna tvrtka počela je s radom u 2015. godini.

Kako se šire djelatnosti i poslovi ‘Lukoma’ tako i ‘Odvodnje’, dvorište ‘Lukoma’ u Koprivničkoj ulici i sav poslovni prostor već je dulje vrijeme ‘prebukiran’ vozilima, mehanizacijom, raznom opremom i materijalima dviju tvrtki koje brinu o komunalnom održavanju i uređenju

Ovo je veliki uspjeh ne samo za nas kao jedinicu lokalne samouprave već i za naše poduzetnike.

Sve to nije došlo slučajno, već je rezultat dugogodišnjeg rada i suradnje s poduzetnicima, stvaranja dobre poduzetničke klime i privlačenja domaćih investicija, ali i onog što se posebno u današnjem trenutku cijeni, a to su međunarodne investicije. kaže Dubravko Bilić, ludbreški gradonačelnik.

Upravo spomenute strane investicije ne zaobilaze Ludbreg. U njemu su prisutne velike kompanije poput ACG Lukapsa, jednog od najvećih svjetskih proizvođača kapsula za farmaceutsku industriju, proizvođača ambalaže Bomarka, kao i Ducati komponenti, Oprema Uređaja, Oprema Strojeva, Inoxmont-VS, ali i niza malih poduzetnika.Jedna od najvećih tvrtki na svijetu u području farmaceutske industrije kupila je ludbrešku tvornicu tvrdih želatinastih kapsula Lukaps, a sada će investirati još 35 milijuna eura i otvoriti nova mjesta u Ludbregu.Investicijski ciklus započinje u kolovozu ove godine. Cilj nam je u razgovorima s njima, a koji su već započeli, da ta investicija bude samo dio još većeg investicijskog ciklusa u Ludbreg. Potencijala s njihove strane za to ima, a ono što je nama posebno važno ima i želje s njihove strane da se taj program dodatno proširi i s no-

Osim Ludbrega, iz Hrvatske za priznanje konkurira još jedino Zagreb vim proizvodnim pogonima i u posve novom smjeru. – rekao je gradonačelnik Bilić te dodao kako je lokalna uprava uspješna upravo u osiguravanju uvjeta za investicije i u privlačenju novaca iz fondova.

Ove godine bit će ostvaren veći dio investicije, a projekt bi trebao biti u potpunosti završen kroz dvije i pol godine.

Investicija od 35 milijuna eura

promijenit će vizuru grada. Za sada će se s najavljenom investicijom izgraditi novi pogon od 20-ak tisuća četvornih metara, povećati proizvodni kapacitet sa sedam na 10 milijardi kapsula godišnje te povećati broj zaposlenih sa 140 na 330. Druga investicija je ona talijanskog tehnološkog diva, tvrtke Ducati. Uz investiciju tvrtke Ducati

komponenti od sedam milijuna eura s 40-ak novih radnih mjesta, smješteni smo na središnju poziciju gospodarskog razvoja Hrvatske. Novi proizvodni pogon tvrtke Ducati komponenti već je pod krovom i ne zaostaju niti jedan dan za svojim planom, a s početkom jeseni očekujemo početak građevinskog dijela, a zatim i zapošljavanje novih ljudi. - pojašnjava Bilić.

USKORO SELIDBA NA NOVU LOKACIJU U SIGETEC Grada. Selidba ‘Odvodnje’ barem će malo’ Lukomu’ riješiti prostorne probleme iako je vrlo moguće da će i za ‘Lukom’ u skorije vrijeme biti nužno naći primjerenu prostraniju lokaciju. Što se tiče, ‘Odvodnje’, buduće sjedište tvrtke u Sigecu s malim objektima i prostranim dvorištem trebalo bi dugoročnije riješiti prostorne probleme.

-Ovo je idealna lokacija za sjedište ‘Odvodnje’ jer je u blizini biljni pročistač otpadnih voda kod Selnika kojeg mi servisiramo i održavamo, a također se nalazi na pola puta do lokacije predviđene za budući centralni pročistač za Ludbreg, kod zaobilaznice. Poslovi u djelatnosti odvodnje posve sigurno će se intenzivirati u budućnosti.

Već sada se planiraju novi projekti i investicije u odvodnji na području cijelog Grada Ludbrega. Primjerice, u komunalnom uređenju Gospodarske zone ‘Sjever’ sudjeluje i ‘Odvodnja’ koja je nositelj investicije za gradnju fekalne odnosno sanitarne kanalizacije koja će se spojiti na postojeći gradski kanalizacijski sustav. Grad tu investiciju financira s 80 posto, a ‘Odvodnja’ s 20 posto.

Na području Grada Ludbrega sustavu odvodnje nedostaje centralni pročistač i oko 60 posto sekundarne kanalizacijske mreže, jer kako je poznato, izuzev naselja Ludbreg i Selnik niti jedno drugo prigradsko naselje još nema kanalizacijsku mrežu.

To znači da bi trebalo izgraditi još oko 40 kilometara. Postojeća sekundarna kanalizacija je na mjestima vrlo stara i u lošem stanju, pa je za očekivati da će biti nužno zamijeniti dio sekundarne kanalizacije.

Posla će, dakle, dugoročno biti sve više, a kao tvrtka registrirana za održavanje i čišćenje sustava javne odvodnje, te izvođenje priključaka, moramo se na to pripremati. Sada rješavamo poslovni prostor, a istovremeno radimo na nabavi najnužnije opreme. Jer smo prije nešto više od godinu dana, kako se kaže, ‘krenuli od nule’, gotovo ništa nismo imali od opreme. No, u zadnje vrijeme nabavili smo dio opreme kao što su pumpa za vodu, agregat, vibro-nabijač materijala, dio alata, nabavili neophodno potrebno vozilo. Radimo na nabavi onoga što nam najviše nedostaje, a to su visokotlačni perač kanalizacije, oprema za ispitivanje plinova i rezač asfalta. Sve su to dijelovi opreme čija je nabava financijski zahtjevnija, pa tražim povoljnije ponude i uvjete kupnje. Trenutačno nas u ‘Odvodnji’ radi četvero. Kako će se širiti posao očekujem da će biti potrebe i za zapošljavanjem novih ljudi. Dakle, vjerujem da će tvrtka prostornim smještajem u Sigecu, kadrovskim ekipiranjem i nabavom opreme u budućnosti, brže zaživjeti i dati značajan doprinos na uređenju sustava odvodnje – kaže Matija

Zahuktali se radovi na preuređenju objekta Frančić, direktor ‘Odvodnje’.

Uređenje novog sjedišta tvrtke u odmakloj je fazi. Nekad mali poslovni objekt na sajmištu je preuređeni i dograđeni, dobio je novo krovište, izolaciju, imat će nove komunalne instalacije za grijanje, struju, vodu i odvodnju, novu vanjsku i unutarnju stolariju. Objekt je dimenzija 12 x 6 metara, a sveukupno će imati oko 70 kvadrata korisnog prostora - za dva mala ureda, jednu veću prostoriju, sanitarni čvor, mali hodnik. Investicija na preuređenju objekta vrijedna je oko 250.000 kuna. Manje radove na objektu izvode sami djelatnici ‘Odvodnje’, u dijelu radova pomogao je ‘Lukom’, a za složenije radove

angažirali su se lokalni majstori odnosno obrtnici. U dvorištu je i pomoćni objekt koji je nekad služio za stoku, a koji se uz manja ulaganja, kažu u ‘Odvodnji’, može preurediti za spremište, skladište i za druge namjene, primjerice, moguće i za garažu.

Tu je prostrano dvorište koje se može svrsishodno iskoristiti, a djelatnici ‘Odvodnje’ brinut će i o njegovom održavanju, kao i održavanju čitavog okoliša.

Radovi će se nastaviti tijekom kolovoza na unutarnjem uređenju objekta, te će se postupno tijekom ljeta privesti kraju. Stoga u ‘Odvodnji’ već planiraju preseljenje na novu lokaciju u buduće sjedište tvrtke sredinom rujna.

4

AKTUALNO

29. srpnja 2016.

NA ODLAGALIŠTU MEKA U LUDBREGU ZAPOČELI RADOVI VRIJEDNI OKO 37 MILIJUNA KUNA Grad Ludbreg započeo je s radovima na projektu Sanacija odlagališta komunalnog otpada Meka, a ludbreški gradonačelnik Dubravko Bilić jučer je u nazočnosti potpredsjednika Vlade Bože Petrova, ministra zaštite okoliša Slavena Dobrovića, župana Predraga Štromara, te saborskih zastupnika Roberta Podolnjaka i Milorada Batinića obišao početak radova.

Vrijednost ukupnog projekta sanacije odlagališta iznosi oko 37 milijuna kuna, a sufinanciran je iz kohezijskog fonda EU. Sufinanciranje iz EU fondova osiguralo je ministarstvo, dok se ostatak sufinancira iz Fonda za zaštitu okoliša i prirode.

Na odlagalištu Meka, koje je u vlasništvu Grada Ludbrega te se prostire na površini od 34.278 m2, otpad se skupljao od 1994. godine, a zatvoreno je početkom 2015. godine.

- Podsjećam da je Grad Ludbreg još prije tri godine raskinuo ugovor s Fondom za zaštitu okoliša, a kojim je bilo predviđeno da Grad sufinancira 60 posto sanacije. U tu je svrhu trebalo oko 20 milijuna kuna što je za nas bilo neprihvatljivo te smo se u dogovoru s tadašnjim ministrom i direktorom Fonda odlučili za ovaj put i drago mi je što su nas u tome podržali i novo ministarstvo i Vlada - rekao je ludbreški gradonačelnik.

Radovi na sanaciji trebaju biti gotovi do prosinca, odnosno oko 150.000 tona otpada dotad treba iskopati i premjestiti.

- Drago mi je da su radovi započeli, a riječ je o jednom od najvrijednijih projekata koji su rađeni u Ludbregu, i to europskim novcima, konkretnije, sredstvima iz kohezijskog fonda EU. Projekt je za Grad Ludbreg financiran u stopostotnom iznosu. Na javnoj nabavi procijenjena vrijednost radova je blizu 32 milijuna kuna ali s obzirom da se radi na zemljanim radovima u dubini od 9 metara uvijek postoji mogućnost da se nešto promijeni, odnosno postoji mogućnost nepredviđenih radova pa je stoga Ministarstvo predvidjelo dodatna sredstva ukoliko bude potrebno te je ukupna vrijednost projekta oko 38 milijuna kuna. - pojasnio je gradonačelnik Dubravko Bilić te dodao kako će Ludbregu nakon sanacije odlagališta ostati ''zeleno brdo''.

- Ludbregu će ostati zeleno brdo koje neće biti negativna slika, a koje je udaljeno svega 600 metara od središta grada - naglasio je Bilić.

Pritom je spomenuo i kako Ludbrežani danas razdvajaju čak 30 posto otpada, odnosno godišnje se po glavi stanovnika proizvede oko 140 kilograma otpada.

Ludbreški gradonačelnik podsjetio je i na važnost reciklažnog dvorišta.

- Nadam se da će do kraja godine biti raspisani i natječaji za reciklažno dvorište. Gotov projekt već imamo, ali i građevinsku dozvolu.

Također, nedavno smo promovirali i sustav digitalnog praćenja količine otpada te se nadam da ćemo uz pomoć ministarstva i Fonda ubrzo građanima moći naplaćivati po stvarno proizvedenoj količini otpada - rekao je Bilić. Župan Predrag Štromar također je izrazio zadovoljstvo što se u Varaždinskoj županiji sanira već drugo odlagalište. On je pak istaknuo činjenicu da je projekt sanacije Meke pripremala tvrtka Piškornica.

- Prva sanacija odlagališta odvijala se u Ivancu. Što se ovog odlagališta u Ludbregu tiče, moram reći da sanacije ne bi bilo da nije bilo tvrtke Piškornica koja je pripremala dokumentaciju i tendere te uz pomoć Grada Ludbreg napravila kompletnu natječajnu dokumentaciju, izabrala izvođača i osigurala sredstva – napomenuo je Štromar.

Ministar Dobrović je pak stavio naglasak na to da se krenulo s radovima kojima se nastoji minimalizirati šteta koja je godinama nastajala.

- Cilj sanacije odlagališta otpada Meka u Ludbregu je povećanje kvalitete života građana i jačanje razine zaštite okoliša. Gradu smo osigurali 100% financiranje sanacije odlagališta otpada. Radi se o projektu vrijednom gotovo 37 milijuna kuna koji se planira završiti do kraja ove godine. Ljudi stvaraju otpad i sada se trebaju suočiti s posljedicama krivog postupanja. Sada smo u situaciji da promijenimo takve sustave i uvedemo novi koji počiva na cirkularnoj ekonomiji – kazao je ministar zaštite okoliša i prirode Slaven Dobrović.

