Ln 129

LIST GR ADA LUDBREGA BESPLATNI PRIMJERAK 31. SIJEČNJA 2018.

BROJ 129 / GODINA XIII.

NOĆ U DVORCU

VINCEKOVO Kod kipa svetog Vinka u Sigečaku sedmu godinu zaredom obilježen je početak nove vinogradarske godine. I ovog siječnja Vincekovo je proslavljeno veselo, a starinski običaj...

Str. 10.

DANI B. HLASTECA Gradska knjižnica i čitaonica Mladen Kerstner mjesec siječanj posvećuje Boži Hlastecu, ludbreškom pjesniku.

Ovogodišnji, 3. po redu Dani Bože...

Str. 12.

NEKAD I SAD Da je ludbreški kraj u razdoblju od 1970-ih do 2000-ih bio poznat po mnoštvu bendova zna većina srednjeg i starijeg stanovništva. Danas se oni pak mogu nabrojati gotovo na prste...

OTVORENA VRATA DVORCA Str. 21.

Str. 14.

NOGOMET PODRAVINA Igrači “Podravine” krenuli su 27. veljače s pripremama za drugi dio sezone u IV. HNL. U odnosu na prvi dio sezone napustili su ih pričuvni vratar Gašparić, Matijašec te Belaj koji je igračku sreću potražio u inozemstvu...

Str. 23.

2

AKTUALNO

31. siječnja 2018.

Ruža Zlatar u Povjerenstvu za provedbu Nacionalne strategije izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom

Varaždinska županija osnovala je i imenovalo Povjerenstvo za provedbu Nacionalne strategije izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom Varaždinske županije. Članica povjerenstva je i Ruža Zlatar, predsjednica Udruge "Ludbreško sunce".

Zadaća Povjerenstva za osobe s invaliditetom su priprema, izrada i predlaganje Programa mjera u svrhu izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom na području Varaždinske županije od 2017. - 2020. godine, praćenje provedbe mjera Nacionalne strategije izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom.

Također tu je i usklađivanje i praćenje provedba mjera iz programa Povjerenstva za osobe s invaliditetom s Nacionalnom strategijom i drugim pozitivnim propisima, te o tome izvještavanje nadležnog Ministarstva, Županijsku skupštinu i prema potrebi druga tijela. Povjerenstvo će provoditi i druge mjere i aktivnosti vezane uz izjednačavanje mogućnosti za osobe s invaliditetom.

Nakladnik: CZKI “D. N.“ Ludbreg Glavni urednik: Iva Havaić Sakač Grafički urednik: Miroslav Vađunec Redakcija: Branko Dijanošić, Iva Havaić Sakač, Darko Skupnjak, Matea Lukić, Dražen Vađunec, Neven Jerbić, Željka Namesnik Kontakt: CZKI “D. Novak” Ludbreg,

Trg Sv. Trojstva 19

Telefon: 042 / 306 131

Fax: 042 / 306 068

e-mail: ludbreske-novine@czkidn.hr dskupnjak@czkidn.hr Tisak: Tiskara Zagreb

Two and half minutes to midnight

2. TRANSNACIONALNI SASTANAK ODRŽAN U LUDBREGU

U ponedjeljak 15. siječnja 2018. godine u Ludbregu je održan 2. transnacionalni sastanak projektnih partnera u sklopu projekta „Two and a half minutes to midnight – Innovative education approach for addressing the climate change issues in primary schools“ koji je odobren u okviru programa ERASMUS+.

Glavni cilj projekta je povećanje kompetencija i vještina učiteljica, učitelja i učenika osnovnih škola za bolje razumijevanje problema klimatskih promjena te da se bave s tim problemom korištenjem obnovljivih izvora energije izvan učionica, kao i razvoj vještina i razmišljanja o predviđanju klimatskih promjena, poticanjem

kritičkog razmišljanja o glavnim uzrocima ovog prirodnog fenomena.

-Ovaj projekt povezuje obrazovne institucije, vrtiće, škole, ali i organizacije koje se bave zaštitom okoliša te gradove.

Projekt ima zanimljiv naziv, dvije i pol minute do ponoći, a njime se želi upozoriti da nemamo još puno vremena da bismo promijenili svoje navike i svoje ponašanje. Svjesni smo i svakodnevno vidimo da klima više nije kao što je nekad bila. Znamo da ovakve zime nisu dobre za poljoprivrednike, voćare, vinogradare, prirodni ciklusi su se preokrenuli. To ne valja, zaključak je koji donosimo na dnevnoj bazi, međutim ništa ne radimo, ili jako malo da promi-

jenimo navike, da ne zagađujemo prirodu. Moramo prihvatiti činjenicu da su dvije i pol minute do ponoći, odnosno do trenutka kad se više nećemo moći vratiti natrag, kad se više neće moći zalediti polarne kape. Mi u Ludbregu i partnerskim gradovima možemo malim koracima učiniti puno nebacajući otpad u rijeke, šume, nezagađujući prirodu. Ovaj projekt okrenut je upravo tome i to preko djece. - rekao je gradonačelnik Bilić.

Na projektu sudjeluje ukupno 9 partnera, a vodeći partner je Grad Peshtera iz Bugarske.

Na sastanku održanom u Ludbregu odabran je logo projekta kao i izgled web stranice projekta. Održane su paralelno

Zadruga prima nove članove

Poljoprivredna zadruga “Ludbreški kraj” organizirala je predavanje “Zašto i kako postati član Poljoprivredne zadruge Ludbreški kraj”.

Predavanje je održano u petak 26. siječnja u sjedištu Zadruge koje se nalazi u sklopu Poduzetničkog inkubatora u Hrastovskom, Kalnička 3.

-Kao i prošle godine cilj nam je bio na tom predavanju upoznati poljoprivredne proizvođače s mogućnostima koje ih očekuju ukoliko postanu član naše poljoprivredne zadruge. Sve potrebne informacije vezane uz rad same Zadruge, možete dobiti u sjedištu Zadruge svakim radnim danom od 07:30 do 15:30 sati (uz prethodnu najavu), putem e-mailova: upravitelj@pz-ludbreski-kraj.hr,

predsjednik@pz-ludbreski-kraj.hr ili na brojeve mobitela 098 176 7345 (Marijan Makar); 098 844 415 (Saša Lenček) - poziva Makar. Zadruga prvenstveno okuplja poljoprivredne proizvođače koji se bave uzgojem i preradom voća i povrća. Tijekom sezone proizvode i otkupljuju gotovo sve vrste povrća – papriku, rajčicu, patlidžan, feferone, zelje, krumpir, krastavac, češnjak, luk i ostalo, a od voća najviše u ponudi imaju stabla jabuka, krušaka, šljiva, lješnjaka kao i aroniju.

- Izvan sezone, osim uzgojem salate i nekog ostalog povrća pod plastenikom na tržište plasiramo gotove proizvode od voća i povrća kao što su ekološki sok od aronije, bučino ulje, razne ljute umake, med, lješnjak i drugo – rekao je Lenček.

dvije grupe: za izradu dokumenta za strateško partnerstvo u kojoj su sudjelovali predstavnici tijela javne vlasti te predstavnici Regionalnih energetskih agencija te druga za izradu priručnika za škole u kojoj su sudjelovali predstavnici škola iz Bugarske, Makedonije i Hrvatske.

Na kraju projekta je održan sastanak Upravnog odbora na kojem su dogovorene odgovornosti i obveze svakog partnera do slijedećeg sastanka. Prvi zajednički 4-dnevni trening održat će se u Kochani, Makedonija od 11. – 15. travnja 2018. godine.

Projekt je sufinanciran sredstvima Europske unije iz Programa Erasmus+.

Ludbreški kraj

AKTUALNO

31. siječnja 2018.

KROZ KREATIVNOST DO PRIHODA

U organizaciji Udruge gradova i Hrvatskog klastera kreativnih i kulturnih industrija u Ludbregu je održana interaktivna radionica u okviru projekta "Kreativni gradovi Hrvatske".

Na radionici održanoj u Centru za kulturu i informiranje "Dragutin Novak" predstavljena je ideja Kreativnih gradova Hrvatske, a riječi je bilo i o ulozi kreativnih industrija i kulture kao ključnih faktora za razvoj poduzetništva u kreativnom sektoru. Govorilo se i o modelu mapiranja potencijala i raspoloživih resursa koji mogu generirati najviše dodane vrijednosti s naglaskom na nekretnine kao neiskorišteni potencijal, kulturnu i prirodnu baštinu, nematerijalnu baštinu – gastro, obrti, ručni rad, povijesne teme, kreativne i kulturne tvrtke, projekti i udruge.

- Ovo je zanimljiv projekt koji nije samo hrvatski već je istovremeno i međunarodni jer postoji međunarodna mreža kreativnih gradova Europe koji malo drugačije tretiraju nove kreativne industrije. Malo je poznato da je u Engleskoj čak do 20 posto prihoda industrije zapravo iz kreativnih industrija, a tu spadaju pisanje, film, televizija, umjetnost općenito i sve što ima veze s kreativnošću. Nama je cilj u budućnosti se priključiti toj mreži, ali i kroz tu mrežu pronaći kreativne potencijale našeg grada - rekao je gradonačelnik Dubravko Bilić. Osvrnuo se i na

projekt uređenja arheološkog parka, koji je prilika da se iz njega nauči nešto novo, kreativno, ne samo turistima već i samim građanima.

– Projekt trebamo gledati i kao priliku da kroz kreativne poslove, kreativne industrije naši stanovnici ostvare prihode.

Svaki grad ima puno potencijala no najveći potencijal uvijek su sami građani, ljudi. Danas možete kreativne poslove raditi iz bilo kojeg kuta svijeta, možete se baviti web dizajnom, web oglašavanjem, pisanjem - zaključio je gradonačelnik Bilić.

Uz arheološki park, kao najveći prosperitet važno je spomenuti proštenište i centar svijeta.

Ovom prvom radionicom nastojalo se detektirati upravo vlastite potencijale i na koji način se mogu koristiti. Identifikacija, pokretanje i komunikacija svojih resursa je iznimno važan proces koji se odvija kroz razvoj i implementaciju politika. Za to je potrebno pronaći zajednički jezik između dionika privatnog, javnog i civilnog sektora kako bi osvijestili i utvrdili što pojedinu destinaciju čini jedinstvenom i atraktivnom i kako bi osigurale to da institucije, tvrtke, udruge, ali i građani žive za svoj grad.

-Pokušavamo stvoriti mrežu kreativnih gradova Hrvatske, uhvatiti modele suradnje među gradovima i uspostaviti grozdove zajednice, zajedničke projekte, sve na području kreativnih i kulturnih industrija.

Rađa se neka nova ekonomija, koju teško razumijemo, no definitivno je to nova ekonomija kreativnih i kulturnih industrija. U svakom poslu, svakoj industriji, kreativnost prvo dolazi do izražaja i postoji modus bez kojeg se poslovi dalje ne mogu odvijati, a isto se događa i na razini gradova koji su s jedne strane zainteresirani poticati svoje gospodarstvo i to im je izvor za sve druge projekte, a i sami gradovi u svojim upravnim strukturama. Samo usmjerenje naših radionica u prvoj fazi je da pokušamo uspostaviti kontinuitet komunikacije između gradova i kreativnih industrija, dakle sa slobodnim umjetnicima, dizajnerima, arhitektima. Kad kažemo pojam kreativna i kulturna industrija to zbilja gledamo u najširem smislu, tako da su tu i baština i suvremeni stvaratelji.

Baštinu ne možemo puno mijenjati, ali je usmjerenje tog kreativnog pristupa da ju se na najbolji način aktivira. - pojasnio je Goran Kauzlarić, konzultant, suradnik Udruge gradova te jedan od predavača na kreativnoj radionici.

Za ovakve projekte važno je sudjelovanje građana kao predstavnika različitih interesnih sfera koji imaju koristi i sudjeluju u stvaranju lokalne ekonomije, a u cilju kreiranja jedinstvenog identiteta gradova na temelju kojeg će se vršiti fokusirana ulaganja u razvoj za rast i radna mjesta.

Slijedeće profile motiviranih i angažiranih radnika u proizvodnji:

Za šivaone: 10 šivača gornjih dijelova obuće M/Ž 10 radnika za ručne operacije izrade dijelova gornjišta M/Ž 5 radnika na stroju za podvijanje M/Ž

Za montažu: 10 radnika na finišu cipela M/Ž 5 radnika na lijepljenju đonova M/Ž 5 radnika na cvikanju stranica M/Ž

KREATIVNI GRADOVI HRVATSKE

Natječaj za udruge otvoren do 9. veljače Početkom siječnja objavljen je Javni natječaj za dodjelu financijskih potpora za sufinanciranje projekata/programa organizacija civilnog društva u 2018. godini. U sklopu ovog natječaja organizacije civilnog društva svoje prijave mogu podnijeti za projekte – kratkoročne, manje opsežne, uglavnom jednokratne aktivnosti u koje je uključen manji broj korisnika te koje se provode na području Grada Ludbrega. Organizacije civilnog društva svoje prijave mogu podnijeti za programe . Dugoročne, opsežnije, više aktivnosti u koje je uključen veći broj korisnika te koji se provode većinom na području Grada Ludbrega, a u manjoj mjeri na području Varaždinske županije, Republike Hrvatske i u inozemstvu. Trajanje programa može biti najdulje 12 mjeseci, zaključno do 31. prosinca 2018. godine.

- Pozivam sve udruge da prijave svoje projeket i programe na financiranje Grada Ludbrega jer samo ono što se sad prijavi moći će se financirati tijekom godine. Ovaj način financiranja udruga započeli smo prije nekoliko godina a pokazao se dobrim i transparentnim jer se svaka kuna dobivena iz proračuna mora opravdati i potrošiti unutar projekta. Mnogim udrugama je to u početku bio problem no sad se već dobro razumijemo i ima načina da se naprave dobri projekti. Svi koji imaju ideje, a djeluju unutar udruga mogu ih prijaviti i stručna komisija odredit će koji su projekti najbolji i temeljem toga dodijeliti sredstva. To, meni se čini najbolji način funkcioniranja i raspodjele sredstava jer udruge se na taj način uče pisati projekt koji ne moraju završiti samo na gradskoj adresi već i drugdje. Zadnjih godina smanjio se broj udruga koje prijavljuju projekte i programe, ali iz prijavljenog je vidljivo da udruge rade vrlo vrijedno, prepoznatljive su i aktivne, sudjeluju u društvenom životu grada i obogaćuju ga – rekao je gradonačelnik Dubravko Bilić.

Najmanji iznos koji se može odobriti za projekte iznosi 1.000,00 kuna, a najveći 3.000,00 kuna. Za programe najmanji iznos koji se može odobriti iznosi 3.000,00 kuna, a najveći 30.000,00 kuna. Rok za podnošenje prijava projekata/programa je do zaključno 9. veljače 2018. godine. Prioritetna područja su zaštita i promicanje tradicijske baštine ludbreškog kraja, poticanje i afirmacija kulturnog, glazbenoga i inog stvaralaštva djece i mladih, poticanje kulturnog amaterizma i unapređenje kvalitete života, životnih vještina i sposobnosti građana.

MI NUDIMO:

Paul Green je jedan od vodećih proizvođača ženske modne obuće na svijetu.

Za naš razvojno-tehnološki i proizvodni centar „Proizvodnja PG“ d.o.o. u Prelogu tražimo

3

VI STE: Završili SSS/KV/OŠ obrazovanje.

Poželjno je minimalno 2 godine radnog iskustva na istim ili sličnim poslovima, ali nije presudno za radni odnos.

Stabilno radno mjesto u iskusnom i stručnom timu.

Dinamično okruženje u kojem prepoznajemo timski rad, ali i kvalitete pojedinca, kvalitetnu uvodnu edukaciju, uz mogućnost daljnjeg usavršavanja i napredovanja.

Stimulativna primanja.

Stalni radni odnos.

Izazovno radno okruženje.

Organizirani prijevoz na i s posla.

Pouzdani, motivirani, odgovorni, savjesni i organizirani, sa voljom ispunjavati radne zadatke sukladno našem proizvodnom procesu i uputama.

Ako ispunjavate zahtjeve radnog mjesta i želite biti dio Proizvodnja PG d.o.o. tima prijavite se i pošaljite svoj cijenjeni životopis i zamolbu na adresu:

Timski orijentirani, prilagodljivi i otvoreni za učenje i savladavanje novih vještina.

Proizvodnja PG d.o.o., Hrupine 15, 40323 Prelog ili na mail office@p-pg.hr

4

AKTUALNO

31. siječnja 2018.

Primjena Uredbe o načinu gospodarenja komunalnim otpadom na Grad Ludbreg

Novi način obračuna, novi korisnici, bio otpad Svakodnevni razvoj neminovno dovodi do sve većeg opterećenja okoliša raznim otpadom. Najbolje je prestati stvarati otpad, ali kako to nije moguće suvremeni je svijet zaključio da otpad treba prikupljati, odvajati i materijale koristiti za ponovnu uporabu.

Europska unija godinama radi na unapređenju gospodarenja otpadom. Propisi EU-a donijeli su znatna poboljšanja u prikupljanja i gospodarenju otpadom.

Nastoji se podići svijest, navike i način razmišljanja građana u zemljama EU o postupanja s otpadom. Hrvatska je pristupanjem EU također preuzela obveze uvođenja sustava održivog gospodarenja, jedna od obveza je odvajanje otpada po vrstama materijala. Tako je 2013. godine stupio na snagu Zakon o održivom gospodarenju otpadom, ali je za provedbu dijela odredbi Vlada bila obvezna donijeti i Uredbu o načinu gospodarenja komunalnim otpadom. Donošenje uredbe je kasnilo očito zbog složenosti problematike jer zadire u djelovanje gradova, komunalnih tvrtki, prava korisnika usluga-potrošača. Uredba je donijeta tek nakon 3,5 godine, stupila je na snagu lani 1. studenog, a gradovi i općine imali su rok od tri mjeseca za prilagodbu. Rok ističe 1. veljače ove godine i vjerojatno je bio prekratak onima (većini njih) koji u prethodnom razdoblju nisu razmišljali kako će Uredba ipak jednog dana stupiti na snagu. Jer radi se o vrlo složenoj problematici koju nije lako riješiti preko noći. Oni su sada došli pred zid i prijeti im plaćanje kazni za neprimjereno zbrinjavanje otpada. Najveći problem je nerazvrstavanje otpada jer se u mnogim sredinama i dalje sav otpad baca u komunalni, a tu je i niz drugih problema koji muče gradove i općine.

Grad Ludbreg nije među njima jer se problematici odvajanja i zbrinjavanja otpada zadnjih godina posvetilo puno pozornosti. Što se moralo pripremiti za poštivanje Uredbe, hoće li biti promjena i kakvih pojasnio je Alen Sabol, direktor gradske komunalne tvrtke 'Lukom' Ludbreg kojoj su povjereni poslovi oko otpada.

Alen Sabol, direktor Lukoma

-Mi već imamo sustav koji građani vrlo dobro poznaju, kako se i kad skuplja koja vrsta otpada, sustav je uhodan i dobar, pa ga zasad ne treba mijenjati. Već smo ranije napravili organizaciju za odvajanje i odvoz otpada čime smo stvorili temelje da se lakše prilagodimo Uredbi, pa nemamo takvih problema kakve ima većina gradova. Najveće promjene kod nas se odnose na prikupljanje bio otpada. Građani se izjavom moraju izjasniti hoće li njihov bio otpad preuzimati 'Lukom' i koju posudu žele za to ili žele sami kompostirati bio otpad. Ali, to ne može biti klasično gnojište što ćemo svakako kontrolirati.

Mi imamo ugovor s Kompostanom Prelog koja preuzima ludbreški bio-otpad za što plaćamo 200 kuna po toni.

Druga novost odnosi se na šire područje Vinograda Ludbreških i vinogorja. Nije riječ o žiteljima naselja Vinogradi Ludbreški koji su već korisnici usluge prikupljanja i odvoza otpada nego o vlasnicima objekata za odmor i klijeti. Upravo je na području našeg vinogorja najugroženiji okoliš jer tamo se sav mogući otpad baca gdje se stigne - u šume, šumarke, livade, grabe, jarke, potoke. Prema Zakonu svi vlasnici objekata koji imaju nešto od komunalne infrastrukture moraju biti uključeni u prikupljanje otpada, pa tako i vlasnici objekata na području Vinograda Ludbreških odnosno našeg vinogorja. Preuzimat ćemo i bio otpad, a idemo s minimalnom cijenom odvoza. S tog područja otpad će se odvoziti kada je po rasporedu odvoz miješanog otpada za Vinograde Ludbreške. Jedino ćemo tako zaštititi prirodu u vinogorju, ono što se još nije uništilo.– rekao je Alen Sabol.

'Lukom' u suradnji s Gradom Ludbregom nekoliko posljednjih godina čini velike napore i ulaže znatna sredstva za primjereno rješavanje problematike prikupljanja i zbrinjavanja otpada, pa primjena Uredbe o načinu gospodarenja komunalnim otpadom za tvrtku nije posebna novina.

