Ln 122

LIST GR ADA LUDBREGA BESPLATNI PRIMJERAK 30. LIPNJA 2017.

BROJ 122 / GODINA XII.

NAGRADA “LUKA RITZ”

GRADSKO VIJEĆE Gradsko vijeće ima 16 članova ili jednog više nego u prethodnim sazivima jer su na izborima dvije liste dobile potpuno jednaki broj glasova. Najviše glasova i 9 vijećničkih mjesta dobila je...

Str. 5.

OSNOVNA ŠKOLA Svaki lipanj za školarce je mjesec radosti kada se zadnji put u školskog godini oglasi školsko zvono koje označi da za učenike počinju zasluženi dugi...

Str. 8.-9.

21. HAIKU SUSRET Haiku susreti u Ludbregu ušli su u svoje treće desetljeće i ove su godine održani po 21. put. Domaćin je i ovaj put bio ravnatelj ‘CZKI Dragutin Novak’ mr. sc. Branko Dijanošić...

NESEBIČNO POMAŽE I BRINE ZA DRUGE Str. 7.

Str. 12.

ATLETIKA SARA KOLAK SJAJNI NIZ Naša Sara Kolak zaista ima odličnu sezonu. Nakon protekle, epohalne, u ovu sezonu krenula je bez ozljeda, da pokucamo, što se itekako odrazilo na tijek sezone. Sve je počelo u ožujku u Splitu gdje je bacila 65,23...

Str. 15.

2

AKTUALNO

Ludbreg odmah nakon Varaždina i Čakovca

Nedavno su na stranicama Ministarstva financija objavljeni podaci o prihodima gradova i općina od poreza na dohodak.

Sasvim očekivano, na samom vrhu ljestvice su gradovi središta županija Varaždin i Čakovec, a odmah iza njih smjestio se i Ludbreg zahvaljujući brojnim pozitivnim gospodarskim pokazateljima. Riječ je o prihodu od 1.095,00 kuna po stanovniku.

-Veseli me da je prema ovom pokazatelju Ludbreg u vrhu, ali to je još uvijek daleko ispod grada Zagreba s prihodom od preko 5.700,00 kn po glavi stanovnika. Ovi podaci govore o razini napora koje manji gradovi moraju ulagati kako bi dostigli društvene standarde velikih gradova – rekao je gradonačelnik Dubravko Bilić.

Ludbreg je tako ispred gotovo svih gradova u Varaždinskoj i Međimurskoj županiji, ali ispred nekih županijskih središta poput Gospića ili na razini nekih poznatih turističkih odredišta poput Novog Vinodolskog.

-2018. godina mogla bi biti veliki izazov za sve gradove koji bi mogli ostati bez 10 do 20 posto prihoda od poreza na dohodak jer će prestati kompenzacijske mjere koje porezne prihode drže u ovoj godini na razini onih iz 2016. Kompenzacija porezom na nekretnine neće biti dovoljna da se dosegnuti standardi očuvaju, a prostori za rast zaposlenosti su na sjeveru Hrvatske relativno mali. Ostaje nadati se da će poslodavci višim plaćama nastojati zadržavati radnike, ali i čuvati konkurentnost te povećanje prireza za bogatije građane – najavio je gradonačelnik Bilić. Podsjetimo da grad Ludbreg već nekoliko godina bilježi odlične gospodarske trendove.

Ulaganja u posljednje tri do četiri godine mjere se u stotinama milijuna kuna. Raste broj radnih mjesta u privatnom sektoru i to u gospodarskim granama okrenutim proizvodnji.

Nakladnik: CZKI “D. N.“ Ludbreg Glavni urednik: Iva Havaić Sakač Grafički urednik: Miroslav Vađunec Redakcija: Branko Dijanošić, Iva Havaić Sakač, Darko Skupnjak, Matea Lukić, Dražen Vađunec, Neven Jerbić, Željka Namesnik Kontakt: CZKI “D. Novak” Ludbreg,

Trg Sv. Trojstva 19

Telefon: 042 / 306 131

Fax: 042 / 306 068

e-mail: ludbreske-novine@czkidn.hr dskupnjak@czkidn.hr Tisak: Tiskara Zagreb

30. lipnja 2017.

AGLOMERACIJA NAJVAŽNIJI INFRASTRUKTURNI PROJEKT

Nakon konstituirajuće sjednice Gradskog vijeća Grada Ludbrega održana je i prva radna sjednica.

Gradonačelnik Dubravko Bilić tom je prilikom novinarima odgovorio na pitanje koja su očekivanja u novom mandatu.

– Najvažniji i najveći infrastrukturni projekt koji nas očekuje svakako je Aglomeracija Ludbreg odnosno izgradnja kanalizacijskog sustava ne samo za grad Ludbreg nego i za susjedne općine Martijanec i Sveti Đurđ, vrijedan gotovo 200 milijuna kuna, koji bi trebao započeti s realizacijom projektnog zadatka već ove godine, a početak radova, ja se nadam, krajem 2018. To će biti najveći projekt u povijesti grada Ludbrega i za provesti ga trebat će puni angažman ne samo svih zaposlenika nego i svih naših sugrađana koji su, moram priznati, pokazali veliko strpljenje i razumijevanje za provođenje svih velikih projekata. Tu je i mnoštvo, u odnosu na ovaj projekt malih, ali velikih projekata koji su prijavljeni na ruralni fond. Očekujemo vrlo brzo rezultate nekih natječaja. Potpisali smo četiri

međunarodna projekta. Očekuje nas već od 15.7. i 1.9. početak provedbe tih projekata, tako da je pred nama puno posla na dobrobit svih nas koji živimo u Ludbregu i volimo ovaj grad.

Donosimo i odluku o prijavi još jednog europskog projekta, izradi prometne strategije. Za nas vrlo važan dokument. Želimo da Ludbreg postane središte intermodalnog prijevoza za ovaj dio Varaždinske županije – najavio je gradonačelnik.

Na dnevnom redu sjednice Gradskog vijeća bilo je izvršenje proračuna za 2016. godinu iz kojeg je vidljivo da je višak prihoda nad rashodima bio 1,4 milijuna kuna pa je manjak smanjen na 3,6 milijuna kuna.

– Izvršenje priračuna je pokazalo da nismo uspjeli realizirati jedan vrlo važan financijski dio za Grad Ludbreg, a to je početak gradnje trgovačkog

centra. Tako ja nastao manjak u proračunu, no taj projekt, odnosno uplata u proračun će se realizirati tijekom ljetnih mjeseci tako da će se do sljedeće sjednice Gradskog vijeća i taj proračunski dio izbalansirati i proračunski manjak koji smo naslijedili, preko 5 milijuna kuna, od svojih prethodnika iz

ranije četiri godine, biti sveden na nulu. Uz provođenje svih ovih projekata koje smo u četiri godine odradili, rekordnog proračuna, nezaustavljanja niti jednog vitalnog projekta od socijale pa do investicija, pokazali smo da možemo i znamo i tako ćemo nastaviti dalje – zaključio je gradonačelnik Bilić.

Podsjetimo, sadašnja knjižnica prostire se na 180 kvadratnih metara.

-Možda 3 000 kvadrata izgleda puno, ali mi trenutno imamo jedan mali prostor za igraonicu i ukoliko nam dođe desetero djece već je gužva. Praktički djecu moramo odbiti jer nema prostora za sve. Nova zgrada knjižnice gradit će se za buduće naraštaje i budućih 100 godina. - kaže ravnateljica.

Jedan od glavnih problema sadašnje knjižnice je i velika građa koja više nema mjesta za širenje.

Novi prostor omogućit će police za preko 100.000 knjiga koje će biti čipirane kako bi se spriječila krađa.

Nova zgrada knjižnice bit će otvorenog koncepta, a uključivat će dječji kutak, dječje igraonice, prostorije za učenje, prostorije za multimediju, prostorije za osoblje, administraciju, čitaonice, veliku dvoranu sa sjedećim mjestima, spremišta te uređen vanjski prostor i parkiralište.

Uza sve navedeno arhitekti su težili tome da zgrada ima najvišu razinu energetske učinkovitosti odnosno da bude u rangu najboljeg energetskog razreda, A+.

Prema dosadašnjim procjenama vrijednost projekta je 4,5 milijuna eura, a za izgradnju će biti potrebne maksimalno dvije godine.

Predstavljen projekt nove zgrade Knjižnice U prostoru Gradske knjižnice i čitaonice Mladen Kerstner, krajem lipnja predstavljen je Glavni projekt nove zgrade Knjižnice i čitaonice u Ludbregu, a kojeg su iznijeli arhitekti Dubravka Jeličić-Veić Sukreški i Roko Veić Sukreški iz tvrtke M.K.M. Inženjering d.o.o.

-Nakon dvije i pol godine, konačno je došao dan kada možemo predstaviti glavni projekt naše knjižnice. U jesen 2014. javili smo se u program Ministarstva kulture i zatražili 500.000 kuna za izradu projekta. Na proljeće 2015. odobreno nam je 100.000 kuna, a nakon žalbe još 100.000 kuna. Sa tim novcem krenuli smo u ovaj projekt. Dobili smo tri ponude od arhitekata i nakon pregleda izabrali smo M.K.M. Inženjering iz Zagreba koji ne samo da je bio najpovoljniji nego su njihovi arhitektu u svojoj povijesti već radili nove knjižnice u Hrvatskoj. – kaže ravnateljica knjižnice Edita Kutnjak-Zlatar.

Nakon toga krenula je potraga za parcelom na kojoj će se graditi

knjižnica. Prva ideja bila je da se knjižnica preseli u staru zgradu suda, ali zbog starosti zgrade i procjene arhitekata od toga se odustalo. U prijedlogu je bila i parcela u Gundulićevoj ulici koja je blizu staroga grada za koju je i napravljen prvi projekt, ali nije bio odobren od Ministarstva kulture upravo zbog toga što je zgrada bila previše blizu starome gradu. Na kraju je izabrana parcela nedaleko od Svetišta.

-Za ovu zgradu dobili smo sve uvjete od svih ustanova, jedino nedostaje odobrenje geodeta, ali to je zapelo negdje na katastru i moralo bi svaki čas stići. Nakon što stigne odobrenje krećemo u ishođenje građevinske dozvole i svih ostalih potrebnih papira, a zatim najvjerojatnije slijedi i prijava na neki EU fond. - objašnjava Kutnjak-Zlatar.

Nova zgrada knjižnice smjestit će se u ulicu Rudolfa Fizira i biti će veličine od 3 000 kvadratnih metara, prostirat će se na tri kata, a dodatan plus je i krov koji je iskorišten za relaksaciju i opuštanje.

Nova regulacija prometa u Ulici braće Radić Nakon što je Policijska uprava Varaždinska izdala neophodno potrebnu suglasnost, u dijelu Ulice braće Radić u Ludbregu odsada je dopušten promet samo u jednom smjeru. U Radićevu ulici više nije moguć ulaz motornim vozilima iz Kolodvorske ulice, već samo kod raskrižja sa Zagrebačkom ulicom sa suprotne strane.

Suglasnost za izmjenu prometa iz dvosmjernog u jednosmjerni u dijelu Ulice braće Radić zatražio je Grad Ludbreg prema Zakonu o sigurnosti prometa na cestama.

Naime, učestale su bile pritužbe dijela građana iz Ulice braće Radić zbog prometnih gužvi koje su se javljale na dijelu prometnice neposredno kod

zgrade vrtića ‘Iskrica’. Kada su roditelji dovozili djecu u vrtić i odvozili iz vrtića dolazilo je u ulici do zastoja u prometu u više navrata dnevno zbog velikog broja automobila u jutarnjim i popodnevnim satima.

Otežavajuća je okolnost što je na prometnici kod zgrade vrtića i prilično nepregledni zavoj.

Takva je prometna situacija predstavljala opasnost za korisnike vrtića i vozila koja dolaze iz suprotnog smjera odnosno za sve sudionike prometa dijelom Radićeve ulice.

Nakon analize stanja na terenu utvrđeno je da će se sigurnost prometa poboljšati i umanjiti mogućnost događanja nesreća, posebice djece

koja dolaze i odlaze iz vrtića, novom regulacijom prometa kojom dio Radićeve postaje jednosmjerna ulica.

Povećanje sigurnosti

Potrebnu novu prometnu signalizaciju na ulazu u Radićevu ulicu postavljali su djelatnici Crtorada.

AKTUALNO

30. lipnja 2017.

3

PROSVJED PROTIV ODAŠILJAČA Buran je bio lipanj za dio žitelja u Ulici Augusta Šenoe.

Neugodno su se iznenadili kada je na vrhu jedne od zgrada u kvartu, jednom od najnaseljenijih u gradu, niknuo VIPnet-ov odašiljač. Oni ga ne žele u neposrednoj blizini svojih stanova, pa su poduzeli radnje kako bi zaustavili gradnju dok se ne utvrde sve činjenice. Uslijedili su upiti i razgovori u gradskoj upravi, a na blagdan Tijelova više desetaka građana sudjelovalo je na mirnom prosvjedu.

-Odašiljač predstavlja opasnosti po zdravlje i nije mu mjesto u blizini vrtića, škole. Stanari

sad razmišljaju o prodaji stanova, a ovime se jako smanjuju njihove vrijednosti. Ipak, najvažnije je zdravlje građana.- ističu prosvjednici.

VIPnet ističe da ima potrebna dopuštenja i suglasnosti u skladu s Pravilnikom o zaštiti od elektromagnetskih polja i Ministarstvo zdravlja je izdalo rješenje o uporabi, da to ne predstavlja opasnost za zdravlje ljudi i okoliš.

Građani u to ne vjeruju. Tvrde da je i dio dokumentacije o suglasnosti stanara pribavljen nezakonito i nije pravovaljan. Najavljuju daljnju borbu za premještanje odašiljača na drugu lokaciju.

Spor građana Šenoine s VIPnet-om bilo je i vijećničko pitanje na prvoj sjednici Gradskoga vijeća.

Gradonačelnik Dubravko Bilić iznio je pojašnjenja, a između ostalog je rekao: -Grad nije bio upoznat s namjerom postavljanja antena niti je sudjelovao u dovođenju teleoperatera. VIPnet je dobio suglasnost Varaždinske županije i nadležnih tijela Republike Hrvatske koja upravljaju tim dijelom komunikacija. Grad nema nit materijalne koristi od toga. To nije u ovlasti jedinica lokalne samouprave već države jer je to vrlo profitabilna djelatnost od koje država ubire značajan novac. Kad je došlo do spora pokrenuli smo razgovore da vidimo kako pomoći.

Na sastanku s predstavnicima stanara zgrada i kuća u okolici operater je pokazao mjerenja o neškodljivosti zračenja.

VIPnet ima sve potrebne dozvole i suglasnosti više od 50 posto vlasnika zgrade s kojima su potpisani ugovori.

Operater bi pet godina plaćao najam za korištenje zgrade odašiljač, a stanari zgrade ta sredstva namjeravaju iskoristiti

za uređenje zgrade. Nezadovoljni građani angažirali su odvjetnika i krenuli u postupak osporavanja tih 50 posto potpisanih suglasnosti.