- Ovdje je primjerice sigurno između 50.000 i 60.000 tona korisnog materijala koji je mogao biti prodan na tržištu i za kojim je ekonomija vapila iako se u međuvremenu uvozio papir i plastika. Danas imamo priliku da se razvija sustav odvojenog prikupljanja otpada i mišljenja smo da do 2020. godine možemo postići cilj od 50 posto recikliranja - poručio je na kraju Dobrović.

Zadovoljan trenutnim investicijama je i potpredsjednik Vlade Božo Petrov.

- Kružno gospodarstvo važno je za Hrvatsku i da su se ovdje odložene sirovine prethodno razdvojile, tu bi možda bilo oko 30 milijuna kuna. To je novi Plan gospodarenja otpadom jer zeleni je okoliš karta na koju Hrvatska može igrati i razvijati se - ocijenio je Petrov.

Gradnja malih hidroelektrana U Ludbregu je održan sastanak između zamjenika ministra zaštite okoliša i prirode Maria Šiljega i gradonačelnika Dubravka Bilića na temu gradnje malih hidroelektrana na širem području tog grada. - Za Hrvatsku je važno da se okrene prema izvorima energije koji manje onečišćuju okoliš. To je važno iz nekoliko razloga. EU se pariškim sporazumom obvezala do 2030. za 40% smanjiti emisije CO2 u odnosu na 1990. Time se otvara put za razvoj i korištenje zelenih tehnologija. U tom području leže velike prilike za razvoj čišće industrije i otvaranje novih zelenih radnih mjesta“ – kazao je zamjenik ministra Mario Šiljeg. Dodao je kako Ludbreg ima znatne razvojne mogućnosti u sektoru energetike jer se nalazi u blizini lokacija pogodnih za gradnju malih hidroelektrana.

Zamjenik ministra obišao je i tvornicu Ducati koja je jedan od europskih predvodnika u razvoju ‘zelenih’ tehnologija i proizvoda.

- Kroz projekte Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost stvaramo preduvjete za razvoj čistijeg transporta. Fond je u protekle dvije godine u projekte čistijeg transporta uložio 82 milijuna kuna“ – istaknuo je Šiljeg.

Sufinancirala se nabava 1425 električnih, hibridnih te plug in hibridnih vozila, električnih bicikala te punionica za električna vozila kojih u Hrvatskoj trenutno ima 63, a više od pola postavilo se uz financijsku pomoć Fonda.

I na taj način jača se potražnja za proizvodima tvrtki koje su se opredijelile za zelenu proizvodnju.

ROĐENDAN

29. srpnja 2016.

OBI LJ EŽEN 50. RO ĐEN DA N 'Ovdje Radio Ludbreg' bile su riječi koje su se po prvi puta čule u eteru putem radio-valova 26. srpnja 1966. godine, a izgovorila ih je Justina Novak, prva spikerica lokalnog radija. Toga je dana Radio Ludbreg počeo emitirati program, neprekidno do danas punih 50 godina. Počeo je s emitiranjem u sklopu Narodnog sveučilišta, a u prvim godinama jedini zaposlenici bili su profesionalni novinar Franjo Vrtulek, te Ivan Fabuš kao radio-tehničar.

Na isti datum 26. srpnja, ali 50 godina kasnije, prigodno je obilježen vrijedan i lijep jubilej lokalnoga radija. Organizirani su Dani otvorenih vrata Radio Ludbrega, pa su građani i slušatelji imali mogućnost posjetiti poslovne prostore, studije, režiju i redakciju gdje se priprema i odakle se emitira radioprogram. Dakako, toga utorka emitirao se višesatni posebni

prigodni rođendanski program uživo. Gosti su bili neki od bivših djelatnika radija, ljudi koji su dali svoj doprinos razvoju lokalnoga radija i informiranju kroz pet desetljeća, predstavnici jedinica lokalne samouprave ludbreškog kraja za čije područje se emitira program Radio Ludbrega, priređene su brojne nagradne igre, a čestitke slavljenicima kroz eter su uputili mnogi slušatelji.

Od svog osnutka Radio Ludbreg dao je nemjerljiv doprinos informiranju lokalnog stanovništva i programom je pokrivao sva važnija događanja u svim sferama života na području ludbreške regije. U početku se program emitirao samo nedjeljom, a kako su rasle potrebe za informiranjem program se širio. Potom se okuplja sve veća ekipa mladih koji novim idejama, suvremenim glazbenim trendovima obogaćuju program

Rođendanska proslava u prostoru Radija

Podjela zahvalnica

Dejan Orlović, tehničar u studiju

Radio Ludbreg emitira program neprekidno punih 50 godina emitira 24 sata dnevno od čega i uvodi se svakodnevno emitis vođenjem programa od 5,30 ranje programa. Posebno važnu do 22 sata, a na čemu rade šesteulogu Radio Ludbreg imao je u ro zaposlenih i isto toliko vanjvrijeme Domovinskog rata kada skih suradnika. Danas je Radio je dao izniman doprinos u boLudbreg suvremeno opremljena ljoj informiranosti stanovništva radijska kuća s bogatim prograu važnim danima stvaranja hrmom raznolikog sadržaja. vatske države, pomoć pri zbri-Imamo visoku slušanost na njavanju izbjeglica, prikupljanju području ludbreške regije, a i humanitarne pomoći. dijelovima Koprivničko-križeOsim 50. rođendana Radio vačke i Međimurske županije.

Ludbreg slavi i 20. obljetnicu Nastojimo zadržati prepoznatneprekidnog djelovanja kao trljivost u eteru sjeverozapadgovačko društvo. Naime, osnutne Hrvatske. Uz najavu svih kom samostalne države, mijevažnih događaja na lokalnoj i nja se ustroj i prema zakonskim županijskoj razini, Radio Ludpromjenama godine 1996. osnibreg kroz svoje dnevne, tjedne, va se trgovačko društvo Radio mjesečne, povremene i specijaLudbreg d.o.o. Osnivači su bili: lizirane emisije prati i pokriva Grad Ludbreg, Općina Martijaaktualnosti iz javnog, političnec, Josip Loparić, Franjo Vrtukog, gospodarskog, kulturnog i lek, Olgica Fabuš, Stjepan Stjesportskog života na širem ludpić, Darko Skupnjak, Branko breškom području. Zbog ukuDijanošić, Jasminka Kelemen, pnog pada oglašavanja u HrvatDarko Zlatar, Dražen Nofta i skoj zadnjih 10-ak godina, i mi Mladen Vukina. Prvi v.d. uprase, kao i velika većina drugih love bio je Josip Loparić. Kasnije kalnih radija, borimo za uspješje skupština imenovala upravu no poslovanje na tržištu – rekao društva-direktora Franju Vrtuje Mladen Vukina, direktor raleka, a u kolovozu 2008. godine dija i glavni urednik. za upravu društva-direktora Mnoštvo je radijskih emiimenovan je Mladen Vukina sija. Od informativnih to su: koji je i danas na toj dužnosti.

Tjednik, Kronika dana, Lokalne Kao tvrtka s pretežito privatvijesti, Gradske teme, Aktualnim kapitalom okreće se tržištu nosti, zatim tematske Zlatno i samofinanciranju. Kroz propolje, Život u zajednici, Jesmo gram se prate sve manifestacije li ravnopravni, Školski kutak, i događanja u Gradu Ludbregu, Moja Podravina, sportski Fair općinama Martijanec, Sveti play, zatim prijenosi sjednica Đurđ, Mali Bukovec i Veliki Buludbreškog Gradskog vijeća, kovec. Uvode se nove emisije, svetih misa. I dakako, velik broj obogaćuje program, dolaze novi mozaičnih, zabavnih i specijalisuradnici. Danas se program

Zaposlenici prije 20 godina

5

Jubilej Radio Ludbrega

ziranih glazbenih emisija.

Radio godinama daje doprinos zajednici gdje živi i djeluje i izvan studija, medijskim pokroviteljstvima, sponzorstvima, na projektima dviju vrijednih manifestacija.

-Već nekoliko godina imamo izbor najboljih sportaša našeg kraja i nagrađujemo ih. Druga manifestacija je književni natječaja duhovnog stvaralaštva 'Vrelo nadahnuća' i književno–glazbene večeri tim povodom koja se održava u sklopu programa obilježavanja Svete nedjelje. Primjerice, na ovogodišnji natječaj prijavilo se čak 70 autora među kojima ima i profesionalnih književnika, naših ljudi iz više zemalja. Glazbenoknjiževna večer na kojoj ćemo najboljim autorima dodijeliti nagrade bit će održana 2. rujna, dakle, u petak uoči Svete nedjelje – podsjetio je Vukina.

Kroz Radio Ludbreg prošlo je u pet desetljeća mnogo djelatnika i suradnika koji su ostavili svoj trag kroz razne priloge i emisije, čime su dali doprinos međusobnoj povezanosti djelatnika radija i slušatelja radijskog programa.

Radio Ludbreg odlikovat će i Varaždinska županija koja će mu u povodu 50 godina uspješnog djelovanja uručiti Nagradu za doprinos na promociji i ugledu Varaždinske županije u zemlji i svijetu. Nagrada će biti uručena 8. rujna u Varaždinu u povodu Dana županije.

6

SREDNJA ŠKOLA

SREDNJA ŠKOLA LUDBREG Srednja škola Ludbreg ponovo je ostvarila zapažen rezultat.

Nakon sjajnog predstavljanja na "Ideji godine", osvojili su Oskar znanja, a uspješno razdoblje zaokruženo je prvim mjestom na svjetskom robotičkom prvenstvu u Leipzigu gdje su se natjecali pod imenom Ducati komponenti SŠ Ludbreg Team u CoSpace kategoriji.

Kako bi im čestitao na velikom uspjehu župan Varaždinske županije Predrag Štromar priredio je prijem te im je tom prilikom zahvalio na promociji Varaždinske županije.

– Ovi učenici su najbolji promotori naše Županije, svojim upornim radom, talentom i entuzijazmom polučili su uspjeh na kojem im zaista treba od srca čestitati. Čestitam i njihovom mentoru, ali i sponzoru Draženu Crnkoviću iz tvrtke Ducati Komponenti bez čije pomoći ne bi bilo moguće ostvariti ovakav rezultat. Varaždinska županija je rasadnik talenata, odličnih učenika, naprosto naše ulaganje u obrazovanje se svakim danom sve više vraća u najboljem smislu – naglasio je župan Štromar.

Prijemu je prisustvovao i gradonačelnik Grada Ludbrega Dubravko Bilić koji je naznačio važnost ovog uspjeha za Ludbreg te je iskoristio priliku i apelirao na resorno Ministarstvo da dozvoli upis za dodatna dva razredna odjeljenja za zanimanje CNC operater.

-Đaci naše srednje škole nižu uspjeh za uspjehom i osvjetljavaju ne samo ime Grada Ludbrega već i Varaždinske županije, a na ovakvim natjecanjima i ime cijele Hrvatske. Ponosni smo na sve ono što su oni tijekom cijele ove godine u ovom specifičnom znanju, robotici napravili i što je sad okrunjeno uspjehom na svjetskom prvenstvu. Želimo im i u budućnosti sve najbolje i još puno uspjeha. Pratili smo ih dosad i pratit ćemo ih i ubuduće. Cilj nam je u Ludbregu imati jednu od najboljih srednjih škola koja dobro raste i dobro se razvija. To je projekt koji smo zajednički započeli, Grad Ludbreg i Varaždinska županija i još danas ulažemo znatna sredstva da bismo ono što smo stvorili razvi-

29. srpnja 2016.

ROBOTIČARI SREDNJE ŠKOLE LUDBREG NAJBOLJI NA SVIJETU

jali i dalje. Odlazak na svjetsko prvenstvo nije mala stvar i vjerujem da je ova ekipa mladih ljudi temelj inovativnog i konkurentnog gospodarstva u budućnosti i zato apeliram na tehničkog ministra da nam odobri dodatne upise – rekao je Dubravko Bilić. Čestitke su i učenicima uputili i pročelnik Upravnog odjela za prosvjetu, kulturu i sport mr.sc. Miroslav Huđek, ravnatelj SŠ Ludbreg Josip Zdelar te generalni menadžer tvrtke Ducati Komponenti iz Ludbrega Dražen Crnković. - Sa Srednjom školom Ludbreg surađujemo već jedno duže vrijeme. U sposobnost ovih učenika uvjerili smo se na državnom natjecanju koje se održalo baš u Ludbregu i dali su nam priliku da im pomognemo. Nama je bila čast biti sponzor njihovog odlaska na veliko natjecanje, a rezultati dovoljno govore sami

za sebe. Ovi mladi ljudi u našoj tvrtki imaju svoje mjesto, Ducati komponenti je tehnološka tvrtka i naš moto je “kroz inovativnost do održive mobilnosti” pa se nadam da će netko od njih možda i završiti kod nas. - rekao je Crnković.