-Posljednjih nekoliko mjeseci vrlo smo se ozbiljno pri-

EU obvezuje Hrvatsku da do 2020. godine moramo odvajati najmanje 50 posto otpada premali za primjenu Uredbe o načinu gospodarenja komunalnim otpadom, ali na problematici prikupljanja, odvajanja i zbrinjavanja otpada intenzivno radimo zadnje tri godine. Podsjećam da je u tom razdoblju prestao odvoz u 'Meku' nedaleko grada, da je to odlagalište sanirano, a da smo kamionima naš otpad odvozili u Garešnicu, Grubišno Polje, te na koncu u Piškornicu. Paralelno se krenulo s odvajanjem otpada. Uveli smo preuzimanje na kućnom pragu, išli u nabavu spremnika, kanti, vreća, vozila. To znači da smo potpuno organizirali sustav odvojenog prikupljanja, odvoza i zbrinjavanja. Uveli smo vreće koje se lako drže kod kuće čime smo racionalizirali troškove i vrijeme prikupljanja. Jer za pražnjenje kanti treba kamion dok vrećama možemo istovremeno preuzimati u kombi više vrsta otpada. Uspostavljen je sustav praćenja i kontrole razvrstavanja. Sada svaka kanta ima čip čijim se očitanjem prate podaci o korisniku - pridržava li se rasporeda odvoza, količine otpada iz tog domaćinstva i poštuje li korisnik upute o odvajanju. Prije dvije godine prvi smo u županiji, kao pilotprojekt uveli prikupljanje bio otpada, a on čini gotovo 40 posto ukupnog otpada Grada.

Jedan od najsloženijih poslova bio je dogovor s ovlaštenim tvrtkama za preuzimanje našeg otpada. Tržište otpada nije uređeno kako bi trebalo, pa se promjene događaju na dnevnoj razini. Primjerice, na početku smo dobili 300-400 kuna za tonu plastike, a sad mi plaćamo da je netko preuzme. Cijena za papir je prije bila 600, a sad tek 280 kuna po toni. Slično je i s drugim materijalima. Tržište otpadom nije uređeno što nam svima otežava.– ističe Sabol.

Nedavno su objavljeni podaci da je Ludbreg najbolji u županiji po postotku odvajanja otpada. Jeste li time zadovoljni?

-Ako se pogleda da smo u ove tri godine prestigli sve gradove u županiji onda mogu biti zadovoljan. No, ovih 25,6 posto odvajanja još je premalo, realno

smo mi još daleko od 50 posto do kojih trebamo doći u ovoj i iduće dvije godine. Poznato je kako EU obvezuje Hrvatsku da do 2020. godine moramo odvajati najmanje 50 posto otpada.

Ako ne dođemo do tog postotka Grad će plaćati penale, točnije naši građani preko računa kako to određuje zakonska regulativa.

Naglašavam da je lakše ostvariti 25 posto u prvim godinama odvajanja otpada nego kasnije zadnjih 5 posto. No, raduje da sve više građana shvaća i prihvaća važnost odvajanja otpada što daje nadu da možemo ostvariti potrebne rezultate.

-Gradsko vijeće imalo je obvezu, prema Uredbi, usvojiti dvije odluke koje u potpunosti obuhvaćaju cijeli sistem od načina prikupljanja miješanog i biorazgradivog komunalnog otpada, do kriterija za obračun cijene usluge. Suglasnost na cjenik daje gradonačelnik. Hoće li biti promjena u cijeni?

-Način formiranja cijene prema Uredbi treća je veća promjena za 'Lukom', ali i za to smo se pripremali od još od prošlog ljeta. Mjesečni računi više neće biti isti, a cijena ne bi trebala biti viša ako u iznos računa ne bude uračunata ugovorna kazna. Prema Uredbi, cijena se formira iz tri dijela – fiksnog dijela koji je zapravo cijena minimalne javne usluge, zatim iz varijabilnog ili promjenjivog dijela koji se odnosi na količinu predanog otpada odnosno to je ono što odvezemo u Piškornicu. Treći dio računa je 'ugovorna kazna', a taj dio korisnik plaća ako ne predaje posude za pražnjenje, ako se ne drži uputa o odvajanja otpada po materijalu, ili ne poštuje druge odredbe oko postupanja s otpadom. Građani moraju znati da ima 15-ak vrsti 'ugovornih kazni', čak i onih do 500 kuna, pa bi se zaista trebalo pridržavati propisa kako bi se izbjegle kazne i veći računi. Ponavljam da iznosi na računima neće biti viši ako ne bude kazni, čak i unatoč činjenici što našim korisnicima osiguravamo prikupljanje otpada prema visokim europskim standardima što znači da imamo nova ulaganja za dodatne vreće, kante, spremnike. Cijena

odvoza otpada bit će za građane manja i do 20 posto prema sadašnjim uvjetima, a mijenjat će se svaki mjesec. Ovisit će o tome koju posudu korisnici odaberu i broju pražnjenja iste tokom mjeseca.

- U 'Lukomu' također očekuju porast broja korisnika, a podaci govore da su u porastu i količine otpada kojeg prikupljaju.

-Trenutno imamo 2.700 korisnika, a sada će se povećati novim korisnicima iz ludbreškog vinogorja. Kod ovih povremenih korisnika u vikendicama i klijetima potrebno je naglasiti da ćemo našim redovnim korisnicima koji redovno podmiruju svoje obveze dati popust od najmanje 30 posto na uslugu odvoza iz vikendica i klijeti. Također, nudimo najbolju uslugu po najpovoljnijoj cijeni što nije prošlo nezapaženo, pa zato postoji interes drugih sredina da možda kod njih preuzmemo te poslove. Ako zatreba zaposlit ćemo još ljudi, nabaviti potrebna vozila. Početkom siječnja u Njemačkoj smo kupili još jedan, naš treći auto-smećar, jest rabljeni, ali u vrlo dobrom stanju.

Vozilo je manje od ostala dva, pa će ono lakše do teže pristupačnih terena nego veliki kamioni.

Za prikupljanje vreća koristimo i veliki kombi, a dnevno na prikupljanju otpada radi 10-12 radnika koji obavljaju i druge poslove prema potrebi. Mislim da svi očekujemo da se ove godine izgradi reciklažno dvorište gdje će naši građani imati mogućnost predati sve vrste otpada materijala bez naknade. Čak 85 posto sredstva za gradnju osigurava Fond za zaštitu okoliša s kojim je Grad sklopio ugovor.

'Lukom' će organizirati i mobilno reciklažno dvorište. Sve je to u cilju kvalitetnog zbrinjavanja otpada. Stanje okoliša u kojem živimo postalo je egzistencijalno pitanje o kojem ovisi naša budućnost.- ističe Alen Sabol, direktor 'Lukoma'. Čovjeku je dugo trebalo doći do spoznaje da se kroz onečišćeni zrak, vodu i tlo vraća sve ono što bacimo u prirodu. Sada je naša obveza misliti na nove naraštaje kojima smo dužni u budućnosti ostaviti što zdraviji okoliš.

31. siječnja 2018.

OPSEG USLUGA ZA FIZIČKE OSOBE: - Odvoz miješanog komunalnog otpada svakih 14 dana - Odvoz bio otpada svakih 7 dana po izgradnji objekata za zbrinjavanje - Odvoz korisnog otpada (papir, plastika, tekstil, metal) jednom mjesečno - Odvoz glomaznog otpada po zahtjevu korisnika - usluga 1 godišnje do 2 m³ bez naknade - Odlaganje staklene ambalaže u kontejnere za staklenu ambalažu postavljene na zelenim otocima - Korisnicima javne usluge 'Lukom' će osigurati spremnike za primopredaju miješanog komunalnog otpada, biorazgradivog komunalnog otpada i reciklabilnog komunalnog otpada

CJENIK USLUGA PRIKUPLJANJA MIJEŠANOG KOMUNALNOG OTPADA I BIORAZGRADIVOG KOMUNALNOG OTPADA, TE DRUGIH USLUGA KORISNICI KOJI KORISTE USLUGU ODVOZA BIO OTPADA spremnik od 60 litara - mjesečna cijena (fiksni dio) + PDV (13%) 26,43 kn spremnik od 80 l - mjesečna cijena (fiksni) + PDV 35,24 kn spremnik od 120 l- mjesečna cijena (fiksni + PDV 52,86 kn spremnik od 240 l - mjesečna cijena (fiksni + PDV 105,72 kn

AKTUALNO

5

UGOVORNA KAZNA 1. KORISNIK JAVNE USLUGE NE VRŠI PREDAJU OTPADA U DVA UZASTOPNA OBRAČUNSKA RAZDOBLJA, A UTVRDI SE DA KORISTI NEKRETNINU CIJENA (BEZ PDV-A) 0,476 KN/L 2. POKLOPAC UGOVORENOG SPREMNIKA KORISNIKA JAVNE USLUGE SE NE MOŽE U POTPUNOSTI ZATVORITI - KOLIČINA OTPADA PREMAŠUJE VOLUMEN UGOVORENOG SPREMNIKA - 0,095 KN/L 3. KORISNIK ODLAŽE MKO I/ILI BKO IZVAN SPREMNIKA -UZ SPREMNIK KORISNIKA NALAZI SE RASUTI OTPAD ILI OTPAD ODLOŽEN U VREĆICE KOJE NISU 'LUKOMOVE' - 0,476 KN/L+50,00 KN 4. KORISNIK ODLAŽE PROBLEMATIČNI OTPAD U SPREMNIKE ZA MKO, BKO ILI DRUGE SPREMNIKE NAMIJENJENE RECIKLABILNOM OTPADU 0,6 KN/L 5. KORISNIK NE RAZVRSTAVA KOMUNALNI OTPAD U VREĆICE/SPREMNIKE NA NAČIN PREDVIĐEN ODLUKOM O NAČINU PRUŽANJA USLUGE PRIKUPLJANJA MKO I BKO - 0,0429 KN/L+50,00 KN 6. KORISNIK U VREĆE/SPREMNIKE ZA RECIKLABILNI OTPAD ODLAŽE MKO 0,0429 KN/L + 50,00 KN 7. KORISNIK TIJEKOM GODINE DANA NITI JEDNOM NIJE KORISTIO USLUGU RECIKLAŽNOG DVORIŠTA 500,00 KN 8. KORISNIK KOMPOSTIRA OTPAD NA NEPRIMJEREN NAČIN 200,00 KN

KORISNICI KOJI KOMPOSTIRAJU spremnik 60 l - mjesečna cijena (fiksni dio) + PDV 23,10 kn spremnik 80 l - mjesečna cijena (fiksni) + PDV 30,80 kn spremnik 120 l - mjesečna cijena (fiksni) + PDV 46,19 kn spremnik 240 l - mjesečna cijena (fiksni) + PDV 92,39 kn

9. KORISNIK ODLAŽE GLOMAZNI OTPAD ILI EE OTPAD NA JAVNU POVRŠINU BEZ PRETHODNOG DOGOVORA - 500,00 KN/T UVEĆANO ZA TROŠKOVE UTOVARA I PRIJEVOZA 10. UNIŠTENJE SPREMNIKA OD 60 LITARA - 187 KN 11. UNIŠTENJE SPREMNIKA OD 80 L - 234 KN 12. UNIŠTENJE SPREMNIKA OD 120 L - 187 KN

CIJENA ZBRINJAVANJA MIJEŠANOG KOMUNALNOG OTPADA - (VARIJABILNI DIO) – 1 PRAŽNJENJE MJESEČNO spremnik 60 l- varijabilni dio 1 odvoz + PDV (25%) 3,21 kn

13. UNIŠTENJE SPREMNIKA OD 240 L - 317 KN 14. UNIŠTENJE SPREMNIKA OD 1100 L - 1.990 KN 15. UNIŠTENJE SPREMNIKA OD 7700 L - 8.400 KN

spremnik 80 l - varijabilni dio 1 odvoz + PDV 4,29 kn

OSTALE USLUGE POVEZANE S JAVNOM USLUGOM

spremnik 120 l - varijabilni dio 1 odvoz + PDV 6,44 kn

- DODATNA DOPLATNA VREĆA ZA ODVOZ MIJEŠANOG KOMUNALNOG OTPADA ZA KORISNIKE KOJI SU U SUSTAVU ORGANIZIRANOG ODVOZA OTPADA – S PDV-OM 12,50 KN

spremnik 240 l - varijabilni dio 1 odvoz + PDV 12,88 kn

CIJENA ZBRINJAVANJA MIJEŠANOG KOMUNALNOG OTPADA- (VARIJABILNI DIO) – 2 PRAŽNJENJA MJESEČNO SPREMNIK 60 L-VARIJABILNI DIO 2 ODVOZA + PDV (25%) 6,44 KN SPREMNIK 80 L-VARIJABILNI DIO 2 ODVOZA + PDV 8,58 KN SPREMNIK 120 L-VARIJABILNI DIO 2 ODVOZA + PDV 12,88 KN SPREMNIK 240 L-VARIJABILNI DIO 2 ODVOZA + 25,75 KN

- DODATNA DOPLATNA VREĆA ZA ODVOZ MIJEŠANOG KOMUNALNOG OTPADA ZA KORISNIKE KOJI NISU U SUSTAVU ORGANIZIRANOG ODVOZA OTPADA - 30 KN - DODATNA DOPLATNA VREĆA ZA ODVOZ BIORAZGRADIVOG KOMUNALNOG OTPADA - ZA KORISNIKE KOJI SU U SUSTAVU ORGANIZIRANOG ODVOZA OTPADA – 12,50 KN - DODATNA DOPLATNA VREĆA ZA ODVOZ BIORAZGRADIVOG KOMUNALNOG OTPADA ZA KORISNIKE KOJI NISU U SUSTAVU ORGANIZIRANOG ODVOZA OTPADA – 30 KN - ODVOZ MIJEŠANOG KOMUNALNOG, BIORAZGRADIVOG KOMUNALNOG I GLOMAZNOG OTPADA PO POZIVU - 500,00 KN/T (ZBRINJAVANJE) UVEĆANO ZA TROŠKOVE UTOVARA I PRIJEVOZA

6

PROJEKTI

31. siječnja 2018.

Happy bike – Biciklistička staza Ludbreg-Letenye-Prelog

Jedan od odobrenih Interreg projekata u okvirima prekograničnog programa Mađarska – Hrvatska u kojeg je uključen Grad Ludbreg jest Happy Bike. Ukupna vrijednost projekta je 7.893.853,69 kuna, a udio Grada Ludbrega iznosi 1.103.636,63 kuna.

Happy bike je projekt koji uključuje izgradnju biciklističke staze koja će povezivati naselja gradova Ludbreg, Prelog i Letenye, prolazeći kroz prirodne ljepote rijeka Mure i Drave. Prvi preduvjet koji mora biti napravljen po projektu jest izgradnja infrastrukture na dijelovima staze koji nedostaju pa je tako predviđena izgradnja biciklističkih staza, odmorišta i info točaka na kojima će turisti moći dobiti potrebne informacije i usluge.

Vodeći partner je Grad Letenye dok su partneri po projektu Grad Ludbreg, Grad Prelog i Županijska uprava za ceste Varaždinske županije. Područja uključena u projekt Happy Bike su Županija Zala, Međimurska i Varaždinska Županija. Najmanje 11 naselja imat će koristi od projekta, a oko 60 kulturnih i prirodnih atrakcija bit će uključeno i markirano na biciklističkoj trasi.

Glavni cilj projekta jest izgradnja biciklističke staze ukupne duljine preko 100 kilometara koja će prolaziti kroz bogatu i raznoliku prirodnu i kulturnu baštinu regije Drava-Mura kako bi se stvorili dodatni uvjeti za gospodarski rast u uključenim programskim regijama (Letenye, Grad Prelog i Grad Ludbreg), a s ciljem da se privuče veći broj posjetitelja te kako bi se stvorili preduvjeti za razvoj ruralnog turizma kod lokalnog stanovništva. Kapilarni put LudbregLetenye-Prelog koji će se razviti projektom osigurat će povezivanje obje strane granice, Hrvatske i Mađarske, kao i povezivanje s Eurovelo mrežom.

Kroz ovaj projekt uspostavit će se Biciklistički centar u Letenyu, mjesto za odmor za bicikliste u Oporovcu te tri info punkta za bicikliste na području Grada Ludbrega.

Biciklistička staza Grada Ludbrega obuhvaća dio susjedne Općine Sveti Đurđ, prolazi kroz naselja Hrženica, Poljanec, Vinogradi Ludbreški, Globočec, Ludbreg, Selnik, Sveti Đurđ te završava ponovno u naselju Hrženica na granici s Međimurskom županijom gdje se spaja s rutom Grada Preloga. Odmorišta s potrebnom opremom za bicikliste nalazit će se uzduž rute u naselju Sveti Đurđ, Selnik i Ludbreg. U Ludbregu je predviđena izgradnja suvremenog parkirališta za bicikle na kojem će turisti, ali i građani, moći ostaviti svoje bicikle na sigurnoj lokaciji. Zbog tendencije porasta broja ciklo turista na predmetnom području zadnjih godina, cilj ovih investicija je osigurati potrebnu infra-

strukturu kao preduvjet stvaranja novih turističkih atrakcija i sadržaja te potaknuti razvoj lokalnog gospodarstva i zapošljavanje.

-Ludbreg ima puno netaknute prirodne i kulturne baštine, atrakcija i turističkih proizvoda te mnogo gospodarskih subjekata od kojih su većina istaknuti lokalni poljoprivrednici, proizvođači lokalnih proizvoda, mali poduzetnici, obrtnici i predstavnici tradicionalnih obrta koje kroz razvoj novog sadržaja, biciklističke staze, želimo povezati. Tako da će kroz ovaj projekt biti stvoren novi sadržaj koji će poslužiti kao veza između neiskorištenih prirodnih, kulturnih znamenitosti i gospodarskih subjekata koji postoje u Ludbregu kako bi ini ojačali svoje sposobnosti, povećali prodaju proizvoda i broj pruženih usluga – rekao je gradonačelnik Dubravko Bilić.

Biciklistička staza planirana je na način da će ispuniti očekivanja svih iskusnih biciklista, amatera i posjetitelja jer prolazi kroz sve lokalne znamenitosti, prirodna dobra i turističke lokalitete.

Implementacijom ovog projekta stvorit će se preduvjeti da gradovi Ludbreg, Prelog i Letenye postanu prave biciklističke destinacije za sve osobe željne avanturizma, dobre hrane i odličnih lokacija netaknute prirode.

Projekt nastoji stvoriti dugoročnu, prekograničnu kulturu biciklizma koja trenutno nedostaje na području uključenih gradova.

Poticanje interakcije, ne samo među uključenim partnerima, nego i između pružatelja različitih usluga, OPG-ovaca, vlasnika ruralnih turizma, ugostitelja, jest jedan od željenih rezultata. Partneri će maksimalno iskoristiti mogućnosti koje nude nove tehnologije (digitalni uređaji i komunikacijske tehnologije). Posebno, projekt će promovirati sljedeća tehnološka rješenja: QR-kodna rješenja, korištenje digitalnih medija, posebice alata poput Twittera i drugih društvenih mreža te ostalih komunikacijskih platformi za širenje informacija o projektu te privlačenju biciklista. Svim zainteresiranima bit će dostupne tri tematske biciklističke rute različite težine, razni promocijski materijali poput trojezičnih karata, mobilne aplikacije za lakše snalaženje po rutama i dobivanje informacija o lokacijama poput prirodnih ili turističkih znamenitosti. Bit će izrađena i trojezična web stranica koja će se koristiti kao komunikacijski alat za pružanje relevantnih informacija te objavljivanje novosti i najava događaja po projektu. Posebna pažnja prilikom implementacije projekta bit će posvećena provedbi edukacija o očuvanju okoliša, poticanju razvoja aktivnog turizma i uvođenju inovativnih komunikacijskih alata.

PROJEKTI

31. siječnja 2018.

Uspostava sustava pomoći i podrške „Pomognimo jedni drugima“ Udruga umirovljenika i starijih osoba regije Ludbreg zajedno sa svojim partnerima, Gradom Ludbregom, Udrugom Žene iz centra svijeta, Udrugom Likovno udruženje Ludbreg te KUD-om Anka Ošpuh ulazi u zadnji mjesec provedbe projekta „Živimo zajedno, starimo kvalitetno 2“. Sam projekt usmjeren je na umirovljenike i osobe starije životne dobi te na unapređenje kvalitete života osoba koje su smještene u institucijama socijalne skrbi kroz organiziranje dnevnih aktivnosti i uspostave pružanja izvaninstitucionalnih usluga u lokalnoj sredini.

Projektni tim je do sad organizirao različite aktivnosti koje su se odnosile na provedbu različitih slobodnih i izvaninstitucionalnih društvenih, kreativnih, kulturnih i sportsko rekreativnih aktivnosti.