Najviše prigovora građana bilo je da zračenje može uzrokovati maligne bolesti. VIPnet je donio potvrdu od Ministarstva zdravlja u kojoj piše da to nije tako, pa je sada na stanarima i svima nama da li da vjerujemo mišljenju neovisnih javnih institucija ili da se vodimo osjećajima da je to štetno.

Na kraju je VIPnet na određeno vrijeme radove obustavio.

Grad je predložio da se pod

istim uvjetima antena premjesti na montaži stup koji bi se podigao na jednoj gradskoj parceli mada oni kažu da s te lokacije signal ne pokriva područje kako su očekivali. Ciljano je da signalom bolje pokrije središte grada, dio područja prema željezničkom kolodvoru i dio prema Kućanu. Grad je zamolio VIPnet da to ipak učine jer je to u domeni privatnih odnosa, vlasnika zgrade i operatera.

Ponavljam HAKOM i nadležne državne institucije izdale su dozvole da nema nikakve opasnosti za lokalno stanovništvo.

– pojasnio je gradonačelnik.

Zapošljavanja na javnim radovima

D. Gložinić na čelu

HGK-Županijske komore Varaždin

Ludbreg je jedan od rijetkih hrvatskih gradova koji duži niz godina koristi mogućnost zapošljavanja radnika na javnim radovima. Rezultat je to vrlo dobre suradnje Grada s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje Regionalnim uredom Varaždin. Kako je HZZ uveo određene promjene oko programa zapošljavanja na javnim radovima, tako su nedavno radnike na javnim radovima zaposlili Grad Ludbreg, te ustanove odnosno udruge Gradsko društvo Crvenoga križa Ludbreg i 'Ludbreško sunce'. HZZ pokriva troškove plaća zaposlenih na javnim radovima u stopostotnom iznosu.

Grad Ludbreg zaposlio je ukupno 12 radnika koji će javne radove obavljati preko partnera u projektu gradske komunalne tvrtke Lukom gdje su ti radnici raspoređeni na njima primjerene poslove održavanja javnih površina i druge poslove.

Prema Nacionalnom programu za Rome zaposleno je osmero djelatnika, žitelja romske populacije. Romi su zaposleni na šest mjeseci što je maksimalni rok koji odobrava HZZ i radit će u Lukomu do 30. studenoga. Plaća iznosi 3.839 kuna što za HZZ znači troškove od oko 185.000 kuna. Grad je za radnike osigurao tek radnu odjeću, te putne troškove za one zaposlenike koji do posla imaju više od 2 km.

Grad je također u 'Lukomu' zaposlio još 4 osobe koje ispunjavanju kriterije iz prve skupine prema popisu nezaposlenih, a radi se o određenim uvjetima o godinama života, dugotrajnosti na popisu nezaposlenih, duljini staža i drugim uvjetima.

No, oni su zaposleni na rok od 4 mjeseca i radit će do 11. listopada.

Gradsko društvo Crvenog križa Ludbreg zaposlilo je na javnim radovima devet osoba od kojih je osam gerontodomaćica, a jedna medicinska sestra.

Njihovo zapošljavanje traje 6 mjeseci, počele su raditi 1. lipnja i na radnim mjestima ostat će do 30. studenoga. Četiri gerontodomaćice raspoređene su tako da pokrivaju i pomažu starijima i nemoćnima na području Grada Ludbrega, a po dvije vode brigu o takvim osobama na područjima općina Sveti Đurđ i Mali Bukovec.

Korisnik programa zapošljavanja na javnim radovima je i Udruga 'Ludbreško sunce' koja pomaže osobama s invaliditetom, a zaposlila je troje djelatnika. Zanimljivost je što je među zaposlenima i nekadašnji korisnik udruge, mnogih programa koje je provodilo Ludbreško sunce. I oni su zaposleni na maksimalni rok od šest mjeseci koji im istječe 7. studenoga.

Zaposlenici će raditi u Ludbreškom suncu na pomoćnim poslovima na programima udruge.

Prema tome, prema programu javnim radova na području Grada Ludbrega zaposlena su ukupno 24 radnika.

Županijsku komoru Varaždin u narednom četverogodišnjem razdoblju vodit će dipl. ing. Dragutin Gložinić iz Ludbrega, dugogodišnji poznati ludbreški gospodarstveni djelatnik te obnašatelj više dužnosti u lokalnoj samoupravi.

Za obavljanje ove funkcije predložilo ga je Gospodarsko vijeće Županijske komore, a suglasnost na prijedlog dala je Hrvatska gospodarska komora Zagreb. Konačno, Dragutin Gložinić izabran je potom na dužnost predsjednika Županijske komore Varaždin jednoglasnom odlukom članova Gospodarskog vijeća Županijske komore. Do izbora novog predsjednika došlo je nakon što je dugogodišnji predsjednik dipl.ing. Čedomil Cesarec otišao u mirovinu.

Dragutin Gložinić je diplomirani inženjer strojarstva, a diplomu je stekao na Fakultetu strojarstva i brodogradnje u Zagrebu.

Razvojem i konstrukcijom strojeva i postrojenja bavi se više od 35 godina. U tvrtkama grupacije „Opreme“ Ludbreg radio je na odgovornim rukovodećim poslovima u struci i rukovođenju uz konstantno educiranje i osposobljavanje na području inženjerskih sustava, kontrole kvalitete i zakonske regulative. U varaždinskoj 'Coning Ecogradnji' bio je direktor proizvodnje i razvoja uređaja za obradu otpadnih voda.

Bio je aktivan u političkom životu i to kao prvi demokratski izabran predsjednik bivše Skupštine općine Ludbreg na početku osamostaljenja Hrvatske, a četiri godine obavljao je i dužnost predsjednika Skupštine Varaždinske županije.

-Moj izbor za predsjednika nije priznanje samo meni osobno za dosadašnji rad u struci, smatram to i velikim priznanjem ludbreškom gospodarstvu. Vjerujem u daljnji uspješan rad Komore. Želja mi je da Županijska komora bude pravi i funkcionalni servis prema gospodarstvu. Idući cilj je da se Županijska komora aktivno uključuje u rješavanje aktualnih svakodnevnih gospodarskih problema sa svojim sugestijama, stavovima i prijedlozima. Nadalje, nastavit ćemo raditi na realizaciji 3-4 projekta koji se financiraju iz fondova EU, a odnose se na edukaciju te na povezivanje znanosti i gospodarstva. U tom smislu težište je na transferu znanja i tehnologija, odnosno na konkretnoj suradnji proizvodnog i obrazovnog sektora jer je cilj da nam iz škola izlaze kvalitetni ljudi koji su stvarno osposobljeni za uključivanje u proizvodne procese– najavio je Gložinić.

Novi predsjednik vođenje ŽGK preuzeo je 16. lipnja. 2017. god.

4

AKTUALNO

30. lipnja 2017.

DAN DRŽAVNOSTI REPUBLIKE HRVATSKE

Najveći državni praznik Dan državnosti RH započeo je svetom misom u župnoj crkvi. Poslije mise gradsko izaslanstvo predvođeno gradonačelnikom Dubravkom Bilićem na gradskom je groblju položilo vijence i upalilo svijeće. Najprije su gradonačelnik, njegova zamjenica Renata Potočnik i predsjednik Gradskog vijeća Antun Šimić položili vijenac kod centralnog križa. U obilježavanju Dana državnosti sudjelovali su i ostali članovi Gradskog vijeća, predstavnici braniteljskih udruga, političkih stranaka, roditelji branitelja i građani.

Predstavnici braniteljskih udruga vijenac su položili i svijeće upalili kod spomenika braniteljima domovinskog rata gdje je gradonačelnik održao kratki prigodni govor.

Tom prigodom gradonačelnik Dubravko Bilić je između ostalog naglasio: 'Prije 26 godina donijeta je odluka o osamostaljenju hrvatske države i time ostvaren stoljetni san hrvatskog naroda. Odluku Hrvatskog sabora od 25. lipnja 1991. trebalo je, nažalost, ostvariti oružjem. Zbog toga ćemo na žrtvi branitelja biti vječno zahvalni, a naša je obaveza graditi pravedno društvo gdje će svi imati jednake šanse. Želja nam je da što manje ljudi napusti našu domovinu te da Hrvatska postane jednom od najrazvijenih država Europske unije'.

Na kraju obraćanja, gradonačelnik je svima prisutnima i svim građanima Grada Ludbrega čestitao Dan državnosti. U slavu hrvatskim braniteljima i u čast državnog blagdana odsvirana je 'Tišina'. (dv)

OBILJEŽEN BLAGDAN ANTIFAŠISTIČKE BORBE

Blagdan 22. lipnja Dan antifašističke borbe prigodno je obilježen na gradskom groblju u Ludbregu prisjećajući se da je u antifašističkom pokretu s područja bivšeg kotara Ludbreg sudjelovalo sa više od 1.206 boraca od kojih je 203 poginulo.

Cvijeće i lampaše na spomen-obilježja antifašističke borbe položili su predstavnici Udruge antifašističkih boraca i antifašista Grada Ludbrega koju su predvodili gradonačelnik Dubravko Bilić i njegova zamjenica Renata Potočnik, te

Antun Šimić, predsjednik Gradskog vijeća. U delegaciji su bili gradski vijećnici i brojni predstavnici gradskih udruga proizašlih iz Domovinskog rata, političkih stranaka i drugi.

Cvijeće je položeno kod spomenika kalničkim partizanima i rodoljubima, te komandantu prvog Kalničkog partizanskog odreda Boži Leineru, na spomenik braniteljima Domovinskog rata, te kod spomenika poginulima za oslobođenje Ludbrega i spomen-ploče Antunu Bla-

žiću-Šimunu gdje je počast odana minutom šutnje i uz 'Tišinu' koju je odsvirao Alen Vađunec.

Predsjednik Udruge antifašista Zdravko Pahor u povodu uputio je čestitku žiteljima Ludbrega i ludbreškog kraja: -Ovaj praznik simbol je otpora Hrvatske prema fašističkim okupatorima i domaćim kvislinzima, a pobjeda svjetske antifašističke koalicije stvorila je uvjete za stvaranje slobodne Europe.

Iako je od te pobjede prošlo više od 70

godina još se javljaju štovatelji fašističkih i rasističkih ideja, a naša je dužnost da spriječimo fašizam u novom ruhu. Danas se podsjećamo na Drugi svjetski rat i hrvatske antifašističke borce, ali se isto tako treba prisjetiti i Domovinskog rata u kojem su se obranile vrijednosti izvojevane u NOB-u - rekao je, između ostalog, Pahor.

Građanima je čestitku u povodu blagdana uputio i Antun Šimić, predsjednik Gradskog vijeća Ludbrega.

GRADSKO VIJEĆE

30. lipnja 2017.

5

Poruke vijećnicima

Konstituirano Gradsko vijeće Ludbrega

VIJEĆNICI DALI PRISEGU I POČELI RADOM Prvog dana ljeta i uoči blagdanskih lipanjskih dana održano je konstituiranje Gradskog vijeća Grada Ludbrega prema rezultatima nedavno održanih lokalnih izbora, a svečanom činu bila je nazočna Karmen Ošpuh, predsjednica Gradskog izbornog povjerenstva. Prema Zakonu o lokalnim izborima konstituirajuću sjednicu sazvala je po ovlaštenju ministarstva uprave Ljerka Jović-Mikor, predstojnica Ureda u Varaždinskoj županiji koja je vodila prvi dio sjednice.

Nakon izbora Mandatne komisije, njegovog izvješća i verifikacije mandata određen je vijećnik za daljnje predsjedanje. U skladu sa zakonskim odredbama i verificiranih vijećnika, sjednicu je nastavila voditi Jadranka Happ, prva s kandidacijske liste koja je dobila najviše glasova.

Gradsko vijeće ima 16 članova ili jednog više nego u prethodnim sazivima jer su na izborima dvije liste dobile potpuno jednaki broj glasova. Najviše glasova i 9 vijećničkih mjesta dobila je lista SDP-HSS-HSULaburisti, zatim HNS 3 vijećnika, HDZ 2, te po jednog vijećnika HSLS i Lista grupe birača nositelja Gorana Horvata.

Novoizabranom gradonačelniku Dubravku Biliću i zamjenici Renati Potočnik s liste SDP i partnera, mandat u predstavničkom tijelu mora u mirovanje po sili zakona, a njihovi zamjenici su Katarina Zadravec i Ivana Škorjanec. Nadalje, svoje mandate u mirovanje stavili su Mladen Žunko s liste HNS-a, a njegova zamjena je Denis Orehovec, te s liste HDZ-a Dragutin Gložinić kojemu je zamjena

Nikola Vidaković. Vijećnici su potom dali svečanu prisegu. Na prijedlog stranaka koje obnašaju vlast u Gradskom vijeću potom je izabran Odbor za izbor i imenovanja koji je nakon kraćeg dogovora predložio sastave ostalih odbora Gradskog vijeća.

Evo izabranih odbora. Odbor za izbor i imenovanje: predsjednik Nino Ivanuša i članovi Jadranka Happ, Petar Skupnjak, Mirko Herenčić i Nikola Vidaković. Odbor za status i poslovnik: predsjednica Katarina Zadravec, članovi Tomo Filip, Petar Skupnjak, Denis Orehovec i Zlatko Balaško.

U Odbor za financije i proračun izabrani su: Jadranka Happ, Antun Šimić i Petra Pokec. U Odbor za razvoj Grada i zaštitu okoliša izabrani su: Kristina Mirčetić-Petrin, Ivana

Škorjanec, Nino Ivanuša, Ivan Lončarić i Goran Horvat. Mandatnu komisiju čine predsjednik Tomo Filip i članovi Anica Happ i Mirko Herenčić.

Završni čin konstituiranja bio je izbor predsjednika i dva potpredsjednika Gradskog vijeća. Prema statutu predsjednik i jedan potpredsjednik biraju se iz redova stranke ili koalicije koje su prema izbornim rezultatima dobile većinu mandata, a drugi iz redova oporbe. Tako je za predsjednika Gradskog vijeća izabran Antun Šimić, a za potpredsjednike Tomo Filip i Nikola Vidaković.

Izbori nositelja funkcija i članova odbora Gradskog vijeća bili su jednoglasni, te je čitav tijek konstituirajuće sjednice protekao u demokratskom duhu i korektnom ozračju.

