Ln 117

LIST GR ADA LUDBREGA BESPLATNI PRIMJERAK 31. SIJEČNJA 2017.

BROJ 117 / GODINA XII.

UDRUGA TRSEK

ČETVRT STOLJEĆA IZLOŽBE VINA

GODIŠNJICA BRAKA Pred rodbinom i prijateljima Štefica i Josip Crnković posljednje siječanjske subote proslavili su 60 godina braka koje su zapečatili i obnovom zavjeta u ludbreškoj crkvi...

Str. 7.

BOŽO HLASTEC Gradska knjižnica i čitaonica Mladen Kerstner mjesec siječanj posvetila je Boži Hlastecu. Ovogodišnji, 2. po redu Dani Bože Hlasteca...

Str. 13.

SPORT IZABRANI NAJBOLJI SPORTAŠI Izabrani su sportaši s područja Grada Ludbrega ili koji djeluju u ludbreškim klubovima, a svrstani su u obitelj olimpijskih sportova...

Str. 15.

SPORT Str. 8. - 9.

MALI NOGOMET Ove godine Zimsko dvoransko malonogometno prvenstvo započelo je kasnije nego inače i to tek poslije Nove godine. Kroz tri uzbudljiva nogometna vikenda odigrano je ukupno 96 utakmica u četiri kategorije...

Str. 14.

2

AKTUALNO

AKTUALNO

31. siječnja 2017.

31. siječnja 2017.

GRADONAČELNIK U BRUXELLESU ODRŽAO PREDAVANJE NA TEMU:

DUCATI KOMPONENTI D.O.O.

3

“SANACIJA ODLAGALIŠTA OTPADA U LUDBREGU”

OTVOREN NOVI PROIZVODNI POGON, ZAPOSLENI NOVI DJELATNICI Tvrtka Ducati Komponenti d.o.o. prije desetak dana otvorila je novi pogon. Ducati komponenti, tvrtka koja je sastavni dio grupacije Ducati Energia s.p.a. iz Bologne time je i službeno završila prvu fazu investicije izgradnje novog pogona gdje je u hali od 4.000 kvadrata već sada zaposleno 32 novih djelatnika, a do kraja godine očekuje se njih još dvadesetak.

Tvrtka trenutno broji ukupno 152 zaposlenih.

– U novom pogonu imamo 32 nova djelatnika od ukupno 55 koliko se planira u završnoj fazi. Uz core-business kojim smo započeli, a to su dijelovi za sve vrste dvo-kotača doslovce na svijetu, u novoj hali radit ćemo kondenzatorske baterije.

Također radimo i punionice za električna vozila, električni kotač koji svaki bicikl pretvara u električni, naplatne postaje za autoceste, ticketing strojeve, energetske uređaje. Okrećemo se razvoju i istraživanju i upravo takav odjel mogao bi biti i u sklopu novootvorenog prostora.

– rekao je Dražen Crnković, generalni menadžer u tvrtki Ducati komponenti u Ludbregu.

Nakladnik: CZKI “D. N.“ Ludbreg Glavni urednik: Iva Havaić Sakač Grafički urednik: Miroslav Vađunec Redakcija: Darko Skupnjak, Branko Dijanošić, Iva Havaić Sakač, Željka Namesnik, Neven Jerbić, Dražen Vađunec Kontakt: CZKI “D. Novak” Ludbreg,

Trg Sv. Trojstva 19

Telefon: 042 / 306 131

Fax: 042 / 306 068

e-mail: ludbreske-novine@czkidn.hr dskupnjak@czkidn.hr Tisak: Tiskara Zagreb

Investicija u vrijednosti 5.000.000,00 eura pokrenuta je zbog proširenja proizvodnih kapaciteta za proizvode „zelene“ energije te kondenzatorskih baterija. Proizvodnja je počela, proizvodni prostor ima tehničku dokumentaciju i uporabnu dozvolu. Otvorenju je nazočio i Guidalberto Guidi, vlasnik grupe Ducati.

– Stigli smo u Ludbreg prije 15 godina, više se ne sjećam ni koji je bio razlog da odaberemo baš ovaj. Sada smo završili prvu fazu našeg ulaganja u Hrvatskoj. Imamo 10.000 kvadratnih metara i za nekoliko mjeseci ovdje će raditi skoro 200 ljudi.

Ludbreg je tako postao jedna od najvažnijih točaka naše grupe u poslovanju širom svijeta. – rekao je Guidi.

Grupacija je poznata po proizvodnji generatora, motora, statora, dijelova vanbrodskih motora i ostalih dijelova za sve vrste dvokotača, automate za naplatu parkinga, te aparate za automatsku naplatu cestarine, pametnih brojila, ukratko svega što se povezuje s inovativnim elektronskim procesima i upravljanjem… U vlastitim pro-

izvodnim kapacitetima tvrtka Ducati Komponenti proizvodi rotore, statore, alternatore (jednofazni i trofazni s unutrašnjim izgaranjem, za upotrebu u fitness aplikacijama, za upotrebu u malim avionskim motorima te za upotrebu u vanbrodskim motorima), generatore (za zavarivanje i dobivanje električne energije), vjetrogeneratore, regulatore, transduktore te invertere.

Sama proizvodnja podijeljena je na tri dijela: rotore (stariji proizvodi s feromagnetima, noviji proizvodi s neodymium magnetima, vanbrodski motori), statore (standardni dijelovi, avionski dijelovi) i elektroniku (CDI paljenja, naponski regulatori, elektroničke kontrolne kutije i inverteri). Kada govorimo o „zelenom gospodarstvu“ proizvodnju tvrtke možemo podijeliti u 4 osnovne grupe: mali elektromoped „FreeDuck“ (dostupan u potpuno električnoj i hibridnoj izvedbi), akumulatori električnih vozila (izvedbe za unutrašnju i vanjsku primjenu), mali vjetrogeneratori (za manje potrebe za električnom energijom) te e-kotač „Copenhagen

INICIJATIVA ZA DODJELU JAVNIH PRIZNANJA GRADA LUDBREGA U povodu Dana Grada Ludbrega 2017.godine objavljen je Oglas za isticanje inicijativa za dodjelu javnih priznanja Grada Ludbrega za Dan Grada Ludbrega – 19. ožujka 2017. godine.

Javna priznanja Grada Ludbrega podijeljena su u sljedeće kategorije: proglašenje počasnim građaninom Grada Ludbrega, Nagrada Grada Ludbrega za životno djelo, Nagrada Grada Ludbrega, Plaketa Grada Ludbrega i Zahvalnica Grada Ludbrega. Podnositelji inicijativa za dodjelu javnih priznanja svoje pismene prijedloge na priloženom obrascu koji se nalazi i na www.ludbreg.hr mogu dostaviti Povjerenstvu Grada Ludbrega, Trg Svetog Trojstva 14 i to najkasnije do 17. veljače 2017. godine.

Wheel“ (za pretvorbu klasičnog u električni bicikl).

–U ovom trenutku u Ludbregu je zaposleno više od 3.500 osoba što je povećanje za 25 posto u odnosu na razdoblje prije četiri godine. Takve su brojke, između ostaloga, rezultat kvalitetne suradnje između gradske uprave i investitora. Ponosni smo zbog toga, ali i zbog ove investicije kojom već ovdje imamo novozaposlene, a očekuju se i nova zapošljavanja tijekom go-

dine mladih, obrazovanih ljudi.

– rekao je ludbreški gradonačelnik Dubravko Bilić.

Otvorenju novog proizvodnog pogona nazočili su i Adriano Chiodi Cianfarani, talijanski veleposlanik u Hrvatskoj, Mario Antonić, državni tajnikk u Ministarstvu gospodarstva, poduzetništva i obrta, Mario Šiljeg, državni tajnik u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike, varaždinski župan Predrag Štromar i brojni drugi.

Časopis Komunal treću godinu za redom u Bruxellesu je organizirao Konferenciju o komunalnom gospodarstvu: "Investicije, kružna ekonomija i utjecaj klimatske regulative." Namijenjena je nadležnim institucijama i donositeljima odluka, komunalnim tvrtkama nadležnim za gospodarenje otpadom, vodoopskrbu i odvodnju, upravljanje i uređivanje groblja, jedinicama lokalne i regionalne samouprave, dobavljačima tehnologija, konzultantima i odvjetničkim društvima, udrugama, stručnjacima za okolišna pitanja i svima ostalim zainteresiranima za navedena područja komunalnog gospodarstva. Na konferenciji govore renomirani stručnjaci za okolišna pitanja i EU financiranje te eurozastupnici, a predstavljeni su i primjeri dobre prakse upravljanja komunalnim uslugama iz Bruxellesa.

Na konferenciji je sudjelovao i ludbreški gradonačelnik Dubravko Bilić koji je održao

predavanje na temu: Sanacija odlagališta otpada u Ludbregu, odnosno The Rehabilitation of Landfill in the City of Ludbreg.

-Sanacija odlagališta komunalnog otpada „Meka" u Gradu Ludbregu izravno je doprinijela dostizanju cilja na način da su uklonjeni rizici uzrokovani odlaganjem otpada na neprikladan način čime se postigla zaštita podzemnih i površinskih voda, tla i zraka te ljudskog zdravlja i okoliša u cjelini. Projekt sanacije odlagališta „Meka" prvenstveno je doprinio smanjenju negativnog utjecaja otpada na okoliš kao što su smanjenje emisije štetnih plinova s odlagališta u okoliš, smanjenje emisija u tlo i vode, smanjenje negativnih utjecaja na ljudsko zdravlje. Sanacijom zatvorenog odlagališta otpada postigao se značajniji pozitivni učinak prije svega na okoliš i zdravlje ljudi.

Umjesto odlagališta otpada u blizini samog centra grada, sada se nalazi nova atrakcija – brdo na kojem je smješteno

dječje igralište, sjenice, zasađeno je zelenilo. Ukratko stvoren je prostor za šetnju i boravak na otvorenom. Nema više neželjenih mirisa za stanare u okolici te drugih neželjenih efekata.

Posebno veseli i činjenica što je 85 posto sredstava pokriveno iz Kohezijskog fonda Europske unije dok je preostalih 15 posto osigurano preko Fonda za zaštitu okoliša. - rekao je gradonačelnik Dubravko Bilić.

Konačna vrijednost projekta sanacije bila je: 30.854.229,10kn.

Ukupno je sanirano 158.732,50 m³ otpada.

Organizator konferencije je časopis Komunal, informativno glasilo za komunalnu i okolišnu tematiku u zemljama JIE, koji kroz organizaciju sektorskih konferencija u Bruxellesu i u Hrvatskoj proteklih godina, nastoji zajedničkim djelovanjem stvoriti mrežu proaktivnih institucija, kvalitetnih organizacija i progresivnih pojedinaca, kao i bazu znanja i projektnih ideja, koje mogu biti od koristi javnim i privatnim aplikantima za europske fondove te donositeljima sektorskih politika na nacionalnoj i lokalnoj razini.

Komunalni sustav u glavnom gradu EU pokazuje zavidnu razinu ekološke osviještenosti i funkcioniranja po principu kružne ekonomije. Organizatori su, stoga, osigurali i važne studijske posjete, kako bi se sudionici na licu mjesta upoznali s najboljim europskim praksama.

Sudionici konferencije posjetili su i postrojenje za spaljivanje otpada i proizvodnju električne energije BruxellesEnergie, postrojenje za obradu otpadnih voda Bruxelles-North te groblja Evere i Laeken.

Prijedlog Studije o utjecaju na okoliš

ŠTO OKOLIŠU DONOSI GRADNJE MALE HE NA BEDNJI KOD LUDBREGA Prema odluci Ministarstva zaštite okoliša i energetike u Ludbregu je krajem siječnja održana javna rasprava o izrađenoj Studiji utjecaja na okoliš projekta 'Mala hidroelektrana Zelena na rijeci Bednji'. U sklopu javne rasprave u Centru za kulturu i informiranje u Ludbregu održani su javni uvid i javno izlaganje o dokumentu, a bili su nazočni predstavnici Grada Ludbrega i nekih udruga, te ustanova i tvrtki s područja Varaždinske županije.

Tom su prigodom predstavnici investitora tvrtke MHE 'Zelena' iz Varaždina i ovlaštenika tvrtke Ekonerg, Instituta za energetiku i zaštitu okoliša iz Zagreba koja je izradila dokument, iznijeli detalje iz Studije utjecaja na okoliš zbog gradnje male hidroelektrane na Bednji kod Ludbrega, kao i detalje oko gradnje postrojenja i popratnih objekata.

Sam projekt male hidroelektrane na rijeci Bednji u Ludbregu, kako se planira, zahvatio bi područje Grada Ludbrega odnosno katastarskih općina Ludbreg i Hrastovsko, neposredno uz lokaciju postojećeg devastiranog tvorničkog elektro-postrojenja. Investitor planira gradnju hidroelektrane manje efektivne snage, a projekt obuhvaća i rekonstrukciju derivacijskog kanala i izgradnju biološke staze uz novu strojarnicu, te biološke staze na brani kod Kućana na samom toku Bednje.

Konkretnije, gradnja elektrane obuhvatila bi povećanje vodozahvata odnosno armi-

rano-betonske građevine na ulazu u gornji dio derivacijskog kanala, proširenje kanala, zatim izgradnju strojarnice i biološke staze s 19 bazena s pregradama visine 0,6 metara.

Da bi se osigurao dotok vode u postojeće ribnjake planirana je gradnja armirano-betonske građevine ili vodozahvata na mjestu postojećeg prolaza vode u ribnjake. Za proizvodnju električne energije, planirana je gradnja turbine efektivne snage 310 kW s protokom vode 8,3 kubnih metara u sekundi, a planirana proizvodnja procjenjuje se na oko 1,4 milijuna kilovatsati na godišnjoj razini.

Hidroelektrana bi se spojila na postojeći distribucijski elektroenergetski objekt koji se nalazi na istoj lokaciji gdje je i predviđena gradnja novog objekta.

