Ln 127

LIST GR ADA LUDBREGA BESPLATNI PRIMJERAK 30. STUDENOG 2017.

BROJ 127 / GODINA XII.

SVETI HUBERT

LUKOM -Već dugo nismo imali tako veliku akciju sadnje novog drvoreda. – kažu ‘Lukomovi’ djelatnici koji su nekoliko dana studenoga bili raspoređeni na sadnju drvoreda javora u...

Str. 3.

SJEĆANJE Grad Ludbreg i ove je godine svečano obilježio godišnjicu stradanja grada heroja – Vukovara. Sjećanje je to na žrtvu grada s Dunava koji je 1991. ...

Str. 11.

DANI MLADENA KERSTNERA Već 12 godina, krajem studenoga Centar za kulturu i informiranje ‘Dragutin Novak’ Ludbreg priređuje manifestaciju koja je vrlo poznata na sjeveru Hrvatske...

VIŠE OD TISUĆU LOVACA U LUDBREGU Str. 8. - 9.

Str. 13.

NOGOMET PODRAVINA Nogometaši „Podravine“ završili su polusezonu u 4. HNL Čakovec – Varaždin na petom mjestu. U petnaest odigranih kola osvojili su 27 bodova, šest manje od jesenskog prvaka „Nedelišća“...

Str. 15.

2

AKTUALNO

Udruga gradova

GRADONAČELNIK BILIĆ POTPREDSJEDNIK UDRUGE GRADOVA U Vodicama je, u sklopu 9. susreta gradonačelnika i poduzetnika, održana Skupština Udruge gradova, a ludbreški gradonačelnik Dubravko Bilić izabran je za potpredsjednika Udruge, kao predstavnik manjih gradova. Novi mandat dobio je zaprešićki gradonačelnik Željko Turk, dok je za drugog potpredsjednika izabran gradonačelnik Pazina Renato Krulčić.

Nakon izbora Bilić je najavio da će u Udruzi gradova inicirati izmjene statuta radi dodatne demokratizacije same organizacije, a jedan od ciljeva je da Udruga gradova postane aktivniji čimbenik u procesu reforme lokalne samouprave.

-Zahvaljujem na povjerenju koje mi je ukazano izborom na mjesto potpredsjednika Udruge gradova koja ima više od 120 članova. Treba istaknuti da gradovi učlanjeni u Udrugu obuhvaćaju više od 2,7 milijuna stanovnika odnosno više od 60 posto ukupnog stanovništva Hrvatske.

Upravo iz tog razloga i činjenice da mi kao gradonačelnici najbolje znamo situaciju na terenu, Udruga mora zauzeti jaču i čvršću poziciju kada je u pitanju reforma lokalne samouprave – istaknuo je novoizabrani potpredsjednik, Bilić te dodao kako prijedlozi i inicijative moraju dolaziti upravo od gradonačelnika, a ne da im netko šalje već gotov prijedlog zakona.

Bilić je ujedno najavio da će inicirati izmjene Statuta, kako bi došlo do dodatne demokratizacije izbornih procesa unutar same Udruge.

Nakladnik: CZKI “D. N.“ Ludbreg Glavni urednik: Iva Havaić Sakač Grafički urednik: Miroslav Vađunec Redakcija: Branko Dijanošić, Iva Havaić Sakač, Darko Skupnjak, Matea Lukić, Dražen Vađunec, Neven Jerbić, Željka Namesnik Kontakt: CZKI “D. Novak” Ludbreg,

Trg Sv. Trojstva 19

Telefon: 042 / 306 131

Fax: 042 / 306 068

e-mail: ludbreske-novine@czkidn.hr dskupnjak@czkidn.hr Tisak: Tiskara Zagreb

AKTUALNO

30. studenog 2017.

30. studenog 2017.

Drvored javora u Frankopanskoj

NAJNIŽA NEZAPOSLENOST DOSAD

Zadnjeg dana listopada 2017. godine u Ispostavi Ludbreg Hrvatskog zavoda za zapošljavanje - Regionalnog ureda Varaždin evidentirano je 378 nezaposlenih osoba. To je dosad najniža brojka nezaposlenih osoba evidentiranih pri ludbreškoj Ispostavi koja obuhvaća područje Grada Ludbrega i općina Mali Bukovec, Martijanec, Sveti Đurđ i Veliki Bukovec, a znatno ispod prosjeka za lanjsku godinu. Naime, tijekom 2016. godine svakog mjeseca u Ispostavi Ludbregu evidentirano je u prosjeku 650 nezaposlenih osoba, dakle, bilo je gotovo dvostruko više nego ovog listopada.

Dosad je na 'ludbreškoj burzi' najmanje nezaposlenih evidentirano u svibnju i lipnju nešto manje od 400 osoba, da bi se zatim kroz ljetne mjesece nezaposlenost neznatno opet povećala.

No, podaci za ovu godinu, kao i za ovogodišnji listopad govore o povratku pozitivnih trendova u zapošljavanju.

Od 378 nezaposlenih na po-

Dimnjačarska služba Zima kalendarski još nije ni počela, a sezona grijanja traje već dva mjeseca i potrajat će barem do ožujka. Otkako je 'Lukom' prije četiri godine preuzeo dimnjačarske poslove analizirano je stanje na području Ludbrega i prigradskih naselja na kojem je u uporabi oko 4.500 dimnjaka. Utvrđeno je da oko 70 posto dimnjaka treba sanaciju jer su građeni uglavnom prije više desetljeća pa su dotrajali i oštećeni ili su građeni za drugu vrstu energenta. U međuvremenu je 'Lukom' dobio i koncesiju za dimnjačarske poslove u općini Mali Bukovec što znači i brigu za novih oko 1.300 dimnjaka.

Dimnjačarske poslove obavljaju Mladen Makar, Tomislav Bunić i Danijel Bugarin. Kažu da je stanje s dimnjacima sada bolje, ali da je i dalje zabrinjavajuće.

-Dio problema je doveden u red, ali još uvijek ima puno nedostataka. Upozorenja treba shvatiti ozbiljno zbog mogućih opasnosti. Kod grijanja na kruta goriva zbog neočišćenih, oštećenih ili dimnjaka koji nisu izgrađeni prema standardima, postoji ozbiljna opasnost od po-

Dimnjak ‘štukan’ s tri vrste materijala

dručju ludbreške regije 244 su žene i 134 muške osobe. Prema obrazovnoj strukturi najveći broj nezaposlenih čine osobe sa završenom samo osnovnom školom njih 139, zatim 89 osoba koje su završile za zanimanja u srednjim školama u trogodišnjem trajanju, kao i za KV i VKV radnike, a potom slijede nezaposleni gimnazijalci i osobe sa zanimanjima u programima srednjih škola u četverogodišnjem trajanju i njih je 77. Evidentirano je čak 38 nezaposlenih osoba koje uopće nemaju završenu osnovnu školu. No, isto tako pri ludbreškoj Ispostavi, nažalost, ima nezaposlenih koji imaju fakultetsku ili barem višu stručnu spremu, pa je evidentirano 17 nezaposlenih osoba sa završenom višom školom ili prvim stupnjem fakulteta. Na listi nezaposlenih je čak 18 osoba s prebivalištem na području naše regije sa završenim fakultetom, magisterijem ili doktoratom.

Prema mjestu prebivališta

na području Grada Ludbrega živi 195 nezaposlenih osoba, u Općini Sveti Đurđ evidentirane su 74, u Općini Martijanec 56, u Općini Mali Bukovec 34, te u Općini Veliki Bukovec 19 evidentiranih nezaposlenih osoba. Inače, ludbreška Ispostava ima najmanje evidentiranih nezaposlenih jer u Regionalnom uredu Varaždin na kraju listopada evidentirano je 3.768 nezaposlenih osoba, od čega na području Grada Varaždina 1.824, u Ispostavi Ivanec 1.030, pa u Ispostavi Novi Marof 394 i zatim Ludbreg 378. U odnosu na rujan, broj nezaposlenih je manji za 0,2 posto, a prema listopadu lani manji je za 1.500 osoba ili 28,5 posto.

Tijekom listopada 2017. godine prijavljeno je 1.025 slobodnih radnih mjesta, od čega 55 u Ispostavi Ludbreg. Više slobodnih radnim mjesta prijavili su u Ispostavi Ivanec 135, u Ispostavi Novi Marof 66 i u Ispostavi Varaždin 751. Najtraženiji radnici i zanimanja

su: radnici za proizvodne linije, prodavači, tekstilci, konobari, vozači teretnih vozila, skladištari, strojobravari, odgojitelji djece predškolske dobi i šivači.

Prema Zakonu o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti, u listopadu je pravo na novčanu naknadu zbog nezaposlenosti pri Ispostavi Ludbreg koristilo 177 nezaposlenih osoba. Na području cijelog Regionalnog ureda Varaždin naknadu je primalo 1.127 osoba (u Ispostavi Varaždin 562, Ivanec 195, Novi Marof 160) što je oko 30 posto od ukupnog broja nezaposlenih.

Inače, broj korisnika naknade u odnosu na prije godinu dana smanjen je za više od 20 posto, a u odnosu na mjesec rujan za 6,6 posto.

Prosječna novčana naknada nezaposlenim osobama za listopad 2017. iznosila je 1.833,84 kuna, a na području Regionalnog ureda Varaždin isplaćeno je više od 1,8 milijuna kuna novčanih naknada nezaposlenima.

Čisti dimnjaci znače sigurnost građana žara. Kod grijanja na plin treba paziti na dotrajale bojlere koji mogu uzrokovati trovanje ukućana ugljičnim monoksidom i eksploziju. Molimo građane da ne rade sami sanaciju, preinaku dimnjaka ili trošila nego da pozovu nas da ih uputimo što napraviti. Najgore je kad nešto naprave na svoju ruku, a trud i novac utroše uzalud. Sve sanacije i preinake se moraju raditi prema tehničkom pravilniku za dimnjake u građevinama, kao i pri gradnji novog stambenog objekta. Prije saniranja dimnjaka obavezno treba kontaktirati dimnjačare, oni trebaju biti prvi, ali i zadnji u tome jer daju suglasnost kada je posao dobro obavljen, te izdaju atest.

Sigurno neće dati atest ako poslovi nisu obavljeni kako nalaže pravilnik. I u slučaju promjene plinskog trošila također opet treba najprije kontaktirati dimnjačara. Kod plina spajanje bojlera, popravke na instalacijama ili priključke novih trošila mora raditi ovlašteni serviser. U suprotnom dolazi do neugodnih situacija jer ne možemo izdati papire za nešto što je napravljeno protiv regulative i nestručno, te predstavlja ozbiljnu opasnost za ljude i objekte – upozoravaju dimnjačari.

Građani Ludbrega i prigradskih naselja uglavnom se griju gradskim plinom i ogrjevnim drvom, pa dimnjačari svakodnevno najčešće rade na čišćenju i na kontroli dimnjaka i dimovodnih sustava, što je preventiva radi veće sigurnosti. Prema gradskoj odluci oni su obvezni obaviti poslove čišćenja minimalno jednom godišnje.

–Realno dimnjake treba čistiti češće i po potrebi više puta godišnje, posebno dotrajale i oštećene, a takvih je najviše.

Građani u sve većem broju prihvaćaju da ispravnost i čistoća dimnjaka znači njihovu sigurnost što je za pohvalu. Dosta i sve više ljudi zove ranije da nas

naruče i dogovore naš dolazak, pa radimo raspored za svaki dan. Koliko dnevno stignemo napraviti ovisi o poslu kojeg treba obaviti, uvjetima i o dogovoru s ljudima. Rijetki su oni koji nas otvoreno izbjegavaju, no ponekad kod obilaska kućanstava očistimo samo jedan dimnjak u uporabi jer neki vlasnici ostale 'skrivaju' samo da bi račun bio niži. Ako nam se ne dozvoljava čišćenje to moramo prijaviti komunalnom redaru kao i slučajeve kada vlasnici objekata ne reagiraju na obavijest koju ostavimo ako ih ne zateknemo kod kuće, te ako ne rade po našoj uputi i ne saniraju dimnjak u određenom roku.Komunalni redar može kazniti vlasnike objekata s 500 kuna, a u težim slučajevima ide prijava protupožarnom policijskom inspektoru. Način naplate nije se mijenjao, a ni cjenik koji je na snazi već dvije i pol godine. Dimnjačari u radni nalog upisuju uslugu koju su obavili i cijenu, a domaćin potpisuje nalog, dok će račun s uplatnicom stići na kućnu adresu naknadno. Cijene dimnjačarskih usluga objavljene su na 'Lukomovoj' web-stranici.

Dimnjačari kažu da svake godine ima trovanja ugljičnim monoksidom zbog neispravnih plinskih bojlera jer je taj plin bez mirisa i nevidljiv, pa ga zovu tihim ubojicom. Stoga još jednom upozoravaju na potrebu redovitog čišćenja ventilacijskih odvoda i odvoda zraka na vratima kupaonica ili kotlovnica, a da plamenike i protočne bojlere obvezno daju servisirati ovlaštenom serviseru. Tako će se povećati sigurnost, a i racionalizirati potrošnja goriva. Također je važno poštovati rokove čišćenja dimnjaka i dimovodnih kanala.

Dimnjačari savjetuju da ogrjevna drva 'odleže' i budu suha, kao i da ogrjevno drvo bude kvalitetno. Nikako nije dobro svašta trpati u peć jer se time oštećuje

“Kreativni spoj” dimnjak i stvaraju naslage smole koja se vrlo lako može zapaliti i načiniti veliku štetu.

A u slučaju potrebe, 'Lukomove' dimnjačare Mladena Makara, Danijela Bugarina i Tomislav Bunića možete nazvati na brojeve mobitela 099 422 3017, 099 422 3018 i 091 422 3029.

Spoj plinskog bojlera u dimnjak

3

Obavljene pripreme za zimske uvjete U ludbreškom poduzeću „Lukom“ održana je smotra vozila koja će biti korištena u radovima zimske službe na području Grada Ludbrega u razdoblju od 15. studenog do 15. travnja iduće godine. Iako naznaka snijega u našem području za sada još uvijek nema, „Lukomovci“ su odradili sve kako bi ga dočekali spremni.

- Kao i svake godine pripremili smo se za zimske uvjete te smo naše strojeve stavili u pripravnost u slučaju da padne snijeg. Uz to nabavili smo i dostatne količine soli za posipavanje te smo sklopili ugovore sa kooperantima koji će pokrivati jedan dio našega područja. – kaže direktor Alen Sabol.

O prohodnosti cesta te pješačkih i biciklističkih staza brinut će se zimska služba koja broji 6 vozila – ralicu, kamion, traktorsku ralicu, bobcat, posi-

pač i četke za čišćenje snijega.

-Tu su i ručni bacači snijega u slučaju potrebe, a radi pripravnosti napravili smo i dodatan posipač soli za pješačke staze.

Novost je da ćemo od ove godine moći bolje čistiti pješačke staze tako da će građani imati manje posla. Imamo poseban priključak za bobcat na koji se može dodati uža ralica koja će moći proći kroz sve pješačke staze.– dodaje Sabol.

Sa pripremom za zimske uvjete zadovoljan je i ludbreški gradonačelnik Dubravko Bilić.

– Pokazalo se da Lukom na najbolji mogući način odrađuje poslove zimske službe u Ludbregu.

To je potvrdila prošla godina, ali i sve ranije godine. Na ovoj smotri zapravo su pokazali koliko samostalno mogu odraditi zahtjevne poslove čišćenja snijega, ali isto tako siguran sam da su i naši kooperanti za po-

jedina naselja spremni na to da sve zimske nedaće i probleme riješe što brže. Snijeg je svima nama veliki problem, svi bismo htjeli da je iste sekunde asfalt crn i staze čiste međutim znamo da to baš i nije moguće. Isto tako napomenuo bih da nikad ne zaboravimo ni na koji dio bilo kojeg naselja samo se jednostavno ne mogu svi dijelovi očistiti u isto vrijeme. Smatram da je Lukom to uvijek odrađivao najbolje što je mogao. – Gradonačelnik je podsjetio i na važnost suradnje samih građana. – Potrebna je i suradnja samih građana, dakle da i oni očiste ispred svojih kuća ono što moraju očistiti, a Lukom će se onda pobrinuti za sve ostalo.

