Ludbreške novine broj 132

LIST GR ADA LUDBREGA BESPLATNI PRIMJERAK 27. TRAVNJA 2018.

BROJ 132 / GODINA XIII.

P U H A Č K I O R K E S TA R

NIKOLA FRANČIĆ Nakon konstruktora pravih zrakoplova Rudolfa Fizira, Ludbreg ima svog novog Ikara u konstrukciji malih modela zrakoplova. Naime, Nikola Frančić konstruirao je vlastiti model zrakoplova...

Str. 18.

MICRO:BIT Gradska knjižnica i čitaonica Mladen Kerstner uz dosadašnju mogućnost posudbe knjiga, časopisa i audio građe svojim korisnicima od sada nudi i jedan novi medij – micro:bit...

Str. 20.

IZLOŽBA KERAMIKE

GLA ZBOM OT VORENA SEZONA MANIFESTACIJA

Centar za kulturu i informiranje “Dragutin Novak” Ludbreg početkom travnja organizirao je izložbu keramike “Centrum Mundi 2018”. Zadana tema je bila Centar svijeta koji se nalazi upravo...

Str. 21.

NOGOMET NOVI TRENER PODRAVINE Novi trener NK “Podravina” je Rado Mlakar. Da, Rado, a ne Rade. Za njim je bogat trenerski opus, gotovo tridesetak godina rada, u pravilu sa seniorima.

Rado je trenirao nekadašnjeg drugoligaše “Omladinac” iz Novog Sela Rok, “MIV” iz Sračinca, trećeligaše “Trnje” Trnovec, “Kučan 99”, “Strmec” ...

Str. 23.

2

AKTUALNO

27. travnja 2018.

Pokrenut postupak izmjene dva urbanistička plana

Promjene u UPU Ludbreg i GZ 'Sjever'

Grad Ludbreg dobio je Urbanistički plan uređenja Ludbrega 2011. godine. S vremenom je uočena potreba za njegovu doradu, pa su u proteklih sedam godina izvršene dvije izmjene i dopune postojećeg plana. No, od zadnjih izmjena i dopuna gradska je uprava zaprimila nove zahtjeve građana i pravnih osoba, a ujedno su se promijenile i potrebe Grada. Zato se ponovno pojavila potreba o izmjeni određenih dijelova UPU Ludbreg radi promjene namjene i kako bi se omogućili planirani zahvati u prostoru.

Pored toga, u međuvremenu se u zadnjih nekoliko godina dogodilo niz zakonskih promjena oko prostornog planiranja, pa Grad ima obvezu i usklađivanja svojih prostornih dokumenata s promjenama u zakonskoj regulativi.

Gradsko vijeća Grada Ludbrega stoga je na travanjskoj sjednici pokrenulo postupak za promjenama, te je donijelo Odluku o izradi III. Izmjena i dopuna Urbanističkog plana uređenja Ludbreg. Buduće promjene se odnose na dio naselja Ludbreg i manjim dijelom na naselje Sigetec. Izmjenama će se odrediti prostorni razvoj Ludbrega kao građevinske cjeline, što i kako graditi u budućnosti.

Zona obuhvata najavljenih izmjena i dopuna odnose se na površine unutar tri prostorne cjeline.

Prva prostorna cjelina ima oko 9,5 ha koju s južne strane omeđuju ulice Alojzija Stepinca i Rudolfa Fizira, s istočne strane Ulica Pavleka Miškine (dio stare ceste prema Sigecu), sa sjeverne strane željeznička pruga, te svetište sa zapadne strane. Dio te površine uz svetište prvobitnim je planom bio namijenjen vjerskoj zajednici 'Molitva i riječ' koja je s vremenom od planiranih projekata u Ludbregu odustala.

Ova bi se površina sada u prvoj fazi namijenila za budući 'Posjetiteljski centar svijeta' uz postojeću prometnicu, radi se o objektu za turističko-informativne potrebe Grada, kao što su turistički ured, info-centar, suvenirnica i slične sadržaje. U drugoj fazi iza budućeg objekta sve do pruge predviđena je gradnja tematskog parka.

U nastavku površine prema zaobilaznici, predviđeni su objekti javnih i društvenih namjena. Definirano je kako će se prva parcela kod postojećeg raskrižja namijeniti za potrebe

Nakladnik: CZKI “D. N.“ Ludbreg Glavni urednik: Iva Havaić Sakač Grafički urednik: Miroslav Vađunec Redakcija: Branko Dijanošić, Iva Havaić Sakač, Darko Skupnjak, Matea Lukić, Dražen Vađunec, Neven Jerbić, Željka Namesnik Kontakt: CZKI “D. Novak” Ludbreg,

Trg Sv. Trojstva 19

Telefon: 042 / 306 131

Fax: 042 / 306 068

e-mail: ludbreske-novine@czkidn.hr dskupnjak@czkidn.hr Tisak: Tiskara Zagreb

gradnje nove gradske knjižnice i čitaonice. U nastavku, parcele s južne strane odnosno uz postojeću prometnicu prema Ulici Pavleka Miškine namijenile bi se za potrebe trgovačkih centara, kao i za poslovno-stambene objekte. Parcele iza njih odnosno površine sa sjeverne strane prema pruzi namijenit će se za stanove POS-a, te za stambenoposlovnu izgradnju.

Određene parcele u ovoj zoni obuhvata već su prodane.

Druga zona obuhvata promjena odnosi se na prostor oko postojećeg Autobusnog kolodvora.

Površina obuhvata je oko 2 ha koji se namjenjuje za infrastrukturni sustav. Konkretno, u ovom dijelu grada ovim se planira više javnih parkirališta za potrebe objekata javne namjene koji se planiraju izgraditi. Stoga je potrebno izdvojiti postojeće parkiralište da se i dalje može koristiti za potrebe korištenja autobusnog kolodvora, ali buduće i za potrebe novih objekata, kao što su Centar za posjetitelje, buduće knjižnica i drugih.

Treća zona obuhvata izmjena UPU-a se odnosi na dio naselja Sigetec, o prostornoj cjelini u južnom dijelu Ulice Miroslava Krleže kod proizvodnog pogona tvrtke 'Sven' d.o.o. Ta je površina dosad bila namijenjena za mješovitu, pretežito stambenu gradnju, kao i na zonu zaštite zelene površine. No, tvrtka 'Sven' podnijela je zahtjev o promjeni namjene jednog dijela zone u proizvodno-poslovnu čime bi se tvrtki omogućilo proširenje pogona za proizvodnju namještaja. Tvrtka je već otkupila većinu parcela u zoni, ali je zbog blizine postojećih stambenih kuća potrebna javna rasprava, te mišljenje stručnih službi o mogućnosti promjene namjene.

Osim Odluke o izradi III. Izmjena i dopuna Urbanističkog plana uređenja Ludbreg, Gradsko vijeće također je donijelo i Odluku o izradi izmjena i dopuna urbanističkog plana uređenja Gospodarske zone 'Sjever' u Ludbregu. Kao što je poznato, riječ je o zadnjoj formiranoj gradskoj gospodarskoj zoni uz državnu cestu D-2 od pružnog prijelaza kod zapadnog ulaza u grad prema Selniku.

GZ 'Sjever' trenutačno ima pet velikih parcela za gospodarske objekte prosječnih površina oko 1,5 ha. Grad još nije otkupio sve parcela da bi zaokružio zonu, te je nekoliko manjih parcela ostalo u privatnom posjedu. Istovremeno je više investitora iskazalo interes za gradnju poslovnih

prostora u zoni, ali na manjim građevinskim parcelama od postojećih. Radi toga je neophodno izmijeniti način i uvjete planiranja građevinskih parcela kako bi se omogućilo formiranje manjih građevinskih parcela i tako izašlo ususret potencijalnim ulagačima. Izmjenama bi se umjesto postojećih pet dobilo 10-ak manjih parcela za potrebe gradnje novih gospodarskih objekata. Inače, u zoni je završena prva faza gradnje što znači da je Gospodarska zona 'Sjever' dobila raskrsnicu s državnom cestom, internu prometnicu, odvodnju, kolektor otpadnih voda, trafostanicu s pripremom priključaka na parcele, te plinsku, vodovodnu i telekomunikacijsku mrežu, izuzev kanalizacije.

Aktivnosti na organizaciji poslova oko izrade izmjena i dopuna oba dokumenata provodi Odsjek za prostorno uređenje, komunalne djelatnosti i imovinu Grada Ludbrega. Struka će predložiti kako bi Ludbreg trebao izgledati u budućnosti kao skladna građevinska urbana cjelina. Naime, stručni dio izrade prijedloga dokumenata povjerit će se najpovoljnijoj od tri ponude zatražene na poziv. Nakon toga će se uputiti poziv javnim tijelima da podnesu svoje zahtjeve, a zatim će se provesti javna rasprava. Građani, pravne i fizičke osobe već sada mogu dati svoje primjedbe i prijedloge.

Očekuje se da će čitav postupak potrajati više mjeseci, a da će se konačni prijedlozi Izmjena i dopuna UPU-a Ludbreg, te Izmjena i dopuna GZ 'Sjever' naći pred gradskim vijećnicima na donošenju već krajem ove godine.

Imenovana Povjerenstva Gradski vijećnici donijeli su Rješenje o imenovanju Povjerenstva za umirovljenike i osobe starije dobi na području Grada Ludbrega. U povjerenstvo su imenovani, Branko Dobec iz Ludbrega, Stjepan Gerić iz Hrastovskog, Josip Happ iz Poljanca, Anka Horvat iz Selnika, Eduard Horvat iz Globočeca Ludbreškog, Franciska Horvat iz Ludbrega, Zdravko Pahor iz Poljanca, Ante Škoro iz Ludbrega i Nada Vukšić iz Ludbrega.

U djelokrug rada ovog Povjerenstva spadaju pitanja koja se odnose na mirovinsko osiguranje, zdravstvenu zaštitu i socijalnu skrb i ostala područja od interesa porasta kvalitete života svih građana na području Grada Ludbrega, a posebno umirovljenika i osoba starije životne dobi.

Cilj je razvoj aktivnosti za poboljšanje materijalnog i društvenog položaja umirovljenika i osoba starije životne dobi.

Gradski vijećnici prihvatili su i Rješenje o imenovanju Povjerenstva za ravnopravnost spolova Grada Ludbrega. Za predsjednicu je imenovana Anica Happ, za zamjenicu predsjednice Vesna Šalig, a za članove Renata Potočnik, Janja Nađ Ivanuša, Nada Špoljarić, Gordana Loparić, Brankica Kovaček, Nikolina Magić-Lilek, Biserka Stunjek, Dubravko Busija i Maja Vađunec.

AKTUALNO

27. travnja 2018.

3

OTVORENO NOVO DJEČJE IGRALIŠTE Ludbreg je dobio novo dječje igralište. Kako i priliči događaju za otvorenje su se pobrinuli upravo oni kojima je igralište i namijenjeno, najmlađi Ludbrežani. Prvi su ga tako dobili priliku isprobati polaznici Dječjeg vrtića "Radost" i korisnici "Ludbreškog sunca".

– Ovo je prvo multifunkcionalno igralište u Ludbregu, a specifično je i jer uključuje sprave za djecu s invaliditetom i djecu slabije pokretljivosti. Još u prošlom mandatu odlučili smo se da su nam djeca prioritet, uredili smo sva dječja igrališta, sva naselja imaju dječja igrališta s novim, uređenim spravama, a vjerujem da ćemo tako nastaviti i dalje. – rekao je gradonačelnik Dubravko Bilić.

Dječje igralište je dio projekta Ministarstva regionalnog razvoja koje sudjeluje s iznosom od 150 tisuća dok je Grad Ludbreg za dječje igralište izdvojio oko 350 tisuća kuna. Igralište je smješteno uz vježbalište na otvorenom, a namijenjeno je za djecu do 12 godina starosti.

Potpisana Povelja o pristupanju mreži kreativnih gradova

U Rijeci je u Gradskoj vijećnici potpisana Povelja o pristupanju mreži kreativnih gradova Hrvatske kojom je i Ludbreg ušao među tridesetak gradova koji su prepoznali potencijale novih kreativnih industrija.

Potpisivanje je organizirano u Rijeci kao europskoj prijestolnici kulture čime se potencira važnost kreativnih industrija novog doba za razvoj gradova.

-Ovo je zanimljiv projekt koji nije samo hrvatski već je istovremeno i međunarodni jer postoji međunarodna mreža kreativnih gradova Europe koji malo drugačije tretiraju nove kreativne industrije. Ludbreg je jedini grad iz Varaždinske županije koji se priključio inicijativi, a uz Ozalj smo pohvaljeni kao gradovi koji su već započeli s aktivnostima, odnosno održane su radionice – rekao je gradonačelnik Dubravko Bilić.

Mreži su pristupila dvadeset i dva grada iz cijele Hrvatske.

U organizaciji Udruge gradova i Hrvatskog klastera konkurentnosti kreativnih i kulturnih industrija održano je službeno pristupanje hrvatskih gradova projektu Kreativni gradovi Hr-

vatske. Pored Grada Rijeke povelju su potpisali gradovi Donja Stubica, Zlatar, Pregrada, Osijek, Čakovec, Vrgorac, Šibenik, Vodice, Kastav, Đakovo, Jastrebarsko, Drniš, Zabok, Ludbreg, Koprivnica, Pleternica, Oroslavje, Zadar, Zagreb, Ozalj i Kaštela.

Vozači, usporite!

U posljednje vrijeme sve je veća potreba za mjerenjem brzine na određenim lokacijama na ludbreškom području te je stoga u Gradu Ludbregu odlučeno da se na najkritičnijim mjestima postavi uređaj za mjerenje brzine.