Studija o utjecaju na okoliš 'Male hidroelektrane Zelena rijeci Bednji' na javnoj je raspravi do 8. veljače. Građani, udruge, ustanove, institucije i tvrtke mogu iznositi primjedbe i prijedloge o predloženim rješenjima na koje odgovore moraju dati investitor i autori studije. Na javnom izlaganju također je bilo upita o zaštiti voda Bednje i okolice i njenog ribljeg fonda koje su postavili predstavnici ŠD Ludbreg, te druga pitanja.

Mišljenja, pitanja, prijedlozi na Studiju mogu se u utvrđenom roku za javnu raspravu, dakle, najkasnije do 8. veljače, pismeno dostaviti na adresu: Varaždinska županija, Upravni odjel za poljoprivredu i zaštitu

okoliša, Franjevački trg 7, također se mogu upisati u knjigu primjedbi na mjestu javnog uvida. Naime, javni uvid Studije o utjecaju na okoliš omogućen je u prostorijama gradske uprave u Ludbregu, kao i na web-stranici Ministarstva zaštite okoliša i energetike kojem će se proslijediti prikupljeni prijedlozi, pitanja i mišljenja iznijeta u javnoj raspravi. Javnost će biti obaviještena o ishodu postupka procjene utjecaja na okoliš za predloženi projekt.

4

AKTUALNO

'LUKOM LUDBREG' Za građane Ludbrega dobra vijest stiže iz gradske komunalne tvrtke 'Lukom'. Računi za otpad bit će nešto niži nego lani, u 'Lukomu' kažu za oko 10 posto.

–Došlo je do smanjenja PDVa za ovu djelatnost odnosno jedan njezin dio, s 25 na 13 posto smanjen je PDV za sakupljanje, dok je PDV za zbrinjavanje otpada ostao na 25 posto. Znači, za odlaganje našeg otpada u Piškornici plaćamo PDV 25 posto, kao i za plastični otpad kojeg preuzmemo od građana.

Koliko će točno računi biti niži znat ćemo nakon izrade detaljnih proračuna, a vjerujem da se radi o 10-ak posto. Kako su i lani računi umanjeni za 10 posto, Ludbreg će imati najnižu moguću cijenu prikupljanja otpada iz kućanstava.

Svi mi koji se u Hrvatskoj bavimo prikupljanjem otpada čekamo na uredbu Vlade o komunalnom otpadu koja kasni više od dvije i pol godine. Njome bi se morala definirati cijena, način i uvjeti njezinog formiranja te drugi elementi. Mi komunalci pri Hrvatskoj gospodarskoj komori imamo Sekciju sakupljača otpada koja je poslala zamolbu da se što prije donese ta važna uredba, a kada bude donesena lako je moguće da ćemo opet imati novu cijenu prikupljanja otpada - kaže Alen Sabol, direktor 'Lukoma'.

Uslijedit će i promjene u prikupljanju otpada na području Grada Ludbrega, a odnose se na obvezu odvajanja bio-otpada.

-Pripremamo se na odvojeno prikupljanje bio-otpada od proljeća. Sada ga prikupljamo

NIŽI IZNOSI RAČUNA

od kućanstava u zgradama i jedini u županiji smo uveli odvojeno prikupljanje bio-otpada, a namjeravamo krenuti s prikupljanjem iz svih kućanstava, iz obiteljskih kuća u Ludbregu i u prigradskim naseljima. Uočili smo problem građana koji žive u kućama i nemaju kamo s bio-otpadom pa ga odlažu u kante za miješani otpad, oko zelenih otoka, u kontejnere.

Trava, lišće, granje, kuhinjski bio–otpad, sve to završava u miješanom otpadu što znatno povećava njegovu količinu, a stvara i nove troškove zbog razdvajanja.

U ukupnoj količini, bio-otpad čini 30 posto, a naša je procjena da ćemo imati 300-400 tona bio-otpada godišnje. Planiram da bismo u travnju počeli s probnim preuzimanjem odvojenog bio-otpada, a nakon tri mjeseca ćemo napraviti analizu kako to funkcionira, o prikupljenim količinama i cijeni takvog zbrinjavanja.

Građani Ludbrega su prije nepune tri godine počeli odvajati otpad po vrsti materijala.

Stigli smo do 30 posto u odvajanju prikupljenog po čemu smo puno iznad prosjeka Hrvatske koji je samo 17 posto. Time smo pri vrhu u kojem prednjače sjever i zapad Hrvatske, Istra, Rijeka. Zagreb je tek na 2-3 posto.

-To su dobri početni rezultati koji potiču na daljnji rad u odvajanju otpada i svijest o tome da u to moramo dugoročno nastaviti ulagati. Sanirano je staro odlagalište, manje je divljih odlagališta, a moramo još bolje brinuti za okoliš u kojem

izašli oko 15,30 sati i do 22 sata sve je bilo dobro i dovoljno široko očišćeno, osim na mjestima su vozila parkirana na kolniku to onemogućavala.

Molim građane da ne ostavljaju vozila na kolniku jer će ih ralice zatrpati, možda i oštetiti. U protivnom, bit ćemo prisiljeni zvati policiju što će rezultirati kaznom za zaprečavanje prolaza ralici. Radilo se čitavu noć s petka na subotu, nastavilo u subotu i nedjelju. Nakon kolnika čistimo prilaze grobljima, pješačke staze što je moguće više da bi građanima ostalo što manje za čišćenje. U ponedjeljak je bio radni dan i početak 2. polugodišta pa smo dodatno čistili nogostupe, pješačke pri-

STIPENDIJE ZA 36 STUDENATA I 10 UČENIKA Za akademsku godinu 2016./2017. dodjeljuje se deset studentskih stipendija studentima s područja Grada Ludbrega i pet učeničkih stipendija. Tako Grad Ludbreg nastavlja s lijepom tradicijom stipendiranja studenata i učenika.

Tijekom akademske odnosno školske godine 2016./2017. stipendirat će ukupno 36 studenata i 10 učenika. Naime, oni koji su ispunili potrebne uvjete nastavljaju sa stipendiranjem.

Stipendije koriste studenti koji studiraju za deficitarna zanimanja i studenti slabijeg socijalno - ekonomskog statusa te učenici upisani u srednju školu.

Mjesečni iznos stipendije iznosi 500 kuna za studente koji studiraju na području Varaždinske, Međimurske i Koprivničko - križevačke županije, a 700 kuna za studente koji studiraju izvan tih područja. Stipendije za učenike iznose 250 kuna.

5

GRAD LUDBREG

-Onima koji nisu korisnici stipendija uoči božićno-novogodišnjih blagdana uručili smo jednokratnu novčanu pomoć, tzv. božićnice u iznosu od 300 kuna. Ulaganje u mlade je ulaganje u budućnost. Želimo da mladi znaju da ih pratimo na putu njihova obrazovanja u kojem im želimo što više uspjeha. - rekao je gradonačelnik Dubravko Bilić.

Tijekom prošle 2016. godine Grad Ludbreg izdvojio je preko 316 tisuća kuna za stipendije i jednokratne pomoći studentima koji ne primaju stipendije. Učenici Osnovne škole Ludbreg, njih oko 750, za ovu su školsku godinu dobili na korištenje besplatne udžbenike i bon u iznosu od 100 kuna a sufinancirani su i troškovi prehrane učenika.

- S ulaganjima u obrazovanje nastavit ćemo i dalje jer je to u konačnici najisplativija investicija.

- zaključio je gradonačelnik Dubravko Bilić.

GDCK LUDBREG

živimo. Ostale tek čeka ono što smo mi počeli prije dvije-tri godine.

EU ima smjernice za gospodarenje otpadom, zahtjeva od svojih članica da do 2020. dosegne razinu od 50 posto odvajanja otpada, a sad zamislite one koji još nisu ni počeli ili su daleko iza nas. Ni Ludbreg neće do tog roka postići tih 50 posto ako ne budemo odvojeno prikupljali bio-otpad, a u tom slučaju bismo morali plaćati penale što bi povećalo cijenu prikupljanja otpada za korisnike. Zbog toga je važno odvajati otpad, a to najviše ovisi o ljudima. Građani trebaju biti svjesni važnosti odvajanja otpada i toga da cijena

Kada pada snijeg ne parkirajte na kolniku

Grad Ludbreg povjerio je poslove zimske službe 'Lukomu' koji sa svojim kooperantima čisti nerazvrstane ceste i gradske površine.

-To znači da osiguravamo dežurnu službu, dajemo nalog kad se kreće na teren, pratimo gdje su problemi, ceste i gradske površine posipavamo solju i kamenjem protiv leda.

Prioriteti su prilazi i parkirališta kod Doma zdravlja, vrtića, škole, javnih gradskih ustanova. Lukom čisti naselje Ludbreg te parkirališta i dvorišta u više gradskih tvrtki.

Imamo 4 ralice i dosta druge mehanizacije, posipače, četku, stroj za uske površine. Mehanizacijom pomažu i trojica kooperanta, poduzetnici Kirić za Selnik, Sigetec i Slokovec, zatim Rendić za ulicu do igrališta u Apatiji, a u svim ostalim naseljima čisti tvrtka Stjepana Jagića iz Poljanca – kaže Alen Sabol direktor Lukoma.

Obilan snijeg zatrpao nas je u petak 13. na početku vikenda.

–Ralicama smo na teren

AKTUALNO

31. siječnja 2017.

31. siječnja 2017.

jelaze i ulice prema školama.

Radnici su neprestano bili na poslu i zaslužuju pohvale. Siječanj je donio vrlo niske temperature i led.

–Iako imamo vrstu soli koja djeluje na nižim temperaturama, trošimo dnevno po dvije tone soli i još zasipavamo kamenjem. Najgora situacija je na Trgu slobode gdje se u sredini stvara kora leda, na dijelu Zagorske ulice i nekim pješačkim prijelazima.- rekao je Alen Sabol.

Unatoč stalnom posipavanju, građani, posebno oni stariji moraju biti oprezni u kretanju gradom. Državne, županijske i lokalne ceste na području Grada čisti ŽUC Varaždin.

neće rasti ako će se više i bolje odvajati. Sada prikupljamo 8 vrsti materijala, a nadam se da će ove godine Ludbreg dobiti reciklažno dvorište.U 'Lukomu' razmišljamo dugoročno o izgradnji vlastite infrastrukture, poslovnom prostoru gdje bi se mogli baviti svim svojim djelatnostima, pa i otpadom. Sve veća je potreba za sortirnicom, dobivanjem dozvola za gospodarenje otpadom.

Količine otpada i dalje će se povećavati, ali se moraju smanjivati količine otpada koji se odlaže. Sve to iziskuje velika ulaganja.

–Mnogi misle da je to unosan

Pozovite dimnjačare radi vlastite sigurnosti

Lani su dimnjačari 'Lukoma' iznijeli probleme koji nastaju zbog lošeg stanja dimnjaka na području Ludbrega. Oni predstavljaju opasnost za ljude, objekte i okolicu, a stanje se nije popravilo. Direktor 'Lukoma' šalje apel i upozorava.

–Najsloženije probleme prijavili smo protupožarnom inspektoru. Zbog neispravnih dimnjaka bilo je požara jer vlasnici nisu dozvolili dimnjačaru da obavi svoj posao. Građani moraju shvatiti da ispravni, čisti dimnjaci znače sigurnost za ukućane i sve one koji žive u blizini. Kako se za radove na plinskoj instalaciji mora zvati ovlašteni serviser, tako je dimnjačar taj koji pregledava sustav grijanja, dimnjake, mjeri njihovu poroznost, čisti čađu, provjerava propusnost plinova, sagorijevanje. Najveća opasnost su plinski bojleri spojeni na obične dimnjake, najčešće u slučajevima gdje su građani etažno plinsko grijanje zamijenili pećima na drva.

U zgradama ima građana koji ne puštaju dimnjačara u stan. Susjedi trebaju reagirati jer zbog takvih pojedinaca i oni su u opasnosti.

Situacija je ozbiljna, a nažalost mnogo ljudi to olako shvaća.

posao, ali to nije točno. Može se neki materijal izdvojiti i prodati međutim kod nas nema baš tržišta za otpadne materijale.

Mi plaćamo 400-600 kuna za preuzimanje plastičnog otpada kojeg prikupimo.

Za razliku od ostalih komunalnih djelatnosti, zbrinjavanje otpada ima najveće troškove. Što je više odvajanja otpada, za 'Lukom' to znači više troškova jer trebamo više vrsti vreća, više vrsta materijala se odvozi na više različitih strana, više radnika pa se tu radi i o visokim troškovima. I ovo smanjenje računa koje će sad uslijediti znači manji prihod za tvrtku – ističe Alen Sabol, direktor 'Lukoma'.

Građani ne smiju sami sanirati dimnjake nego pozvati naše dimnjačare koji su školovani i stručno osposobljeni, a sanacije će napraviti prema tehničkom pravilniku za dimnjake. Ukoliko je nešto napravljeno bez dimnjačara, on ne smije izdati suglasnost. Dosad su naši dimnjačari spriječili znatan broj nesreća koje su mogle nastati zbog neispravnih dimnjaka – kaže Alen Sabol.

'Lukom' ima tri dimnjačara, a odnedavno oni rade i u naseljima Općine Mali Bukovec. Cijene usluga nisu se mijenjale.

-Dimnjačar radi barem sat vremena u kućanstvu, a cijene usluga su nerealno niske i nisu ekonomski isplative. On danas ne očisti samo dimnjak i ode, nego mjeri plinove, mora sve znati o sustavima grijanja, kotlovnicama, energentima, izdaje suglasnosti za svaki novi dimnjak. To je složen i odgovaran posao, pa dimnjačara nedostaje, neki gradovi uopće ih nemaju. Naši građani imaju sreće što su naše cijene tih usluga niske.

– Sustave bi trebalo provjeravati više puta u sezoni, a zbog činjenice da se u peći na kruta goriva baca svašta, razni otpadni materijali, dimnjake bi obavezno m o r a l i očistiti jednom mjesečno.