Projektne aktivnosti u potpunosti su bile prilagođene mogućnostima i sposobnostima starijih osoba i usmjerene na uključivanje starijih osoba u život lokalne zajednice. Kako se radi o nastavku projekta, u ovoj fazi implementacije uvele su se neke nove aktivnosti; povećani broj usluga koje se pružaju starijim osobama i povećani broj organiziranih dnevnih aktivnosti. Nove aktivnosti koje se provode u

okvirima ovog projekta odnose se na rekreacijske aktivnosti, vježbe prilagođene potrebama starijih osoba koje imaju određene zdravstvene probleme (osteoporoza, išijas, uklještenje živaca, slaba pokretljivost), aktivnosti s korisnicima na otvorenom (zajedničke šetnje, vježbe na otvorenom) i povećanje dramskih i kulturnih aktivnosti poput literarnih radionica i zajedničkih druženja.

Veliki naglasak je bio stavljen na uspostavu mreže dionika, dijeljenje znanja i novih metoda rada između uključenih organizacija, na sportsko – rekreacijske, kreativne, kulturne (ručni radovi, izložbe, predstave) i zabavno društvene aktivnosti (proslave, društvene igre, organizacija druženja, organizacija natjecanja, stručna predavanja).

Najveći doprinos ovog projekta definitivno se odnosi na uspostavu sustava pomoći i podrške „Pomognimo jedni drugima“. Radi se o programu koji je formiran unutar Udruge umirovljenika i starijih osoba regije Ludbreg i uključivat će sve relevantne dionike po projektu (partnere i suradnike), udruge civilnog društva iz područja Grada Ludbrega i okolnih općina. Kroz projekt izrađen je popis svih dionika – udruga na području Grada

Ludbrega, iz okolnih općina, formalnih i neformalnih institucija – s ciljem njihovog uključivanja u sustav te uspostavu suradnje.

Poseban uspjeh projekta „Živimo zajedno, starimo kvalitetno 2“ odnosi se na uspostavljanu suradnju s domovima za starije i nemoćne na širem ludbreškom području.

Navedena suradnja predstavlja uspjeh jer se mreža korisnika projekta proširila i na starije osobe koje su institucionalizirane i kojima je pomoć, briga i društvo od velike važnosti.

Korisnici u domovima pozitivno su prihvatili održavanje aktivnosti i velik broj korisnika uključuje se u različite radionice koje se provode. Drugi važan uspjeh jest volonterstvo.

Projektom „Živimo zajedno, starimo kvalitetno 2“ potaknuli smo mlade ljude da volontiraju i rade sa starijim osobama, osmišljavaju različite zanimljive aktivnosti za starije osobe, druže se s njima i sl. Kroz takav pristup razvijamo i jačamo međugeneracijsku solidarnost između mlađih i starijih generacija, uzajamno razumijevanje i poštivanje – a što je u biti primarna svrha ovog našeg projekta - rekla je Petra Međimurec, voditeljica projekta „Živimo zajedno, starimo kvalitetno 2“.

Projekt za starije osobe –

Živimo zajedno, starimo kvalitetno 2

Održane su brojne radionice, slikalo se...

... izrađivali ručni radovi

IZLOŽBA SLIKA I RADOVA

U okviru projekta "Živimo zajedno starimo kvalitetno" u petak 19. siječnja otvorena je izložba slika i radova s likovnih radionica. Izložbu je u Centru za kulturu i informiranje "Dragutin Novak" otvorio gradonačelnik Dubravko Bilić koji je najavio kako je ovo drugi dio projekta, a prijavljen je i njegov nastavak.

- Kada radite na projektima, svi pitaju što će se graditi. No mi smo odlučili raditi i na ovakvim projektima koji su važni za život u lokalnoj zajednici. Uredili smo međugeneracijski centar i htjeli smo da on svakodnevno "živi", a upravo kroz ovaj projekt u tome smo uspjeli. - rekao je gradonačelnik Bilić.

Izložba je svojevrstan spoj radova koji su nastali kroz različite radionice. Žene iz Centra svijeta izložile su ručne radove i radove nastale u suradnji s ludbreškim vrtićima.

- Najmlađi su naši najveći prijatelji. Uživale smo u svakom trenu provedenom s njima jer je to obostrano veselje. Posjetile smo sva tri vrtića gdje smo održale radionice ručnog rada ramice od drveta. Vrtićarci su lijepili, dodavali karton kao podlogu, a na kartonu su crtali sebi najdraže motive. Ukrasili su ih i školjkama, žirevima, kukuruzom. - rekla je Franciska Schubert, predsjednica Udruge "Žene iz Centra svijeta".

U sklopu projekta održane su i likovne radionice za koje se pobrinulo Likovno udruženje Ludbreg.

- Na radionicama umirovljenici su se mogli okušati u oslikavanju predmeta od stakla, a radionice su održane i u obližnjim domovima za starije osobe koje su bile prilagođene korisnicima. Zanimljivo je da su nam neki od njih rekli da slikali nisu od osnovne škole. Najvažnije da je projekt ispunio očekivanja, a rezultat je ova izložba od 28 slika kao i predmeta. - kazala je Elvira Štabi, voditeljica likovnih radionica.

Program otvorenja izložbe vodio je Aleksandar Horvat koji je za tu prigodu napisao i dvije pjesme, a nastupala su djeca iz dječjih vrtića "Radost" i "Smjehuljica" te učenici Osnovne škole Ludbreg.

Izloženi su i dječji radovi

Veliki broj posjetitelja na otvorenju izložbe

7

Izložbu je otvorio gradonačelnik D. Bilić

8

TURIZAM

31. siječnja 2018.

Na temelju čl. 28. Statuta i Odluke Upravnog vijeća Centra za socijalnu skrb Ludbreg od dana 18.12.2017. godine, objavljuje se

JAVNI NATJEČAJ Za prodaju nekretnina u vlasništvu Centra za socijalnu skrb Ludbreg 1. Predmet prodaje: a) cijele nekretnine upisane u zk.ul.br. 453 k.o. Križovljan - čkbr. 477 – oranica i put Draga u Brezju sa 808 čhv b) suvlasnički dio od ½ dijela nekretnina upisane u zk. ul. br. 1670 k.o G. Martijanec

- čkbr. 384/8 – oranica u Martijanskom lugu sa 800 čhv

c) suvlasnički dio od 2/8 dijela nekretnina upisanih u zk. ul. br. 218 k.o. G. Martijanec

Ludbreg se pridružio nacionalnom programu besplatnog turističkog vođenja

NAUČILI NEŠTO NOVO O SVOM GRADU Zajednica društava turističkih vodiča Hrvatske je povodom Dana međunarodnog priznanja organizirala besplatna turistička vođenja u svim gradovima u kojim djeluju društva vodiča. Točno u podne, 14. siječnja, lokalni turistički vodiči poveli su zainteresirane građane na besplatne obilaske.

U sklopu Varaždinske županije vođenja su održana u Varaždinu, Varaždinskim toplicama, Ivancu ali i u Ludbregu.

- Ovo je projekt Udruge turističkih vodiča „Upoznaj svoju zemlju“ koji se održava povodom Dana međunarodnog priznanja koji ove godine broji 26. godina Republike Hrvatske. Želja je da se u 40 gradova Lijepe naše baš na ovakav način potakne ljude da dođu i da čuju nešto o svom gradu o kojem uvijek mislimo da sve znamo. Kada planiramo neko putovanje srce nas uvijek vuče da idemo van granica Hrvatske, a zapravo vrlo malo in-

formacija imamo o predivnim mjestima unutar naše države.

Ovo je jedna ambasadorska uloga nas vodiča koji ustvari primamo jako veliki broj ljudi, što na svom domaćem terenu, što u drugim zemljama. To je prilika da se sklope neka nova prijateljstva, spoje kulture i širi pozitivna energija. – kaže Spomenka Struški, turistički vodič za Ludbreg.

Par minuta prije no što je zvono na župnoj crkvi Presvetog Trojstva označilo podne, na Trgu Svetog Trojstva okupila se mala, ali vesela skupina zainteresiranih građana. Nakon kratkog upoznavanja sa vodičem krenuli su u obilazak.

Prva znamenitost nije zahtijevala dugo pješačenje. Naime, radilo se o krugovima zemaljskim smještenim na središnjem gradskom trgu. „Ekipa“ se prisjetili legende o centru svijeta i legende o Ludbergi. Nakon toga krenuli su prema „Glazbenoj ogradi“ te usput spomenuli

Sarinu crtu i pil Svetog trojstava. Posljednja stanica bio je dvorac Batthyany i kapelica Svetog Križa u sklopu koje se nalazi i stalna izložba arhivske građe - Knjiga čuda, Bula pape Leona X., zaključci Hrvatskog sabora te stalni postav zbirke sakralne umjetnosti - crkvena ruha i knjige, liturgijsko posuđe, slike, skulpture. Zanimljivosti nije nedostajalo, a zavidno znanje o povijesti Grada Ludbrega pokazali su i prisutni građani.

Ukoliko ste propustili ovo druženje, a želite naučiti nešto novo o svom gradu, sljedeća prilika biti će sredinom veljače povodom Dana turističkih vodiča.

– Organizirat će se još jedno besplatno vođenje gradom pa pozivam sve zainteresirane građane da nam se pridruže.

O vremenu održavanja i svim ostalim detaljima biti ćete pravovremeno obaviješteni. – poručuje Spomenka Struški.

- čkbr. 1610 – oranica Krčec u Bregi sa 1358 čhv

d) nekretnine upisane u k.o. Hrastovljan – kao vanknjižno

vlasništvo CZSS Ludbreg, upisane u Katastru nekretnina Ludbreg, Posjedovni list br.: 210

- čkbr. 993 – Vrbinec – oranica sa 281 m² i - čkbr. 994 – Vrbinec – oranica sa 1644 m²

e) suvlasnički dio od 6/12 dijela nekretnina upisanih u zk. ul. br. 1972 k.o. Hrženica

- čkbr. 2795/11 – oranica u Čuklinu sa 528 čhv i - čkbr. 2795/40 – šikara Černjak vlastelinski sa 147 m²

f) suvlasnički dio od ½ dijela nekretnine upisane u zk. ul. br. 173 k.o. Hrženica

- čkbr. 1283 – oranica u Lešću sa 406 m² 2. Početna cijena za: a) = 9.000,00 kuna, b) = 3.900,00 kuna, c) = 4.550,00 kuna, d) = 7.900,00 kuna, e) = 2.200,00 kuna, f) =

450,00 kuna.

3. Natjecati se mogu sve zainteresirane pravne i fizičke osobe sa sjedištem, odnosno prebivalištem na području RH. 4. Ponuda za natječaj mora sadržavati osobno ime i adresu, odnosno rješenje o registraciji tvrtke, za pravnu osobu – podaci o bonitetu/solventnosti, ponuđenu kupoprodajnu cijenu 5. Rok za ponudu: 8 dana od objave natječaja, pismenim putem, na adresu: Centar za socijalnu skrb Ludbreg, Ludbreg, Kardinala F. Kuharića 12, Povjerenstvo za prodaju nekretnina – za javni natječaj.

6. Postupak otvaranja ponuda provest će se bez javnog otvaranja ponuda.

7. Odabir najpovoljnije ponude izvršit će Povjerenstvo za prodaju nekretnina, a o rezultatima natječaja sudionici će biti obaviješteni pisano, u roku od 8 dana od dana izbora najpovoljnije ponude.

Spomenka Struški (u sredini) provela je zainteresirane ludbreškim znamenitostima

8. S najpovoljnijim ponuditeljem zaključit će se ugovor o prodaji nekretnine, kojim će se detaljno regulirati odnos između prodavatelja i kupca.

31. siječnja 2018.

PRISJEĆAMO SE

Rudolf Fizir

LUDBREŽANIN SVJETSKOG GLASA

(13. 1. 1891. – 11. 11. 1960)

zavodu. Po prirodi kreativac nije dugo izdržao na uredskom poslu i otišao je u mirovinu 1952. godine.

No, i u mirovini je i dalje skicirao, crtao, konstruirao.

Bio je poklonik umjetnosti, mnogo je čitao, uživao u slikarstvu i glazbi, a i sam je svirao, volio je životinje. Obožavao je kad bi mu kuća bila puna gostiju i kad ih je mogao počastiti.

Ipak, najviše je uživao u krugu najuže obitelj.

Obolio je od upale pluća i preminuo u bolnici u Zagrebu 11. studenoga 1960. godine.

Odakle Fiziru ljubav prema tada vrlo mladoj znanosti?

Rudolf je iz ugledne ludbreške obitelji, rodio se 13. siječnja 1891. u Ludbregu i bio drugo od četvero djece oca Mije i majke Valentine. Mladi Rudolf se još kao dječak oduševljavao balonima i tehničkim znanostima, pa kao da je njegov put nakon osnovnog obrazovanja u Ludbregu bio predodređen. Roditelji su ga poslali na školovanje u Zagreb, zatim je naobrazbu nastavio u Bečkom Novom Mjestu pored Beča, jedne godine i u francuskom Toulousu, te naposljetku u Akademiji za inženjersku avijaciju u Wismaru u baltičkom dijelu Njemačke. Tu je i diplomirao 1915. na Inženjerskoj akademiji i dobio zvanje aero inženjera.

Prvi avion zamislio i 'stavio na papir' već u dobi od 23 godine 1913., kao student u Wismaru. Njegov prvi dvokrilni, avion dvosjed pobijedio je na utakmici Male Atante 1927. godine, odnio prvu nagradu. Njegov veliki uspjeh doživio je Fizir FN, dvosjedni dvokrilac s dvostrukim komandama, te je proizvedeno više od stotinu tih zrakoplova.

Rabio se kao instrukcijski avion

Fizirov avion koristio se za izviđanje jata riba, najviše oko Splita

Stipković

Svaki siječanj prigoda je da se još jednom, barem nakratko, prisjetimo znamenitih Ludbrežana. Vjerojatno najznamenitiji je ing. Rudolf Fizir. Naime, njegov rad opisan je u Općoj enciklopediji Leksikografskog zavoda 'Miroslav Krleža', dok mu je Međunarodna zrakoplovna federacija (Fédération Aéronautique Internationale) dodijelila prestižnu diplomu 'Paul Tissandier' za doprinos svjetskom zrakoplovstvu.

Naš Ludbrežanin Rudolf Fizir bio je najistaknutiji konstruktor aviona u hrvatskoj povijesti, te jedan od najdjelotvornijih svjetskih konstruktora zrakoplova. Svijet zrakoplovstva osobito ga cijeni kao izvrsnog aerostatičara zbog njegovih tehničkih rješenja konstrukcija i kvaliteti letjelica koje i danas oduševljavaju konstruktore. Jer njemu nije bila primarna snaga motora već konstrukcija letjelica i njihove aero-dinamične karakteristike.

Ukratko njegovi se zrakoplovi odlikuju jednostavnošću i preciznom konstrukcijom.

Radio je u kompanijama 'Fokker Flugzeugwerken' u Schwerinu i u 'Brandenburgische Flugzeugwerker' kod Berlina. U Budimpešti je za firmu 'Fokker' osnovao i vodio tvornicu aviona. Do 1940. bio je konstruktor zrakoplova u Zemunu.

U doba 2. Svjetskog rata pri Tehničkom fakultetu Zagreb osnovao je Zavod za projektiranje zrakoplova i bio predavač.

Budući da vlasti nove države nisu dopustile da se u Zagrebu izgradi avio-industrija iako je Zagreb imao najbolje uvjete, Fizir je bio prisiljen preseliti u Novi Sad na rad u Vazduhoplovnoj komandi. Posljednje radno mjesto bilo mu je u Zagrebu u Institutu za istraživanja i Industrijskom projektnom

9

više od 30 godina nakon kraja Drugog Svjetskog rata! Godine 1931. konstruirao je amfibijski avion Fizir 1931, namijenjen za slijetanje na rijeke, jezera i morsku površinu. Također je razvio i turistički avion još godine 1935. Ukupno je konstruirao osamnaest tipova motornih zrakoplova, hidroaviona i amfibija, od kojih su se neki proizvodili i serijski. Također je konstruirao i padobrane, kao i njegov izumitelj Faust Vrančić. Živio je i radio u nesigurna, burna i ratna vremena, te je zbog toga gotovo stradao o čemu govori ova epizoda. Kako je ratne godine Fizir proveo kao profesor predavač na Tehničkom fakultetu po završetku 2.

Svjetskog rata sredinom svibnja 1945. Fizir je kratko bio zatočen u skupnom logoru u Zagrebu, te mu je prijetila neizvjesna sudbina. No, predratni piloti koji su u međuvremenu postali časnici partizanske vojske, doznali su

Fizir kao basist s hrvatskim tamburašima u Bečkom Novom Mjestu za njega i opasnost koja mu prijeti, te su u logor došli automobilom i jednostavno Fizira izveli na slobodu.

Njegov doprinos ipak se znao cijeniti. Osim već istaknutog uvrštavanja njegova imena i djela u Opću enciklopediju i diplome međunarodne federacije 'Paul Tissandier', danas jedna ulica u Ludbregu nosu njegovo ime, ali i ona u Velikoj Gorici koja vodi do novog terminala Zračne luke 'Franjo Tuđman' na adresi Ulica Rudo-

lfa Fizira 1. Ludbreg je još 1971. dao postaviti spomen-ploču reljefa s njegovim likom na zgradu Centra za kulturu i informiranje. Ista ustanova je prije 15-ak godina izdala prigodnu knjigu povodom održavanja stručnog skupa o životu i radu ing. Fizira. Njegovo ime nosi i ludbreški aero-klub poznat po svojoj modelarskoj sekciji.

A i Srednja škola Ludbreg je u suradnji s Gradom instalaciju 'Fizirov avion' danas izloženu u parku staroga grada.

10

VINO

31. siječnja 2018.

VINOGRADARI OBILJEŽILI VINCEKOVO Kod kipa svetog Vinka u Sigečaku sedmu godinu zaredom obilježen je početak nove vinogradarske godine. I ovog siječnja Vincekovo je proslavljeno veselo, a starinski običaj pokrštenja goric i posvećenje trsovih grančica osvijestili su članovi Vinogradarske udruge Trsek. Pred oko 200 ljudi crkveni obred vodio je vlč. Kristijan Stojko, a ceremoniju rezidbe vinove loze uprizorili su Stjepan Sanjković, Franjo Rašić i Nikola Makar. Po tri trsove grančice na posvećenje donijele su i mlade vinogradarke Monika Kirić i Martina Zember iz Sigeca Ludbreškog.

-Imamo vinograd tu blizu kipa na dvije minute laganog hoda. Vinograd je od mog oca Krunoslava, a uzgajamo oko 800 trsova. Na posvećenje sam donijela tri grančice graševine koja zasad dosta dobro odolijeva bolesti koja hara Sigečakom naročito u predjelu Podgore.

– rekla je Martina, tehničar za logistiku i špediciju.

Predsjednik Udruge Zlatko Brunčić i tajnik Mladen Matijašec već su prošle godine ukazivali na problem fitoplazmoze.

No, unatoč velikim naporima naših vinogradara da zaštite svoje nasade čini se da zasad gube bitku s ovom bolešću koja je u narodu poznatija kao zlatna žutica.

-Upravo na području Sigečaka fitoplazmoza je dosegla epidemijske razmjere. Neki vinogradi su u potpunosti zaraženi, a oni koji su prošle godine zapazili bolest na pojedinim trsovima tek će ove godine vidjeti stvarno stanje. Moglo bi biti neugodnih iznenađenja bez obzira što smo vršili temeljitu zaštitu vinograda i redovito prskanje američkog cvrčka kao prijenosnika bolesti – rekao je Mladen, tajnik 'Trseka'.

Prema saznanjima koje vinogradari posjeduju populacija američkog cvrčka se nekontrolirano razmnožila zahvaljujući povoljnim uvjetima. Naime, zime su izuzetno blage odnosno nedovoljno hladne pa ličinke uspješno prezimljavaju ispod kore trsova. S druge strane ljeta su izuzetno sušna gdje biljke dodatno trpe i u takvim stresnim uvjetima su još manje otporne.

Mnogi vinogradi morat će se iskrčiti

Prema sadašnjem zakonu sanitarni inspektor može u cilju sprečavanja širenja zaraze narediti potpuno krčenje nasada ako je fitoplazmom Flavescence dorée zaraženo 20% trsova. Svi izvađeni trsovi moraju se spaliti. Na iskrčenim površinama vinova loza može se saditi odmah sljedeće godine ako je korijenje temeljito izvađeno, a također potrebno je paziti da se posadi isključivo nezaraženi sadni materijal. Osim zaraženih i zapuštenih vinograda trebalo bi krčiti i biljke iz roda Vitis kao što su stabla johe i samonikle penjačice pavitine jer se u njima zadržava i njima hrani američki cvrčak. Ovaj štetnik u Europi je zabilježen još davne 1958. godine u Francuskoj, ali je posljednjih godina njegova populacija uvelike povećana zbog povoljnih vremenskih prilika zbog zima koje su blage i ljeta koja su izrazito sušna.

Vincekovo kod kipa u Sigečaku -Čuli smo da za ovu bakterijsku bolest ipak ima lijeka, ali se preparat na području Europske unije ne smije koristiti. Postoje i teorije zavjere da se namjerno žele smanjiti površine zasađene vinovom lozom. Vjerojatno će neki posegnuti za nepopularnom metodom i antibiotik protiv bolesti nabaviti izvan Hrvatske kod naših istočnih susjeda. Nama koji poštujemo zakone i propise ne preostaje ništa drugo nego slušati upute ovlaštenih savjetodavnih službi – rekao je Ivan Vađon, višestruko nagrađivani član 'Trseka'.