Mentor učenicima je Željko Posavec koji je i sam bio ugodno iznenađen postignutim rezultatima.

-Na svjetskom natjecanju sudjelovalo je 400 ekipa iz 42 zemlje svijeta. Samim time što smo se uopće plasirali na ovo natjecanje je velika stvar. Moram priznati da nisam očekivao da ćemo biti tako dobri, no posljednjeg dana natjecanja uspjeli smo naći snage, posljednje atome snage jer natjecalo se svaki dan od 8 do 19 sati, uspjeli smo u super timovima i osvojili prvo mjesto. - pojasnio je Posavec.

Upisano 70 novih učenika Srednju školu Ludbreg prema trenutnom stanju nakon završenog ljetnog upisnog kruga pohađat će 70 učenika više. Od toga 19 učenika upisalo je opću gimnaziju, kombinirani razred pomoćnih kuhara, slastičara i pomoćnih vrtlara 5 učenika, zatim kombinirani razred strojobravara, tokara i pekara 22 učenika dok će se 24 učenika školovati za CNC operatera. Početak prijava u sustav i prijava obrazovnih programa u jesenskom upisnom roku započinje 22. kolovoza.

Ludbrešku ekipu genijalaca činili su: Antonio Vlahović, Dean Copan, Ivan Jovanović i Vilim Stančić - Prvog dana smo odrađivali intervju, a u komisiji su bili Talijan i dva suca iz Japana. Zadatak je bio opisati svoju strategiju, ali predstaviti i grad iz kojeg dolazimo te matičnu školu. Idućeg dana uslijedila je tehnika challenge u kojoj smo malo podbacili i imali smo trening na realnim robotima s kojim smo se tamo prvi put susreli. Taj dio smo odradili jako dobro, možda i najbolje u svojoj skupini. Nakon toga je uslijedio programing challenge u kojem

je Ivan osvojio treće mjesto. Posljednjeg dana na red su došli super timovi, natjecanje u kojem smo osvojili prvo mjesto. - pojasnio je Vlahović.

Podsjećamo, učenici su odlazak na svjetsko natjecanje osigurali kroz pobjedu na RobocupJunior Ludbreg Openu 2016. Prvo kolo lige u sezoni 2015./2016. održano je početkom prosinca u Zagrebu, a sudjelovalo je 55 ekipa u 8 kategorija. U drugom kolu koje je održano baš u samom Centru svijeta, u ludbreškoj sportskoj dvorani sudjelovale su 62 ekipe u 10 kategorija.

29. srpnja 2016.

PRODAJA BICIKALA Početkom mjeseca u Policijskoj postaji Ludbreg održana je prodaja pronađenih bicikala. Radi se o biciklima koji su u policijskom dvorištu stajali najmanje dvije godine koliko iznosi zakonski rok nakon kojeg se mogu prodati. Interes građana za kupnju je bio izrazito velik pa se već prije 15 sati na razgledavanju našlo više od 50 ljudi. Neki su ubrzo otišli vidjevši da su bicikli u dosta lošem stanju jer su više godina stajali nezaštićeni od vremenskih utjecaja. Ipak većina ljudi je ostala bez obzira što su upravljači bicikala korodirali, a gume uglavnom bile ispuhane.

-Ukupno smo za aukcijsku prodaju ponudili 41 bicikl, a prodali smo njih 30. Početne cijene bile su 50 odnosno 100 kn ovisno o očuvanosti istih. Najskuplji bicikl dosegao je cijenu od 300 kn. Ukupno je utrženo 2. 350 kn – rekao je Siniša Habek, policijski službenik koji je vodio prodaju.

Neki bicikli stajali su u dvorištu čak od 2011. godine s obzirom da je prethodna prodaja obavljena 6. lipnja 2012. Tada je utrženo 5. 800 kn jer su bicikli bili u boljem stanju, a moguće da su ljudi, prije četiri godine bili u stanju ponuditi više novaca. Većina bicikala prodana je po početnoj cijeni od 50 kuna tako da nije bilo neke posebne napetosti u nadmetanju. Prodajne napetosti bilo bi da je autor ovih redaka uočio bijeli Rog koji mu je ukraden na ludbreškoj željezničkoj stanici no tog bicikla nije bilo. Bicikl je inače bio u super stanju pa mu je vjerojatno 'pošteni kradljivac' promijenio boju u nešto tamniju i još ga uvijek upotrebljava.

Po najnižoj cijeni čak devet bicikala kupila je Razvojna udruga Ludbreg, a bilo je tu ljudi čak iz Sračinca koji se u slobodno vrijeme bave uređivanjem bicikala.

Na kraju recimo da policajci imaju velikih problema s 11 bicikala koji nisu prodani. Naime, početnu cijenu ne smiju spustiti i daj Bože bicikle nekome pokloniti. (dv)

Marijanski zavjet za domovinu Početkom srpnja našim krajem prolazila je ruta 2. zavjetnog hodočašća pod nazivom 'Marijanski zavjet za domovinu'. 1700 km dugo hodočašće od Osijeka do Dubrovnika ima za cilj pokrenuti branitelje, mlade i sve ostale vjernike na molitvu, poniznost i širenje pozitive.

-Hodočašće je počelo 12. lipnja u Osijeku i do sada se uključilo preko 200 hodočasnika, a očekujemo da će ih ukupno biti preko 1000. Većina njih priključuje se na jedan ili dva dana, a neki branitelji višekratno po 5 do 7 dana. Hodočašće će završiti 25. kolovoza u Dubrovniku – rekao je Krešimir Čeko, dopredsjednik bratovštine Marijanski zavjet.

Projekt se pokazao zahtjevnim jer, iako je naša domovina mala, marijanskih svetišta, manjih i većih, je mnogo. Zato je za sljedeću godinu u planu osmišljavanje priključnih putova kako bi se mogli uključivati hodočasnici iz gradova i mjesta koja nisu na glavnoj ruti.

-Dnevne rute iznose između 20 i 30 km i nekima se teško odlučiti na sudjelovanje.

No usprkos tome mnogi su se odrekli komfora i po ljetnoj žegi savladali dio rute. Ja sam branitelj iz Zagreba, a priključio sam se u Križevcima gdje smo obišli obje crkve i rimokatoličku i grkokatoličku. Od Reke preko Rasinje nas 15-ero hodočasnika došlo je i do Ludbrega. Ovdje smo srdačno primljeni za što su zaslužni velečasni Silvio Košćak i gospođa Mirjana Matijašić – rekao je Ivan Majić.

Hodočasnici su u Ludbregu počašćeni hranom i pićem koje je osigurao Grad, a Župni ured noćenje u Pastoralnom centru. Sljedećeg dana pridružila im se nekolicina Ludbrežana na novoj dionici prema Varaždinu gdje ih je dočekao monsinjor Mrzljak.

Hodočašće donosi nova prijateljstva, osjećaj zajedništva i nadu u bolja vremena.

Mora se naglasiti velikodušnost i gostoljubivost običnih ljudi koji žele pomoći i ugostiti. Mnogi se raduju dašku optimizma koje ovakav nesvakidašnji projekt donosi prolazeći kroz njihova sela i gradove. (dv)

SA SVIH STRANA

7

8

LJETO U LUDBREGU

29. srpnja 2016.

Nova manifestacija – Proštenjarska nedela Dvodnevna manifestacija pod nazivom „Proštenjarska nedela“ prvog srpanjskog vikenda po prvi put održana je u Ludbregu. Manifestacija je zamišljena bila kao oživljavanje prošlosti uz nastup kulturno-umjetničkih društava, tamburaških sekcija, prikaz starih zanata i sl.

- Mi se nazivamo čuvaricama baštine ludbreškog kraja tako da se uvijek rado uključimo u ovakva događanja. Ovakvi događaji dobar su način da podsjetimo mlađe generacije na nekadašnji način života. - rekla je Franciska Schubert, predsjednica Udruge Žene iz Centra svijeta.

Sam datum održavanja izabran je kako bi se obilježio blagdan Krvi Isusove (1. srpnja) i blagdan svetog Tome Apostola (3. srpnja).

– Euharistijsko proštenište Predragocjene krvi Isusove u Ludbregu jedino je ove vrste u Hrvatskoj te jedno od rijetkih u svijetu koje je svojim pismenim dokumentom osnovao sam Papa. Bio je to poticaj da se pobožnost prema sakramentu euharistije u ovom kraju dodatno osnaži.

Cilj manifestacije je očuvanje izvorne i tradicijske baštine, bilo da je materijalna ili nematerijalna pa je u sklopu programa u subotu održan folklorni program KUD-a „Anka Ošpuh“ i gostiju, točnije nastupili su KUD “Seljačka sloga” Donja Dubrava, KUD “Donji Vidovec” Donji Vidovec i KUD “Tomislav” Sveti Ivan Žabno, a u pauzama program je izveo i dramski glumac Zoran Kelava. Prije početka plesnog programa, izvođači su u ludbreškoj župnoj crkvi primili blagoslov, a vlč. Silvio Košćak pozvao ih je na zajedničku molitvu kako bi ovaj projekt zaživio u punom smislu i postao tradicionalan.

Koncert tamburaškog sastava „Kraljevi“ bio je završni dio subotnjeg programa.

Dan kasnije, u nedjelju 3. srpnja na Trgu Svetog Trojstva služena je sveta misa. Posebna zanimljivost bila je dolazak župljana u narodnim nošnjama na kočijama.

U poslijepodnevnom djeluju programa održani su Dječji folklorni susreti u Centru svijeta. Sudjelovali su KUD “Beletinec” Beletinec, KUD “Seljačka sloga” Donja Dubrava, Udruga “Ludbreško sunce”, KUD Općine Cestica, Cestica, KUD “Anka Ošpuh”, Ludbreg, KUD “Zavičaj” Sračinec, KUD “Toplice”, Varaždinske Toplice i Dječji vrtić “Smjehuljica” Ludbreg. Mnoštvo djece tako se okupilo u Ludbregu, gradu koji je na putu da postane Grad – prijatelj djece. Prema viđenome, sasvim opravdano.

Tijekom dvodnevne manifestacije održani su i Dani zadruge koja je predstavila proizvode ludbreškog kraja. Udruga „Žene iz Centra svijeta“ izvela je scenski prikaz nekadašnjih običaja, a “proradila” je i nekadašnja kovačnica.

Usprkos datumu na koji su u bližoj okolici održani brojni programu, Ludbreg može biti zadovoljan brojem posjetitelja. Naravno, prostora za nadogradnju ima, a već se razmišlja da iduće godine program bude održan vikend ranije, odnosno posljednjeg lipanjskog vikenda.

Organizatori programa bili su Grad Ludbreg i Turistička zajednica Grada Ludbrega u suradnji s Župom Presvetog Trojstva Ludbreg i Varaždinskom biskupijom.

Zanimanje 'kovač' 'Već tri dana jašem ja z Varaždina, otpala je mome konju potkova.' Ovi stihovi tradicijske pjesme iz našeg kraja sugeriraju da je u dobra stara vremena zanimanje 'kovač' bilo veoma potrebno. Zato smo posjetili jednog od rijetkih živućih kovača koji su se obrazovali za to nekad izuzetno cijenjeno zanimanje.

Pronašli smo ga u liku Zvonimira Grabarića u Sigecu. Kad smo stigli, uljudno nas je dočekao u točno dogovoreno vrijeme i odmah nas odveo u kovačnicu.

-Moj otac Ivan je bio zvučeni kovač u Velikom Bukovcu u ondašnjoj poljoprivrednoj zadrugi. Kovačnicu je imao od 1959., a ja sam mu pomagao od 5. razreda osnovne škole. Sjećam se da sam prvo usitnjavao ugljen i koks te gazio mijeh kojim se raspirivala vatra u peći. Tu smo zagrijavali komade željeza do usijanja i zatim ih međusobno spajali čekićem na kovačkom nakovnju tzv. hampusu. Kada se željezo ohladilo bilo je spojeno čvršće nego danas kada je zavareno aparatom – rekao je Zvonimir.

Zvonimir je naslijedio oca u zvanju jer je od 1973. završio trogodišnje školovanje u MECu u Varaždinu za zanimanje kovač. Nekad je to bilo atraktivno i traženo zanimanje jer bez kovača se jednostavno nije moglo.

-Potkivali smo konje gotovo svakodnevno. Cijelo selo je vozilo naše gumenjake iako mislim da smo ih najviše napravili za Kunovec. Ljudi iz onog kraja su bili u Njemačkoj i uopće nisu pitali koliko gumenjak košta tako da je knjiga narudžbi bila puna, a na red je čekalo skoro njih 30. Stric Vinko iz Slokovca, po zanimanju kolar, je radio drvene dijelove, a mi smo kovali okov. Užarene metalne dijelove nažigali smo na drvo tako da nisu ispadali s gumenjaka. Po otpadno željezo išli smo u Maribor, a ak je nekaj sfalelo dopeljali smo z Ludbrega na motoru – pojasnio je naš sugovornik.