U 2016. godini prikupljeno više doza krvi Tijekom 2016. godine Gradsko društvo Crvenog križa Ludbreg održalo je 15 akcija dobrovoljnog davanja krvi, 13 akcija je organizirano sa transfuzijom Opće bolince Varaždin dok su dvije akcije organizirane u suradnji sa Hrvatskim zavodom za transfuzijsku medicinu iz Zagreba. Na samim akcijama prikupljeno je 895 doza krvi dok su 476 doza krvi darivatelji s ludbreškog područja darivali na samoj varaždinskoj transfuziji. Ukupno je prikupljena 1371 doza krvi što je porast od 48 doza krvi u odnosu na 2015. godinu.

- Suradnja sa HZTM-om Zagreb je započeta tijekom 2016. godine zbog činjenice da je zbog smanjenja potreba za dozama krvi od strane varaždinske bolnice unatrag nekoliko godina došlo i do otkazivanja samih akcija DDK, no pošto naše područje ima visok broj dobrovoljnih davatelja, bilo je nužno da se svima onima koji žele darivati krv to i omogući. Tako je u planu da se i u 2017. godini također nastavi suradnja s obje transfuzije kako ne bi došlo do situacije da se na našem području ne održi ni jedna akcija DDK u peroidu od dva mjeseca ili više. - pojasnio je Robert Kranjčec, ravnatelj GDCK Ludbreg.

Održana je i izborno izvještajna Skupština Gradskog društva Crvenog križa Ludbreg. Izmjenom Statuta Skupština u novom sazivu broji 23 člana, a za predsjednika GDCK Ludbreg ponovo je izabran mr.sc. Igor Franolić iz Ludbrega. Potpredsjednici GDCK Ludbreg u sljedećem mandatu biti će Josip Blažotinec i Kristina Stanko, dok su preostali članovi sedmeročlanog Odbora Gradskog društva Crvenog križa Ludbreg Zlatica Kovaček, Sonja Huzjak, Sanja Jantolek i Blaženka Lovrek. Predsjednica Nadzornog odbora u sljedećem mandatnom razdoblju i dalje će biti Ružica Antolić. Na samoj Skupštini usvojena su i sva izvješća za proteklo razdoblje, kao i plan i program rada za sljedeće mandatno razdoblje od četiri godine. Također je nakon provedenog natječaja te pribavljanja potrebnih suglasnosti od Hrvatskog Crvenog križa za ravnatelja GDCK Ludbreg ponovo izabran dipl.ing. Robert Kranjčec.

HUMANITARNA AKCIJA ROTARIJANACA I VINARA Lijepu tradiciju zadnjih nekoliko godina provode ludbreški vinogradari i Rotary klub Ludbreg kako bi pomogli u školovanju odličnih studenata i učenika našeg kraja.

Naime, ludbreški Rotary klub organizira 10. veljače tradicionalnu humanitarnu akciju 'Večer zlatnih vina' na kojoj će se prodavati nagrađena vina s ovogodišnje jubilarne 25. Izložbe mladih vina ludbreškog i susjednih vinogorja u organizaciji Udruge vinogradara Trsek Ludbreg. Prikupljena sredstva od prodaje nagrađenih vina idu u fond za nagrađivanje izvrsnih studenata i učenika s područja ludbreškog kraja kako bi im se i na ovaj način financijski pomoglo da lakše prebrode troškove školovanja.

-Očekujemo da će se na humanitarnoj večeri okupiti 70-ak naših članova kluba i gostiju koje smo pozvali. Ujedno molimo sve koji su voljni da se odazovu akciji kako bi se prikupilo što više sredstava za pomoć našim studentima i učenicima. Spojimo ugodno s korisnim i dobro se zabavimo uz odlične tamburaše – poručio je Davor Špikić iz Rotary kluba Ludbreg.

Humanitarna 'Večer zlatnih vina' održat će se u hotelu Amalia u petak 10. veljače s početkom u 19 sati.

INTEGRATIVAN LUDBREG

U PLANU PREDAVANJA, TEČAJEVI, OBUKE I RADIONICE Udruga umirovljenika i starijih osoba regije Ludbreg s partnerima, Gradskim društvom Crvenog križa te Gradom Ludbregom ulazi u drugi mjesec provedbe projekta Integrativan Ludbreg. Projekt se odnosi na uspostavu i razvoj sustava zaštite starijih osoba, pružanje besplatne savjetodavne pomoći i smanjenje nepovoljnih situacija u kojima se umirovljenici i starije osobe mogu naći.

U prvom mjesecu provedbe provedene su početne aktivnosti poput oformljivanja projektnog tima, podjele zadataka i odgovornosti između partnera, planiranje i izrada primarnih stavki informativne kampanje s

ciljem osvještavanja šire javnosti o problemima starijih osoba te obavještavanje ciljanih skupina i građana Grada Ludbrega o glavnim stavkama projekta.

Na drugom sastanku projektni tim odredio je metodiku provođenja daljnjih aktivnosti.

Na sastanku su članovi projektnog tima raspravljali o aktivnostima koje će se provoditi u drugom mjesecu implementacije projekta.

Dogovoreno je da će se započeti provedba različitih zanimljivih aktivnosti poput neformalnih predavanja, tečajeva, obuka i radionica na kojima će umirovljenici, osobe starije životne dobi ali i zaposlenici jav-

nih ustanova i formalnih tijela koji direktno rade s ciljanom skupinom, ojačati svoje komunikacijske i socijalne vještine, naučiti kako rješavati konfliktne situacije i unaprijediti svoja znanja iz različitih područja.

-Kako su nam po projektu primarne ciljane skupine umirovljenici i osobe starije životne dobi, većina planiranih aktivnosti bit će usmjerena na njih i na njihove potrebe.

Tako da ih ovim putem pozivamo da se uključe u aktivnosti projekta ali i u sve naše ostale aktivnosti – rekla je Katarina Sačer, predsjednica Udruge umirovljenika i starijih osoba regije Ludbreg.

6

DOZNAJEMO

RAZUMIJEVANJE I VELIKA LJUBAV

AIESEC ponovo u Ludbregu

Pretposljednjeg vikenda u siječnju Osnovna škola Ludbreg bila je domaćin nacionalne konferencije "Leaders of tomorrow" koju je organizirala organizacija mladih AIESEC. Konferencija je okupila članove izvršnih odbora iz šest lokalnih odbora, Zagreba, Splita, Osijeka, Rijeke, Varaždina i Pule, te njihove projekt menadžere. Kroz tri dana radionica i predavanja radilo se na znanju i vještinama potrebnim za vođenje lokalnih odbora i provedbu širokog spektra aktivnosti predviđenih za ovu godinu.

Lokalni odbor AIESEC Varaždin bio je domaćin ove konferencije, a organizacijski tim pod vodstvom Anamarije Igrec činili su Petra Lončar, Ana Katarina Kolarić, Ines Kovačić, Tomislav Jukica, Karla Vlašić te Larisa Borovec.

Prvog dana konferencije održavao se izbor budućeg predsjednika AIESEC-a Hrvatske, a izabran je Egipćanin Youssef Sherif.

Na kraju drugog dana konferencije podijeljene su nagrade

LUDBREŠKO SUNCE Udruga Ludbreško sunce i u novoj godini nastavila je s provedbom brojnih aktivnosti. Jedan od najradosnijih trenutaka svakako je obavijest Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva da su za 2017. godinu dobili institucionalnu podršku u iznosu 226.197,75kn.

- Riječ je o iznosu od vrlo velikog značaja za udrugu. Namjera te podrške je rasterećenje sredstava za osnovnu djelatnost, nadopuna da bi se ostala sredstva mogla koristiti za ostale aktivnosti poput radionica i svih ostalih aktivnosti koje obogaćuju svakodnevni sadržaj i život osoba s invaliditetom. rekla je Ruža Zlatar, predsjednica udruge Ludbreško sunce.

Tijekom mjeseca siječnja nastavili su i dugogodišnju suradnju s Veleučilištem iz Varaždina, odjel sestrinstva.

- Riječ je o studentima treće godine studija koji se školuju za više medicinske sestre. Naša suradnja traje šest, sedam godina.

Studenti se upućuju na obavljanje prakse u našem prostoru kako bi se neposredno susreli

za rad lokalnih odbora kroz cijelu 2016. godinu, a nagradu za najbolji lokalni odbor dobio je Osijek i ponosan predsjednik Zvonimir Obradović.

Ivona Palko iz Osijeka je dobila nagradu za rad u funkciji Ljudskih resursa, a pošto joj je ovo bila posljednja konferencija kao članici, cijeli događaj joj je od posebne važnosti.

- Prvi put sam u Ludbregu, a ovo mi je 6. ili 7. konferencija u Hrvatskoj. Organizatori, škola, hrana i domaćini su bili prekrasni. Od radionica bih istaknula predavanje o tome što raditi nakon što izađemo iz AIESECa, kako planirati daljnju karijeru i zašto je važno istaknuti se u okolini u kojoj svaka druga osoba ima diplomu - istaknula je Ivona Palko.

Na konferenciji je kao pozvani predavač sudjelovao i AIESEC alumni Danijel Dadović, koji je podijelio iskustvo što se tiče razvoja karijere te razvijanja daljnjeg plana na temelju novih vještina i vrijednosti koje osoba izgradi tijekom bogatog AIESEC iskustva.

Hrvoje Rubeša, kojemu je ovo bila druga konferencija u AIESEC-u, je budući potpredsjednik za Poslovni razvoj i financije u Splitu.

- Meni je ova konfererencija donijela nova poznanstva sa Zagrebom i Varaždinom, što nisam imao prije, a sad se doma vraćam zajedno s kolegama iz Pule i Rijeke. Organizacija je bila super, radionice su bile odlične, a panelisti jako dobri što me inspiriralo i napunilo motivacijom, pa jedva čekam iduću konferenciju - istaknuo je Rubeša.

Temeljni cilj AIESEC-a jest stvaranje lidera dobivajući praktično razvojno iskustvo u profesionalnom okruženju i realnim situacijama.

Organizirajući projekte tijekom cijele godine te radeći u timovima i funkcijama poput marketinga, ljudskih resursa, financija ili prodaje, članovi AIESEC-a dobivaju važne kompetencije i postaju konkurentni na tržištu rada istovremeno ostvarujući pozitivan utjecaj na društvo kroz organiziranje socijalno odgovornih projekata.

Na praktičnoj nastavi sedamdesetak studenata

s osobama s invaliditetom i s njihovim potrebama i sa svime onime što im se pruža u našem prostoru. Za nas je to izuzetna podrška, jedna divna suradnja koja nam puno znači. U razdoblju od dva tjedna obiđe nas sedamdesetak studenata koji dolaze iz svih krajeva Lijepe Naše, ima ih primjerice iz Šibenika, Velike Gorice, Zagreba, Slavonskog Broda jer studij sestrinstva u Varaždinu je prepoznat i po svom programu jedinstven te stoga ne čudi dolazak iz svih krajeva na nastavak obrazovanja kako bi se što kvalitetnije obučili za svoj životni poziv i pružili što kvalitetniju skrb.

Naše djelatnosti se podudaraju, oni su u sustavu zdravstva, a mi u sustavu socijalne skrbi, ali svi imamo istu brigu o čovjeku. kaže R. Zlatar.

S drugim polugodištem, Ludbreško sunce proširilo je svoju uslugu prijevoza za učenike s posebnim potrebama s područja Grada Ludbrega i šire okolice, a koji svoje obrazovanje nastavljaju u centru "Podravsko sunce" u Koprivnici.

- Svakodnevno ih ujutro pokupimo, vozimo u Podravsko sunce, a poslijepodne ih vraćamo kućama. Za nas je svaka osoba s invaliditetom dragocjena i smatramo da svaka osoba s invaliditetom ima prava na sve kao i ostali učenici i ljudi jer i oni zaslužuju dostojan život u zajednici. - naglašava R. Zlatar.

Udruga Ludbreško sunce marljivo skrbi upravo o djeci predškolske i školske dobi.

Kako između ostaloga imaju i program "Male škole za predškolsku djecu s teškoćama u razvoju" koji je kao takav među rijetkima ako ne i jedini u Hrvatskoj. Za provedbu "Male škole" imaju suglasnost Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa i rješenje Županijskog ureda državne uprave. Pomoć se pruža u vidu usluge prijevoza, prehrane, rehabilitacije, so-

GODIŠNJICE

31. siječnja 2017.

31. siječnja 2017.

cijalizacije, stjecanja radnih i higijenskih navika, igraonice te provođenja predškolskog programa.

Aktivnosti provodi stručni tim u sastavu: defektolog, odgajatelj, dipl. soc. radnik i logoped.

Gostovanje na HTV-u

Predsjednica „Ludbreškog sunca“, Ruža Zlatar gostovala je u snimanju emisije „Normalan život“ koja se emitira na HTV-u, a koju vodi i uređuje Ana Tomašković. Tema emisije bila je „Značaj udruga u kvaliteti življenja osoba s intelektualnim teškoćama te njihovoj integraciji u zajednici“.

- Bila je ovo prilika da se uvjerimo da smo uistinu na vrhu piramide i da na svoj rad možemo i moramo biti ponosni jer obogaćujemo život osobama s invaliditetom. - rekla je Ruža Zlatar.

U emisiji je uz predsjednicu ludbreške udruge gostovala je i Mirjana Jakovčev, predsjednica Saveza udruga osoba s intelektualnim teškoćama i predsjednica udruge „Regoč“ iz Slavonskog Broda, prim. Zdenka Konjarik, predsjednica udruge „Neven“ iz Đakova te Sonja Ninić Ševo, predsjednica udruge „Kamenčići“ iz Šibenika. U emisiji se govorilo o problematici sustavnog financiranja udruga koje su sa svojim uslugama obitelji, veliki partner Centrima za socijalnu skrb i neophodna im je veća i sustavnija pomoć. Posebno je istaknuta problematika osoba s intelektualnim teškoćama nakon smrti njihovih roditelja.

Pred rodbinom i prijateljima Štefica i Josip Crnković posljednje siječanjske subote proslavili su 60 godina braka koje su zapečatili i obnovom zavjeta u ludbreškoj crkvi.

Uzbuđenja nije nedostajalo jer ipak radi se o šest desetljeća zajedničkog života, a do velike brojke zasigurno ne bi dogurali da nije bilo međusobnog poštivanja i strpljenja.