Na kraju možemo zaključiti da se američki cvrčak kao prijenosnik zaraze dobrano udomaćio u našim vinogradima, a bolest duboko ukorijenila.

Najprije su nastradali vinogradi zasađeni hotelom koja se kao divlja sorta smatrala otpornijom, a vidljivo je da ni plemenite sorte nisu pošteđene. Stručnjaci smatraju da se zaraza za nekih 10% može smanjiti žutim ljepljivim pločama za hvatanje cvrčka. Njih je potrebno prvo postaviti niže i to u okomit položaj, a od lipnja nadalje na veću visinu i to u vodoravni položaj.

Međutim, svima je jasno da postavljanje ploča ne može bitnije popraviti stanje na terenu, već samo potvrditi prisutnost vektora.

Monika Kirić i Martina Zember - mlade vinogradarke

Vincekovo u Ludbregu -Morali smo izvaditi 40 trsova zbog fitoplazmoze i još isto toliko zbog drugih razloga tako da ćemo ovog proljeća zasaditi 80 sadnica loznih cijepova. Teško je znati je li sadni materijal zdrav, a navodno je zaraza došla upravo zbog zaraženog sadnog materijala uvezenog iz Italije. - rekao je Nikola Makar iz Slokovca.

Unatoč neizvjesnoj vinogradarskoj godini vjerujemo da naši vrijedni vinogradari neće posustati te da će i sljedeće godine na Vincekovo kod kipa biti veselo.

-Kupili smo parcelu u neposrednoj blizini, malo niže od kipa. Na tom ćemo mjestu sagraditi Trsekov dom u kojem ćemo moći ugostiti domaće, ali i strane dobronamjernike.

Obred pokrštenja goric u vinogradu Antuna Havaića nekadašnjeg kapetana Slaven Belupa Imamo bogat izbor kvalitetnih vina koja ćemo moći prezentirati i ponuditi vinoljupcima na jednom mjestu s atraktivnim

pogledom na Ludbreško vinogorje i podravsku ravnicu. – rekao je Zlatko Brunčić, predsjednik 'Trseka'. (D. Vađunec)

Učitelj Krunoslav Havaić-Tinč počastio je prijatelje srnećim gulašem u svojoj klijeti

VINO

31. siječnja 2018.

Rekordnih 589 vina i zlatnih 105 odličja Nadmašeni su svi dosad najbolji rezultati s Izložbe mladih vina ludbreškog i ostalih vinogorja. U organizaciji Udruge vinogradara 'Trsek' Ludbreg ova 26. izložba, tradicionalno održana u povodu blagdana Vincekovo, gotovo je dostigla brojku od 600 uzoraka vina odnosno 589 vina. Zlatno odličje zaslužilo je 105 vina, po prvi puta više od stotinu. Prosudbena je komisija dodijelila još 328 srebrnih i 95 brončanih odličja.

Ocjenjivanje prema međunarodnim standardima proveli su enolozi s certifikatom za degustatore vina, a komisiju je vodila prof. dr. Stanka Herjavec.

Enolozi upozoravaju vinogradare da su ovo mlada vina i da se treba dobro potruditi kako bi ona u vrijeme sazrijevanja zadržala sadašnje karakteristike i postala vina visoke kvalitete ,a ukazali su i na probleme.

–Odbačeno je 57 vina. Razlozi za odbacivanje su 'defekti' u mirisu i okusu, kao što su etilacetat, povećana hlapiva kiselost, oksidacije – ističu enolozi. Najviše ocjene za bijelo vino dobio je Dražen Par iz Hrastovskoga za chardonnay, za mješavinu crnih sorata gost iz Zadra Stjepan Vučemilović, te Ante Gospić iz Prkosa za voćno vino maraška. Dražen Banjkovec iz Hrženice osvojio je 4, a po 3 'Zlatna trseka' Tadej Bohorč iz Svetog Petra, Mario Petrin iz Sudovčine i Kristijan Kolak iz Selnika za voćna vina.

Najviše zlata dodijeljeno je za graševinu 17, pa muškat, rajnski rizling i chardonnay, te 11 miješanih vina bijelih.

-Zadovoljni smo ovim brojkama. To je rezultat brojnih aktivnosti 'Trseka', među kojima važno mjesto ima suradnja sa srodnim udrugama. Bili su gosti iz Slovenije, Mađarske, te iz domaćih udruga od Nadina i Kastava, do Velike Gorice i drugih. Bila je i dobra lanjska sezona, a onda je uvijek veliki odaziv. - kazao je Zlatko Brunčić, predsjednik 'Trseka'. Najavio je nove projekte: -Smatram da 'Trsek' sa svojim aktivnostima i dalje pomaže razvoju ludbreškog turizma.

Sad smo kod kipa svetog Vinka kupili klijet s parcelom površine oko 900 kvadrata gdje ćemo urediti prostorije i terasu za posjetitelje koji u sve većem broju dolaze na ovu lokaciju.

Nadam se također suradnji s našom Srednjom školom oko laboratorija koji bi mogao biti koristan vinogradarima. – istakao je Zlatko Brunčić.

Uoči otvaranja izložbe i degustacije mladih vina posljednjeg petka siječnja, vinogradarima je rad laboratorija predstavio Josip Zdelar, ravnatelj Srednje škole, a održano je i korisno predavanje o zaštiti vinove loze od bolesti i štetnika.

Otvaranju izložbe bili su nazočni predstavnici Grada Ludbrega i Varaždinske županije, više institucija i ustanova. Riječi dobrodošlice gostima i čestitku vinogradarima za rezultate uputio je Dubravko Bilić, gradonačelnik Ludbrega, a izložbu je otvorio Tomislav Paljak, zamjenik župana Varaždinske županije.

Posjetili smo ga u malom vinogradu na Sigečaku, 100-tinjak metara od kipa sv. Vinka.

–Htel sam nekaj kupiti gde bi se za vikend malo odmoril, opustil u prirodi, zabavil. Taj mali posjed mi se činil idealnim.

Uredil sam klet, to je sad mala kućica gdje se može živjeti. U nasadu je bilo 600 trsi hotela.

Sve sam izvadil van, pa posadil samo graševinu i rajnski rizling jer sam čital da su za ovaj kraj najprimjerenije. Smanjil sam nasad da napravim mjesta za parkiralište i terasu, ali se i u malim goricama dobro nadelaš.

Posadil samo 300 trsi, za mene sasvim dosta.O uzgoju grožđa, a posebno o tome kako napraviti vino i k tome još dobro, priznaje da tada nije znao - ništa.

–Bil sam totalna neznalica, bez ikakvog znanja. Novo trsje sam posadil 2005. Dok je on počel roditi za par godina, ja sam slušal savjete drugih, tuđa iskustva, čital literaturu i sve s Interneta. Prijatelj Edo Horvat mi je rekel: -Sve poslušaj, odvagni, pa napravi po svojem! I tak je počelo. Počel sam vina nositi na izložbe, tu čujete puno korisnih stvari. Na izletima s 'Trsekom' posjetil sam vinarije, sajmove i izložbe vina doma i inozemstvu. Izložbe jako utjecale na podizanju kvalitete vina, kak kod nas malih hobi-vinara, tak

26. Međunarodna izložba mladih vina Ludbreg 2018.

Prosudbena komisija je imala težak posao

Ocjenjivanje prema međunarodnim standardima

Mali nasad zlatnih vina Brojne smo vinogradare s ovogodišnje izložbe proteklih godina već predstavili na našim stranicama jer su i prije osvajali zlata. Sada je došao red na Mladena Matijašeca iz Globočeca.

Već nekoliko godina niže zlata, samo u nekoliko zadnjih nekoliko mjeseci njegov rajnski rizling dobio je zlato na najvećoj izložbi vina kontinentalne Hrvatske u Svetom Ivanu Zelini. U prosincu je u Nadinu njegova graševina proglašena šampionom s najvišom ocjenom. Za istu je graševinu dobio zlato i sada na ludbreškoj izložbi, a srebro za rajski rizling. Kaže, svako priznanje je posebno, ali ipak...

-Sigurno da je najvrednije zlato iz Svetoga Ivana Zeline, to je bil rizling berbe 2016. jer ta izložba okuplja sve najveće i najpoznatije vinare, od vinarija Ilok i Kutjevo do priznatih hrvatskih vinara. Tu je konkurencija iznimna i ugurati se među njih je velika stvar za mene i za vinarstvo ludbreškog kraja.

Ponosan sam i na šampionsko priznanje iz Nadina, priznanja sam dobil u Mađarskoj, Sloveniji, i drugdje. Ipak nekak su mi posebno draga iz Ludbrega, ipak je to s domaće izložbe. Puno za samoukog hobi-vinara, kako sam kaže za sebe. Jedan je od primjera da su mlađe, obrazovanije, kreativnije snage, preuzele vinarstvo našeg kraja.

11

i onih koji se profesionalno bave proizvodnjom vina.Kaže da je potrebno strpljenja i znanja da napraviti dobro vino.

-Za kvalitetu grožđa preduvjet je smanjenje rodnosti grožđa, pa tak treba obaviti rezidbu. U uzgoju grožđa koristim organska gnojiva, zatim folijarnu prihranu makro i mikro elementima Pro-eco i pokazalo se da mi je to podiglo kvalitetu grožđa. Veliku pozornost poklanjam kvaliteti enoloških sredstava, surađujem s jednom tvrtkom iz Matulja i koristim njihova sredstva. Upoznal sam enologinju Patriciju Rumac iz Kastava. Ona mi je pomogla savjetima, prijedlozima i analizama podići kvalitetu mojih vina. Stručnjaci znaju više - kak raditi, kaj se događa s kiselinama, bojom, okusima, aromom, spojevima. Danas u laboratorij šaljete uzorke tla, grožđa, vina.

Prije su ljudi kontrolirali samo šećer, a sad i kiseline. Stručnjak vam u dan odredi optimalni rok berbe bilo koje sorte tak da nije ni prerano nit prekasno, što može biti presudno. Do odličnog vina možete samo ako ništa ne zeznete niti u nasadu ni u podrumu.Zadnjih godina vinogradari se bore protiv 'Zlatne žutice', pošasti koja napada vinovu loze, pa i njegov nasad.

Mladen Matijašec, uspješni vinogradar

Prizanja s ludbreške izložbe posebno su mu draga –Moral sam izbaciti 200 trsova rizlinga. Agronomi kažu da je najbolje da se na tom mjestu ništa ne sadi 2-3 godine. Apeliram na vlasnike zapuštenih vinograda u kojima su najveći izvor zaraze da saniraju i urede takve neuredne površine.Mladen je od 2010. na dužnosti tajnika 'Trseka'. Nama se čini da je 'Katica za sve', posebno angažiran oko izložbe, a i drugih aktivnosti. Najčešće on dočekuje posjetitelje iz srodnih udruga koji dolaze u Ludbreg.

–Posjetili su nas vinari iz Slovenije, Mađarske, iz naših mnogih udruga. Vodim ih do kipa na vidikovac, barem u jedan objekt Ludbreške vinske ceste, u razgledavanje zname-

nitosti grada. Svi su oduševljeni kaj vide. A kip s vidikovcem je već prepoznatljiva atrakcija Ludbrega i Ludbreške vinske ceste. Uvjeren sam da su za posjet Ludbregu razlog i odlična vina naših vinogradara. – kaže Mladen.

Mladen je samouk vinar

12

DANI

BOŽO HLASTEC

31. siječnja 2018.

Umjetnik riječi, umjetnik života Zbogom sima

Bio je dobar, jednostavan, običan čovjek, imal je rad ljude i život. - tako bi u najkraćim crtama Božu

Hlasteca opisala njegova jedinica, kći Jasminka Hlastec-Funda. Svoja sjećanja na oca i djetinjstvo podijelila je s nama u povodu Dana Bože Hlasteca koji se u organizaciji naše ludbreške knjižnice održavaju po četvrti put.

U Ludbregu se 19. siječnja 1923. godine rodio Božo Hlastec, ludbreški kajkavski pjesnik, građevinar, lovac, sportaš, ali prvenstveno odani suprug i brižni otac, čovjek koji je svojim pjesmama zadužio ludbreški kraj u kojem je napravio prve korake, proveo djetinjstvo i odrastao. Također, u podjednakoj mjeri zadužio je i Samobor, rodni grad supruge Ane, kamo se trajno preselio 1953. godine.

Osnovnu građansku školu završio je u Ludbregu, a srednju tehničku građevinskog smjera u Zagrebu. Radio je u očevom građevinskom obrtu, a građevinskom strukom nastavio se baviti i u Samoboru.

-Pamtim ga kao veselog i vedrog čovjeka koji je imal jako sadržajan i bogat život. Radil je u građevini od rane mladosti jer mu je tata bil građevinski obrtnik. Osim toga bavil se i kulturnim radom, sportom, posebno nogometom, lovom. Zabavljali su ga odlasci na tržnicu i kuhanje. Pomagal je i mami u kuhinji. Rad je donosil svakakve recepte doma pa smo to skupa kuhali, pekli kolače. Često je od prijatelja znal donositi sadnice grmlja, cvijeća i to je sadio u kamenjaru koji je sam napravio, a mama i ja smo onda dalje o tome vodile brigu - prisjeća se Jasminka Hlastec-Funda.

Božo Hlastec, kako kaže njegova kći Jasminka bio je pravi društvenjak.

-Rad je imal ljude, rad se je družil, rad je popeval. Kroz dan je tak živel, a onda je navečer često, kad se je sve smirilo, taj svoj život i svoje osjećaje pretakal u stihove, lepe stihove.

Bilo je zanimljivo da nije nikad svoje stihove čital ili recitiral. Jedino ujutro mami, ona je bila učiteljica i u nju je jako imal povjerenja tako da je ona morala reći je li dobro ili nije dobro.

Ali inače nije čital svoje stihove nego je radije recitiral neke koji su mu još iz djetinjstva ostali, recimo od Petra Preradovića "Putnik" mu je bila jedna koju je rada recitiral - kaže Jasminka.

Za Božu Hlasteca postojala su dva zavičaja. Onaj u kojem je proveo djetinjstvo i kojem se rado uvijek vraćao – Ludbreg i onaj u kojem je pronašao svoj drugi dom, druge brege koji su mu bili inspiracija – Samobor.

-On kao da je imao dva doma, Ludbreg i Samobor. Često se vraćao u Ludbreg, posebno za Svetu Nedelu kad su se prijatelji okupili u Ludbregu.

Rad se je vraćal u Ludbreg prijateljima, rodbini te mami i sestri.

Ima i dosta popevki s tog razdoblja njegovog života. Ja Ludbreg pamtim baš po tim odlascima za Svetu Nedjelju, druženje s bratićem i sestričnama, bila su to djeca tatinog brata. Dolazila sam i kasnije u Ludbreg sa svojom djecom. Danas više toliko ne dolazim, djeca su odrasla, a

obzirom na djetinjstvo provedeno u Samoboru više me prijateljstva i poznanstva veže uz samoborski kraj. - priča nam Jasminka koja s velikom radošću svake godine dolazi u Ludbreg na priredbe Dana Bože Hlasteca.

- To je jedna prekrasna ideja kojom se čuva uspomena na mog tatu, a on je to i zaslužil. I ne samo svojim pjesmama nego i svojim životom, načinom života, svojom ljubavi prema životu i načinom na koji je živel.

Zaslužio je da ga se pamti, a ovo je jako lepi način. Tijekom tjedan dana održavaju se programi manifestacije Dani Bože Hlasteca, uključena su i djeca, ali čini mi se da je najvažnije zapravo da se sačuva kajkavski jezik. Tata je jako imal rad kajkavski, njegove su popevke sve na kajkavskom. Čak je i svoje zadaće u osnovnoj školi pisal na kajkavskom pa je zbog toga imal problema. Sad i djeca iz vrtića na kajkavskom obrađuju tatine popevke i predstave rade, mislim da je to najznačajnije u svemu tome skupa. - s oduševljenjem kaže Jasminka i nastavlja svoja sjećanja na tatu.

-Mislim često na svoje roditelje i ponosna sam i sretna kaj su bili takvi. Baš sam danas vozeći se prema Ludbregu razmišljala jesam li ja barem dio onoga što su oni meni dali dala i njima?! Zahvaljujući njima imala sam prekrasno djetinjstvo, a nikad zapravo o tome nismo razgovarali. Nikad to nisam rekla, a sad je nažalost prekasno - sa sjetom nam kaže Jasminka.

I obitelj je bila važna inspiracija za Božu Hlasteca, posvetio im je pjesme.

- Jako mi se dopadaju tatine ljubavne popevke koje je napisal svojoj ženi, mojoj mami. Moji su se roditelji neizmjerno veselili kad smo mi dobili našu djecu, Tihu i Jožeka. Onda je tata napisal nekolko popevkica za njih. I oni imaju lepe uspomene na dedu. Mi smo jako često dolazili u Samobor, ili svi četvero ili bih pak ja otišla s njima s vlakom, autobusom. Kad bismo išli vlakom izašli bismo van u Podsusedu. Moj tata, deda njihov, bi nas pričekao onda tamo sa sendvičima i slatkišima tako da smo se već na početku putovanja radovali tome dijelu. Bilo je jako zanimljivo kad se je Tiha rodila, onda sam jedno kratko vrijeme bila u Samoboru da mi mama pomogne oko novorođene bebe. Tihu bismo svaku večer kupali u kuhinji, tamo je bilo najtoplije, a tata nas je gledal iz hodnika. Kako je bila jako malena i sitna bilo nas je strah okrenuti ju, pogotovo s leđa na trbuh. On nas je za to vrijeme gledal, kimal malo glavom i provukel se pažljivo unutra da ne uđe puno hladnoće i rekao nam "Kak ste vi nespretne, bum vam ja pokazal kak se to dela!".

Se kaj je lepo bilo, Se sam z vami si zel.

Se kaj mi je bilo milo Se kaj sam sam štel.

Moral sem od vas otiti, Vu svet dalki, beli, Z semi dragi se raziti, A radi ste me meli.

Zbogom bregi moji dragi, Za se vam lepa fala.

Zbogom moji lugi blagi, I ti hiža mala.

Zbogom trsje, šume, seče, I ti, nebo plavo, Mesečina, sonce žareče, Si bodite zdravo.

Zmislite se da na me, Em sem z vami živel.

Tu je sreče bilo za me, Tak rat sem vas imel.

(B. Hlastec)

Primio je Tihu, okrenul ju i okupal. Takav je i bil, odlučan i hrabar. - kaže Jasminka i otkriva nam kako se sama u pisanju pjesama nije pronašla.

-Pisanje pjesama nije za mene. Jedanput sam napisala pjesmu i dala sam tati da pročita, rekao mi je Pa čuj, nije ti to baš pametno. Tako sam odustala od toga. Ne mogu reći da ne volim književnost, volim čitati, ali već u gimnaziji mi se činilo da imam smisla za te prirodne znanosti. Moram priznati da mi nije bilo baš lako na fakultetu, bio mi je težak studij, ali uspjela sam završiti i jako mi je bilo lijepo raditi u školi s djecom i da moram ponovo birati, to bih odabrala. Tata nikad nije utjecao na moju volju, ali rekao mi je da ako sam upisala studij da moram i završiti. Nekad sam znala odustati kad sam išla na ispit. Tata bi mi tada rekao: "Jesi li učila, jesi li prijavila ispit? Ne smiješ odustati!" - prisjeća se Jasminka.

Iza Bože Hlasteca ostalo je pet zbirki pjesama, a ima još dosta pjesama koje su neobrađene i nalaze se u Gradskoj knjižnici i čitaonici Mladen Kerstner.

-Nisam nikad razmišljala o broju pjesama koje je napisao, mislim da to zapravo nije ni važno, bitna je njihova vrijednost. Ponosna sam jako na tatinu poeziju, jako je lepa, razumljiva. Današnje pjesnike je teško čitati, moderne pjesnike gotovo ponekad ne mogu razumjeti. Tako da često puta rado pročitam njegove stihove. Uz

kajkavske recitale, kajkavski se jezik i održava. Ljudi se trude da kajkavski jezik održe na životu. - govori Jasminka Hlastec Funda, a s kajkavskim jezikom vječno živi i njezin otac kojem su pjesnički uzori bili Fran Galović, Dragutin Domjanić.

- Rado je recitirao njihove pjesme, a znao ih je uistinu puno.

Bio je veliki domoljub i zagovaratelj kajkavske riječi i mislim da je puno napravil i kroz svoje kulturno djelovanje. U Samoboru je sudjeloval u osnivanju ogranka Matice hrvatske i bio je njegov prvi predsjednik. Sudjeloval je i u organizaciji kulturne manifestacije Smotra kajkavskog pjesništva Samobor 1971. kad je izdan zbornik Hrvatska zemljica. Jako ga je sve to zani-

malo, imal je neku radost življenja. Nije bila stvar u tome da je on imao bogat život već je bio bogat način na koji ga je živio jer ne mogu reći da u njegovom životu nije bilo poteškoća, bilo ih je dosta, kao i teških trenutaka, ali nikad ga ta radost nije napustila. - zaključuje Jasminka Hlastec-Funda.