Goran Horvat (rođ.1969.) iz Selnika – lista grupe birača

Ivan Lončarić (rođ. 1947.) iz Vin. Lud. – HSLS

Nikola Vidaković (rođ.1966.) iz Ludbrega – HDZ

Zlatko Balaško (rođ.1971.) iz Apatije - HDZ

Denis Orehovec (rođ. 1989.) iz Ludbrega – HNS

Mirko Herenčić (rođ. 1988.) iz Kućana Ludb. – HNS

Petra Pokec (rođ. 1987.) iz Ludbrega - HNS

Antun Šimić (rođ. 1947.) iz Ludbrega - SDP

Anica Happ (1965.) iz Kućana Ludbr. - HSS

Jadranka Happ (rođ. 1958.) iz Poljanca – SDP

Nino Ivanuša (rođ.1981.) iz Ludbrega – SDP

Ivana Škorjanec (rođ. 1987.) iz Ludbrega - SDP

Tomo Filip (rođ. 1943.) iz Ludbrega – HSU

Katarina Zadravec (rođ. 1951.) iz Vin. Lud. - SDP

Petar Skupnjak (rođ. 1950.) iz Slokovec – HSS

Kristina Mirčetić-Petrin (rođ. 1985.) iz Ludbrega – SDP

Nakon što je Antun Šimić izabran za predsjednika Gradskog vijeća Grada Ludbrega kratko je poručio: -Ovo je kontinuitet života ovoga Grada. Ne događa se ništa novo jer život ide svojim tijekom, a mi novi vijećnici možemo biti samo bolji ili lošiji u poslu kojeg obavljamo i kojeg ćemo obavljati bez obzira na naše stranačke pripadnosti. Radi se o životu Grada i njegovih građana, vjerujem da ćemo biti konstruktivni i da ćemo probleme koji će dolaziti pred nas rješavati na najbolji mogući način. Isto tako očekujem da će sve vijećnice i svi vijećnici, Ludbrežanke i Ludbrežani, ali isto tako i Slavonci i Bosanci, goričanke i goričanci časno služiti svome Gradu, najboljem Ludbregu.Novom sazivu Gradskog vijeća prvi se puta obratio i gradonačelnik Dubravko Bilić: -Prije svega iskrene čestitke novoizabranim vijećnicama i vijećnicima, na povjerenju koje ste dobili od sugrađana. To je povjerenje koje je s jedne strane čast,a s druge strane to je povjerenje koje obvezuje. Ono pred vas stavlja veliki teret da zajedno sa svim kolegama, s nama iz izvršne vlasti, gradonačelnikom i zamjenicom, te svim djelatnicima gradske uprave uprete sve svoje snage i znanje za dobrobit našeg Ludbrega. Sve ono što je dobro i potrebno našem Gradu mora biti na prvom mjestu, a sve ono što spada u sferu stranačke pripadnosti što je stvar uvjerenja moramo staviti na stranu. U ove četiri godine moramo pokušati zajedno raditi najbolje što znamo i najbolje što možemo na svim dobrim projektima za Grad.

Zamjenica i ja očekujemo od vas potporu, nadamo se suradnji na svim dobrim projektima i na svemu što će naš mali Grad učiniti još većim i još boljim, najrazvijenijim malim gradom sjevero-zapadne Hrvatske. Želim vam uspješan rad u sljedećem mandatnom razdoblju – kazao je Dubravko Bilić.

Vijećnici su dali svečanu prisegu čiji tekst glasi: -Prisežem svojom čašću da ću dužnost vijećnika u Gradskom vijeću Grada Ludbrega obavljati savjesno i odgovorno i da ću se u svom radu pridržavati Ustava Republike Hrvatske, zakona i Statuta Grada Ludbrega, te da ću štititi ustavni poredak Republike Hrvatske i zauzimati se za svekoliki probitak Grada Ludbrega, Varaždinske županije i Republike Hrvatske.Prisega se daje usmeno, a potom je vijećnik potpisuje i prisega se prilaže zapisniku s konstituirajuće sjednice.

6

SELNIK

30. lipnja 2017.

BLAGDAN U SELNIKU Mještani Selnika redovito slave blagdan sv. Antuna Pustinjaka 17. siječnja, kao i blagdan sv. Antuna Padovanskog koji se slavi 13. lipnja. Već se nekoliko godina blagdan sv. Antuna Padovanskog na izmaku proljeća posebno obilježava uz višednevni prigodni program.

Počelo je molitvama 13 utoraka prije blagdana jer je on 13-og, a ove godine pao je na utorak. Na dan blagdana 13. lipnja u kapelici svetih Antuna Pustinjaka i Padovanskog misno slavlje predvodio je vlč. Kristijan Stojko, kapelan ludbreške župe koji je obavio blagoslov raspela na raskrižju prema Svetom Đurđu. Raspelo je poklon sumještanima od obitelji Matijašec, Štefice i Antuna.

-Križ je s otoka Brača od poznatog bračkog kamena. Kupili smo ga prije 10-ak godina i on je dopremljen s Brača 2009. i iste godine postavljen. Sad smo kupili korpus s razapetim Isusom i darovali Selniku. Lijepo

je što zadnjih godina imamo uz Antunovo prigodni program.

Naravno da svaka kuća pozove rodbinu i prijatelje kako bi svi najdraži bili za blagdanskim stolom. – kazali su Štefica i Antun.

Njihovoj obitelji vjera puno znači, uostalom obitelj se jako angažirala na obnovi crkve koja je završena 2011. godine.

Susreli smo ih nakon blagdanske mise u subotu 17. lipnja jer središnji dio programa održan je tijekom zadnjeg proljetnog vikenda. Misu je služio Antun Gorek, svećenik iz Ivanca.

Prije mise kratki program imao je KUD Juraj Lončarić iz Hrženice.

Drugi dio programa održan je kod terena NK Plitvice koji je ujedno obilježavao 80. rođendan. Večer ranije u petak, pod velikim šatorom održan je koncert popularnog sastava Gazde uz čiju su svirku do duboko u noć plesale mnoge Selničanke i Selničani, te brojni

gosti na otvorenoj zabavi. Još tijekom noći dok je trajala fešta, na velikom se ražnju počeo okretati vol, kažu da je očišćeni težio 340 kg. Iduće jutro oko 10 sati već se rezao prvi sloj ukusnog mesa i ubrzo se stvorio red kupaca. Malo tko nije dao 140 kuna za kilogram vola, a uz to se dobila mjerica mladog luka i kruh. Mnogi su specijalitet odnijeli kući da 'ukrasi' ponudu domaćica na blagdanskom stolu. Sladokusci su brk i prste umastiti i svinjetinom s ražnja (očišćena je težina 157 kg) jer je izgledala jednako primamljivo kao i vol.

U popodnevnom programu na pozornici pod šatorom nastupio je KUD Anka Ošpuh, a poklonici nogometa uživali su u utakmicama u kojima su nastupili domaći nogometaši, te gostujući klubovi iz Ludbrega, Svetog Martina na Muri i Cvetkovca. Program Antunova u Selniku završio je velikom zabavom,a svirala je grupa RIO.

od rezidbe, čišćenja korova, tjednog košenja, a također treba ispuniti sve uvjete oko vode i tla koji trebaju biljci. Biljka je otporna na bolesti pa se ne treba prskati pesticidima, ali joj je potrebno stvoriti dobar imunitet, a za što koriste prirodne preparate na bazi crnih morskih algi. Problemi su voluharice, a od ptica nasad je sada zaštićen protugradnom mrežom.

Uz borovnice je zasađeno i oko 1000 sadnica aronije, a također i mješoviti voćnjak koji se nalazi u Ludbreškim Vinogradima, koji se trude održavati bez prskanja.

-Na pravi urod borovnica treba čekati 7 godina, tako da još uvijek nemamo onaj pravi urod, ali smo zadovoljni i trenutno smo u fazi berbe. Naše borovnice prodaju se na štandu na tržnici u Varaždinu, u našoj maloprodaji u ribarnici Delfin u Ludbregu, a sve ostalo za poznatu firmu u Zagrebu koja nam otkupljuje sve viškove. Zadovoljni smo količinom uroda i kvalitetom, ali i samom prodajom što je jako važno. Ono što moramo posebno naglasiti je da ovaj posao koji smo odabrali ne bismo mogli tako uspješno obavljati da nemamo i pomoć naših obitelji. Tako naše obitelji sudjeluju u svim poslovima i pomažu nam od održavanja nasada, berbe i pakiranja. Po potrebi u fazi berbe sudjeluje i

nekoliko srednjoškolaca, kojima je ovo mogućnost da zarade svoj džeparac.

Planiramo sadnju i nekih novih nasada, a to će biti u jesen kad ćemo saditi lješnjake na oko 3 ha površine – naglašavaju Kristina i Zoran.

U uzgoj borovnica Kristina i Zoran ulažu mnogo truda i rada uz stalno usavršavanje za što bolji uzgoj. Neka svima bude izazov da u sezoni berbe borovnica, svaki dan pojedemo posudicu borovnica da budemo zdraviji i vitalniji.

OPG Ružić OPG Kristine i Zorana Ružić iz Selnika, pozitivan je primjer kako u našem kraju stvoriti nešto novo odnosno uzgojiti voće za koje nismo pomislili da je moguće. Puno hrabrosti, volje i energije potrebno je da se započne, a i opstane u ovom poslu.

-Naš OPG osnovan je 2012. godine a sve je započelo tako da smo željeli na što bolji način iskoristiti veliku rashladnu komoru koja je do tada bila korištena u veleprodajne svrhe u ribarnici, pa nam se činilo da bi bila idealna za skladištenje voća. U to vrijeme najpopularnije za sadnju bile su aronije, ali smo se ipak odlučili za nasad borovnica što je bio izazov – upoznaje nas Kristina sa njihovim počecima rada.

Ukupna površina nasada je na 1,2 ha, u tri faze svake godine sađen je dio biljaka, otprilike po 700 sadnica. Trenutno fali još oko 500-tinjak sadnica kako bi površina bila do kraja iskorištena. Posađene su 4 sorte koje dozrijevaju jedna za drugom jer su različitih godina sadnje, pa berba traje dulje.

-Kad smo počinjali nismo imali nikakvu drugu mehanizaciju, osim kosilice i vlastitih ruku, trebalo je znati kako najbolje iskoristiti veću površinu zemlje i naše mogućnosti.– govore nam Kristina i Zoran.

Posao zahtjeva puno rada,

Bistri sok od borovnica

(Recept Kristine Ružić) Sastojci: 1 kg borovnica, 1,70 kg šećera, 2 – 3 vrećice limunske kiseline, 9 litara vode Priprema: oprane i očišćene borovnice zdrobite, te ih pospite limunskom kiselinom i šećerom. Ostavite da odstoje 24 sata, povremeno ih promiješajte. Nakon što su odstajale 24 sata, dodajte 9 litara vode i kuhajte 5- 10 minuta. Procijedite i ulijte u zagrijane boce.

Borovnice Ukoliko ćemo redovito konzumirati borovnice, one će našem organizmu donijeti mnoge zdravstvene blagodati. Sadrže

raznolik spektar hranjivih tvari, a najbogatije su manganom, vitaminima C i K te dijetalnim vlaknima. Bogate su kalijem, kalcijem i fosforom, a još se više ističu sadržajem fitonutrijenata. Posjeduju značajne količine pektina koji snižava kolesterol i antocijana – jednog od najjačih antikosidanata. On daje plavu, ljubičastu i crvenu boju voću i povrću, a smatra se i da smanjuje rizik od upala i raka. Osim plodova i listovi borovnice imaju brojna ljekovita svojstva priznata u narodnoj medicini. Od listova se priprema čaj koji pomaže kod brojnih stanja poput proljeva, upala usne šupljine i ždrijela, te šećerne bolesti. Kao i ostalo bobičasto voće, borovnice imaju niski glikemijski indeks. Tako su nedavna istraživanja pokazala da dobro utječu na regulaciju šećera u krvi kod osoba koje pate od dijabetesa tipa 2. Antocijani u borovnicama štite mrežnicu oka od oksidativnog stresa i negativnog utjecaja sunčevog zračenja. Studije potvrđuju ulogu antocijana u liječenju vida i smanjenog vidnog polja. Antocijani djeluju na kapilare u mrežnici tako što im pojačavaju funkciju, a sprečavaju i degeneraciju žute pjege.

Istraživanje o borovnicama pokazalo je da bi one mogle postati važan saveznik u borbi protiv Alzheimerove bolesti.

Starijim osobama u dobi od 76

godina bilo je dovoljno 12 tjedana konzumiranja borovnica za poboljšanje rezultata na testovima kognitivnih funkcija. Autori istraživanja uvjereni su da borovnice korisne za poboljšanje memorije, ali da odgađaju početak drugih kognitivnih problema povezanim sa starenjem.

Kao i ostalo voće, borovnice u svježem stanju imaju najbolji okus i najveću prehrambenu korist. Željka Namesnik

Kristina Ružić, OPG Ružić

HUMANOST

30. lipnja 2017.

7

DRAŽEN ORŠUŠ

DOBITNIK NAGRADE „LUKA RITZ“ Dražen Oršuš je sedamnaestogodišnji mladić romske nacionalne manjine sa teškoćama u razvoju i oštećenjem vida, ali to ga nikako ne sprječava da ostvaruje svoje želje i ciljeve. Rođen je u obitelji sa četrnaestero djece. Do petog razreda živio je u romskom dijelu naselja Sveti Đurđ, u teškim uvjetima bez struje i vode. Zajedno sa svojim mlađim bratom izdvojen je iz obitelji i jedan period bio je štićenik Dječjeg doma Svitanje u Koprivnici. U to vrijeme često je znao dolaziti na praznike i vikende kod obitelji Jančić koja ga je na kraju i udomila.

-Djelatnici doma Svitanje iz Koprivnici pitali su nas da li mogu dovesti dva dječaka romske nacionalnosti kod nas na praznike. Naš odgovor je naravno bio pozitivan i tu je zapravo sve počelo. Dražen je na početku bio jako sramežljiv, ali se odmah na prvu moglo vidjeti da je jedna velika dobrica. Bez obzira na njegove poteškoće ja sam od prvog trenutka znala da će nakon prilagodbe i adaptacije njegove vrline doći do izražaja. – objašnjava udomiteljica Lidija Jančić.

Dražen je ove godine završio osmi razred sa odličnim (5,00) uspjehom kao i sve prethodne školske godine. Da se njegov trud, zalaganje i humanost isplatila pokazuje i vrijedno priznanje koje je primio na kraju svog osnovnoškolskog obrazovanja. Naime, Dražen je dobitnik Nagrade „Luka Ritz“ koju jednom na godinu, Ministarstvo obrazovanja dodjeljuje učenicima osnovnih i srednjih škola koji su svojim djelovanjem znatno pridonijeli afirmaciji ljudskih prava, izrazitoj toleranciji i promicanju mira, slobode i jednakosti među svojim vršnjacima. Nagrada je svakako njegova zasluga, ali i zasluga sada već bivše razrednice Sanje Pavčec koja ga je i prijavila. Vjerovala je u njega i vidjela da ima

Dražen i udomiteljica Lidija

potencijala te da najviše od svega voli pomagati drugima. Dražen je uvijek volio sudjelovati u volonterskim i humanitarnim aktivnostima u sklopu škole.

- Dobio sam nagradu jer sam dobar učenik i jer u školi pomažem učiteljici i drugoj djeci. Prvo sam bio malo u šoku, nisam bio svjestan koliko je to veliko postignuće. Imao sam ogromnu tremu kada sam išao na primanje nagrade, a podrška su mi bile teta Lidija, teta Maca, razrednica Sanja i ravnateljica.