-Hodali smo na misu, u to doba naravno išlo se pješice. Mi puce išle smo na svojem kupu, a dečki na svojem. Ja sam bila iz Apatije, on iz Sigeca. Bilo mi je tek 17 godina, dete, dete sam još bila. Ali malo pomalo, i među nama se razvila ljubav.

- započinje priču Štefica, djevojačkog prezimena Strah.

Vrlo brzo Josip i kolega počeli su posjećivati Šteficu. - Išao sam kod nje doma i polako je došlo do vjenčanja. - kaže Josip.

Vjenčali su se u ludbreškoj župnoj crkvi Presvetog Trojstva, a, vjenčao ih je tadašnji velečasni Zeljak.

- Došla sam za snehu u Sigetec i tako smo počeli zajednički živjeti. - kaže Štefica. Prema nekadašnjoj tradiciji, svadbe su se odvijale kroz dva dana, jedan u kući mladenke, a drugi u kući mladenca. I kod Crnkovića je ta tradicija bila poštivana.

- Svati su bili v hiži, kak je to onda bilo. Sve smo doma i pripremali. - kaže Štefica koja je nakon vjenčanja u Sigecu radila na poljoprivredi dok je Josip radio u Budućnosti.

-Jednom su mi čak rekli da sam doktor za cipele, poslali su me i u Knjaževac i druga mjesta da tamo vide kako se radi.

- kaže Josip dok Štefica dodaje.

- Bili smo sirotinja, ali koliko smo god mogli smo se trudili,

mučili i delali. Prije 60 godina nismo ništa imali, ali trudom i radom došli smo do ovoga danas. Nas je spojila ljubav i to je ono najbitnije zato nas je valjda i budućnost nagradila. - kažu supružnici. Priznaju da je bilo i ponekih svađa jer bez toga jednostavno ne ide. Da bi Josipu olakšali svakodnevni odlazak na posao, najprije su uložili u bicikl, kasnije je tek došao automobil.

- Kad je Štefica došla k nama, naše imanje je počelo rasti s vremenom smo kupili i traktor.

- kaže Josip, dok Štefica dodaje.

- Na poljoprivredi sam radila s njegovom mamom dok je god ona mogla. Radile smo sve što je trebalo, od onih jednostavnih stvari do teških fizičkih. - kaže Štefica.

Imaju dvoje djece, sina Ivicu i kćer Dragicu i četvero unučadi, Mateju, Ivu, Ivonu i Karla.

Obzirom da je Štefica morala zbog životnih okolnosti, naime rano je ostala bez oca, školu rano napustiti, jedna od velikih želja joj je oduvijek bila da svojoj djeci ne mora uskratiti mogućnost obrazovanja. Supružnici su u tome uspjeli pa su tako njihova djeca stekla fakultetsko obrazovanje, sve tri unuke također, a na tom je putu i najmlađi unuk Karlo.

- Kad je Ivica išao u školu i ja sam se zaposlila, također u Budućnosti. Suprug je u mirovinu otišao tri godine prije mene, a ja sam radila dokle god me nisu poslali u mirovinu.

- Puno smo radili, bio je težak posao, no to mi nije bilo strano obzirom da sam na poljoprivredi uistinu radila sve. U Budućnosti mi je također, bez obzira na težinu posla bilo lijepo raditi tam s tim pucama.

Plaća je bila dobra, upoznate ljude tako da se ne mogu požaliti. - prisjeća se Štefica koja je u Budućnosti radila 20 godina dok je pak njezin suprug u mirovinu otišao nakon 40 godina rada. Život ih je u međuvremenu doveo u Ludbreg.

- Kad se naš sin Ivica oženio, zajedno smo kupili gradilište u Ludbregu s ciljem da prije nego njegova djeca krenu u školu tu i preselimo. Uspjeli smo u tome, i preselili smo se godinu dana prije nego je najstarija unuka Mateja krenula u školu. Lakše je bilo i meni jer je posao bio bliže iako nam je u Sigecu bilo jako lijepo, stvorili smo lijepu kuću, imali centralno grijanje.

I puno puta sam rekla da ne idem nikud iz Sigeca, ali eto, život vas ponekad iznenadi. kaže Štefica.

Sretni su jer im i kćer živi u Ludbregu, dok u kući u Ulici Antuna Mihanovića žive sa sinom i njegovom obitelji.

- Kažu ljudi da konac djelo krasi, a ne početak. Mi smo počeli od nule, nismo imali gotovo ništa. Naslijedila sam nešto zemlje i tako smo počeli. Mučili smo se, delali puno i stvorili smo život kakav danas imamo. Starost nosi svoje, nije uvijek bilo bajno i sjajno, bilo je sikak, ali išlo je, samo se guralo. Srećom, i zdravlje nas je dobro poslužilo. Korak po korak došli smo najprije do pedesete godišnjice braka. Lijepo smo ju proslavili, i onda smo bili u crkvi, bio je prečasni Đurkan koji je tada održao prekrasnu propovijed.

Uz takve lijepe riječi opet smo dalje nastavili svoj život i došli do siječnja 2017. godine i naše 60. godišnjice braka. - kaže Štefica.

TEŽAČKA LJUBAV

Puno zadovoljstva i radosti ovih dana u obitelji Draganić u Čukovcu. Dragutin (77) i Anđela (67), rođena Harambaša, proslavili su 50 godina braka. Oženili se 28. siječnja 1967. Potječu iz siromašnih obitelji Drago iz Čukovca, a Anđela iz Malog Bukovca. Njihova priča danas se čini nestvarnom.

–U Ljubljani sam bil zaposlen u tvornici baterija, pa otišel u vojsku, a posle se zaposlil u tvornici 'Rog'. No doma je japa zbetežel, mama malaksala, a braća otišla i trebalo je pomoći. Zaposlil sam se na željeznici i delal poljoprivredu. I kaj bum rekel? Trebal mi je težak. Anđelu nisam poznal, ali su mi rekli da je jako vredna. Bila je zgodna, dopala mi se. Nije dugo trajalo kak smo hodali i za manje od tri meseca se oženili. – kaže Drago. Anđela je radila u kombinatu u Velikom Bukovcu kao i Dragin brat sa suprugom koji su potakli njihov susret.

-Došel je s bratom u snoboke. Ni ja njega nisam prije poznala. To je bila ljubav na prvi pogled, dopal mi se. Još sam sa 17 bila maloljetna i morala sam po dozvolu za vjenčanje. Oženili smo

se u matičnom uredu u Malom Bukovcu i odmah u crkvi u Velikom Bukovcu, vjenčal nas je župnik Ivan Lončar. Svati su prvi dan kod mojih, a drugi dan u Čukovcu. 'Igrali' su mladi bandisti iz Maloga Bukovca, limena glazba.– kaže Anđela.

Početne godine bile su teške. S vremenom su podigli novu kuću, štale, svinjce, ostale objekte, širili stočarstvo. Anđela je držala grunt, imali su puno krava, svinja, do 60 odojaka.

Za to vrijeme Drago je prešao u građevinsku tvrtku Međimurje. -To je bil terenski posel i po dva mjeseca me nije bilo da doma pomognem.

Zato sam opet došel na željeznicu gdje sam s 57 let otišel u prijevremenu penziju. Tu sam do umirovljenja bil ophodar ili čuvar pruge koji hoda i kontrolira tračnice, pragove, šarafe, skretnice, prolaz vlakova. – kaže Drago.

I Anđela je u mirovini, poljoprivrednoj, za koju su doprinose uplaćivali od 1980., a mala primanja i dalje 'štukaju' od svinjogojstva. Cijeli život bili su marljivi, uporni, štedljivi.

Imaju dvije kćeri, šestero unučadi i jednog praunuka.

7

Štefica i Josip Crnković proslavili 60 godina braka

Koja je tajna?

- Razumijevanje i velika ljubav. Brak nije lak, ako ga hoćete doživjeti i preživjeti ponekad treba pretrpjeti, cesta i voda nisu uvijek ravne, ima i krivudavih puteva, ali ako je prava ljubav, ona ne odustaje. Ovo kaj smo mi doživeli i preživeli, to nam je samo dragi Bog poklonil i za to mu velika hvala.

Josip i Štefica tako su proslavili 60 godina braka. Nakon crkvenog obreda u krugu obitelji i najbližih prijatelja proveselili su se u hotelu Raj. Ova godišnjica za njih je bila poseban događaj, vjerojatno i zato jer znaju da do

tolikih godina zajedničkog života, posebno u današnjem vremenu, nije lako doći. Uzbuđenje je u kući vladalo danima, a da njihova priča stigne i do čitatelja Ludbreških novina pobrinuo se sin Ivica. Nama je pak bio užitak razgovarati sa skladnim parom koji nas je podsjetio da ljubavne priče ne postoje samo u knjizi i na filmu, ima ih i tu oko nas.

A Josip i Štefica sve prepisuju velikoj ljubavi i dragom Bogu.

Kad pogledaju svoju fotografiju s vjenčanja, srce im još i danas poskoči. Kako ljepše opisati ljubav kada znate da ona traje već punih šest desetljeća.

Anđela i Dragutin Draganić iz Čukovca proslavili zlatni pir

25.

8

JUBILARNA IZLOŽBA

DVA DVOSTRUKA ZLATA IZ 'DVOJNOG' VINOGRADA

IZLOŽBA MLADIH

VINA LUDBREŠKOG I SUSJEDNIH VINOGORJA

Obilježena je jubilarna 25. Izložba mladih vina ludbreškog i drugih vinogorja u organizaciji Udruge vinogradara Trsek Ludbreg.

Tko je uopće prije 25 godina mogao slutiti da će ludbreška izložba dostignuti takvu razinu, postati tradicija, važan gospodarski događaj. Za vinogradare s područja Ludbrega, ludbreškog kraja, cijele sjeverozapadne Hrvatske, a dolaze i vinogradari prijateljskih udruga iz Hrvatske i inozemstva.

Već odavno je izložba u povodu Vincekova prerasla lokalne okvire, kao i običnog susreta vinogradara. Ona je važan društveni događaj koji je jako unaprijedio vinogradarstvo šireg kraja, potaknuo edukaciju o vinogradarstvu i podrumarstvu, privukao mlade, i što je najvažnije – iznimno podigao kvalitetu vina ovog kraja kojima se svi mogu ponositi.

Potvrđuju to rezultati i jubilarne izložbe – 76 zlatnih trseka, čak 280 vina dobilo je srebrno odličje, a 81 brončano. Od ukupno 478 prijavljenih vina 13 posto je zlata po ocjenama enologa stručnjaka. Bilo je pohvala, a i kritika.

-Svaka godina je specifična, a ova nije bila jednako naklona svim sortama. Neki vinari nisu uvažili pravilo da postupke njege i dorade tijekom čuvanja vina

prilagode specifičnostima godine i pojedine sorte. Dobar vinar zna da kvaliteta vina nije slučajna nego rezultat znanja, truda, stalnog degustiranja i pravodobnog reagiranja ako se uoči nepoželjna promjena boje, mirisa, okusa. Preporuka enologa – raditi suha bijela vina koja sadrže manje od 4 g/l neprovrelog šećera, umjerenih koncentracija alkohola, ugodne svježine i kiselosti – ističe predsjednica komisije prof. dr. Stanislava Herjavec.

Sva vina mogla su se degustirati na otvaranju izložbe, dok su priznanja vinogradarima dodijeljena na Vinskom balu.

- Osim što smo proslavili 25. rođendan, možemo se pohvaliti i drugim projektom, a to je monografija, knjiga koja će od zaborava spasiti sve entuzijaste ludbreške Podravine u promociji vinarstva i vinogradarstva našega kraja. Prigoda je ovo i da se prisjetimo naših početaka, bilo je među nama hrabrih ljudi i vizionara koji su se odlučili unaprijediti vinogradarstvo i vinarstvo u ludbreškom kraju.

Moram naglasiti da je ideja pala na plodno tlo i svake se godine okupljalo sve više ljubitelja dobre kapljice. - kazao je na otvorenju Zlatko Brunčić, predsjednik Udruge "Trsek".

Izložba je tradicionalno održana u prostoru hotela Crnković.

-Izložbe vina bile su poticaj vinogradarima i podrumarima da proširuju svoje znanja osobito vezana uz podrumarenje kako bi iz godine u godinu imali što bolja vina. Ocjene i savjeti renomiranih stručnjaka prilikom izložbe mladih vina, kao i brojna stručna predavanja koje je udruga organizirala za svoje članove, kroz dugi niz godina, doprinijela su poboljšanju kvalitete vina ludbreškog vinogorja. – rekao je gradonačelnik Dubravko Bilić.

Izložbu je otvorio Dragutin Vincek, pročelnik za poljoprivredu u Varaždinskoj županiji.

- Vi ste čuvari okusa i mirisa Varaždinske županije.

Vino, osim što je proizvod, ono je kultura i stil života ovoga kraja i to sve zahvaljujući civilnom društvu, odnosno udruzi Trsek. – poručio je Vincek.

Izložba i vinski bal bili su prigoda da mnogi upute zahvalu i čestitku organizatorima, svim prethodnim i aktualnim vodstvima i članovima 'Trseka' za 25 izložbi.

Pritom je predstavljena i monografija koja je detaljno podsjetila na 25 godina ludbreške izložbe koja to zaslužuje. Jer ona je najstarija izložba mladih vina u državi, rođena tek godinu dana nakon naše samostalnosti.

Šestu godinu zaredom kod kipa svetog Vinka u Sigečaku obilježen je početak nove vinogradarske godine. Pokrštenju goric i posvećenju trsovih grančica u organizaciji Vinogradarske udruge Trsek bilo je prisutno oko 200 ljudi. Crkveni obred kod najvećeg kipa sv. Vinka na svijetu koji je, početkom siječnja, odolio dvodnevnim naletima vjetra vodio je vlč. Kristijan Stojko.

Tom prigodom posvetio je trsove grančice s tri pupa te poželio svim vinogradarima manje bolesti u njihovim vinogradima i uspješnu vinogradarsku godinu.