- Nažalost, svakodnevno smo svjedoci kako broj nesavjesnih vozača koji na ravnim dijelovima prometnica razvijaju velike brzine unatoč propisanim ograničenjima raste. Ono što kao Grad možemo napraviti jest zatražiti postavljanje uređaja za mjerenje brzine kako bi vozači postali svjesni brzine kojom upravljaju vozilima. Uređaji su pomični i na određenim lokacijama bit će dva tjedna nakon čega ćemo pomoću statističkih podataka dobivenih putem uređaja utvrditi najkritičnije lokacije kako bismo krenuli u potencijalne daljnje izmjene horizontalne i vertikalne prometne signalizacije s ciljem povećanja sigurnosti cestovnog prometa na području Grada Ludbrega. - rekao je Perica Horvat, stručni suradnik za komunalno i prometno redarstvo.

Uređaji će biti postavljeni na osam lokacija – Hrastovsko, Ludbreška ulica u razdoblju od 1. svibnja do 16. svibnja 2018. godine, Selnik, Glavna cesta od 1. svibnja do 16. svibnja 2018. godine, Sigetec Ludbreški, ulica A. Šenoe od 16. svibnja do 1. lipnja 2018. godine, Slokovec, kod crkvice u razdoblju od 16. lipnja do 1. srpnja 2018. godine.

Uređaji će biti postavljeni i u Ludbregu, u ulici Ljudevita Gaja od 16. svibnja do 1. lipnja, u ulici Rudolfa Fizira i Frankopanskoj ulici od 1. lipnja do 16. lipnja 2018. godine i u Koprivničkoj ulici od 16. lipnja do 1. srpnja 2018. godine.

4

AKTUALNO

27. travnja 2018.

PRIJEM U PREDSJEDNIČKIM DVORIMA ZA INOXMONT-VS Inoxmont-VS na susretu s hrvatskom predsjednicom Kolindom Grabar-Kitarović i finskim predsjednikom Sauli Niinistö

Zbog višegodišnje prisutnosti na finskom tržištu, a na poziv predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović i predsjednika Republike Finske Sauli Niinistö, direktoru društva Inoxmont-VS d.o.o. upućen je poziv da prisustvuje svečanoj večeri i susretu hrvatskih gospodarstvenika aktivnih u Republici Finskoj.

- Ovo je velika čast, ali ujedno i priznanje vlasnicima i zaposlenicima koji svojim radom doprinose rastu, razvoju te s ponosom možemo reći i ugledu društva Inoxmont-VS te našoj prepoznatljivosti poduzeća kao uspješnog trgovačkog društva – istaknuo je Mladen Vidović, direktor koji je predstavljao društvo na prijemu u Predsjedničkim dvorima.

Poduzeće iz Sigeca Ludbreškog je pozvano zbog uspješne prezentacije poslovanja društva Inoxmont-VS d.o.o. od strane direktora Zlatka Sove na radnom sastanku u Helsinkiju 27. rujna 2016. u veleposlanstvu Republi-

ke Hrvatske. Tom prilikom, mogućnosti angažmana hrvatskih poduzeća u Finskoj osim samih gospodarstvenika prezentirao je i prof.dr.sc. Vladimir Andročec, predsjednik Akademije tehničkih znanosti te Zoran Andročec, direktor INGRA-DET udruženja.

- Iako smo zadovoljni poslovnim kretanjima u prethodnoj godini, ulažemo puno truda u istraživanje tržišta i unaprjeđenje poslovanja kako bi u tekućoj godini povećali promet te uz tu dodatnu akumulaciju kapitala krenuli u nove investicije i stvaranje dodatnih vrijednosti za kupce naših što proizvoda, a što usluga u sektoru montaže industrijske procesne opreme na europskom tržištu – objašnjava Sova.

Najveći od projekata u Skandinaviji bio je rad na izgradnji proizvodnog pogona za proizvodnju bioproizvoda najnovije generacije, koji sa troškovima investicije od 1,2 milijarde EUR predstavlja najveću investiciju u finskoj šumskoj industriji.

Ono što naša država može učiti od Finaca jesu mnoge vrijednosti, a u gospodarstvu je Finska okrenuta tome da se ne upotrebljavaju fosilna goriva, potiče ekološka proizvodnja i proizvodnja energije iz obnovljivih resursa. Finska je svjetski lider u šumarskoj tehnologiji i usmjerenosti na suvremene industrijske trendove.

- Unatoč nepovoljnim kretanjima na tržištu rada u poduzeću imamo pozitivan trend rasta i otvaranja novih radnih mjesta.

Usmjereni smo brizi o zaposlenicima, važno nam je što naši zaposlenici misle o nama kao poslodavcu, koje vrijednosti im možemo omogućiti u vidu ne samo plaća već i dodatnih benefita, razvoja karijere, radne okoline, povjerenja i kulture poduzeća – ističe Vidović.

Fotografije: Ured predsjednice Republike Hrvatske

Radovi na modernizaciji INA-ine benzinske postaje Građani Ludbrega i okolice koji redovito ili povremeno kupuju gorivo za svoja vozila i motornu mehanizaciju idućih šest mjeseci neće biti u mogućnosti koristiti usluge Benzinske postaje INA-e u Koprivničkoj ulici 2 u Ludbregu. Naime, u prvoj polovici travnja počela je modernizacija ove najstarije benzinske postaje u gradu. Konkretno to znači rušenje starog objekta i gradnja novog maloprodajnog prostora INA-e na istoj lokaciji u Koprivničkoj ulici.

Za potpunu informaciju obratili smo se u središte tvrtke u Zagreb. Iz odjela Korporativnih komunikacija INA koji je zadužen za odnose s javnošću, ističu: -S modernizacijom lokacije Ludbreg – Koprivnička ulica 2 započeli smo s ciljem unapređenja usluge prema našim kupcima i povećanja njihovog zadovoljstva. Modernizacijom će biti unaprijeđen prodajni prostor lokacije na način da će se opremiti novim namještajem i suvremenom opremom, te biti povećan na 65

kvadratna metra što je dvostruko više nego je bilo dosad. Više prostora omogućit će proširenje asortimana robe široke potrošnje što će kupcima omogućiti da se na jednom mjestu opskrbe visokokvalitetnim gorivima i mazivima te obave kupovinu namirnica i ostalih proizvoda po pristupačnim cijenama. Među novitetima u ponudi će se naći i auto-plin.

Vanjska vizura bit će u skladu s aktualnim modernim dizajnom Ininih maloprodajnih mjesta.

Riječ je o višemilijunskoj investiciji, a radove će za Inu izvoditi tvrtka 'Jedinstvo' Krapina.

Predviđeno trajanje radova je oko 6 mjeseci, a djelatnici s ovog maloprodajnog mjesta u tom će razdoblju biti preraspoređeni na rad na obližnje lokacije u Ininoj maloprodajnoj mreži.

Modernizacija ludbreške benzinske postaje odvija se u sklopu projekta Plavi koncept kojeg je INA započela 2010. godine koji, uz novi vizualni identitet, uključuje instaliranje novih mjernih uređaja, vrhunsku tehničku opremljenost, prošireni asortiman robe široke potrošnje, kao i još višu razinu usluge. – ističe INA.

Cilj intenzivnog programa modernizacije vlastite maloprodajne mreže jest povećanje prepoznatljivosti i funkcionalnosti benzinskih postaja kako bi se postigla visoka razina usluge kupcima i zadovoljstva potrošača. Rekonstruirane i modernizirane benzinske postaje, osim novim izgledom, ističu se širom ponudom goriva i robe široke potrošnje, višom razinom usluge kao i boljom tehničkom opremljenošću, što povećava njihovu atraktivnost i čini ih ugodnijim mjestima kupnje, naglašavaju iz INA-e.

Projekt 'Plavi koncept' dosad je obuhvatio više od 200 maloprodajnih lokacija. U INA-i ističu kako tvrtka sada ima najveću moderniziranu maloprodajnu mrežu u Hrvatskoj, kojoj će se za šest mjeseci priključiti i benzinska postaja INA u Koprivničkoj ulici u Ludbregu.

TUŽNO SJEĆANJE

na Ljubicu Radašić (rođ. Bregović) 19. IV. 1988. - 19. IV. 2018.

S ljubavlju i tugom čuvamo uspomenu na tebe Tvoji najmiliji

AKTUALNO

27. travnja 2018.

5

Održan prvi sastanak po projektu "Pomažemo sebi – pomažemo drugima" Gradsko društvo Crvenog križa Ludbreg

U prostorima Gradskog društva Crvenog križa Ludbreg održan je prvi radni sastanak projektnog tima po projektu „Pomažemo sebi – pomažemo drugima“ koji je ugovoren u okvirima Europskog socijalnog fonda. Projekt će se provoditi 30 mjeseci, a njegova ugovorena vrijednost iznosi preko 3 milijuna kuna i omogućava suradnju svih predstavnika Regije Ludbreg. Nositelj projekta je Gradsko društvo Crvenog križa Ludbreg, dok u svojstvu partnera nastupaju Hrvatski zavod za zapošljavanje Regionalni ured Varaždin, Centar za socijalnu skrb Ludbreg, Grad Ludbreg, Općina Martijanec, Općina Sveti Đurđ, Općina Mali Bukovec te Općina Veliki Bukovec. Razdoblje provedbe projekta započelo je 19. ožujka 2018. godine potpisom Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava i trajat će trideset mjeseci, tj. do 2020. godine. Cilj projekta jest osnažiti i unaprijediti radni potencijal teže zapošljivih žena kao i potaknuti socijalnu uključenost te podignuti

razinu kvalitete života starijih osoba koje se nalaze u nepovoljnom položaju.

Središnji problem na čije je rješavanje projekt usmjeren odnosi se na potrebu smanjenja visoke stope nezaposlenosti žena kojima je smanjen radni potencijal i kojima je otežan ulazak na tržište rada. Drugi problem koji će se riješiti jest kako poboljšati uvjete života u kojima žive krajnji korisnici, osobe starije od 65 godina. Projektom će se direktno utjecati na rješavanje oba navedena problema jer će se zaposliti 21 osoba koje će se brinuti o krajnjim korisnicima na području bivše regije Ludbreg. Novozaposlene žene će na razne načine davati potporu starijim, nemoćnim, socijalno ugroženim osobama na području bivše regije Ludbreg kroz pružanje pomoći u vidu obavljanja kućanskih poslova, pomaganja prilikom odlaska liječniku ili jednostavno kroz razgovor sa starijom osobom.

Kako bi se dogovorila pravovremena implementacija projektnih aktivnosti, održan je radni

sastanak na kojem su prisustvovali predstavnici svih partnera.

Na sastanku se raspravljalo o početnim aktivnostima koje će se provoditi u narednom razdo-

blju, a koje se odnose na odabir ciljane skupine, organizaciju i provedbu osposobljavanja ciljane skupine s ciljem jačanja njihove konkurentnosti na tržištu

rada, provedbu javnog poziva za zapošljavanje po projektu te na ostale administrativne stavke koje je prijavitelj dužan ostvariti sukladno potpisanom Ugovoru.

Virtualna stvarnost predstavljena u Daruvaru Poduzetnički inkubator LUCERA održao je u Daruvaru krajem travnja predavanje o virtualnoj stvarnosti. Tehnička srednja škola i Gimnazija iz Daruvara na čelu sa svojim ravnateljicama Sanjom Klubička i Romanom Herout, organizirale su nekoliko razrednih odjeljenja i odlučile upoznati učenike s jednim od zanimanja budućnosti - tehnologijom virtualne i proširene stvarnosti. Ispred više od 120 učenika u dva odvojena predavanja predavači Robert Majhen i Krunoslav Čovran demonstrirali su kroz teorijsku i praktičnu radionicu novosti na području virtu-

alne stvarnosti.

-Nakon kratkog uvodnog dijela svi učenici su mogli isprobati neke od aplikacija koje smo pripremili za njih gdje je za neke bila potrebna određena doza hrabrosti, dok je najviše interesa izazvala simulacija Roller coastera. Raduje nas povratna informacija koju smo dobili od učenika i cijela ova akcija je zapravo djelić šireg plana da se Ludbreg i poduzetnički inkubator pozicionira kao sredinu u kojoj se prati najnovija tehnologija i uspješno nalazi primjena iste. Važan cilj predavanja je bio i da se učenike

Oprez prilikom spaljivanja korova Policijska uprava Varaždinska podsjeća građane da svako nekontrolirano loženje vatre na otvorenom prostoru može prouzrokovati požar. Naime, dolazak ljepšeg vremena uvijek znači i početak obavljanja poljoprivrednih i drugih radova na otvorenom. Tako mnogi naši građani spaljuju korov, suho raslinje, granje i slično. PU Varaždinska upozorava da prilikom spaljivanja često dolazi do požara koji se brzo šire i koji oslobađaju veliku količinu topline uz visoku temperaturu čime ugrožavaju imovinu i ljudske živote.

U slučaju provođenja spaljivanja bio-otpada PU Varaždinska apelira i poziva građane da posebnu pozornost obrate pri nadziranju vatre i rukovanju lako zapaljivim predmetima i tvarima.

upozna sa činjenicom kako postoje alternative odlasku u inozemstvo i kako je uz određenu dozu odricanja moguće uspjeti i u Hrvatskoj - rekao nam je Robert Majhen Za očekivati je kako će nakon Varaždina i Daruvara i druge sredine prepoznati potencijal i važnost da se mlade upozna s novim tehnologijama i načinom razmišljanja van uobičajenih okvira.

Više informacija o poduzetničkom inkubatoru možete naći na njihovim stranicama http://lucera.hr. U Luceri spremno očekuju vaš poziv.

Posebno se upozorava da su prilikom paljenja dužni poduzeti potrebne mjere opreza i to znači slijedeće: -spaljivanja obavljati samo danju i za mirna vremena, -prije početka loženja vatre o tome obavijestiti nadležnu vatrogasnu postrojbu, -oko mjesta na kojem će ložiti vatru očistiti travu i dugi zapaljivi materijal, -osigurati vodu i druga priručna sredstva za gašenje, -ne napuštati mjesto loženja dok se vatra nije u potpunosti ugasila.

U slučaju nekontroliranog širenja vatre potrebno je odmah o tome obavijestiti vatrogasce na broj 193, policiju na broj 192 ili Centar 112 na broj 112. Podsjećamo da su predviđene visoke novčane kazne, pa i kaznena odgovornost u slučaju da uslijed spaljivanja nastane požar koji bi prouzročio veću materijalnu štetu ili značio opasnost po živote građana.