Trebali bi svi zajedno sudjelovati u ovom procesu čišćenja snijega i na taj način će nam svima biti lakše. Bitno je da svatko odradi svoj dio. -

-Već dugo nismo imali tako veliku akciju sadnje novog drvoreda.

– kažu 'Lukomovi' djelatnici koji su nekoliko dana studenoga bili raspoređeni na sadnju drvoreda javora u novouređenoj Frankopanskoj ulici u Ludbregu.

Sadnja drvoreda završena je u prvoj polovici studenog, odnosno čim su to dozvolile vremenske prilike. S obje strane Frankopanske ulice između kolnika i pješačko-biciklističke zasađeno je 89 stabala crvenog i zelenog javora, sjevernu stranu krasit će crveni, a južnu stranu ulice zeleni javorovi.

–Strojem su iskopane rupe dubine 40-50 cm, a u tlu je bilo puno starog korijenja i kamenja, pa smo to najprije morali izvaditi. Svaku sadnicu 'pojačali' smo kvalitetnom zemljom za sadnju i presađivanje iz vreća, te umjetnim gnojivom. – otkrio nam je Mario Filip koji je vodio poslove sadnje drvoreda. Zastali su brojni stanari i prolaznici, a neki su čak porazgovarali s dečkima iz 'Lukoma' i šalili se o vrstama (bojama) javora koja paše svakoj strani ulice.

'Lukom' je za nabavu sadnica za sadnju drvoreda javora u Frankopanskoj ulici izdvojio 30-ak tisuća kuna.

4

PROJEKTI

Započela provedba projekta EcoSmartCities U Ludbreg stižu podzemne digitalne platforme za prikupljanje otpada Grad Ludbreg je u srijedu, 15. studenog, bio domaćin početne konferencije projekta Ecological Smart and Sustainable Cities čija provedba je započela 1. listopada. Riječ je o projektu koji je sufinanciran iz Programa prekogranične suradnje Mađarska-Hrvatska za programsko razdoblje od 2014. do 2020. godine. Partneri u projektu su Grad Ludbreg i mađarski Grad Zalaegerszeg uz podršku Zajedničkog tajništva Mađarska-Hrvatska.

Aktivnosti provedbe projekta odnose se na uspostavu ekološkog, pametnog i održivog sustava gospodarenja otpadom što se planira postići uvođenjem inovativnog sustava za pametno zbrinjavanje otpada u obliku podzemnih platformi te pametnih kanta za smeće.

Osim navedenih poboljšanja infrastrukture projekt obuhvaća i edukaciju građana kroz osiguravanje vidljivosti i diseminaciju informacija široj javnosti te analizu javnog mijenja.

-Ovo je već treći projekt koji se provodi u suradnji s mađarskim gradovima, a poseban je zbog svoje usmjerenosti na ekološko pitanje odnosno na zbrinjavanje otpada. To je posebice važno u aspektu uvođenja najnovije uredbe o gospodarenju otpada kojom su svi gradovi zapravo prisiljeni učiniti jedan iznimno veliki korak u zbrinjavanju otpada. Na ovaj smo se projekt prijavili jer smo željeli istražiti koje su mogućnosti jednog suvremenog načina gospodarenja otpadom. – rekao je ludbreški gradonačelnik Dubravko Bilić te najavio postavljanje digitalnih podzemnih sustava koji će pratiti zbrinjavanje otpada

- Najveća novost ovog projekta je postavljanje dviju podzemnih digitalnih platformi koje će pratiti proces prikupljanja otpada, a postavit će se u najnaseljenijim dijelovima grada. Postavljanje takvog sustava neće utjecati na promjenu cijena zbrinjavanja otpada koju građani sada plaćaju.Na konferenciji je prisustvovao i zamjenik župana Varaždinske županije, Robert Vugrin.

- Ludbreg je jedan moderan i inovativan grad koji želi biti drugačiji, koji želi nove ideje, koji želi pokazati i biti primjer Hrvatskoj o tome kako se razvijati. Ovaj projekt sam po sebi odnosno po svom obujmu nije toliko velik koliko je zapravo odličan pokazatelj u kojem smjeru Ludbreg razmišlja. – rekao je Vugrin.

U predstavljanju projekta sudjelovao je predstavnik grada Zalaegerszega Tibor Nagy, voditelj projekta za Grad Zalegerszeg Buzu Lásló, voditeljica projekta za Grad Ludbreg Josipa Grđan te programski i komunikacijski menadžer Zajedničkog tajništva Mađarska-Hrvatska Tvrtko Čelan.

-Projekt je sada na samom početku stoga je još prerano govoriti o rezultatima, ali u svakom slučaju ideja i sam početak je odličan. Zbrinjavanje otpada je jedan suvremeni problem, ne samo u Hrvatskoj nego u cijelom svijetu tako da je i nama drago da je ovaj projekt prošao u toj ogromnoj konkurenciji.

Iskustva i suradnja s mađarskim susjedima je jako dobra, a to potvrđuje i 169 projekata koje smo zajednički proveli i koje provodimo od kojih 25 milijuna kuna odlazi na hrvatsku i mađarsku stranu – rekao je Tvrtko Čelan.

rojekt „Two and a half minutes to midnight – Innovative education approach for addressing the climate change issues in primary schools“ koji je odobren u okviru programa ERASMUS+ započeo je sa provedbom 1. studenog 2017. godine.

Glavni cilj projekta je povećanje kompetencija i vještina učiteljica i učenika osnovnih škola za bolje razumijevanje problema klimatskih promjena, zatim bavljenje tim problemom korištenjem obnovljivih izvora energije izvan učionica te razvoj vještina i razmišljanja o predviđanju klimatskih promjena poticanjem kritičkog razmišljanja o glavnim uzrocima ovog prirodnog fenomena.

U projekt su uključena 3 javna tijela: Grad Peshtera (Bugarska, koordinator projekta), Grad Ludbreg i komunalno poduzeće KJP Vodovod Kochani (Makedonija) koji će razviti transnacionalni partnerski strateški dokument za rješavanje ovog

problema; 3 stručnjaka nevladinih organizacija: REAP (Bugarska), MAGA (Makedonija) i REAN (Hrvatska) koji će biti uključeni u treninge jačanja kapaciteta učiteljica osnovnih škola; 3 Osnovne škole: Patriarh Evtimiy (Bugarska), Krste P. Misirkov (Makedonija) i Osnovna škola Ludbreg (Hrvatska) koji će obavljati pilot aktivnosti podučavanjem učenika predmete koji su povezani sa klimatskim promjenama i OER WEB 2.0 tijekom 2018./2019. školske godine.

Projekt je započeo održavanjem prvog transnacionalnog sastanka u Peshteri, Bugarska 3. studenog 2017. godine. Sastanak je otvorio gradonačelnik Peshtere kratkim uvodnim izlaganjem. Tijekom sastanka, svi partneri su potpisali partnerski sporazum sa projektnim koordinatorom, dogovorili aktivnosti i zadatke te je osnovan Upravni odbor projekta. Trajanje projekta je 24 mjeseca, a ukupan proračun projekta iznosi 135.050,00 eura.

P

30. studenog 2017.

30. studenog 2017.

Voditeljica projekta za Grad Ludbreg, Josipa Grđan Cilj projekta EcoSmartCities je pozitivno utjecati na promjenu svijesti kod građana, povećati stupanj recikliranja i razvrstavanja otpada i uspostaviti pametan sustav gospodarenja otpadom koji se temelji na inovativnoj infrastrukturi, pametnim rješenjima i najnovijim dostignućima na području gospodarenja otpadom. Njegova ukupna vrijednost iznosi 204.943,00 eura, a predviđeno trajanje je 16 mjeseci.

Nakon predstavljanja projekta održan je i prvi sastanak projektnog tima na kojem su dogovorene daljnje aktivnosti.

Početna konferencija kao i prvi sastanak projektnih partnera sufinancirani su sredstvima Europske unije.

LUDBREG – GRAD PRIJATELJ DJECE U utorak, 21. studenoga 2017. održano je Savjetovanje akcije „Gradovi i općine-prijatelji djece“ u Starogradskoj vijećnici Grada Zagreba na kojem je proglašeno pet novih gradova i općina prijatelja djece. Među njima je i Grad Ludbreg koji je uspješno ostvario programske zahtjeve i propozicije i dobio počasni naziv Grad Ludbreg – prijatelj djece. Gradovi prijatelji djece globalna je UNICEF-ova inicijativa, pokrenuta 1996. godine u cilju stvaranja gradova po mjeri djece, jer je upravo blagostanje djece važan pokazatelj zdravog okruženja, demokratskog društva i dobrog upravljanja.

U Hrvatskoj je akcija pokrenuta u sklopu Saveza društava Naša djeca početkom 1999. godine pod pokroviteljstvom UNICEF-a, koji je osigurao sredstva za njezino pokretanje.

– Ovo je samo potvrda rada i ulaganja u djecu i mlade što je od samog početka jedan od naših prioriteta jer oni su budućnost. Ponosni smo na počasni naziv koji smo stekli, ali smo također svjesni da nas on itekako obvezuje da u daljnjem radu moramo biti još bolji. U kategoriji javnih potreba iz oblasti predškolskog odgoja i prosvjete godišnje izdvajamo otprilike 4500kn po djetetu na što smo ponosni jer ulaganje u djecu je ulaganje u budućnost. Vjerujem da smo zaslužili ovu titulu jer smo se opredijelili da budemo prijatelji djece. – poručio je gra-

donačelnik Dubravko Bilić. Na održanoj svečanosti proglašenja novih gradova prijatelja djece, uz gradonačelnika Dubravka Bilića, Irenu Kučina, pročelnicu Jedinstvenog upravnog odjela u Gradu Ludbregu nazočili su i predstavnici Ludbreškog sunca te predstavnici Osnovne škole Ludbreg.

Prosudbena komisija koju su činile dr. Mirjana Kolarek Karakaš, Đurđica Dropuljić, mr.sc. Maja Pleše Sabol obišla je nedavno Ludbreg i uvjerila se u kontinuirana izdvajanja upravo za one najmlađe.

-Grad Ludbreg ulaže puno u svoju djecu kroz naknade za novorođenčad, besplatne knjige i školski prijevoz, a svaki učenik na početku školske godine dobiva 100 kn za školski pribor.

Cijena vrtića najniža je u Varaždinskoj županiji. Iz proračuna se izdvajaju znatna sredstva za dječje potrebe. Ove je godine upisano jedno odjeljenje više u Osnovu školu Ludbreg što je rijetkost u Hrvatskoj te je uvedena jednosmjenska nastava.

Učenici, učitelji i roditelji škole izradili su Senzorni park tj. osjetilni vrt u kojem djeca borave na zraku radi povezivanja s prirodom. Grad Ludbreg financira udžbenike i dio pribora školskoj djeci. U sklopu Škole djeluje i Glazbena škola koju pohađaju učenici Grada Ludbrega i svih okolnih općina. Uz Opću gimnaziju i ekonomsku, učenici se školuju za strukovna i pomoćna zanimanja te im se na-

Popis događanja u Gradskoj knjižnici i čitaonici „Mladen Kerstner“ Ludbreg prosinac, 2017.

PRIČE ZA LAKU NOĆ: 6. 12. 2017.

„Orašar“ (prema priči E. T. A. Hoffmanna)

13. 12. 2017. Renata Holcer: „Kakva zbrka“ Predstavljanje projekta

Projekt „Two and a half minutes to midnight”

DOZNAJEMO

20. 12. 2017. … „24 božićne čarolije“ 27. 12. 2017. … „Pahuljaste priče“ Svake srijede u 19 sati na dječjem odjelu Gradske knjižnice.

OSTALI DJEČJI PROGRAMI: 2. 12. 2017.

Dječji čitateljski klub

Knjižnica od 10:00 do 11:00 sati

16. 12. 2017. Božićna radionica za djecu

Knjižnica od 9.30 do 11.30 sati 18. – 19. 12. 2017. Božićne radionice za djecu

Knjižnica od 14 do 18 sati PROGRAMI ZA ODRASLE: 4. 12. 2017. Čitateljski klub „Knjiški moljci“

– Knjižnica u 10 sati 5. 12. 2017. „Zagonetni ciklusi ljudskog života“ - filozofsko

predavanje Nove Akropole iz Varaždina

Knjižnica u 19.30 sati 12. 12. 2017. Prof. Gene S. Whiting – „Obitelji Zrinski i

reformacija“ – predavanje povodom obilježavanja

500. godišnjice reformacije

Knjižnica u 18.00 sati 22. 12. 2017. „Put“ – putopisno predavanje Vesne Ploh

Knjižnica u 18.00 sati

stoji osigurati posao u Ludbregu i okolici. – ističe Prosudbena komisija te pohvaljuju i rad tri dječja vrtića, Radost, Iskrica “Bernarda Varga” i Smjehuljica.

Istaknule su i Udrugu „Ludbreško sunce“ kao neosporan primjer brige i požrtvovnosti.

Imaju osiguran dnevni smještaj djece, hranu, prijevoz i psihosocijalnu rehabilitaciju.

-U gradu ordinira pedijatrica koja uglavnom provodi zdravstvenu skrb nad djecom do 14 godina. Djeca su redovito proci-

jepljena, provodi se prenatalna zdravstvena zaštita trudnica, osnovane su grupe za potporu dojenja, edukativni tečajevi za trudnice i majke rodilje te se redovito obilazi novorođenčad. U suradnji s policijom već drugu godinu provodi se projekt “Siguran Ludbreg” u kojem se educiraju mladi vozači te se šire informacije o tome kako povećati sigurnost u prometu za sve. Sve sportske udruge koriste Sportsku dvoranu bez naknade. Ludbreg se diči dječjim

5

igralištima. Ima ih ukupno 23, postavljena su u svakom travnatom dijelu u Gradu i okolici i na usluzi su djeci. Centar za kulturu i informiranje Grada Ludbrega marljivo organizira dječje predstave, izložbe, filmove sve u cilju da djeci ponude najbolja ostvarenja primjerena njihovoj dobi. U Ludbregu djeluje i Dječji forum za prava djeteta. Gradska knjižnica i čitaonica Mladen Kerstner redovno organizira programe za djecu. – ističe Prosudbena komisija.