Nakon toga održana je ceremonija rezidbe vinove loze i zalijevanja trsa starim vinom uz nezaobilaznu scenografiju gdje na žici vise kobasice i špek. Ceremoniju je prema starinskim običajima i ove godine vodio Stjepan Sanjković kojemu su pomagali Franjo Rašić i Nikola Makar.

Predsjednik Udruge Zlatko Brunčić se nadovezao na problem fitoplazme u našim vinogradima jer dolazi vrijeme kad će savjesni vinogradari morati pogledati kakvo je stanje u mejaševom vinogradu.

-U veljači ćemo organizirati predavanje o ovoj opasnoj bolesti koja prijeti našim vinogradima.

Tiskat ćemo i brošuru te postaviti plakate na vinogradarskim vrhovima kojima ćemo upozoriti naše vinogradare da ozbiljno shvate ovu bolest – rekao je Zlatko.

Kuhano vino i gemišti bili su besplatni, a pečene kobasice po cijeni od 15 kn za par nisu stizali peći. Najbolje vino za ceremoniju pokrštenja dao je domaćin Antun Havaić u čijem se vinogradu već tradicionalno odvija posvećenje. Po završetku programa kod kipa, druženje vinogradara i njihovih gostiju nastavljeno je u klijetima. Prema starinskom običaju svaki pravi vinogradar koji imalo drži do sebe mora na Vincekovo obići svoj vinograd. Čim se vrijeme malo popravi, naši vrijedni vinogradari započet će s rezidbom vinove loze.

-Prošle godine smo imali puno primjera trsova zaraženih zlatnom žuticom ili fitoplazmom. Radi se o bakterijskoj bolesti kojoj zasad nema lijeka. Mnogi naši ljudi tu bolest koju prenosi američki cvrčak još uvijek ne prepoznaju ili je ne shvaćaju dovoljno ozbiljno. Jedini lijek je iskorjenjivanje zaraženih trsova i njihovo spaljivanje. Dosad sam iz svog vinograda vadio trsove koji su slabije rodili, a sada vadim bolesne. Prošlog ljeta izvadio sam ih oko 50-ak. Na istom mjestu vinova loza se ne bi smjela saditi sljedeće tri godine – rekao je Mladen Matijašec, tajnik 'Trseka'.

Inače, ova najštetnija bolest vinove loze nije samo prisutna u Hrvatskoj već u cijeloj Europi,

a u nekim područjima ima epidemijske razmjere. Na velikom području bolest je najprije zabilježena u južnoj Francuskoj, a smatra se da je u Hrvatsku proširena iz sjeverne Italije. Hoće li sveti Vinko pomoći našim vinogradarima da se odupru ovoj destruktivnoj pošasti ostaje za vidjeti. (D.Vađunec)

JUBILARNA IZLOŽBA

31. siječnja 2017.

31. siječnja 2017.

Izložba je otvorena prigodnom zdravicom

Zvonko Kirić - šampion izložbe, kćer Monika, te supruga Sonja

Pred ocjenjivačkom komisijom bio je težak posao

P O Z VA L I S V. V I N K A U P O M O Ć

Ceremonija je skraćena Zbog niske temperature koja je bila -6˚C ceremonija pokrštenja goric bila je skraćena pa ovi stihovi nisu izrečeni iako su bili pripremljeni: 'Dragi Bog čuvaj trsa mog, evo ti zrelog vina da bu dobra godina.

Oblake razmakni, Sunce primakni, mraza goni, na tuču zvoni.

Se bum obdelal da bi v jesen popeval.

Rozgu si bum zel i vu vodu del. Sveti Vincek pokaži svetu kak bu v ovem letu.'

Na brijegu iznad glavne ceste kroz Vinograde Ludbreške, nedaleko stare ciglane, krasan primjer kako su dvije mlade obitelji naslijedile jedan vinograd, pa podijelile po polovicu glavnog nasada, imaju oveću lijepu klijet kao dvojni objekt, dva ulaza s terase, u podrumu imaju jednu zajedničku prostoriju sa svake strane i po dva ulaza u prostorije s bačvama.

Radi se o obiteljima Dražena Banjkovca i Dalibora Jagića iz Hrženice. Oni su bratići, pa jedan drugome pomažu, zajedno rade sve. Osim vina. A obojica rade izvrsna vina. Na ovoj 'Trsekovoj' izložbi dobila su po dva zlata i više srebrnih odličja vrlo blizu zlatu. Dražen ima zlatni muškat žuti i chardonnay, a srebro je dobio za graševinu, sauvignon i miješano bijelo, dok je Dalibor uzeo zlato za graševinu i chardonnay, a srebro za sauvignon i miješano bijelo.

–Puno ljudi misli da imamo isto vino, pa mi uvijek prije izložbe pozovemo pajdaše da probaju i uvjere se da su naša vina različita makar su istih sorti. Od berbe smo svaki dan gore i neprestano pratimo dok je vrenje, dal treba u bačvi niža ili viša temperatura. Stalno degustiramo, pa onda razgovaramo kaj treba napraviti. Dok je vrenje pri kraju kad nam se dopadne miris i okus da je po našem guštu prekidamo vrenje. Ne poslušamo nikog drugog, sami odlučujemo.

Svaki dela malo po svom i dobro ispadne.– pojasnili su Dražen i Dalibor.

Oni su treće koljeno obitelji koja obrađuje vinograd i to s velikim zadovoljstvom. Kad su preuzeli gorice od roditelja uveli su velike promjene jer su mladi odmah imali svoje poglede na vinogradarstvo.

–Roditeljima smo od malena tu pomagali u poslovima, i tako smo se vezali za gorice. Prije 14 godina smo preuzeli i počeli po svome, odmah smo stari nasad 'direktora' izbacili. Bilo je i plača 'pa kaj oni to delaju?'. Roditelji su podigli objekt 1979., a mi smo ga preuredili, svaki ima lijepi dnevni boravak s malom kuhinjom, male kupaonice s tuševima, uređen prostor za noćenje i tu se može ugodno boraviti. Po-

drume smo potpuno obnovili, postavili keramičke pločice, sustav za kontrolirano vrenje koji je najvažniji, nabavili inoxice jer zauzimanju manje prostora od drvenih bačvi. – kažu domaćini.

Graševina, pa sauvignon i chardonnay sa po 400 trsova prve su sorte koje su posadili umjesto 'direktora'. U međuvremenu su se proširili, po dogovoru svaki je kupovao susjedne parcele s jedne strane obiteljskog vinograda Dražen ih je kupio pet, a Dalibor četiri. Dražen sad ima blizu 2.500 trsova, Dalibor oko 1.500, ali on priprema za sadnju trsova još dvije parcele pa i on namjerava doći do 2.500 trsova.

Sortiment im je sličan - graševina, rajnski rizling, muškat žuti, chardonnay, pinot bijeli, Dražen još ima pinot sivi, a Dalibor muškat otonel.

-To su sve male parcele, kak starinske male gorice. Taj broj trsova je granica da možemo skupa delati jer jedan sam ne stigne. Redovi su sad 1,50-1,80 metara tak da traktorima možemo u trsje. Jer kupili smo dva 'tomeka' (mali traktor Tomo Vinković – op.p.), sve priključke i njima radimo sve kaj je moguće. Obojica smo zaposleni u Koprivnici, a tu smo vikendom i radnim danom kad je sezona radova koliko stignemo.Svjesni su da ne bi bilo moguće voditi brigu o nasadima bez velike pomoći članova obitelji, Daliborove supruge Kristine i sina Frana, te Draženove obitelji, supruge Natalije i troje djece, a najviše hvale malog Nevena koji već sad voli sve raditi u vinogradu. Uz Nevena, tu su još i Josip i Ena. Pomažu i roditelji.

Bili su na 20-ak izložbi i uvijek imali nagrađena vina. Dalibor je u Mađarskoj imao šampiona, a nedavno je u Virju uzeo tri zlata. Sviđa im se izložba u Virju zato što komisija dolazi vinaru u kontrolu da vide je li to vino iz vašeg podruma.

Do zlatnih odličja nisu došli preko noći.

-Treba 3 godine od sadnje do prve berbe, a prvo priznanje dobili smo 2007. Prvo zlato dobili smo prije pet godina i od tada su sve naše sorte bile zlatne.

Nabavljamo uvijek najkvalitetnije sadnice s plavom etiketom,

uglavnom u Kutjevu. Od graševine koju smo prvu posadili prije 14 godina nije se posušio niti jedan trs, svi su zdravi.Od nasada do podruma, kažu, sve je važno za odlično vino.

-Obrezivanje, obrada tla, zaštita nasada, sve je važno, to se mora dobro odraditi. Svaka sezona zna biti specifična, ako je više kišna onda obvezno ima puno više špricanja. Svaku sortu beremo zasebno. Miješano vino za gemište radimo poslije, temelj je graševina, a najmanje je sauvignona 10 posto.Dalibor miješa graševinu, rajnski rizling, chardonnay i sauvignon, a Dražen graševinu, bijeli pinot i sauvignon. Odredili su važna pravila za berbu.

-Otrgnemo jagode i na njima napravimo mjerenja šećera i kiselina da po tome odredimo optimalni rok za berbu. Treba uravnotežiti šećer i kiseline.

Nije dobro dok je pretjerano visok šećer, idealno je 17-18 posto, a kiselina kak koja sorta, pa rajnski rizling ima najviše dopuštene kiseline 7-8 posto. Muškat i chardonnay prve beremo, graševinu kasnije, a na kraju uglavnom rizling. Grožđe mora biti hladno i suho dok se bere, nije dobro brati kad je puno rose ili kad je viša temperatura.

Kod nas berba mora biti gotova rano. Grožđe mora biti zdravo, srce poskoči dok vam nose u podrum lijepe zdrave grozdove, to je preduvjet za dobro vino. Ipak je najvažniji rad u podrumu, tu se ne smije griješiti. Nas dvojica ostanemo sami u podrumu, nitko tu onda nema pristup dok imamo pripreme.

Najviše su naučili slušajući druge i iz vlastitih iskustava.

-Od prijatelja i pajdaša koji su se dulje bavili goricama puno smo naučili. Puno znače izložbe jer od stručnjaka čujete korisne stvari kaj je dobro i kaj nije, na predavanjima uz izložbe možete doznati doznati nekaj novo.

Stalno se treba educirati, biti u toku da bi dalje poboljšavali kvalitetu vina. Puno razgovaramo međusobno i s drugima, čuješ tuđa iskustva. Svaki put smo dodali i nešto svoje. Tak smo polako iz godine u godinu radili bolja vina. Shvatili smo da je od presudnog značaja kontrola vre-

9

Dražen Banjkovec i Dalibor Jagić, uspješni podrumari

nja, neka vina radimo tak da pustimo vrenje do kraja, kod nekih vrenje prekidamo prije. Sad su graševina i sauvignon bili jako dugo u vrenju. Prešamo uglavnom drugo jutro nakon berbe.

Htjeli bi za probu imati noćnu berbu. Jednom smo imali kasnu berbu sauvignona, u studenom smo ga brali. S 300 trsi dobili smo 50 litara, ali je bilo odlično, gusto.Dalibor posebno voli uživati u rajnskom rizlingu i sauvignonu, a Draženu je najdraža kapljica graševina.

-Naš je glavni cilj kvaliteta.

Je, lijepo je videti priznanje na zidu, ali nas papir ne zanima, a ni količina. Ima dosta mladog nasada, pa nema toga puno, nekaj malo se proda, a ostalo je za vlastite potrebe, druženja s prijateljima. I puno podijelimo. To radimo zbog svog zadovoljstva i zato hoćemo imati odlična vina. Želja nam je da napravimo etikete za svoja vina, a rado

bi posadili nekaj trsova zelenog silvanca, zanima nas kak bi se pokazala ta sorta.S lokacije njihova vinograda puca prekrasan pogled na Ludbreg.

-Vidi se jezero HE Donja Dubrava, do Mađarske, možda bi trebalo napraviti vidikovac.

Nove parcele više ne mislim kupovati nego ove razvijati. Ovo smo počeli iz zadovoljstva kao hobi, a možda se pretvori u vinariju, tko zna? Djeca rastu i pitanje je budu li se imali gdje zaposliti nakon 10-ak godina.

Možda budu u budućnosti radili na vinariji.- kaže Dražen.

Posjetili smo ih dan-dva uoči Vincekova, pa je Dalibor otkrio: -Dođemo i mi gore za Vincekovo. Ali, roditeljima je to nekaj posebno. Tata ide obvezno, on baš mora gore zbog tradicije i običaja. On puno drži do toga.

Objesi na trs kobasice i špek, zalije ga vinom, obreže dva-tri trseka, pa skuha fileke.-

10

SA SVIH STRANA

SA SVIH STRANA

31. siječnja 2017.

31. siječnja 2017.

11

U GRAD S KRAVATOM I BICIKLOM Par novogodišnjih slobodnih dana i lijepo vrijeme željeli smo iskoristiti u šetnjama prirodom. Cilj nam je bio usput napraviti nekoliko efektnih fotografija pa smo, naravno, ponijeli i fotiće. Pošto smo snimili već gotovo sve ulice i pola građana Ludbrega odlučili smo se za prirodne ljepote i panoramu grada. Da bi fotka bila što bolja morali smo se popeti na povišeno mjesto ludbreškog vinogorja. Čekajući da sunce dodatno očisti obzor od magle

u naš objektiv ušao je biciklist koji nam se polako približavao uzbrdicom. Jako smo se iznenadili kada je pred nas stigao jedan od nastarijih ludbreških umirovljenika. Susreli smo Feliksa Pignara koji je 1. siječnja navršio 91 godinu života i nije nam preostalo ništa drugo osim izvaditi novinarski notes.

-Gospodo, ja vam već slabo čujem i zato mi morate govoriti glasnije. Nikad ne silazim u grad bez kravate, a pogotovo sada kada sam bio na groblju.

Supruga mi je umrla prije 10, a sin prije 5 godina u 53. godini života. Još kao dijete imao je astmu koja ga je mučila cijelog života – pojadao se naš sugovornik.

Kako smo bili dvostruko mlađi od njega u jednom trenutku oslovio me sa 'ti', ali se brzo ispravio iako nije trebao.