Policijska uprava Varaždinska apelira na sve građane da ne pale vatru na nedozvoljenim mjestima, da vatru ne ostavljaju bez nadzora jer i mala nepažnja može imati velike posljedice.

6

PROJEKTI

27. travnja 2018.

Grad Ludbreg i Osnovna škola Ludbreg u sklopu projekta Erasmus+ sudjelovali na treningu u Makedoniji Projekt „Two and a half minutes to midnight“ usmjeren je na djecu iz Osnovnih škola koja će kroz različite aktivnosti učiti o klimatskim promjenama U okviru projekta „Two and a half minutes to midnight – Innovative education approach for addressing the climate change issues in primary schools“ (hrv. prijevod: „Dvije i pol minute do ponoći – inovativni edukativni pristup usmjeren na rješavanje problema klimatskih promjena u osnovnim školama“) koji je odobren od Europske unije u sklopu programa Erasmus+ Grad Ludbreg i Osnovna škola sudjelovali su na četverodnevnom treningu u gradu Kochani u Makedoniji.

Vodeći partner je Grad Peshtera iz Bugarske, a ostali partneri su Osnovna škola Sv. Patriarh iz Peshtere, Regionalna energetska agencija Pazardjik, Komunalno javno poduzeće Vodovod Kochani iz Makedonije, Osnovna škola Krste P. Misirkov iz Makedonije, Makedonska geotermalna organizacija, Grad Ludbreg, Osnovna škola Ludbreg i Regionalna energetska agencija Sjever iz Koprivnice.

Projekt „Two and a half minutes to midnight“ usmjeren je na djecu iz Osnovnih škola koja će kroz različite aktivnosti učiti o klimatskim promjenama.

Glavni cilj projekta je povećanje kompetencija i vještina učiteljica i učenika osnovnih škola za bolje razumijevanje problema klimatskih promjena te da se bave tim problemom korištenjem obnovljivih izvora energije izvan učionica, kao i razvoj vještina i razmišljanja o predviđanju klimatskih promjena, poticanjem kritičkog razmišljanja o glavnim uzrocima ovog prirodnog fenomena.

U okviru projektnih aktivnosti koje se odnose na kratkoročne treninge projektnog tima, ravnateljica Đurđa Kladić i učiteljice Ivana Sabol, Vesna Međimorec i Tihana Petrić iz Osnovne škole te Mateja Margić, Josipa Grđan i Nikolina Nemec iz Grada Ludbrega sudjelovale su na četverodnevnom treningu u Makedoniji. Trening se održavao u gradu Kochani u Makedoniji. Tijekom ta četiri dana projektni tim pripremao je Strateški dokument za

partnerstvo i Priručnik za učitelje iz osnovne škole. Trening se odvijao u paralelnim sesijama u kojima su posebno radili nastavnici iz biologije, kemije, matematike, fizike i geografije na Priručniku za osnovne škole, dok su članovi tima iz javnih poduzeća, lokalnih uprava i ravnatelji škola radili na Strateškom dokumentu za partnerstvo.

Na treninzima za nastavnike, nastavnici su bili educirani o primjeni edukativnih informacijsko komunikacijskih alata kao inovativnih edukativnih pristupa pomoću kojih će obrađivati teme vezane uz klimatske promjene; uspostavili su mrežu suradnje na portalu eTwinning te su u grupama po predmetnom području pisali pripremu za sat. Članovi projektnog tima iz javnih poduzeća, lokalnih uprava te ravnatelji škola radili su na Strateškom dokumentu. Strateški dokument za partnerstvo bit će podloga za transnacionalnu suradnju u polju obrazovanja među različitim tipovima organizacija među regijama i lokalnim upravama Peshtere, Kochani i Ludbrega. Strateški dokument sastojat će se od tri poglavlja.

Prvo poglavlje sadržavat će analizu trenutne situacije u obrazovnom području na nacionalnom i lokalnom nivou s naglaskom na analizu obrazovanja u gradovima Ludbreg, Peshtera i Kochani. Drugo poglavlje uključivat će teme od zajedničkog interesa vezano uz ekologiju i klimatske promjene, dok će u trećem poglavlju biti razvijen Akcijski plan s konkretnim aktivnostima i konkretnim mjerama koje će se poduzeti s ciljem daljnjeg razvoja suradnje među projektnim partnerima.

Na treningu u Makedoniji na izradi prvog poglavlja strateškog dokumenta voditeljica projekta za Grad Ludbreg Mateja Margić predstavila je ukratko sustav školstva u Ludbregu i na nacionalnoj razini. To su također uradili i voditelji projekata za Peshteru i Kochani. Nakon kratkog predstavljanja obrazov-

nih sustava projektni tim radio je na izradi strateškog dokumenta i dovršavanju prvog poglavlja. Također, dogovorene su zajedničke teme i neke od aktivnosti koje će se dodatno razrađivati na sljedećim kratkoročnim treninzima koji će se održavati u Peshteri u Bugarskoj i Ludbregu. - Sudjelovanjem na ovom projektu možemo puno toga naučiti jer svi zajedno radimo i razmjenjujemo ideje i iskustva čime se stvaraju

i potencijali na nastavak suradnje i nakon završetka projekta.

Osim rada u okviru projektnih aktivnosti i izradi Priručnika i strateškog dokumenta, svi smo međusobno naučili nešto više jedni o drugima, o tradiciji, kulturnim vrijednostima, običajima, načinu života što svakako predstavlja dodanu vrijednost ovog projekta“ – rekla je Mateja Margić, voditeljica projekta za Grad Ludbreg.

Osim razmjene znanja i prijenosa dobre prakse u području osnovnoškolskog obrazovanja došlo je i do razmjene kulturnih vrijednosti, učenja o običajima i tradiciji vezanih uz Makedoniju.

U sklopu održavanja četverodnevnih treninga posjetili smo geotermalni sistem te dječji vrtić koji primjenjuju obnovljive izvore energije te se upoznali s alternativnim načinima proizvodnje električne energije.

PROJEKTI

27. travnja 2018.

7

CILJ JE STVORITI NOVE TURISTIČKE PROIZVODE Atraktivni turistički proizvodi koji povezuju turističke centre kao što su gradska središta, baština i drugo sa zanimljivim proizvodima, običajima i događajima iz zaleđa u zanimljive sadržaje sve više nedostaju, a bogata baština ovog područja nije dovoljno prepoznatljiva. Upravo zbog toga Grad Ludbreg odlučio se uključiti u projekt "Zeleno želimo" koji je odobren u okviru Programa suradnje Interreg V-A SlovenijaHrvatska. Prijavitelj projekta je Poljoprivredno šumarski zavod Murska Sobota, a partneri s hrvatske strane projekta su Hrvatska gospodarska komora – Županijska komora Varaždin, Grad Ludbreg, Turistička zajednica grada Varaždina. Kao pridruženi partneri na projektu uključeni su i Grad Varaždin te Turistička zajednica Grada Ludbrega.

Glavni cilj projekta je stvoriti i implementirati nove turističke sadržaje na projektnom području na temelju aktivnog uključivanja kulturne i prirodne baštine, u kombinaciji sa sadržajem iz ruralnih krajeva koji okružuju gradove, te ciljnim skupinama omogućiti nova iskustva i sadržaj kroz održivi turizam.

- Projekt će povezati registriranu prirodnu i kulturnu baštinu u području u zajednički prekogranični turistički proizvod, zajedno sa svojim zaleđem, što će rezulturati s više zanimljivih

sadržaja, a time i aktivnijom prodajom baštine tog područja kroz turizam. Ovaj projekt će time uspostaviti zanimljiv turistički proizvod, koji će biti namijenjen različitim ciljnim skupinama, a posebna pozornost posvetit će se obiteljima i grupama. Specifičnost proizvoda bit će upravo njegova raznovrsnost, što znači da će se unutar njega formirati veza između različitih vrsta registrirane materijalne i nematerijalne kulturne i prirodne baštine s različitim ruralnim sadržajima. rekla je Josipa Grđan, voditeljica Odsjeka za poduzetništvo, turizam i razvojne projekte u Gradu Ludbregu.

Kroz projekt nastat će i četiri različita mikroproizvoda koji će biti povezani u zajednički proizvod, a svaki od njih će imati drugačije polazište u smislu baštine i sadržaja u zaleđu. Svi mikroproizvodi zajedno će formirati zanimljivu cjelinu sa sadržajem koji će biti od interesa za široku populaciju. Svaki pojedini mikroproizvod će se temeljiti na jedinstvenom ishodištu, uzimajući u obzir ponudu pojedinog mikropodručja – priroda i kretanje, gastronomija, zanati i rukotvorine i vina. Obzirom da je upravo vino poznati ludbreški peti element nedavno je na jednoj od lokacija Ludbreške vinske ceste održana prezentacija projekta.

- Cilj nam je razviti četiri turistička mikroproizvoda na četiri mikrolokacije, po dva sa svake strane granice i njihovo povezivanje u jedan zajednički prekogranični turistički proizvod.

Ludbreški mikroproizvod bit će vino, Grad Ludbreg povezat će povijest vinogradarstva i ponudu vinarstva sa središnjom točkom mikroproizvoda u uređenom izložbenom podrumskom prostoru dvorca Batthyany. S odre-

đenim aktivnostima po projektu već smo započeli, uređuje se vinski podrum "Trsek" smješten u samom centru grada, u jednoj od zgrada kompleksa Batthyany.

- rekla je Mateja Margić, savjetnica u Odsjeku za poduzetništvo, turizam i razvojne projekte.

Prezentaciji projekta nazočio je i Antun Šimić, predsjednik Gradskog vijeća koji je pozdravio ovakvu inicijativu. - Cilj nam je da ovaj projekt uspije jer izme-

đu ostaloga povezuje i organizacije civilnog društva u stvaranju prepoznatljivog proizvoda. - poručio je Šimić.

U projekt će se tako uključiti i "Žene iz Centra svijeta", KUD "Anka Ošpuh", Ludbreška vinska cesta, "Trsek", Agroturizam Požgaj, Seoski turizam "Grofovska klet", OPG Havaić Vladimir i OPG Balenta Martina. Projekt traje do kraja veljače 2020. godine.

Individualne radionice U sklopu projekta Zeleno želimo održan je sastanak u Gradu Ludbregu s vanjskim stručnjakom za pripremu mikroproizvoda i programa.

Nakon provedene javne nabave odabrana je tvrtka Malo selo d.o.o. iz Lopatinca koja je zadužena za oblikovanje Mikroproizvoda Vino te izradu različitih primjera turističkih programa koje će moći koristiti pružatelji turističkih usluga te na temelju njih provesti različite posjetitelje po doživljajima koje će ponuditi mikroproizvod. Okosnica turističkih programa bit će mikroproizvod Vino koji će povezati povijest vinogradarstva i vinarstva s polazišnom točkom u izložbenom podrumskom prostoru dvorca Batthyany. Ovih dana započele su i individualne radionice s obilaskom ponuđača koji će biti uključeni u provedbu projekta i oblikovanje Mikroproizvoda Vino.

8

DIJABETES

27. travnja 2018.

Javna tribina o dijabetesu kod djece

GODIŠNJE 120 NOVOOBOLJELIH

U prostorijama hotela Amalia, 9. travnja, održana je javna tribina na temu „Djeca i šećerna bolest“ u organizaciji Kluba dijabetičara Ludbreg. Šećerna bolest predstavlja sve veći i ozbiljniji javno zdravstveni problem. Ranije se smatralo da je rezervirana za stariju populaciju, dok danas susrećemo sve više mladih oboljelih. Posebna skupina kod koje šećerna bolest i liječenje predstavlja najveći izazov jesu djeca.

Tim povodom Klub dijabetičara odlučio je omogućiti stručnim djelatnicima koji sudjeluju u odgojno obrazovnom procesu djece - učiteljima, odgajateljima, nastavnicima, profesorima te školskim i predškolskim djelatnicima uvod u razumijevanje bolesti i simptoma te uvod u pružanje psihološke pomoć djetetu oboljelom od dijabetesa.

- Broj dijabetičara, što odraslih što djece, iz dana u dan se povećava. Broj oboljele djece u posljednjih nekoliko godina se gotovo udvostručio, a upravo oni su naša najveća vrijednost. Djeca su nam svima važna počevši od roditelja kojima briga ne prestaje ni danju ni noću. Također, svi ukućani i svi koji sudjeluju u njihovom odgajanju jednako tako brinu. Stoga je ovo što smo danas čuli izrazito korisno. Klub dijabetičara Ludbreg smatrao je potrebnim da se javno govori o problemu dijabetesa, a posebno

dijabetesa kod djece. – poručila je predsjednica Kluba dijabetičara Ludbreg, specijalistica obiteljske medicine dr. Dragica Lukić.

Na tribini su o ovoj vrlo važnoj temi današnjice govorili doktor medicine Dragan Milenković, spec.pedijatar i psihologinja Marina Kereša, univ.spec. clin.psych.

Pedijatar Dragan Milenković objasnio je na što treba obratiti pozornost kako bi se eventualni dijabetes kod djece što prije otkrio te je spomenuo eventualne komplikacije bolesti, dok je psihologinja Marina Kereša educirala o pružanju psihološke pomoći oboljeloj djeci.

- Kada mi netko kaže da pričam o dijabetesu kod djece u okviru od pola sata, to je jako teško. O njemu se može pričati satima. Najčešći dijabetes kod djece je dijabetes tipa 1, čak 90% oboljelih ima tu vrstu. Podaci HZZO-a iz 2012. godine pokazuju kako na 100.000 djece čak 17 ih oboli od dijabetesa. To znači da se u Hrvatskoj godišnje u djece dijagnosticira oko 120 novih slučajeva. Bolest se može pojaviti genetski odnosno postoji nasljedna sklonost, a može biti potaknuta i čimbenicima okoline. Početni simptomi bolesti su povećanje apetita, gubljenje na težini, pojačana žeđ, pojačano mokrenje, izrazito znojenje, a

Okupio se veliki broj stručnih djelatnika

Predavanje su održali pedijatar Dragan Milenković... kasnije kada bolest uznapreduje, potaknu u njemu dovoljno samoa ne primijeti se na vrijeme javpouzdanja. – poručila je psihilja se pospanost, mućenje vida, jatrica Marina Kereša, ujedno i mučnina i povraćanje. – tijekom predsjednica Udruge savjetovapredavanja istaknuo je pedijatar lišta „Uz tebe sam“.