2.12.2017. (subota) – 18 sati – „Ludance – Ludbreg pleše“ - program u organizaciji KUD-a

„Anka Ošpuh“ Ludbreg - gradska sportska dvorana

3.12.2017. (nedjelja) – 16 sati – Predstava za djecu „Avanture Svetog Nikole“ – kino dvorana CZKI „D. Novak“ Ludbreg 17,30 sati – Paljenje prve Adventske svijeće – Trg Sv. Trojstva 5.12.2017. (utorak) – 18 sati – Blagdanski koncert MPZ „Podravina“ povodom blagdana Sv. Nikole – kino dvorana 16.12.2017. (subota) – 18 sati – Blagdanski program Ludbreških mažoretkinja i Twirling kluba Ludbreg – gradska sportska dvorana 17.12.2017. (nedjelja) – 19 sati – Blagdanski koncert Puhačkog orkestra grada Ludbrega – kino dvorana 19.12.2017. (utorak) – 17,30 sati – Blagdanski program dječjeg vrtića „Smjehuljica“ – kino dvorana 20.12.2017. (srijeda) – 18 sati – Blagdanski koncert Osnovne glazbene škole Ludbreg – kino dvorana 21.12.2017. (četvrtak) – 16 sati – „Božić u Bakinoj hiži“ – program Udruge „Žene iz centra svijeta“ – Bakina hiža 22.12.2017. (petak) – 17 sati – Blagdanski program dječjeg vrtića „Iskrica“ – kino dvorana 23.12.2017. (subota) – 9-18 sati – Ludbreški božićni sajam „Cinkuš adventski“ – Trg Sv. Trojstva 29.12.2017. (petak) – 18 sati – Blagdanski koncert KUD-a „Anka Ošpuh“ Ludbreg – kino dvorana

6

POLJOPRIVREDA

Na gospodarstvu obitelji Petričević u Hrastovskom

OŽIVLJAVANJE SVINJOGOJSTVA Danas je sve manje takvih dvorišta, zapravo poljoprivrednih gospodarstava kakvo je u Selskoj ulici 198 u Hrastovskom kod obitelji Petričević. Površinu pred kućom krasi tikva od 50ak kg na starim drvenim tačkama. Uz kuću je ulaz u dvorište i omanja okućnica, a zatim ograda koja dijeli prvo od drugog dijela dvorišta. Onog za potrebe poljoprivrede, nekad osnovne djelatnosti svakog seoskog kućanstva, obitelji. U pomalo uskom drugom dijelu dvorišta je 'grunt' na kojem ima svega – štalice, svinjaca, kokošinjaca, veliki drveni kukuružnjak pun netom ubranog kukuruza, spremišta za drugu hranu, prostora za poljoprivrednu mehanizaciju i priključke, veliki štagalj kao čuvar dvorišta. Tu je i sušara za meso 'u izgradnji'.

Stjepan je izučeni strojobravar koji je radni vijek proveo u nekadašnjoj 'Opremi' i dijelom u 'Budućnosti' da bi se potom posvetio poljoprivredi, kako kaže, ljubavi iz - djetinjstva.

-Od malena sam vezan za poljoprivredu, još kak dečec sam vodil krave i pajceke na pašu. Meni je lepo delati poljoprivredu, je da je danas manje isplativo nego prije, ali nekak ide. No, mladih zato baš i nema na poljoprivredi, to je jako puno truda i posla, a ne vidi se zarada za tak veliki posel. Mladi zato bežiju od toga, jedino kaj se mi stariji još s tim bavimo. Ma, imam još dve kravice, ali se moram toga riješiti. Sad je otkupna cena mleka oko 1,5 kunu kaj je žalosno, a jako puno brige oko krava, pa dok sve zbroji i oduzmeš imaš minus. Nekad je bila oko 4,5 kune. A kolko svaki dan posla s kravama. Zato više nema smisla držati krave.- pokazuje nam Stjepan kako kaže, svoje zadnje dvije kravice.

Zajedno s kravama stanari u štalici su domaći zečevi koji su također nekad bili na svakom gruntu. Dvorištem lutaju kokice i ostala perad čeprkajući u zemlji za hranom jer su travu odavno obrstili. Gospodarstvo ima gotovo 30 svinja, a Stjepan je jedan od korisnika poticaja za uzgoj i držanje svinja.

-Svaka čast kaj se netko zmislil za seljaka i da se pomogne

oko proizvodnje svinja. Svaka pohvala gradonačelniku za razumijevanje, ali i našoj Veterinarskoj stanici koja to potiče.

Svaka kuna nam jako dobro dojde. Možda se bude kaj pokrenulo na bolje. Nema sad tak puno kak nekad. Ono sa svinjskom kugom je bilo sve nekaj drugo, a ne navodna kuga. Na to se nadovezal problem tržišta i cijena svinja. Država o seljaku od nekad najmanje brine, to je bilo, sad je, i još bude. Seljaka se neopravdano podcjenjuje, a oni su strpljivi ljudi. Uvek je u zanatu i na poljoprivredi trebalo jako puno delati, a njih se najbolje 'tuklo po glavi'. No, siguran sam da bude došlo vrijeme kad nebu ničeg, pa budu se pitali kaj, od kud i kak naplatiti od seljaka.U Stjepanovom dvorištu danas je gotovo 30 svinja. Uvjeren je u napredak svinjogojstva da se riješe sistemski problemi.

-Od mojih 30 svinja je 5 krmača, 2 debele za klanje po 200 kg, pa manje tovljenike, ostalo su odojci iz više legla različitih težina. Nekaj bude za nas za domaćinstvo koliko nama treba, a ostalo bi išlo za prodaju.

Ali, nebre biti da ja mukotrpno delam zemlje i gotov proizvod, a ne znam da li budem mogel prodati i kakva bude cijena.

Lakše je prodavati odojke, a teže tovljenike kaj se ponekad niti ne isplati zbog cijene. Dok moram prodati po cijeni koja mi ne pokriva realne troškove proizvodnje, onda je bolje da ne delam zemlje. Tovljenika za 14 kn/ kg još bi se dalo prodati i imaš kakvu-takvu računicu, a ispod toga bolje da ga ne hranim. Kad bi bil siguran da se bude držala ista cijena na 14-15 kuna, odmah bih planiral ishraniti više komada. Ma svi bi se onda trsili ishraniti čim više. Seljak mora planirati proizvodnju i mora znati otkupne cijene. Ali, ako iz dana u dan i u tjedan pada cijena, pa gde je tu sigurnost? A čak su mi i troškovi manji jer ne kupujem smjesu nego koristimo ono kaj zraste na polju - kuruzu, ječam, pšenicu, repa. Više put na polju pokosim dok je zeleno, to živini puno znači. Jedino moram kupiti vitamine i lijekove za svinje jer su stalno u kocima.

Nekad smo ih vodili na pašu, pa

30. studenog 2017.

30. studenog 2017.

su se više kretale, hranile, bile otpornije. Danas toga nema.Štefanija je u dvorištu čistila tikve, koštice je odvaljala za bućino (koščićno) ulje. Ostalo je za stočnu hranu.

-Imamo 6,5 rali zemlji kaj uopće nije puno, ali svega bude dosta. Sve izraste ako delate dobro jer se zemlja neće sama delati. Sve stignemo, s nama su jedna kćer i zet i oni nam pomažu kolko stignu jer su oni zaposleni. – priča Štefanija. Zajedno se prisjećamo vremena kada je kraj studenoga bio u znaku kolinja. Stjepan kaže da dugo nije tako i da godišnja doba ne čine razliku u prodaji.

-Sad nema razlike, više put mi se dogodilo da kad je bila najbolja cijena nisam imal za prodati, a moral sam prodati dok su bile najmanje cijene.

Najgore je kad nema kupaca, a prodati moramo. Sve papire uredno vodim. Doma nekaj prodam, dođu kupci i onakvi koji imaju zelenu karticu pa mogu kupiti više. Prodate odojka, a on završi na drugom kraju države gde košta 2-3 puta više, a tko je možda jedini zaradil? To je problem, treba nam sajmište - glasno razmišlja Stjepan.

Za zamah svinjogojstva treba osigurati plasman, stalno tržište s poznatim kupcima.

Danas ljudi najčešće kupuju svinjetinu u trgovačkim centrima za koju nekad ni ne znaju odakle je i kakve kvalitete. Kod Stjepana i drugih uzgajivača s područja Grada je domaće kvalitetno meso, ludbreška svinjetina za koju znamo gdje je i kako uzgojena.

Zato: Kupujte domaće!

Poticaji i do 4.000 kuna Grad Ludbreg uveo je poticaj za uzgoj i držanje svinja kod malih proizvođača, 500 kuna do najviše 5 krmača za rasplod, te za uzgoj, držanje i kupnju svinja za uzgoj ili tovljenike za potrebe svog domaćinstva težine od 80 kg s 300 kuna po svinji, najviše do pet tovljenika.

Prijavila su se 52 uzgajivača od kojih jedan nije ispunjavao uvjete. Interes je bio iznad očekivanja, a prijave za poticaj su premašile iznos od 50.000 kuna osiguran gradskim proračunom.

-Cilj je bio kratkoročnim mjerama i dugoročnim projektima pružiti šansu opstanku i razvoju svinjogojstva na području Grada.

Potporom se želi potaknuti opstanak i razvoj malih proizvođača svinja. Odobrena su sredstva za 23 zahtjeva za potporu prema redoslijedu zaprimanja zahtjeva, a poticaj će dobiti i ostali uzgajivači čiji su zahtjevi u redu, no moramo pričekati da se osiguraju dodatna sredstva usvajanjem rebalansa proračuna.

– kaže gradonačelnik Dubravko Bilić.

Nakratko nam se na gospodarstvu obitelji Petričević pridružio i dr. vet. medicine Nikola Vidaković, ravnatelj Veterinarske stanice Ludbreg, gradski vijećnik i jedan od inicijatora ovog projekta koji je bio i u povjerenstvu za dodjelu poticaja.

-Ukupno je jedan uzgajivač mogao dobiti najviše 4.000 kuna, 2.500 za krmače i 1.500 za tovljenike, a niti jedan se nije javio za maksimalan iznos. Novac će se izravno prebaciti na račun uzgajivača i to je sigurno najbolja motivacija.

Osobno bih volio da ljudi uzgajaju i za svoje potrebe mesa i viškove za prodaju. Svinjogojstvo je u ovom kraju prije 20-ak godina bila osnova stočarstva, a moglo bi se opet. Treba riješiti tržište što je stvar države.

S povećanjem uzgoja, rasla bi proizvodnja stočne hrane, bilo bi više interesa i ljudi bi možda u tome vidjeli perspektivu. Treba ograničiti kvote uvoza svinja tako da domaća mesna industrija pokupi tržne viškove od ljudi.

Radostan sam što Grad i gradonačelnik imaju razumijevanja i žele pomoći selu, podsjećam da je Grad još ranije uveo poticaje za oplodnju svinja i krava, a pokušao je oživjeti stočno sajmište, ali za koje očito nije bila pogodna zakonska osnova.– smatra dr. vet. Nikola Vidaković.

UDRUGE

Uspješni na igrama u Poreču Trojica članova Udruge tjelesnih invalida LIO Ludbreg, Zlatko Požgaj iz Hrastovskoga, Josip Šafarek iz Martinića i Ivan Jagić iz Poljanca, uspješno su branili boje ekipe Varaždinske županije na Sportsko rekreativnim igrama državne razine u organizaciji Hrvatskog paraolimpijskog odbora održanim nedavno u Poreču. Jagić je bio u pobjedničkoj ekipi koja je osvojila prvo mjesto u elektronskom pikadu, a ludbreška trojka činila je okosnicu ekipe za viseću kuglanu koja je spletom nesretnih okolnosti zauzela četvrto mjesto umjesto očekivane pobjede.

Na igrama je sudjelovalo više od 250 sportaša iz 13 gradskih i županijskih saveza koji su se natjecali u elektronskom pikadu, visećoj kuglani, boćanju, boćanju za osobe s cerebralnom paralizom, kuglanju i šahu.

–Županijsku ekipu činili su članovi udruga iz Varaždina, Ivanca i Ludbrega, a imali smo mušku i žensku u pikadu, mušku u visećoj kuglani, u boćanju, te u boćanju CP za osobe s cerebralnom paralizom koja je bila druga. Nismo imali ekipe u svim disciplinama, pa nam je slabiji sveukupni poredak. Kroz turnire na županijskoj razini odredili smo ekipe za Poreč.

Organizirali smo se u klubove tako da troškovi budu što manji. Tako su uz mene u ekipi za pikado bili Ivan Bregović i Jurica Putarek iz Ivanca, te Željko Habunek iz Varaždina koji je uz nas trojicu iz Ludbrega ujedno bio četvrti član ekipe za vise-

ću kuglanu. Za viseću kuglanu imali smo i Ligu Istok. U skupini Istok bili su Ludbreg, Đurđevac, Bjelovar, Daruvar, Slavonski Brod i Varaždin, a u skupini Zapad su Split, Šibenik, Zadar, Rijeka, Karlovac, Zagreb i Nova Gorica. Po tri prvoplasirana iz obje skupine išla su na državno. Nismo se nadali pobjedi u pikadu, a više smo očekivali od viseće kuglane. – kazao je Ivan Jagić, ludbreški član dviju ekipa županije i predsjednik Udruge tjelesnih invalida LIO Ludbreg.

Sport i rekreacija iznimno su korisni, važni i prijeko potrebni osobama s invaliditetom. Oko 11 posto populacije Hrvatske su osobe s invaliditetom, a njih tek 1 posto bavi se sportom što je premalo. Cilj je što više bolesnih uključiti u sport jer osobe s invaliditetom imaju potrebu za primjerenom tjelesnom aktivnošću neovisno o tjelesnim ograničenjima. Osobama s invaliditetom sport ponajprije pruža važan oblik tjelesne i mentalne terapije, te način kvalitetnijeg provođenja slobodnog vremena, a pomaže i u uspješnijoj integraciji u društvo. No, nedostaje sportske infrastrukture primjerena za korištenje invalidnim osobama, od sportskih objekata do razne sportske opreme.

Naš sugovornik dao je izniman doprinos da se to popravi, pa smo prije pola godine predstavili njegov izum zaštićen u Zavodu za intelektualno vlasništvo - poluautomatsku viseću kuglanu koju samostalno

može koristiti svaka invalidna osoba bez pomoći druge osobe, primjerice, za postavljanje čunjeva. Članovi Hrvatskog paraolimpijskog odbora upoznali su se sa funkcionalnošću Ivanove viseće kuglane, pa je upravo u Poreču u njihovoj organizaciji priređena demonstracija.

-Jako su pozitivne reakcije kolega iz svih gradova koji su bili u Poreču, a osobito invalida koji su prikovani za kolica.

Vidjeli su kako osoba sama bez obzira na stupanj invaliditeta može podići čunjeve pojedinačno ili skupno bilo kojom rukom i nogom. U međuvremenu sam izum poboljšao. Naime, čunjevi su, da ne ispadnu iz konstrukcije, prije bili pričvršćeni konopcima, ali se s vremenom konopci rastegnu, pa je teže podizati čunjeve. Zato sam umjesto konopcem čunjeve pričvrstio čeličnom niti. Svaki čunj ima vodilicu da podiže čunj pojedinačno ili svih devet odjednom.

Kuglana se može brzo sastaviti i rastaviti u 5 minuta, pa je transport vrlo jednostavan. – kaže Ivan.

Viseća kuglana prema Ivanovim nacrtima izrađuje se u strojobravarskom obrtu obitelji Pokos u Ludbregu, konstrukcija je pocinčana i stoga praktički nepoderiva, trajna. Cijena joj je tek 10.500 kuna s PDV-om, a izradu prvog primjerka financirao je Grad Ludbreg. Hrvatski paraolimpijski odbor je kupio jednu kuglanu, ali interesenata je sve više.

–Zainteresirane su neke udruge iz Čakovca, Slavonskog Broda, javljaju se i drugi.

U Hrvatskom paraolimpijskom odboru zadovoljni su što je kuglana primjerena i za osobe s posebnim potrebama, a žele i da sve kuglane budu univerzalne standardnih dimenzija.

Naime, dimenzije postolja za čunjeve, visina i debljina čunjeva, visina konstrukcije, promjer kugle sve je to određeno, ali po gradovima imate kuglane svakakvih dimenzija. Sad smo u Poreču igrali na dvije kuglane jer su organizatori htjeli ubrzati

BESPLATNI PREGLEDI SLUHA Srijeda je u Udruzi umirovljenika i starijih osoba Ludbreg dan kada u prostorije navrate mnogi članovi obaviti razne poslove ili se jednostavno družiti s vršnjacima. No, tri srijede usred studenoga za članove je organiziran još jedan koristan program. Naime, mogli su besplatno provjeriti stanje svoga sluha.

Suradnja je ostvarena s tvrtkom 'Microton' iz Zagreba koja ima poslovnice širom zemlje, pa i u obližnjem Varaždinu. Prve srijede je održano predavanje na kojem su zainteresirani članovi slušali o sluhu, o anatomiji uha, o osnovnim bolestima uha, liječenju. Na iduća sva susreta zainteresirani su imali prigode pristupiti pregledu unutrašnjosti uha otoskopom, te kontroli sluha pomoću uređaja i slušalica. Pregled traje 10-ak minuta, bezbolan je i besplatan.