To je dokaz da kravata na ovom čovjeku nije slučajno jer Feliks je zadržao manire pravog gospodina koji ima puno toga za reći svojim nasljednicima.

Feliks Pignar ide u grad uvijek u kravati

-Pedeset godina sam volontirao u Crvenom križu zajedno s Katom Brcković. Prije se radilo s entuzijazmom, a danas se ne radi kao prije. – ponavlja naš sugovornik.

Vremena su se jako promijenila i vjerojatno bi nama mnogima dobro došli njegovi savjeti o pomaganju, primjeri o ophođenju i općenito o ljudskosti kojih je sve manje. Puno životnih sudbina sigurno bi se dalo isčitati i iz njegovih požutjelih fotografija i zbog toga smo obećali da ćemo ih pozornije pogledati već prilikom sljedeće šetnje. Čak i ovaj kratak susret nama je bio dovoljan da shvatimo da žurimo, a ne uživamo, da uzimamo, a ne dajemo, da imamo, a u stvari nemamo. Starost nam se približava brzinom svjetlosti, a da toga nismo ni svjesni. Međutim, mi koji smo kratko razgovarali s Feliksom itekako smo svjesni koliko je taj razgovor značio njemu samom.

Jer samoća i starost nikome nisu drage s tim se vjerojatno svi slažemo.

(D.Vađunec)

PLANINARSKI POHOD PO 7. PUT Planinarsko društvo Ludbreg na blagdan Tri Kralja organiziralo je 7. po redu planinarski pohod 'Ludbreškom planinarskom obilaznicom'.

Ljubitelji prirode i planinarenja okupili su se ispred svetišta Predragocjene Krvi Kristove od kud su u 9 sati krenuli na 23 km dugačak pohod po šumama i brežuljcima ludbreškog vinogorja. Vrijeme na startu je bilo sunčano, ali hladno, 5 stupnjeva ispod ništice, a hladnoću je dodatno pojačavao snažni sjeverni vjetar tako da je internet prognoza AccuWeather pokazivala da je stvarni osjet čak -15˚C. Kasnije se i sunce skrilo, a vjetar je nastavio 'brijati' što je smanjilo broj zaljubljenika u prirodu no vrijeme ipak nije odgodilo pohod. Broj upisanih

PREDAVANJE: PRETILOST - BOLEST 21. STOLJEĆA

Valentina u šetnji s mopsom Elzom

NAJBOLJI ČOVJEKOV PRIJATELJ

Da je pas najbolji čovjekov prijatelj potvrđuje i priča Ludbrežanina Željka Roščića vlasnika triju erdel terijera. Željko je najprije nabavio jednog, a sada već ima tri psa ove pasmine: Kana, Taurusa i Geu. Ovi dinamični psi zahtijevaju isto takve vlasnike pa smo našeg sugovornika sreli u šetnji gradskim ulicama.

-Kad je kuja okotila trećeg psećeg 'člana obitelji' mislili smo ga prodati, ali nam je toliko prirastao srcu da ga se jednostavno ne možemo riješiti.

Erdel terijer je križanac nastao križanjem psa vidraša, starog engleskog terijera i bijelog bul-

terijera. Glavna zadaća mu je bila hvatanje vidri koje su se nekontrolirano razmnožile u maloj rijeci Eri u regiji grada Leedsa. Nešto slično se događa i na našoj Bednji gdje su se također vidre razmnožile tako da su ribiči i lovci sve ozbiljnije zabrinuti i sve više negoduju – rekao je Željko.

Ovu informaciju čuli smo i od nekolicine ludbreških lovaca no pošto je vidra prvenstveno vodena životinja, navode smo provjerili kod tajnika Športskog ribolovnog društva Ludbreg Dražena Filipovića.

-Na našim vodotocima ima više dabrova nego vidri.

Dabrovi mogu bez problema srušiti stablo debljine 40 centimetara i ima dijelova šume uz Dravu koji su porušeni kao da su stabla rušena motornim pilama. Vidri na Bednji ima, ali ne toliko da bi stanje bilo alarmantno. One su veliki grabežljivci jer mogu ribnjak 'očistiti' od riba za par tjedana. Mi redovito obilazimo vodotoke i ribnjake te držimo stanje u prirodnoj ravnoteži – pojasnio je Dražen.

No, vratimo se mi erdel terijerima. Nakon križanja ova pasmina pasa izuzetno je efikasna i u lovu na štakore koji također mogu napraviti veli-

ke štete u gospodarstvima, na instalacijama automobila i sl.

Psi su tako snažni i spretni da mogu loviti čak i divlje svinje.

-Imaju gustu dugačku dlaku tako da im ne smeta hladnoća i mogu biti vani. Jako su inteligentni, dobri čuvari i zbog svoje neustrašivosti koriste se kao službeni psi engleske policije. U Hrvatskoj ih ima malo pa cijena mladog psa u uzrastu dosiže sumu od oko 5 tisuća kuna – pojasnio je Željko.

Osim za čuvanje obiteljske imovine sve je više Ludbrežana koji pse uzgajaju za zabavu. U većim gradovima trend je izaći u šetnju sa psom, a taj trend

Željko Roščić, erdel terieri Kan, Taurus i Gea

sve je više zamjetan i u Ludbregu. Tako u šetnji s četveronožnim kućnim ljubimcima sve češće možemo zapaziti mlade. Radi se o manjim psićima koji se drže u stanu jer ne ispuštaju dlaku. Želite li i vi osjetiti nesebičnu ljubav najboljeg čovjekovog prijatelja koji tuguje kada odlazite, a veseli se kada se vraćate kući razmislite o jednoj od sljedećih pasmina: maltezer, pudla, mops, shi tzu, jorkširski terijer, patuljasti šnaucer, francuski buldog, bigl i sl. No, ako psu nećete moći uzvratiti bezgraničnu ljubav koju vam pruža bolje da ga ne nabavljate. (D.Vađunec)

Pretilost je bolest suvremenog doba. Problem pretilosti predstavlja jedan od vodećih javnozdravstvenih problema u Republici Hrvatskoj, a također i u Varaždinskoj županiji.

Preventivnim djelovanjem i kvalitetnim edukacijama može se stati na kraj poražavajućim statistikama, od kojih je Republika Hrvatska zauzela visoko 8. mjesto po broju pretilih osoba u svijetu.

Zavod za javno zdravstvo Varaždinske županije stoga organizira javnu tribinu gdje će tim stručnjaka upoznati širu populaciju s navedenom problematikom , a nakon toga provesti antropometrijska ispitivanja zainteresiranih.

Predavanja će održati, prof. mentor Davor Hostić, dipl. inž., nutricionist : čija je tema „Pretilost –globalni problem 21. stoljeća“. Dr.med.Tanja ObelićBabok, spec. školske medicine održat će predavanje na temu „ Pretilost- trebamo li se zabrinuti?“ Prof. savjetnik Anita Car, dipl. inž., nutricionist reći će više o temi „Makrobiotika kao alternativni način prehrane u prevenciji pretilosti.“Edukacija ovog projekta održati će se i u našem gradu i to 15. veljače u „Međugeneracijskom centru Ludbreg“, Trg Sv. Trojstva 16, s početkom u 17 sati.

je tako zaključen rednim brojem 56 iako je stvarno hodača bilo njih 70-ak.

-Planinari su na takve uvjete spremni, staza je zaleđena, fali snijega za bolji ugođaj, a vjetar se u šumama i vinogradima ne osjeća tako jako. Sudionici su mogli izabrati i dvostruko kraću stazu duljine oko 12 kilometara. Fotki sa same staze nema baš puno jer su nam se smrzavali fotoaparati pa tako i moj.

Uspio sam napraviti samo tri fotke prilikom okupljanja – rekao je Damir Klarić, predsjednik PD Ludbreg i glavni organizator.

Sudionici su nakon klipića i čaja na okupljalištu napravili zajedničku fotku za uspomenu. Zatim su laganim korakom krenuli za voditeljima, a to su

ovog puta bili: Marina Kopjar, Kornelija Klarić, Zdenko Matejak, Vladimir Češnjaj, Dubravko Costa Balent i Damir Klarić.

-Prva okrjepa pripremljena je nakon najvišeg uspona od 384 m nadmorske visine u vinogradarskom naselju Graci.

Poslije se išlo kroz Lajdiber i Sigečak sve do kipa Svetog Vinka. Na pohodu je bilo 8 kontrolnih točaka, a participacija je stajala 25 kuna. Završetak smo organizirali u Arabeli u Globočecu gdje je pripremljena planinarska večera nakon koje je održano druženje uz muziku - pojasnio je Damir.

Rekreativnog planinarenja prihvatili su se Darko i Nino Vađon koji su Ludbrešku planinarsku obilaznicu prošli prvi

put. Zanimljivo je poslušati njihova iskustva.

-Na Damirov nagovor prošle godine sam počeo uživati u prirodi. Ja sam pak nagovorio svog starijeg sina tako da planinarimo zajedno. Bili smo na Kalniku i Ivanščici više puta.

Tamo nam je posljednji put bilo jako lijepo jer je 10. prosinca palo oko 30 cm snijega. Išli smo gore po sunčanom vremenu, priroda je u takvim uvjetima prekrasna pa smo arhivirali puno predivnih fotografija. I ovdje je bilo lijepo, usnice su nam malo ispucane, ali smo zasigurno ojačali imunitet tako da se gripa nas ne bi trebala uhvatiti – rekao je Darko, radiolog u ludbreškom Domu zdravlja.

Po prvi put na trasi Ludbreš-

ke planinarske obilaznice našli su se i gradonačelnik Dubravko Bilić te Aleksandar Horvat sa suprugom i sinom.

-Od nove godine svaki dan hodam po dijelovima planinarske obilaznice iznad Hrastovskog, a osim toga na posao i s posla idem pješice. Svaki put idem po drugoj stazi što je najmanje 6 kilometara kretanja dnevno. Koristim i štapove za hodanje iz dva razloga. Lakše je hodati jer se ne opterećuju koljena i kralježnica, a drugi je razlog taj što ljudi koji me vide više ne staju i ne nude mi prijevoz – rekao je gradonačelnik Bilić.

Sudionici koji su prošli cijelu Ludbrešku planinarsku obilaznicu dobili su značke i priznanja. (D.Vađunec)

NAJAVLJUJEMO

LUDBREŠKI FAŠNJAK U NEDJELJU 26. VELJAČE

Udruga "Črni maček ludbreški" i ove godine organizira Ludbreški fašnjak. Program će se održati u nedjelju 26. veljače u ranim poslijepodnevnim satima. Nakon povorke ulicama Ludbrega uslijedit će veselje na Trgu Svetog Trojstva gdje će maškarama biti predani ključevi grada. U programu će sudjelovati ludbreški vrtići i Osnovna škola Ludbreg. Nezaobilazan sadržaj i ove će godine biti čitanje popularnog "Vrapca".

Pčelarsko društvo Ludbreg

U petak 10. veljače predavanje će održati Boštjan Noč

Pčelarsko društvo Ludbreg organizira u hotelu “Crnković” zanimljivo predavanje u petak 10. veljače s početkom u 18 sati. Predavanje na temu Pčelarenje kroz godinu s naglaskom na prekidu legal – bolje iskorištvanje pčelinjih paša i jednostavniji obračun s varolom održat će Boštjan Noč. Slovenci su I službeno nositelji svjetskog pčelarstva pa je svakako zanimljivo čuti njihova iskustva. Boštjan Noč je predsjednik Čebelarske zveze Slovenije i dugi niz godina aktivan je u pčelarstvu. Čebelarska zveza pod njegovim je vodstvom prepoznata zbog brojnih uspješnih projekata.

12

RUDOLF FIZIR

31. siječnja 2017.

31. siječnja 2017.

PROGR A MI ZA SV E

LUDBREŠKI KONSTRUKTOR

Avioni, hidroavioni, amfibije Ako ste sasvim slučajnom došli tamo ili ste se radi putovanja avionom zatekli u Međunarodnoj zračnoj luci 'Franjo Tuđman' Zagreb suputnicima, a i osoblju aerodroma, onako usput ali s ponosom možete spomenuti da ste Ludbrežanin.

I da po Ludbrežaninu nosi ime ulica u kojoj se nalazi najveća hrvatska zračna luka - u Ulici Rudolfa Fizira. I još najvažnije - njegovo ime, ime jednog od prvih i svakako najplodnijeg hrvatskog konstruktora zrakoplova, nalazi se u Općoj enciklopediji Leksikografskog zavoda 'Miroslav Krleža'.

Jer siječanj je mjesec kada se s osobitim poštovanjem treba prisjetiti Ludbrežanina koji je iza sebe ostavio neizbrisiv trag, ing. Rudolfa Fizira koji se rodio u Ludbregu 13. siječnja 1891. godine. Nije naodmet još jednom podsjetiti da je naš genijalni sugrađanin tijekom svog dugogodišnjeg rada konstruirao 18 zrakoplova, od čega 13 aviona, 3 hidroaviona i dvije amfibije.

Nadarenost Prvi sportski avion Fizir je konstruirao 1913. još za vrijeme studija s tek 22 godine i samo tri godine nakon prvog leta aviona u Hrvatskoj i 10 godina od prvog leta aviona u svijetu.

KULTURA

Kao golobradi mladac izradio je nacrt i konstrukciju za prvog aviona-dvoplošnjaka za sportske potrebe, ali kojeg nije uspio napraviti.

Nešto kasnije 1925. konstruirao je dvokrilni zrakoplov za kojeg je dobio prvu prestižnu nagradu. Nedugo potom se taj zrakoplov počeo serijski proizvoditi u kompanijama Mercedes, Wright, Titan i drugima.

Pojedine modele preradio je u hidroplane.

Izniman uspjeh ostvario je dvokrilnim zrakoplovom s dva sjedala i dvostrukim komandama Fizir FN. Izrađeno je čak 100-tinjak modela tog Fizirovog zrakoplova koji se kao školski zrakoplov koristio još i 30 godina nakon 2. Svjetskog rata.