Dragan Milenković.

Nakon predavanja, prisutnim Šokantna činjenica koju je stručnim djelatnicima u odgojno naveo na kraju izlaganja jest da obrazovnom procesu obratila se dijete mora pretrpjeti između 8 i predsjednica Društva za zaštitu i 15 uboda iglom dnevno radi od dijabetesa Varaždin, Antonija mjerenja šećera u krvi. Ukoliko Brlek. uzmemo prosjek od 12 uboda, na – Društvo za zaštitu od dijagodišnjoj razini to znači 4.380 betesa već više od sedam godina pikanja. nastoji educirati što više odgoj- Djeca često teško prihvaćano obrazovnih djelatnika o tome ju svoju dijagnozu, bez obzira kako postupati sa djetetom oboradi li se o dijabetesu ili o nekoj ljelim od dijabetesa. Ušli smo u drugoj kroničnoj bolesti. Isto mnoge škole i vrtiće te održavali tako, često nemaju dovoljno inedukativna predavanja za naformacija o bolesti čime zapravo stavnike i profesore. Djeca obodolazi do osjećaja straha i neljela od dijabetesa imaju mnogo izvjesnosti. Činjenica da imaju problema u školama. Mi evo poneku kroničnu bolest zna dovesti kušavamo sanirati njih što više. i do emocionalne nestabilnosti, Kada nastavnik dobije dijete sa dijete postaje anksiozno i depredijagnozom dijabetesa potrebno sivno. Ono što trebaju napraviti je i nužno da mu zna pomoći. Tai psiholozi i liječnici i obitelj i kvim edukacijama želimo upranastavnici jest da djetetu daju revo utjecati na savjest nastavnika levantne i istinite informacije o i profesora odnosno potaknuti bolesti te da ga usmjeravaju preih da se ne ograđuju od takve ma budućnosti odnosno osnaže i djece već da im nauče pomoći.

... i psihologinja Marina Kereša – rekla je Brlek te potom zahvalila Gradu Ludbregu i gradonačelniku Dubravku Biliću koji je i ovoga puta došao dati podršku borbi protiv dijabetesa te širenju osnovnih informacija s ciljem razumijevanja same bolesti.

Vrijeme održavanja tribine ujedno se poklopilo i sa Svjetskim danom zdravlja koji se obilježava 7. travnja.

Malena Lejna (9) zahvaljujući spasonosnom aparatiću živi punim plućima Početak godine bio je ujedno i početak jednog radosnije i bezbrižnijeg načina života za obitelj Kelemen. Naime, krajem siječnja iz Slovenije je stigao spasonosni aparatić koji samostalno mjeri razinu šećera u krvi čime je devetogodišnjoj Lejni Kelemen omogućen život bez konstantnog pikanja.

Radi se o uređaju Dexcom G4 koji kontinuirano prati šećera u krvi, tj. u međustaničnoj tekućini. Sastoji se od 3 dijela: senzora koji se umeće u tijelo (iglom) i mijenja svaka 2 tjedna, a služi za prikupljnje podatake o stanju šećera u međustaničnoj tekućini, odašiljača koji se umeće u senzor i šalje podatke prema prijemniku koji te podatke tada na ekranu prikazuje u obliku grafa. Očitanja se događaju svakih 5 minuta.

Podsjetimo, u prosinačkom broju pisali smo o svakodnevnim problemima i poteškoćama sa kojima se susreće malena

Lejna od svoje 2 godine života kada joj je dijagnosticiran dijabetes tipa 1. Kroz idućih sedam godina morala je svakodnevno, u prosjeku desetak puta, uz pomoć trakica i igle mjeriti razinu šećera te još barem 2 puta ubrizgavati inzulin. Danas, zahvaljujući aparatiću prima samo 2 uboda dnevno.

- Aparatić je olakšao život i Lejni, ali i svima nama koji brinemo o njoj. Nema više stalnog pikanja radi mjerenja razine šećera već samo radi ubrizgavanja inzulina. Veliki plus je i to što čitač pamti prijašnja mjerenja pa možemo pratiti krivulju pada ili rasta šećera što je vrlo važno tokom noći.

Isto tako, ukoliko razina šećera naraste ili padne ispod granice dopuštenog oglasi se alarm. – kaže nam tata Mladen.

Vijest o dolasku aparatića s veseljem su dočekali i u Lejninoj školi - Osnovnoj školi Ludbreg.

-Učiteljica je jako zahvalna jer je i njoj olakšan rad. Ne mora konstantno bdjeti

nad Lejnom već to umjesto nje radi aparat. Ona na svom stolu ima čitač na kojem u svakom trenutku može vidjeti stanje šećera u krvi. – dodaje mama Kristina.

Kupnja aparatića omogućena je zahvaljujući akciji prikupljanja donacija i potpora u kojoj je sakupljeno preko 18.000,00 kuna. Time je Lejni osiguran život bez pikanja barem neko vrijeme.

-Hvala djelatnicima,učenicima i roditeljima OŠ Ludbreg, svim medijima koji su pratili našu priču, mnogobrojnim obrtima, firmana i poduzetnicima, trgovinama, društvima i klubovima.

Hvala svim prijateljima i rodbini te svim pojedincima i ljudima velikog srca koji su na bilo koji način doprinijeli poboljšanju života naše Lejne. – poručuju roditelji Kelemen, a zahvali se pridružuje i mala hrabra lavica.

Lejnin osmijeh potvrđuje njeno olakšanje

DOZNAJEMO

27. travnja 2018.

9

GODINA ZNAČAJNIH OBLJETNICA Ugodna vožnja od Ludbrega do Slanja, pretvorila se u avanturu čim smo skrenuli na makadamski put prema Kalniku za Gabrinovec. Duga zima na Kalniku potrajala je do kraja ožujka i učinila svoje. Topljenje velikih količina snijega kojeg je gore bilo puno, razlokalo je šumsko-gorsku cestu i 'prošarao' je brojnim kanalima preko i uzduž, rupa na rupi, brojnim opasnostima prvenstveno za vozila. Tako se put do našeg odredišta u Gabrinovcu pretvorio u vrlo sporu opreznu vožnju jer je svaki kanal, rupu ili cestovnu prepreku trebalo proći u najmanjoj brzini, pa se vožnja nepredviđeno produžila.

–Područje je još u granicama Varaždinske županije, tako da je za održavanje ceste zadužena Županijska uprava za ceste Varaždin što povremeno i čine.

Ne, doista se ne sjećamo da bi se prijašnjih godina iza zime cesta tako oštetila kao sada. Morat ćemo zamoliti ŽUC da to što prije sanira. Koliko svi plaćamo te naknade, pa već su mogli napraviti i asfalt do Gabrinovca.- kažu članovi Udruge antifašističkih boraca i antifašista Grada Ludbrega i općina ludbreškog kraja koje smo zatekli u Spomen-području konspirativne partizanske bolnice iz 2. Svjetskog rata.

Bila je sredina travnja i obično tada oni počinju s radnim akcijama na uređenju spomenpodručja, pa je ovo bila njihova prva ovogodišnja u Gabrinovcu.

–Krećemo s radom s bujanjem vegetacije jer tada je najviše posla. Uređujemo i proširujemo prilazni put do baraka bolnice, okoliša oko baraka, oko nedalekog izvora pitke vode, malog groblja. Barake provjetravamo, iznesemo van posteljinu također da se provjetri, uredimo inventar, pometemo, obrišemo prašinu, operemo što treba. Sada ćemo dolaziti otprilike svaka dva tjedna jer bude stalo posla.

Naravno, budemo sanirali i ovu glupost koju je netko napravio.-

Neugodnost su doživjeli kada se pripremala sve popularnija utrka 'Crazy Hill Trail' u kojoj antifašisti daju doprinos u organizaciji jer trkači prolaze prilaznim putem do baraka bolnice gdje se za njih priprema okrepna stanica. Tada je otkriveno kako je netko upisao neprimjerene grafite na putokaz uz glavnu cestu, tablu na ulazu u spomen područje, na stol terase, na jednu od baraka. Na sedam je mjesta osvanulo slovo 'U' s križem.

Incident je prijavljen policiji, a udruga se javnosti obratila podužim priopćenjem u kojem, između ostalog, osuđuje vandalski čin: -U barake srećom nije provaljeno, a tada bi šteta bila puno veća, niti je bilo razbijanja. Ne, šteta nije velika i budemo to sanirali. To nije ovdje prvi incident u Gabrinovcu, kada se radila obnova prije sedam godina netko je na barakama napravio dva kukasta križa, znakovlja nacističke Njemačke. Počinitelj ni tada kao ni sada nije otkriven. Na našem širem području bilo je malo sličnih incidenata u odnosu na neke druge sredine gdje su čak i srušena obilježja, spomenici koji su imali i umjetničku vrijednost.

Kod nas je najveći incident zbio prije devet godina kada je u Globočecu nestala bista narodnog heroja Antuna Blažića Šimuna.

– ističu u udruzi.

Na nedavnoj izbornoj skupštini za predsjednika udruge ponovno je izabran Zdravko Pahor, a za članove predsjedništva još su izabrani Franjo Novak, Dragutin Pokos, Nadica Dobec, Boška Blagojević, Nino Ivanuša, tajnik i Milan Kojić, dok Nadzorni čine Milan Happ, Petar Smolčić i Anica Hrešč. Novistari predsjednik otkriva: -Prvi je grafit dolje kod table uočio načelnik općine Kalnik koji je slučajno prolazio i obrisao što je za pohvalu. Bojim se da ovo nije dječja glupost iz neznanja već iz ideoloških razloga. Bolnica je obnovljena s namjerom da mlade i sve buduće

generacije podsjeća na ogromne žrtve koje je prouzročio fašizam.

Antifašizam je dio povijesti, a ona se ne mijenja. Kome to smeta? Mene osobno ne smeta niti jedan drugi spomenik, ni vjerski objekt ili obilježe, sve je to dio naše povijesti. A smeta me što netko uništava naš trud jer mi se mučimo nešto napraviti, očuvati i ostaviti mladim generacijama, da se ne zaboravi. - kazao je Pahor.

Partizanska bolnica u Gabrinovcu radila je krajem 1943. i početkom 1944. godine. U 'češljanju' Kalnika su je ustaše otkrili i spalili, ali su se ranjenici i osoblje spasili. Bolnica je obnovljena 1979. uz pomoć općina iz sadašnje Varaždinske i Koprivničko-križevačke županije, ali opet devastirana 90-ih. Ponovo je obnovljena prije 7 godina radom članova i simpatizera udruge, te sredstvima i donacijama materijala ludbreških tvrtki, županije, Grada Ludbrega, općina Martijanec i Sveti Đurđ,

drugih udruga i pojedinaca.

–Kada bi udruga bila vlasnik ovog zemljišta onda bi napravili projekte da dobijemo novce iz državnih institucija i EU fondova, čime bismo sigurno spomen-područje uredili puno kvalitetnije i bolje ga približili posjetiteljima. Vlasnik zemljišta je Šumarija, a ima jako puno parcela. Zato je vrlo složen postupak da nam to poklone. No, dali su nam na korištenje, pa mi s onim što dobijemo iz proračuna Ludbrega, općina Sveti Đurđ i Martijanec, članarina i poneke donacije održavamo ovo područje uz puno našeg dobrovoljnog rada.Iz Gabrinovca smo za Ludbreg krenuli drugim putem, na nagovor domaćina, onim prema cesti Duga Reka-Koprivnički Ivanec. Jest duži, ali je bolji.

Osim ako se izuzmu 3-4 kritične lokacije s puno vode i blata kada ne znate hoćete li zapeti u blatu, a i ne gine temeljito pranje vozila.

Prije polaska još smo doznali da antifašiste ove godine čeka više obilježavanja prigodnih datuma iz NOB-a. Ovog ljeta planiran je obilazak 12 spomen-obilježja na Kalniku, posjet Kumrovcu i razni izleti. Ludbreški antifašisti bili su nazočni komemoraciji za žrtve koncentracijskog logora u Jasenovcu, a 28. travnja i na komemoraciji za žrtve ustaškog logora u Lepoglavi. Dva događaja tek će biti u središtu pozornosti: -Slavi se 75. obljetnica Šemovečke bitke za oslobođenje Ludbrega 3. listopada i osnivanje Brigade 'Braća Radić'. Grad Ludbreg i udruga domaćini su svakih pet godina, eto, sada nam domaćinstvo pada u godini tako značajnih obljetnica.

A građane već sada pozivamo da zajedno proslavimo državni praznik 22. lipnja, Dan antifašističke borbe. Tada ćemo u Gabrinovcu organizirati Dan otvorenih vrata partizanske bolnice.-

ljaca Domovinskog rata našeg kraja, pripadnik 104. Brigade, koji nam je donio fotografije sa susreta s kolegama iz Varaždina prilikom odavanja počasti za Jendrića i Petrikovskog.

Prema planu obilježavanja značajnih datuma iz Domovinskog rata članovi Kluba branitelja iz Varaždina i Ludbrega opet će za nekoliko dana ponovno zajedno za Pakrac na obilježavanje 23. godišnjice vojno-redarstvene

akcije 'Bljesak' Hrvatske vojske i specijalne policije kojom su oslobođena preostala okupirana područja zapadne Slavonije, te povodom osnutka 27. godišnjice 104. Brigade.

Tom će prigodom članovi udruge posjetiti spomen obilježja na pakračkom području, položiti cvijeće i zapaliti lampaše za poginule suborce, a u planu je susret i druženje s domaćim pakračkim braniteljima.