Unatoč silnim narudžbama Zvonimir je morao napustiti posao kod kuće u obiteljskoj kovačnici. Raonike za plugove,

motike i kose 'klepao' je tek poslije posla te izrađivao 'klonfe' za spajanje elemenata stolarskih konstrukcija.

-Porezi su bili preveliki pa sam nakon 6 godina provedenih s ocem u kovačnici bio prisiljen otići u Opremu. Tamo sam radio čak 26 godina, od 1979. do 2005. Sada već 11 godina radim kod zeta Zlatka Sove u Sigecu. Najprije sam 7 godina radio bravariju na terenu u Njemačkoj, Belgiji i Nizozemskoj, a sada radim u pogonu tu kod semafora – rekao je Zvonimir.

Naš sugovornik planira kod zeta raditi još samo do travnja sljedeće godine, a onda otići u zasluženu mirovinu. Tada će imati 62 godine starosti i 41 godinu radnoga staža. U mirovini mu zasigurno neće biti dosadno jer ima tri kćerke Irenu, Martinu i Mariju koje su udate i imaju djecu. A unuke i unuci su bakama i djedovima veselje i radost. Zato smo sigurni da će Zvonimir i njegova supruga Katica u mirovini uživati.

(D. Vađunec)

LJETO U LUDBREGU

29. srpnja 2016.

Najmlađi crtali, odrasli degustirali

Ljetni mjeseci uvijek su dobro vrijeme za organizaciju manifestacija na otvorenome.

Najmlađima je svakako jedna od najdražih crtanje na ulici, odnosno Street painting za koje se već godinama brine Likovno udruženje Ludbreg. Ove godine uz tu već tradicionalnu manifestaciju obilježen je i Međunarodni dan obitelji, događaj koji je ranije u dva navrata bio otkazan zbog lošeg vremena.

Uz osiguran pribor za crtanje i besplatne igraonice zabava za najmlađe bila je zagarantirana.

- Svašta sam nacrtala, lijepo mi je baš danas ovdje. - sramežljivo nam je rekla Ellen Marie Horvat.

I dok su djeca uživala u crtanju i igri, roditelji su degustirali indijsku, meksičku, talijansku i hranu drugih zemalja.

Za taj dio pobrinula se organizacija AIESEC Varaždin koja je u Ludbregu održala Global Village. Riječ je o manifestaciji u sklopu koje su studenti iz Meksika, Egipta, Tunisa, Italije, Poljske, Ukrajine i Italije predstavili svoje zemlje, a kako drugačije nego hranom. - Članovi AIESEC-a u Varaždinu kroz ove projekte omogućavaju stranim studentima da sudjelovanjem na volonterskoj praksi od šest tjedana dobiju nezaboravno iskustvo, poboljšaju lokalnu zajednicu i približe svoje kulture lokalnoj sredini. U Ludbregu će, osim subotnjeg predstavljanja, boraviti još je-

dan dan kada će se upoznati s turističkim zanimljivostima.

Praktikanti koji sudjeluju na projektu Discover North Croatia će pisanjem blogova, izradom videa i slika raditi na promociji sjeverne Hrvatske, prikazujući našu kulturnu baštinu, tradiciju, festivale, događaje i zanimljivosti. - objasnila je Deana Kovač iz organizacije AIESEC Varaždin Partneri koji sudjeluju u projektu jesu Grad Ludbreg koji je ujedno i premium partner projekta, Prelog kao silver partner, Međimurska i Varaždinska županija, Autoškola Prilok koja je omogućila praktikantima prijevoz za vrijeme projekta, Pansion Mamica Pušćine koja je osigurala praktikantima prikaz tradicionalnih jela, Hotel Park je također osigurao smještaj i obrok, Hotel Turist koji je omogućio samo otvaranje projekta i podržao projekt.

Promicanjem internacionalnosti i upoznavanjem drugih kultura AIESEC pokušava kod ljudi pobuditi svijest da ljudi iz najudaljenijih krajeva svijeta dijele više sličnosti nego razlika, čime se dostiže vizija AIESEC-a – mir i ispunjenje ljudskog potencijala.

Projekt Discover se provodi i u ostalim lokalnim odborima u Hrvatskoj (Osijek, Pula, Rijeka, Split, Zagreb), a u sjevernoj Hrvatskoj drugi po redu projekt Discover očekuje se iduće ljeto.

Dva Mjeseca u Ludbregu

Foto: A. Horvat

Festival Idemo otok kojeg svake godine organizira ludbreška udruga "Lumen" ove je godine koncepcijski izmijenjen te je postao street art festival. Najvidljiviji dio promijenjenog programa je svakako oslikavanje zidova i ulica u Ludbregu. Tako je zahvaljujući volonterima udruge novo ruho dobila Školska ulica dok je na fasadi obiteljske kuće Drahnik mural Mjeseca kojeg potpisuje akademski slikar Martin Hrastić iz Sigeca Ludbreškog. U kratkom vremenu mural Mjeseca postao je prava zanimljivost, mogli bismo reći još jedna turistička atrakcija. Sa željom promicanja kulture i umjetnosti ovogodišnji program bio je orijentiran na više lokacija u samom Ludbregu, kao i raznovrsne aspekte kulture i umjetnosti. U toj želji "Lumen" je svakako uspio.

9

10

VINOGRAD

29. srpnja 2016.

Kod Zvonka Kirića na Ludbreškoj vinskoj cesti na Sigečaku

PET ZLATNIH VINA VINOGRADARSKOG IZUMITELJA Ludbreški kraj ima opravdane razloge da se ponosi odličnim vinima. Također i sve većim brojem vrlo uspješnih vinogradara. Jedan od njih je svakako i Zvonko Kirić iz Sigeca.

Poznato je da u njegovoj Vinskoj kući Kirić na Ludbreškoj vinskoj cesti na Sigečaku već odavno možete uživati u vrhunskim vinima. No, s berbom 2015. njemu je uspjelo proizvesti sva 'zlatna vina'. S pet sorata koje uzgaja na Sigečaku osvojio je na različitim izložbama sedam zlatnih medalja za svih pet vina.

–Za svih pet sorata bio sam na izložbama od prosinca do lipnja, od naše 'Trsekove' izložbe za Vincekovo, preko Nadina i drugih do nedavne izložbe vina Varaždinske županije. Znači uvijek su bili drugi ocjenjivačienolozi, pa su ocjene objektivne na što sam ponosan. Imam graševinu, pinot bijeli, moslavac, chardonnay i muškat žuti.

Moram priznati da sam možda malo i sam iznenađen što su sve sorte tako dobro ispale. Primjerice, moslavac je škakljiva sorta,

Zvonkov izum - mobilni stolček

Tabla s evidencijom prskanja

osjetljiva i lako se kvari, pa ga ima sve manje jer ga ljudi nerado sade. Najviše ocjene dobio sam za pinot bijeli – kaže nam Zvonko u svom prekrasnom objektu na Sigečaku usred Ludbreškog vinogorja.

To što je lanjska berba bila izuzetno povoljna ne znači da će vinogradar dobiti dobro vino, ali je činjenica da se ovaj dio Hrvatske mora pohvaliti znanjem svojih vinogradara.

-Jako je puno odličnih vina, na izložbi u Varaždinu zaista je iznimna kvaliteta i konkurencija vinogradara iz naše Podravine, Hrvatskog zagorja, Međimurja, ali i drugih krajeva Hrvatske.

Ljudi znaju posao, svi smo puno naučili i samo napredujemo.

Danas svi rade fina i pitka vina krasnog okusa, pa što se tiče kvalitete vina sada su u pitanju tek nijanse. Dakle, otprilike od Vincekova u siječnju, podrumarstvo je temelj za kvalitetu.

U tom razdoblju ja sam svakodnevno u goricama. Jer najvažnija je stroga kontrola smjera dozrijevanja vina. Svi imamo

svoj način rada, svoje postupke kako radimo u podrumu, možda neke male ili veće tajne. Meni je osnovni cilj da moja vina zadrže svježinu - kaže Zvonko.

Na zidu u njegovom podrumu je uokvireno uvjerenje o završenoj edukaciji za vinara u Svetom Ivanu Zelini još prije 10 godina. Nije to jedino što će vas učiniti uspješnim vinogradarom.

-Tu su i vlastita iskustva rada u nasadu i podrumu koja se skupljaju godinama, sudjelovanja na izložbama gdje se uvijek čuje dobar savjet enologa, izleti s udrugom 'Trsek' drugim vinogradarskim krajevima i izložbama vina gdje se uvijek vidi i čuje nešto novo. Pored toga, i sa suprugom Sonjom često posjećujem najpoznatije izložbe i degustacije vina u Hrvatskoj, od Istre do Iloka. Važno mi je zapamtiti okuse i mirise vina iz tih krajeva. Jako su korisni ti posjeti drugim izložbama, degustacijama. Ponekad i djeca idu s nama.Zvonko je u obiteljskom vinogradu na Sigečaku počeo najprije raditi kao očev pomoćnik.

Brigu o vinogradu preuzeo je prije 15-ak godina i od tada je intenzivni vinogradar. Pored toga, posebno se angažirao na formiranju Ludbreške viske ceste, a zasigurno je i najzaslužniji što je vinogorje dobilo veliki kip sv. Vinka s vidikovcem. Prije pet godina kupio je susjedni posjed uz obiteljski vinograd, pa danas u jednom komadu ima 4.000 trsova. Takav nasad iziskuje puno rada.

–Onaj tko ne voli raditi u vinogradu bolje mu je da se toga ostavi. Ja stvarno volim raditi 'gore', pomažu i članovi obitelji, a kad je najviše posla u sezoni onda priskoče u pomoć i prijatelji. Vodim brigu o podrumu i moje je da vino bude kvalitetno, a volim i da nasad lijepo izgleda. Trudim se i inzistiram da sve bude 'oku ugodno', kod obrezivanja, optrgavanja, uvijek gledam da trsovi izgledaju 'kak vojska u stroju', a trsove formiram i za godinu dana unaprijed.

Baš zbog izgleda nasada predstavnici tvrtke 'Bayer' koja proizvodi zaštitna sredstva, odabrali su moj vinograd kao ogledni primjer za zaštitu vinove loze.

Pet sorti - pet zlata Oni u nasadu kontroliraju učinak zaštitnih sredstava, dopelaju i druge vinogradare, imaju prezentaciju, niti ne znam kad dođu gore. Koristim njihova sredstva, a oni propisuju broj i količinu prskanja. Predviđeno je osam prskanja. Tu su postavili tablu za evidenciju prskanja u koju upisujem datume prskanja.Zvonko se u radu koristi suvremenom mehanizacijom jer ipak 4.000 trsova nije malo. Širina u starom nasadu je 1,40 m, a u novom 1,80 m, pa vinogradarski traktor koristi za više poslova. Tu je i suvremena preša od 800 litara i niz druge opreme. Tu smo zapazili dva neobična i nepoznata pomagala. I otkrili da je Zvonko 'vinogradarski izumitelj.

-Ovo je, nazovimo ga, 'mobilni stolček'. Ima četiri kotača s gumama i sjedištem. Ja sam napravio nacrt, crtao konstrukciju, a Marijan Šoš je to složio. Pogledaj kak je lako plijeviti i otrgavati trsje, ne treba čučati ni stajati, pa ti poslovi više nisu fizički naporni, a ne trpe leđa i zglobovi, puno je lakše. 'Stolček' je lako pomicati jer vinograd nije jako strm. Na 'stolček' još mislim montirati kutiju za alat tak da je sve pri

ruci u trsju. Drugi izum je što sam na vinogradarski traktor dodao četiri noža za košnju od čega dva pomična noža. Puno sam crtao kak' bi konstrukcija trebala izgledati i napravil nacrt za konačno rješenje.

Konstrukciju je montirao moj znanac iz Slavonskog Broda.

U čemu je stvar? Srednji noževi kose između redova, a dva pomična noža kose travu i korov između dva susjedna trsa, istovremeno u dva reda.

Više nema kopanja i okopavanja posebno između trsova što je velika ušteda na vremenu, a ne treba ni korov špricati, pa potrošim manje za zaštitna sredstva. Ti moji izumi možda izgledaju poput igrački, ali jako su korisni i veliko olakšanje u radu.Pogled na Zvonkov nasad daje naslutiti opet odličnu berbu, naravno i vrhunska vina.

–Trsje odlično izgleda i zdravo je. Trsovi su jako rodni, a neki i previše, tak da bude možda trebala 'zelena berba' što znači odstraniti višak grozdova ako je trs preopterećen jer biljka više može hraniti sve grozdove i nema učinka.