– objasnio nam je Dražen.

-Nagrada je uistinu jedno veliko financijsko olakšanje za Dražena, ali financije su nam manje važne. Drago nam je da je ta nagrada utjecala na njegovo samopouzanje i sigurnost te učvrstila njegove životne ciljeve. – zadovoljna je udomiteljica Lidija.

Osim što pomaže drugima u školi, vrijedan je i kod kuće u obavljanju kućanskih poslova. -Dražen nikad ne kaže ne, to kod njega ne postoji. Možda mu se zadatak na prvu ne svidi, ali će ga bez svađe odraditi.

Možemo se u svakom trenutku osloniti na njega.- kaže udomiteljica.

Unatoč velikoj dioptriji vrlo je aktivan i u izvananstavnim aktivnosti, a najviše od svega voli hrvanje. Član je Hrvačkog kluba Ludbreg s kojoj je putovao u razne svjetske destinacije gdje je ostvarivao brojne uspjehe. To potvrđuje i velik broj medalja na zidu njegove sobe, a posebice ona zlatna sa posljednjeg natjecanja. -Svaki dan imam treninge, od ponedjeljka do subote, a nekada treniramo i u Mađarskoj. Nikada mi nije dosadno. – Dražen planira upisati kuharsku školu jer voli kuhati, najviše peći palačinke. Volio bi upisati i autoškolu, ali zbog poteškoća u vidu morat će malo pričekati.

-Ne gubimo nadu, nadamo

Dražen na dodjeli nagrade “Luka Ritz”

Primanje kod Predsjednice povodom Dana državnosti RH se da će se riješiti nešto po tom pitanju i da će mu se ostvariti želja da vozi auto.- pozitivni su u obitelji Jančić.

Ipak, ona najveća Draženova životna želja je da se osamostali, zaposli, sagradi kuću, osnuje obitelj te da živi zajedno sa bratom Elvisom koji je također udomljen kod obitelji Jančić.

Tokom ovih ljetnih praznika prioritet će mu biti hrvanje i hrvačka natjecanja, ali neće zanemariti ni vodene atrakcije, kupanje i opuštanje koje je svakako zaslužio.

Obitelj Jančić udomljava već 15 godina Đuro i Lidija Jančić udomljavati su počeli prije petnaestak godina.

– Razmišljali smo kako bi htjeli nekoga primiti u kuću i nije nam dugo trebalo da krenemo u akciju. Da bi postali udomitelji morali smo zadovoljiti određene uvjete, proči edukaciju i obradu Centra za socijalnu skrb. U nama se javila neka želja i kada je to sve skupa krenulo nismo htjeli stati.

Pravo dijete koje nam je stiglo bila je malena djevojčica Nikolina. – prisjeća se Lidija Jančić.

Ubrzo nakon toga obitelj je primila još četvero djece jer se prema tadašnjem zakonu udomiti moglo ukupno petero.

Danas je u domu obitelji Jančić smješteno četvero djece. Po sadašnjem zakonu je, objašnjava udomiteljica, dozvoljeno udomiti troje, ali ukoliko se radi o braći, kako je u slučaju Dražena i Elvisa, ona se ne odvajaju.

Djeca imaju pravo ostati u udomiteljskoj obitelji tijekom cijelog svog redovnog školovanja, nakon čeka im država daje pravo na još jednu godinu kako bi se snašli i osamostalili.

-Kad odlaze od nas to su već odrasli ljudi, koji osnivaju svoje obitelji o kojima i skrbe. Mi sa njima naravno ostajemo u kontaktu, a često nam dolaze i u posjet. To će uvijek biti naša djeca i takvima ih smatramo. – kažu udomitelji Jančić.

Radu roditelja pridružile su se kćeri Jelena i Maca Jančić koje su i same prije četiri godine postale udomiteljice.

– Odrasle su uz ovo, živjele su zajedno sa udomiteljskom djecom, prihvaćale ih kao braću i sestre. Njihovo uključivanje bilo je potpuno normalno. Imamo veliki prostor, kuća je etažirana tako da možemo provesti sve u skladu sa zakonom. One su zasebna udomiteljska obitelj, ali smo opet svi zajedno jedna velika u kojoj jedni drugima pomažemo. – kaže Lidija.

Udomiteljstvo sa sobom uvijek donosi i neke poteškoće, ali Đuro i Lidija to sve rješavaju uz pomoć Centra za socijalnu skrb sa kojim imaju odličnu suradnju.

Obitelj Jančić djeci ne pruža samo stambeni prostor i hranu već brigu, podršku, poticaj, osjećaj sigurnosti, prijekopotrebne ljepe riječi i ljubav.

Lidija navodi kako uz one lijepe postoje i teški trenuci, a jedan od njih je svakako dan kada djeca odlaze iz njihovog doma, bilo da se radi o posvajanju ili započinjanju samostalnog života. Iako su zbog toga u isto vrijeme vrlo sretni, jer je to znak da su uspjeli odgojiti stabilne i samostalne ljude, ispraćaj je vrlo težak.

Za svoj rad i požrtvovnost obitelj Jančić ove je godine bila primatelj Zahvalnice Grada Ludbrega.

8

OSNOVNA

30. lipnja 2017.

Nagrađeni učenici

Učiteljsko vijeće nagradilo je učenike-osmaše koji su svih osam razreda završili s odličnom uspjehom.

To su: Marija Havaić, Doroteja Jadanić, Lana Maltarić, Maks Patafta, Antonija Nakić, Mislav Novota, Dejana Ročkar, Marko Virag, Gašpar Haramija, Filip Piškor, Luka Balažinec, Leona Petrić, Filip Martinković, Petra Bačani, Robert Bačani, Damian Gotić, Antonio Kuzman, Patrick Ostrognaj i Mia Šimunić.

Za rezultate na natjecanjima i smotrama nagrađeni su: Mia Šimunić, državno natjecanje u čitanju naglas, Hrvoje Novota, Županijska smotra LIDRANO, Filip Martinković, 3. na županijskom iz engleskog, Vinko Bohnec, 4. na državnom iz njemačkog jezika, Sara Pepelko, 2. mjesto na državnom u čitanju na njemačkom, Gašpar Haramija, na državnim iz fizike i matematike, Robert Bačani, na državnom iz kemije, Marija Havaić, na županijskom iz biologije, Olivera Rak, 3. na županijskom iz informatike, Ema Androci i Patricija Jadanić na županijskom iz povijesti, Domagoj Novota na županijskom iz tehničke kulture, Adrian Detelj, za rezultate na smotri LIDRANO, Ivan Dijanošić, na županijskom natjecanju 'Sigurno u prometu'.

KRAJ ŠKOLSKE GODIN

Učenike je knjigama nagradilo Učiteljsko vijeće i Grad Ludbreg.

Također su nagrađeni i učenici Glazbenog odjela OŠ Ludbreg za rezultate na državnim i drugim glazbenim natjecanjima: Fran Povijač, Leo Vrban, Lucija Tretinjak, Lana Jagušić, Ana Šercer, Stjepan Gerić, Dora Pretković i Antonija Majhen.

Svaki lipanj za školarce je mjesec radosti kada se zadnji put u školskog godini oglasi školsko zvono koje označi da za učenike počinju zasluženi dugi, ljetni praznici. Svakog lipnja zadnjeg dana nastave obilježava se Dan Osnovne škole Ludbreg prigodnim programom u velikoj sportskoj dvorani. Na oproštaju od školske godine bili su prisutni učenici, nastavnici i drugo osoblje škole, poneki roditelj. Bili su tu i mnogi gosti iz ustanova i udruga s kojima škola surađuje – iz Grada Ludbrega, Župe Ludbreg, DVD-a, Policijske postaje, Centra za socijalnu skrb, Ludbreškog sunca i drugi.

Na završnoj priredbi puno mladenačke radosti, a kroz program kojeg su vodile Sara i Patricija, nastupili su zborovi, recitatori, plesači, glumci, pjevači, koje su pripremile njihove voditeljice. Erik Kelin je na međunarodnom festivalu osvojio prvo mjesto u kategoriji djece od 11 do 15 godina pjesmom koju je sam napisao i uglazbio.

Pjevali su zborovi starijeg i mlađeg uzrasta koji su na državnom natjecanju osvojili srebrnu i brončanu plaketu. Nastupila je plesna skupina razredne nastave, scensku igru izveli su učenici razredne nastave, monolog je izveo Hrvoje Novota, a vidjeli smo i atraktivnu točku plesne skupine petih razreda.

Rukometna ekipa učenika u kategoriji 7/8. razredi u Poreču je osvojila državno prvenstvo u sastavu: Marko Virag, Mateo Gotić, Filip Tomiša, Luka Šolaja, Mislav Novota, Gašpar Haramija, Patrik Premec, Filip Katalenić, Maks Patafta, Filip Zdelar, Juraj Tomiša, Borna Čukolin i Roko Vugrinec, a voditelj ekipe bio je Zenil Vugrinec. Ekipa 5/6. raz. u rukometu pobijedila je na regionalnom, a na državnom prvenstvu u Vinkovcima bila je četvrta.

1.a – Helena Bačani, Elena

Biškup, Izabela Bobetić, Lejla Britvarević, Marta Filipašić, Ana Horvat, Ela Hrešć, Ema Jozipović, Lena Ledinko, Nika Ledinko, Ema Modrić, Vita Murat, Mila Obajdin, Lucija Premužić, Erik Rendić, Rahela Simev, Izak Struški, Ivona Varga, David Vugrinec, Ines Vuk. (Razrednica: Andreja Majhen) 1.b – Erin Bobetić, Jana Bohnec Habrka, Andrej Bulf, Leon Cifrek Rak, Ivan Filipović, Filip Habrka, Karla Henezi, Ingrid Hrelja, Emanuel Kos, Iva Kovač, Ramona Kranjčec, Paola Ljekaj, Leon

ODLIKAŠI 2016./2017.

Mađarić, Ana Markulinčić, Kai Novak, Lovro Novota, Emma Požgaj, Martin Stančin, Jan Šegović, Petra Štimac.

(Razrednica: Martina Rukelj) 1.c – Lea Belovari, Leon Bobetić, Emili Brlek, Florian Ciler, Petar Fijok, Lucijan Gerić, Marta Gložinić, Bruno Habek, Mia Jalšić, Gabriel Klarić, David Križanić, Antonia Lončarić, Ivan Međimurec Pigac, Ema Obad, Dijana Povijač, Valerija Povijač, Lana Špendija.

(Razrednica: Mirna Mežnarić) 1.d – Filip Bačani, Maro Božić, Karla Gložinić, Marta Gložinić, Ema Horvat, Jurica

Jakopović, Jan Jambrešić, Ante Kokolek, Vinka Kolak, Matej Kralj, Maja Elena Mikac, Nika Miličević, Tara Miroslav, Tomislav Nakić, Karlo Posavec, Helena Sever, Tasha Skupnjak, Nikol Stančin, Petar Stručić, Tomislav Šprihal, Rafael Vađon, Matea Varović, Jan Vitez.

(Razrednica: Žaklina Žnidarić) 2.a – Adam Anadolac, Marcel Dodlek, Katarina Grošić, Marija Havaić, Ana Jug, Anton Lovrić, Pavao Majcen, Sara Matijašec, Maksimilijan Mikić, Patrik Novak, Dorian Petrić, Daria Rusak, Daria Stunjek, Noemi

Šprem, Ilija Štabi, Hana Turek, Maksimilijan Vađon.

(Razrednica: Ruža Papp) 2.b – Karla Bobetić, Emanuel Crnković, Dora Čanji, Ivona Gerić,Iva Golenja, Tina Hrastić, Antonio Kuzman, Lana Marjanović, Erik Matijašec, Lana Matijašec, Antonio Posavec,Dominik Povijač, Ellen Marie Skupnjak, Dino Špoljarić, Dominik Vrabec, Lovro Vrhoci, Radovan Žarić.

(Razrednica: Zdenka Moslavac) 2.c – Filip Androci, Karlo Brunčić, Leon Busija, Filip Crnković, Tea Čukolin, Natali Franolić, Luna Golec, Petar

Gotić, Iva Habrka, Nika Ištvan, Jakov Ivanuša, Hana Katalenić, Lejna Kelemen, Zoe Kozulić, Ivano Novosel, Dario Stanojković, Krsto Varga, Kiara Vuk. (Razrednica: Nataša Janković) 2.d – Noa Čanaki, Filip Gerić, Anamarija Hladnić, Lana Horvat, Lino Horvat, Nila Leona Hrelja,Teo Kelin, Elena Kosec, Tin Kosec, Hana Matijašec, Ivan Melnjak, Fran Miličević, Tamara Novosel, Noa Othman, Niko Pavković, Sara Premec, Vilim Pretković, Roko Ružić, Ozren Šabani, Lara Vincek.

(Razrednica: Dragica Miklošić)

ŠKOLA

30. lipnja 2017.

Nova školska godina počinje 4. rujna Evo kako završetak još jedne godine ocjenjuje zamjenica ravnateljice Đurđa Kladić: -Na početku su upisana 752 učenika, te još 145 u glazbenom odjelu, ali na kraju je zbog odlaska učenika školu završilo 749 učenika odnosno 143 u glazbenom odjelu.

Smatram da je to bila odlična godina po rezultatima naših učenika i njihovih voditelja.

Na školskim natjecanjima znanja sudjelovalo je 228 učenika, na županijskima natjecanjima i smotrama imali smo 80 učenika, te još 92 u pjevačkim zborovima i 70-ak na sportskim natjecanjima.

9

Ostatak ljeta proteći će u pripremama za novu školsku godinu.

Uvjete za odlazak na državna natjecanja u znanju ostvarilo je šestero učenika, te zborovi i sportske ekipe.

Godina je uistinu donijela lijepe rezultate na natjecanjima, ali možemo se pohvaliti i našim projektima, a to su: 'Senzorni park', 'Zajedno ćemo' - oslikavanje vanjskog zida sportske dvorane, projekt kumstva 'Kolajna ljubavi', projekt 'Čuvajmo okoliš' kojim prikupljamo stare baterije i papir, izrada 'Ludbreške slovarice' i ostalo.

Posebno bih željela naglasiti kako smo ponosni i na našeg učenika Dražena Oršuša, dobitnika Nagrade 'Luka Ritz'.-

– Čekaju nas opet radovi na samom održavanju i obnavljanju učionica i čitave zgrade, moramo nabaviti nešto opreme, a slijede nam i radovi na izgradnji mreže potrebne za izvođenje nastave prema projektu e-Škole. Udžbenici za novu školsku godinu bit će osigurani za sve učenike, tako da roditelji moraju kupiti samo radni materijal. Imat ćemo i više učenika jer je otišao 91 osmaš, a u prvi razred za iduću školsku godinu upisano je 108 učenika.

Nova školska godina počinje 4. rujna. – istakla je Đurđa Kladić, zamjenica ravnateljice.

NE - DAN OŠ LUDBREG Velikim pljeskom nagrađeni su učenici za rezultate na raznim natjecanjima znanja. Nagrađeni su knjigama koje im je predala pročelnica Grada Irena Kučina.