Najteži trenuci za ludbreškog pjesnika nastupili su 1990. godine kada je umrla njegova voljena supruga Ana. Četiri godine je bolovala i provela u krevetu, a Božo Hlastec s velikom je ljubavlju svo to vrijeme vodio brigu o njoj. Vrlo brzo nakon njezine smrti doživio je težak moždani udar od kojeg se nikad u potpunosti nije oproravio.

Umro je 26. siječnja 1994. godine, a pokopan je u Samoboru uz suprugu Anu. Hlastecova privrženost Ludbregu i Samoboru, odanost i ljubav prema obitelji i ludbreški kaj žive vječno u njegovim pjesmama. Iz njih možemo doživjeti svu ljepotu našeg jezika i krajolika te još više učiti o umjetnosti življenja.

BOŽE HLASTECA

31. siječnja 2018.

Hlastec u slici, pjesmi, plesu...

Gradska knjižnica i čitaonica Mladen Kerstner mjesec siječanj posvećuje Boži Hlastecu, ludbreškom pjesniku. Ovogodišnji, 3. po redu Dani Bože Hlasteca započeli su programom pod nazivom “Poezija umjetnosti” u dvorcu Batthyany u petak 19. siječnja.

– Izuzetno sam ponosna što smo našim programima okupili umjetnike, slikare, pjesnike, književnike, a naročito sam ponosna što su nam se pridružila i djeca, učenici osnovnih i srednjih škola i naši najmanji, polaznici dječjih vrtića. Zahvaljujem se svim slikarima koji su se prijavili na ovaj naš natječaj “Poezija umjetnosti”, prijavilo se njih 22 s 55 slika. Odabrali smo njih 40 koje su izložene u prostoru dvorca i u Gradskoj knjižnici i čitaonici “Mladen Kerstner”.

To su slikari koji su na temu Hlastecovih pjesama kistom i bojom prenesli svoje osjećaje na papir. – rekla je na otvorenju Edita Kutnjak-Zlatar, ravnateljica

Gradske knjižnice i čitaonice “Mladen Kerstner”.

Program je otvorio Antun Šimić, presjednik ludbreškog Gradskog vijeća, a samom događaju nazočila je i kći Bože Hlasteca, Jasminka Hlastec-Funda s obitelji. Za glazbeni dio pobrinuli su Ankica i Miroslav Betlehem koji su uglazbili Hlastecove pjesme "Mesečina", "Ludbreška noč", "Hrvatskoj", "Ti si čmela", "Stari pot" i "Života se ne boj".

-Riječ, muzika, boja, nije li to jedno te isto, što izvire iz nas i prelijeva se u jednu emociju nutrine i na površini života daje rezultate našeg viđenja. Kada pjesnik napiše stih možete čuti vlastitu muziku u sebi i naslikati svoju sliku i svatko od nas stvoriti će novo polazište za našu raznolikost ali i jedinstvo. U to viđenje upustila su se 22 autora iz Varaždina, Koprivnice, Križevaca, Hrašćice, Reke i Ludbrega. Sa svojih 40 radova inspirirani stihovima Bože Hlasteca

izrazili su se u različitim tehnikama, kao akvarelu, ulju na platnu, drvu ili na staklu, akriliku, suhim ili uljnim pastelom, temperom na platnu. Ta raznolikost u tehnikama pokazuje nam suptilnost samih autora, pristupu stvaranja. – kazao je o slikama na otvorenju Zlatko Baranašić.

I najdugovječniji program Gradske knjižnice i čitaonice Mladen Kerstner ove je godine bio u znaku Dana Bože Hlasteca – Pročitali smo pjesme Bože Hlasteca, "Žibeki", "Babica", "Gibanica", "Zanovtice" gdje se Božo Hlastec prisjeća svojih dječačkih dana, kada se sanjkao, igrao na Filisbergu promrzlih prstiju. Posjetili su nas i učenici Srednje škole Ludbreg koji su sudjelovali u programu "Božo Hlastec u ruhu 21. stoljeća". Prošle godine su isti srednjoškolci napravili prekrasan program u kojem su sami istražili tko je bio Božo Hlastec, njegov život, njegove

13

3. DANI BOŽE HLASTECA pjesme, a taj program mogu i danas koristiti zainteresirani jer se on nalazi na našoj web stranici. Naši najmlađi, polaznici ludbreških dječjih vrtića održali su program "Mališani Ludbrega Boži Hlastecu" u kojem preko pjesama, recitacija, igrokaza pokazuju što su naučili o Boži Hlastecu – rekla je Edita Kutnjak-Zlatar, ravnateljica Gradske knjižnice i čitaonice "Mladen Kerstner". Ovogodišnji Dani Bože Hlasteca završili su 1. recitalom kajkavske poezije "Božo Hlastec" na koji se prijavilo 36 pjesnika. Na recitalu je svoja djela čitalo najboljih 25 pjesnika, a uručene su im nagrade i priznanja.

ZLATNI KAJ osvojila je Marija Hlebec (Krapina) za pjesmu: STISNI SI SEJU NA VAJNKUŠ AD LISTJA, SREBRNI KAJ pripao je Aleksandaru Horvatu (Ludbreg) za pjesmu: SILVESTROV BICIKLIN, a BRONČANI KAJ osvojio je Željko Funda (Varaždin) za pjesmu: DRAVA

14 G L A Z B A

31. siječnja 2018.

Bendovi obilježili povijest ludbreške glazbene scene

Nikola “Nidžo” Gadže Da je ludbreški kraj u razdoblju od 1970-ih do 2000-ih bio poznat po mnoštvu bendova zna većina srednjeg i starijeg

stanovništva. Danas se oni pak mogu nabrojati gotovo na prste jedne ruke. O povijesti same glazbene scene na području Ludbrega i o tome kakav je utjecaj ona imala na društveni život tog doba razgovarali smo sa hodajućom enciklopedijom - Nikolom Gadže ili kako ga od milja zovu, Nidžom. Nikola se glazbom aktivno bavi već više od 50-ak godina, a veći dio svoje karijere proveo je i još uvijek provodi kao vođa i bubnjar grupe poznate pod nazivom Kontrast Ludbreg.

60-e: Doba limenih glazbi Krajem 60-ih na sceni su djelovale većinom limene glazbe. Bile su tu skupine iz Malog Bukovca, Sesveta Ludbreških, Struge, Karlovca Ludbreškog, Hrženice, Preloga i druge.

– U to vrijeme vrlo poznata je bila limena glazba Habeki koja je snimila mnoštvo autorskih podravskih pjesama i vokalnoinstrumentalni sastav Križovljan koji je 70-ih snimio i ploču „Pećina je pukla“ popularnu u cijeloj bivšoj državi. Oni su nam tada bili kao neki orijentir odnosno uzor. – prisjeća se Nikola. Ansambl Habeki je bio vrlo popularan u razdoblju od 1960. do 1995. godine na čitavom podravskom području, a i šire. Svirali su i nastupali na različitim priredbama, svadbama, zabavama, a 1971. godine snimili su i muzičku špicu za dokumentarni film ''Nek se čuje i naš glas''.

VIS Križovljan osnovan je 1968. godine od strane članova koji su počeli svirati zajedno još 1957. godine. Bili su to Stjepan Borović, Ploh Franjo, Kunić Antun, Tomo Borović, Ivan Kelin i Mirko Kolak. Uz njih djelovao je i jedan jazz sastav iz Kućana Ludbreškog koji je prvi uveo harmoniku u glazbene sastave.

To je, kaže Nikola, činilo osnovu za stvaranje benda.

70-e: Nastaju bendovi koji ostavljaju dubok trag u našoj sredini

Prvi bubnjevi - Ludwig - 1980 godina

Godina 1969-ta, vježbanje u sobi...Selnik...

Što se okolice Ludbrega tiče, u to vrijeme djelovao je sastav Mladost. – Oni su bili iznimno dobar bend. Primjerice ako usporedimo, Križovljan je svirao notalno, točnije, a članovi Mladosti su bili više improvizatori. Oni su držali glazbenu scenu u Ludbregu, gotovo sve gaže bile su njihove, a mi smo uz njih pokušavali nešto naučiti. U današnjoj susjednoj općini Martijanec, točnije u Slanju, postojao je jedan isto tako jaki sastav koji je, možemo reći, bio mješavina Križovljana i Mladosti odnosno notalnog sviranja i improvizacije.

Postojao je i bend u Dubovici te sastav pod nazivom Pakleni anđeli. – prepričava Nikola.

Nakon što su članove Mladosti dostigle godine odnosno kada im je karijera već bila na zalazu nastaje novi sastav Old friends kojeg su činili Zvonko Novak – Lota, Marijan Horvatić – Ranč, Drago Hrelja i Antun Tkalec – Tuna.

-Tamo negdje 1974. godine počinje se stvarati mnoštvo bendova koji su bili kombinacija iskustva i mladosti što je bilo dosta dobro. Bili su to sastavi Atomi u kojima sam i ja svirao, zatim Belupo, Admirali koji su bili jako mladi sastav, ali su prvi počeli svirati Tešku industriju, Bijelo dugme i slično te grupa Castrum. – kaže Nikola. Ti sastavi vladali su glazbenom scenom do 80-ih godina kada je osnovana grupa Stop u čijoj su prvoj postavi bili Slobodan Vađunec, Neven Bontek, Damir Henezi i sam Nikola Gadže.

Limena glazba Habeki

„Svirali smo-svirat ćemo“ U to vrijeme, točnije 1986., nastala je smotra glazbenih sastava ludbreškog kraja pod nazivom Svirali smo – svirat ćemo. – U Čakovcu je djelovalo Udruženje muzičara LIRA. To je bila menadžerska firma koja je držala Sloveniju, Hrvatsku, polovicu Bosne i Makedoniju odnosno njihove najjače glazbenike, ali i nas lokalne bendove. Udruženje je svake godine organiziralo muzičarsku novu godinu. Tu se okupljao jako velik broj bendova i svaki je trebao odsvirati dvije do tri pjesme. Međutim, neki su to iskorištavala pa svirali i više od toga tako da mi ostali nismo stigli doći na red. Tu sad ja onda došao na ideju da nešto takvo organiziramo u Ludbregu.

– prepričava Nikola. Svoju ideju iznio je Josipu Lopariću koji ju je odmah prepoznao. Njih dvojica su zajedno sa Zlatkom HreljaCapom i Marijanom Kramar-Kikijem krenuli u organizaciju. – Kiki je čak biciklom putovao za Bukovec kako bi animirao Habeke i objašnjavao im što i kako želimo napraviti. – prisjeća se Gadže.

Na prvoj smotri glazbenih sastava ludbreškog kraja okupilo se devet bendova: Kontrast, Linija 5, Belupo, Slatka tajna, Monroe, Kondori, Auto stop, Habeki i tamburaški sastav Zlatne strune iz Jalševca.

– Posjećenost je bila ogromna. Čini mi se da je jedini posjećeniji koncert u kino dvorani bio onaj Plavog orkestra kada se rasturio cijeli parter. - dodaje Nikola. Smotra se održavala redovno sve do 1991. godine. – Početak rata je bio prvi razloga prekidanja smotre. Drugi razlog je bio taj što su pojedini članovi bendova zahtijevali novčanu nadoknadu za svoj nastup. Uz to što smo posjetiteljima pružili odličnu svirku, svake godine smo dovodili i jednog zabavljača. Na prvoj smotri to je bio Martin Sagner – Dudek, zatim Drago Bahun — Klopotec, Nino Vujičić, Smiljka Bencet — Regica, Mladen ŠermentPresvetli, Trpimir Vicković i drugi. Oni su naravno nešto i koštali.

Tu je nastao problem jer su neki od članova bendova smatrali da je bolje da novce potrošimo na bendove, a ne na goste. To je bila kap koja je prelila čašu i ja sam odustao od organizacija.- prepričava Nikola. Ipak, 2012. godine, Nikola Gadže je na ideju Andreje Horvat, direktorice Turističke zajednice Grada Ludbrega, povodom Svete nedjelje organizirao još jedno izdanje smotre „Svirali smo-svirat ćemo“ na središnjem gradskom trgu. – Skupio se pozamašan broj ljudi koje je to interesiralo. Nastupili su Kontrast, Belupo, Monroe, Bossonogi i Kanta bend. – prisjeća se Nikola.

Grupa Kontrast - početak 80-tih

GLAZBA

31. siječnja 2018.

Linija 5 i Ivica Šerfezi – Grupa Stop je zapravo bila preteća vrlo jake i kvalitetne grupe Linija 5 koja je ostavila dubok trag u našoj sredini.

– prisjeća se Nikola i dodaje Razišli smo se spletom okolnosti 1981. kada se osniva Kontrast u čijem sastavu sviram i danas. – 80-e: Velika popularnost bendova U to vrijeme dolazi do još veće ekspanzije bendova. – Na sceni su vladali Kontrast, Belupo, Linija 5, Autostop, Akordi koji kasnije mijenjaju ime u Monroe, Slatka tajna i Kondori. To su bila najjača vremena što se tiče bendova, po svirci, po posjećenosti, ali i po zaradi. Kontrast i Linija 5 u to vrijeme bili su vodeći i poznati ne samo u Ludbregu već i u široj okolici, ali nikad nismo bili konkurencija jedni drugim jer smo apsolutno svi imali dovoljno posla. Svaka grupa imala je svoju publiku. Na mjesto na kojem smo imali nastup dolazili smo naravno nekoliko sati prije kako bismo postavili i uštimali opremu, a tamo bi nas već pred ulazom dočekala grupa ljudi koja je došla na vrijeme zauzeli prve redove. Bili smo popularni i imali smo svoje fanove. – kaže Nikola. Budući da jedni drugima nisu bili konkurencija što se tiče gaža i nastupa, postojala je druga vrsta nadmetanja, a to je bilo ono u opremi. – U to vrijeme, u bivškoj državi, nismo mogli kupovati neku kvalitetniju opremu već se u nabavku išlo većinom u Austiju, Švicarsku i Njemačku.

Kontrast je ponovno bio vodeći

Grupa Kontrast na Srce TV-u

15

VIS Atomi 1977. godine u kvaliteti opreme. Prvi smo počeli nabavljati klavijature koje su imale najbolje imitacije puhača, zatim pojačala, gitare i ostalu kvalitetniju opremu.

To je bilo jako bitno jer je s time rasla i kvaliteta samog benda. Najčešće smo kupovali u Leibnitzu, Gratzu i Münchenu i tamo su nas već trgovci dobro poznali. Jednom prigodom su nas pitali: Pa dobro koliko vi zarađujete da si možete priuštiti tako skupu opremu? – kroz smijeh prepričava Nikola.

Najcjenjenija klavijatura u to vrijeme bila je ona u vlasništvu Slobodana Vađunec, tadašnjeg člana Linije 5. Riječ je o Yamahi DX7 koja je imala najbolju brass kombinaciju i sve ostale efekte koji su se u to vrijeme tražili. – On je bio prvi koji je posjedovao Yamahu DX7 u cijeloj bivšoj državi, a nakon njega takva klavijatura stigla je i u Kontrast, a nabavio ju je naš klavijaturista Zlatko. Mi smo bili drugi koji smo je uvezli. – dodaje Nikola.

Da su 80-e uistinu bile zlatne godine bendova potvrđuje i informacija da je u to doba na području Ludbrega bilo aktivno čak 13 glazbenih sastava. – Neki su trajali kratko jer stvar je bila ovakva. Složio se bend od recimo petero ljudi od kojih je uvijek jedan odskakao po kvaliteti i on si je onda tražio drugi malo kvalitetniji sastav.

Ako mu je dotadašnji bend našao zamjenu bilo je dobro, a ako ne razišli bi se. I to se konstantno tako dešavalo, ljudi su kružili od jednog do drugog benda.- prisjeća se Nikola te opet podsjeća da unatoč toliko broju bendova konkurencija i dalje

nije postojala jer je posla bilo za sve. - Od 80-ih godina pa sve do rata mi smo imali između 107 i 117 svirki godišnje. Tada se od glazbe moglo i živjeti. Kupovali su se instrumenti, auti, gradile su se kuće, jesmo zaradili, ali smo i radili. Nove godine, Uskrsi, Božići, Svete nedjelje… to su razdoblja u kojima su svi bili sa svojim obiteljima, a mi „mužikaši“ smo radili. – Ratne 90-e Početkom rata, 1991., dolazi do zamračenja i prekidaju se zabave.

– U četiri godine, koliko je trajao rat, došlo je od izmjene generacije. Oni koji su do tada bili zaduženi za organiziranje raznih zabava sada su se udali, oženili, dobili djecu i oni su se „izgubili“. Nove generacije koje su ih naslijedile jednostavno nisu znale kako organizirati nešto takvo i tu se zapravo počeo gubiti taj neki društveni život koji je u 80-ima bio na vrhuncu. Jedina aktivna ostala su vatrogasna društva, udruge žena i slična društva koja su ipak još to kako tako održavala.

– kaže Nikola te dodaje kako je to jedan od razloga sve manjeg broja aktivnih bendova.

Za vrijeme rata nastala je i ideja o prikupljanju sredstava za pomoć vojnicima na bojišnici. – Čini mi se da je na ideju Josipa Loparića organizirana turneja „MUZIK AID LUDBREG“ u sklopu koje su bendovi održali desetak nastupa od Ludbrega pa sve do Virovitice, cijeli taj sjeverozapadni dio, a sakupljeni novac od prodaje ulaznica

išao je za pomoć braniteljima. – kaže Nikola.

Nakon rata osniva se sastav Akcija kojeg su činili današnji gitarista popularnog benda Tragovi, Dejan Petričević Zmija, zatim Sanjin Kramar, Roman Čurila, Kristijan Kiki Stančin i Zoran Zember. Osim njih pojavile su se i grupe Mediteran, Trio 100%, Trio boss koji kasnije prelazi u četveročlani sastav Bossonogi (preteća Tragova) te grupa Alin.

Početak 2000-ih bilo je razdoblje nastanka bendova koji djeluju još i sada pa je tako primjerice u okolici Ludbrega osnovana grupa Elmag danas poznata pod nazivom Family bend u čijem sastavu djeluju Danijel Jandrok, Matija Jandrok, Dražen Crkvenčić i Siniša Zadravec.

-Danas je, nažalost, od svih tih bendova knjiga spala na dva slova. Moje osobno mišljenje je da bend čine minimalno 4 člana.

Po tom nekom kriteriju ostao je samo Kontrast i Family bend.

Postoje tu još i tročlani sastavi Trio 100% i Monroe, ali kao što sam rekao to su neki ajmo reći polu bendovi. – kaže Gadže.

Na kraju razgovora zaključili smo da se popularnost ludbreških bendova na lokalnoj razini mogla paralelno usporediti sa popularnošću Prljavog kazališta, Parnog valjka i primjerice Bijelo dugme na državnoj razini. – Koliko su oni bili poznati na prostoru bivše države, toliko smo mi bili poznati na našem lokalnom području što nikako nije zanemarivo. – zaključuje Nikola.

Vis “Stranci” iz Slanja 1972. godine

Jedan od prvih nastupa Sanje Trumbić sa grupom Kontrast Ludbreg ‘90

16 G L A Z B A

31. siječnja 2018.

WANTED 5

DAJEMO 200 POSTO OD SEBE NA SVAKOM NASTUPU Sigurno ste i sami više puta zaključili kako je na sceni sve manje novih, dobrih rock bendova. Glazbenici se radi popularnosti, lakše i bolje zarade češće okreću lakonotnoj muzici. No, kako bismo ipak razuvjerili one koji misle da kvaliteta u glazbi umire, ljubiteljima dobrog rocka predstavljamo ludbreški rock, live-cover i autorski bend – Wanted 5.

Riječ je o sastavu kojeg čine, kao što im i sam naziv govori, „petorica najtraženijih“ rockera ludbreškog kraja: Antonio Ipša (bas gitara i back vokal), Andrija Makar (solo i ritam gitara, back vokal), Nenad Zorman (solo i ritam gitara, back vokal), Miroslav Vađunec (bubnjevi i udaraljke) te Antonio Štefanek kao glavni vokal.

- Sastav je osnovan 2014. godine s time da smo svi prije toga svirali u nekim drugim bendovima, drugim žanrovima, ali uvijek se sve vrtjelo oko rock 'n' rolla. – prisjeća se Antonio Štefanek.

Tijekom četiri godine postojanja nanizali su nastupe gotovo po cijeloj Hrvatskoj, od Dubrovnika do Istre pa sve do Slavonije. Njihov uspjeh zamijetili su i izvan granica Lijepe naše pa su tako česti gosti u Sloveniji, Srbiji i Austriji. Ovog ljeta čeka ih i prvi nastup u susjednoj BiH. Iskreno kažu kako od benda imaju velika očekivanja.