–Istraživanja pokazuju da

se u sve ranijoj dobi dolazi do gubitka sluha uglavnom zbog načina života i životnih uvjeta jer postoji sve više buke u našoj okolini. Problem je kada čovjek ne čuje dobro, no još je veći problem kada čuje, a ne razumije to što čuje. Jer jedno je čuti, a drugo razumijevati to što se čuje. Pregledom ustanovimo u kakvom je stanju sluh ili stupanj gubitka sluha, te kako pomoći.

Nošenjem pomagala djelomično se očuva sluh s razumijevanjem. - kaže Davor Podobnik iz 'Microtonove' poslovnice iz Varaždina.

Kroz uređaj je ljudima u slušalice puštao razne vrste zvukova odnosno tonova - duboke, srednje, visoke, kratke, duge…

Kako čuju Ludbrežani?

-Pregledali smo 20-ak osoba, otprilike polovica čuje dobro dok smo kod druge polovice otkrili problem sa sluhom. Svi

s oštećenim sluhom pozvani su na detaljne preglede i da utvrdimo koja će pomagala biti potrebna da bolje čuju. - kaže Podobnik.

Pregled svoga sluha baš je obavio Ivan Orlović: -Pregled je pokazal kak izgleda da slabije čujem duboke tonove, a ostale dobro. Je, zadovoljan sam, kak ne bi bil, pa za mojih 80 let je to čist dobro.

Dobro je kaj tu imamo preglede, ljudima je jako korisno. Istoga dana članovi su mogli obaviti i kontrolu šećera u krvi.

-Baš je ovih dana bio Svjetski dan borbe protiv dijabetesa, pa smo Gradsko društvo Crvenog križa zamolili da provedu akciju mjerenja šećera. Inače, naši članovi mogu svakog mjeseca besplatno kontrolirati nas šećer prema projektu s Gradskim društvom Crvenog križa. – rekla je Katica Sačer, predsjednica

7

Udruga tjelesnih invalida LIO Ludbreg

natjecanje, ali nisu bile iste. Mi smo morali igrati na onoj gdje su bili manji čunjevi, veći razmaci među njima, visina konstrukcije i druge dimenzije nisu bile u redu. Mi koji smo bili favoriti za pobjedu bili smo četvrti, a prva tri mjesta osvojile su ekipe koje su igrale na standardnoj kuglani. HPO je sugerirao svim udrugama da u svojim sredinama uz pomoć gradskih i županijskih struktura otkupe po jednu moju poluautomatsku kuglanu čije su dimenzije standardizirane. Tako bi svi imali jednake kuglane za treninge i

iste uvjete na natjecanjima. – kaže Ivan.

Ivanova poluautomatska viseća kuglana možda će se uskoro pojaviti širom Hrvatske u udrugama osoba s tjelesnim oštećenjima. Ivan je otišao i korak dalje, pa je Zavodu za intelektualno vlasništvo prijavio viseću automatsku kuglanu na daljinsko upravljanje koja isto tako omogućuje svakoj osobi s invaliditetom da, pritiskom na gumb kao na daljinskom za TV, na postolje elektronski podiže pojedinačno ili sve čunjeve odjednom.

Udruga umirovljenika i starijih osoba

Udruge umirovljenika i starijih osoba Ludbreg.

A sluh? Njega treba kontrolirati dvaput ili najmanje barem jednom godišnje. Ako oso-

ba shvati da slabije čuje treba odmah zatražiti pomoć, kaže stručnjak iz 'Microtona', jer ako se sluh jednom zapusti teško ga je vratiti unatoč pomagalima.

8

LOVCI

Blagdan svetog Huberta Više od tisuću lovaca iz svih krajeva Hrvatske okupilo se u subotu 4. studenoga u samom Centru svijeta. Upravo su Ludbreg odabrali kako bi ovdje proslavili svog zaštitnika, svetog Huberta, zaštitnika lovaca, streličara, pasa, šumara, matematičara i optičara. Lovci ga smatraju i stvoriteljem etičkog ponašanja u lovu - brzog i preciznog odstrjela, odstrjela starijih jedinki, čuvanja hitca za ozlijeđene i bolesne jedinke, puštanja ženki koje vode mlade... Hrvatski lovački savez već nekoliko godina obilježava spomendan svog zaštitnika svečanošću kojoj je domaćin jedno nacionalno svetište, a ovoga puta na red su došli članovi Lovačkog saveza Varaždinske županije.

- Lovcima Ludbrega, lovcima Varaždinske županije izuzetna je čast da mogu biti domaćini svojim prijateljima, kolegama lovcima iz cijele Lijepe Naše.

Varaždinska županija u svojim je okvirima formirala 30 zajedničkih lovišta kojima gospodare lovačka društva te poduzeća Zelendvor i Zelengaj. Inače, u Varaždinskoj županiji djeluje oko 1500 lovaca, organiziranih u četrdesetak lovačkih društava, oni se svakodnevno brinu o divljači i daju svoj nesebičan doprinos zaštiti i čuvanju čovjekovog okoliša vođeni mišlju da ovaj planet nismo naslijedili već posudili od budućih generacija. Nadamo se da ćemo i u budućnosti izboriti uvjete koji će ići na ruku istinskim prijateljima faune i flore, naših šuma, livada i njiva. U toj vjeri pružili smo i današnje domaćinstvo brojnim prijateljima. - poručio je Ivan Kutnjak, predsjednik Lovačkog saveza Varaždinske županije.

Ova značajna svečanost započela je na Trgu Svetog Trojstva gdje su se od jutarnjih sati okupljali lovci. Odjeveni u svečane odore, lovci su započeli slavlje postrojavanjem zastava lovačkih saveza. Potom su u povorci uz pratnju Puhačkog orkestra grada Ludbrega a koju je predvodio sveti Hubert na bijelom konju te nosači trofeja jelena s križem, barjaktari i

LOVCI

30. studenog 2017.

30. studenog 2017.

9

LOVCI I LOVKINJE SVOG ZAŠTITNIKA PROSLAVILI U LUDBREGU

kočije krenuli prema zavjetnoj kapeli. Povorci su se priključili i župan Radimir Čačić, Renata Potočnik, zamjenica ludbreškog gradonačelnika i biskup Josip Mrzljak. Središnji dio proslave bila je sveta misa koju je predvodio biskup Mrzljak uz suslavlje domaćeg župnika, monsinjora Josipa Đurkana i glazbenu pratnju ludbreškog župnog zbora. U ludbreško svetište stigli su kako bi primili blagoslov i zaštitu sveca zaštitnika lovaca i lovstva za sebe i svoje obitelji ali i za svoja lovačka društva te za siguran lov. Po uzoru na Huberta, danas sveca, i nama ljudima 21. stoljeća mnoge nevolje mogu opteretiti život. I upravo druženje s prirodom, međusobno prijateljstvo i provođenje vremena na čeki, daje nam priliku da razmišljamo o divnim Božjim stvorenjima, o sebi samima, o svom životu i ponašanju. To je pogodan trenutak koji nas dovodi bliže Bogu, da svoj život posvetimo ne samo za provode i zabave, nego i za druge. Da činimo više dobra bližnjima i tako pronađemo i sačuvamo smisao i radost života. - poručio im je mons.

Josip Đurkan.

Biskup Mrljzljak u homiliji je između ostaloga podijelio nekoliko misli pape Franje iz njegove enciklike “Laudato si mi Signore”, odnosno Hvaljen budi, moj Gospodine.

- Papina enciklika govori o brizi za naš zajednički dom.

Dok gledam lovce i lovkinje, sigurno da vas ne zamišljam kao ljude koji ubijaju životinje, već kao ljude koji štite prirodu i brinu se za zaštitu prirodnog staništa. Brinite se, kao što bi rekao papa Franjo, za naš zajednički dom ovdje na Zemlji. S nekoliko misli želim vas upoznati s tom enciklikom pape Franje koja počinje mislima svetog Franje, “Hvaljen budi moj Gospodine”.

U toj pjesmi sveti Franjo podsjeća nas da je naš zajednički dom poput sestre s kojom dijelimo svoj život i poput majke koja nas prima u svoje ruke.

“Hvaljen budi moj Gospodine, za sestru našu, majku Zemlju koja nas uzdržava i nama

Izuzetno aktivni lovci LD Srnjak

upravlja i izvodi plodove razne i šareno cvijeće i travu.” Ta sestra jeca zbog zla koje joj nanosimo, zbog neodgovornog korištenja i zloporabe dobara koje je Bog stavio u nju. Odrastali smo misleći da smo njezini vlasnici i gospodari kojima je dopušteno pljačkati je do mile volje. Nasilje koje prebiva u ljudskom srcu, ranjenom grijehom, očituje se također u znakovima bolesti koje primjećujemo u tlu, vodi, zraku i živim bićima. Zbog toga

se među najzanemarenije i najzlostavljenije siromašne ubraja naša potlačena i opustošena zemlja koja se muči u “porođajnim bolima”. Zaboravljamo da smo sami prah. Samo naše tijelo sastavljeno je od istih elemenata od kojih i naš planet, njegov zrak udišemo i njegova nas voda oživljuje i osvježava –naglasio je varaždinski biskup.

Druženje u ludbreškoj sportskoj dvorani bio je posljednji čin važnog dana za okupljene lovce.

- Izuzetno nam je drago što ste za svoj, ovako veliki skup, odabrali upravo naš grad poznat kao Centar svijeta i kao grad čuda. Vjerujem kako su upravo to bili razlozi da dođete baš ovdje i da baš ovdje nazočite u rekordnom broju što je za nas čast.

Sigurna sam da ćete doći ponovo u naš grad u kojem ćemo vas uvijek rado ugostiti. – kazala je R. Potočnik.

Varaždinski župan Radimir Čačić prisjetio se hrabrosti lo-

vaca i u vrijeme Domovinskog rata.

-Zadovoljstvo mi je da vam imam priliku poželjeti dobrodošlicu. Domaćin je naravno Grad Ludbreg, ali i mi kao Županija. Ovo je zaista veličanstven skup, 1500 lovkinja i lovaca iz cijele Hrvatske kojima je ovo osmi skup po redu, a ujedno i najveći dosada i nadam se da ćete tako uspješno nastaviti raditi i dalje. Lovstvo u Hrvatskoj ima jako dugu tradiciju, krenula

je priča u Slavoniji, ali i mi smo se brzo priključili i danas pokazujemo na koji način i kako se odgovorno odnositi prema prirodi, u zaštiti te prirode. Ono što još jednom podcrtavam je činjenica da smo 1991. godine ovdje, u Varaždinu, nakon napada jugoslavenske armije, tu večer 15. rujna imali 2000 ljudi pod oružjem, od toga 99 posto bilo je njih s lovačkim puškama.

- rekao je Čačić.

Dobru kob lovcima su pože-

ljeli i Đuro Dečak, predsjednik Hrvatskog lovačkog saveza te Marko Tomljanović, predstavnik Ministarstva poljoprivrede, odjel za lovstvo. Lovci su iz Ludbrega poslali jasnu poruku, da je njihov cilj očuvati ljepotu prirode i nastojati njome mudro upravljati na dobrobit ne samo nas danas, već i budućih naraštaja. Bavljenjem ovom gospodarskom i zaštitnom djelatnosti rade na očuvanju biološke i ekološke raznolikosti.

Lovci Lovačkog društva Srnjak ove su godine bili izuzetno aktivni. Premalo je prostora za navođenje svih njihovih aktivnosti ostvarenih u 2017. pa ćemo pobrojati samo najvažnije.

Početkom lovačke sezone kupljeno je zemljište na kojem su zasijane poljoprivredne kulture koje služe za ishranu divljači u zimskom periodu. Puno radnih sati lovci su utrošili na održavanje i uređenje solišta i hranilišta za životinje, a izgrađene su i dvije samostojeće čeke u predjelu Lužanjek te kod Bolfana.

-Nakon dugo godina konačno smo uspjeli riješiti vlasničke odnose za zemljište u neposrednoj blizini lovačkog doma.

Taj dio Remize kupilo je naše Lovačko društvo i odmah smo prionuli čišćenju i uređenju terena. Pred nama je još puno posla. Također smo pred realizacijom nabave rashladne vitrine za odstrijeljenu divljač od tvrtke 'Oprema uređaji' s kojom dugo godina dobro surađujemo.

Iza nas je izuzetno uspješna središnja proslava Svetog Huberta, zaštitnika lovaca, koja je na državnoj razini održana po osmi put, a prvi puta u Ludbregu. – rekao je Krešimir Šalig, zamjenik predsjednika LD.

Kao i mnoga druga lovačka društva i ludbreški lovci muku muče s problemima naleta vozača na divljač gdje dolazi do oštećenja samih vozila. Naši lovci imaju osigurano lovište, no sudska praksa često je protiv interesa lovaca.

-Ta problematika zakonom nije adekvatno regulirana i ne zna se tko je dužan nadoknaditi takve štete te su česti sudski sporovi. Vjerujemo da će nadležno ministarstvo u suradnji sa Hrvatskim lovačkim savezom promjenom zakonske regulative riješiti barem dio tih problema.

– rekao je Alen Stanko, tajnik Srnjaka.

No to nije jedini problem s kojim se suočavaju ludbreški lovci. Naime, sve je više primjedbi zemljoradnika i građana na štete koje rade divlje svinje i lisice.

-Nastojimo povećanim odstrelom držati ravnotežu i smanjiti prekobrojnost divljih svinja. Istina je da su se i lisice razmnožile zbog provedene oralne vakcinacije s ciljem sprječavanja bjesnoće. To je pogodovalo njihovu razmnožavanju pa se povećala populacija lisica koje se, u potrazi za hranom, približavaju pa i ulaze u naselja te prave štete, naročito u zimskim mjesecima. – rekao je Bojan Vrabec, zamjenik lovnika i jedan od najaktivnijih lovaca LD Srnjak.

Osim lisica na području sjeverozapadne Hrvatske sve više se pojavljuje i čagalj, a s druge strane populacija trčke skvžulje pala je ispod biološkog minimuma pa su to još dva zvona koja zvone na uzbunu tj. traže rješenje.

I ove godine već tradicionalno u vrijeme Dana ludbreške svete nedjelje u Ludbregu održana je županijska završnica u gađanju na glinene golubove.

Dolaskom jeseni ludbreški lovci malo će odahnuti od posla i više se posvetiti druženju u skupnim lovovima koje održavaju nedjeljama. Da ludbreški lovci dobro gospodare lovištem potvrđuju i trofejni odstrijeli.

Prošle sezone Đuro Margić stekao je jelena u zlatu čije rogovlje se ove godine nosilo u procesiji prilikom središnje proslave Svetog Huberta, Mario Matijašec lisicu u srebru, a Marijan Margić srnjaka u bronci. Ove sezone Krešimir Šalig odstrijelio je srnjaka u srebru, a Marijan Margić u bronci.

Poželimo našim lovcima dobru kob bez nesreća koje su se drugima ove godine već dogodile. (D. Vađunec)

10

SA SVIH STRANA

'Vidi i klikni' – program za ludbreške mališane

Gotovo cijeli jedan tjedan je manji dio gradske sportske dvorane u Ludbregu bio nalik na malu ulicu. Strunjače poslagane kao nogostup, između njih je bio pješački prijelaz, s druge strane 'ceste' parkirana dva žuta automobila i jedan mali električni automobil. Bio je tu i jedan lutak, kao i mali ručni semafor.

Mališani u godini uoči polaska u školu iz sva tri vrtića, te prvašići iz svih pet razreda Osnovne škole Ludbreg na tom malom poligonu učili o budućem sigurnom sudjelovanju u prometu.