Sad treba samo sunca i da bude toplo, a kiše baš ne treba previše. Samo da ne bude tuče...

Zvonko je sam osmislio i posebnu kosilicu

NAŠIM KRAJEM

29. srpnja 2016.

11

DVD SIGETEC SLAVI 80. ROĐENDAN 14. KOLOVOZA Ljetni mjeseci u pravilu su kod nas u znaku lijepih i korisnih ljetnih druženja vatrogasaca s područja Grada Ludbrega i šireg ludbreškog kraja kroz prigodna natjecanja, ali i u znaku obilježavanja vrijednih obljetnica naših dobrovoljnih društava, za podsjećanje na dugu tradiciju vatrogastva po čemu je naš kraj poznat u cijeloj Hrvatskoj.

Tako je pred nama proslava 80. rođendana DVD-a Sigetec.

Program vrijednog jubileja počinje u subotu 13. kolovoza u 20 sati bakljadom ulicama Sigeca, nastaviti će se rano ujutro 14. kolovoza budnicom kroz Sigetec, a potom u 10 sati slijedi kod društvenog doma postrojavanje vatrogasnih postrojbi. U 11 sati na programu je svečana sjednica društva na kojoj će se podsjetiti na rad DVD-a Sigetec osnovanog 1936. godine, zatim će se uručiti odličja i priznanja zaslužnima, a nastaviti druženjem slavljenika i njihovih gostiju na zajedničkom ručku.

Prigodom proslave biti će izvršena i primopredaja novijeg kombi-vozila DVD-u Sigetec, kupljenog prilozima mještana Sigeca, MO Sigetec, poduzetnika ludbreške regije i mnogih drugih donatora.

Svečanost proslave 80. jubileja

DVD-a Sigetec bit će održana pod pokroviteljstvom Zlatka Sove, vlasnika poduzeća 'Strojobravarski obrt Cjevovod ZS' i jednog od direktora tvrtki 'Inoxmont-VS' i 'Iovia-tours'.

Vatrogasna ljetna natjecanja vrlo su korisna za članove društava jer odrasli vatrogasci tu pokazuju svoje znanje, brzinu i spretnost u rukovanju vatrogasnom opremom kroz suhe vježbe, a najmlađi u vježbanju s brentačama.

Kako bi se u miru pripremalo za organizaciju skore proslave, DVD Sigetec je odmah početkom srpnja bio domaćin natjecanja vatrogasaca koja tijekom ljeta organiziraju dobrovoljna društva s područja Grada Ludbrega na kojem je bilo čak 29 ekipa u četiri kategorije što je dosad bio najmasovniji odaziv na natjecanje u Sigecu.

Uz ova uobičajena ljetna natjecanja kojima su domaćini mjesna društva, u Malom Bukovcu održano je i regionalno natjecanje vatrogasnih zajednica iz svih pet jedinica lokalne samouprave ludbreške regije na kojem su ekipe DVDa s područja Grada ostvarile vrlo lijep uspjeh. Tako je DVD Ludbreg ponovno postao ukupni pobjednik natjecanja za seniorske kategorije. Naime, seniorska ekipa DVD-a Ludbreg

Građani su već upoznali Željka Hajsoka i Melanie Munsch, par koji je prije nepune dvije godine doselio u Čukovec i svoje profesorske karijere u glazbi i kazalištu zamijenili su ljubavi prema cirkuskim vještinama. Kod njih uvijek ima nešto novo, neobično, kreativno.

Tako je Željko došao na ideju da žetvu na polju raži iza dvorišta površine oko pola rali, napravi na stari, ručni način. Ali, žetva se neplanirano odužila.

–Htio sam da se sve radi ručno kao nekad, da okupim mlade i starije i da zajedno rade, to je bila poanta svega. No, nisam našao kosce, ljude koji znaju kositi žito ili barem one koji bi imali vremena za to. Prvog dana došlo je 10-ak volontera koje je okupila Sandra iz udruge 'Lumen', pa moja majka, sestra i sestrin suprug. Blago rečeno, bez starijih koji znaju kak' se to radi, mi smo improvizirali. Kosilo se traktorskom kosom, žito se odlagalo u stranu, napravili smo 20-ak stavica, a ostalo je još puno za košnju. Ljudi su se naradili, a još je bio toplinski udar, pa su izgorjeli na suncu – kaže Željko.

Njegova majka Ljubica konstatirala je da je takva žetva kruh s 12 kora, čudila se na koje ideje dolazi njen sin, ali i da se trudi, pa su došli pomoći. Mladima nije bilo tako teško.

–Gore je pobirati krumpir.

Još nikad nisam bila u žetvi.

Bilo bi bolje da nam je netko pokazal kaj točno treba raditi sa žitom – rekla je mlada Ludbrežanka Nikolina.

Nakon uvodnog dana naš samouki ratar krenuo je u akciju da nastavak bude 'kak spada'.

Nikola Makar donio mu je ručnu kosu s lukom baš za košnju žita, pa je Željko prionuo košnji kako ga nekad poučio djed Mato. Onda su stigle one, petočlana ženska ekipa koja zna sve o nekadašnjim žetvenim radovima. Marija Posavec iz Radeljeva, Štefica Balažinec i Anica Posavec iz Križovljana, Dragica Rakitić iz Hrastovskoga i Marija Vucković iz Kućana odazvale su se kada su čule da treba pomoći. Zajedno rade 'kaj god treba', a sada su se prisjetile kako je to u žetvi bilo nekad.

–Tak se delalo do kraja 70-ih, dok smo neke još bile puce. Sad smo se malo vrnule u mladost.

Ludbrežani-točni, brzi i spretni bila je najbolja u muškoj A-kategoriji. Kod seniorki A-kategorije najbolje su bile tri ekipe s područja Grada jer su pobijedile članice DVD-a Bolfan ispred ekipa DVD-a Ludbreg i DVD-a Hrastovsko. DVD Ludbreg ponio je i pobjednički pehar u kategoriji ženske mladeži, a u najbrojnijoj konkurenciji ekipa dječaka od 6 do 12 godi-

na odlično drugo mjesto zauzeli su dječaci iz Hrastovskoga.

Za sveukupno prvo mjesto u seniorskim kategorijama DVD Ludbreg je primio prijelazni pehar pokrovitelja natjecanja Vatrogasne zajednice Varaždinske županije.

Po tri prvoplasirane ekipe u svakoj kategoriji izborile su pravo sudjelovanja na županij-

skom vatrogasnom natjecanju iduće godine.

Domaćini regionalnog natjecanja vatrogasaca ludbreškog kraja bili su Vatrogasna zajednica općine Mali Bukovec i DVD Mali Bukovec, a sudjelovala je 41 ekipa s oko 500 natjecatelja, najviše s područja Grada Ludbrega i Općine Sveti Đurđ.

ŽETVA RAŽI NA POMALO STARINSKI NAČIN U žetvu se išlo u 3 ujutro, obično su dva kosca ručno kosila, dva težaka nabirala žito, a jedan vezal u snope. Ako je bilo dosta težaka odmah su se slagale stavice ili smo to svi skupa napravili na kraju. Žito je ostajalo na polju tjedan dana da se suši.

Na obična kola slagal se voz i žito vozilo doma. Pomagali smo jedni drugima, išlo se od polja do polja. Osim kosci, kosile smo i mi sa srpima, a to sitno se pozubačilo jer se sve s polja vozilo doma. U doba vršalica ili mašina kak smo ih zvali, obično su ih postavili na početku sela, čekalo se na red da 'zmašiniju' vaše, a mašine su išle doma k onima koji su imali puno žita – kažu redom sve udovice izuzev najstarije Marije (78) koju u Radeljevu čeka Ivan (80) i sam kosac. Ona je obećala Željku da će mu ujesen ručno zasijati polje s raži i žito bude kvalitetnije.

Vedre ženice raspričale su se o prošlim vremenima.

-U stavice s hrži (raži) obično ide 15-ak snopova da se bolje suši. Kad se posušilo, hrž smo stepali, tresli smo snope nad lagvom oko kojega su bile ponjave, ak je trebalo i tukli z botom.

USPJEŠNI AEROMODELARI

U organizaciji aerokluba ”Rudolf Fizir ” u Ludbregu je prvog vikenda u srpnju održan 14. F3K Fizir open, natjecanje aeromodelara u F3K kategoriji.

Sudjelovao je 31 natjecatelj iz Austrije, Češke, Izraela, Njemačke, Poljske, Rumunjske, Slovenije, Švicarske i Hrvatske.

Ludbreški aeromodelari

imali su šestoricu natjecatelja od kojih su se dvojica popela na pobjedničko postolje.

Posebno veseli činjenica da je treće mjesto u juniorskoj kategoriji osvojio perspektivan Viktor Copan kojemu je to ujedno bilo i prvo natjecanje u F3K kategoriji za koje su ga vrijedno pripremali mentori Filip

Geci te Miljenko i Nikola Frančić.

U seniorskoj kategoriji natjecali su se Ivica Belović koji je bio 24-ti, Gregor Janžek bio je 20-ti, Filip Geci zauzeo je 19-to mjesto, Miljenko Frančić bio je 14-ti, te Nikola Frančić koji je natjecanje završio na drugom mjestu.

Željko Hajsok - inicijator zanimljive manifestacije Hrž se nosila u mlin za brašno od kojega se delal zmesni kruh. Žita je prije bilo puno jer je trebal za ljudsku i stočnu hranu - žito za kruh, a slama za krov – kažu žene.

I domaćin Željko planira slamom pokriti stari štagalj kojeg je preuredio u dvoranu za treninge i vježbanje nastupa. Težaci iz žetve koji žele dobit će raž da mogu raditi kruh, a Željko će

zadržati nešto raži za novu sjetvu. I na kraju kaže: -Eh, da sam prije našao ove žene koje sve znaju o tome, žetva bi završila prvoga dana kad smo počeli jer bi organizirale posao i poučile mlade. I ja sam puno naučio, došao do spoznaje kako je ljudima vrijeme bilo važno da pospreme plodove s polja. A ovaj miris žita i dodir snopova raži, zaista sam doživio kao nešto posebno.-

12

KULTURA

29. srpnja 2016.

MLADEN KERSTNER – PISAC I OTAC

"Najteže je pisati o onim najbližima. Ali možda i najlakše.

Njih najbolje poznajete, pa je o njima i najlakše misliti i pisati. Istodobno, pisati je o njima i najteže: što napisati o ocu kojeg većina percipira kao pisca Gruntovčana, a oni bližnji kao tatu, supruga, brata, vujču, pa i dedu..." - zabilježio je tako Mladen Kerstner mlađi u brošuri koja je predstavljena na ovogodišnjoj trodnevnoj manifestaciji Kajkavski dani u Ludbregu – Kešnerijada 2016. Rođeni Ludbrežanin, hrvatski novinar, pisac i režiser pisao je pjesme, pripovijetke, drame za radio, kazalište.

Bio je član Društva hrvatskih književnika. U svojim djelima na poseban humoristički način tematizira rodni kraj (ludbreška Podravina), problematizira težak život ljudi ruralnog kajkavskog mentaliteta. Najveće domete postigao je u svoja dva djela, od kojih su nastale popularne televizijske serije, Gruntovčani i Mejaši.

U njima je kreirao nezaboravne likove Dudeka, Regice, Cinobera, Presvetlog i dr. Mladen Kerstner rođen je u Ludbregu 8. srpnja 1928. godine, a umro u Zagrebu 9. studenoga 1991. godine. No za Zvonka, Ivana i Mladena on je prvenstveno bio otac. - Pisac Gruntovčana bio je nama, ipak, samo tata koji nas je volio najviše na svijetu. Naravno, i mi njega.

Stranice koje je ispisao, ali i ljubav koju nam je pružio, njegov su najveći spomenik. - zabilježio je Mladen Kerstner mlađi.

Večer prisjećanja na velikog Ludbrežanina organizirala je Gradska knjižnica i čitaonica "Mladen Kerstner", a uz autora gosti promocije bili su Janja Ljubojević, Vera Vidović, Smiljka Bencet, Stanka Mustapić, Nikica Novosel dok je ulogu promotora imala Sunčica Križan-Kadi.

Predstavljanje brošure održano je u svečanoj dvorani dvorca Batthyany, a punu podršku u osmišljavanju programa svake godine daje i obitelj Mladen Kerstnera koja je i ove godine s radošću pratila program, osobito supruga Mira i sinovi Ivan, Mladen i Zvonko.

Predstavu su izveli članovi glumačke družine koja djeluje u sklopu ludbreške knjižnice. Dosad su djelovali bez imena no i to se promijenilo, nosit će naziv "Kešneri" kako su obitelj Kerstner oduvijek zvali Ludbrežani, a za kuma glumačke družine odabran je Mladen Kerstner mlađi.