– Zapravo smo jako iznenađeni s time koliko nastupamo s obzirom da neki bendovi čiji repertoar se sastoji od zabavne glazbe nastupaju manje nego mi. Vjerujemo da koliko ulažeš u nešto toliko ti se i vraća. Dobra smo ekipa i nema nekakvih velikih trzavica među nama, naravno da se porječkamo ponekad na probama, ali to je normalno. – Kao najbolje nastupe izdvoji su one u Ogulinu, Omišu i Sloveniji. –Na festivalu u Ogulinu bilo je oko 7 500 ljudi i svi do jednog su stajali ispred bine tokom cijelog nastupa.

U Omišu je 2016. bilo oko 15 000 ljudi i tamo smo dobili velike pohvale. Što se Slovenije tiče tamo uvijek prolazimo fenomenalno, publika je odlična i reagira već na prve taktove. – prisjećaju se.

Njihov uspjeh i pozicija koju danas imaju rezultat su uloženog truda i odricanja.

– Na početku smo skupljali opremu, svaki je donio ono što je imao i s tim smo krenuli. Snalazili smo se i šparali za nešto kvalitetnije. Sada se možemo pohvaliti jednim visokim nivoom kvalitete opreme kojem može pozavidjeti većina bendova našeg tipa. Jako puno smo ulagali, koliko individualno toliko i na razini benda. Praktički svu zaradu smo usmjeravali na kupnju i obnovu opreme. – kaže Štefanek i dodaje da su, iako posjeduju vrhunsku tehnologiju, zapravo

pobornici one stare škole rock 'n' rolla sa što manje tehnoloških efekata.

Karakteriziraju ih energični nastupi Kao glavnu prednost na sceni ističu svoju energičnost.

– Dajemo 200 posto od sebe na svakom nastupu. Rijetki bendovi su mokri već nakon četvrte pjesme. S nas već sve lije nakon prvih nekoliko pjesama jer svi trošimo maksimalno.

Mada to ponekad i nije toliko dobro, pogotovo kada nam se zaredaju nastupi jer pati i grlo i ruke i ramena. Tijekom cijelog nastupa pokušavamo animirati ljude jer cilj svega je naravno da se zabave. – objašnjava Štefanek.

Osim s energičnim nastupom, sviračkim i vokalnim mogućnostima mogu se pohvaliti i suradnjom s brojnim drugim bendovima i glazbenicima. Naime, nastupali su kao predgrupa mnogim poznatim rock bendovima kao što je Psihomodo Pop, Opća opasnost, Vatra, Atomsko sklonište i Zabranjeno pušenje. Što se pak repertoara tiče ima svega: RHCP, Bon Jovi, ZZ Top, ACDC, Billy Idol, Jimi Hendrix, U2, Kings of Leon, Van Halen, Gothard, Neil Young, Gary Moore, Joe Bonamassa, Leny Kravitz, Rolling Stones, The Clash.

Naravno tu su i domaće rock

snage: Azra, Majke, Partibrejkersi, Van Gogh, EKV, Parni Valjak, PsihomodoPop i mnogi drugi.

-Svatko od nas ima drugačije uzore i utjecaje. Nenad nam je čisti metalac, Andrija je stara rock škola, Miro voli i žešći metal i jazz i blues, basista Antonio isto tako ima veliki raspon utjecaja i uzora. Ja sam, kao i Andrija, pobornik te neke stare rock škole. Svi smo tu negdje. – prepričava Antonio, glavni vokal sastava.

Pripremaju autorske pjesme Bend trenutno radi na dva nova projekta.

- U planu je da do 24. ožujka postanemo i tribute bend Majki, znači da isključivo sviramo njihove pjesme. Drugi projekt odnosi se na pripremu

nekoliko autorskih pjesama.

Ne želimo da to bude nešto na brzinu odnosno tek toliko da smo nešto napravili, već želimo s tim pjesmama ostaviti nekakav trag. Cilj je da one imaju nekakvu težinu. – otkriva ekipa.

Podršku u probijanju na rock glazbenoj sceni pružila im je i švicarska fundacija Souls of rock koja pomaže bendove koji kreću sa autorskim pjesmama. Radi se o organizaciji koja promovira rock, hard rock i metal scenu u svijetu.

– Nama su osigurali odnosno potpomogli nabavku marketinškog materijala. – kaže Antonio.

S obzirom na sve što smo saznali kroz razgovor sa ovo „traženom petorkom“, možemo očekivati još mnogo žestokih rock riffova.

DOZNAJEMO

31. siječnja 2018.

17

Kreće se uz pomoć bijelog štapa, ima i multiplu sklerozu, a nedavno je postao magistar edukacijske rehabilitacije Ludbrežanin Marko Gerić postao je magistar edukacijske rehabilitacije. Možda ovo na prvi pogled i nije neka zanimljiva priča, ali kad biste upoznali Marka, svakako biste drugačije pomislili. Kad mu je bilo devet godina dijagnosticiran mu je uveitis, odnosno upala stražnjeg segmenta oka.

Sve je započelo pojavljivanjem crnih mrlja, a obzirom na dob, Marko nije shvaćao što se događa. Uz dioptrijske naočale koje je dobio nekako je sve funkcioniralo. Međutim od 17. do 19. godine starosti i nakon pet operacija koje je prošao,

Marko je izgubio u potpunosti vid na jedno oko, dok mu je na drugom ostalo svega tri posto vida. Uspio je završiti grafičku školu u Zagrebu, a potom je morao naučiti živjeti sa sljepoćom. Kao član Udruge slijepih Varaždinske županije uputio se na redoviti susret u kampu slijepih u Istri. Bio je to poseban doživljaj i poticaj za njega.

Ljudi koje je susreo potpuno su ga motivirali. Nastavio je s programom u Centru "Vinko Bek" u Zagrebu gdje je između ostaloga naučio kako se samostalno kretati uz pomoć bijelog štapa, ali uz dobru vo-

lju koja ga ne napušta i pomoć obitelji i prijatelji pripremao se i za fakultet. Najprije je morao položiti državnu maturu.

Nakon tog prvog izazova koji je uspješno odradio, krenuo je u odabir fakulteta. Odabrao je Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, smjer rehabilitacija.

Danas je Marko magistar edukacijske rehabilitacije, kreće se uz pomoć bijelog štapa, a u međuvremenu mu je dijagnosticirana i multipla skleroza. Rijetko ćete ga sresti bez osmijeha na licu, a zamislite koliko bi bio sretan kad uz ime, prezime i titulu ne bi pisalo i nezaposlen.

Osnovnoškolce upoznali s djelatnostima Crvenog križa Gradsko društvo Crvenog križa Ludbreg održalo je predavanja po osnovnim školama ludbreške regije na temu djelatnosti Crvenog križa i osnova pružanja prve pomoći.

Edukacije su održali Tea Rod, medicinska sestra Gradskog društva Crvenog križa Ludbreg i Robert Kranjčec, ravnatelj društva.

- Iako Crveni križ ima 25 javnih ovlasti i djelatnosti prema kojima djeluje, na ovim edukacijama koncentrirali smo se na 4 djelatnosti koje u našem društvu najviše provodimo, a to su dobrovoljno davanje krvi, prikupljanje i raspodjela humanitarne pomoći, program pomoći u kući starijim i ne-

Robert Kranjčec, ravnatelj GDCK

moćnim osobama te prva pomoć. Cilj samih edukacija bio je upoznati osnovnoškolce s navedenim djelatnostima koje provodi naše društvo, te senzibilizirati mlađu populaciju za uključivanje u Crveni križ i sudjelovanje u određenim humanitarnim akcijama koje Crveni križ organizira. Primjerice, većina osnovnoškolaca zasigurno u svojoj blizini ima neku stariju osobu koja živi sama, i ako će netko od djece koja su odslušala ova predavanja svojoj susjedi ili susjedu otići u trgovinu po neke osnovne namirnice, to je znak da smo obavili dobar posao kojeg namjeravamo raditi i dalje. - rekao je Robert Kranjčec, ravnatelj Gradskog društva Crvenog križa Ludbreg.

Ovim edukacijama bilo je obuhvaćeno svih 16 viših razreda OŠ Ludbreg, šesti razredi OŠ Martijanec i OŠ Sveti Đurđ, te šesti, sedmi i osmi razredi OŠ Veliki Bukovec. U planu je da se i u preostalim školama početkom drugog polugodišta obave edukacije u preostalim višim razredima.

-Nekoliko tisuća ljudi u Republici Hrvatskoj godišnje umire zato što im nitko nije pravovremeno pružio prvu pomoć. Oko 70% ljudi koji umiru od srčanog zastoja ne bi umrlo da im je pomoć pružena pra-

vovremeno.

Pravovremenih početkom kardiopulmonalne reanimacije šanse za preživljavanje se udvostručuju i čak utrostručuju ukoliko je prva pomoć pružena odmah.

Ovakvim edukacijama već od malih nogu, kroz igru djecu upoznajemo sa osnovama pružanja prve pomoći, potičemo ih na razmišljanje i snalaženje u različitim hitnim stanjima.

Doktrina pružanja prve pomoći mijenja se svakih pet godina, a vozači je polažu samo jednom i nikad više. Oni koji su davno polagali prvu pomoć primjenjuju postupke koji su zastarjeli i zabranjeni, a neki su se pokazali i izrazito opasnim po ljudski život. Za sada ne postoji zakonska regulativa koja bi bilo koji segment populacije obvezala za obnavljanje znanja iz prve pomoći. Edukacijama smo nastojali podići svijest o važnosti pružanja prve pomoći te se nadamo da je dio znanja usvojen, a ako će biti potrebe i primijenjen. - pojasnila je Tea Rod. Također je održano i predavanje u Srednjoj školi Ludbreg na temu davalaštva krvi, nakon kojeg je na darivanju krvi održanom 21.11. u Ludbregu prisustvovalo čak 16 srednjoškolaca koji su prvi puta darivali krv.

Osnove pružanja prve pomoći

Najbolje je učiti na primjeru

18 G A S T R O

31. siječnja 2018.

ZIMSKA HRANA Nutricionisti preporučuju prehranu u skladu sa sezonskom hranom, a upravo su takve namirnice od davnina poznate u tradiciji našeg kraja. To su namirnice koje svojim nutritivnim vrijednostima trebaju ojačati imunitet koji nam je važan u borbi protiv virusa.

Jela koja su se pripremala u našem kraju, klasična su zimska jela. Sarma, grah sa kiselom repom ili kiselim zeljem uz kuhani buncek ili domaće kobasice.

Krvavice i dinstano zelje zimski su specijalitet, a u vrijeme kolinja također neizbježna hrana naših kuhinja. Jedna od omiljenih poslastica koja će nas mnoge vratiti u vrijeme djetinjstva je pečena buča iz pećnice, koja će nas osim svojim finim okusom nagraditi i mnogim vitaminima.

Svakako su neizostavni i kompoti koje kombiniramo od jabuka i suhog voća (kruške, šljive), obogatimo cimetom i uživamo u finom okusu.

Jedno od tradicionalnih jela koje se pripremaju u našem kraju, sekelji gulaš, a koji zapravo i nije gulaš. Neki zapisi o tome svjedoče kako je nastao. Naime, glasoviti izjelica, mađarski novinar, pisac i pjesnik Jozsef Szekely kasno navečer svratio je u restoran pred zatvaranje. Od konobara je saznao ne baš dobru vijest, gosti su tog dana sve pojeli, ostalo je još samo malo kuhanog mesa i kiselog zelja.

- Sve mi pomiješajte, podgrijte i donesite zamolio je. Tako se improvizacija pretvorila u kulinarski hit.

Pogačice sa čvarcima

Sekeli (sekelji) gulaš, starinski recept iz našeg kraja: Sastojci: ½ kg svinjetine, ¼ govedine, a može i samo svinjetina, 5 žlica rastopljene masti,v3 glavice sitno izrezanog luka, 1 žlica crvene paprike, ½ litre vrele vode, 1 vrhnje, oko 1 kg kiselog zelja (po želji može i više), 2 male žličice brašna i 2 ravne žlice soli.

Priprema: Meso izrezati na kockice, na masti se pirja luk da požuti. Stavi se paprika i opet malo pirja. Stavi se meso i to prvo govedina, ako se koriste dvije vrste mesa. Nakon kraćeg vremena stavi se svinjetina. Sve se pirja tako dugo dok meso omekša. U slučaju da na mesu ponestane soka uzme se iz zelja koje se stavi posebno kuhati. Na meso kada bude mekano sa strane u posudi popržimo brašno da bude žuto, na to nalijemo zelje i dobro promiješamo. Pod poklopcem još kuhamo oko pola sata i na kraju dodamo vrhnje i još malo kuhamo.

U zimske dane, kao i u vrijeme kolinja i poslastice su nešto drugačije. Tako će uz čaj ili kuhano vino izvrsno odgovarati kolačići sa čvarcima.

Sastojci: 60 dag brašna, 20 dag čvaraka, mljevenih ili sitno izrezanih, 3 žumanjka, 1 žlica kiselog vrhnja, oko pola dl bijelog vina, malo soli, malo crvene paprike, 1 kvas, pola dl mlijeka Priprema:

Karnevalski običaji i hrana Veljača nam je pred vratima i dolazi vrijeme karnevala i maškara koje se već počelo obilježavati u nekim krajevima Hrvatske. Karneval je još od srednjeg vijeka bilo vrijeme kao su se privremeno mijenjali odnosi moći u društvu i nekažnjeno mogle kršiti moralne i društvene norme.

Pokladni utorak ili fašnik je posljednji dan prije pepelnice, čiste srijede koja označava početak korizme, a prije toga uživa se u hrani, piću i zabavi pod maskama. Karneval se naziva pokladama, što dolazi od starohrvatskog glagola „klasti“ što znači prerušavati se. Svaki kraj ima svoje specifičnosti u običajima i hrani koja se u to vrijeme obilno priprema i jede.

Fašnički dani podsjećaju na slatki miris i okus pokladnica ili krafni. Krafne, te neodoljive okrugle slasne i masne poslastice, još namirisane limunovom ili narančinom koricom ili rumom, ispunjene marmeladom

ili čokoladom, s pravom nose nadimak kraljice karnevala. Od sličnog se tijesta rade i slastice fanjki, poderane gaće, kroštule ili fanjci. Brojne su varijante tih prženih slastica, ali uvijek još ima inspiracija za njihovo usavršavanje i nadopunjavanje.

Osim krafni na sam fašnik često su na jelovniku kiselo zelje, kuhano meso – govedina, svinjetina, ali i pečenje – purica ili guska.

„Poderane gaće“ možete izraditi brzo i ispeći na vreloj masnoći, ali za sam fašnik svakako preferirajte krafne Sastojci: pola mješavine toplog mlijeka i vode, 1 žlica šećera, 1 žličica soli, 1 kvas, oko 500 g brašna, ulje ili mast za pečenje Priprema: Kvas dizati i zatim dodati sve ostale sastojke, zamijesiti. Ostaviti tijesto da se diže, zatim razvaljati, rezati na pravokutnike i zarezati u sredini. Pažljivo peći na vrućoj masnoći uz brzo okretanje. Željka Namesnik

Kvasac razmutiti u mlijeku, ostaviti da se digne, dodati ostale sastojke i zamijesiti tijesto.

Razvaljati i preklopiti i ostaviti stajati 15 minuta, tako ponoviti 2 – 3 puta. Tijesto razvaljati oko 1 prst debljine, rezati okruglom modlicom ili čašom, složiti u lim na papir za pečenje. Prije pečenja pogačice premazati žumanjkom i posuti sjemenkama po želji i paprom.

MATOVILAC – ATRAKTIVNA ZIMSKA SALATICA Poslastica i lijek Jedna od nutritivno najbogatijih salata, osobito poznata kao prvo proljetno povrće - matovilac, u našim je vrtovima uranio ove sezone. Zbog toga, a i njegovih odličnih svojstava za našu prehranu predstavljamo tu malu, a tako zdravu zelenu biljčicu. Prvotno su ga uzgajali europski seljaci sve dok ga nije otkrio kraljevski vrtlar kralja Luja XIV i predstavio svijetu, otada je populariziran kao omiljeno proljetno povrće. Nekad je rastao divlje po raznim mjestima, a danas ga je mnogo lakše pronaći iz uzgoja. Matovilac može dostići cijenu i do 100 kn za kilogram, no dobra je vijest da ga lako možemo uzgojiti u vrtu kao kultiviranu sortu.

Posijati ga možemo bilo gdje u vrtu, a najbolje u rujnu ili u rano proljeće.

Matovilcem protiv gripe, viroza Matovilac je idealan izbor za jačanje imuniteta i pročišćenje organizma. Ukusni zeleni listići podići će nam energiju i ispuniti nas obiljem minerala i vitamina. Što je matovilac mlađi, to je ukusniji. Bere se kad se listovi počnu oblikovati u grmiće. Ne čupa se s korijenjem nego se reže s nožićem kako bi se mogli razviti novi izdanci. Matovilac je odličan izvor vitamina A (u obliku beta karotena), vitamina C, te željeza i kalija. U matovilcu se nalaze znatne količine magnezija, fosfora, kalija, folne kiseline i vitamina B skupine.

Uz špinat, matovilac je na vrhu ljestvice zelenog povrća po udjelu željeza. Željezo iz matovilca je izuzetno bitno jer je u potpunosti iskoristivo. To je

zato što vitamin C i folna kiselina znatno poboljšavaju njegovu apsorpciju. Anemija je česti problem današnjih žena koji se može izliječiti pravilnom prehranom, a matovilac je jedna od najpoželjnijih namirnica. Takva bogata kombinacija nutrijenata popravlja krvnu sliku i pridonosi zdravlju krvožilnog sustava, a matovilac je poznat i po umirujućem djelovanju na živčani sustav. Ovo ljekovito povrće obiluje i tvarima, koje potiču metabolizam, pa se preporučuje za detoksikaciju i lakše mršavljenje.

Matovilac je bogat vitaminom C koji je esencijalan za mnoge funkcije u tijelu, jača imunološki sustav i potiče organizam na proizvodnju kolagena - proteina koji štiti i zaglađuje kožu i čini kosti, žile i zube jakima. Izuzetno je bitan kao preventiva protiv viroza i gripe.

Matovilac kao poslastica

Smoothie s matovilcem

Najpopularniji je kao salata, može se pripremati kao i sve drugo povrće. No ako želimo ono najbolje od njega trebamo ga konzumirati sirovog u obliku salata ili smoothie-ja.

Matovilac se fino slaže s drugim povrćem, primjerice s radičem, rikulom, zelenom salatom, rajčicom, krumpirom, celerom.

Odlično se slaže sa sirom, jajima, orašastim plodovima i sjemenkama.

Matovilac se može kombinirati i sa začinskim biljem poput peršina ili bosiljka, ukusni će biti omlet sa šunkom i salata od matovilca. Odlično prija kao jednostavna svježa salata bez dodataka uz jela od mesa i ribe.

Sastojci: šaka matovilca, nekoliko oraha ili lješnjaka, 3 dl vode, sok od pola limuna, 2 žlice zobenih pahuljica, banana, žlica meda, pola žličice cimeta Sve pomiješati u blenderu i uživati u zdravom napitku. Tradicionalna bečka salata Sastojci: 1 kg krumpira, glavica luka, 10 jušnih žlica jabučnog octa, ½ temeljca od povrća, žličica senfa, 10 jušnih žlica ulja, sol (može i himalajska) ,papar, prstohvat smeđeg šećera i 300 g matovilca.

Priprema: Skuhati krumpir u ljusci, oguliti ga i narezati na ploške, sve ostale sastojke pomiješati u marinadu te pomiješati s krumpirom, ostaviti da odstoji nekoliko sati u frižideru da se marinada upije. Matovilac dodati prije serviranja i još sve skupa promiješati. Željka Namesnik

NAJAVLJUJEMO

31. siječnja 2018.

Ružičasta akademija – zajedno smo jače

19

"Narcise – žene u borbi protiv raka dojke"

Udruga "Narcise – žene u borbi protiv raka dojke" Ludbreg provodi projekt "Ružičasta akademija Zajedno smo jače" u sklopu kojeg će u veljači održati niz aktivnosti. Cilj edukativno-terapeutskog projekta je pomoć ženama oboljelih od raka dojke i ostalih malignih bolesti. Pomoć i podrška ženama odvijat će se putem edukativnih radionica, grupnih i individualnih terapija sa stručnjacima i članicama udruge "Narcisa". Edukativne radionice provodit će stručnjaci iz područja zdravstva, a individualne i grupne terapije koordinirat će članice udruge.

- Posebna stavka Ružičaste akademije je motivacijsko predavanje žena koje su preboljele rak dojke. One će izložiti mehanizme samopomoći i ostale zaštitne čimbenike na koje su se oslanjale tijekom izlječenja.

Ružičasta akademija zamišljena je kao mala škola učenja i terapije namijenjena ženama oboljelima od raka dojke, ženama koje se nalaze u riziku od oboljenja i ostalim zainteresiranim građanima. Na Ružičastoj akademiji predavat će stručnjaci iz područja onkologije, citologije, radiologije i psihologije koji se bave liječenjem, otkrivanjem raka dojke i pomaganjem oboljelim ženama. - rekla je Gordana Loparić iz udruge Narcisa. Ružičasta akademija održat će se kroz dva vikenda, a njome će ludbreška udruga obilježiti Svjetski dan borbe protiv raka (4. veljače) i Svjetski dan bolesnika (11. veljače).