Statistike pokazuju da su najmlađi ujedno i najranjiviji sudionici u prometu. Opasnosti za najmlađe najčešće su vezane za njih kao pješake, kao i za siguran smještaj i sjedenje u automobilu u svojstvu putnika. Zato je FIA (Međunarodna automobilistička federacija) pokrenula edukacijski projekt na međunarodnoj razini, a prije nekoliko godina preuzeo ga je Hrvatski auto klub (HAK). Program je sada došao i do Ludbrega, a zapravo je potpuno besplatan. Naime, sve troškove održavanja radionice u Ludbregu snose FIA i HAK, tako da roditelji odnosno vrtići i škola nisu imali nikakvih troškova osim što je škola ustupila dvoranu za korištenje.

Mladen Matković i Andrijana Šimunec iz Zagreba, stručni suradnici za promet i prometnu preventivu u Hrvatskom auto klubu, četiri su dana pokazivali najmlađima kako se pravilno ponašati u prometu, gdje se kriju opasnosti. Cilj je bio da djeca starosti od 6 do 7 godina nauče prepoznati opasnosti u prometu i kako ih učiniti vidljivim za vozače.

-Prvi dio radionice mogli bismo nazvati djeca-pješaci, a drugi dio djeca u automobilu.

Pokazujemo karakteristične situacije u prometu. Vježbali smo pravilno prelaženje pješačkog prijelaza, korištenje nogostupa, prelaženje ceste korištenjem pješačkog prijelaza, imali smo simulaciju prelaska ceste kada nailazi automobil, na prelaženje ceste između parkiranih automobila, kao i na pravilno sjedenje u automobilu, te korištenje dječjih sjedalica i sigurnosnih pojaseva. Još jedan je cilj da utječu na pogrešna ponašanja

svojih roditelja. Odrasli godinama čine neke greške, primjerice, uče dijete da krene čim je na semaforu zeleno. To nije dobro jer ima vozača koji ne poštuju crveno namjerno ili zbog dekoncentracije. Zato unatoč zelenom svjetlu ipak se treba pogledom lijevo-desno uvjeriti ne prijeti li odnekud opasnost. Isto tako u autu na prednjem sjedištu ne može se voziti osoba mlađa od 12 godina i ako nema visinu od barem 150 cm, ona moraju biti otraga i u sjedalici ovisno od visine djeteta radi vezivanja pojasom koje je obvezno. – pojasnio je Mladen Matković iz HAK-a.

Na poligonu smo zatekli prvašiće razrednice Davorke Jemrić-Dolovski, a nešto kasnije tete iz gradskog vrtića 'Radost' dopratile su do škole 30-ak polaznika predškolskog uzrasta koji su s velikim zanimanjem sudjelovali u vježbama. Dakako svima je najviše pozornosti privlačio električni automobil na kojeg su, kao potencijalnu opasnost, osobito pozorno morali pratiti. Još kad je na prvo sjedište 'sjeo' lutak kojem su mališani nadjenuli ime Štefek, mogli su zorno vidjeti što će se dogoditi ne vezanjem pojasa. Naime, električni automobil naglo je zakočio i Štefek je izletio preko prednjeg dijela autića. Najprije je bilo smijeha, ali su djeca ubrzo shvatila ovu opasnost.

–Učili smo kako se prelazi cesta i kak se mora hodati po nogostupu, što moramo napraviti prije nego prelazimo cestu i kak se u autu moramo svezati i kak ne smijemo sjesti naprijed nego otraga u autu i tamo se svezati .– u dahu nam je ispričao Donat Ledenko iz 1.C. Prometni program 'Vidi i klikni' provodi se u Hrvatskoj već šestu godinu, a sada je prvi puta održan u Ludbregu u organizaciji Auto kluba Ludbreg: -Stručni suradnici HAK-a imaju jako puno obveza jer vode radionice po cijeloj Hrvatskoj, a mi ih već dvije godine pokušavamo dovesti u Ludbreg i sada smo konačno uspjeli. Ovo je jako važan i koristan program za sigurnost djece, jer upravo od najmlađih mora početi edukacija o pravilnom ponašanju u prometu. Odrasli se teško rješavanju nekih pogrešnih promet-

GR A DU H EROJ U

11

U ČAST I SLAV U

Foto: Miroslav V.

NAJMLAĐI UČILI KAKO BITI SIGURNIJI U PROMETU

VUKOVAR

30. studenog 2017.

30. studenog 2017.

nih navika, a ovime se želi postići da najmlađi utječu na svoje roditelje da isprave svoje greške u prometu. Program je pratilo 187 djece u dobi od 6 do 7 godina, učenici svih prvih razreda ludbreške Osnovne škole i polaznika predškole iz sva tri vrtića. Škola i vrtići pokazali su interes i odmah su prihvatili da sudjeluju u programu, a škola nam je ustupila i dio dvorane za izvođenje radionice. Vrtići i škole nemaju takve ili slične školske programe, pa ćemo nastojati da svake godine program prođu nove generacije najmlađih.

Kako je riječ o programu šireg društvenog značaja koji je važan za sigurnost u prometu najmlađih nastojat ćemo da bude proveden i u susjednim općinama našeg kraja koje imaju škole i vrtić.- kaže Ivan Marcijan, tajnik Auto kluba Ludbreg. Šteta što program nije počeo ranije jer bi sigurno bilo manje stradale djece na cestama. Djeci su na kraju podijeljene bojanke–slikovnice o prometnim situacijama koje su vježbali na poligonu, kako bi zajedno s roditeljima mogli oslikati stranice s primjerima pravilnog ponašanja u prometu.

Grad Ludbreg i ove je godine svečano obilježio godišnjicu stradanja grada heroja – Vukovara. Sjećanje je to na žrtvu grada s Dunava koji je 1991. slomljen čelikom, ali već 26 godina živi u našem sjećanju, našim srcima i tako sve do vječnosti.

Vukovaru je u čast i slavu na Svetištu održana sveta misa za stradale branitelje s ludbreškog područja kao i za sve hrabre ljude koji su patili kada je bilo najteže i kada se na istočnim granicama branila Hrvatska.

Misu je predvodio mons. Josip Đurkan. Već tradicionalno upaljenim su lampašima u parku ispred dvorca Batthyany

ispisana slova grada koji je najviše trpio u domovinskom ratu. Lampaš je upalio i Vanja, učenik 1.a razreda OŠ Ludbreg koji je s bakom došao pročitati ime grada kojemu se svi želimo nakloniti i zahvaliti mu s najvećim pijetetom. Vanja je o žrtvi Vukovara učio u školi i sigurno će imati potrebu pokloniti se Vukovaru i kada odraste baš kao što je to učinila i punoljetna Karmenka iz Vrbanovca.

Svijeće su upalili i predstavnici braniteljskih udruga i Policijske postaje Ludbreg, a Tišinu je poginulima u čast na trubi odsvirao Alen Vađunec.

U dvorani CZKI Dragu-

tin Novak izveden je prigodni program kojeg je organizirao MPZ Podravina. Njihovi gosti bili su klinci iz dječjeg vrtića Smjehuljica, ženska klapa Viva iz Koprivnice kojom je ravnala Nena Ružić-Pandža te Tamburaški sastav Biseri kojeg čine branitelji Vukovara. Svi stihovi i sve pjesme posvećene su gradu Vukovaru.

Strašan podatak ratne vukovarske bolnice glasi: 'Napad na Vukovar započeo je 25. kolovoza, a grad je slomljen 18. studenog 1991. U nepuna 3 mjeseca poginule su 1624 osobe, a ranjeno je više od 2500 ljudi.' Da se nikada ne ponovi! (dv)

Zbor u Vukovaru

ZAHVALA

MPZ 'Podravina' Ludbreg posljednje subote studenoga posjetio je Vukovar. Uz pomoć službenog vodiča gosti iz Ludbrega obišli su križ na ušću Vuke u Dunav, a potom su posjetili Spomen-dom Ovčara - mjesto masovnog zločina nad braniteljima, civilima, ranjenicima i medicinskim osobljem vukovarske bolnice. Na memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskog rata, Ludbrežani su odali počast i zapalili svijeće. Potom su u crkvi sv. Filipa i Jakova imali molitvu za poginule branitelje grada heroja, a članovi zbora posjetili su i razgledali znamenitu vukovarsku bolnicu. Svoja sjećanja i pojašnjenja o događajima u obrani Vukovara, gostima iz Ludbrega prenijeli su preživjeli branitelji Vjeran Nadovski, predsjednik Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata ogranak Vukovar i Petar Šutić.

Ludbrežani su posjetili gradsku vijećnicu gdje su ih srdačno pozdravile dogradonačelnica Ivana Mujtić, pročelnica za kulturu Marina Sekulić i bivša gradonačelnica Zdenka Buljan.

Katarina Kišiček

Župni vikar, vlč. Kristijan Stojko

ĐURĐI NOVAK Bila si nam učiteljica, prijateljica, posebna i kreativna žena.

Hvala ti na svim srčekima!

Vu srcu te nosimo!

Udruga “Žene iz centra svijeta”

U našem razmatranju, zadržao bih se na poznatom pozivu Ivana Krstitelja koji je osobito važan u ovom vremenu došašća.

Ivan sam za sebe govori da je on: Glas koji viče u pustinji, a njegova je temeljna poruka: Pripravite put Gospodinu, poravnite mu staze…Time prorok govori da Bog ne može doći u naš život sve dok mi, u slobodi, sami ne maknemo zapreke koje nas od Njega udaljuju. Potrebno je ukloniti sve prepreke, navesti nov, kvalitetan materijal i postaviti nove temelje. Trasiranje ceste bio je pojam koji je svakom Izraelcu bio poznat.

Zbog pješčanih oluja i oporog terena, ceste su se morale uvijek iznova krčiti. To se obično

Pripravite put Gospodinu

činilo prije velikih blagdana kad je u Jeruzalem dolazilo mnogo hodočasnika. No, ovaj posao popravljanja cesta bio je zahtjevan jer se morao često ponavljati. Svaka nova pješčana oluja ponovno bi zamela putove i sav mukotrpan prijašnji posao morao se ponavljati.

Ivan Krstitelj ovu jasnu sliku iz konkretnog života prenosi na duhovnu stvarnost. U duhovnom smislu, valja nam uvijek raditi na sebi i onda kada mislimo da je naš rad uzaludan i da se u konačnici ništa bitno ne mijenja. I nama se često dogodi da se baš onda kada uredimo svoj život i kada postanemo zadovoljni našim postupcima odjednom pojavi neka iznenadna oluja koja svojom praši-

nom prekrije sve ono oko čega smo se toliko trudili. Tada je najteže skupiti novu snagu i započeti ponovno s čišćenjem.

Prije nekoliko godina, kada je u Zagrebu zapadao veliki snijeg, jedna mi je gospođa ispričala kako je, dok je kretala na posao, trebala očistiti auto koji je bio potpuno prekriven snijegom. No kad je auto već očistila skoro do kraja, shvatila je da auto nije njezin ali je vrlo sličan njezinom. Onako smrznuta i ljuta morala je sve ponoviti. Ipak, jedini način da napokon krene na posao bio je da ponovno započne s čišćenjem, ali ovaj put svog auta.

Držim da se upravo u tom našem ustrajnom ponavljanju dobrih postupaka, unatoč če-

stim pogreškama, krije ljepota duhovnog života. Bog od nas ne očekuje da budemo savršeni, već da se trudimo. Zapravo, On se želi truditi zajedno s nama da svaki dan učinimo jedan mali korak. Ivan Krstitelj nije rekao da trebamo odmah biti sveti, nego da trebamo pripraviti put Gospodinovu dolasku kako bi mogao nastaviti s nama zajedno putovati. Ustrajnost je znak da nam je stalo do našeg života, ali i do života onih koji nas okružuju.

Ovih će dana velik broj vjernika odlučiti poći na sakrament sv. Ispovijedi, a zatim i pokore i pomirenja kako bi se na taj način duhovno pripremili za svetkovinu Božića. Sigurno se mnogi pitaju: zašto

se trebam ispovijediti, kada uvijek činim iste grijehe? Ovo pitanje su, jednom prilikom, postavila djeca papi Benediktu XVI. Papa je tada upitao djecu: je li u vašu sobu pada uvijek ista prašina ili je neka prašina drugačije vrste? Djeca su odgovorila da je prašina uvijek ista. Papa je tada, na slikovit način, rekao djeci da je prašina uvijek ista, ali da će soba, ako se redovito čisti, unatoč prašini, biti čista. Upravo je u tome bit duhovnog života. Često padamo na istim pogreškama, i često ista prašina prekrije naše putove, ali kada se trudimo s Gospodinom raditi na sebi, onda ćemo, unatoč prljavštini, uvijek biti čisti.

Hvaljen Isus i Marija!

12

GASTRO

KULTURA

30. studenog 2017.

30. studenog 2017.

12. Dani Mladena Kerstnera – festival kajkavske komedije KAJ I SMIJEH ZA BOLJE ZDRAVLJE

‘TRSEK’ U HRVATSKOM ZAGORJU I KASTAVU Vinogradari dobro znaju koliko je važna stalna edukacija i usavršavanje proizvodnje.

Zato je u Udruzi vinogradara 'Trsek' Ludbreg svake godine jedna od najznačajnijih aktivnosti organizacija stručno-edukativno-zabavnih izleta za svoje članstvo. Jesenas su već održana dva vrlo zanimljiva izleta. Članovi 'Trseka' posjetili su Hrvatsko zagorje uz bogat program. Ludbreški vinogradari posjetili su impresivnu Vinariju Bodren u Rusnici u blizini Huma na Sutli. Ova poznata vinarija vlasnika Borisa Drenškog smatra se sinonimom za vrhunske vinske predikate jer

je dobitnik brojnih međunarodnih priznanja na izložbama ocjenjivanjima vina. Vinarija Bodren dobitnik je šest zlatnih, te više srebrnih i brončanih medalja na Dekanter World Wine Awards, jednom od najpoznatijih i najprestižnijih svjetskih natjecanja proizvođača vina koje se održava u Londonu. Uz degustaciju izvrsnih vina bila je to lijepa prigoda upoznati se s načinom rada i proizvodnjom ove poznate zagorske vinarije. Stručni izlet kroz Hrvatsko zagorje nastavljen je posjetom OPG-u Zdolc koje se bavi proizvodnjom grožđa i vina prema tradiciji staroj preko sto godina

te se prenosi sa koljena na koljeno na mlade naraštaje.

Ludbreški izletnici 'Trseka' posjet Hrvatskom zagorju iskoristili su i za obilaženje gradova Pregrada i Krapina. U Pregradi su razgledali Trg Gospe Kunagorske i crkve Blažene Djevice Marije poznatije kao zagorske katedrale, kao i Muzej grada Pregrada sa stalnim postavom numizmatičke, ljekarničke i rudarske zbirke. Članovi 'Trseka' u Krapini su razgledali jedinstven muzej Krapinskog neandertalca.

U povratku izlet je okončan večerom i degustacijom na seoskom turizmu u Imbriovcu kod

Jalžabeta, na OPG-u vlasnika Stanka Crnka koji je bio i jedan od osnivača ludbreške udruge 'Trsek'.

Delegacija Trseka na poziv Udruge vinogradara i podrumara 'Belica' iz Kastva kod Rijeke sudjelovala je na manifestaciji 'Bela nedeja'. Članovi 'Trseka' su poziv domaćina iskoristili za predstavljanje vina ludbreškog kraja, te za razmjenu iskustava s drugim vinogradarima. Naime, Ludbrežani su se ovom prigodom susreli sa članovima udruge iz Nadina i drugih prijateljskih udruga, kao i s dvadesetak vinskih vitezova iz Hrvatske i inozemstva, a prisustvovali su i

promociji knjige 'Vinova loza u prošlosti i sadašnjosti'.