Upravo je mlade glumce pohvalila glumica Smiljka Bencet koja je utjelovila Regicu u popularnim Gruntovčanima, jer kako je istakla, zahvaljujući njima likovi iz Gruntovčana i dalje žive.

- Do tog doba, prije nego sam počela igrati Regicu, imala sam puno dramskih uspješnih nastupa i glumačkih, stručnih nagrada. No, nisam bila toliko istaknuta kao glumica, osim Regice.

U jednom periodu osjećala sam se povrijeđenom, jer svi su me znali kao Regicu, a nitko me nije pamtio kao primjerice Gloriju

Marinkovićevu. Nisam shvatila da je zapravo to bila velika prednost, činjenica da sam zaigrala Regicu, jer se ona meni na neki način podvukla pod kožu i ja sam nju živjela, a toga u početku nisam bila ni svjesna. Sad kad već maltene popevam s anđelim shvaćam kako su ti Gruntovčani velika stvar, velika blagodat za narod jer to su toliko životne uloge da i sad nakon više od 40 godina ljudi još žive te likove. I ovdje u Knjižnici preko djece ti likovi dalje žive. - zaključila je Smiljka Bencet, koja je odigrala ulogu prve emancipirane seoske žene kako je spomenuto na predstavljanju brošure. Ovogodišnja Kešnerijada trajala je čak tri dana. Uz predstavljanje brošure održana je manifestacija dječjeg kajkavskog stvaralaštva u kojoj su sudjelovali polaznici Dječjeg vrtića Smjehuljica, učenici Osnovne škole Ludbreg te učenici Srednje škole Ludbreg dok je cijeli program započeo izložbom skulptura.

Bit će zauvijek zapisano da je prva 'Kešnerijada' otvorena izložbom skulptura likova iz 'Gruntovčana'. U izložbenom prostoru dvorca Batthyany poklonici umjetnosti i poštovaoci Kerstnerovih djela imali su prigode razgledati 14 skulptura dviju umjetnica, Štefanije Baranašić iz Ludbrega i Vande Bilinski, Zagrepčanke koja već više desetljeća živi u Zürichu.

Organizator manifestacije ludbreška Gradska knjižnica i čita-

IZLOŽBA "PODRAVINA I DALMACIJA ZA BAŠTINU" NIN, MUZEJ NINSKIH STARINA U atriju Muzeja ninskih starina u Ninu 6. srpnja godine otvorena je izložba postera pod naslovom "Podravina i Dalmacija za baštinu". Organizatori izložbe su Arheološki muzej u Zadru – Muzej ninskih starina u Ninu i Restauratorski centar Hrvatskog restauratorskog zavoda u Ludbregu. Izložba se održava u okviru programa ninskog ljeta i ostat će otvorena do 31. srpnja.

Na izložbi je prezentirano dvadeset postera koji riječju i fotografijama ilustriraju neke od najznačajnijih konzervatorskorestauratorskih projekata na drvenim polikromiranim i pozlaćenim oltarima 17. i 18. stoljeća iz kontinentalne Hrvatske te na povijesnom tekstilu iz muzejskih i samostanskih zbirki. Veći

dio predstavljenih umjetnina/ oltarnih cjelina evakuiran je iz ratnih područja kontinentalne Hrvatske od Slavonije do Banije 1992. godine, a Centar u Ludbregu koji je smješten u povijesnog građevini dvorca Batthyany je formiran s namjerom da se umjetnine u njemu ne samo čuvaju već prije mogućeg povrata i obnove. U realizaciji projekta Centra sudjelovali su Grad Ludbreg, Ministarstvo kulture RH, a veliku stručnu i financijsku pomoć pružili su bavarski stručnjaci.

Ovom izložbom pruža se mogućnost da se širi auditorij upozna s radom i razvojem konzervatorsko-restauratorske struke u Hrvatskoj i time naglasi važnost djelovanja Hrvatskog re-

stauratorskog zavoda i njegovih djelatnika na očuvanju hrvatske pokretne i nepokretne baštine.

Autori popratnog deplijana i postera su Aleksandar Horvat, Ljubo Gamulin i Venija Bobnjarić-Vučković.

Na otvorenju su se prisutnima obratili kustos i voditelj Muzeja ninskih starina dipl. arh. Mate Radović, ravnatelj Arheološkog muzeja u Zadru dr.sc.

Jakov Vučić i voditeljica RC u Ludbregu Venija Bobnjarić-Vučković, prof. Izložbu je u ime gradonačelnika otvorila gospođa Marijana Ramov.

Realizaciju same izložbe omogućili su Arheološki muzej u Zadru i Hrvatski restauratorski zavoda, gradovi Nin i Ludbreg.

onica početkom godine objavila je natječaj za izradu skulptura na temu Kerstnerovih likova.

–Za ovu prvu izložbu od pristiglih odabrali smo radove dviju umjetnica. Možda danas-sutra s ove i budućih izložaba odaberemo skulpture koje će krasiti naše parkove, javne prostore, postavit je možda i ispod poznate Mladenove kruške - rekla je Edita Kutnjak-Zlatar, ravnateljica Gradske knjižnice.

Naša Ludbrežanka Štefanija Baranašić svoje skulpture s izložbe darovala je Gradskoj knjižnici. Izradila ih je keramičkom olovkom na terakoti. Vanda Bilinski za materijal odabrala je kamen. Zanimljivo je da je odselila prije nego su 'Gruntovčani' premijerno prikazani, pa su radovi isključivo njezina interpretacija likova.

Vrlo biranim riječima izložbu je otvorio Dražen Ernečić, predsjednik koprivničkog ogranka

Matice Hrvatske, istakavši kako je manifestacija, u slavu stoljetnog kajkavskog jezika koji nadahnjuje umjetnike i u spomen na Mladena Kerstnera:-Mladen je bio pravi 'Lubrežan' i 'organski kajkavac' od glave do pete koji je, prema mojih saznanjima, scenarij za 'Mejaše' napisao u nepuna dva dana što znači da je on to imao u glavi čitav život i kad se dogodio 'klik' iz njega je bujala ljubav prema zavičaju, kajkavskom jeziku. Osmislio je antologijske likove, te mnogo izraza, replika, uzrečica koje puno govore o ovom kraju, među kojima je maksima Presvetlog 'Sončece ti presvetlo! koja jasno govori kako Mladen vidi zavičaj – kao sunce, srce, vjeru u život, optimizam, rad, poštenje. To oslikava svakog od 1,2 milijuna kajkavca: ljubav, poštenje, marljivost, skrbnost, ali ne škrtost, to je borba za pravicu i za obitelj – poručio je Ernečić.

Prvi hrvatski Shakespeare

Kulturna scena ove je godine u znaku obilježavanja četiristogodišnjice smrti Williama Shakespearea. Tome se pridružio i Grad Ludbreg s projektom “Prvi hrvatski Shakespeare”.

Predstavljanje knjige čiji su autori Ivan Lupić i Bojana Schubert bit će u sklopu najveće ludbreške manifestacije – Dani ludbreške Svete Nedjelje. Tim povodom ovih je dana Ludbreg posjetio Ian Cliff, veleposlanik Velike Britanije u RH. – Ludbreg je rodno mjesto Mladena Kerstnera koji je promovirao kajkavski jezik za koji je pokazao da je jezik pametnih i dobrih ljudi. Ne čudi stoga što je i prvi prijevod Shakesperea u Hrvatskoj bio upravo na kajkavskom jeziku za čije bogatstvo se često pitamo ima li mu kraja? Drago mi je što ćemo ovim projektom još jedanput se pokazati i kao grad koji drži do kulture, a dodatno ćemo obogatiti i našu najveću manifestaciju. – kazao je Dubravko Bilić, ludbreški gradonačelnik.

Veleposlanik Velike Britanije pokazao je oduševljenje cijelim projektom, a s užitkom je razgledao i Ludbreg.

– Ovo je krasan mali grad koji cijeni svoju baštinu, a poštuje i tuđu. Drago mi je što se i Ludbreg odlučio uključiti projektom u obilježavanje godišnjice smrti Williama Shakespearea i dati svoj doprinos cijeloj priči. – pojasnio je Ian Cliff.

Cilj projekta je objava knjige povodom 400. obljetnice smrti Williama Shakespearea (1564.–1616.) u suradnji s British Councilom, koja će sadržavati prvi prijevod ikojega Shakespearova djela na hrvatski jezik. Riječ je o ulomku iz Romea i Julije napisanome na kajkavskome književnom jeziku, prevoditelja Ivana Krizmanića (1766.–1852.), naslova Flundra senje zrokujuča, iz 1836. godine.

KULTURA

29. srpnja 2016.

KROZ KUD PROŠLO PREKO 1000 ČLANOVA

U srpnju 1976. godine Ludbreg je dobio kulturno umjetničko društvo. Društvo su osnovale 22 žene, kao reakciju na nedostatak takvog društva u Ludbregu.

Od tog vremena prošlo je 40 godina, a sjećanja prve predsjednice još su i danas potpuno svježa.

- Kao društvo službeno smo počeli djelovati tog srpnja, iako su naša druženja započela ranije. Kako sam obavljala dužnost predsjednice Općinske konferencije za društveni položaj žena i porodice skrenuta mi je pozornost da bi mogla udružiti ludbreške žene u jedno društvo.

Pozivala sam žene iz Varteksa, Grafičara, Peka, škole i vrtića te drugih firmi da se udružimo u jedno društvo i tako je sve to krenulo. - priča nam Biserka kojoj to nije bio prvi voditeljski zadatak. Pretpostavljamo da je tome tako zbog entuzijazma, kojeg je puna i danas.

- To je jednostavno nešto s čime se rodite, nemoguće je kupiti entuzijazam i dobru volju.

- prisjeća se Biserka Pokos koja je uspješno završila i tečaj za koreografa.

Sam početak nije bio lak jer nedostajalo je prostora za probu.

- Okupljale smo se kod mene doma. Skuhala bih kavu, a žene su donijele kolače. Još se sad sjećam Ružice Špikić kak je dolazila s harmonikom na probe. Bila su to zapravo lijepa druženja kakvih, barem mi se čini, danas više nema. - kaže Biserka. Poduzetna kakva je, s vremenom, je osigurala i prostor, a nije joj bio problem ni otići u Legrad ili po selima po stvari potrebne za izradu nošnje. -Nemoguće je sjediti kod kuće i očekivati da će se posao sam napraviti. - napominje Biserka.

U Peku su joj izradili crvene čizmice koje su još i danas u funkciji, a kako je radila u Varteksu tamo je po povoljnijoj cijeni nabavila plisirane suknje za podravsku nošnju.

Biserka Pokos

- Sve sam to iz matrice plisirala. Imali smo parnu prešu i uspješno to izradili. Uz pomoć drugih osnivačica zašile smo fertune. Poblem je bilo zašiti plećka. Našle smo jednog i danima proučavale kako ga izraditi. Uspjela sam izraditi šablonu prema kojoj sam dalje ih šivala.

Pomogle su mi i tu moje puce. prisjeća se Biserka.

Vrlo brzo društvo je krenulo s cjelovečernjim programima, pa i nastupima izvan granica.

Kad su uvidjeli da se radi o kvalitetnom i ozbiljnom društvu, pridružili su im se i muški članovi. -Cjelovečernji programi započeli su kad smo oformili i druge skupine uz plesnu. Pridružio nam se i Razvitak, a s njime i Mirjana Bošnjak koja je puno pomogla u svemu i radila na razvoju KUD-a. Osnovali smo čak i pjevački zbor koji je djelovao pod vodstvom Ivana Bonteka, dok nam je prvi koreograf folklorne sekcije bio Stjepan Behin. - kaže Biserka. Plesala bi ona još i danas, a u glavi su joj i nakon tolikih godina koreografije. Ponosna je na društvo koje je postavila na noge.

- Težak je bio početak, ali kad vidim sve te članove i uspjehe koje naše kulturno-umjetničko društvo i danas postiže, osjećaj je divan. Mogu reći da je to zahvaljujući hrabrosti i ustrajnosti 22 žene koje su osnovale društvo. I ako bi trebalo sve bih ponovila. Naš KUD i danas rado pratim, vodstvo me redovito obavještava o programima, zvali su me čak da s njima putujem i u Francusku, no zbog posla sam morala odbiti. Drago mi je što su plesali i moji unuci, objasnili su mi da slijede svoju baku. - prisjeća se Biserka dok s nostalgijom lista stare članke i zapise sa skupština. Druženja više nema, ali zato su ostala brojna lijepa sjećanja.

Dječje folklorne skupine prioritet Važnu obljetnicu KUD "Anka Ošpuh" obilježio je godišnjom skupštinom na kojoj su zahvalili zaslužnim članovima uz priznanja Hrvatskog sabora kulture, a nije izostalo ni plesa.