U spomen na branitelje Udruga pripadnika 104. brigade HV - Klub varaždinskih branitelja okuplja braniteljsku populaciju s područja Varaždinske županije, članove njihovih obitelji i obitelji poginulih, članove nekadašnje 104. Brigade Hrvatske vojske u čijem je sastavu bila i Ludbreška satnija. Nedavno su članovi iz Varaždina i Ludbrežani proveli dan u druženju u Ludbregu, te se pritom prisjetili svojih poginulih suboraca i prijatelja, ludbreških branitelja Mladena Jendrića i Božidara Petrikovskog. Podsjetimo, obojica su poginula 27. prosinca 1991. godine u naselju Japaga na pakračkom bojištu u akciji 'Alfa 91.' kako bi se od neprijatelja oslobodilo područje Zapadne Slavonije.

Počast poginulima su branitelji Varaždina i Ludbrega odali polaganjem cvijeća i lampaša, te molitvom. S braniteljima je bio i Danijel Jendrić, sin poginulog Mladena koji je ujedno postao

i počasni član Kluba varaždinskih branitelja 104. brigade.

Ova braniteljska udruga također je iskazala poštovanje i spomen na Andriju Makara, prerano preminulom zbog bolesti, a koji je u vrijeme Domovinskog rata obnašao vrlo značajne dužnosti za obranu Ludbrega. Njegovo posljednje počivalište na gradskom groblju u Ludbregu također su okitili cvijećem i lampašima.

Udruga nastoji da se ne zaboravi doprinos u obrani domovine pripadnika 104. Brigade kroz koju je od 1991. do 1995. godine prošlo više od 12.000 pripadnika.

Valja podsjetiti da tada po osnivanju brigadu nisu činili iskusni profesionalni vojnici, već je to bila postrojba u čijem su sastavu bili žitelji pretežno s područja Varaždina i tadašnjih općina susjednih među kojima je bio i Ludbreg. Tijekom trajanja ratnog zadatka brigada je djelovala po smjenama koje su se mi-

jenjale svakih 15 do 20 dana. U borbenim akcijama na oslobađanju, a potom i u obrani pakračkog područja poginulo je 30, a ranjeno više od 200 pripadnika 104. Brigade.

-Naša udruga je pokrenula da se na mjestu stradanja u Pakracu postavilo spomen-obilježje s imenima poginuh, među kojima su i naši sugrađani Petrikovski i Jendrić.

U znak zahvalnosti na naš doprinos u obrani Pakraca, tamo su odlučili da se jedna ulica u dijelu koji se gradi nazove po 104.

Brigadi. Inače, Klub varaždinskih branitelja koji okuplja nekadašnje pripadnike 104. Brigade Hrvatske vojske broji 200-tinjak članova iz cijele županije, a naš predsjednik je Vladimir Leskovar. Broj članova udruge se stalno povećava, a nas 40-ak je članova koji smo pripadnici Ludbreške satnije. – rekao nam je Kruno Križanić iz Hrastovskoga, jedan od prvih dobrovo-

10 G L A Z B A

15. SMOTRA PUHAČKIH ORKESTARA VARAŽDINSKE ŽUPANIJE Centar svijeta bio je domaćin 15. smotre puhačkih orkestara Varaždinske županije. Domaćin, Puhački orkestar grada Ludbrega i Gradski puhački orkestar HŽ Varaždin nastupali su revijalno dok su u natjecateljskom dijelu sudjelovali Limena glazba “Sv. Martin” Breznički Hum i Limena glazba Lepoglava. Program je počeo na Trgu sv. Trojstva gdje su sastavi zajednički izveli dvije koračnice, a potom se program nastavio u kinodvorani Centra za kulturu i informiranje “D. Novak”.

Za puhački orkestar grada Ludbrega bio je ovo jedan od nastupa u nizu s obzirom na to da s toplijim vremenom i oni postaju dio svih gradskih manifestacija.

Orkestar obnavlja i popunjava svoje članstvo glazbenicima iz šire ludbreške regije, čiju osnovu čine polaznici Osnovne glazbene škole Ludbreg. Orkestrom ravna prof. Marko Prepelić.

27. travnja 2018.

GLAZBA

27. travnja 2018.

Uspomene na Glazbeno društvo Kućan Mjesto radnje, Kućan Ludbreški, vrijeme radnje 1930. godina Tamo je, naime, u tom razdoblju osnovano Glazbeno društvo Kućan o kojem smo razgovarali sa Zvonimirom Jalšićem. Njegov je otac, Josip Jalšić, bio član sastava stoga nam je naš sugovornik mogao posvjedočiti o društvenom i glazbenom životu tog doba.

Priča, kao i svaka druga glazbena priča, započinje s temeljem razvijanja glazbenog potencijala, a to je glazbeno obrazovanje.

- Moj otac je nekad pješke, a nekad biciklom putovao čak do Kutnjaka, točnije do obitelji Marcijan kod koje je učio svirati. To je bila obitelj u kojoj su svi svirali neki instrument. Gospodin Marcijan je odlično svirao violinu, njegova žena bajza (bass), a kćeri violinu i violu. Kod njih je odlazio otprilike godinu dana i tamo je naučio svirati violinu. – prepričava Zvonimir Jalšić.

Nakon obitelji Marcijan, u ulogu Josipovog učitelja ulazi Đura Lončarić koji okuplja ostale zainteresirane svirače na području Kućana Ludbreškog i osniva već spomenuto Glazbeno društvo Kućan.

Glazba Kućan je u vrijeme svog postojanja, od 1928. do 1962. godine, bila vodeće glazbeno društvo na području Podravine i Prigorja. Osim Zvonimirovog oca, Josipa Jalšića, sastav su činili Andrija Herenčić, Antun Novačić, Ivan Novak, Josip Novak, Imbra Jalšić, Stjepan Jalšić te Franjo Novak. Probe su, kaže Zvonimir, obično imali u dvorištima članova. U to vrijeme, naravno, nije bilo ni naznaka digitalne tehnologije koju imamo danas, pa se glazba „skidala“ malo drugačije. Za limeni dio, note su dobivali iz Češke.

Kasnije počinje izlaziti list „Metronom“ iz kojeg su svirači sami vadili note. Za Glazbu Kućan to je radio njihov harmonikaš Josip Novak, koji se kasnije posvetio prenošenju znanja sviranja harmonike na mlađe generacije.

- Svirali su sve, od svatova i zabava do sprovoda. Često su nastupali u ludbreškom hotelu, ali bilo ih je i svuda širom Podravine. Sjećam se kako su mnogo puta znali odlazili u Križevce svirati vatrogasne proslave. Tim je prigodama po njih dolazio vatrogasni kombi. Tu u našem dvoru bi ih pokupio, obično nedjeljom ujutro i već idućeg jutra vratio natrag. – prisjeća se Zvonimir.

Ipak, one najbolje svirke Glazba Kućan održala je upravo za domaću publiku. Naime, u Kućanu Ludbreškom često su se priređivale velike vrtne zabave koje su privlačile velik broj ludbrežana. – To je bilo najčešće u nedjelju popodne. Svi su išli na zabave u Kućan i to su bile najbolje fešte u kraju. Svirala se zabavna muzika, kolo, svega je bilo. Ja sam tada bio još dijete, ali sjećam se svakog detalja. – dodaje Zvonimir.

Jedan od glavnih prihoda Društvu bilo je i sviranje svadbi.

Srednja i starija populacija sigurno se sjeća kako su svadbe nekada trajale po tjedan dana, ako ne

i više. Sukladno tome, svirači su iz svojih domova izbivali jednako dugo. Budući da se na selu u to vrijeme živjelo od poljoprivrede, pitali smo Zvonimira tko je gospodario obiteljskom poljoprivredom kada njegovog oca nije bilo kod kuće odnosno kada je izbivao zbog svirke? – Moja mama je bila vrijedna žena i ona ga je mijenjala. Obavljala je sve poslove, rezala gorice i slično. Ona je na sebe preuzela odgovornost dok tate nije bilo. – kaže Zvonimir.

Osim što su svirali sve fešte na našem području, bili su pozvani i da budu članovi Salonskog orkestra Ludbreg koji je nastupao u sklopu raznih priredba u kino dvorani, ali i kao pratnja brojnim pjevačima.

- Svi instrumenti na kojima su svirali kupovali su se i donosili iz drugih država i bili u vlasništvu Društva. Niti jedan svirač nije mogao reći da je instrument na kojem svira u njegovom privatnom vlasništvu. Naravno, znali su oni imati i još neki dodatni vlastiti instrument. Primjerice, moj tata je u svom vlasništvu imao klarinet i violinu, ali onaj klarinet i violina koju je svirao u sklopu Glazbe Kućan bili su u vlasništvu tog istog Društva. – prepričava Zvonimir koji, iako je odrastao uz glazbu, nije krenuo očevim stopama. No, kao potencijalne nasljednice zaljubljenosti u glazbu, ističu se Zvonimirove dvije unuke koje su već sad odlične učenice glazbene škole.

11

Zvonimir Jalšić

1930. godina

Plac muzika

“A

koga bumo drugoga unajmili da igraju svate nego Kućančane. Pa oni dok zaigraju, sa stena i voda teče.”

Imbra Grabarić – Presvetli (Mejaši)

Glazbeno društvo Kućan često je sviralo i na ludbreškom trgu.

– Svake nedjelje, kada je bilo lijepo vrijeme, naši svirači odlazili bi na ludbreški trg pod lipu i u razdoblju od 9 do 12 sati svirali razne melodije. U to vrijeme, mužikaši su bili toliko cijenjeni da su se djece često znala posvađati radi toga tko će kojem sviraču držati note prilikom sviranja. – kroz smijeh prepričava Zvonimir.

12 L U D B R E Š K O

27. travnja 2018.

NOVO KOMBI VOZILO

K AD SE MALE RUKE SLOŽE U Udrugu "Ludbreško sunce" stiglo je novo kombi vozilo dobiveno odobrenim projektom humanitarne udruge "RTL pomaže djeci". Kum projekta je Jacques Houdek koji je stigao u Kuću sunca kako bi svi zajedno u pogon pustili novo vozilo. Razveselilo je to ponajprije djecu koja su zajedno s popularnim pjevačem zapjevala, orilo se tako „Kad se male ruke slože“, „Kad si sretan“ i još brojne pjesme. I sam Jacques otkrio je prisutnima kako uvijek rado dolazi u Globočec, u Kuću sunca jer suradnja je to koja traje već godinama.

– Nema tu velike filozofije, moramo stajati jedni uz druge.

Za mene i kolege to znači odvojiti malo vremena, vikati malo glasnije da postoje određene potrebe u našem društvu i promicati društvenu odgovornost jer često zakažu oni koji bi to trebali promicati još jače. Potrebno je tek malo dobre volje, mene veseli družit se s klincima jer nije mi to strano, imam dvoje doma od 12 i 5 godina, a s djecom iz ove žute kuće družim se već godinama. Sada kada sam kum to sve je još službenije i jako mi je drago da smo se uspjeli izboriti za ovak lepi žuti kombi – otkrio je Jacques Houdek koji je uistinu dokazao kako mu je ovaj događaj pravo zadovoljstvo i strpljivo je odgovarao na brojna

dječja pitanja ne skidajući osmijeh s lica.

Kao što je poznato "Ludbreško sunce" već se po drugi puta našlo u RTL-ovoj kampanji "Budi mi prijatelj". Putem kampanje dobili su novo kombi vozilo za siguran i nesmetan prijevoz djece s teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom, ali zapravo su dobili puno više jer uz ovaj kombi je pred njima još puno lijepih trenutaka, odlazaka u školu, ali i odlazaka na izlete, putovanja. Tako da kad kažu da njima vozilo „Život znači“, to je zapravo uistinu tako.

- Riječ je o kombi vozilu marke Mercedes kojeg smo početkom četvrtog mjeseca preuzeli,

registrirali i garažirali. Obzirom da nam je kum po projektu Jacques, vozilo nismo htjeli stavljati u funkciju dok, kako se kaže, ne "krstimo" samo vozilo, a red je da to napravi kum koji će se prvi provozati centrom svijeta. Prijavili smo se na projekt jer je potreba za novim vozilom bila uistinu velika. Kombi kojeg smo koristili odvozio je tristotinjak tisuća kilometara, tu su i troškovi održavanja i sve zajedno postalo je veliki izazov jer je poznato da dnevno radimo 300-400 kilometara. Odlučili smo se zbog toga ponovo javiti u kampanju, u prijašnjem sudjelovanju donirali su nam plastenike za prvu stambenu zajednicu.

Prepoznati smo po našem radu, opravdali uspješno prvi projekt i time su se vodili kod odobravanja novog projekta. Najviše se vesele djeca, to je projekt koji život znači našoj djeci jer neki nikad ne bi bili ovdje da ih svakodnevno ne vozimo, školska djeca bila bi primorana školovati se negdje drugdje. Zato njihovoj radosti i veselju nema kraja.

Dodatna vrijednost je naravno i sam kum projekta Jacques Houdek koji je kod nas uvijek dobrodošao jer suradnja s njim traje još od 2004. godine kada nas je prvi put posjetio, a sudjelovao je i na našim koncertima.

Raduje nas što ćemo ove godine zajednički organizirati i njegov koncert u Ludbregu. - rekla je predsjednica udruge Ruža Zlatar. Svečanom događaju nazočili su i gradonačelnik Dubravko Bilić te zamjenica gradonačelnika Renata Potočnik.

– Ludbreško sunce udruga je koja je jedna od najboljih ne samo u Ludbregu i Varaždinskoj županiji već i na nivou Hrvatske. To su dokazali raznim projektima, priznanjima i nagradama. I ovo vozilo je uostalom dokaz tome. Grad se trudi odgovoriti na svaki zahtjev ove udruge jer to što oni rade je zapravo nenadomjestivo jer takva usluga ne postoji u sustavu socijalne skrbi i oni zapravo popunjavaju praznine u tom prostoru i bez njih se Ludbreg ne može zamisliti.