Zamjenica ravnateljice Đurđa Kladić podijelila je knjige učenicima koji su svih osam razreda završili s odličnim uspjehom.

Diplome su dobili i učenici za položene ispite prema DSD-programu dodatnog učenja njemačkog jezika.

Kraju školske godine radovali su se i osmaši, ali s puno sjete.

Nakon tolikih godina nije se lako rastati s prijateljima, nastavnicima, sa zgradom, učionicom. Sada im se čini da je osam godina prebrzo prošlo. Sigurno da će zauvijek pamtiti dobre i loše ocjene, lijepe i ružne dane, druženje, simpatije, nestašluke, prve ljubavi, izlete, maturalac. Ti dani osmašima su otišli u nepovrat, s njima dio djetinjstva i rane mladosti. Na jednoj zastavi osmog razreda pisalo je: 'Lutat ću svijetom i tražiti sreću, ali svoj razred zaboravit' neću'.

Zauvijek su se oprostili od škole u koju će navratiti zbog neke obljetnice male mature, možda kao roditelj.

Kako to ide u životu – jedni su otišli, a dolaze novi učenici.

Umjesto 91 osmaša ujesen će klupe popuniti 108 prvašića.

3.a – Saša Balažinec, Niki

Blagaj, Filip Crnković, Ena Čižmešija, Nikola Đurašević, Filip Gložinić, Simona Gojko, Marta Hus, Valentina Janković, Niko Kajić, Jakov Kovačić, Angela Križanić, Korana Lukač, Mia Macan, Jana Sabol, Emanuel Škvorc, Lucija Tretinjak, Karla Vitanović.

(Razrednica: Sonja Šijak) 3.b – Matea Barić, Rene Dulikravić, Marianela Fičur, Ruben Gača, Ana Glavak, Andreja Golubić, Amelia Gotić, Filip Havaić, Sara Makar, Patrick Novak, Leo Sakač, Matija Srpak, Patrik Šimaga, Tea Šimunović, Letizia Šoltić.

(Razrednik: Tihomir Horvat) 3.c – Bruno Bačani, Lovro Borko, Ella Frančić, Dora Gerić, Hana Henec, Nikol Horvat, Fran Jantol, Klara Jovanović, Mihael Medvedec, Loti Patafta, Fran Pokos, Lucijano Rusek, Hrvoje Vrabec.

(Razrednica: Spomenka Miličević) 3.d – Matija Bačani, David Čavlek, Nika Dežić, Lana Dijanošić, Mario Dožajić, Tea Kanešić, Niko Kišić, Lora Kolak, Lovro Kolak, Lorena Kosir, Nika Kovačić, Luka Magić, Hana Maltar, Lea Martinković, Matija Novosel, Melani Rašić, Barbara Vađunec, Martin Vađunec, Fabio Vručina.

(Razrednica: Nikolina Zlatić)

4.a – Tin Blagus, Ilona Gavez,

Ivan Havaić, Noa Herega, Lora Kemec, Teo Kladić, Patrik Klarić, Ilona Rak, Nicol Srpak, Lana Šalig, Julija Štabi, Leonardo Zlatar.

(Razrednica: Davorka Jemrić-Dolovski) 4.b – Vito Bačani, David Havaić, Hana Herega, Lana Kivač, Leonarda Marjanović, Vanessa Parabić, Zara Lu Sakač, Renee Somogji, Antony Šarić, Lucija Vađunec, Petar Vađunec, Petar Varga, Zita Zmaić.

(Razrednica: Spomenka Lisjak) 4.c – Anja Bačani, Zara Bilić, Dea Busija, Ivona Dijanošić, Hana Grgec, Rok Kolak, Matej Kosec, Leon Križan, Niko Krobot, Tara Novak, Luka Preskočil, Lovro Šmaguc, Leon Štefanek, Vanja Vinković.

(Razrednica: Ksenija MIhin) 4.d – Vilim Cindori, Arthur Gal Vuković, Aleksandar Grabarić, Nina Grabarić, Ena Kanešić, Jana Levanček, Dominik Maltarić, Leona Margić, Lucija Međimorec, Mislav Murić, Iva Štagar, Jakov Tenčić, Florijan Varović, Josipa Vuk, Tin Vuk. (Razrednica: Marija Dodlek) 5.a – Natalija Busija, Ivan Dijanošić, Sara Kerep, Emanuel Kralj, Luka Lesar, Slobodan Popović, Dora Strah, Leon Valek, Antonija Vuk. (Razrednica: Sanela Lesjak)

8. a

8. b

8. c

8. d

5.b – Lorena Anić, Elena

Balažinec, Ema Borko, Angelina Gadže, Petar Havaić, Ema Horvat, Hana Kajić, Lana Kišiček, Teo Kolak, Olja Križanić, Una Križanić, Ivan Matijević, Ema Munka, Elena Murić, Josipa Nakić, Ida Pokos, Lori Premec, Olivera Rak, Dora Vidaković, Leonardo Vručina.

(Razrednica: Jasmina Malek Križanec) 5.c – Luka Balent, Nina Blagaj, Marta Cindori, Teo Detelj, Sara Matijašec, Simona Petrošanec, Enea Požgaj, Ivano Šarić, Fran Šijak, Ivona Šmitlehner, Korina Tukser, Lukas Vađunec.

(Razrednik: Zenil Vugrinec) 5.d – Erik Gal Vuković, Gabrijela Gotić, Karolina Jug, Lana Križanić, Antonija Majhen, Marta Miroslav, Dora Pretković, Nikola Stunjek, Rosana Turek.

(Razrednica: Ana-Marija Pošpaić) 6.a – Petar Majcen, Mateo Mezga, Luka Murić, Jakov Oblak, Matej Posavec, Ivana Šimunović, Tonka Šoša, Dorian Vuk, Tea Zember, Julia Zmišlja.

(Razrednica: Mihaela Bahun) 6.b – Simon Čižmešija, Ana Harambaša, Vilim Horvat, Borna Kolak, Timon Kovačić, Leon Munka, Barbara Šestak, Stela Virag.

(Razrednica: Nataša Sedlar)

6.c – Marta Kuzman, Dora

Međimorec, Vedrana Vrbanić.

(Razrednica: Marina Hrnčić) 6.d – Katja Balažinec, Mateo Dožajić, Matija Kos, Mirna Kosec, Nika Kovač, Jelena Nakić, Hrvoje Novota, Alexandra Ostrognaj, Noa Potnar, Matija Preskočil, Lea Sever.

(Razrednica: Ljudmila Kladić) 7.a – Matija Đekić, Andrija Havaić, Veronika Kolak.

(Razrednik: Andrija Ivančić) 7.b – Ema Androci, Hana Bilić, Leona Bukovčan, Nina Gerić, Amelia Hajduk, Patricija Jadanić, Domagoj Novota, Sara Pepelko, Mihael Sedlar, Jura Sever, Marta Sever, Klara Štimac, Roko Vugrinec.

(Razrednica: Marina Busija) 7.c – Veronika Horvat, Klara Kolak, Antonija Ledinko, Matea Mužic, Leona Novosel, David Puklavec, Mateja Špoljarić, Antonio Vinković, Petra Vrabec.

(Razrednica: Ana Vuger) 7.d – Matija Havaić, Andrej Huzjak, Matea Kenđel, Ema Sova, Teo Varga-Črepinko.

(Razrednica: Nataša Vađon) 8.a – Marija Havaić, Doroteja Jadanić, Franka Jerbić, Lana Maltarić, Antonija Nakić, Mislav Novota, Maks Patafta,

Tena Pavlović, Dejana Ročkar, Luka Šolaja, Dario Žganec.

(Razrednik: Antonio Horvatić) 8.b – Marko Virag.

(Razrednica: Martina Matanović) 8.c – Luka Balažinec, Vinko Bohnec, Matej Gložinić, Gašpar Haramija, Filip Martinković, Magdalena Međimorec, Leona Petrić, Filip Piškor.

(Razrednica: Gordana Novak) 8.d – Petra Bačani, Robert Bačani, Damian Gotić, Antonio Kuzman, Fran Matulić, Hana Oblak, Patrick Ostrognaj, Mia Šimunić.

(Razrednica: Tihana Petrić)

PRO 1 (posebni razredni

odjel) – 2.raz.: Leon Horvat, Emanuel Pajnogač Hlebec, 3.raz.: Andreja Horvat, Lea Vargović, 5.raz. : Mateja Horvat, Mihael Matijašec, Boris Oršuš, Antonio Šmer.

(Razrednica: Đurđica Ladašić Škorjanec)

PRO 2 – 6.raz. : Tomislav

Cindori, Nina Oršoš, 7.raz.: Enis Horvat, Fran Horvat, Željko Horvat, Nikolina Matijašec, 8.raz.: Irena Horvat, Dražen Oršuš.

(Razrednica: Sanja Pavčec)

10

GASTRO

30. lipnja 2017.

TREĆI VINSKI MARATON

Proširenje ponude na vinskoj cesti

Osnivanjem udruge Ludbreška vinska cesta podignuta je kvaliteta odležanih vina te podignut vizual vinskih etiketa i pakiranja vina. Kako uz odlična vina paše i dobra hrana, na Ludbreškoj vinskoj cesti će se pokušati ponuditi i atraktivni gastronomski sadržaji.

-Već ove godine, točnije najesen početkom listopada, planiramo organizirati još jedan vinski maraton. Tada će lovci slaviti Hubertovo i doći će njih najmanje 200, a i planinari će organizirati pohod taj dan tako da će nas posjetiti i njih najmanje stotinu. U to vrijeme bit će i kestena, a vjerujemo da će nam se pridružiti i mali proizvođači sa svojom ponudom sireva, bučinog ulja, meda i suhomesnatih proizvoda. – rekla je Sanja Stručić.

P

rve lipanjske subote udruga 'Ludbreška vinska cesta' proslavila je 7. godišnjicu postojanja vinske ceste. Tim povodom u suradnji s udrugom vinogradara Trsek organizirani su Dani otvorenih podruma te 3. Vinski maraton koji je trajao od 14 pa sve do 19 sati.

-Ove godine smo se pripremili najbolje do sada jer znamo da svake godine moramo ponuditi nešto novo. Zato smo osim kušanja vina nudili i gastronomske specijalitete zbog kojih smo povisili cijenu vinske putovnice

sa 50 na 60 kn. Između ostalog nudili smo i jagode u vinu. Na Ludbreškoj vinskoj cesti bili su otvoreni sljedeći objekti: Restoran/kušaonica Arabela, Vinski podrum Makar, Vinska kuća Kirić, Restoran Črn-Bel, Vinarija Stručić i Kušaonica Kežman.

Sljedeće godine ćemo imati otvoren najmanje još jedan novi objekt. Za sada je vrlo vjerojatno da će Josip Špoljarić dovršiti svoju vinsku kuću i otvoriti za vinoljupce. – pojasnila je Sanja Stručić, predsjednica udruge Ludbreška vinska cesta.

Da bi postali sudionikom

Vinskog maratona trebali ste kupiti vinsku putovnicu s kojom ste dobili startni broj, čašu s torbicom oko vrata, mogućnost kušanja do tri vrste vina u svakoj vinarskoj kući i sudjelovanje u nagradnoj igri. Uvjet za nagradu u igri bio je sakupiti svih 6 potvrda kao dokaz da ste obišli sve otvorene objekte na vinskoj cesti, a nagrade su bile butelje vrhunskog vina.

Završetak vinskog maratona organiziran je kod kipa Svetog Vinka gdje je održan zabavni program uz živu glazbu i degustaciju goričkih delicija.

Prije povratka kućama članovi udruge Trsek i ove su godine svakog gosta upozorili citiramo: 'Ne vozi dok piješ da ne zliješ'. Šalu na stranu, vjerujemo da su se svi sudionici ovog Vinskog maratona sretno vratili svojim kućama.

A kako su u obilasku otvorenih vinskih podruma uz muškarce bile i žene po povratku vjerojatno nije bilo 'tihe meše'. Naprotiv, mnogi od njih će zasigurno pozvati i svoje prijatelje, kumove i rodbinu te zajedno doći dogodine na četvrti Vinski maraton. (D. Vađunec)

Borba protiv fitoplazmoze Naši vinogradari sve se više bore s fitoplazmozom ili žuticom vinove loze. Bolest na zaraženim trsovima se uočava krajem lipnja kada listovi žute i uvijaju se unutra, a rozga ostaje blijedo zelena i ne odrveni se.

Prenositelj zaraze je američki cvrčak i jedini lijek je iskorjenjivanje zaraženih trsova.

-U pravilu je manje ove bo-

lesti u vinogradima s plemenitom vinovom lozom jer se tamo provodi sustavna zaštita vinove loze od bolesti. Između ostalog vrši se i prihrana magnezijem prije cvatnje te zaštita insekticidima u tri navrata poslije cvatnje. Najviše se koristi insekticid Actara koji se pokazao najdjelotvornijim, a u trgovinama su se pojavili i ekološki insekticidi.

Dakle, više je problema s nasadima divlje loze tzv. hotele jer se ona ne štiti u dovoljnoj mjeri, naročito u zapuštenim vinogradima. Naši vinogradari sve više sade njemačku hibridnu sortu 'Solaris' nastalu križanjem Rajnskog rizlinga, Pinota sivog i Muškat ottonela, a koja se pokazala najotpornijom. – pojasnio je Tomislav Stručić.

SA SVIH STRANA

30. lipnja 2017.

51. ROĐENDAN DV RADOST

Najstarija vrtićka skupina mališana, njih 37, proslavilo je 51. rođendan DV Radost Ludbreg. Tom prigodom održan je kratki program uz prezentaciju projekta 'Kak je negda bilo'.

-Projekt je krenuo u rujnu prošle godine s početkom nove pedagoške godine. Tijekom posljednje vrtićke godine pred polazak u školu djeca su sa svojim odgojiteljicama posjetila Bakinu hižu, Gradsku knjižnicu i čitaonicu Mladen Kerstner te bila na dva edukativna izleta. U Zagorju smo upoznali stari medičarski zanat, a u Ivancu stari mlin.

Osim toga bili smo i u Muzeju prehrane u Koprivnici te posjetili naše čuvare starina. Marijan Murić koji restaurira stare automobile provezao je djecu u starom Fići, Horvat Franciska nam je održala radionicu izrade cvijeća od krep papira, slastičarka Božena Burić radionicu izrade lizika na tradicionalan način, a

11

Mila Gruden je pak djeci pokazivala kako su se nekada oslikavale pisanice. – rekla je Renata Špikić, voditeljica projekta.

Sva djeca su bila obučena u stiliziranu etno odjeću i osim recitiranja su pjevala tradicijske pjesme. Najviše pljeska dobila su 'četiri mušketira' koji su pjevali pjesmu Kraj jedne stare hiže toliko emotivno da su stvorili veselo raspoloženje potrebno za nastavak druženja djece, njihovih roditelja i odgojiteljica.