2. veljače - Petak - Predavanje - Centar za kulturu i informiranje Ludbreg - Gradska vijećnica - 17,30 sati doc. dr. sc. citolog Vesna Ramljak – predsjednica Europa Donne Hrvaska Klinika za tumore Zagreb „I u zdravlju i u bolesti zajedno smo jače“ – Dan Narcisa – Dan ružičaste vrpce Josipa Pavičić Berardini – predstavljanje knjige “Šest milimetara - ispovijest o boli i pobjedi” 3. veljače – subota - Predavanje / savjetovanje - prvostupnik sestrinstva Nino Ivanuša – „Preventiva – zašto i kada je potreban odlazak liječniku“ Prostorije udruge umirovljenika – početak 17,00 sati 4. veljače – nedjelja - Nordijsko hodanje – pokretom do zdravlja Termin - od 09 ,00 do cca 10,00 sati - Start Trg Svetog Trojstva Ruta - Gradski otok / Ribički dom 9. veljače – petak - predavanje - Centar za kulturu i informiranje Ludbreg - Gradska vijećnica - 17,30 sati Prim. Dr. Hussein Saghir – Radiolog / „smanjenje stigmi i predrasuda o raku dojke“ - Sudjelovanje psihologinje Irene Šestak – tajnice Lige protiv raka Međimurske županije „Stres i kako ga smanjiti“ 10. veljače – subota – predavanje / savjetovanje med. Sestra Vesna Šalig - motivacijsko predavanje „Život je prekrasan i jedinstven – uživajte u njemu bez obzira na sve …”

Prostorije udruge umirovljenika – 17,00 sati 11. veljače - nedjelja – druženje i radionica izrada Narcisa - Međugeneracijski centar Ludbreg - 15,00 sati

Fašnjak u nedjelju 4. veljače

'Črni maček ludbreški' priprema se za dan ovogodišnjeg ludbreškog karnevala kada će maškare u gradu preuzeti vlast.

Fašnička nedjelja je 4. veljače, a započet će budnicom u 7 sati. Okupljanje maškara bit će od 13,13 sati na Trgu slobode. Povorka kreće u 14,13 sati prema gradskom trgu gdje će se pripremiti zabavni program. Među njima će biti i Fašnički svatovi, zaštitni znak ludbreškog karnevala.

Dakako, sve skupine maškara predstavit će se kratkim zabavnim programom.

Iz Klopoca 1922. godine 'Če jenput na leto ja sem kak nor' Je v maškare išel Francek Bezgač Je v smeh lude tiral, a decu na plač Po selu je hodil kak nori Sim, tam... sim, tam...!

Na glavi mu zvonček je zvonil Cin, can... cin, can...!

Gospon plebanuš je špotal ga tak: “Kaj si obnorel ti stari hurmak?!

Al mu je Francek otpovrnul ovak: “Gospon plebanuš naj ne zemu za zlo, Če jenput na leto ja sem kak nor To saki krščanjski privošči si stvor Malo si v Lubrek polukneju naj Kak tam ni nigdar noruvanju kraj V nedelu je saku il cirkus il bal Il predctava kakšna, sam vrag bi to znal Kak tam iti vre nemre saki siromak ...

Siromakom ja delam ve zabavu, ... tak!

Ludva i Klopotec Ova fašnička pjesmica objavljena je 1922. godine. Autor je Ljudevit Vrančić (1880.-1970.), vjerojatno najpopularniji Ludbrežanin u povijesti. Agilni bankovni činovnik Ludva, kako su ga zvali znanci i prijatelji, bio je izniman čovjek, širokih kulturnih obzora. Bio je osnivač ili među osnivačima brojnih ludbreških kulturno-umjetničkih, sportskih udruga, ili barem njihov vrlo aktivan član i voditelj, doista prava dobra duša brojnih udruga u gradu, ali i čovjek vrlo vedra duha. Fašnik je u Ludbregu oduvijek poseban, veliki i značajan događaj u životu građana, pa tako i Vrančića. Tako je Ludva zajedno s učiteljem Špoljarom pokrenuo i izdavao 'Klopotec', jedini šaljivi podravski list za 'hamulije' kojem su najčešće završili oni koji su u Ludbregu bili smiješni i grešni'.

I danas, mnogo desetljeća kasnije, na glasilo 'fašnjanskog odbora' podsjećaju povremena izdanja 'Klopoca' ili se barem usmenom predajom pučanstvo podsjeti na sve 'ozbiljno kaj se nam dogodilo v gradu v zadnjih leto dni'.

u 'i

20 K U L T U R A

31. siječnja 2018.

Lidrano 2018

Povratkom u školske klupe u staroj školskoj godini, ali novoj kalendarskoj započinju i školska natjecanja. Neki rezultati već su poznati, a za neke ćemo pričekati do sljedećeg broja naših novina.

Osnovna škola Martijanec bila je i ove godine domaćin međuopćinske smotre Lidrano 2018. Smotra je održana u kino dvorani Centra za kulturu i informiranje "Dragutin Novak" Ludbreg. Sudjelovalo je 74 učenika i 10 mentora. U literarnom izrazu među pristiglih 19 radova, prosudbeno povjerenstvo moralo je predložiti četiri rada za daljnje natjecanje.

Odabran je rad Hrvoja Novote iz Osnovne škole Ludbreg pod nazivom "Okrutnost života", a voditeljica je Ljudmila Kladić, zatim "Dnevnik malog graha" Lune Vidović iz Osnovne škole Martijanec, čija je voditeljica Danijela Špoljarić, rad "Nisam čudotvorka" Zare Lu Sakač

iz Osnovne škole Ludbreg, voditeljica Nataša Sedlar i "Šoping groznica" Antonije Lazar iz Osnovne škole Sveti Đurđ, voditeljica Ivanka Lazar.

Među samostalnim novinarskim radovima između pristiglih osam radova za županijsku smotru predloženi su radovi "Mijenjamo svijet na bolje" Jelene Nakić iz Osnovne škole Ludbreg, voditeljica Ljudmila Kladić "Počnimo od sebe" Lune Vidović iz Osnovne škole Martijanec i "Praznik u Rimu" Lorene Kolarić iz Osnovne škole Martijanec, za oba rada voditeljica je Danijela Špoljarić.

U radijskom izrazu pristigla su dva rada i oba su predložena za daljnje natjecanje. To je emisija "Kraj jedne priče" Martine Vrabec i Vinke Petek iz Osnovne škole Martijanec i "Babina bilka" koju su pripremile učenice Dora Bedeković i Sabina Crkvenčić također iz Osnovne škole Martijanec. Voditeljica

učenicama je Danijela Špoljarić.

U skupnim nastupima, scenskom izrazu između pet prikazanih recitala za daljnje natjecanje predložen je "Dažd" kojeg potpisuje Tin Ujević, a izveli su ga učenici Osnovne škole Ludbreg, voditeljica Ljudmila Kladić i "To je naš svijet" izbor iz poezije koji su izveli učenici Osnovne škole Martijanec, voditeljica Spomenka Struški.

U pojedinačnom nastupu među 16 izvođača za županijsku smotru predložene su izvedbe Laure Bačani iz Osnovne škole Sveti Đurđ koja je kazivala pjesmu "Ftiček" Nikole Pavića, voditeljica učenice je Elena Kovačić i Zara Lu Sakač iz Osnovne škole Ludbreg s pjesmom "Djetinjstvo" Luke Paljetka, voditeljica Ljudmila Kladić. Županijska smotra Lidrano 2018 održat će se sredinom veljače. Učenicima koji su predloženi za daljnje natjecanje želimo puno uspjeha.

Za tetu Miru

Popis događanja u Gradskoj knjižnici i čitaonici „Mladen Kerstner“ Ludbreg veljača, 2018.

Novo u programu Priče za laku noć: 7. 2. 2018.

Priča za laku noć - slušam, pričam, stvaram – program za djecu koja žele naučiti pričati priču uz stručno vodstvo odgajatelja - Knjižnica od 18.15 sati

19.00 sati Z. Pongrašić: „Zrikoslav i Mrzorad“ 14. 2. 2018.

Priča za laku noć - slušam, pričam, stvaram – program za djecu koja žele naučiti pričati priču uz stručno vodstvo odgajatelja - Knjižnica od 18.15 sati

19.00 sati B. Kuman: „Zaljubljeni žabac“ 21. 2. 2018.

Priča za laku noć - slušam, pričam, stvaram – program za djecu koja žele naučiti pričati priču uz stručno vodstvo odgajatelja - Knjižnica od 18.15 sati

19.00 sati J. i W. Grimm: „Snjeguljica i sedam patuljaka“ 28. 2. 2018.

Priča za laku noć - slušam, pričam, stvaram – program za djecu koja žele naučiti pričati priču uz stručno vodstvo odgajatelja - Knjižnica od 18.15 sati

19.00 sati J. Brow: „Pričam ti priču“

OSTALI DJEČJI PROGRAMI:

KUD „Anka Ošpuh“ u subotu 17. veljače organizira Memorijalni koncert „Za tetu Miru“. Koncert će biti održan u kino dvorani Centra za kulturu i informiranje „Dragutin Novak“ s početkom u 18 sati. Riječ je o programu koji je osmišljen u znak sjećanja na preminulu predsjednicu društva Mirjanu Bošnjak čije su zasluge za 30-godišnje uspješno djelovanje u društvu neizmjerne. Članica društva bila je od samog početka, a u svojstvu predsjednice društva bila je kroz nekoliko mandata gotovo 15 godina.

Mirjana Bošnjak ostavila je snažan pečat u društvenom životu Ludbrega. Tada novoosnovanom KUDu priključila se 1977. godine sa svojom dramsko-recitatorskom sekcijom ludbreških radnica Razvitka, a ubrzo se uključuje i u druge sekcije.

Memorijalni koncert održava se od 2005. godine, a u njemu svake godine sudjeluju sve sekcije društva te jedno gostujuće društvo. Tako će uz domaćine, Pajdašice i folklorne skupine KUD-a “Anka Ošpuh” kao gosti nastupiti Tamburaški orkestar Centra tradicijske kulture Varaždin i Vokalni sastav A Capella KUD-a "Zavičaj" iz Sračinca.

1. 2. 2018.

Radionica referenta zbirka za učenike OŠ Ludbreg

- Knjižnica u 8.50 sati 1. 2. 2018.

Radionica čitanja udruge Svitanje

- Knjižnica u 15.00 sati 1. 2. 2018.

Izviđači u Knjižnici - čitanje priče R. Bjelčića: „Kako da jednoj pčelici…?“

- Knjižnica u 17.00 sati 1. 2. 2018. Čitanje priče u Dj. vrtiću „Smjehuljica“ u 9.30 sati 5. 2. 2018. Čitanje priče u Dj. vrtiću „Iskrica“ u 9.30 sati 24. 2. 2018.

Dječji čitateljski klub - Knjižnica od 10:00 do 11:00 sati 24. 2. 2018.

Klinci u Knjižnici - PRIJATELJSTVO – program za djecu predškolske dobi, Knjižnica (igraonica) od 9.30 do 11.30 sati

PROGRAMI ZA ODRASLE: 5. 2. 2018. Čitateljski klub „Knjiški moljci“

– Knjižnica u 10.00 sati 6. 2. 2018.

Predstavljane knjige Saše Zavrtnika „U početku bijaše život“

- Knjižnica u 18.00 sati 16. 2. 2018. „MAYE“ - filozofsko predavanje Nove Akropole iz Varaždina – Knjižnica u 19.30 sati

MEĐUGENERACIJSKI PROGRAM: 2. 2. 2018.

Otvorenje izložbe „Maske“ Nicol Sinković, Štefanije Baranašić i vrtića „Smjehuljica“ – Knjižnica u 17.30 sati 14. 2. 2018.

Međunarodni dan darivanja knjiga

KULTURA

31. siječnja 2018.

"Želimo da dvorac postane vaš" Još 1998. godine u Njemačkoj je započela manifestacija Noć muzeja. Godinu dana kasnije inicijativi se pridružila i Francuska, a 2005. godine akcija je prerasla u događaj na europskoj razini. Ove godine pridružio se i Grad Ludbreg koji je zajedno s Hrvatskim restauratorskim zavodom organizirao Noć u Dvorcu.

- Iako je naša djelatnost vrlo ekspresivna i vizualno prekrasna dosta dugo su vrata dvorca Batthyany bila zatvorena i mi smo nešto radili iza zatvorenih vrata. Dugo je to trajalo, preko 25 godina i očito da je moralo doći pravo vrijeme i to baš nekom srećom točno u godini kada počinje godina europske kulturne baštine, Grad je kao vlasnik dvorca prepoznao taj golemi potencijal, pružio nam priliku da zajedno nekako pokušamo, i kroz vlasničke odnose, ali i kroz brojne zajedničke projekte osmisliti način kako da dvorac prestane biti talac i da postane ono što uistinu jest – naš dvorac. Uistinu mi je veliko zadovoljstvo što je gradonačelnik prepoznao Noć muzeja kao pravo vrijeme da vas provedemo kroz sve tajne prostorije koje to ustvari uopće nisu. Nadamo se da ćemo vam pokazati kako manirom dobrog gospodara pokušavamo ovo veliko zdanje napraviti da bude dobro, svakako još bolje, a kroz par godina i odlično. Kako je Noć muzeja i tema ove godine sport, odlučili smo vas voditi stepenicama, pa to hodanje od podruma do tavana možemo zabilježiti kao sportsku aktivnost. Zavod, kao središnja državna ustanova koja se bavi konzervatorsko-restauratorskom djelatnošću obavlja sve što je potrebno da bi naša baština zaista bila sigurno pre-

nesena našim budućim generacijama i ovdje u Ludbregu imamo tu čast raditi uglavnom na pokretnoj baštini i to je ono što možete uglavnom vidjeti.

Kako naši odlični stručnjaci pomno i s puno truda, ljubavi i znanja spašavaju od manjih stvari poput vatrogasnih zastava do kapitalnih stvari kao što su oltari. Nadam se da će u ovoj godini europske kulturne baštine dvorac uistinu postati vaš – pojasnila je dr.sc. Tajana Pleše, ravnateljica Hrvatskog restauratorskog zavoda.

Nakon agresije na Hrvatsku, hitna evakuacija bila je često rješenje za spas kulturnog i umjetničkog naslijeđa od ratnih razaranja. U sklopu Programa evakuacije ratom ugrožene spomeničke baštine na području kontinentalne Hrvatske organizirano je petnaest tajnih depoa za umjetnine, a upravo je dvorac Batthyány u Ludbregu svojim prostornim kapacitetom i uščuvanošću pružao osnovne uvjete za pohranu evakuiranih umjetnina.

Već godine 1991. stigli su odgovori na mnogobrojne apele upućene međunarodnoj javnosti za pomoć u sprječavanju propadanja i uništavanja hrvatske kulturne baštine. 1992. godine sklopljen je sporazum kojim grad Ludbreg ustupa dvorac Batthyány tadašnjem Ministarstvu prosvjete, kulture i športa na korištenje bez naknade, za potrebe zaštite kulturne baštine. Projekt Centra nastao je inicijativom hrvatskih konzervatora, iznimnim razumijevanjem i podrškom grada Ludbrega, te uz pomoć iz Bavarske i stručnu suradnju s bavarskim konzervatorima i restauratorima. Bio je prihvaćen od nadležnih ministarstava – kulture

Uređen podrum, slijedi spomen soba Noć u Dvorcu bila je prilika da gradonačelnik Dubravko Bilić i dr.sc. Tajana Pleše, ravnateljica Hrvatskog restauratorskog zavoda potpišu Ugovor o korištenju dvorca Batthyany.

- Danas je Restauratorski centar Ludbreg zapravo jedna od odredišnih točaka za restauraciju predmeta pristiglih s različitih područja Hrvatske. Ono što je potrebno naglasiti za sljedeći period je da se na drugačiji način definira korištenje dvorca, da on više postane dio grada, kulturnog života grada. Svi se sjećaju kako je dvorac izgledao prije restauracije dok su u njemu bili gospodarski objekti i imao je posve drugačije namjene.

Dolaskom restauratora i uz pomoć zagrebačke i minhenske biskupije, Ministarstva kulture i samog grada uspio se objediniti taj projekt i iskoristiti dvorac na najbolji mogući način – kaže gradonačelnik Bilić i dodaje kako je riječ o jednom od uređenijih dvoraca na ovom području Hrvatske.

No, ono što je problematično je zatvorenost dvorca.

- Mnogi Ludbrežani nisu imali priliku vidjeti unutraš-

njost dvorca, ono što se danas nalazi unutar tih zidina. Novim ugovorom malo drugačije definiramo taj odnos, mi jasno želimo da Hrvatski restauratorski zavod – Restauratorski centar Ludbreg i dalje funkcionira u njemu, željeli bismo da jednog dana to postane i referentna točka, matična institucija za restauraciju tekstila ili drva, ovisi u kojem smjeru će ići. Želimo da HRZ i dalje na pravi način koristi dvorac jer nam je puno lakše da tih skoro 3000 kvadratnih metara prostora održavamo na zajedničkim temeljima i nadamo se da će restauratori imati sve mogućnosti za daljnje napredovanje, ali i za privlačenje turista, i za neke edukacijske aktivnosti koje su u planu unutar same restauratorske djelatnosti. Ipak, s ovim smo ugovorom otvorili prostor za grad, za korištenje dijela dvorca. S obzirom da smo u sklopu europskog projekta "Iovia" predvidjeli i osnivanje muzeja dogovorili smo ugovorom da prostor podruma i dio prizemlja bude namijenjen tom novom etnološkom muzeju, unutar kojeg bi bila sama

NOĆ U DVORCU

Dr. sc. Tajana Pleše, ravnateljica Hrvatskog restauratorskog zavoda i financija, Vlade Republike Hrvatske i državnog proračuna.

Restauratorski centar Hrvatskog restauratorskog zavoda u Ludbregu započeo je s radom 1994. godine na obnovi umjetnina oštećenih u domovinskom ratu. U radionici su uz domaće radili i strani diplomirani konzervatori-restauratori, njihovi suradnici i studenti, te stručnjaci čija je djelatnost vezana uz konzervatorske i restauratorske radove. Svoju djelatnost Centar je proširio nakon cjelovite obnove dvorca 2000. godine sredstvima kredita Bavarske pokrajinske banke.

Noć muzeja, točnije Noć u Dvorcu kako je nazvana u Ludbregu bila je prilika da se prisjeti svih važnih trenutaka, ali i da posjetitelji detaljnije vide koliko je strpljenja i znanja potrebno u restauraciji predmeta. Djelatnici Restauratorskog centra Ludbreg strpljivo su vodili brojne posjetitelje kroz tajne odaje.

kapelica i postojeća zbirka sakralnog blaga s ludbreškog područja te spomen soba posvećena Hrvatskom saboru, odnosno čudu koje se dogodilo u Ludbregu. U podrumskim prostorima tijekom prošle godine Centar za kulturu i informiranje "Dragutin Novak" uredio je i pripremio prostore za postav etnološke zbirke ludbreškoga kraja i očekujemo da bi se uskoro u suradnji s Ministarstvom kulture moglo završiti taj projekt. Zahvaljujući tim sadržajima dvorac bi bio dio kulturne turističke ponude Grada Ludbrega.

Tijekom godina mnogo ljudi, prije svega Stjepan Belović, a potom i Žene iz Centra svijeta prikupili su etnološko blago koje treba negdje pospremiti, katalogizirati, adekvatno prikazati. Vjerujem da je lokacija u dvorcu najprimjerenija.

Ugovorom smo definirali i korištenje svečane dvorane na prvom katu na koji su već sad mnogi navikli jer dolaze na različite kulturne sadržaje i društvena događanja, a sada ćemo ju moći puno lakše koristiti. - pojasnio je gradonačelnik Bilić. Posebna zanimlji-

Ugovorom se dvorac “više” otvara posjetiteljima

Obitelj Horvat u razgledavanju dvorca vost za posjetitelje su planovi uređenja spomen sobe.

- Na trećem smo katu predvidjeli jednu spomen sobu "Batthyany", da na neki način se podsjeti na jedne od vlasnika dvorca po kojima uostalom on nosi i naziv. Prijavili smo jedan međunarodni europski projekt zajedno s obitelji Batthyany, Sveučilišnom knjižnicom Budimpešte i drugim partnerima projekt koji bi zapravo povezao sve Batthyany dvorce u jednu turističku rutu i želja nam je da na neki način podsjetimo što su to grofovi Batthyany ostavili iza sebe.-

21

22

SPORT

31. siječnja 2018.