Svibanj prepun događaja Mjesec svibanj u „Ludbreškom suncu“ također će biti prepun događanja. Uz sudjelovanje u gradskim manifestacijama, seminarima, članovi udruge družit će se u Đurđevcu, a očekuje ih i tradicionalno putovanje u Međugorje. Mjesec će zaključiti organizacijom likovne kolonije koja će se održati 26. svibnja. - Kod nas posla i događanja ima uvijek no svibanj ima neku svoju posebnost. Kalendar nam je već sad ispunjen, a bojim se da će biti još poziva, još događanja. No kad vidite osmijeh na licima korisnika, znate da trud nije uzaludan jer mi smo tu za njih i dajemo im krila kad sami ne mogu poletjeti.

- poručuje R. Zlatar.

27. travnja 2018.

SUNCE

13

NOVA STAMBENA ZAJEDNICA – Sunčev put Ludbreško sunce širi se i na novu lokaciju, zrake su sve jače, a treća kuća za organizirano stanovanje nalazi se u Sigecu Ludbreškom.

– Riječ je o kući u ulici Augusta Šenoe, a vjerujem kako ćemo upravo ovih dana zaključiti financijsku konstrukciju kako bismo ušli u uređivanje. Veliko uređenje nije potrebno, javili su se donatori za samo opremanje i vjerujem kako ćemo ove godine već primiti stanare. Najveći trošak predstavlja promjena stolarije, ali za taj dio već imamo zatvorenu financijsku konstrukciju tako da očekujem skorašnji odlazak u Ministarstvo demografije, socijalne politike i mladih za dobivanje licence. Prije toga moramo ostvariti osnovne uvjete glede prostora, opreme i ljudskih resursa. Obzirom da je ovo već treća kuća u nizu jako dobro znamo kako sve mora izgledati što nam olakšava cjelokupnu proceduru. - kaže R. Zlatar.

Kuća je, iako još nije useljiva, gotovo već popunjena papirno jer upiti i zahtjevi pristižu već duže vrijeme iz Krapine, Čakovca pa čak i s mora. Naime, interes je iskazan i iz Omiša. Kuća će moći primiti devet korisnika, po tri sobe, a u svakoj po tri korisnika.

- Ono što je najvrjednije i što je bogatstvo jest jako veliko dvorište, prostor za obradu vrta. Borim se da osobe izađu iz četiri zida, da imaju svoje aktivnosti i sadržaj kojim se podiže kvaliteta njihova života, podiže se njihovo samopouzdanje i radne sposobnosti. Takav oblik stanovanja preokreće njihov život, imaju vjeru u sebe, stvaraju prijateljstva i postaju dio velike obitelji. - zaključuje R. Zlatar.

Bez dobrih ljudi sve to bilo bi puno teže, tako da i ovih dana traje jedna humanitarna akcija. Galko ove godine slavi 25. godišnjicu tvrtke koju će proslaviti kroz donaciju udruzi “Ludbreško sunce”.

Akcija traje simboličnih 25 dana, odnosno započela je 23. travnja i traje do 17. svibnja kroz kupovinu na GALKO web trgovini, a prilikom svake kupnje GALKO će od svake kupovine putem web trgovine (www.galko.com) izdvojiti 25 posto prihoda koje će donirati udruzi "Ludbreško Sunce".

- Odlučili smo se da sve bude simbolično, akcija traje 25 dana, 25 posto prihoda ide udruzi. Službeno ćemo obilježiti naših 25 godina 22. svibnja u Mimari u Zagrebu gdje ćemo obznaniti koliko iznosi donacija prema udruzi. Proslava će naravno biti u duhu Galka uz reviju, ali i glazbeni sadržaj. - kaže Božidar Ledinko, direktor tvrtke Galko koja je kako i sam kaže na hrvatskom tržištu relativno dobro prepoznatljiva kao i na području bivše Jugoslavije. - Sve izvan područja te regije je malo veći problem. Nepoznati smo u Njemačkoj, Francuskoj... Imamo nešto kupaca no sve je to premalo. Vjerujem kako ćemo u drugih 25 godina to promijeniti, posebice kada je u pitanju Njemačka i Srednjoistočna Europa. Čovjek se danas mora fokusirati na brzinu isporuke, blizinu odlaska na sastanke tako da nam je taj dio zanimljiv upravo iz tih razloga. Od obiteljskog obrta tvrtka Galko d.o.o. je izrasla u vodećeg proizvođača torbi i kožne galanterije koji danas zapošljava više od sedamdeset djelatnika.

14 S A S V I H S T R A N A

27. travnja 2018.

IZVRSNI NA ŽUPANIJSKIM SUSRETIMA Udruga umirovljenika i starijih osoba regije Ludbreg, kao dugogodišnja članica Saveza udruga umirovljenika Varaždinske županije, redovito sudjeluje na Sportskim susretima umirovljenika i starijih osoba koje je organizirao Savez udruga umirovljenika i starijih osoba Varaždinske županije.

U drugoj polovici travnja tako su održani već 24. po redu susreti koji se održavaju pod pokroviteljstvom Varaždinske županije koji su zapravo najmasovnije okupljanje umirovljenika i građana starije životne dobi Varaždinske županije, a članovi ludbreške Udruge ponovno su ostvarili lijep natjecateljski uspjeh u streljaštvu.

Ekipa Udruge umirovljenika i starijih osoba regije Ludbreg u sastavu Zvonko Pokos, Stjepan Hižak, Zdenko Lacić, Zvonko Vukina i Franjo Potočnik osvojila je prvo mjesto za koje je nagrađena peharom, a članovi ekipe zlatnim medaljama. Pored toga, Zvonko Pokos bio je pojedinačno najbolji strijelac, pa će tako biti član ekipe

Varaždinske županijske koja će nastupiti i na međužupanijskom prvenstvu koje će biti održano tijekom lipnja. Novim uspjehom svojih strijelaca pohvalili su se u ludbreškoj udruzi.

-Dečki su zaista izvrsni. Oni su zapravo obranili naslov županijskoj pobjednika od lani,a prije dvije godine bili su srebrni. Sa svakog natjecanja u pravilu se vrate s peharom i sada su nas joj jednom razveselili. – rekla nam je Katarina Sačer, predsjednica Udruge umirovljenika i starijih osoba regije Ludbreg javljajući lijepu vijest iz Varaždina.

Uspjeh je zaista vrlo vrijedan jer treba znati da na županijskim sportskim susretima umirovljenika pravo sudjelovanja imaju predstavnici čije su matične udruge članice Saveza udruga umirovljenika Varaždinske županije.

Tako je riječ o konkurenciji od 30-ak ekipa u svakoj od sportskih disciplina, te je na ovogodišnjim županijskim susretima sudjelovalo preko 500 natjecatelja iz

gradskih, općinskih i drugih organizacija odnosno udruga umirovljenika s područja Varaždinske županije.

Pored toga, iako je glavni cilj ovakvo velikih okupljanja prvenstveno druženje umirovljenika i osoba starije životne dobi, susreti ipak imaju i izražen jak natjecateljski karakter, pa se svi trude zabilježiti što bolje rezultate. Strijelci ludbreške ekipe odličan su primjer kako je, osim sudjelovanja na natjecanju, cilj postići i što bolje rezultate. Oni su, s obzirom na ograničene mogućnosti zbog nedostatka primjerene sportske streljane u Ludbregu primjerice, odlazili na treninge na streljane u Varaždin i u Veliki Bukovec! Članovi ekipa u ostalim sportovima pripremali su se u prostorijama udruge u Ludbregu.

Tako su se i naši strijelci pripremali za nastup koliko je to bilo moguće Umirovljenici su se natjecali u četiri discipline: šahu, kuglanju i streljaštvu, dok je pikado isključivo za ženske ekipe. Ludbrežani su, osim pobjedničke ekipe u streljaštvu, imali svoje predstavnike i u ostalim sportovima izuzev u kuglanju, dakle, još u pikadu, šahu i belotu. Članice ekipe u pikadu osvojile su u jakoj konkurenciji vrlo dobro osmo mjesto, a boje Ludbrega branile su Danica Kolar, Katarina Namje-

snik, Ivanka Antolek, Štefanija Horvatić i Sofija Filipović. Ne tako uspješni bili su Zdravko Kišiček, Ređo Ramadanović, Franjo Bačani , Ivan Dežić i Edo Horvat, koji su činili ludbrešku ekipi u šahu, kao i par u belotu Ivan Filipović-Vladimir Ivanušec.

Nakon cjelodnevnog natje-

Veliki susret invalida 6. svibnja Dokazano je kako je važnost sporta i rekreacije kod osoba s invaliditetom izuzetno bitna jer poboljšava kvalitetu njihova i života njihovih obitelji, te zajednice u kojoj žive. A u Ludbregu će se 19. godinu zaredom prirediti sportski susreti osoba s invaliditetom. Najviše zasluga za tako lijepu i drugu tradiciju, kao i koristan događaj pripadaju domaćinu i organizatoru Udruzi tjelesnih invalida 'LIO' Ludbreg odnosno Grada Ludbrega i općina ludbreškog kraja. Ona je prije nepuna tri mjeseca vrlo uspješno provela projekt 'Sportom do integracije' za osobe s invaliditetom i teškoćama u razvoju koje je okupilo 40-ak takvih osoba.

Predstojeći susret zakazan za 6. svibnja znatno je veći događaj, a pokrovitelj je Grad Ludbreg.

-Očekujemo 120 natjecatelja iz udruga koje okupljaju osobe raznih oblika invalidnosti, iz desetak nama srodnih udruga. Rezultati tu uopće nisu u prvom planu nego

je cilj da se što više invalidnih osoba i osoba s teškoćama u razvoju uključi u sport jer za njih je najvažnije da se što više kreću, svaki napravljeni pokret za njih je jako važan. Želja je da imamo što više natjecatelja, primjerice, ne da jedna osoba sudjeluje u četiri sporta, već da se u sve četiri discipline uključe svi koji dođu u Ludbreg.

Naravno, važno je i međusobno druženje, razgovori, razmjena informacija. Opet smo domaćini zahvaljujući potpori Grada Ludbrega, a pomoći će i susjedne općine.

- kaže Ivan Jagić, predsjednik Udruge tjelesnih invalida LIO Ludbreg, domaćin natjecanja.

Na susretima će sudjelovati članovi srodnih udruženja: Udruga tjelesnih invalida donja Stubica, Udruga tjelesnih invalida ILO Ivanec, zatim društva distrofičara, invalida cerebralne i dječje paralize i ostalih tjelesnih invalida iz gradova Varaždin i Čakovec, Udruga invalida Koprivničko-križevačke-županije i Grada Koprivnice,

Udruga umirovljenika i starijih osoba regije Ludbreg

canja u sportskoj dvorani Arena Varaždin i na streljani, priređeno je svečano proglašenje rezultata i podjela priznanja, a zatim je organiziran zajednički ručak i druženje uz glazbu i ples za sve učesnike 24. Županijskih sportskih susreta umirovljenika i starijih osoba Varaždinske županije.

Udruga tjelesnih invalida Ludbreg i općine Gradsko društvo invalida Đurđevac, Udruga invalida Bjelovar, Udruga 'Ludbreško sunce', Udruga tjelesnih invalida LIO Ludbreg. Na ludbreški susret dolaze i gosti iz Slovenije, bit će to Obmoćno društvo invalidov Zgornje Posotelje iz Rogaške Slatine, pa ovogodišnji susret ima međunarodni predznak.

Natjecanja će se održati u četiri discipline: stolni tenis, elektronski pikado, viseća kuglana i 'Nabaci kolut'.

Program počinje u 10 sati okupljanjem u hotelu Amalia.

Goste će pozdraviti domaćini susreta i pokrovitelji, a svoje udruge ukratko će predstaviti i gosti. Nakon toga je za učesnike 19-og međunarodnog sportskog natjecanja osoba s invaliditetom organizirano razgledavanje kapelice svetog Križa u dvorcu Batthyany gdje se dogodilo čudo Krvi Kristove. U 13 sati predviđen je zajednički ručak, dok se početak natjecateljskog dijela planira oko 15 sati.

SA SVIH STRANA

27. travnja 2018.

15

Udruga 'Trsek' Ludbreg dobila novog predsjednika

USKORO STRUČNI IZLET U MAĐARSKU

U Udruzi vinogradara 'Trsek' Ludbreg bilo je vrlo živo unatoč prošloj zimi koja se znatno odužila. Već drugog vikenda u travnju ludbreška su vina predstavljena na vrlo poznatom Susretu vinara Kastavštine u organizaciji tamošnje Udruge prijatela ruž, grozja i vina 'Belica' uz potporu Grada Kastava i tamošnje Turističke zajednice. Radi se o izložbi i degustaciji 500 najboljih vina Kastavštine, a gosti ovogodišnje vrlo popularne manifestacije bili su vinari iz Nadina, Križevaca, te Ludbrega. Vina gostiju nisu bila u konkurenciji za ocjenjivanje, ali su gosti pred posjetiteljima imali obvezu predstavili svoj kraj, udruge i vina.

Podsjetimo, udruge 'Trsek' i 'Belica' već godinama odlično surađuju, pa je to dovelo do toga da je Kastav lani na proslavi Dana centra svijeta postao gradprijatelj Ludbrega, a pločica s imenom Kastava osvanula na krugovima centra svijeta. Bio je to uzvratni posjet nakon što su članovi vinogradarske udruge iz Kastava gostovali sa svojim vinima na 'Trsekovoj' izložbi, pa je ovo sada bio nastavak lijepe suradnje i druženja. Manifestacija u Kastavu već godinama privlači na tisuće ljubitelja vina i drugih posjetitelja, pa je ovo bila odlična prigoda Ludbrežana da predstave vina našeg vinogorja. 'Trsekovu' ekipu u Kastavu činili su Ivan Vađon i Mladen Matijašec.

–Gostujuće udruge imale su obvezu sudionicima i gostima kratko predstaviti naš kraj, udrugu i naša vina. Sa sobom smo donijeli više sortnih vina članova 'Trseka' koje su gosti imali prigode degustirati. Domaćinima smo predali poklone, gradske suvenire i razne sitnice, a i uvećanu fotografiju s lanjske proslave Dana centra svijeta kada je i potpisana povelja o prijateljstvu dvaju gradova. – ispričao nam je Mladen Matijašec dojmove iz Kastava.