Kastavska 'Bela nedeja' je tradicionalna trodnevna sajamska manifestacija s nizom programa u čast jeseni i mladoga vina koja tradicionalno spaja tradiciju, kulturu, zabavu, gastronomiju, enologiju i turizam tog kraja. U sklopu manifestacije, primjerice, bili su izloženi, alati i oprema za vinarstvo. Poneki eksponati bili stari i preko stotinu godina. Ove jeseni manifestaciju 'Bela nedeja' pohodilo je oko 80.000 posjetitelja, pa su mnogobrojni među njima imali priliku upoznati ludbreška vina.

“Ako nemate kruha, jedite kolače” U naslovu je stara izreka koju je navodno svome narodu izrekla Marija Antoaneta, najomraženija francuska kraljica.

Mnoge je ova izreka inspirirala, pa i za ovu priču o kruhu i kolačima. No, najvažnije je da budemo zahvalni za kruh koji svakodnevno imamo i da možemo uživati u kolačima koje s ljubavlju pripremamo za svoju obitelj.

A počinje Advent, bliže se blagdani, razdoblje kada imamo više vremena i kada su obitelji više zajedno. Lijepa je to prigoda da kod kuće napravimo domaći kruh, da više puta pečemo kolače.

Miris svježe pečenog domaćeg kruha je miris toplog doma i bakine i mamine kuhinje koja nas često vraća u djetinjstvo.

Nekad se u svakoj kući pekao kruh jer znamo da su bila drugačija vremena, ali dajmo si ponekad oduška da u ovoj ubrzanoj svakodnevici zamirišimo svoje kuhinje i domove pravim domaćim kruhom i pecivom. Sa samo nekoliko sastojaka i malo vremena razveselit ćete obitelj i uvijek će se sjećati kako je ukusan domaći kruh i da su najbolja domaća peciva. Zamislite da su nekad domaćice kruh pekle svaki dan, a nisu imale moderne pećnice kakve danas, zasigurno nisu imale ni toliko vrsta brašna niti mnoge mogućnosti koje mi danas imamo. No, kad su mijesile kruh, dale su posebnu ljubav i radost, čar i zadovoljstvo što će obitelj biti nahranjena i sretna jer dok je bilo kruha nitko

nije bilo gladan. Što sve danas imamo, a zaboravljamo u sve to unijeti više ljubavi i radosti.

Lijepo je i poučno da u pripremu i izradu domaćeg kruha i kolača uključite najmlađe članove obitelji bez da brinete hoće li oni nešto uprljati ili pogriješiti. Vrijeme koje ćete provesti zajedno oni će zauvijek pamtiti i usadit ćete im ljubav u pripremu domaćih kolača. Jednom ćete se prisjetiti, kao i ja, kako je bilo predivno kada su moje kćeri još kao jako male uvijek s bakom radile domaće rezance, a i svoje kolačiće jer uvijek je bilo tijesta i za njih. S takvom 'podlogom' iako mlade cure, danas znaju tajne kuhanja i pečenja kolača, vole isprobati nove recepte, ali se uvijek vežu na tradiciju bakine i mamine kuhinje. Ovom prigodom predlažem vam recept za kruh kćeri Valentine.

Sastojci i priprema kruha: 20g kvasa pola šalice tople vode Jedna žličica šećera Kvas se namoči u vodi i posipa šećerom i diže se minimalno 10 min u dobro zatvorenoj posudi.

500 g integralnog pirovog brašna 100g glatkog pšeničnog brašna 50g integralnog pšeničnog brašna 2 žličice himalajske soli 1 žličica domaće svinjske masti pola šalice vode i malo oštrog brašna

Sve zamijesiti uz dodavanje vode i oštrog brašna. Tijesto se mora odvajati od posude. Diže se 15 min, opet promijesi i diže sat vremena. Stavi se u namašćen i pobrašnjen okrugli kalup.

Peče se 30-40 min u zagrijanoj pećnici na 220°C. Domaći ili kupovni kruh

na policama trgovina. Komercijalna proizvodnja kruha je precizna „znanost“ - količina aditiva određuje izgled, okus, boju i miris i trajanje pekarskih proizvoda.

Svakodnevno pečenje kruha kod kuće nije ni najjednostavnije niti najjeftinije rješenje, ali uz malo prakse i strpljenja, možemo naučiti ispeći svoj domaći kruh i peciva koji će biti i ukusniji i zdraviji od kupovnih. Ako ne stignemo svaki dan učinimo to barem vikendom.

Kroasani Prema istraživanjima dokazano je kako je kupovni kruh nekad bio dvostruko kvalitetniji od ovih kakve kupujemo danas.

Nekad se kruh mijesio ručno od brašna i vode s dodatkom kvasca ili kiselog tijesta. Proces izrade kruha trajao je satima, često i cijelu noć. Danas se sve radi kao na brzoj traci, od zamjesa do prodaje gotovog proizvoda prođe manje od 4 sata.

Da bi to postigli, pekari koriste razne dodatke - regulatore kiselosti, sredstva za poboljšanje okusa, boje, učvršćivanje tijesta i sprečavanja zgrudnjavanja. To se radi da bi se vratio izgubljeni okus i miris kruha, umanjila šteta zbog brze pripreme. Nakon pečenja proizvode špricaju kemikalijama radi sprečavanja rasta gljivica i povećavanja roka trajanja, te pakiraju u plastičnu ambalažu u kojoj nas dočekaju

Za pravi doručak sa francuskim „štihom“ nezaobilazno je fino pecivo - kroasan. No, nije nastao u Francuskoj kako se misli već u Austriji za vrijeme turske opsade Beča 1683. godine.

Bečki pekari ujutro su prvi ustajali i primijetili da Turci kreću u napad, pa su uzbunili grad i tako pomogli uspješnoj obrani grada. U sjećanje na taj događaj napravili su pecivo i oblikovali ga, prema turskom simbolu, kao polumjesec. Kako se kroasan (fr. croissant) povezao s Francuskom? Tamo je postao poznato i popularno pecivo zahvaljujući opet kraljici Mariji Antoaneti,

kćeri austrijske carice Marije Terezije, a supruzi francuskog kralja Luja XVI. To austrijsko pecivo su Francuzi zbog njegova oblika preimenovali u Croissant de lune i danas spada među klasične sastojke francuskog doručka.

Recept za domaći kroasan Sastojci: 60 dag glatkog brašna, 3 dl toplog mlijeka, 1 svježi kvasac (4 dag) 1 dl ulja, 1 žlica šećera, 1 žličica soli, 1 margarin, 1 žumanjak (za premazivanje) Priprema: U mlako mlijeko staviti izmrvljeni kvasac i malo šećera.

Kad se kvasac zapjeni umiješati brašno, dodati ulje i sol i zamijesiti glatko tijesto. Umiješeno tijesto podijeliti na šest dijelova i oblikovati hljepčiće.

Svaki hljepčić razvaljati u krug promjera oko 20 cm. Svaki krug premazati omekšanim margarinom (margarin prethodno podijelit na 5 dijelova) Premazuju se svi dijelovi osim posljednjeg i slažu se jedan na drugi, da se dobije okrugao oblik. Potom sve krugove, naslagane jedan na drugi, razvaljati u što je moguće tanji, veliki krug. Izrezati duge i uske trokute (32 komada) i svaki narolati u kiflicu. Oblikovane kiflice poslagati u lim, pustiti da se dignu, potom ih premazati žumanjkom, posuti sezamom i peći.

Kroasane možete i puniti nadjevom po želji, primjerice, marmeladom, čokoladom, orasima…. Željka Namesnik

Već 12 godina, krajem studenoga Centar za kulturu i informiranje 'Dragutin Novak' Ludbreg priređuje manifestaciju koja je vrlo poznata na sjeveru Hrvatske, program koji nekoliko večeri puni dvoranu i gledateljima jamči dobru zabavu. Festival kajkavske komedije - 'Dani Mladena Kerstnera' vrlo je brzo nakon početaka postala manifestacija koja nadilazi lokalne okvire, a ove je godinedoživio 12. izdanje. Projekt je pokrenut s ciljem promocije kajkavskog govora i humora te afirmacije lika i djela Mladena Kerstnera, ludbreškog književnika, komediografa, autora kultnih 'Gruntovčana', 'Mejaša'.

Ono što je počelo 1998. godine kao program obilježavanje Kerstnerova rođendana, od 2006. godine preraslo je u festival kajkavske komedije namijenjen amaterskim dramskim družinama. Glumački amateri trude se na pozornici izvesti što bolje predstave na tekstove autora, u pravilu članova njihovih udruga. Teme su 'iskopali' iz svakodnevnih životnih događaja u svojim sredinama, pa ih malo preradili, doradili i oblikovali u humoristične igrokaze. Ima tu priča iz sudnice, kod doktora, o selskoj politi i svakodnevnim problemima malog čovjeka sa sela. Uostalom, Kerstner je na majstorski komičan način prikazivao život u maloj sredini u kojoj ima spletki i zavrzlama, podmetanja, ironije, gorke stvarnosti. Zato su Kerstnerove slike života iz 60-ih i 70-ah go-

dina aktualne još i danas. Ove godine od 23. do 26. studenoga je izvedeno 19 predstava.

– Cilj ovoga festivala je promicanje kajkavskog govora i humora, poticanje i popularizacija dramskog amaterizam i u ruralnim sredinama i novog stvaralaštva na kajkavskom jeziku. Festival je posvećen našem Mladenu Kerstneru jer je on ipak potaknuo humor na kajkavskom u svojim popularnim televizijskim serijama te tako ostao zapisan u povijesti kao autor kajkavske komedije.

Njegovi se tekstovi ne izvode na našoj pozornici što je šteta da netko ne napravi barem jednu originalnu predstavu kao što je primjerice „I devize klize“ koja je kratka, ali dobra predstava i za nju postoji tonski zapis kad je izvedena kao radio-komedija. No, zadnjih godina imamo zaista veliki interes amaterskih dramskih družina za sudjelovanje na manifestaciji, a dolaze iz gotovo svih županija sa sjevera Hrvatske, iz sredina gdje se govori kajkavštinom.

Neke družine dolaze redovito, dok druge povremeno ovisno o tome stignu li pripremiti predstavu, a raduje što iz godine u godinu uvijek ima novih amaterskih družina koje prvi dođu na naš festival. Tako su ove godine prvi puta nastupile školske dramske sekcije osnovnih škola iz Kamenice i Martijanca, te dramske družine iz Novog Marofa, Gojanca i iz Udruge umirovljenika iz Rasinje. Kao organizatori postavili smo dva

Amaterska-glumačka skupina 'Profesionalci' Gojanec

-A smo bili dobri? Znate mi još nismo igrali predstavu pred tolko publike. Dok se zdigne zastor vidiš sve puno ljudi v gledalištu! Pa kak ne bi imal tremu? – kazao je Zdravko, jedan od glumaca, pola sata nakon predstave kada su se slegli dojmovi. Pokazuje to koliko je amaterima stalo da se u što boljem svjetlu predstave publici u Ludbregu.

Amaterska-glumačka skupina 'Profesionalci' Gojanec djeluje u sklopu Zajednice žena 'Katarina Zrinski'.

-Osnovani smo prije dvije godine tak da smo mi mlada glumačka družina, ima nas šestero odraslih, a nedavno nas se priključio i jedan vrlo mladi član za uloge najmlađih. Radimo igrokaze na teme iz seoskog života i naše sredine i dosad smo pripremili desetak predstava.

Tekstove uglavnom pišemo svi skupa, netko ima ideju, pa sjednemo, svaki nešto doda i nastane tekst – kaže Ivana Canjuga koja je profesorica hrvatskoga jezika i književnosti, pa su je odredili za redateljicu.

U Ludbregu su izveli predstavu 'Miškova najveća ljubav', priču o seoskim starim dečkima koji dane provode pijući ispred mjesne trgovine, a onda jedan od njih, Miško, odluči naći životnu družicu, preko oglasa na Internetu. U predstavi glume Melita Pomper, Martina Lisičak, Ivica Horvat, Zdravko Pomper, Nenad Črnila i Ivana Canjuga.

-Nastupali smo dosad u sklopu raznih programa i prigoda, kao što su Dan žena, dječja olimpijada i slično, nakupili 25 nastupa. Ovo u Ludbregu nam je dosad najveći, pred najviše publike, zato nam nije bilo svejedno. Treme je bilo, ali smo se brzo uživjeli u predstavu i nadamo se da nismo razočarali publiku. Naši dojmovi o festivalu su odlični, odlično je organizirano, puno publike i izvrsno ozračje. Sad smo porobili led i sigurno dolazimo dogodine s novom predstavom.poručuju glumci-amateri skupine 'Profesionalci' iz Gojanca.

uvjeta - predstave moraju biti na kajkavskom i nesmiju biti duže od 45 minuta. Ove smo godine radili anketu publike i dobili podatak da pojedina predstava ne bi trebala trajati duže od 30 minuta (65% ispitanih), taj ćemo podatak proslijediti i družinama koje gostuju kod nas. Ministarstvo kulture je nažalost drastično smanjilo sredstva u zadnje tri godine kojima pomaže ovaj festival što je žalosna činjenica jer se kroz četiri festivalska dana ovdje izreda puno amatera glumaca koji kvalitetno troše svoje slobodno vrijeme. Ove godine pridružila nam se 'Zagrebačka banka' kao sponzor na čemu im zahvaljujem. Prema provedenoj anketi naše publike, prosječna ocjena je 4,7 (od 5) pa imamo razlog za veselje kao organizatori, a u razgovoru s družinama također imamo vrlo pozitivnu povratnu informaciju, svi žele gostovati i slijedeće godine. Nama je najvažnije da je zadovoljna publika i da su zadovoljni oni koji nastupaju, pa se nadamo da će i slijedeća godina biti jako dobra.

– kaže pokretač manifestacije mr. Branko Dijanošić, ravnatelj Centra za kulturu i informiranje 'Dragutin Novak'.

Da je bilo dobro, pokazalo se u dvorani koja je svaku večer odzvanjala – smijehom. Doprinio je tomu i sjajni Aleksandar Horvat, duhoviti moderator koji je šaljivo najavljivao svaku predstavu. Kajkavski govor kao

da je stvoren za nasmijati ljude, za humor općenito i opuštanje. A Mladen Kerstner bio je istinski promicatelj kajkavske književne riječi i takav majstor komedije da se replike njegovih popularnih likova iz Gruntovčana, prepričavaju još i danas.

Na ovogodišnjem festivalu nastupili su: Dramska sekcija KUD-a 'Lobor', Dramska družina OŠ 'Ivan Ranger' Kamenica, ludbreška Amaterska družina 'Kešneri', Dramska udruga Kaj iz Zaboka, glumačka skupina Udruge umirovljenika Matica općine Rasinja, Dramska skupina OŠ Ludbreg, Dramskoscenska družina OŠ Martijanec, KUD 'Lepoglavski pušlek', KUD Stažnjevec Ivanca, KUD 'Marof', Amatersko-glumačka skupina 'Profesionalci' iz Gojanca, Udruga žena 'Veliko srce općine Sv. Đurđ, Društvo žena Reka, Dramska skupina HKUD-a 'Frankopan iz Ferdinandovca Amaterska glum. družina 'LUN-MLA' iz Lunjkovca, KUD Mudlin iz Peteranca, Kulturna udruga „Tomislav Franjić“ Kalinovac, 'Opojski zvon' iz Rasinje. Čast da završi program pripala je udruzi 'Sigečko srce' iz Koprivničkog Sigeca koja u repertoaru izvodi predstave s likovima iz 'Gruntovčana'. Završetak su začinili glazbenim dodatkom podravskih uspješnica što je punu dvoranu podiglo na noge. Za puna srca gledatelja i efektan kraj manifestacije.

13

KUD Lepoglavski pušlek

Kako izgledaju muke po kilama?