Svojim sugrađanima priredili su program na Trgu Svetog Trojstva, a sve pod voditeljskom palicom aktualnog predsjednika Aleksandra Horvata. Na 40 godina postojanja podsjetili su i izložbom fotografija.

- Prva predsjednica društva bila je Biserka Pokos, a društvo je godinu dana nakon osnivanja oformilo i tamburaški

sastav koji je pratio folklor. Iz tadašnjeg poduzeća "Razvitak" pridružuje se dramsko-recitatorska i ritmička sekcija koje je vodila Mirjana Bošnjak, kasnije dugogodišnja članica i predsjednica u više mandata, i tu su udareni temelji društva kakvo je ono danas. Naime za razliku od brojnih KUD-ova diljem Hrvatske koji imaju uglavnom folklor, naše je društvo od samog početka bilo multidisciplinarno njegujući osim folklora i druge oblike kulturnog amaterizma.

Tako je uz navedene sekcije, svojedobno u društvu djelovao i ženski pjevački zbor. Danas društvo ima oko 170 članova od toga oko 120 djece koji su raspoređeni u 5 grupa modernog plesa, i dvije dječje grupe folklora. Osim njih tu je i veliki folklorni ansambl, tamburaški sastav "Pajdaši", Ženska vokalna skupina "Pajdašice", a započeli smo i s formiranjem etno-sekcije. Od ranijih sekcija jedino nam nedostaje dramsko-recitatorska, ali nadamo se da ćemo i to jednog dana vratiti nakon višegodišnjih najava.- kaže Aleksandar Horvat.

U 40 godina rada društva prošlo je preko 1000 članova i izmijenilo se više generacija.

-Imamo jako puno parova, mislim da oko dvadesetak, koji su proizašli iz KUD-a i koji su kasnije osnovali svoje obitelji.

Neki više nisu aktivni, a neki jesu, ili su njihova djeca postali članovi društva. Zanimljivo je da iako nismo izvorno društvo, mogli bismo reći da se i članstvo u društvu prenosi s koljena na koljeno, a to je posebno vidljivo u folkloru. Preostaje vidjeti kako će se to nastaviti s novim generacijama. Danas okupljamo jako puno djece, ima ih skoro trostruko više nego punoljetnih i to je dobro. - objašnjava Aco. Najbrojnija su djeca u plesnim skupinama modernog plesa, ima ih oko stotinu. Ove sekcije plesa rade u 5 skupina, i u KUD-u vjeruju da je ova vrsta plesa kod mladih određeni trend. Ovi plesovi ne zahtijevaju strogu formu ili elemente, ima više slobode pa je taj ples bliže igri. Djeca i mladi to vole.

Folklor je druga priča. -Kronični nedostatak muških plesača nije samo naš problem, to je problem na razini države, osim u sredinama gdje tradicija i dan danas živi. Tradicijsku kulturu treba zavoljeti da bi joj se netko posvetio. Mi bismo rado imali više zainteresiranih za sekcije folklora i tamburaša, pa ih pozivamo da se priključe. Možemo ponuditi jedino druženje

13

40 godina KUD-a "Anka Ošpuh"

Rođendanska proslava 40 godina na Trgu Sv. Trojstva i putovanja, te aplauz publike.

To su nagrade, a opći dobitak je stjecanje pozitivnog stava prema tradicijskim vrijednostima i nacionalnom identitetu. Imamo i dvije dječje grupe folklora, to su budući naraštaji, i oni su prioritet. To su buduće plesačice i plesači folklora od kojih će neki ostati, a neki neće jer će pronaći druge aktivnosti. To je također dobro, jer mi kao udruga moramo djelovati i u tom smjeru, dati mogućnosti i prilike te potencirati timski rad, toleranciju, aktivnost, i sve druge pozitivne društvene vrijednosti. Ako smo kao društvo odskočna daska da u suradnji s roditeljima i obrazovnim institucijama netko mlad stekne navike i pozitivne vrijednosti pa kasnije pronađe svoj talent u npr. slikanju, nogometu, robotici, humanitarnom radu ili bilo kojoj drugoj aktivnosti onda smo ispunili svoju društvenu ulogu. U današnje vrijeme je više nego očito da su se uvjeti za rad udruga promijenili. U odnosu na danas, nekad je bilo prilično jednostavno, no danas društvo poput našeg mora imati dobro razrađenu strategiju i planove kako dalje.

Svaki korak je važan, pa se nadamo da će naredne godine donijeti toliko željeno umrežavanje koje će koristiti svima. Zato i dalje surađujemo i iniciramo suradnju sa svima, s udrugama, organizacijama i institucijama, jer tu u umrežavanju i sinergiji svih vidimo brojna kvalitetna rješenja za uspješan rad i podizanje interesa djece i mladih za naše aktivnosti. - kaže Aco. Zadnjih godina zbog promjena načina financiranja nije više tako jednostavno putovati.

Financiranje se prebacilo u apliciranje kroz projekte gdje najčešće troškovi putovanja ili ugošćivanja nekoga nisu uključeni. Stoga i putovanja treba pomnije planirati kao i sve drugo.

A u ovih 40 godina naš KUD bio je u svim zemljama bivše države, a osim toga u Italiji, Austriji, Njemačkoj, Francuskoj, Češkoj, Slovačkoj, Mađarskoj.

- Od izbivanja izvan Hrvatske najviše puta smo bili u Francuskoj, jer tamo postoji ta naša dobra "francuska veza". Putovanja su jedna od najvećih nagrada za članove KUD-a. Hrvatsku smo prokrstarili uzduž i poprijeko, posjetili smo krajeve koje nikad ne bismo vidjeli da nismo u društvu. Upoznali smo druge ljude i sredine, i sve što to sobom nosi: krajolici, arhitektura, običaji, zanimljivosti, povijest, znamenitosti...

U narednom periodu ćemo morati planirati sva gostovanja kroz godinu da bi se osigurale financije. Administrativno udruge postaju kao male firme, treba pripremiti proračun i držati se njega, ali vjerujem da to neće biti problem. Ne treba žaliti za prošlim vremenima, mladost i iskustvo u našim redovima osigurat će da se prilagodimo novim uvjetima "tržištu" i osiguramo još brojna zanimljiva putovanja za koja uvijek ima interesa. - zaključuje Aco. Ova lijepa brojka koju slave ove godine dokaz je da se mogu prilagoditi vremenu i novim uvjetima. Vjerujemo, kako će prilike, a i financijskih sredstava za put biti još.

Aleksandar Horvat, aktualni predsjednik KUD-a “Anka Ošpuh”

14

SPORT

David Šalamon – još jedna ludbreška atletska zvijezda

Uz proslavljenu Saru Kolak Ludbreg ima još atletskih imena. Tu je Željko Vincek, a kroz velika vrata kroči i David Šalamon koji postiže sjajne rezultate na 400 i 800 metara. Ovih dana mladi atletičar bio je na prijemu kod ludbreškog gradonačelnika Dubravka Bilića kako bi razgovarali o mogućnostima suradnje.

- Atletika je u punom smislu kraljica sportova za nas u Ludbregu. Veseli činjenica što imamo tolike mlade ljude koji su uspješni upravo u atletici.

Radimo na tome da u skorijoj budućnosti dobijemo i atletsku stazu i to kod zgrade srednje škole čime će vjerujem dodatno porasti interes za bavljenje atletikom. Uz već poznata imena, ponajprije Sare Kolak pa Željka Vinceka tu je još i David Šala-

29. srpnja 2016.

mon, marljiv i vrijedan dečko koji se natjecao na Svjetskom juniorskom prvenstvu koje se od 19. do 24. srpnja održavalo u Poljskoj. Svoj nastup na Svjetskom juniorskom atletskom prvenstvu u Bydgoszczu u Poljskoj član varaždinske Slobode, Ludbrežanin David Šalamon, završio je u polufinalu utrke na 400 metara, među 24 najbolja atletičara na svijetu u toj disciplini. Šalamon je nakon polufinala 21. junior svijeta i peti Europljanin u toj disciplini. U polufinalu nastupio je u trećoj skupini gdje je zauzeo posljednje osmo mjesto s osobnim rekordom 47.51.

David Šalamon član je varaždinske Slobode, trener mu je Ivan Domislović. Mladi atletičar od 14. godine je i reprezentativac, od tih dana trenira jednom ili dva puta dnevno.

Okupili se igrači Podravine

Sredinom srpnja održano je prvo okupljanje igrača “Podravine”, na kojem je definiran program rada priprema za niži rang odnosno Međužupanijsku ligu “Varaždin-Čakovec”.

U odnosu na prijašnje godine ambicije su spuštene za nekoliko oktava. Možda u nezgodno vrijeme, gotovo u zoru proslave stogodišnjice kluba.

Tako je trener Špikić naglasio da će se u ovom rangu pokušati biti pri vrhu, no nije imperativ.

Igrači će imati u slijedećih mjesec dana po pet obveza tjedno, što treninga, što utakmica.

Sve do početka prvenstva. Čuli smo i jednu ne baš pretjerano ambicioznu rečenicu trenera Špikića kojom sugerira igračima da, ako znaju nekog i

ako ima ambicija, neka ga dovedu u klub... Prijelazni rok traje još dva tjedna, no ima novosti.

Ostali su “senatori”; Valjak, Fajt, S. Vađunec, Sakač. Priključili su im se, među ostalima, golman Banfić iz Obreša, Milošević iz Tehničara, Matijašec “Pulek” iz Plitvice te brojni kadeti i juniori. S druge strane otišli su golman Sudec, braća Prahić, Labaš, Kuhta.

Nažalost, koji sat prije okupljanja 25 – godišnji Nikola Sajko, poslao je poruku da nema volje za bavljenje ozbiljnijim nogometom, dok je Ivan Conjar istakao da mu je “Varaždin” dao bolju ponudu, navodno 6.000 kuna mjesečno. Sve u svemu bit će to nova “Podravina” u sezoni sniženih ambicija.

SPORT

29. srpnja 2016.

15

Senzacija u Amsterdamu

SARA, SARA SAMO TI! Sara Kolak

vratila se u Ludbreg nakon što je na Europskom prvenstvu u Amsterdamu osvojila brončanu medalju u bacanju koplja bacivši novi hrvatski rekord od 63.50m.

Tako je naša Ludbrežanka koja je nedavno napunila 21 godinu otišla do brončane medalje.

Važno je spomenuti da je bila uspješnija od svjetske prvakinje i dvostruke olimpijske pobjednice koje su natjecanje završile na četvrtom i petom mjestu.

Bilo je to u subotu, da zabilježimo u anale, 9. srpnja 2016. godine. To je datum kada hrvatski sportaši i sportašice postižu velike rezultate. Pamtimo Ivaniševićev Wimbledon, kao i uspjeh košarkaša u Torinu na olimpijskim kvalifikacijama.

U ponedjeljak 11. srpnja su je u jutarnjim satima dočekali gradonačelnik Dubravko Bilić i župan Predrag Štromar kako bi joj čestitali na uspjehu.

– Zahvalila bih se svima, posebno gradu Ludbregu, klubu u Rijeci i Sandri Perković koja je uvijek uz mene i velika mi je podrška. Hvala i mojim roditeljima bez kojih ove medalje ne bi bilo. Iza mene je

važno natjecanje i još zapravo nisam svjesna onoga što se dogodilo, emocije se još nisu slegle. – rekla je Sara Kolak.

Prvi Sarin cilj na europskom prvenstvu bio je ući u finale, a potom biti među prvih osam.

No, napravila je Sara puno više.

-Izvanrednu stvar za Ludbreg je napravila Sara. Ona je promovirala naš grad diljem Europe.

Svi sada znaju za Ludbreg i za jednu skromnu, pametnu i lijepu građanku našeg grada i ona predstavlja sve nas gdje god da kroči – rekao je gradonačelnik, Dubravko Bilić.

Na uspjehu joj je čestitao i župan.

– Ona je od onih pojedinaca koja pokazuje mladima na koji način se treba raditi i truditi i na koji način se učiti. Ja se nadam da će ubuduće biti sve više takvih primjera koji će mlade sportaše privući na igralište i treninge – rekao je župan, Predrag Štromar.

U poslijepodnevnim satima priređen je i doček Sare Kolak na ludbreškom Trgu kojem je po nesnosnoj vrućini pribivalo više od dvjesto građana regije.