Između siječanjske ludbreške izložbe mladih vina i prezentaci-

je vina u Kastavu, u Udruzi vinogradara 'Trsek' održana je i redovita izborna skupština na kojoj je došlo do promjena u vodstvu udruge. Za predsjednika je izabran Branko Kežman iz Slanja, a osim njega u Upravni odbor su izabrani: Zvonko Kirić koji će obavljati dužnost dopredsjednika, zatim Mladen Matijašec na dužnosti tajnika, blagajnik Stjepan Sanjković, te članovi Zlatko Brunčić, Ivan Vađon, Miro Orlović, Nenad Vrban, Pavao Borović. Nadzorni odbor čine Stjepan Tenčić, Branko Stančin i Stjepan Gerić. Kežman je tako po drugi put preuzeo obvezu vođenja ove uspješne udruge jer je na istoj dužnosti prije toga bio osam godina u nizu, od 2006. do 2014. godine.

-Treba odati zahvalnost dosadašnjem predsjedniku Zlatku Brunčiću i prethodnom upravnom odboru na ostvarenim rezultatima u radu udruge u protekom četverogodišnjem razdoblju. Novi upravni odbor i ja kao predsjednik nastavit ćemo na temeljima njihovih rezultata, razvijati planove udruge i aktivnosti koji su prije usvojeni. No, sigurno je da će također biti i određenih novina u cilju daljnjeg napretka. – kaže Branko Kežman, uspješni mnogostruko nagrađivani vinogradar za svoja vina, a i vlasnik Agroturizma Kežman i objekata koje s obitelji vodi na Ludbreškoj vinskoj cesti.

Zatekli smo ga u dijelu Ludbreškog vinogorja iznad Martijanca gdje je obavljao proljetne radove u svojim vinogradima.

Nakon rezidbe i povezivanja locni, na red je došlo prskanje, pa frezanje. Najprije na Starom vrhu gdje u nasadu ima oko 1.000 trsova graševine, rajnskog rizlinga, sivog i bijelog pinota.

Nastavak radova s pomoćnicima bio je u novom vinogradu, na lokaciji koja se naziva Brusnice.

Tu je vinograd kupio, posadio i održava ga unatrag tri godine.

-Tu sam posadio oko 1.100 trsova

Branko Kežman, uspješni mnogostruko nagrađivani vinogradar

Udruga vinogradara Trsek kroz godine je stvorila suradnju s brojnim srodnim udrugama na dvije parcele, a prevladavaju muškat žuti, sivi i bijeli pinot, ima nešto sorte manzoni i još nekih, ali u manjim količinama.

Eto, baš smo prije nekoliko dana postavili mreže protiv tuče. Bio je raspisan natječaj za dodjelu sredstva iz europskih fondova za tu namjenu, pa sam se javio na natječaj i prošao. – Proljetno sunce je pripeklo, pa unatoč što frezanje nije fizički posao ipak se povremeno treba skloniti u hladovinu i malo odmoriti, dovoljno da čujemo planove novog predsjednika 'Trseka' o idućim aktivnostima.

-Za nas je najvažniji događaj organizacija naše izložbe mladih vina koja u proteklih 26 godina otkako postoji ima izniman utjecaj na poboljšanje kvalitete vina ovog kraja. Potrudit ćemo se da iduće izložbe budu na visokoj organizacijskoj razini, po kvaliteti vina, broju prijava, a i sudjelovanju gostiju iz nama srodnih udruga s kojima surađujemo. Sigurno je da će biti i nekih novosti koje

planiramo uvesti.

Posebno ćemo se angažirati i na osmišljavanju površine kod kipa svetog Vinka na Sigečaku.

Poznato je kako je udruga kupila staru klijet s okolnim terenom.

Trenutačno smo u postupku sređivanja dokumentacije oko promjene vlasništva. Želja nam je da tu staru klijet s okolnom površinom pretvorimo u objekt odnosno površinu u turističke namjene. Sveti Vinko, kip s vidikovcem postao je prava turistička atrakcija, danas gotovo da nema posjetitelja koji dođe u grad da ne poželi do kipa koji se vidi sa središnjeg trga. Tamo gore sad nemamo ništa osim vidikovca, nešto što bismo ponudili gostima. Plan je da napravimo dobar projekt s kojim bismo sigurno dobili novce iz EU fondova za uređenje stare klijeti s terenom.- smatra Kežman.

Bliži se doba godine kada više posjetitelja posjećuje vinogorje što je prigoda za daljnju promociju ludbreških vina i turističkih potencijala Grada Ludbrega.

-Već sada pozivam građane Ludbrega i čitavog kraja, da pozovu i svoje goste na Dane otvorenih vrata ludbreških vinskih podruma. Dakle, Dani otvorenih vrata ludbreških vinskog podruma ili kako ga još zovemo Vinski maraton bit će održan drugog vikenda u lipnju. Prigodni program zajedno pripremaju 'Trsek' i Udruga Ludbreška vinska cesta u kojoj sam također izabran za predsjednika prije nepunih godinu dana. Mislim da je prirodno da ove dvije organizacije međusobno stalno surađuju i da od toga svi možemo imati koristi.

'Trsek' će se uključiti i u program Dani ludbreške Svete nedjelje, a očekujem da će do Svete nedjelje biti završeni radovi na uređenju 'Trsekovog podruma'. Projekt proširenja i uređenja 'Trsekovog podruma' u istočnoj zgradi starog grada vodi Grad Ludbreg i bit će, u što sam uvjeren, još jedna prava turistička atrakcija u samom središtu Ludbrega. S Gradom Ludbregom i gradonačelnikom Dubravkom Bilićem imamo doista odličnu suradnju,

a i njihovu podršku u cilju realizacije naših aktivnosti i brojnih planova. – Vinogradarstvo i vinarstvo u našem kraju ubrzanim se koracima kreću naprijed. No, problema i teškoća još uvijek ima.

-Komercijalni vinari ukazuju na problem uvoza vina koja su loše kvalitete i bez kontrole što nanosi štetu vinogradarima.

Apsurdno je da uvozna vina ne moraju imati markicu, a domaća naša moraju.

Kvaliteta ludbreških vina se strašno podigla. Ja sam godinama prisutan na izložbama kod nas i vani, pa zaista mogu reći da se možemo pohvaliti gdje god degustirali naša vina. S godinama se promijenila struktura vinogradara, danas se puno više mlađih, a educiranih osoba bavi poslovima u vinogradu. Većinom su to hobi-vinogradari, a nas je svega nekoliko koji dijelom imamo proizvodnju vina u komercijalne svrhe. I jedan i drugi tip vinogradara ozbiljno radi na nasadu, kvaliteti vina. Ma, prvim se pogledom odmah vidi tko ozbiljno radi u vinogradu.

Sada kada je tu prisutan problem bolesti vinove loze 'zlatna žutica' ili fitoplazma, surađujemo sa stručnjacima na suzbijanju, ali to nije dovoljno. Jer još ima dosta vlasnika kojima je stanje u njihovim vinogradima nevažno, a njihovi nasadi su zapušteni i postaju leglo raznih bolesti. Niti ne prskaju, a to se održava na divljoj hoteli, bolesti se prenose na susjedne nasade i tako se šire. – Edukacija vinogradara o sortama, načinima rada, raznim novim sredstvima, stoga je neophodna i stalna. 'Trsek' svake godine organizira stručne izlete na kojima se članovi upoznaju s radom poznatih domaćih i stranih vinarskih područja, podruma, vinarija, radi novih spoznaja, razmijene iskustva. Tako će u prvoj polovici svibnja biti organiziran stručni izlet u susjednu Mađarsku, tom će prigodom Ludbrežani obići više vinarija od blizine granice, pa sve do Balatona. Izlet 'Trseka' u Mađarsku planiran je za 12. svibnja.

16 P U T O P I S

27. travnja 2018.

Ivana i Alen posjetili Kinu

Zabranjeni grad, nekadašnja carska palača kineskih dinastija Ming (1368.-1644.) i Qing (1644.-1911.), a danas je muzej koji se sastoji od 890 zgrada i ima 9.999 prostorija U prošlom broju pisali smo o Igoru i Tanji, svjetskim putnicima iz Mihanovićeve u Ludbregu. Nisu jedini iz te ulice koji vole putovati, dapače. Preko puta žive Ivana i Alen Sabol koji su se negdje u kolovozu prošle godine odlučili na put u Kinu koji su realizirali krajem prošle godine, od 27. prosinca do 5. siječnja. Put je išao naravno preko Istanbula do kojeg su trebala dva sata ugodna leta. Nakon toga Turkish airlinesom krenulo se u željenu Kinu.

Zavirili smo malo u meni koji su imali naši putnici na letu, čevapi ili nešto slično to je OK, ali s dodatkom riže to nam nekako ne ide, ali dobro. Stigli su nakon devet sati leta u Peking, glavni grad, kojih tridesetak milijuna stanovnika, milijun više-manje.

Kao glasnogovornika ovaj bračni par izabrao je Ivanu, profesoricu geografije.

- Ovo je valjda jedna od najsigurnijih država svijeta, pregledi su svugdje, čak i na ulazu u Komunistički muzej. Peking je ogroman, nismo imali neku veliku slobodu kretanja, s nama je bila Kineskinja koju smo morali pratiti, nas 18 pristiglih iz Hrvatske. Posjetili smo neka standardna mjesta poput Tianmena, najvećeg Trga na svijetu, bili u Zabranjenom gradu, a naravno posjetili smo i Kineski zid koji se nalazi samo dvadesetak kilometara od grada. Imali smo i ne-

Shanghai, Pudong

Shanghai, Pudong koliko izleta. Posjetili smo Xian, svjetski poznat po tzv. Terakota ratnicima. Njih je nekoliko tisuća, a tu su još i dva nalazišta koja se istražuju. Posjetili smo i jedno od njihovih najpoznatijih jezera koje se nalazi u Hangzhou, mogli bi reći njihovu Opatiju. Toliko je popularno da se nalazi i na njihovim novčanicama. Kad smo kod novaca kažimo da jedan njihov Juan vrijedi koliko i naša kuna pa nismo imali nekih problema u preračunavanju cijena. Zatim smo bili u Suzhou, kineskoj Veneciji. Posebno smo bili impresionirani modernim Šangajom, koji ima puno novije ruho od Pekinga. Ogromne i fascinantne zgrade. Bili smo na vrhu druge najveće zgrade na svijetu Shangai Towera, 632 metra. Zanimljivo od prizemlja do vrha na 118.

Suzhou, kineski vrt

Hangzhou, budistički hram katu, dolazi se najbržim liftom na svijetu, za samo četrdesetak sekundi, u trenucima se diže 18 metara u sekundi. Nevjerojatno.

U tim velikim urbanim središtima posebno imaju problema sa zrakom koji je jako onečišćen, gotovo je takav svakodnevno kao neki tjedan kod nas kad je došao saharski pijesak. Kad ugledaju sunce Kinezi se zaista vesele.Naravno, zanimali su nas i prehrambeni običaji.

- Hrane se na jedan drugačiji način. Nevjerojatno vole jaja, povrće i gljive. One su im najčešće u meniju. U našem hotelu imali smo i tzv. rane večere već oko 18 sati, gdje smo se morali snalaziti s prebacivanjem hrane, ja sam ostala vjerna našem „escajgu“ dok je Alen odlično pohvatao vještinu jedenja sa štapićima. -

Xi’an, ratnici od Terakote Kad ti putovanja uđu u krv uvijek imaš neka druga u vidu.

- Možda ćemo sada malo odmoriti. Mene privlače recimo Laos, Tajland, Srednja i Južna Amerika. No ima vremena. -

Inače povodom ovog putovanja u ludbreškoj knjižnici i čitaonici održano je prije koji dan i predavanje koje Vam je nadam se bilo itekako zanimljivo.

Neven Jerbić

Xi’an, kaligrafija, pisanje kineskih slova

27. travnja 2018.

SA SVIH STRANA

Ukrasne košarice za Majčin dan

Ova je godina Europska godina kulturne baštine, a cilj joj je potaknuti više ljudi na otkrivanje i istraživanje europske kulturne baštine te ojačati osjećaj pripadnosti zajedničkom europskom prostoru. Upravo je baština osnova rada udruge "Žene iz Centra svijeta" koje su tijekom travnja svoja znanja prenijele na najmlađe sumještane. Tako su povodom Majčinog dana održane radionice u ludbreškim dječjim vrtićima i Osnovnoj školi Ludbreg gdje su se članice udruge družile s prvašićima. Nastalo je preko 250 košarica koje će mališani povodom Majčinog dana pokloniti majkama, očevima, bakama, djedovima.

- Kulturna baština oblikuje naš identitet i svakodnevni život.

Prije svega ju nalazimo u obrtima koje učimo od naših predaka, pričama koje pričamo svojoj djeci.

Kulturna baština ima nemjerljivu vrijednost za nas kao pojedince, zajednice i društva. Ovogodišnjim programom nastavljamo štiti i promovirati tradicijsku baštinu ludbreškog kraja te nastavljamo prenositi znanje mlađim naraštajima – kaže Ana Katana, predsjednica Udruge.

U ovoj Europskoj godini baštine cilj im je istu približiti mladima, raditi na međugeneracijskoj povezanosti, organizirati radio-

Žene iz Centra svijeta

nice i druženja, komunicirati kulturnu baštinu preko weba.

- Kulturna baština od velikog je značaja za nas kao pojedince, zajednice i društva. Na nama je da ju očuvamo i prenosimo budućim generacijama. Sudionici našeg programa kojeg ćemo provoditi tijekom cijele godine bit će mladi, polaznici dječjih vrtića, učenici Osnovne škole Ludbreg i Srednje škole Ludbreg. Nastavit ćemo i naše aktivnosti u domovima za starije i nemoćne osobe koje redovito obilazimo. Ono što nas posebno raduje jest činjenica da su radionice odlično prihvaćene među djecom koja s nestrpljenjem očekuju naš ponovni dolazak. rekla je Ana Katana.