Rezala se i veeelika rođendanska torta DV Radost u prostoriji ukrašenoj starinskim predmetima i zidnim kuhinjskim krpama baš 'Kak je negda bilo'.

Cjelogodišnji projekt održan je u suradnji s Međugeneracijskim centrom Ludbreg, KUDom Anka Ošpuh, a s malim vrtićancima rado su surađivale i čuvarice kulturne baštine 'Žene iz Centra svijeta'.

(D. Vađunec)

Prehrana u skladu s godišnjim dobom Konzumiranjem sezonskih namirnica održavamo zdravlje i vitalnost organizma, ali i uspostavljamo ravnotežu s prirodom. Nije ispravno navikavati se na kupnju uvoznih namirnica, naročito onih koje nisu primjerene ni sezoni ni našem podneblju. Važno je imati na umu da hrana utječe i na osjećaj smirenosti, opuštenosti, koncentraciju te naravno na otpornost organizma na različite bolesti.

Ljeto nije vrijeme za duga kuhanja i stajanja ispred vrućeg štednjaka, nego za pripremu jednostavnih jela sa što više svježih sastojaka.

Za vruće dane idealne su upravo salate jer su bogate vitaminima, a mogu zadovoljiti sve ukuse. Ljetne salate bogate sezonskim povrćem, proteinima i cjelovitim žitaricama savršen su ručak koji možete postići u nekoliko jednostavnih koraka.

Važno je odabrati prave sastoj-

ke kako bi osigurali unos svih hranjivih tvari, a istovremeno provesti što manje vremena za pripremu.

Za postizanje cjelovitog obroka, salati treba dodati namirnice bogate proteinima, kao što su pečena pileća prsa, može se dodati tunjevina ili sardine iz konzerve, mozzarela ili neka druga namirnica koju volite.

Mogu se dodati kuhane cjelovite žitarice kako bi se dodatno povećao unos složenih ugljikohidrata i energije za produljenje sitosti. Treba izbjegavati teške preljeve za salatu, upotrijebiti maslinovo ili bučino ulje, a umjesto octa limunov sok.

Tikvice – idealna ljetna namirnica

Prijatan okus, mekana kora i kremasto sočno bijelo meso tikvicu čini idealnom ljetnom namirnicom. Iako se mogu kupiti tijekom cijele godine, najukusnije su nam sad u sezoni, a sezona im se proteže od svibnja do srpnja.

Postoji više vrsta tikvica, a razlikuju se po boji i okusu. Osim ploda tikvice jestiv je i njezin cvijet koji se obično poha i slovi za pravu delikatesu. Spektar nutrijenata koje osiguravaju tikvice poprilično je impresivan, naime tikvice su izvanredan izvor mangana i vitamina C te vrlo dobar izvor magnezija, vitamina A, kalija, prehrambenih vlakana, folne kiseline, fosfora, bakra i vitamina B 2.

Tržnice se popularno nazivaju „trbuh grada“ tako ćemo puno puta u nekom gradu posjetiti tržnicu da vidimo kako taj grad diše. Ako posjetite i našu tržnicu u Ludbregu živnut će vaša osjetila, uvijek ćete saznati i vidjeti nešto zanimljivo. Ako nam je važna pravilna i zdrava prehrana uvijek ćemo izabrati proizvode naših domaćih ljudi koje poznajemo. Osim već dobro poznate ponude na tržnici u unutrašnjem prostoru, u posljednje vrijeme možete kod samog ulaza zapaziti još jedno novo prodajno mjesto gdje će vas dočekati mlada i vedra prodavačica s velikim izborom povrća.

Iz OPG Iz Hrastovskog dolazi Nives Svetec, koja je proizvodnju povrća i cvijeća nastavila od svojih roditelja, pa se tako zajedno sa suprugom bavi ovim poslom i prodajom. Zanimljivo je spomenuti da osim što prodaju na tržnicama svojim proizvodima snabdijevaju i restorane u Trogiru, pa ako ćete ljetovati u Trogiru možda će vas u nekom restoranu ponuditi povrćem iz Hrastovskoga.

Nives prodaje na tržnici u Ludbregu svake srijede i subote, kada se možete uvjeriti u vrlo bogatu i raznovrsnu ponudu svježeg povrća. Željka Namesnik

12

KULTURA

30. lipnja 2017.

21. HAIKU SUSRET U LUDBREGU

Grad Ludbreg odnosno Centar za kulturu i informiranje Dragutin Novak i ove je godine bio domaćin haiku pjesnicima.

Haiku susreti u Ludbregu ušli su u svoje treće desetljeće i ove su godine održani po 21. put.

Domaćin je i ovaj put bio ravnatelj 'CZKI Dragutin Novak' mr. sc. Branko Dijanošić kao glavni organizator svih dosadašnjih susreta. Osim njega za svakogodišnje širenje popularnosti ovih susreta zaslužni su i glavni urednici Zbornika prof. Željko Funda i Boris Nazansky. Oni su Ludbreg učinili glavnim centrom haiku poezije u ovom dijelu Europe. Može se ustvrditi da Ludbreški susreti po ničemu ne zaostaju za onima u Japanu gdje je kolijevka ove kratke poetske forme čak štoviše svake godine nude nova iznenađenja. Za njih su se pobrinuli već spomenuti glavni urednici koji su i ove godine izabrali najbolje haikue, a koji su otisnuti u Zborniku.

Svaki autor koji je poslao barem jedan haiku dobio je Zbornik na poklon.

-Ludbreški haiku susreti već više godina imaju međunarodni karakter. Ove godine zaprimili smo 628 radova od 115 autora iz Hrvatske, Slovenije, Srbije Bosne i Hercegovine te Njemačke.

Urednici Zbornika imali su težak zadatak izabrati oko trećine radova i za tisak pripremiti 244 haikua. Prijevod na engleski jezik djelo je Alenke Zorman, autorice iz Slovenije. – rekao je Branko Dijanošić.

Upravo je Alenka Zorman dobila posebnu nagradu za čak 4 objavljena haikua. Njoj je uručena plaketa i butelja graševine.

Nagradu Afrodita koju je osmislio mr. sc. Mirko Varga dobilo je 7 autora za erotske

Diskusija na temu metra

haiku stihove. Nama su se najviše svidjeli oni Darka Fodera iz Ivanca.

Skrivena plaža.

Na sebe si obukla samo morsku sol.

Dobitnik glavne povelje i prijelaznog haiku stupića na kojem je uz 2017. godinu upisano njegovo ime je Drago Štambuk.

Drago je bivši veleposlanik RH koji je 5 godina živio na izvoru haikua u Japanu, a osnivač je književne nagrade Vladimir Devide. Njegovi stihovi napisani su u suvremenoj haiku formi.

Lahor tako nježan da ne pokazuje smjer.

-S obzirom na mali broj Hrvata, Hrvatska je svjetska velesila po broju nagrađenih haiku pjesnika. Zahvalan sam i ganut za ovo veliko priznanje. – rekao je Drago Štambuk, glavni dobitnik 21. Haiku susreta u Ludbregu.

U završnom dijelu programa Boris Nazansky predstavio je najnoviju knjigu prof. Željka Funde: Ptice imaju perje, gušteri imaju sunce.

-Ova knjiga je po formi haibun koji također potječe iz Japana, a to je u stvari kombinacija haikua i proznog teksta. Financirana je mojim vlastitim sredstvima i nadam se da će pronaći put do čitatelja upravo zbog posebnosti forme. - rekao je prof.

Funda.

Nakon predstavljanja knjige nekolicina od 50-ak prisutnih zaputila se prema metalnoj replici aviona Rudolfa Fizira gdje su stvarani novi haiku stihovi.

Možda već i za sljedeći ludbreški haiku susret 2018.? Zašto ne!

(D. Vađunec)

Drago Štambuk, dobitnik povelje i haiku stupića

Mirko Varga i Darko Foder iz Ivanca - dobitnik nagrade Afrodita

Željko Funda i Alenka Zorman - prevoditeljica na engleski, dobitnica plakete i graševine

KEŠNERIJADA 2017.

V ečeri poezije u novom ruhu

Gradska knjižnica i čitaonica Mladen Kerstner nastavila je sa provedbom jednog starijeg projekta, ali u novom ruhu. Riječ je o večerima poezije koje knjižnica organizira već godinama, a koje su sada dobile jedan zajednički naziv – Epicentar emocija u Centru svijeta.

- Svi pjesnici, svi autori koji su došli u ovaj naš mali grad Ludbreg bili su oduševljeni programom, načinom na koji se on organizira, našim čitačima, muzičkim izvođačima i njihovim instrumentima.

Zbog toga smo cijelom projektu odlučili dati jedan naslov pod koji bi zapravo sve to mogli svrstati i organizirati. Pod tim nazivom sada možemo predstavljati svakog pjesnika, svakog književnika, održavati promocije knjiga i slično. - kaže ravnateljica knjižnice Edita Kutnjak-Zlatar.

Osim autora koji čitaju svoje tekstove, na večerima poezije sudjeluju i volonteri knjižnice, a neizostavni su i glazbeni gosti.

O tome koliko je program prepoznat i cijenjen svjedoči mnogobrojna zainteresirana publike. - Imamo publiku koja voli i baš uživa u ovakvom programu, prati ga i sluša. To je nešto što pjesnici odmah osjete. – kaže ravnateljica. Neobični spojevi glazbe i teksta, posjetiteljima omogućuju da poeziju dožive na jedan sasvim novi način.

Jedna u nizu večeri poezije u sklopu programa Epicentar emocija u Centru svijeta održana je 6. lipnja u prostoru dvorca Batthyany. Glavnu riječ imali su Nenad Slukić, Zvonko Zečević i Đurđica Garvanović-Porobija. Oni su zajedno sa Marijom Gradečak, koja je bila spriječena doći, autori novoizašle zbirke poezije Fatamorgana. Riječ je o skupini

Učitelj hrvatskog jezika u višegodišnjoj mirovini Zdenko Oreč je sa svojih 86 godina bio najstariji sudionik Haiku susreta u Ludbregu. Na susret je jedini došao biciklom, ali po prvi put na natječaj nije poslao niti jedan haiku. Ivan Dobra Žirjanin je putovao najdalje i za put s otoka Žirja i natrag potrošio 2 tisuće kuna.

-Došao sam sa suprugom Ljiljanom i oboje imamo objavljene haikue u Zborniku.

Mi smo se strogo držali tradicionalne forme trostiha u metru 5-7-5, ali vidim da mnogi to nisu poštivali. Poslao sam 6 haikua na ikavici na kojoj pišem i sonete po kojima sam poznat. U pisanju soneta se strogo pridržavamo forme dok vidim da to ovdje nije slučaj.

Mislim da je u suvremenom haiku izričaju dozvoljeno previše 'pjesničke slobode' što se metra tiče. – rekao je Ivan Dobra Žirjanin.

pjesnika-entuzijasta sa različitim stilovima i tematikama, ali sa zajedničkom ljubavi prema poeziji.

U sklopu večeri posjetiteljima su predstavili svoju zbirku, pa su tako ljubitelji poezije imali priliku čuti kako zvuče tekstovi u izvedbi njihovih autora. Uz same autore, stihove su čitali i Ksenija Mihin, Edita Kutnjak -Zlatar, Aleksandar Horvat i Ljubica Ribić.

Opuštajuću atmosferu dodatno je uljepšala vrhunska slovenska glazbenica Mia Frangeš sa svojim neobičnim muziciranje na gongu. Moderatorice ove večeri bile su ravnateljica Gradske knjižnice i čitaonice „Mladen Kerstner Edita Kutnjak-Zlatar i varaždinska pokretačica pjesničkih okupljanja Ljubica Ribić. Za sve one koji su prisustvovali, vjerujemo da je ovo bila zanimljiva i nadahnjujuća večer.

-Poezija autora strujala je starim zdanjem, misao pronašla put svjetlosti, glazba odzvanjala zvukom dalekih civilizacija. Sve je prošlo onako kako treba, ugodno oku, milozvučno uhu i toplo srcu. Večeras smo se tiho i pažljivo slušajući uvukli u najdublje tajne autora. – opisuje Ljubica Ribić.

Gradska knjižnica nastavit će sa provedbom programa Epicentar emocija u Centru svijeta, stoga ukoliko ste propustili dosadašnje večeri poezije, imat ćete još prilike uvjeriti se kako je Ludbreg osim što je centar svijeta i epicentar emocija.

Gradska knjižnica i čitaonica Mladen Kerstner i ove godine organizira Kešnerijadu, manifestaciju kojom će obilježiti godišnjicu rođenja svog velikog sugrađanina Mladena Kerstnera, poznatoga hrvatskog književnika, novinara i redatelja. Mladen Kerstner rođen je u Ludbregu 8. srpnja 1928. godine, a umro je u Zagrebu 9. studenog 1991. godine. Pišući živom podravskom kajkavštinom s čestim osloncem na dosjetku i vic, gruntovečke i trnovečke likove Dudeka, Regice, teteca Cinobera i Presvetlog oblikovao je u scenarijima popularnih TV serija Mejaši, Gruntovčani te Dirigenti i mužikaši, koje su i danas vrlo poznate i cijenjene.

Gradska knjižnica, koja nosi ime upravo po Mladenu Kerstneru, prisjetit će se poznatog književnika u trodnevnoj manifestaciji koja će se održavati od 6. do 8. srpnja.

6. 7. 2017.

OTVORENJE IZLOŽBE GRUNTOVČANI (autori: Vanda Belinski, Zvonimir Dangubić, Josip Žagar, Radoslav Novosel i Marija Kovačić) I TO JE ŽIVOT – poetsko-glazbena večer Vlatke Fotak (gosti: Mladen Kerstner ml., tamburaši KUD-a Anka Ošpuh i vokalna skupina „Pajdašice“) Dvorac Batthyany u 19 sati 7. 7. 2017.

MLADEN KERSTNER – OTAC GRUNTOVČANA gosti: Smiljka Bencet, Martin Sagner, Nikica Novosel, zbor Kapela Paulina Warasdin, sopran Vesna Kušćer Čisar i tamburaški orkestar KUD-a „Juraj Lončarić“ iz Hrženice Atrij dvorca Batthyany u 19.30 sati 8. 7. 2017.

KAJ JE KAJ – manifestacija dječjeg kajkavskog stvaralaštva – predstavljanje zbornika pjesama „KAJ JE KAJ“ (u programu sudjeluju: djeca Dječjeg vrtića „Smjehuljica“, učenici OŠ Ludbreg, učenici SŠ Ludbreg, scenska igra „Skupijaš“ u izvedbi Adrijana Detelja i Maksa Patafte) Svečana dvorana dvorca Batthyany u 10 sati

SPORT

30. lipnja 2017.

13

Nogometni rođendani u Poljancu i Selniku

NK Plitvica vs NK Podravina U Poljancu koji je od nedavno u sastavu Grada Ludbrega nogomet se igrao od 1932. godine. To je svega 13 godina kasnije nego u samome gradu Ludbregu gdje je 1919. osnovan NK Podravina kao najstariji klub na ludbreškom području. Dakle, NK Poljanec je jedan od najstarijih klubova na našem području i njegovih 85 neprekidnih nogometnih rođendana je za svaki respekt i pohvalu.