Za dvoranu punu smijeha i ovoga su puta bile zaslužne članice glumačke skupine KUD-a Lepoglavski pušlek. U svojoj predstavi „Štele bi, a nemreju“ prikazale su svakodnevni život žena na selu – jedna drugu posjećuju, malo tračaju, ali sve uglavnom vole dobro pojesti i popiti. To se naravno odrazilo na njihovo zdravlje pa i izgled te su odlučile potražiti stručnu pomoć. U posjet im dolazi patronažna sestra koja ih educira o zdravom načinu života te im pokazuje nekoliko vježba za skidanje kila. Žene joj se pridružuju u vježbanju, ali zbog svog fizičkog stanja ide im malo teže odnosno štele bi, a nemreju.

Autorica teksta i redateljica je Štefica Bizek, scenograf Ivan Dubovečak, a glumile su Štefanija Kuća, Štefica Bizek, Nadica Šoštarek, Barica Breški, Mirjana Kos i Mirjana Zbodulja.

Prije nego su se uputile prema pozornici razgovarali smo sa predstavnicom glumačke skupine Šteficom Bizek. – Lepoglavski pušlek djeluje od 2005. godine i imamo 18 članova.

Društvo se bavi prezentiranjem starih običaja i zanata te amaterskom glumom. Probali smo malo i sa plesom i pjevanjem, ali podmlatka baš nema mnogo pa je ostalo sve na nama starijima.

Imamo razne interese, ali naš glavni fokus je na glumi. – Da im to jako dobro ide uvjerili smo se i sami, a svojom reakcijom potvrdila je i ludbreška publika. – Ludbreški festival uvijek je jedno ugodno i lijepo iskustvo. Već smo nekoliko puta bili ovdje i jako smo zadovoljni reakcijom publike. Uvijek nas dobro prihvate i nasmiju nam se, a to je ono najbitnije. – kaže Štefica Bizek.

'Veliko srce' Udruga žena općine Sveti Đurđ Udruga je osnovana prije 14 godina s ciljem okupljanja žena s područja ove općine i društvenog djelovanja kroz razne aktivnosti i humanitarne akcije. Okuplja žene s područja cijelog ludbreška kraja, a ne samo iz općine Sveti Đurđ. Iduće godine udruga slavi 15. rođendan, pa će aktivnosti biti, a same kažu da su vrlo aktivne, u znaku lijepe obljetnicu koju će obilježiti prigodnim programima. Dramska sekcija osnovana je godinu dana nakon osnivanja udruge.

–Uvidjele smo da ima puno 'glumačkog' potencijala, a žene su iskazale i veliki interes. Od tada svake godine radimo novu predstavu. Treba nam oko mjesec dana probi da se uvježbamo, ali nam je problem što nemamo svoje prostorije, pa su probe po hodnicima, kuhinjama, dnevnim boravcima kuća naših članica. Obično ja napišem tekst, a kroz probe ga sve zajedno dotjerujemo da bude što bolji. To je pravi timski rad, kao i na scenografiji. Sve su teme naše svakodnevnice. Uvijek netko nekaj predloži, pa onda to osmislimo. Ideja uvijek ima, stalno se nekaj događa oko nas. – kaže voditeljica Marija Milak. Ona je glavna autorica teksta i redateljica predstave 'Se za mir v hiži' o obiteljskim odnosima snahe, te svekrve i svekra i drugih ukućana. Glume: Štefica Horvatić, Anica Šoltić, Nadica Mikulić, Jasminka Crkvenčić, Nataša Janičar, Vesna Markulinčić. Cure lako odigraju i muške likove. Gostovanje na ludbreškom festivalu za udrugu je od posebnog značaja.

–U Ludbregu nastupamo 11. put, nismo bile samo prve godine jer još nismo bile osnovane.

Uvijek se posebno pripremamo za 'Dane Mladena Kerstnera' i tak gledamo da je tu redovito premijera svake naše nove predstave koju onda izvodimo do studenoga iduće godine. Imamo godišnje 12-15 nastupa, u prosjeku bar jedan mjesečno. Jako nam je veliko veselje svaki nastup u Ludbregu, ali moramo otkriti da nam je tu ujedno i najviše stresno.

Domaća je publika, uvijek puna dvorana, a skoro svi se znamo, pa hoćemo pokazati najbolje kaj možemo. No, to nas ne sprečava za nove nastupe. Daj Bog da budemo živi i zdravi, pa budemo sigurno nastupili iduće godine.- kaže Marija Milak.

14

ZANIMLJIVOSTI

Ludbreškim dvorcem ponovno zavladali grofovi Dvorac Batthyany na nekoliko se dana vratio u prošlost i dobio svoje stanare – grofove i to zahvaljujući Gradskoj knjižnici i čitaonici Mladen Kerstner. Naime, u njenoj organizaciji održana je već svima poznata manifestacija „Čitajmo grofovski“ koja je trajala od 8. do 10. studenog. Riječ je projektu koji se održava u sklopu Mjeseca hrvatske knjige, a zadaća mu je pokazati djeci, ali i starijima kako se nekad družilo s knjigom. Za to su ovoga puta bili zaduženi djelatnici i volonteri knjižnice te brojni gosti koji su u renesansnim nošnjama čitali priče iz prošlosti.

– Projekt provodimo već petu godinu s ciljem promoviranja knjiga. U programu se čitaju i pričaju bajke za najmlađe.

Djeci je to zanimljivo jer imaju mogućnost ući u unutrašnjost dvorca Batthyany što do sada možda nisu imala prilike. Drugu godinu zaredom održava se i program koji je posvećen srednjoškolcima gdje pokušavamo dočarati neke od naših renesansnih autora. U goste pozivamo umjetnike koji sviraju na renesansnim glazbalima i glumce koji recitiraju stihove renesansnih pisaca na izvornom jeziku 15. i 16. stoljeća.

Na taj način učenici dobivaju priliku da se odmaknu od onog tradicionalnog proučavanja literature u školi i knjigu dožive na jedna drugačiji način. – kaže ravnateljica gradske knjižnice Edita Kutnjak-Zlatar.

Prvog dana održavanja manifestacije vrtićarci i učenici 2. razreda Osnovne škole Ludbreg u prijepodnevnim su satima imali priliku družit se sa grofovima Batthyany te groficom Lujzom Erdödy iz Novog Marofa. – Grofica Lujza jako je voljela i brinula se o ovako malenoj dječici kao što ste vi. Imala je četvero djece koja su, nažalost, radi bolesti umrla. Nakon toga grofica je svoj život odlučila posvetiti brizi za svu potrebitu djecu. – kratko je svoj lik predstavila dvojnica grofice Dubravka Baneković, nakon čega je krenula sa čitanjem priče „Elzin anđeo“ i „Magda“. Rasprave i pitanja na kraju priče nije nedostajalo, a grofica se kao i obično pobrinula da djeca ne odu gladna pa im podijelila malene kruščiće.

Nešto kasnije istog dana priređen je i program za srednjoškolce naziva „Od pravog ljepše“ koji je održan po pokroviteljstvom Ministarstva kulture. U gostima su bili glumac Zoran Kelava i glazbenik Igor Paro koji su priredili recital renesansnog pjesništva uz odgovarajuću pratnju lutnje. Kazivali su se stihovi poznatih renesansnih pjesnika poput Marka Marulića, Šiška Mančetića, Hanibala Lucića, Petra Hektorovića i drugih.

Idućeg dana glavni akteri bili su glumci zagrebačkog teatra Poco Loco koji su učenicima 1. razreda Osnovne škole Ludbreg i štićenicima udruge Ludbreško

Margaretin rođendan Prije godinu dana izvještavali smo o osnivanju Udruge žena Margareta koja je osnovana 6. listopada 2016. u Sigecu Ludbreškom. Udruga je svoj prvi rođendan proslavila krajem studenog u predblagdansko vrijeme darivanja uoči Nikolinja jer u programu rada ima planirano pomaganje i darivanje, a osim toga i predsjednica udruge je Nikolina.

-U Udruzi žena Margareta djeluje 13 aktivnih članica koje su svakodnevno spremne dio svog slobodnog vremena odvojiti za dobrobit sela i mještana.

Uz financijsku pomoć Grada Ludbrega uspjeli smo promijeniti ulazna vrata, dograditi terasu te u potpunosti renovirati kuhinju u Društvenom domu. Osim toga javili smo se na natječaj kojeg je raspisala Varaždinska županija i dobili sredstva za kupnju kompletnog kuhinjskog namještaja. – rekla je Nikolina Magić-Lilek, predsjednica Udruge.

Na proslavu prvog rođendana pozvane su obitelji s djecom, mještani Sigeca te mnogobrojne udruge i pojedinci sa šireg ludbreškog područja. Odazvale su se ludbreške 'Narcise' te udruge žena iz Selnika, Slanja, Sesveta Ludbreških i Velikog Bukovca.

Od uzvanika pozivom su bili počašćeni ludbreški gradonačelnik Dubravko Bilić, zamjenik župana Tomislav Paljak te županijski vijećnici Vlasta Cindrić i Krešo Horvat.

-Cilj nam je odmaknuti se od televizora, kompjutora i mobitela, družiti se, izmjenjivati iskustva i dobro se zabaviti pa smo angažirali i živu muziku.

Svi koji su se odazvali našem pozivu i došli na proslavu prvog rođendana bili su počašćeni večerom i kolačima. Putem donacija i tombola ćemo, kao i prošle godine, sakupiti sredstva za kupnju darova za sigečke mališane. Ove godine pokušat ćemo iz prikupljenih sredstava kupiti i pakete za najstarije mještane sela. Zahvaljujemo svima koji su se odazvali našem pozivu kao i donatorima. – zahvalila je Nikolina u ime Udruge.

Uz udrugu Margareta u Sigecu aktivni su nogometaši NK Mladost kao i vatrogasci DVD Sigetec.

-Nogometaši i vatrogasci surađuju s 'curama' iz udruge Margareta pa su i ovom prigodom pomogli u pripremi rođendana, posluživanju hrane i pića.

Zajedničkim snagama planiramo sredinom srpnja obilježiti Dan sela na Dan sv. Margarete zaštitnice seljaka, trudnica i rodilja tako da će to biti sljedeće veće okupljanje i druženje mještana i njihovih gostiju. – rekao je Milivoj Brlek, predsjednik MO Sigetec Ludbreški.

Vjerujemo da će ideja, aktivnosti i projekata u godinama koje slijede biti još i više na radost članica Udruge, ali i na korist mještana sela.

(D. Vađunec)

sunce dramski dočarali priču o djedu i njegovoj GMO repi.

Petak je pak bio rezerviran za program pod nazivom „Dober večer, gospon grof“ koji je namijenjen odraslima. -„Dober večer, gospon grof“ održavamo već treću godinu i ideja je da u sklopu tog programa predstavimo jednog kajkavskog stihoklepca, pjesnika ili pjesnikinju iz našega kraja. – kaže ravnateljica. Ove je godine to bio pjesnik Darko Foder iz Ivanca sa kojim je kao glazbena pratnja gostovao cimbalist Andrija

Maronić. Posjetitelji su imali priliku slušati stihove na izvornom ivanečkom kajkavskom uz opuštajuće zvukove cimbala te šaljive voditelje Aleksandra Horvata i Đurđe Kokanović.

Nakon programa slijedilo je proglašenje najčitača u 2017. godini. Na odjelu za odrasle najviše knjiga pročitala je Božica Ivanuša (112), a na odjelu za djecu Ilona Rak (44). Od srednjoškolaca najviše knjiga pročitala je Viktorija Hadari (51). Priznanja su im podijelili, kako i priliči, grof i grofica Batthyany.

SPORT

30. studenog 2017.

30. studenog 2017.

Lagano prolazi i sportska 2017. godina

I

ova 2017. godina ludbreškom je sportu donijela mnogo zadovoljstva. Sara Kolak opet je bila na fantastičnom nivou. Osvojila je nekoliko najznačajnijih mitinga, u Lausannei u Švicarskoj je postavila sedmi svjetski rezultat svih vremena hrvatskim rekordom 68,43. Dijamantna liga izmakla joj je u posljednjoj seriji natjecanja u Zurichu, a na Svjetskom prvenstvu u Londonu samo je lošom srećom ostale bez kolajne. Ne sumnjamo da će i idućih godina Sara biti ta koja će nas prikovati za TV ekrane i oduševljavati.

Košarkaši Grafičara ostvarili su san svih klupskih generacija proteklih četrdesetak godina. Plasirali su se u A1 ligu, među 25 najboljih hrvatskih klubova, gdje nastupaju protiv regionalno poznatih klubova poput „Kvarnera“, „Gorice“, „Pule“. Utakmice u prvom dijelu sezone su mahom visoke razine, a za prvu godinu natjecanja poželimo Ludbrežanima ostanak u

ovom visokom društvu.

O nogometašima "Podravine" nešto šire možete čitati na susjednim retcima. Od nogometaša iz našeg Grada istaknimo da su „Plitvica“ i „Zadrugar“ odigrali oscilirajuću sezonu u 1. Županijskoj ligi, u 2. Županijskoj ligi „Dinamo“ iz Apatije pokazuje borbeni karakter, a osvajač jesenskog naslova u Ligi NS Ludbreg je „Mladost“ iz Sigeca koja je imala rekordnu efikasnost. Što se tiče rukometa, priča je to koja je slična prošlim godinama.

Igrači RK „Ludbreg“ nastupaju u 2. HRL „Sjever“, rangu natjecanja u kojem se igra ozbiljan rukomet. Nažalost ne raspolažu s financijama koje bi ih izbacile u vrh ljestvice, pa je sredina ljestvice nekakav trenutni maksimum ove ekipe.

Rukometašice su opet krenule ispočetka s novom generacijom. Nakon Ivane Dežić klub je potvrdu svog rada dobio u Ani Vrabec koja je postala članica varaždinskog prvoligaša „Koke“.

Ne sumnjamo da će na tome sta-

ti, kao i kod rukometaša čiji su puleni Koprek i Špikić sastavni dio jedne od ponajboljih hrvatskih ekipa, GRK „Varaždin“. Donedavno su tamo bili i Žnidarić, Petrošanec te mladi Horvat, što samo svjedoči o talentu i radu s rukometašima.

Odbojkašice su kao i rukometašice na novom početku što potvrđuju i rezultati u 3. ligi.

Odbojkaši "Poljanca" u istom rangu postižu vrlo dobre rezultate i pri vrhu su ljestvice.

O HK „Ludbreg“ zaista ne treba puno trošiti riječi. Najfanatičniji klub ikad na prostoru Ludbrega, s oko četrdesetak odlazaka na turnire tijekom godine, gotovo u svaki kutak Europe.

U Ivi Gerić ove su godine dobili i Balkansku prvakinju, vjerujemo i kandidatkinju za neke od sljedećih olimpijskih igara, kao i Victoria Vrdoljak te vrijedna Marta Busija. I dečki se odlično probijaju, njima je malo teže, jer je konkurencija ipak malo jača.

Od neolimpijskih sportova ističemo brojne medalje koje

Nogometaši „Podravine“ završili su polusezonu u 4. HNL Čakovec – Varaždin na petom mjestu. U petnaest odigranih kola osvojili su 27 bodova, šest manje od jesenskog prvaka „Nedelišća“. Gol razlika je 27-15. Po utakmici se postizao 1.8 zgoditaka, odnosno napad je osmi u ligi, dok je obrana dopuštala točno zgoditak po utakmici, po čemu su Ludbrežani drugi u ligi. Po tradiciji, „Podravina“ je zasigurno uz „Nedelišće“ najjači klub, no ljestvica to ne iscrtava.

Statistika koji put zavarava, ali koji put i otkriva. Golovi su tu što je najveći problem. Iako je Nikola Međimorec odigrao odličnu polusezonu, deset golova, osim Sakača, sjajnog kreatora igre, nije im se u konstanti nitko približio. A ljudi vole golove, pa čak recimo pretposljednji „Zelengaj“ postigao ih je više.