Emotivno i uz pokoju suzu Sara je stala pred svoje sugrađane,

pogotovo kad je iz zvučnika zaorilo Sara, Sara samo ti, popularna pjesma Davora Radolfija; -Zahvalila bih svima što ste došli tu i što ste me dočekali. Ovo budem zapamtila dok sam živa. Zahvalila bih se i svom treneru Andreju Hanjšeku koji je uz moje roditelje i klub zaslužan za sve. Oni su kada me nakon ozljede nigdje nije bilo, bili uz mene, ulagali pouzdanje u mene i vjerovali u mene. Zahvalila bih se i Sandri Perković i cijeloj ekipi na EP-u koji su mi bili velika podrška i točno u pravom trenutku su znali što mi treba reći. Stvarno imam sreće što imam tako dobre ljude uz sebe – rekla je Sara Kolak.

Na bini glavnog trga ju je dočekao i gradonačelnik grada Ludbrega Dubravko Bilić koji joj je za njen uspjeh na Europskom prvenstvu predao staklenu plaketu, a isto tako se obvezao da će uz župana Predraga Štromara kupiti toliko potrebnu sportsku opremu.

-Dogovorio sam sa županom Varaždinske Županije da ćemo Sari za trening kupiti koplje s obzirom da Sara ima najmanje koplja od svih ovih vrhunskih

sportašica. Mi ćemo joj na taj način pomoći, kako bi u Rio otputovala još spremnija. – rekao je gradonačelnik Dubravko Bilić koji je naglasio kako je ova brončana medalja za Ludbreg i sve njegove stanovnike zlatnog sjaja.

Kako je voditelj dočeka naglasio Michael Jordan prolazio je na treninge pokraj svog kipa, Alex Ferguson ima svoju tribinu u Manchesteru, vidjeli smo Ivanišević ima svoj teren u Umagu, pa se nadamo da će i Sara dobiti ulicu i to vrlo brzo.

No ipak već sada napravljena je jedna hvaljena posebnost.

Na glavnom trgu Ludbrega iscrtala se bijela linija duljine Sarinog novog hrvatskog rekorda, a postavljena je i metalna pločica na kojoj je upisan datum i mjesto gdje je rekord postavljen, dok je Sara najavila da njeno vrijeme u svjetskoj atletici tek dolazi.

Naravno crta se može i produžiti, ne sumnjamo da će tako i biti. Kad smo kod ludbreške specifičnosti, crte duljine 63.50

m, možemo se našaliti da je to jedna od rijetkih punih crta koju nesmetano možemo prolaziti.

Iza Sare Kolak puno je lijepih dana i trenutaka, a ispred nje su još brojna velika natjecanja kao što je bilo ovo posljednje u Monacu gdje je Sara bacila respektabilnih 59,97m. Uz to zaslužila je i pohvale legendarne svjetske rekorderke Čehinje Barbare Špotakove koja u njoj vidi zanimljiv talent.

Vjerujemo kako će uspjeti u svome naumu jer to iskreno, vrckavo biće zaslužuje sve ono najveće. Sretno Sara i zapamti da je tvoj Ludbreg uvijek uz tebe, nakon Rija, krajem kolovoza imamo osjećaj na Trgu ćemo zaplesati sambu, pa makar to značilo i odlazak na satove plesa...

Prvi san, olimpijski krugovi koje Sara crta još od srednje škole je dosanjan. Sanjaj i dalje, a tvoja marljivost, nesebičnost i temperament pa uz još i sportski duh i talent pobrinut će se da isto i ostvariš.

16

ZADNJA

29. srpnja 2016.

SVETE NEDJELJE

DANI LUDBREŠKE PROGRAM HODOČAŠĆA U SVETIŠTU PREDRAGOCJENE KRVI KRISTOVE U LUDBREGU 2016.

21. kolovoza (nedjelja) - EUROPSKI DAN SJEĆANJA NA ŽRTVE SVIH TOTALITARNIH I AUTORITARNIH REŽIMA; HODOČAŠĆE VATROGASACA 07.00 sati - Sveta misa (župna crkva) 10.30 sati - Procesija od župne crkve prema Zavjetnoj

kapeli na Svetištu; hodočasnička sv. misa 18.00 sati - Sveta misa; smotra župnih zborova

(Zavjetna kapela)

26. kolovoza (petak) 17.00 sati – Trening u gađanju glinenih golubova –

Lovačko društvo „Srnjak“ – Lovački

dom Ludbreg 19.00 sati - Koncert Mješovitog pjevačkog zbora

“Podravina” - svečana dvorana

dvorca Batthyány

27. kolovoza (subota) - HODOČASNIČKI DAN MLADIH VARAŽDINSKE BISKUPIJE 16.00 sati - Kateheza s uvodom u misu (župna crkva) 17.00 sati - Sveta misa u župnoj crkvi Presvetog Trojstva 18.00 sati - Festival duhovne pjesme “Duga 2016.”

(Zavjetna kapela) 09.00 sati – 4. memorijalni teniski turnir „Marijan

Kovačić“ – tereni Tenis centra Ludbreg 15.00 sati – Natjecanje u gađanju glinenih golubova –

Lovačko društvo „Srnjak“ – Lovački dom Ludbreg

28. kolovoza (nedjelja) - HODOČAŠĆE BOLESNIKA, KARITATIVNIH DJELATNIKA, MEDICINSKOG OSOBLJA I MOLITVENIH SKUPINA VARAŽDINSKE BISKUPIJE

26. KOLOVOZA - 4. RUJNA 2016.

PROGRAM MANIFESTACIJE

POD POKROVITELJSTVOM HRVATSKOG SABORA

1. rujna (četvrtak) - SUSRET VJEROUČENIKA I MINISTRANATA VARAŽDINSKE BISKUPIJE 09.00 sati - Dolazak na prostor Zavjetne kapele, molitva i

podjela u skupine 09.30 sati - Rad po skupinama 10.30 sati - Priprema za sv. misu i mogućnost za ispovijed 11.00 sati - Sv. misa koju predvodi vlč. Tihomir Kosec PAUZA ZA RUČAK KOJI SI SVATKO PONESE SA SOBOM 13.00 sati - Odlazak u župnu crkvu na molitveni program 14.00 sati - Završetak hodočašća u župnoj crkvi 19.30 sati - Svečana euharistija u atriju dvorca

Batthyány (predvodi msgr. Josip Mrzljak) i

procesija prema župnoj crkvi (Pohvale Krvi

Kristovoj, Litanije Krvi Kristovoj, Večernja

molitva i blagoslov)

09.00 sati - Sv. misa na slovenskom i mađarskom

jeziku koju predvode preč. Ištvan Marton i

mons. Franc Režonja (Zavjetna kapela)

10.30 sati - Procesije od župne crkve prema Zavjetnoj

kapeli i svečana hodočasnička misa koju

predvodi msgr. Josip Mrzljak, biskup

varaždinski te brojni svećenici

13.00 - 15.00 sati - Euharistijsko klanjanje u Zavjetnoj

kapeli na nakanu da Gospodin učvrsti

hrvatske katoličke obitelji i za nova duhovna

zvanja u našem narodu

15.00 sati - Križni put i blagoslov hodočasnika s

Presvetim uzduž čitave središnje staze Svetišta

- Sveta relikvija izložena je čitav dan na oltaru u župnoj crkvi

17.00 sati - Pjevana Zlatna krunica i duhovni nagovor

koji predvode Misionari Krvi Kristove

19.00 sati - Pohvale Krvi Kristovoj, Litanije, Večernja

21.00 sat - Getsemanska ura klanjanja u župnoj crkvi

09.30 sati – Poslovni uzlet Grada Ludbrega – dvorac Batthyány

09.30 sati – Otvorenje „2. međunarodne izložbe stoke

i malih životinja ludbreškog kraja“ – livada u

17.00 sati – Otvorenje Ludbreškog sejma (Trg sv.

Trojstva)

ulici Rudolfa Fizira

17.30 sati – Promenadni koncert Puhačkog orkestra

grada Ludbrega

“Podravina” Ludbreg - NK “Mladost” Prelog

(gradski stadion Ludbreg)

18.30 sati – Gastro izložba u hotelu „Amalia“ 21.00 sat - Otvorenje Centralnog šatora kod dvorca

Batthyány – koncert grupe „Psihomodo Pop“

(ulaz slobodan)

2. rujna (petak) - HODOČAŠĆE POLICIJE I DJELATNIKA CRVENOG KRIŽA TE SUSJEDNIH ŽUPA

molitva, blagoslov i sveta misa

17.30 sati – Prvenstvena nogometna utakmica NK

21.00 sat – Koncert “Mejaši” – Centralni šator – ulaz slobodan

4. rujna - SVETA NEDJELJA 06.00 sati - 07.00 sati - Sveta misa u župnoj crkvi

- U crkvi i cintoru ispovijeda se od 07.00 sati

07.00 sati - Sv. misa - župa Martijanec (župna crkva)

09.00 sati - Pretprogram u Zavjetnoj kapeli

07.00 sati - Sveta misa (župna crkva)

08.00 sati - Sv. misa - župa Sv. Đurđ (župna crkva)

10.15 sati - Početak procesije hodočasnika, svećenika i

10.30 sati - Procesija od župne crkve prema Zavjetnoj

kapeli i hodočasnička sv. misa koju predvodi

vlč. Dragutin Goričanec

09.00 sati - Sv. misa - župa Veliki Bukovec (župna crkva)

14.30 sati - Križni put na Svetištu 19.00 sati - Pohvale Krvi Kristovoj, Litanije, Večernja

molitva (župna crkva) 09.00 sati - Natjecanje u gađanju glinenih golubova –

Lovačko društvo „Srnjak“ – Lovački dom Ludbreg 09.00 sati - 4. memorijalni teniski turnir „Marijan

Kovačić“ – tereni Tenis centra Ludbreg 13.00 sati - “I mi to možemo, pokaži što znaš” - Kuća Sunca

(Globočec Ludbreški)

29. kolovoza (ponedjeljak) 20.00 sati - Koncert “Kroz generacije” - kino dvorana

Centra za kulturu i informiranje “D. Novak” Ludbreg

30. kolovoza (utorak) 19.00 sati – Promocija knjige „C’est la vie“ – Snježane

Pavičić Jantolek – mala dvorana CZKI “D.

Novak” Ludbreg

biskupa od župne crkve prema Zavjetnoj kapeli Procesiju i hodočasničku misu predvodi msgr.

10.30 sati - Procesija prema Zavjetnoj kapeli, Križni

put, sv. misa (euharistijsko slavlje predvodi

vojni ordinarij msgr. Jure Bogdan)

Vlado Košić, sisački biskup uz suslavlje biskupa msgr. Vjekoslava Huzjaka i msgr. Josipa Mrzljaka te uz sudjelovanje ostalih svećenika i redovnika.

19.00 sati - Pohvale Krvi Kristovoj, Litanije, Večernja i

sv. misa (župna crkva)

13.00 - 15.00 sati - Euharistijsko klanjanje u Zavjetnoj

21.00 sat - Bdijenje mladih (župna crkva)

kapeli na nakanu da Gospodin spasi i učvrsti

15.00 sati – Etno gastro izložba u organizaciji

Udruženja hrvatskih obrtnika Ludbreg (Trg

sv. Trojstva)

naše hrvatske katoličke obitelji i da roditelji

što uspješnije prenose vrednotu kršćanske

vjere u duše svoje djece

16.00 sati – Promocija knjige Ivana Lupića i Bojane

Schubert “Prvi hrvatski Shakespeare” (svečana

dvorana dvorca Batthyány) 18.00 sati - “Vrelo nadahnuća” - 4. književni natječaj

duhovnog stvaralaštva Radio Ludbrega

(vijećnica CZKI “D. Novak” Ludbreg) 21.00 sat - Centralni šator kod dvorca Batthyány -

koncert “Jole” (ulaz slobodan)

3. rujna (SVETA SUBOTA) - HODOČAŠĆE BROJNIH ŽUPA IZ ČITAVE HRVATSKE, SLOVENIJE I MAĐARSKE

31. kolovoza (srijeda) 14.00 - 19.00 sati – Nogometni turnir pionira, selekcije

U-10 i U-12 (gradski stadion Ludbreg)

06.00 sati - Sv. misa (župna crkva)

19.30 sati - Koncert Župnog zbora u župnoj crkvi

Presvetog Trojstva

07.00 sati - Sv. misa (župna crkva) - u crkvi i cintoru ispovijeda se od 7.00 sati

15.00 sati - Križni put i blagoslov hodočasnika uzduž

srednje staze kod Zavjetne kapele

17.00 sati - Pjevana Zlatna krunica u župnoj crkvi 19.00 sati - Pjevane Pohvale Krvi Kristovoj, Litanije,

Večernja molitva, blagoslov, sv. misa

zahvalnica (župna crkva)

02. - 04. rujna (petak - nedjelja) 08.00 - 19.00 sati - Sajam antikviteta i izložba čajeva uz

degustacije (atrij dvorca Batthyány)

- Slobodan ulaz u kapelicu sv. Križa

Sljedeći broj Ludbreških novina izlazi 31. kolovoza.