Veterani NK Poljanec i reprezentacije HNS na proslavi 85. godina NK Poljanec -Kako Poljančani još uvijek njeguju i odbojku po kojoj su možda čak i poznatiji nego po nogometu, teško se baviti jednim i drugim sportom pa su rezultati nogometaša sada nešto slabiji. Ovu sezonu smo se natjecali u ligi NS Ludbreg gdje smo natjecanje završili na 13. mjestu. No, ne tako davno u Poljancu se igrao kvalitetan nogomet kada su nam glavni suparnici bili Podravac Sesvete,

Damir Jalševec, predsjednik NK Poljanec i Nino Vugrinec, povjerenik za natjecanje ŽNS Varaždin Završena nogometna sezona

Za zaborav

Premalo dobroga vidjeli smo od klubova s područja Nogometnog središta i Grada Ludbrega u protekloj sezoni u nogometnim natjecanjima na međužupanijskoj i županijskoj razini. Podravina je rijedak svijetli primjer. Zadrugar će se iz Međužupanijske spustiti u Prvu županijsku ligu. U toj ligi ostali smo bez Sloge iz Slokovca. Zimski potresi ipak su nanijeli previše štete i Slokovčani su pali na dno. Niti u Selniku nije bilo dobro, Plitvica se nakon odlične jeseni na kraju našla na 11. mjestu (od 14 ligaša), a da je bilo još poneko kolo upitno je kakva bi je sudbina zadesila. I Drava iz Svetog Đurđa jesenas je bila u gornjem dijelu, pa se spustila iza sredine. Skrećemo pozornost da su treneri Plitvice, Sloge i Drave tijekom proljeća otišli s trenerske klupe. Jesenski fenjeraš Podravac Kitro iz Sesveta na kraju je završio na petom mjestu, očito su zimska kadrovska igračka i trenerska rješenja bila pun pogodak.

U Drugoj županijskoj ligi Bukovčan je završio posljednji, a pred njim Dinamo iz Apatije zbog kazne negativnih bodova radi nastupa igrača pod kartonima. Dinamo se žali jer kao predzadnji ispada, a o njegovoj sudbini u dobroj mjeri ovisi i odluka iz Slokovca hoće li se Sloga iz Prve županijske prijaviti za Jedinstvenu ludbrešku ligu. Ni Karlovec niti Novakovec nisu daleko, pa ne zvuči lijepo da od zadnjih pet s ljestvice četiri su predstavnika NS Ludbreg. Gotovo bismo mogli reći da je za Ludbreg sezona u županijskim ligama zrela za zaborav.

Bila je ovo prva sezona jedinstvene lige NS Ludbreg. Bila je zanimljiva i prosječne kvalitete. Naslov zasluženo slavi vrbanovečki Dinamo ‘01 koji osim vrlo dobre kvalitete izgleda raspolaže najširim igračkim kadrom, dok su ostali uglavnom ‘krpali’ momčadi. Grad Ludbreg imao je tri predstavnika – Poljanec je ostao na dnu jer su igre bile bolje od rezultata. Gora je završila 11. (od 13 ligaša), ali je imala veliku ulogu u prvenstvu, te je skrojila poredak. Naime, Mladost iz Sigeca je doprvak s 3 boda manje od prvaka, a Sigečanima je presudio rival iz susjednog Globočeca koji je pobijedio u obje međusobne utakmice.

Ah, susjedski derbiji, najteže utakmice u svijetu nogometa.

Gora Globočec i Plitvica Selnik.

- rekao je Mario Horvat, najdugovječniji igrač NK Poljanec.

Mario se na ovoj utakmici s dva postignuta pogotka oprostio od aktivnog igranja nogometa baš kao i vratar reprezentacije HNS-a Mladen Henec.

Mladen je branio 1. poluvrijeme na suparničkoj strani i nije primio pogodak.

Proslava 85. godišnjice postojanja započela je pionirskim susretom NK Poljanec i NK Zadrugar Hrastovsko, a u glavnom susretu sastali su se veterani NK Poljanec i Selekcija veterana HNS-a. Tako smo na terenu zapazili našeg Heneca, Mumleka, Sopića, Brnasa, Jakirovića, Koznikua i još puno poznatih imena od kojih je upravo Ardian Kozniku poznat kao osvajač brončanog odličja sa svjetskog prvenstva u Francuskoj 1998. godine. Za takvu ekipu morali su se i domaći veterani pojačati pa su njihovu ekipu predvodili Bojan Vručina – Đinks i Zoran Ivančić koji se uvijek rado odazivaju na slične sportske manifestacije. Prije utakmice predsjedniku NK Poljanec Damiru Jalševcu zahvalnicu je uručio povjerenik za natjecanje ŽNS Varaždin Nino Vugrinec.

Nakon odigranih utakmica nastavljeno je druženje i zabava uz živu muziku u novouređenim klupskim i društvenim prostorijama. Da je atmosfera

Bojan Vručina i Ardian Kozniku bila odlična ne trebamo vam Prilikom obilježavanja nogovoriti jer to znate i sami. Ne gometnog rođendana u ludpreostaje nam ništa drugo nego breškom prigradskom naselju li slavljeniku, NK Poljanec, čeodigrane su dvije utakmice. stitati rođendan i poželjeti im Najprije su domaćini igrali s nastavak djelovanja jer njihovo ludbreškom Podravinom, a zaprvo stoljeće i nije tako daleko. tim su snage odmjerili međužuDva kilometra dalje, istoga panijski ligaši Tehničar iz Cvetdana, slavljenički je bilo i u Sekovca te Polet iz Svetog Martina lniku. Naime, tamo je u sklopu na Muri. Rezultati ni ovdje nisu Antunova NK Plitvica proslavibili bitni pa možemo reći da su i la 80. godina uspješnog djelovau Poljancu i u Selniku gledatelji nja. Kristalno priznanje predmogli uživati. (D. Vađunec) sjedniku Plitvice Jurici Božiću uručio je ugledni nogometni djelatnik i tajnik NK Podravina Vitomir Namjesnik. Početni udarac izveden je 'zlatnom' loptom koju je klubu poklonila Barbara Othman, poznata sopranistica rodom iz Selnika.

Ona je pak spomenutu loptu na Vitomir Namjesnik uručuje poklon dobila kao počasna grapriznanje Jurici Božiću, đanka Osijeka od predsjednika predsjedniku Plitvice HNS-a Davora Šukera.

NK Poljanec vs reprezentacija HNS-a

14 S P O R T

30. lipnja 2017.

Međužupanijska liga Varaždin - Čakovec

NOVA PODRAVINA VRLO DOBRA, ZADRUGAR ISPADA Ludbreška Podravina treća, a Zadrugar iz Hrastovskoga posljednji 16., dok je prvak s velikom bodovnom prednošću Polet iz Sv. Martina na Muri.

To je sažetak na kraju sezone Međužupanijske lige Varaždin-Čakovec.

Zadrugar nije uspio u proljeće sustići ostale, odlazak stožernih igrača u odnosu na ranije sezone bio je prevelik problem. U klubu nisu uspjeli proširiti igrački kadar dok je postojeći ipak bio preslab da izbori opstanak, pa su se brzo pomirili i počeli stvarati momčad za rang niže.

Podravina na kraju treća s dva boda manje od drugog Varteksa, daleko od prvaka, ali i od najbližih pratioca, izuzev donekle četvrtog. Mnogi poklonici nogometa sa zanimanjem su pratili novu, mladu Podravinu, sastavljenu najvećim dijelom od igrača ludbreškog kraja.

Tako se nekad stvarala momčad u Ludbregu, od ponajboljih igrača okolnih klubova. Je li to jedini ispravni put ludbreškog nogometnog ponosa?

-To je perspektiva, to je pravi put da Podravina opet dugoročno bude stabilan klub. Kad sam prihvaćao ovu dužnost jasno sam rekao vodstvu kluba da ću biti trener pod uvjetom da radimo na stvaranju momčadi s mladim domaćim igračima. Zadnjih godina događalo se da utakmicu počne i do osam 'vanjskih' igrača. Takva Podravina nema perspektive, ali u našoj 'grabi' ima nadarenih igrača koji žele raditi, napredovati. Vanjski igrači su gotovi igrači i takav sustav je za klub skuplji. Mladi igrači iz klubova u okružju nisu gotovi igrači, s njima treba raditi i oni će to s vremenom postati. Pošto su se nekad dovodili vanjski igrači domaći dečki odlazili su iz kluba jer su bili rezerve koje su malo ili uopće nisu igrale.

Sad smo pokazali da se na sve računa.

I dobro što je u kadru bilo 20-ak igrača što je bilo dovoljno da zakrpamo izostanke zbog ozljeda kartona, umora.– kaže Velimir Špikić, trener Podravine.

Zadnju utakmice Podravina je s pola snage dobila Novi Marof (3:0). Dok su se igrači pridružili navijačima na roštilju koji je klub osigurao za sve na stadionu, mi smo podno tribine s trenerom analizirali novu, gotovo pravu ludbrešku Podravinu.

-Treba znati da smo u pripreme za novu sezonu ušli s 10 novih igrača, a sve to moraš ukomponirati i stvoriti momčad. Uglavnom su to igrači koji prije nisu igrali tako visok rang niti toliko trenirali. Stvarati momčad od neiskusnih igrača ne može se preko noći, to je proces za koji treba vremena.

Kod nas su treninzi 3-4 puta tjedno, trebalo se na to priviknuti. Oni koji žele napredovati moraju konstantno raditi i dečki su to shvatili, pa je na treningu uvijek bilo 15-ak igrača čime sam zadovoljan. Siguran sam da se u ovih 10-ak mjeseci napredovalo momčadski i pojedinačno. Samo treba biti strpljiv i ne treba uvijek biti imperativ prvo mjesto. Bolje da smo peti s domaćim igračima nego da s vanjskima budemo treći. Sada je u utakmici dopušteno 5 izmjena, pa i oni nešto slabiji dobiju priliku da igraju jer rezultat nije bio primaran. Plan je bio plasman među prvih pet, a mi smo opet pri vrhu kao treći, te smo istovremeno stvarali novu momčad i promovirali mlade igrače.Naravno nije sve uvijek bilo idealno, bilo je i kriznih razdoblja, pa i trenerove namjere da naputi momčad.

–Došao sam klubu pomoći, vodstvu sam rekao da sam tu dok me trebaju, a ako ne bude išlo da ću se maknuti s mjesta trenera. Bilo je utakmica u koji-

ma smo odigrali bolje nego sam očekivao i kad sam se i ja iznenadio. No, kad smo ušli u loš niz, više rezultata nego igre, u momčad se uvukla apatija, depresija. Nekako je dečke trebalo podići. Tad smo još imali 4 treninga tjedno i rekao sam da kad počnemo pobjeđivati ukidamo jedan trening. Nakon toga dizali su se iz utakmice i napravili smo 8 pobjeda u nizu. Uprava sad još radi na slaganju momčadi koja je revijalno nastupila na Antunovo u Selniku, a ide i na proslavu u Mali Bukovec. Pripreme za novu sezonu doći će jako brzo.

–Sredinom srpnja počinju pripreme. Želio bih da ostanu ovi stariji Vađunec, Fajt, Klekar, Valjak jer mlađi od njih mogu brže učiti i puno napredovati. Ja bih da svi ostanu, da budu temelj ove Podravine, tu će postati bolji nogometaši. U mislima imam još 2-3 igrača (ne bih o imenima) iz klubova našeg kraja koje bih želio u Podravini, oni bi tu brzo napredovali i popravili konkurenciju u kadru, a vjerujem da žele raditi i teže za napretkom. Sad nam je nedostajao jedan zadnji vezni s dobrom trkom, ali i sklonostima da gradi igru, možda i još jedna izrazita špica. Igrači iz Varaždina ili Koprivnice? Ne, nama su se i u prethodnoj sezoni nudili neki vanjski igrači, ali to više nije interes Podravine, nemam ja kaj raditi s gotovim igračima.

Druga stvar su neki koji su tu bili u mlađim kategorijama, pa otišli prema Slavenu ili Varteksu, vidjet ćemo kakvi su njihovi planovi.

Bolje da dođu dva domaća nego jedan vanjski. A svaki domaći dopela bar 10 novih gledatelja koji počnu dolaziti na stadion. Kad bi ostao postojeći kadar uz 2-3 nova dečka iz naših klubova onda i nije problem dovesti 1-2 vanjska igrača za pozicije gdje smo malo tanki.-

Špikić smatra da je Međužupanijska liga dobra i po mjeri Podravine, a kao i svi treneri u amaterskim klubovima, ljuti na promjene oko prijelaznih rokova.

–Liga ima stvarno dobrih ekipa, interesantna je i dosta izjednačena. Prvak iz Sv. Martina na Muri ima 18-ak jednako kvalitetnih igrača, ubace u utakmici 3-4 nova igrača i ne padaju u igri kao drugi već podignu razinu igre.

Odlično su ukomponirani i zasluženo su prvaci. Takva momčad nije nimalo jeftina, ali oni to s financijama mogu pratiti, možda još samo i Nedelišće, a mi se s time ne možemo nositi.

Dužina ljetnog, te zimski prijelazni rok bez ispisnice jako su loši jer zad njeg d a n a možeš ostati b e z pola ili čak c i j e l e momčadi od one koju si pripremao za sezonu.

Oni koji određuju takva pravila moraju znati da mi nemamo igrače pod ugovorom. Nadam se ipak da će klub zadržati postojeći igrački kadar, mislim da je uprava dosad bila korektna prema igračima. Liga je dobre kvalitete, gotovo da svaki svakoga može dobiti, a organizacija nije zahtjevna.

Nema dalekih gostovanja kad bi se moralo izostati iz škole ili uzeti godišnji odmor. S najduljeg gostovanja vratimo se za sat vremena.- kaže Špikić.

Dakako, uprava i trener također će sjesti radi dogovora o nastavku suradnje.

SPORT

30. lipnja 2017.

15

Oproštaj od golmanske karijere Mladena Heneca Da se našalimo za početak teksta, nogometni vratar Mladen Henec postao je "prestar" i za veterane. No, daleko je to od istine ako ste pratili njegove posljednje nastupe za reprezentaciju HNS – a. Još uvijek je onaj stari, podvikne i raspoređuje igrače, a obrani koji put i stopostotnu šansu kao što je to bila ona Bojana Vručine u Poljancu gdje se nedavno službeno (neki kažu i treći puta) oprostio od najdraže mu državne vrste.

Pokušat ćemo sada na osnovu druženje od petnaestak godina reći koju o liku i djelu čovjeka koji ostavlja trag u hrvatskom nogometu.

Mladen se golmanskom karijerom bavio gotovo četiri desetljeća. Branio je u „Varteksu“ recimo zajedno s Draženom Ladićem, u „Trnju“ i mnogim drugim snažnim klubovima našeg kraja. Dolaskom u veteranske godine niz je godina branio i za „Podravinu“ gdje je ostvario znatne uspjehe čak i na veteranskom prvenstvu države.