Fizir je amfibijski zrakoplov za spuštanje na rijeke, jezera i more konstruirao 1931. Nedugo potom i turistički zrakoplov, padobran i druge uratke. Školovanje i rad Njegova nadarenost bila je nešto posebno, ali zasigurno ne bi došla do izražaja bez dugog i teškog školovanja do diplome aero-inženjera.

Na početku se školovao u rodnom Ludbregu, potom u Zagrebu, pa u Beču i u Njemačkoj.

Radio je u kompanijama 'Fokker Flugzeugwerken' u Schwerinu i u 'Brandenburgische Flugzeugwerker' kod Berlina.

Fizirov avion u pripremi za izviđanje jata riba

U Budimpešti je za firmu 'Fokker' osnovao i vodio tvornicu aviona. U doba 2. Svjetskog rata pri Tehničkom fakultetu Zagreb osnovao je Zavod za projektiranje zrakoplova i bio predavač, a nakon rata bio je uključen u projekt izgradnje tvornice zrakoplova u bivšoj državi. Iako se zaposlio u Vazduhoplovnoj komandi u Novom Sadu on je svoje zrakoplove gradio u dvorištu kuće u Petrovaradinu u kojoj je tada stanovao o vlastitom trošku.

Radio je potom u Zagrebu u Institutu za naučna istraživanja i u Industrijskom projektnom zavodu, a kako je po prirodi bio kreativac nije mu odgovarao uredski posao.

Otišao je u mirovinu 1952., da bi i dalje radio na konstrukcijama i nacrtima novih zrakoplova, amfibije. Kažu da je volio biti u krugu obitelji, kući punoj gostiju, mnogo je čitao, bio poklonik umjetnosti i uživao u slikarstvu i glazbi, da je volio životinje.

Ing. Rudolf Fizir umro je u bolnici u Zagrebu 11. studenoga 1960. dva mjeseca prije 70 rođendana.

uspio realizirati, spletom raznih okolnosti, od nedostatka potpore i uvjeta, do nerazumijevanja vlasti u državama u kojima je radio i živio, a također se prerano umirovio, ali bolest i smrt bile su snažniji, te je i prerano preminuo.

Počast Za njegov izniman doprinos razvoju zrakoplovstva u svijetu posthumno mu je dodijeljeno najviše priznanje - diploma Međunarodne zrakoplovne federacije 'Paul Tissandier' sa sjedištem u Parizu.

Osim što je uvršten u opću enciklopediju imena ulice u kojoj je zagrebačka Međunarodna zračna luka, Ludbreg mu se odužio postavljanjem spomen-

ploče s njegovim likom na zgradi Centra za kulturu i informiranje prije 45 godina.

Centar za kulturu je izdao prigodnu knjigu povodom održavanja stručnog skupa o životu i radu ing. Fizira održanog 2002., zatim u Ludbregu jedna od ulica nosi njegovo ime, kao i aero-klub poznat po svojoj modelarskoj sekciji, dok je Zrakoplovni savez Hrvatske 1960. godine pod pokroviteljstvom Grada Ludbrega pokrenuo, te se punih 40 godina održavalo natjecanje sportskih pilota u preciznom slijetanju i navigacijskom letu s izviđanjem.

Srednja škola Ludbreg je u suradnji s Gradom izradila cvjetnu instalaciju 'Fizirov avion' izloženu u parku staroga grada.

Gradska knjižnica i čitaonica Mladen Kerstner mjesec siječanj posvetila je Boži Hlastecu. Ovogodišnji, 2. po redu Dani Bože Hlasteca započeli su programom pod nazivom "Kajem kroz kraj– Božo Hlastec Varaždinu, Varaždin Boži Hlastecu”. Program je održan u Palači Herzer u Varaždinu.

Pjesme Bože Hlasteca tom su prigodom kazivali Snježana Hranić, Ksenija Mihin, Luka Petrač i Aleksandar Horvat.

Sudjelovali su i pjesnici Zoran Perović i Đurđica Runtas iz Samobora te Tugomir Orak, Ružica Juras, Ružica MarusićVasilić, Zlata Bogović, Barica Pahić Grobenski i Slađana Benkus iz Varaždina. Niska temperatura i snijegom okovani kraj nisu spriječili brojne zainteresirane da se odazovu ovom lijepom uvodu u cjelokupni program.

-Grad čine ljudi, a Božo Hlastec Ludbreg je vječno nosio u svom srcu. Ponosni smo na njegova djela i upravo zbog toga krenuli smo u realizaciju programa. U svojim počecima program je bio jednodnevnog karaktera no uvidjeli smo da prostora ima još te smo drugu godinu zaredom održali višednevne programe. - rekla je Edita Kutnjak-Zlatar, ravnateljica Gradske knjižnice i

čitaonice "Mladen Kerstner".

U sklopu programa u Gradskoj knjižnici otvorena je i izložba "Poezija umjetnosti", a riječ je o izložbi slika inspiriranih Hlastecovim pjesmama.

- Stihovi Bože Hlasteca nadahnuli su mnoge umjetnike, da na svoj način, bojom i kistom pretoče riječi u sliku.

Tako se mogu pjesme Bože Hlasteca iščitati u djelima Branka Budimira, Ingeborg Crnogaj, Zrinke Mutić, Koraljke Rajn, Mladena Rajna, Dejane Ročkar i Elvire Štabi.

Autori su se izrazili u različitim likovnim tehnikama kao što je akrilik i akvarel. Ova priča o pjesniku i likovnim umjetnicima ispričana je uz tonove boja i poteze kista, na način da je jedno nadopunjavalo drugo ili pak gledano očima promatrača slika i riječ stopilo se u jedno. - zabilježila je Štefanija Baranašić u predgovoru kataloga izložbe.

Dr.sc. Jela Maresić u ludbreškoj je Knjižnici održala predavanje “Pjesništvo Ludbrežanina Bože Hlasteca u književnojezičnom vrmenskom kontekstu”. Predavačica je podsjetila na stvaralaštvo Bože Hlasteca koje i nije toliko jednostavno koliko nam se možda na prvi pogled čini.

2. DANI BOŽE HLASTECA

Osim u Varaždinu, marljivi djelatnici Gradske knjižnice i čitaonice Mladen Kerstner program povodom Dana Bože Hlasteca održali su i u Galovićevom domu u Peterancu.

U programu je uz GKČ Mladen Kerstner sudjelovala OŠ Fran Galović Peteranec, OŠ Fran Koncelak Drnje, Ritam misli Varaždin, MH Ogranak u Koprivnici. U glazbenom dijelu nastupili su Bemian duet i Mirna Kosec, učenica Osnovne glazbene škole Ludbreg.

U sklopu ovogodišnjih Dana Bože Hlasteca održani su i dječji programi. Učenici četvrtih razreda Osnovne škole Ludbreg i ludbreški srednjoškolci imali su sat kajkavskog jezika na temu jedne odabrane Hlastecove pjesme. Školski sat na temu Hlastecove pjesme Ludbregu održan je i u Osnovnoj školi Sveti Đurđ.

Ovogodišnji su pak program zaključili oni najmlađi, polaznici ludbreških dječjih vrtića Radost, Smjehuljica i Iskrica.

U sklopu 45-minutnog programa "Mališani Ludbrega Boži Hlastecu" djeca su kazivala pjesme Bože Hlasteca, zaplesala uz glazbu na kajkavskom i oduševila publiku. S nestrpljenjem se očekuje ovaj program i dogodine! Jer uistinu, Božo Hlastec to je i zaslužio.

U veljači u Knjižnici: 17. veljače u 18.00 sati: IRAN- nezaboravno putovanje Perzijom Putopisno predavanje Vesne Ploh i Karin Milak 24. veljače u 18.00 sati: Svjetski dan čitanja naglas – KRATKE PRIČE, Vladimir Mihaljević, Ivan Picer, Ljubica Ribić, Milan Novak

Programi za djecu – priče za laku noć 1. veljače -

Ana Đokić: “Strašna priča“

8. veljače -

Ivana Guljašević: “Lude želje“

15. veljače - Pika Vončina: „Četiri godišnja doba“ 22. veljače - J. i W. Grimm: „Ivica i Marica“ uz lutkarsku predstavu Priče za laku noć čitaju se svake srijede u 19 sati na dječjem odjelu Gradske knjižnice i čitaonice „Mladen Kerstner“ Ludbreg 25. veljače – MAŠKARE – Priča o maškarama, radionica izrade maski za predškolce

Preciznost konstrukcija Bio je jedan od najdjelotvornijih svjetskih konstruktora zrakoplova i upamćen po tome što njegova rješenja još danas oduševljavaju suvremene konstruktore. U svijetu zrakoplovstva poznat je što u njegovim konstrukcijama nije bila primarna snaga motora, jer je više pozornosti poklanjao konstrukciji letjelice i njezinim aero-dinamičnim karakteristikama.

Njegovi se zrakoplovi odlikuju jednostavnošću, iznimno preciznom konstrukcijom i posebnom estetikom. Najčešće bi samo mirno sjeo, proračunavao, skicirao, crtao… konstrukcije su već bile u glavi. Sigurno bi konstruirao još nekoliko tipova aviona, ali sve svoje zamisli nije

13

‘Fizirov avion’ izložen u parku staroga grada

Fizirov nastavni hidroavion jedan od samo dva sačuvana primjerka ovog iznimno uspješnog školskog aviona

Sljedeći broj Ludbreških novina izlazi 28. veljače.

KUD „Anka Ošpuh“ u subotu 18. veljače organizira Memorijalni koncert „Za tetu Miru“.

Koncert će biti održan u kinodvorani Centra za kulturu i informiranje „Dragutin Novak“ s početkom u 19 sati. Riječ je o programu koji je osmišljen u znak sjećanja na preminulu predsjednicu društva Mirjanu Bošnjak čije su zasluge za 30-godišnje uspješno djelovanje u društvu neizmjerne. Članica društva bila je od samog početka, a u svojstvu predsjednice društva bila je kroz nekoliko mandata gotovo 15 godina.

Mirjana Bošnjak ostavila je snažan pečat u društvenom životu Ludbrega. Tada novoosnovanom KUD-u priključila se 1977. godine sa svojom dramsko-recitatorskom sekcijom ludbreških radnica Razvitka, a ubrzo se uključuje i u druge sekcije.

Memorijalni koncert održava se od 2005. godine, a u njemu svake godine sudjeluju sve sekcije društva te jedno gostujuće društvo. Tako će uz domaćine, Pajdašice i folklorne skupine KUD-a “Anka Ošpuh” kao gosti nastupiti članovi MPZ varaždinsko obrtničko glazbenog društva.

ZA TETU MIRU

MEMORIJALNI KONCERT U SUBOTU 18.

VELJAČE

14

SPORT

MALONOGOMETNA UZBUĐENJA PO 11. PUT

Ove godine Zimsko dvoransko malonogometno prvenstvo započelo je kasnije nego inače i to tek poslije Nove godine.

Kroz tri uzbudljiva nogometna vikenda odigrano je ukupno 96 utakmica u četiri kategorije.

Novost je da su pioniri razdvojeni na 'pionire' do 15 godina i 'mlađe pionire' do 12 godina.

Kao i lanjske godine isti igrači mogli su nastupiti i u seniorskom i u veteranskom turniru pa čak i za dva različita kluba.

Tu mogućnost iskoristilo je nekoliko igrača igrajući uglavnom za iste klubove. Tako je recimo Darko Knapić, istog dana prvo u poslijepodnevnom terminu, nastupio za veterane, a u večernjem za seniore Zadrugara iz Hrastovskog. Zanimljivo, Darko je u obje utakmice postigao gol iako ima podosta godina na leđima. Finalnog dana prvenstva izgubio je, nažalost, obje utakmice. Najprije u seniorskom dijelu utakmicu za treće mjesto od Dinama iz Apatije, a zatim i veteranski finale od Drave iz Svetog Đurđa.

Mladen Vađunec je pak nastupao za seniore i veterane Podravca iz Sesveta. Jednog natjecateljskog dana igrao je dvije utakmice zaredom. Sa veteranima je tog predvečerja došao do pobjede protiv veterana Podravine iz Ludbrega, a sa seniorima nije uspio protiv ekipe Mladosti iz Šemovca. Ipak, Mladen je sa Sesvečanima uspio pobijediti u veteranskoj utakmici za 3. mjesto gdje je savladan prošlogodišnji osvajač prvenstva Radnički iz Hrženice. Osim toga dobio je i pehar za najboljeg strijelca veteranskog dijela prvenstva za 10 postignutih pogodaka. Kada smo kod strijelaca najviše golova kod seniora postigao je Dario Prlog, igrač Zadrugara koji je mreže protivnika tresao 12 puta. Najboljim vratarom proglašen je Denis Višnjić, golman Šemovčana, a najboljim igračem turnira Bruno Ipša, igrač Plitvice.

Bruno Ipša, igrač Plitvice, proglašen najboljim igračem turnira

NAJVEĆE POBJEDE

Plitvica Selnik (seniori) pobjednici ZDMNP U seniorskom dijelu ZDMNP-a sudjelovale su 23 ekipe podijeljene u 6 skupina. U osminu finala direktno su ušle po dvije prvoplasirane ekipe iz svake skupine, a nastavak natjecanja osigurale su i 4 najbolje trećeplasirane ekipe.

U polufinale su se plasirali Plitvica, Zadrugar, Dinamo(A) i Mladost(Š). U utakmici za 3. mjesto Dinamo(A) je bio bolji od Zadrugara, a u finalnoj Plitvica je preokretom u zadnjim minutama susreta došla do slavlja nad Mladosti iz Šemovca.

Utakmica je do 25. minute ličila na nogometnu uspavanku iako je Plitvica povela već u 1. minuti preko Lea Vukovića, vratara koji je istovremeno igrao i petog igrača. Na poluvremenu je bilo 2 : 2, a onda je u 5. minuti nastavka Plitvica oštećena jer nije dosuđen očiti prekršaj na njihovom igraču nakon kojeg je primila pogodak.

Zbog prigovora isključen je rezervni golman Plitvice koja nije gubila nadu pa je ubrzo poravnala rezultat.

No, suci nisu priznali pogodak jer je golman Mladosti nakon intervencije ostao ležati na parketu.