Očevi su igrali protiv svojih klinaca

Mame su igrale protiv djece

UŽIVALI MALI NOGOMETAŠI I NJIHOVI RODITELJI

Škola nogometa NK Podravina Ludbreg djeluje punih 12 godina, a već nekoliko godina u siječnju organiziraju druženje mladih nogometaša, njihovih roditelja, baka i djedova, klupskog vodstva te trenera ludbreškog kluba. Ovom prigodom u gradskoj sportskoj dvorani okupilo se 80-ak djece i isto toliko

odraslih osoba. Poslije svake odigrane utakmice djeca su 'navalila' na kolače, grickalice i sokove. Za kraj druženja odigrane su dvije utakmice djece i roditelja te su podijeljeni kalendari za 2018. godinu. U Školi nogometa sa 6 uzrasnih skupina rade: Davor Tropšek, Saša Sabol, Andrija Ivančić i Saša Špoljarić koji je

ujedno i koordinator.

-Vodimo brigu o velikom broju djece jer treniramo djecu u 6 uzrasnih kategorija i to: prednatjecatelji U-6 te natjecatelji U-8, U-10, U-12, U-14 i U-18. U Školi nogometa trenutno trenira 125 nogometaša starosti od 5 do 18 godina. Možemo se pohvaliti mnogobrojnim

Škola nogometa - zajednička fotografija sezone 2017./2018.

nastupima, odličnim rezultatima kao i odličnom suradnjom s roditeljima koji su nam odlučili povjeriti svoju djecu. Odaziv djece i roditelja na treninge i utakmice je velik, a naročito na ovakva završna druženja na kraju polusezone u dvorani te ljeti na igralištu Podravine na kraju sezone. – rekao je Saša

Špoljarić. Želite li djecu pravilno usmjeriti i odgojiti tako da znaju uživati u pobjedama i podnositi poraze upišite ih u Školu nogometa NK Podravina Ludbreg.

Upisi su tijekom cijele godine, a više informacija potražite na njihovoj Facebook stranici.

(D. Vađunec)

Polaznici škole nogometa u igri

Bivši županijski pročelnik u životnoj formi Košarkaši „Grafičara“ u prvom dijelu sezone u A 1 ligi odigrali su niz uzbudljivih utakmica. Većina ih je, nažalost, završili pobjedom suparnika.

Nagledali smo se kvalitetne košarke, a od svih ludbreških košarkaša nekako najkonstantniji u dobrim izdanjima bio je Matija Novak, u narodu znan kao „Mali Medo“. Ovaj nadimak nasljeđe je brata, jednog od najboljih igrača regionalne košarke koji je naravno „Veliki“ u ovoj priči o nadimcima. Matija je rođen u znaku raka još 1981. godine. Ušao je u 37. godinu, i po drugi puta igra za „Grafičar“.

U prethodnom „mandatu“ kaže da je bio pomalo u sjeni svojeg brata Mario, za kojeg je pun riječi hvale i kaže da je bio doktor košarke za sve. No i tada je sijao opasnost, pretežno prepoznatljivim tricama od „stakla“. Ove sezone uslijed ozljeda i izostanaka igrača, morao je ovaj 197 cm visoki igrač sa 110 kg čistih mišića odgovornost igranja na poziciji „petice“ gdje se hrva s dosta višim i još jačim igračima. Redovito je dvocifren u koševima i skokovima i igrač koji je ostavio odličan dojam - Ah, sve je počelo još daleke 1992. godine. Krenuo sam bratovim stopama, u III. OŠ Čakovec.

Treneri Pajo Hajdinjak, Šopar i ostale ekipa koja je vodila ko-

šarku u tom kraju. Već s 15 godina otišao sam u Zagreb, gdje sam išao u srednju ekonomsku.

Igrao sam tada za „Zrinjevac“.

Od poznatih igrača suigrač mi je bio Mario Kasun, kasnije NBA igrač, koji je najdublji trag ostavio tamo u Orlandu Magicu. Igrao je i Marko Morić koji je bio predestiniran za zvijezdu, nažalost nije dosegao te visine.

Nakon dvije godine vraćam se u Čakovec gdje igram i završavam posljednji razred srednje škole. Slijedi povratak u Zagreb na Ekonomski fakultet kojeg završavam, kasnije i magistriram. Studentske dane proveo sam igrajući u jedinstvenoj A 2 ligi, putujući cijelom državom u dresu „Velike Gorice“.

Prije desetak godina vratio sam se u Čakovec, gdje sam nekoliko puta s KK „Čakovcem“ i „Vajdom“ osvojio naslov prvaka u A 2 ligi, igrao kvalifikacije za viši rang, A1 ligu, no nismo prošli. Više smo te nastupe shvaćali kao nagradu za osvajanje naslova. Bio sam i na pripremama u Turskoj. Lijepe uspomene.Nakon povratka u Međimurje, Matija je radio kao pročelnik u Međimurskoj županiji zadužen za financije. No kad je pristigla ponuda njegovog prijatelja s košarkaških parketa Ostoje, koji vodi uspješnu tvrt-

ku MTM da tamo bude u istom sektoru nije dvojio, pa je sada u ,kako se to kaže, realnom sektoru.

Pogled na ludbrešku i međimursku košarku - Ovo što se napravilo u Ludbregu je zaista sjajno. Već šest godina publika može uživati u svemu što košarku čini lijepom.

Odlični rezultati, dolasci „Ce-

devite“. Svaka čast Siniši Beseru i ekipi oko njega. U Čakovcu se sve više radi s mladima, masovnije je, odlično radi kao trener moj brat, no čini mi se da nigdje u Hrvatskoj, ne samo kod nas, u glavama dječaka košarka nije najbitnija stvar. Kod nas je bila, zato se u se recimo u našem gradu pojavili i igrači poput Gaćeše, Goleša, mog brata itd.Trideset i sedma je na plećima, do kada -Izgurat ću ovu se-

zonu. Dalje sve ovisi. Ovih dana očekujem rođenje svoje kćeri Sofije (velika čestitka), to su naravno slatke obaveze, a ovisi i hoće li se nešto promijeniti u eksterijeru natjecanja.Šteta bi bilo da ova igračka veličina u naponu snage napusti redove ludbreškog prvoligaša.

Gospodine „Mali Medo“ ostajte i dalje u košarci, naravno u Ludbregu!

Neven Jerbić

SPORT

31. siječnja 2018.

NOGOMETNA SILA SE BUDI

Neuobičajeno je duga nogometna pauza od kraja jesenskog, pa do početka proljetnog dijela nogometne sezone. Nogometaši su na odmor otišli polovicom ili krajem studenoga.

Ove zime izostala su uzbuđenja s parketa gradske sportske dvorane u Ludbregu. Nakon 12 izdanja natjecanja namijenjenoga isključivo klubovima Nogometnog središta Ludbreg čini se da su organizacijski problemi bili preveliki zalogaj i popularno 'ludbreško dvoransko prvenstvo' nije održano. Hoće li ovo biti iznimka ili privremeno vidjet ćemo za godinu dana.

Tako su ostali prikraćeni za nogomet kao igru, makar i taj mali nogomet. Jedino su mogli pratiti bezuspješnu borbu Dinama iz Apatije da u okršaju sa ŽNS-om Varaždin zadrži svoj status člana 2. ŽNL. Klubu iz Apatije preostaje da pričeka jesen i pokuša se opet uključiti u natjecanja, a igrači će uglavnom privremeno (ili stalno) napustiti Dinamo i zaigrati u drugim sredinama, kako ne bi ipak pauzirali i izgubili čitavu polusezonu.

Zimski san nogometaša polako završava, žargonom ljubitelja filmova 'Ratova zvijezda' rekli bismo: 'Nogometna sila se budi'. Posljednjeg vikenda siječnja neki su obavili prozivku i počeli s pripremama. Prva među njima ludbreška Podravina, član 4. Hrvatske nogometne lige Varaždin-Čakovec.

Podravina će i prva u borbu za bodove jer njima proljetni dio prvenstva počinje 16. prvenstvenim kolom 3./4. ožujka ako ne dođe do nepredviđenih promjena. Na razini Županijskog nogometnog saveza Varaždin, prvenstvena natjecanja krenut će polovicom ožujka.

Zanimljivo ali razumljivo, prva će startati Liga Nogometnog središta Ludbreg. Zato je trener jesenskog prvaka Mladosti iz Sigeca već za 28. siječnja ili posljednju siječanjsku nedjelju sazvao okupljanje prvotimaca i početak rada. Ambicije su velike i ostvarive - osvajanje

23

Nogometaši "Podravine" krenuli s pripremama

naslova prvaka i napredovanje u viši stupanj natjecanja. Ligaša NS Ludbreg je najviše, pa ih očekuje 15 kola ili 3,5 mjeseca duga sezona i to je osnovni razlog zašto oni startaju prvi, predviđeno je čak da će se jedno kolo na koncu svibnja igrati usred tjedna. Naši klubovi u 1. i 2. županijskoj ligi ŽNS-a s drugom dijelom sezone startaju 18. ožujka. Hoće li se Podravina boriti da zadrži svoje peto mjesto ili će trupe trenera Velikima Špikića napasti suparnike u borbi za naslov prvaka (od prvog je samo šesto bodova razlike)?

Mogu li županijski prvoligaši Grada Ludbrega, Plitvica iz Selnika i Zadrugar iz Hrastovskoga, popraviti neuvjerljiv dojam i mršav jesenski bodovni saldo i time izbjeći borbu za opstanak? Može li 'Stara dama' iz Sigeca 10. lipnja podići pobjednički pehar? Mogu li Poljančani u proljeće nastaviti tako dobro gdje su stali na jesenskom šestom mjestu? A Sloga iz Slokovca, Gora iz Globočeca i Podgora iz Bolfana konsolidirati svoje redove, popraviti i dojam

Sjajna reprezentativna priča u Ludbregu Delegacija HNS-a obišla je 3. siječnja Gradski stadion u Ludbregu gdje je ekspresno utvrđeno odlično stanje travnjaka i objekta. Tako je NK Podravina i Gradu Ludbregu, uz ŽNS i HNS pripala organizacija tri utakmice nogometnih kvalifikacija za EP 2018 u kategoriji igrača do 17 godina koje će se igrati u Engleskoj. Već 9. ožujka u Ludbregu će igrati Hrvatska i Švedska, 12. ožujka Belgija i Švedska, a 15. ožujka Hrvatska i Belgija. U Nedelišću će igrati Belgija i Cipar, Švedska i Cipar te Hrvatska i Cipar.

Naravno, iz svega ovoga, korist će biti višestruka za naš Grad.

Prvo tu je promidžbeni efekt. Uz medijsku najavu kod nas, tu je i ona u nama izuzetno zanimljivim državama poput Švedske i Belgije.

Svi sudionici bit će danima u Ludbregu ili oko njega te nešto i potrošiti. Jedni od organizatora, NK „Podravina“ za svaku će utakmicu kao „reparaciju“ dobiti ne baš beznačajna sredstva. Iako u ugovoru s HNS-om ne stoji da će se ulaznice naplaćivati, pokušat će dogovoriti da se ipak naplaćuju po simboličnim cijenama.

Bit će to pravi nogomet na pravom mjestu, a bili bi zadovoljni da vremenski uvjeti budu kao u siječnju. Nogometna fešta na travnjaku, kojeg su od otvaranja novog objekta već pohodili i „Dinamo“, kadeti i juniori „Dinama“ i „Hajduka“, mlade reprezentacije Hrvatske, Bjelorusije, Mađarske, ženske reprezentacije Hrvatske i SAD-a, Rijeke i brojni drugi. Držimo “fige” dečkima izbornika Petra Krpana.

Neven Jerbić

i plasman u ligi Nogometnog središta? Vidjet ćemo kako će se oni spremati tijekom veljače, a i kako će završiti zimski prijelazni rok. Podsjećamo da igrači amateri mogu prelaziti iz kluba u klub na temelju istupnice do 28. veljače, na užas klubova i trenera koji treniraju momčad, a da ne znaju hoće li s istim igračima i u borbu za bodove.

Hoće li drugi pridobiti ono što treneru nedostaje u igračkom kadru? –Nek' mi dopelaju stopera! Čuješ, ljudi nebreju svaki put dojti na utakmicu, imaju radne i školske obveze, bolesti, kartone. Zato smo 'knap' u zadnjoj liniji. Kraljevstvo za stopera! – živopisno je pomalo u šali objašnjavao Nevenko Herenčić, trener sigečke Mladosti.

Za analizu prijelaznog roka, mada su prve promjene sredine igrača već obavljene, ipak moramo pričekati kraj veljače, tada će biti poznati igrački kadrovi u klubovima. Podravina pak je već dogovorila raspored pripremnih utakmica u idućih pet tjedana priprema:

6. ili 7. veljače: DubravčanPodravina, u tjednu jer će se susret u Donjoj Dubravi igrači u večernjem terminu pod reflektorima 10. veljače gostovanje u Jalžabetu, 17. veljače u Ludbregu: Podravina-Tehničar (Cvetkovec), 24. ili 25. veljače zadnja pripremna utakmica je gostovanje u Križevcima. Ako bude potrebe ili se pruži prilika možda bude još poneka priprema utakmica.

Prvenstvena sezona u svim ligama završit će već u prvoj polovici lipnja, točnije 10. linja.

Nešto raniji završetak od uobičajenog posve je razumljiv. Jer podsjećamo da samo par dana kasnije počinje najveći, najgledaniji i najpopularniji sportski događaj na našoj planeti Svjetsko nogometno prvenstvo, ovog puta u impresivno velikoj Rusiji,a tamo će igrati i naša 'kockasta vrsta'. Uzbuđenja tek slijede. Zato je ova dulja zimska pauza možda i dobro došla da napunimo akumulatore. Jer čeka nas dugo, vruće, nogometno ljeto!

Sara putuje "preko bare"

Igrači "Podravine" krenuli su 27. veljače s pripremama za drugi dio sezone u IV. HNL. U odnosu na prvi dio sezone napustili su ih pričuvni vratar Gašparić, Matijašec te Belaj koji je igračku sreću potražio u inozemstvu. Vratili su se, to nas posebno veseli, Nikola Valjak, legenda kluba, zatim Jagić kao rješenje na golmanskoj poziciji, a novo lice je Patrik Tuđan, koji je prošao varaždinsku Školu nogometa, a posljednja igračka adresa bila mu je u Sloveniji, u Zavrču, kod tamošnjeg prvoligaša. O planu i programu trener Ludbrežana Velimir Špikić - Drugi dio prvenstva počinje 4.ožujka. U ovih četrdesetak dana imat ćemo dvadesetak treninga. Do sada smo dogovorili nekoliko prvenstvenih utakmica. Protivnici bi trebali biti „Jalžabet“, „Dubravčan“, „Tehničar“ i „Križevci“. Postoji još mogućnost da odigramo i utakmicu s dragim prijateljima iz Selnika. No dosta će ovisiti o vremenu. Štedjet ćemo naš teren, a izgleda da će početkom idućeg mjeseca temperatura ići ispod -10, pa bi i to moglo utjecati na hodogram priprema. No osigurana je teretana, možda nešto odradimo u dvorani.Okupljenu „svitu“ pozdravio je i klupski predsjednik Alen Perin -Drago mi je da ste u dobrom raspoloženju. Posebno mi je drago da nam se vratio naš golgeter „Meho“. S njim ćemo biti još konkurentniji i nadam se napadu na sam vrh ljestvice. Prijelazni rok još nije završen, možda dovedemo još neko pojačanje.Vjerujemo u „Plave Bluze“, sretan ima ulazak u drugi dio sezone, posljednje u kojima imaju dvoznamenkasti broj godina…

Neven Jerbić

Blic vijesti

Najbolja županijska sportašica svih vremena, Ludbrežanka s riječkom adresom Sara Kolak ima problema s bolnim laktom. Iz tog je razloga otputovala u SAD –e, u Rochester, gdje ima zakazan pregled u poznatoj klinici Mayo. Riječ je o parcijalnoj rupturi tetive mišića lakta, ozljedi koju olimpijska pobjednica »Kvarnera« vuče još od prošloga ljeta, točnije od Svjetskoga prvenstva u Londonu na kojem je osvojila četvrto mjesto, a zbog koje bi u slučaju operacije mogla propustiti predstojeću natjecateljsku sezonu najvažnije natjecanje koje je Europsko prvenstvo u Berlinu.

Šamarija odlazi?

Kristijan Šamarija dugogodišnji centar ludbreškog „Grafičara“, dobroćudni div, ima kroničnih problema s leđima. Pokušao ih je ovaj poznati veterinar iz Novakovca liječiti svim metodama no nikako da se zdravstveni bilten poboljša. Stoga nažalost Kristijan razmišlja o prestanku bavljenja košarkom. Kristijane ne žuri, zaista bi za tobom ostala velika praznina.

Povratnik Dražen Vukina Neuništivi Dražen Vukina, negdje u sredini svojih četrdesetih vraća se na županijsku nogometnu scenu. Nakon što je nekoliko sezona proveo u Koprivničkom Ivancu, ponovno je u Hrastovskom kod „Zadrugara“. Još uvijek „fit“ bez grama viška, bit će zančajno pojačanje svojim iskustvom i njuhom vrhunskog strijelca.

Rodik napustio RK Ludbreg Redove RK „Ludbreg“ napustio je Varaždinac Petar Rodik. I njega je nažalost pogodio „njemački sindrom“. Sada je već donedavni kvartet ludbreških igrača u gastarbajterskim vodama.

Neven Jerbić.

24

ZADNJA

31. siječnja 2018.

NOVU GODINU ZAPOČELI BRIGOM O ZDRAVLJU Već tradicionalno na blagdan Sveta tri Kralja Planinarsko društvo Ludbreg organizira pohod ‘Ludbreškom planinarskom obilaznicom’. Ove godine šetnja prirodom održana je po 8. put. Ljubitelji prirode i planinarenja okupili su se ispred svetišta Predragocjene Krvi Kristove da bi u 9 sati krenuli na pohod po šumama i brežuljcima ludbreškog vinogorja. Prije su se, naravno, registrirali, pojeli koji kolačić i popili čaj s rumom. Vrijeme na startu je bilo suho i sunčano, bez snijega baš kao i prošle godine.

Jedino je ove godine temperatura bila u debelom plusu. Moglo bi se reći da je vladalo gotovo proljetno vrijeme u siječnju.

-Sudionici su po želji i vlastitim sposobnostima mogli izabrati dulju stazu od 23 kilometra ili dvostruko kraću stazu duljine oko 12 kilometara. Na startu se upisalo točno 300 rekreativnih planinara, a stvarnih hodača je bilo blizu 350. Zbog velikog broja sudionika zajedničko fotografiranje nije bilo moguće jer došli su Medveščakovci busom iz Zagreba, Kalnički planinari iz Križevaca, Mađari, Slovenci, Međimurci, Zagorci. Krenulo se različitim tempom jer su neki od voditelja grupa hodali brže, a neki sasvim rekreativno. U svakom slučaju ova šetnja prirodom dobro je došla za zdravlje svima nama jer zimi ima premalo fizičkih aktivnosti. – rekao je Damir Klarić, predsjednik PD Ludbreg i glavni organizator.

Voditelji na trasi LPO bili su: Ljiljana Gerić, Darko Kos, Aleksandar Šolaja, Ivica Dukarić i Damir Klarić. Na trasi je bilo 8 kontrolnih točaka, najviši uspon na 384 m nadmorske visine bio je u vinogradarskom naselju Graci iznad Hrastovskog. Poslije hodanja kroz Lajdiber i Sigečak kod kipa Svetog Vinka planinari su silazili natrag prema Ludbregu gdje je nakon 7 sati hodanja organizirana večera i zabava uz živu glazbu.

Večera, značke, priznanja i sve ostalo što prethodi organizaciji sudionike je stajalo tek 25 kuna.

Ludbrešku planinarsku obilaznicu po drugi su put prohodali otac i sin Darko i Nino Vađon.

-Planinarenje je ‘zarazno’ i teško je opisati taj doživljaj. Svaki put iznova je ‘ono nešto’ što čovjeka privlači da hoda, da se druži, da uživa u prirodi i da se osjeća bolje.

Donedavno sam vikendima radio u nogometnom klubu i činilo mi se da uživam, ali tek sada vidim da stvarno uživam hodajući u prirodi. S utakmice dođete živčani, a sa planine umorni, ali opušteni. Na Ivanščici sam prošle godine bio sa sinom 25 puta, dakle 2 puta mjesečno, a bio sam i na Triglavu u Sloveniji, na Velebitu, Samarskim stijenama, Babinoj gomili i drugdje. – rekao je Darko, radiolog u ludbreškom Domu zdravlja.

Planinare je na polasku pozdravio ludbreški gradonačelnik Dubravko Bilić ne krijući zadovoljstvo velikom brojem sudionika. Zlu ne trebalo, šetače su pratili i pripadnici stanice HGSS-a iz Koprivnice kao i pripadnici Gradskog društva Crvenog križa Ludbreg koji su trasom u naprtnjačama nosili opremu za prvu pomoć. Učesnici koji su prošli cijelu Ludbrešku planinarsku obilaznicu dobili su značke i priznanja. Priznanja su dodijeljena na zajedničkom druženju u hotelu Amalia. (D. Vađunec)

Velik broj sudionika

Darko i Nino Vađon zarazili su se planinarenjem

Kornelija Klarić (lijevo) organizatorica

Tea je izvela i psa

Blizu 300 ljudi sudjelovalo u planinarskom pohodu

Sljedeći broj Ludbreških novina izlazi 28. veljače 2018.