Obrana je djelovala vrlo dobro, predvođena odličnim Banfićem, rutinerima Vađunecom i Fajtom koji su vrlo rijetko griješili. Kučko je također davao doprinos. Borna Belaj ukazuje na perspektivu, svojim statusom zanimljiv je igrač. Ostali su manje – više pokazali htijenje, no standardi koji su proteklih sezona vladali na ludbreškom travnjaku navikli su nas na više.

Problem sredine i napada rijetko je koji klub riješio na odgovarajući način, naravno razlog su financije, igrači u tom dijelu terena skupi su k'o suho zlato za ovaj rang natjecanja. Od ne-

kakvih četiri – pet tisuća kuna mjesečno, do recimo napadača Poleta iz Svetog Martina na Muri, koji je kvaliteta i za prvu ligu, koji je navodno sklopio jednogodišnji kontrakt vrijednosti oko 10.000 eura. Trenutno je „Podravina“ daleko od pariranja takvim ponudama. Ne veseli nas ni situacija da se nitko od mladih i ove sezone nije nametnuo, no tako je to u mnogim klubovima ovog ranga, one najtalentiranije već od desete godine prate skauti i odvode u jače klubove. Nadajmo se da će se nekako uspjeti dogovoriti nastavak suradnje s Nikolom Valjakom i da će zimski prijelazni rok proći što bezbolnije. I da, da će ludbreški navijači, kojih je nažalost sve manje, biti malo tolerantniji prema svojim pulenima. Jer treba im podršku, a ne stalno vrijeđanje sa tribina, što je raritetno. Jer, treba se shvatiti da je ovo četvrti rang natjecanja. Trebat će malo omasoviti i navijački korpus, pa barem se u klubu mogu podičiti sa stoti-

njak djeca koja treniraju. Ako ih dođe na utakmicu barem polovica već bi to nešto značilo, a ne kao danas kad ih dolazi toliko da se mogu prebrojati na prste jedne ruke. Prosjek dobi gledatelja je u Ludbregu, nemamo namjeru nikog uvrijediti, oko 55-60 godina. Ono što ipak veseli su informacije da je prije koji dan ovdje u Ludbregu boravila Komisija iz HNS-a s kojom se razgovaralo o postavljanju umjetne trave na mjesto gdje su sad košarkaško i rukometno igralište. To igralište bilo bi odličan preduvjet za stvaranje boljih rezultata. Prije desetak godina, razmišljalo se i da će košarkaši i tenisači negdje na toj parceli dobiti „obeštećenje“ u vidu igrališta, no mislimo da to zasad nije opcija. Kako bilo da bilo, za trinaest mjeseci, Ludbrežani ulaze u stotu godišnjicu postojanja i za njihov doprinos razvoju nogometne igre u ovim krajevima kao i za socijalizaciju svakako zaslužuju takvo nešto.

Neven Jerbić

„Plave Bluze“ završile polusezonu

LUDBREŠKI STRIJELCI OBILJEŽILI JUBILARNU GODINU POSTOJANJA Proteklo je deset godina od osnutka Streljačkog kluba osoba s invaliditetom, skraćeno SKOSI. Tim povodom strijelci su se sredinom studenog okupili te evocirali uspomene na proteklo razdoblje.

Predsjednik Milan Katana, koji je pokušao prepustiti svoje mjesto nekom drugom, nije uspio u svom naumu. Ekipa mu to jednostavno nije dopustila, pa će ih voditi i iduće sezone. Katana je prilikom obraćanja podsje-

tio na izvanredne rezultate koje klub postiže. Osvojeno je sve što se moglo osvojiti na županijskim i međužupanijskim veteranskim natjecanjima.

Nema strijelca u klubu koji se nije okitio nekom od medalja, pa vrijedi istaknuti ta prezimena; Ratković, Koprek, Pokos, Hižak, Lacić, Vukina , Potočnik te Katana. I iduće sezone očekujemo dobre vijesti od ove neuništive družine...

Neven Jerbić

nam dolaze iz Twirling kluba Ludbreg, a posebno nas vesele i uspjesi najboljih sportskih veterana u Gradu, ekipe TK „Podravina“, koji su došli do polufinala teniskog veteranskog prvenstva Hrvatske.

Karataši samozatajno rade, a Tihomir Cenko neumorno pomiče granice svojih dostignuća na brojnim dugoprugaškim utrkama na kojima sudjeluje. Kad smo kod atletike, očekujemo druge godine „eksploziju“ Davida Šalamona, kojem je ova sezo-

15

na bila, nazovimo je, prosječna.

Od individualnih dostignuća može se spomenuti transfer Petra Brleka u talijansku „Genou“ te igre Bojana Vručine u nogometno „egzotičnom“ Jordanu. Iz tako male regije takvi rezultati, sport je svakako jedan od brandova našeg Grada.

Ne sumnjamo u nastavak sjajnog sportskog putovanja ludbreških sportaša i sportašica iduće godine, rad i talent, ruku pod ruku, uvijek se isplate!

Iz Zadra s ljubavlju

N. Jerbić

Za naslov smo malo parafrazirali legendarni film Jamesa Bonda - Iz Rusije s ljubavlju. Iako čovjek iz naše priče možda nije tog kalibra, riječ je o jednoj posebnoj osobi, odlična odgoja i za svoje godine fantastičnog razmišljanja koji će vjerujemo, ma sigurni smo, u životu mnogo postići. Riječ je o košarkašu "Jazina" Maksu Kovačeviću, igraču koji je sada u najvišem rangu hrvatske košarke sa svojim najdražim prijateljem, čovjekom kojem mnogo toga duguje Jurom Dražovićem.

Maks je rođen u New Yorku, a u Zadru živi od 5 godine. Tridesetak godina su mu roditelji živjeli u Americi, majka mu je radila u kultnom Hotelu Plaza, šef joj je bio današnji presjednik Donald Trump. Otac mu je držao kafić u kvartu zvanom Astoria. Vratili su se u Hrvatsku, u Zadar, jer su htjeli da se zna gdje su im korijeni, da ne budu neki Amerikanci koji ne znaju ni gdje je Hrvatska. Košarkom se Maks bavi od 7 godine, a sad igra za prvoligaški klub KK Jazine. Mi smo ga upoznali ovog proljeća kada su "Jazine" i "Grafičar" igrali kvalifikacije za Premijer ligu. Onako simpatičan, pozirao nam je za neku sličicu na Facebooku. A onda je stigao i revanš u Ludbreg, njegovi dojmovi su za pamćenje: "Mjesto u kojem sam živio dva dana... čim smo prošli naplatne kućice, kao da smo ušli u neki drugi svijet. Fasciniran sam bio ljudima koje sam viđao i po ulici, i pekarama, kafićima... Došao sam sa par suigrača u vašu poznatu kavanu po prvi put (Bonaparte). Čim smo ušli kroz vrata ljudi su se ustali i došli nas pozdravit'... Nešto nevjerovatno.. Slali su nam za stol Ludbreški gemist hahah, inzistirali su jednostavno.. Slikali su se s nama, tu sam odmah naslutio da se radi o jednom od onih, kako mi kažemo u Zadru, luđačkih mjesta (što se tiče košarke). Hodam po gradu, vidim plakate o sutrašnjoj našoj utakmici, dođem u pekaru u trenirci "Jazina", žena mi kaže sretno sutra na tekmi, gdje god smo prošli ljudi su nas zaustavili, bacili s nama ćakulu iako se znamo ravno par minuta... posebno me dirnuo Bonaparte, osjećao sam se kao kući.. Otok mladosti također. Tamo sam bio sa prijateljem Fodorom, on mi je i bio vodič u Ludbregu... Imao sam priliku popit kavu u ranu zoru sa gospođom Aleksandrom Kolak i mojim prijateljem, Nevenom Jerbićem, koji mi je i omogućio da se realizira taj susret...Teta Aleksandra super je žena, tek sam onda vidio na koga je Sara.. Čvrst stav,toplo srce... Žao mi je što nisam upoznao brata i oca te njihove ljubimce hahaha.. no bit će prilika ne sumnjam. Onda se tek pojavljuje veliki gospodin Siniša Beser, pravi košarkaški romantik.

Pozvao je cijelu ekipu na tamburicu u vašoj bazi Rondo... Neki igrači su ostali u hotelu, no ja taj poziv nisam mogao odbiti. Usred Ludbrega su se orili zadarski hitovi i kako bi čovik moga' to ikada zaboravit'.

Ljubaznost, toplina tih ljudi su mi stvarno ostala kako mi kažemo zacimentirana u srcu. Bio sam u svakakvim gradovima, od New Yorka, Philadelphije, Chicaga, ali ovo što sam doživio dva dana u Crazy hillu to je jednostavno životna uspomena..

A Sara ? " Što se tiče Sare Kolak... uf ta cura.. Nju sam imao prilike upoznati u Zadru doslovno u svom kvartu, "nako" zlata u Riu, bila je sa mojim rođakom Stipom Žunicem... Sara je predivna cura.. Onakvo razmišljanje, entuzijazam i ljubav koju ona pokazuje prema svom poslu meni kao sportašu daje snagu i vjeru za ići jače dalje... Zbog njenog kako mi kažemo u Zadru dišpeta, prkosa, i skromnosti mi je posebno draga, dosta ljudi me pitalo: “Po čemu misliš da je skromna?” Pa ona je olimpijska pobjednica, a ja sam neki dečko iz Zadra koji igra u nekim Jazinama, i dirnulo me što je i unatoč velikom broju poruka i medijskih poziva, uvik našla par minuta za očitat' mi bukvicu kad bi ja bio pri odustajanju i za dat' podršku.. To joj nikad neću zaboravit'.. Onda kad ti olimpijska pobjednica da savjete o nečemu, normalno da me to diglo, i već sam rekao, radi takvih detalja danas proživljavam najljepše trenutke u košarkaškoj karijeri... Dosta ljudi kad uspije u nećemu se promijeni, no ona je ostala ista, ne hvali se s tim već radi još jače u sjeni. Tu pokazuje svoju veličinu u karakternom smislu, ne dozvoljava da ju itko ruši i jednostavno je rođena šampionka. Odrekla se puno stvari i Bog ju svaki dan nagrađuje. Sve u svemu, jedna fenomenalna cura, iz super familije, ima moju vječnu podrsku što god bilo. Došao sam zbog nje u Zagreb na Hanžek, čak sam bio toliko lud da sam skoro otišao za London hahaha. Nadam se jako brzom odlasku u Ludbreg, da vidim svoje prijatelje, i da jednostavno uživam. Mnogi će se zapitati zašto sam o ovome htio iznijeti mišljenje, razlog je jednostavan. Bila mi je čast igrati pred ludbreškim navijačima, osjetiti neopisivu količinu ljubavi od masu ljudi prema meni od tamo, malo gdje se osićaš isto kao kod kuće, no eto, ja sam to ositio u srcu Lipe naše, u Ludbregu... Želim puno sreće mojim prijateljima u nastavku sezone! Pratim ih svaku tekmu. Zajedno do pobjede, zajedno kad ne ide, prvaci bit ćemo tu nema priče i cijeli Ludbreg još luđi bit će!

Ovome se nema mnogo toga dodati. Toplina, posebnost, dobrotaMaks Kovačević, prijatelj Ludbrega s velikim P. Neven Jerbić

16

ZADNJA

30. studenog 2017.

EDUKACIJA DIJABETIČARA Svima je poznato da je dijabetes ili šećerna bolest u današnje doba sveprisutnija. To je poteškoća koja od svakog bolesnika zahtijeva potpunu disciplinu u kontroli razine šećera u krvi. Kvaliteta življenja, ali i životni vijek može se produljiti fizičkom aktivnošću, terapijom lijekovima i pravilnom prehranom.

Svjetski dan šećerne bolesti obilježava se 14. studenog već devetu godinu.

Tim povodom Grad Ludbreg, druge je subote u mjesecu studenom u suradnji s ACG Lukaps, Klubom dijabetičara Ludbreg i Gradskim društvom Crvenog križa Ludbreg, organizirao edukativnu akciju na Ludbreškoj tržnici.

Zainteresiranima je besplatno mjerena razina šećera u krvi, a mogli su se degustirati i posebni obroci uz stručno savjetovanje.

-Obroke su nam napravili u Hotelu Crnković prema jelovnicima dijabetičke prehrane. Namirnice ne smiju biti pečene i pržene već kuhane i pirjane, a hrana većim dijelom dinstana. Kolači, slatkiši, svinjetina i bijelo brašno je zabranjeno, a treba izbjegavati i mliječne proizvode s puno masnoća. Preporuča se junjetina, piletina, riba, krumpir, riža te povrće i integralni kruh. Osim toga bitna je i sama kombinacija namirnica koju po obrocima možete pronaći u našem dijabetičkom priručniku. – rekao je Nino Ivanuša, prvostupnik sestrinstva.

-Ove godine se posebna pozornost poklanja ženama koje od ove bolesti

obolijevaju podjednako kao i muškarci, ali s obzirom na njihovu reproduktivnu funkciju potrebo je njima posvetiti još veću pozornost. Dijabetes uzrokuje koronarne bolesti u sve ranijoj dobi i trenutno je deveti uzrok smrti u svijetu gdje je trenutno zabilježeno oko 200 milijuna oboljelih žena. Zbog načina života s premalo tjelesnih aktivnosti i pretilosti predviđa se udvostručenje broja oboljelih žena već za dvadesetak godina. Tip II dijabetesa može se regulirati pravilnom prehranom i tjelesnom aktivnošću počevši od puberteta jer su ovoj bolesti izloženi i sve mlađi naraštaji. Tjelesna aktivnost nije isključivo bavljenje sportom već bilo koji oblik kretanja, šetnja, ples, vožnja bicikla i sl. uz istovremeno odbacivanje loših navika sjedenja uz televizor s grickalicama. Najvažniji obrok trebao bi nam biti doručak, a iz jelovnika treba u potpunosti izbaciti 'teške' večere. Da je pušenje i pijenje alkohola također štetno o tome ne treba trošiti riječi. – rekla je dr. Dragica Lukić, predsjednica Kluba dijabetičara Ludbreg.

Pretpostavlja se da je u Hrvatskoj čak 40% oboljelih od dijabetesa koji za bolest niti ne znaju. Možda su neki od njih za bolest saznali upravo u ovoj Akciji prigodom mjerenja razine šećera u krvi jer ova se bolest vrlo lako dijagnosticira. Svi oni koji su došli natašte i izmjereno im je više od 7 mmol/l šećera u krvi trebali bi posjetiti liječnika kako bi im se napravio OGT test i postavila konačna dijagnoza.

Organizatori Akcije -Stanje predijabetesa traje čak 8 godina i u toj fazi ljudi imaju povremeno povišeni šećer zbog loše prehrane, fizičke neaktivnosti, stalnog stresa i genskih predispozicija. Ljudi u toj fazi ne reagiraju pravilno i na vrijeme jer ih ništa ne boli već tek onda kada nastupi potpuna bolest koja razara oči, bubrege, srce, žile, mozak i druge vitalne organe. Zato je vrlo bitno, redovitim liječničkim kontrolama, na vrijeme uočiti povišeni šećer kako bi se uz

pomoć liječnika odredila pravilna terapija za tip II odnosno inzulinska terapija za dijabetes tipa I. – pojasnila je dr Lukić.

Iz ludbreškog Kluba dijabetičara pozivaju ljude na učlanjenje. Godišnja članarina iznosi svega 50 kn, a time se između ostalih pogodnosti ostvaruju prava na 4 besplatna časopisa za zdrav život 'Dijabetes' kao i besplatno jednosatno kupanje tjedno na bazenima u Koprivnici.

(D. Vađunec)

Tea Rod i Pamela Kramar mjerile su količinu šećera u krvi

Antonija Brlek, predsjednica županijskog Društva i dr. Dragica Lukić

Uključio se i ACG Lukaps

Dijabetes - pravilna prehrana po obrocima

Sljedeći broj Ludbreških novina izlazi 21. prosinca 2017.