Bez ozlijeđenog golmana Mladost je ipak primila gol no izjednačenje nije dugo trajalo jer je u 37. minuti ipak ponovno sretno povela. Igrači Plitvice su u nevjerici pogledavali na semafor koji je pokazivao da su do kraja susreta ostale samo 3 minute. Ipak, dogodio se totalni preokret, Plitvica je u furioznoj završnici zabila dva pogotka i zasluženo osvojila prvenstvo uz 'ludilo' selničkih navijača na tribinama.

U kategoriji pionira natjecalo se 8 ekipa podijeljenih u 2 skupine, a u kategoriji mlađih pionira 6 ekipa također raspoređenih u 2 grupe. U obje konkurencije pobjednici su pioniri NK Podravina. Najbolji strijelac u kategoriji mlađih pionira bio je Stančin Filip sa 9 postignutih pogodaka, a kod pionira već drugu godinu zaredom Namjesnik Petar sa 13 postignutih pogodaka. Oba igrača članovi su NK Podravina Ludbreg.

U veteranskom dijelu turnira sudjelovalo je 10 veteranskih ekipa podijeljenih u tri skupine. Veterani su igrali s jednim igračem više u polju u odnosu na seniore. Pobjednik turnira su veterani Drave iz Svetog Đurđa.

-Nastup na prvenstvu sa 200 kn kotizacije plaćale su jedino veteranske ekipe, a ukupni iznos od 2000 kn podijelile su tri prvoplasirane veteranske ekipe.

Natjecanje je za sve ostale klubove bilo potpuno besplatno i nije bilo obavezno. Tako npr. nije nastupila ekipa ludbreške Podravine.

Zahvaljujem se svim nogometašima na sudjelovanju, sucima i delegatima, svim gledateljima, a posebno čestitam osvajačima pehara. Plitvica je uz pehare dobila i komplet dresova, kao i Podravina koja je bila pobjednik u kategorijama mlađih pionira i pionira s tim da su

U svakom pogledu bila je vidljiva razlika u kvaliteti klubova koji se natječu u županijskim ligama naspram klubova koji se natječu u ligi NS Ludbreg.

Tako su u natjecanju po skupinama najveću pobjedu ostvarili seniori Sloge iz Slokovca koji su sa 15 : 0 pobijedili ekipu Lunjkovca, a seniori Plitvice iz Selnika isprašili su sa 12 : 1 ekipu Bukovčana 27 iz Malog Bukovca. U pionirskoj konkurenciji najveću pobjedu ostvarili su pioniri Podravine koji su sa čak 17 : 0 pobijedili vršnjake Dinama iz Apatije.

Kod veterana opet je Sloga ostvarila najveću pobjedu. Sa 8 golova do vrha je napunila mrežu Poljoprivrednika iz Kapele ne primivši niti jedan zgoditak.

Drava Sveti Đurđ (veterani) pobjednici ZDMNP malci dobili i medalje – rekao je Nino Vugrinec, tehnički tajnik NS Ludbreg.

Na 11. ZDMNP-u naplaćivale su se ulaznice za muškarce dok je za žene i djecu ulaz bio besplatan.

Ulaznice su istovremeno bile i tombolske kartice. Svakodnevno su dodijeljene po tri nagrade koje su osigurali sponzori prvenstva. Isto tako svakog sljedećeg dana proglašavani su 'igrači dana' koji su također nagrađeni poklon paketima sponzora.

Tijekom dvije završne večeri odigrane su i dvije revijalne utakmice. U prvoj su nastupile igračice ŽNK Podravina 02 protiv igračica ŽNK Cestica 2005.

Posljednjeg dana turnira revijalnu utakmicu odigrali su limači Podravine U-6.

Prvenstvo je uz pomoć sponzora organizirao Županijski nogometni savez Varaždin – Nogometno središte Ludbreg.

(D.Vađunec)

Pioniri Podravine Ludbreg

SPORT

31. siječnja 2017.

31. siječnja 2017.

15

SARA KOLAK, LUKA SILADIĆ I HK „LUDBREG” NAJBOLJI

U siječnju mjesecu krenula je priprema i realizacija projekta Izbora najboljeg sportaša, sportašica i klubova na području Grada Ludbrega u 2016. godini u organizaciji Zajednice športskih udruga Grada Ludbrega. Čelni ljudi ludbreškog sporta proanalizirali su proteklu godinu, odredili kriterije te izabrali najbolje.

Izabrani su sportaši s područja Grada Ludbrega ili koji djeluju u ludbreškim klubovima, a svrstani su u obitelj olimpijskih sportova. Dodijeljeno je jedno priznanje u području sporta osoba s invaliditetom, a posebno trenersko priznanje dodijeljeno je vrhunskom atletskom treneru.

Priznanja su primili i klubovi „jubilarci“ koji ove godine slave svoje godišnjice, pa je time Zajednica postala jedan od prvih čestitara.

Prvo priznanje dodijeljeno je RK „Ludbreg“. Klubu koji se natječe u II. HRL „Sjever“ i ima 45 godina postojanja. Klub je poznat i po odličnom radu s mladima. Nadamo se da će u nekom slijedećem razdoblju u seniorskoj kategoriji postizati barem približno slične rezultate kao njihove mlađe kategorije. ŠNK „Zadrugar“ ove godine slavi 70 godina rada. Klub iz malog mjesta, gdje žive ljudi velikog talenta i srca. Podsjetimo samo na prošlih desetak godina, kada je u Hrastov-

skom gostovao „Dinamo“ i to detima RK Ludbrega koji su naslove prvaka. I tada je konu službenoj kup utakmici, pa peti u državi, a u posljednje kurencija bila sjajna, no duh zatim pobjeda u kupu protiv dvije godine u 77 susreta zabiludbreških košarkaša tada je „Pazinke“, utakmica u Slunju. lježili su 68 pobjeda. bio fascinantan. Šteta da i oni Nažalost pred popularnim kaIzmeđu dviju kategorija nisu dobili prigodu igranja u ubojima je borba za ostanak u okupljeni su na parketu movišem rangu. Trener tadašMeđužupanijskoj nogometnoj gli vidjeti trofejnu generaciju nje generacije Igor Dijanošić ligi. NK „Poljanec“ najstariji „Podravine“ koja je svoj vrhuistaknuo je zanimljiv podatak je u ovom društvu, ove godine nac imala 2011. godine kada kako je klub u proteklih dvabroji 85 godova na svojem neje osvojen naslov prvaka III. deset godina osvojio sedam uništivom sportskom stablu.

HNL „Istok“. naslova, a „Chicago Bullsi“ Nadamo se da će ovaj klub boNakon toga na scenu su samo šest... Dokaz uspješnogate tradicije napraviti iskorak stupili najbolji sportaši prošle sti . u budućnosti. godine. Najboljim je proglašen I došlo se do najiščekivaniNakon jubilaraca priznaLuka Siladić. O ovom košarkaje kategorije, sportašica. Prva nja su dodijeljena trenerima. šu Grafičara riječi su suvišne, je jasno Sara Kolak - Željela Dražen Filipović iz ŠRD Ludali ipak možemo reći da je riječ bih zahvaliti svima, i Gradu i brega, kao trener Ribolovne o rijetko dobrom sportašu koji Zajednici športskih udruga i reprezentacije Hrvatske ososvojim odnosom prema sporsvojim dragim navijačima na ba s invaliditetom u češkim tu zaista može biti veliki uzor tribini. Nadam se da ću idući Pardubicama okitio se naslomladima. veliki uspjeh postići za vikend, vom svjetskog prvaka. Andrej Druga pozicija pripala je tako da se ljudi mogu proveseHajnšek vjerojatno je najpoDavidu Šalamonu, tek 18-goliti još jače.pularniji Slovenac u Ludbredišnjem članu AK „Sloboda“ Veliki pljesak ispratio je gu. Sarin trener zahvalio se iz Varaždina, rodom iz HraSaru. Odlična druga je Ivana priznanju te istaknuo da stovskog. David je veliki tana Dežić i dalje članica RK mi možemo biti ponosni da je lent. Najbolji je na 400 metara „Podravke“ s kojom kreće u Sara iz Ludbrega. Slažemo se s i vrlo dobar na 200 i 800 mepohod na novu titulu prvaka dobitnikom koji je dobio velitara. Hrvatski reprezentativac.

Hrvatske. ke ovacije gledateljstva.

Ne bi nas čudilo da na idućim Treće mjesto pripalo je člaU konkurenciji klubova olimpijskim igrama u Tokinici HK „ Ludbreg“ Victoriji prvo je mjesto pripalo HK ju bude uz Saru kao još jedan Vrdoljak, koja je hrvačku se„Ludbreg“. Time je honorirasportaš iz našeg grada. zonu zaključila s nekoliko funa njihova velika ljubav prema Treći je, već godinama, rioznih pobjeda na turnirima hrvanju i odlični rezultati koji najbolji igrač NK „Podravina“ širom Europe. Tko zna možda su postignuti na brojnim naNikola Valjak – „ Meho“. SvoHK „Ludbreg“ iznjedri nekog tjecanjima širom Europe. Kojom kvalitetom čini razliku olimpijca ili olimpijku. šarkaši „Grafičara“ za sobom na igralištu. No, vjerujemo da Još jednom su se svi okuimaju vrlo dobru godinu koja bi bio red da dođe na dodjelu pljeni mogli uvjeriti u raskoš im je donipriznanja, koje je tri puta proludbreškog sporta koji iz godiLuka Siladić, sportaš godine jela drugu pustio… ne u godinu radi veliki iskorak. poziciju.

Veliki pljesak ljubitelja No, 2016. godinu pamtit Lav Leo – nova velika uzdanica ludbreškog nogometa T r e ć e sporta dobila je i generacija ćemo zauvijek. Olimpijsko zlamjesto prikošarkaša „Grafičara„ koja je to! palo je ka1995. i 1996. godine osvajala Neven Jerbić turnirima, a tri godine bio je najbolji strijelac kluba svojeg uzrasta. Sada već dvije godine igra u NK Varaždin.

Natječe se u 1.HNL i trenutno je najbolji strijelac prvenstva.

Na turniru u zagrebačkoj Kutiji šibica 2016/2017. dodijeljen mu je pehar za najboljeg strijelca s 13 pogodaka i osvojeno 3. mjesto (nastupali klubovi poput Dinama, Zagreba, Lokomotive, Hrvatskog Dragovoljca).

Dešnjak je, ali u igri mu je i ljevica ubojita, postiže i mnogo zgoditaka glavom.

Po prirodi je vrlo živahan, kao i na terenu.

Slobodno vrijeme kojeg nema baš i previše zbog svakodnevnih treninga i Leo Tropšek, rođen je 6. travnja 2004. škole voli provoditi sa prijateljima i malim godine. Počeo je trenirati u „NK Podradvogodišnjim bratom Vidom. Kaže se javina Ludbreg“ sa samo 4 godine kada je s buka ne pada daleko od stabla, no ovom ocem Davorom, inače solidnim vratarom prigodom jeste. Jer njegov otac Davor, u niželigaških klubova dolazio na treninge kojeg ima neograničeno povjerenje, mostarijeg brata, a već sa šest godina je zaigao je samo sanjati takvu karijeru. grao za osmogodišnjake kao izraziti talent Brlek, Vručina, Sačer, Valjak u vaše i tu se već počeo upisivati u liste strijelaca. društvo dolazi Leo, Leo Tropšek.

Do 10. godine bio je igrač NK PodraA tko zna možda ovaj Leo bude kao Titula najbolje sportašice očekivano je pripala Sari Kolak vina. U različitim uzrasnim kategorijama onaj „Leo“. Od srca mu želimo! Još jedan osvojio je dvadesetak medalja, desetak ponos ludbreškog sporta. pehara za najboljeg strijelca po raznim Neven Jerbić

VETERANI “ON THE ROAD AGAIN”

Uz sjajne teniske i nogometne veterane i dalje su aktivni i oni košarkaški, koji igraju u drugoj ekipi „Grafičara“ u sklopu „C“ lige. Prošle godine pisali smo o njihovim igrama i dogodovštinama sa „Zimskog“ u Varaždinu, a sada ćemo i o njihovim nastupima u „C“ ligi.

Tamo su oni u prosjeku uvjerljivo najstarija ekipa, igraju protiv ekipa desetak ili dvadesetak godina mlađih u prosjeku, pa ih sad ti ulovi. A i pobjede gdjekoju.

Malo o isprikama kod poraza -Nisam se dobro najeo, previše samo pojeo, premalo sam pojeo. Zatim popio sam sinoć sedam malih, popili smo „jednu“, žena me razljutila, posvadio sam se s punicom. Boli me

gležanj, boli me koljeno, „feršlog bu me trefil.

- U svlačionici se također mogu čuti zanimljive stvari, naravno nisu sve za medije, ali neke su nam posebno simpatične.

Tako recimo razgovaraju dva diva koja se nisu vidjeli neku godinu. Jedan ima nešto više dlaka po leđima, a drugi mu je sasuo - Imaš četiri banke? Za četrdeset godina ćeš, ako se tako nastavi, živjeti na drvu…

Pa mazanja, svi se podmazuju nekim kremama, ko da smo u kozmetičkom salonu, a ne u društvu elitnih mužjaka, itd...

Neće se oni tako brzo smiriti, nove zgode za godinu dana.

Neven Jerbić

Na drugom mjestu našla se Ivana Dežić

16

ZIMSKE RADOSTI

31. siječnja 2017.

Foto: Miroslav Vađunec

Sneg Gle zimskoga brata, Veseloga svata Kak je došel Na velika vrata.

Ko bi se nadal?

Za jedno popolne Je debelo napadal.

I gradom I bregom Je pošteno zavladal.

Još bu dva dana Vladal na veselje, Bar do nedelje, A onda bu počel Iti na živce, Si budu negde iskali krivce, Zakaj je sneg opal, I baš v zimi Ceste zakopal.

Vani je zima, V zimi po zemlji snega ima, Ne bi nam smelo Biti žal Kaj je opal, I konačno zimi Zimsko lice dal.

(A. Horvat 2017)

Foto: Miroslav Vađunec