Odlikovala ga je puna koncentracija, refleks i ozbiljnost.

Usporedno, pokušao je i velikim dijelom uspio dignuti nogomet našeg kraj na višu razinu, ponajviše kao predsjednik "Podravine". Iako je njegovo djelovanje pratilo dosta kontroverzi, ne mogu se zanemariti činjenice da je isposlovao dokumentaciju za izgradnju novog objekta na „Podravini“, s ekipom je napravio najbolje rezultate u povijesti, utakmice je redovno pratilo

SARA UZ SJAJAN PROSJEK I VISOKE PLASMANE OBILJEŽAVA SEZONU Naša Sara Kolak zaista ima odličnu sezonu. Nakon protekle, epohalne, u ovu sezonu krenula je bez ozljeda, da pokucamo, što se itekako odrazilo na tijek sezone. Sve je počelo u ožujku u Splitu gdje je bacila 65,23, svoj drugi hitac u karijeri.

Nakon toga došao je Zimski kup u Las Palmasu gdje je na bacačkom kupu do 23 godine osvojila prvo mjesto sa 61,01. Onda je došlo natjecanje u Eugenu, Dijamantna liga, gdje je bila odlična treća sa sjajnih 64,64.

Nakon toga vratila se Sara u Europu, u njemačku Jenu gdje je sa 62,52 osvojila prvo mjesto.

I na kraju proteklog vikenda na Europa cupu u izraelskom Tel Avivu bacila je 61,05 što je opet bilo dovoljno za pobjedu. Prva, prva, treća, prva, prva. Pa onako dobro zvuči uz veličanstveni prosjek od 62,80 što imaju samo najbolje. Pred Sarom je već početkom srpnja, točnije 6. srpnja novo natjecanje Dijamantne lige u švicarskoj Lausanni. Neka se niz nastavi.

Neven Jerbić

300-400 gledatelja, napravljena je klupska monografija za 90 – godina rada ( planira se kakva i za 100 godina?). Ovdje su bili i Slaven Bilić, Vlatko Marković, Zorislav Srebrić, vrh hrvatskog nogometa. Ženske reprezentacije SAD-a, Mađarske, malonogometne Hrvatske i Mađarske, gostovala je Bjelorusija. Zaista trebalo je to isposlovati, uloženo je mnogo volje i sredstava...

Ah, tu je i taj semafor.

Putovali smo zajedno i tri godine na utakmice III. HNL „Istok“ kad je ludbreški klub palio i žario igralištima od Ludbrega do Osijeka. Prva sjećanja su put od Vinkovaca do Ludbrega za manje od dva sata (324 km), renome koji je uživao gdje god smo stigli. Svi smo bili ponosni što dolazimo sa ludbreškom nogometnom mašinerijom i što su svi bili zavidni na statusu koji uživaju nogometaši u našem klubu. Tu je Mladen možda malo i pretjerivao, oni su mu bili sve, a trebao je malo i s drugim ljudima u klubu imati više empatije. Jer davali su i daju sve od sebe. I novinari su koji puta zaslužili da ih se tretira s više pažnje, a ne „tepati“ im „žurnalisti“. Ipak su to ljudi koji stvaraju mijenje, itekako kvalificirani za taj posao, a ne nužno zlo. Mi nismo imali prevelikih sukoba što je utvrđeno i u Domu u Poljancu gdje je Mladen pred odabranim društvom govorio hvalospjeve o piscu ovih redaka.

I što sad?

Nogomet neće iz krvi - Istina prestao sam s aktivnom karijerom. Počinjao sam mlad, uvijek bio među najmlađima u svim kategorijama, a sada sam najstariji u najstarijoj kategoriji. To su sve desetak pa i više godine mlađi igrači od mene. Dao sam sve od sebe u natjecateljskom smislu. Cilj mi je pomoći u razvoju nogometne igre u regiji, pa tako i u Ludbregu. O Henecu političaru ili gospodarstveniku nećemo, svugdje je krenuo mlad i bio zapažen, sa svime što život donosi.

No čini nam se da ga nekako, iako ga nismo pitali kopka stogodišnjica ludbreške „Stare dame“ kako joj tepa.

Mislim da bi ipak trebali staviti „glave skupa“ ili kako je

Nakon zlata Filipović se okitio i srebrom

U Kanjiži, u Srbiji je od 4. do 10. lipnja održano 19. svjetsko prvenstvo u lovu ribe s udicom na plovak, za osobe s invaliditetom. Hrvatska reprezentacija bila je druga, sa zaostatkom od jednog divera za reprezentacijom Italije. Ribe je bilo malo, desetak puta manje nego prošle godine u Češkoj gdje su naši bili zlatni. Trener ove reprezentacije opet je bio Ludbrežanin Dražen Filipović.

Nismo propustili čestitati ovom trofejnom treneru - Nije bilo lagano, iako se možda nekome to čini. Tjedan dana smo u pustari vrijedno trenirali, tražili položaje, vježbali i razmišljali o tehnici ulova.

Ovog puta svi su nas gledali kao favorite, a Talijani nisu mogli doći k sebi nakon što su nas pobijedili. Sve u svemu lijepo druženje, a zanimljivo je istaknuti da smo imali krasan smještaj u Splitskoj ulici. Filipović je još jednom kao trener pokazao svoju zrelost, urođenu mudrost i iskustvo koje je još jednom dovelo do uspjeha. Kao i on i mi želimo da se na Svjetskom prvenstvu nađe više od deset reprezentacija.

Tko zna možda već na idućem prvenstvu koje će se iduće godine održati u Hrvatskoj, najvjerojatnije negdje u Međimurju, na području Žabnika.

Neven Jerbić

to ugledni građanin Ludbrega pravnik Ivica Dijanošić na jednoj sjednica Gradskog poglavarstva početkom stoljeća dalekovidno rekao „ Malo nas je u Ludbregu...“

Tako mislimo da su svi sa dobrom voljom, iskustvom i znanjem potrebni ovom Gradu.

Neven Jerbić

Ludbreški atletski humanitarci Ove godine na humanitarnoj utrci „Wings for life“ u Zadru nastupilo je čak 8000 trkača.

Svatko od trkača želio je istrčati na granici svojih mogućnosti, a opet trčao je i za nekog svog bližnjeg ili prijatelja koji se bori s nekim oblikom bolesti kretanja.

Ove godine bilo je to četvrto izdanje utrke. Prije dvije godine tamo su po prvi puta nastupili Ludbrežani Zenil i Marija Vugrinec, a prošle je godine neformalna grupa rekreativaca iz Ludbrega brojila 13 trkačica i trkača. Sa željom nastavka redovnog pribivanja te promocije rekreativnog sporta, a i samog Ludbrega kao Centra svijeta, ove godine nastupilo se u rekordnom broju od 24 trkača i trkačice te s tri člana tehničkog tima.

Ove godine izrađen je i plakat Wings Krejzeri, izvedenica iz Crazy hilla i naziva utrke. Najbolji rezultat od naših opet je imao Zenil Vugrinec s 29 otrčanih kilometara, a u ženskoj konkurenciji najviše je otrčala Marija Vugrinec, 19 kilometara.

Grupa je pretrčala 300 kilometara, pa je onda svakako i red da ih navedemo; Zenil i Marija Vugrinec, Andreja i Robert Majhen, Tomislav i Renata Šumiga, Andreja i Saša Androci, Dražen i Anja Komes, Sanja Smontara, Tea Car, Ozren Novak, Marina Švegović Žnidarić, Sandra Jagić, Jelena Dulikravić, Martina Matanović, Ivančica Jež, Andreja Šestak, Sanja Zlatić, Taja Grabar, Ratko Težak, Tomislav Horvat, Kristina Petričević.

Tehničko osoblje; Kristina Ružić, Matija Zagorc, Mirjana Težak.

16

ZADNJA

30. lipnja 2017.

Ludbreška udruga mladih entuzijasta (LUMEN) u suradnji s Kulturnom udrugom mladih „Centar Scena“ i ove je godine organizirala glazbeno-kulturni, a možemo dodati i umjetnički festival mladih „Idemo otok“, u sklopu koje je od 19. do 23. lipnja, održan i projekt MasterPeace Street Art - Walls of connection u organizaciji Lumen-a. Radi se o oslikavanju zida kod Otoka mladosti, u blizini centra grada u kojem su sudjelovali članovi udruge, a pridružiti su se mogli i volonteri. Projekt je trajao pet dana, a temu oslikavanja su, kako kaže jedna od voditeljica projekta, odabrali zajedno.

Udruga Lumen već je pet godina član Masterpeace kluba koji se umjetnošću i glazbom zalaže za mir u svijetu, a objedinjuje više od 100 organizacija u 80-ak zemalja. Street Art se paralelno provodio na pet kontinenata gdje je oslikano preko stotinjak zidova, čime se Ludbreg povezao

sa Mexico Cityjem, Jeruzalemom, Kairom, Nairobijom, Mostarom i još brojnim drugim gradovima kojima je želja kroz umjetnost ujediniti i pomiriti mlade.

Koordinator projekta bio je Igor Dobec, a oslikavanje su vodile Maja Mezga, magistar slikarstva i profesor likovne kulture te Andreja Cindori, grafička urednica i predsjednica udruge Lumen. Boje za zidove osigurala je tvrtka Akzo-Nobel u suradnji sa MasterPeacom te Grad Ludbreg.

Ovo je drugi takav projekt u organizaciji Lumen-a. Novo ruho već je dobila Školska ulica, a na fasadi obiteljske kuće Drahnik oslikan je mural Mjeseca kojeg potpisuje akademski slikar Martin Hrastić iz Sigeca Ludbreškog.

Oslikavanje zida radi ujedinjenja mladih bio je odličan uvod u glazbeni, sportski i kulturni dio festivala „Idemo otok“ koji se održavao nakon Street Art-a, točnije od 23.-25. lipnja.

Mještani grada Ludbrega i okolnih sela, u mjesec lipanj krenuli su vrlo aktivno. Naime, prve lipanjske subote održana je 30. po redu Ludbreška biciklijada koja je nakon zagrebačke, najstarija u Hrvatskoj. Organizator je i ovoga puta bila Turistička zajednica grada Ludbrega uz pokroviteljstvo Grada Ludbreg.

Na biciklijadi se okupilo 205 biciklista, a vozilo se već poznatom biciklističkom trasom dugom 12,5 kilometara: Centar svijeta – Globočec – Čukovec Sv. Petar – Apatija - Slokovec – Sigetec Ludbreški – Selnik - Centar svijeta. Prije nego što je oglašen start, sudionicima se obratio tvorac Ludbreške biciklijade, Josip Loparić, koji je dao detaljne upute o vožnji. Biciklistička kolona kretala se pod policijskom pratnjom, a prisutni su bili i djelatnici Crvenog križa.

Nakon prolaska kroz Globočec i Čukovec, biciklisti su stigli do prve stanice

za predah u Svetom Petru gdje ih je čekalo osvježenje. Predah je trajao desetak minuta, a potom je kolona nastavila svoj put prema Apatiji, Slokovcu i Sigecu Ludbreškom gdje se nalazilo drugo odmorište. Nakon Sigeca put je vodio prema Selniku te kroz ludbreške ulice natrag do središnjeg trga. Jubilarna rekreativna vožnja biciklista trajala je 1:30 h.

-Ovo je drugi puta da sudjelujem. Ja sam prvi došao na trg i bilo mi je super.

Nije uopće bilo teško, preticali smo sve.

Sigurno dolazim i iduće godine. – rekao je jedanaestogodišnji Nikola, a sa njim se složio i njegov devetogodišnji prijatelj Jakov.

U vožnju su se uključili i članovi Društva za sport i rekreaciju Gornji grad te članovi gljivarskog društva Vuzmek.

Ovogodišnji novitet bio je Old timer klub iz Međimurja koji je na začelju pratio biciklističku kolonu cijelim putem.

Prvog dana festivala održana je izložba crteža akademske slikarice Maje Mezge u prostoru Lumena nakon čega se krenulo na Otok mladosti. Kroz tri dana trajanja festivala posjetitelji su osim u dobroj glazbi mogli uživati u kampiranju, kuhanju graha i roštiljanju te sudjelovati u belot turniru, potezanju užeta, odbojci na pijesku i drugim zaboravljenim sport-

skim aktivnostima. Posljednjeg dana održana je i predstava Kerekesh teatra Ufuraj se i pukni.

Kao zaključak ovih događanja možemo reći da udruga Lumen svojim djelovanjem svakako doprinosi atraktivnosti i bogatstvu društvenog života mladih u Ludbregu i okolici, što je ujedno i njihov glavni cilj.

JUBILARNO 30. IZDANJE LUDREŠKE BICIKLIJADE Biciklisti su na trgu dočekani pjesmom i veselom atmosferom za koju se pobrinuo već poznati gost, Nenad Kumrić Charlie, pjevač zabavne glazbe porijeklom iz Varaždina. Nakon povratka sudionici su mogli uživati u besplatnom grahu sa kobasicama kojeg su pripremile vrijedne tete kuharice. Oni koji pak nisu fanovi graha imali su priliku okusiti fish paprikaš kojeg je pripremio Tomo Filip u ime Športskog ribolovnog društva Ludbreg.

-Sve je prošlo uredu. Ono što je najbitnije, po trasi nije bilo nikakvih neugodnih događanja. Nije bilo apsolutno ničeg na što bi se mogli požaliti. – zadovoljan je bio Josip Loparić, jedan od organizatora i tvorac Ludbreške biciklijade.

Nakon gableca uslijedio je zabavni program. Bicikliste, ali i sve okupljene zabavljale su Ludbreškim mažoretkinja i Twirling kluba Ludbreg koji je dodatno podigao atmosferu na trgu. Izostalo nije ni tradicionalno izvlačenje tombole sa vrijednim nagradama – dva ručna sata i tri bicikla. Dobitne brojeve izvlačila je zamjenica gradonačelnika Renata Potočnik, a nagrade je uručivao gradonačelnik Dubravko Bilić koji je i sam sudjelovao u biciklijadi.

Na pozornicu je na kraju stao i predvodnik kolone biciklista, Božidar Pajnić.

- Bilo je prekrasno, lanac nije pao nikome. Zahvaljujem se policija koja nas je pratila i djelatnicima Crvenog križa koji na sreću nisu imali posla. Hvala i vidimo se na sljedećoj Ludbreškoj biciklijadi. -

IZLOŽBA OLD TIMERA

Zajedno sa biciklijadom održana je izložba old timera “Old timer kluba Međimurje”. Limeni ljubimci na dva ili četiri kotača oduševili su sve prisutnih koji su imali priliku razgledati kakvim su se vozilima koristili ljudi u prijašnjim vremenima. Velik broj posjetitelja uživao je u oldtimerima od kojih neki datiraju iz 60-ih godina prošlog stoljeća. Izložba je posebice bila zanimljiva djeci, no ništa manje i odraslima.

Sljedeći broj Ludbreških novina izlazi 28. srpnja 2017.