17

KUD "ANKA OŠPUH"

Plesom do sreće U organizaciji KUD-a "Anka Ošpuh" u subotu 28. travnja na Trgu Svetog Trojstva od 14 do 18 sati održat će se program pod nazivom "Plesom do sreće". U programu sudjeluje preko 150 mališana, ludbreški dječji vrtići "Iskrica", "Radost", "Smjehuljica", Osnovna škola Ludbreg, Osnovna škola Martijanec, LENA iz Varaždina i svih osam plesnih grupa KUD-a "Anka Ošpuh" – Piceki, Kresnice, Leptirići, Anđeli, Harlekini, No name, Magic i Crazy Hill. - Pozivamo djecu, mlade i sve koji vole plesati da nam se pridruže na plesnom popodnevu povodom svjetskog Dana plesa. Gledat ćemo plesne točke, malo "začagati", a na kraju druženja svi zajedno naučiti i otplesati milenijsku plesnu koreografiju – kažu iz KUD-a.

Svjetski dan plesa obilježava se 29. travnja u čast i sjećanje na rođendan začetnika modernog baleta i jednog od najvećih plesnih reformatora Jean-Gorgesa Noverrea (1727.-1810.).

PROLJETNE NAMIRNICE NA TANJURU U proljeće je zdrava prehrana važnija nego ikad, jer dolaskom proljeća i buđenjem prirode, budi se i naš organizam koji je već pomalo iscrpljen i umoran nakon zimske hrane. Potrebna nam je promjena, nova energija i različite namirnice.

Namirnice koje dozrijevaju u određeno godišnje doba, na vrhuncu su svoje nutritivne vrijednosti, a najbolje, najukusnije i najzdravije su one iz vlastitog vrta ili uzgojene kod lokalnih proizvođača, te nabavljene od poznatih domaćih ljudi koji ih prodaju na tržnici. Prednosti takve hrane su osim visoke prehrambene vrijednosti, da su namirnice poznatog podrijetla, ali i njihova povoljna cijena jer ju kupujemo u sezoni dozrijevanja.

U proljeće se preporučuje jesti namirnice koje omogućuju čišćenje organizma i donose nam novu energiju. Prehrana naših baka i djedova bila je različita, baš kao što je i način života bio znatno drugačiji od današnjeg ubrzanog i modernog načina života, pa će stoga idealno biti da tradiciju spojimo s malo modernijim načinima kombiniranja i uvođenjem još nekih namirnica te napravimo najbolja proljetna jela koja će biti i nutritivno vrijedna za naš organizam.

Na proljetnom tanjuru svakako bi se trebale naći blitva, špinat, matovilac, mladi luk, šparoge, a i koprive. Namirnice su to koje će dobrim nutritivnim vrijednostima, pa čak i ljekovitošću pomoći da prehranom lakše svladamo prelazak u novo godišnje doba, proljetni umor i dobijemo novu energiju i polet.

Kopriva se može pripremiti

Krem juha od kopriva

Pita sa šparogama

Sastojci: oko 50 g svježih mladih vrhova koprive, 4 – 5 srednjih krumpira, komad celera, 1 luk, 1 vrhnje za kuhanje ili obično kiselo vrhnje, temeljac po izboru, sol, papar i začini po želji.

Sastojci za tijesto: 25 dag integralnog ili glatkog brašna, 12 dag omekšanog maslaca, 1 jaje,1-2 žlice vrhnja, malo soli. Zamijesiti tijesto i ostaviti da odstoji oko pola sata.

Priprema: Krumpir i celer narezati na kockice i kuhati zajedno s glavicom luka, dodati blanširane koprive i još sve zajedno prokuhati.

Zatim izraditi štapnim mikserom, dodati temeljac ili vodu i staviti ponovo kuhati. Začiniti i pred kraj dodati vrhnje za kuhanje ili obično vrhnje lagano umiješati pjenjačom, te još malo prokuhati. Ukoliko ne želite ne trebate dodati vrhnje, juha će tada biti jačeg okusa, ali i boje.

Poslužiti uz prepržene kockice kruha na maslinovom ulju. Šparoge zbog uvjerljivo jakih prehrambenih vrijednosti i ljekovitosti koje ove zelene i mesnate stapke imaju na naš organizam, spadaju u najkvalitetnije povrće. Osim što su pune vitamina i minerala, one su i niskokalorične čistačice našeg organizma, koje pogoduju probavi, štite srce i krvne žile. O njihovoj ljekovitosti postoje zapisi stari nekoliko tisuća godina. Poželjne su na tanjuru svih koji drže do svoga zdravlja. Mogu se koristiti kao dodatak juhama, fini nadjev prhkim pitama, prilog mesnim i ribljim jelima, te kao dio miješanih ili složenih salata. Kod nas su najpoznatije u kombinaciji s jajima, u juhama ili pitama.

Sastojci za nadjev: oko 30 dag prokuhanih šparoga, 1 veći luk, nekoliko žlica vrhnja, 4-5 velikih žlica sira, sol, biber i začini po ukusu. Po želji dodati nasjeckanu šunku, kobasicu ili špek. Prodinstati luk, dodati blanširane šparoge, zatim maknuti s vatre i u ohlađeno dodati ostale sastojke za nadjev.

Tijesto podijeliti na veći dio za kalup i manji za izradu trakica za gornji dio pite. Veći dio tijesta razvaljati i staviti u pripremljeni okrugli kalup srednje veličine, te staviti peći na desetak minuta. Zatim izvaditi tijesto, složiti nadjev, od ostatka tijesta poslagati trakice na pitu i peći oko pola sata do 45 min na temperaturi 180 C. Konzumiranjem sezonskih namirnica održavamo zdravlje i vitalnost organizma, ali i uspostavljamo ravnotežu s prirodom. Nije ispravno navikavati se na kupnju uvoznih namirnica, naročito onih koje nisu primjerene sezoni ni našem podneblju. Važno je imati na umu i da hrana utječe i na osjećaj smirenosti, opuštenosti, koncentraciju te naravno na otpornost organizma na različite bolesti.

Ne zaboravite da nam „priroda nudi sve na dlanu“ , a mi moramo samo uzeti i znati primijeniti. Ako još imamo vlastiti vrt onda smo zaista sretni. Proljeće je idealno doba za kuhanje ukusnih i zdravih jela, isprobajte recepte koje vam predlažem u ovom broju, a odvažite se probati i neke nove proljetne namirnice koje još niste pripremali (koprivu, šparoge, maslačke…) Želim vam puno ukusnih i zdravih proljetnih jela.

na mnogo načina kao i svako povrće, najčešće kao zamjena za špinat. Poznata je juha od kopriva, a dodaje se sirevima, pitama ili štrudlama. U Škotskoj se varivom od kopriva slavi dolazak proljeća. Za upotrebu u kulinarstvu koriste se upravo vršci koprive. U mladim listovima koprive ima dvadeset puta više C vitamina nego u zelenoj salati.

Kopriva se uvijek mora kratko prokuhati. Ponekad se u potrazi za rješenjem nekih zdravstvenih tegoba zaboravimo da nam je priroda već dala sve potrebno za zdravlje i da su nam na dohvat ruke prirodni i besplatni lijekovi. Poznata je izreka „kad bi ljudi shvatili koliko je ova biljka ljekovita, sadili bi samo koprive“, vrijedi malo razmisliti o

izreci, ali i o koprivi te o njenoj ljekovitosti i što prije je na neki način uvrstiti u prehranu.

Mlada kopriva ima dobre nutritivne karakteristike, obiluje

C vitaminom, karotinom, klorofilom, željezom, manganom i svakako je dobro uključiti je u prehranu. Željka Namesnik

18 D O Z N A J E M O

27. travnja 2018.

Spojio ugodno s korisnim U okviru Ludbreškog poduzetničkog inkubatora 'Lucera' Nikola je otvorio obrt za proizvodnju bespilotnih letjelica 'Aero Fusion' i tako spojio vlastiti hobi i ljubav prema aviomodelarstvu s poslovnim izazovom. Naime, Nikola u prostorima stare zgrade Lukoma izrađuje mehaničke dijelove jedrilica koje je sam konstruirao pa čak i na CNC stroju izradio aluminijske kalupe za izradu istih. Posebnim materijalima koji moraju biti lagani, u ludbreškom Aero Fusionu Nikola proizvodi trup, krila i rep jedrilica te ih isporučuje u kit-u. Kupaca ima, a problem su skupocjeni materijali koji se moraju čekati po dva tjedna od narudžbe.

FRANČIĆ POPUT FIZIRA Nakon konstruktora pravih zrakoplova Rudolfa Fizira, Ludbreg ima svog novog Ikara u konstrukciji malih modela zrakoplova. Naime, Nikola Frančić konstruirao je vlastiti model zrakoplova 'Crozillu' za natjecanje radijski upravljanih modela u kategoriji F5J. -Svoju jedrilicu dužine raspona krila od čak 350 cm i težine svega 140 dag konstruirao sam prošle godine. Motor Speed 4 služi samo za start i dizanje letjelice u zrak koje može trajati 40

sekundi. U praksi za to vrijeme jedrilica dosegne visinu između 100 i 130 metara. Zatim se motor mora ugasiti, a pomoću uzlaznih zračnih strujanja model se nastoji zadržati što dulje u zraku.

Pomoću radio upravljačke jedinice može se upravljati s četiri upravljačke površine (zakrilcima i kormilima) kojima se utječe na smjer i visinu letjelice. Maksimalno se u zraku može ostati do 10 minuta jer u tom vremenu treba i precizno prizemljiti na način da se nos modela spusti najbliže

označenom cilju. Dakle, računa se vrijeme leta i preciznost slijetanja. – rekao je Nikola.

Nikola je sredinom ovog mjeseca sa svojim avio modelom na daljinsko upravljanje nastupio u mađarskom Szegedu. Tamo je održano Eurocontest natjecanje aviomodelara u F5J kategoriji na kojem su sudjelovala 92 aeromodelara iz 12 europskih zemalja: Austrije, Slovenije, Slovačke, Bugarske, Rumunjske, Grčke, Hrvatske, Izraela, Njemačke, Poljske, Češke i Mađarske.

-Nakon uvodnog dijela natjecanja uspio sam se plasirati u završnicu natjecanja tzv. 'fly off' kao treći od trinaestero najboljih.

U završnici svaki smo izveli još po tri leta kojom prigodom sam uspio uhvatiti najbolje zračne struje te prizemljiti jedrilicu najbliže cilju. Kad su se bodovi zbrojili vidio sam svoje ime na 1. mjestu što uopće nije loš osjećaj.

– rekao je Nikola, najuspješniji član Aero kluba Rudolf Fizir.

Nikola se dosad uglavnom natjecao u F3K kategoriji modela jedrilica u kojoj se model baca u zrak rukom. S ostalim kolegama iz kluba uspio je tijekom posljednjih 20 godina promovirati AK Rudolf Fizir u jedan od najtrofejnijih klubova u Hrvatskoj. Po svemu sudeći Nikola će u svojoj novoj kategoriji F5J biti još uspješniji tako da možemo reći da Ludbreg ima svojeg Ikara.

(D. Vađunec)

ROTARY

27. travnja 2018.

19

Rotary klub povećao nagradni fond Rotary Club Ludbreg ove je godine uoči Uskrsa nagradio čak 24 izvrsna učenika i studenta.

Klub djeluje 10 godina, a izvrsnost novčano nagrađuje posljednjih 8 godina. Na temelju uspjeha i postignuća u prošloj školskoj godini ove se godine na natječaj javilo njih 31. Komisija u sastavu Davor Špikić, Darko Marković, Josip Haramija, Božica Dobec i Slavek Repić odlučila je da u kategoriji srednjih škola-gimnazija uvjete natječaja zadovoljavaju: Marta Mihin, Ivana Biškup, Ema Krobot, Draženka Detelj, Karla Majhen, Rea Novak i Ivana Đuran. Za odličan uspjeh u srednjim školama s četverogodišnjim trajanjem nagrađeni su: Alen Vnučec, Gabrijela Kajzogaj, Nikolina Bestijanić i Marta Busija. U kategoriji srednjih strukovnih škola s trogodišnjim trajanjem nagrađeni su: Ana Ledinko, Marija Valjak i Ivan Milak. Od studenata dodiplomskih i diplomskih studija nagrade su primili: Stela Petrošanec, Saša Vukina, Tamara Tkalec, Anamarija Jelaković, Tamara Kušter, Alen Požgaj, Borna Vidović, Martina Gložinić, Petra Talan i Klara Vrban.

-Ukupno smo iz Fonda za nagrađivanje izvrsnosti dodijelili čak 28 tisuća kuna što je najviše do sada, a povodom desetogodišnjice Kluba i 10 tisuća kuna više nego prošle godine. Novčana sredstva prikupili smo tijekom rotaryjanske godine u više razli-

čitih akcija, a najviše na večeri zlatnih vina i turniru u belotu.

Osim izvrsnima Rotary Club Ludbreg pomaže ludbreškom Caritasu kao i pojedincima koji zatraže pomoć od nas – rekao je Franjo Gal, predsjednik Rotary kluba Ludbreg.

-Zovem se Marta Busija i maturantica sam 4. razreda Srednje strukovne škole Varaždin smjer grafički dizajn. Lijepo je bilo sudjelovati na ovoj svečanosti i stoga sam zahvalna Rotary klubu na nagradi. Uz učenje bavim se i sportom. Treniram rukomet u ŽRK Ludbreg te hrvanje u HK Ludbreg, a nagradu planiram potrošiti na pripreme za upis na kineziološki fakultet. – rekla je Ludbrežanka Marta.

-Ja sam Stela Petrošanec, Ludbrežanka koja studira nastavnički smjer biologije i kemije na Sveučilištu Josip Juraj Strossmayer u Osijeku. Kako uskoro završavam studij vjerujem da ću uspjeti pronaći zaposlenje u našem kraju odnosno tu negdje bliže Ludbregu. Nama mladima nije problem potrošiti nagradu na kojoj se srdačno zahvaljujem Rotary klubu. – rekla je Stela, buduća profesorica.

Ludbreški Rotaryjanci već tradicionalno u lipnju imaju primopredaju rotary lanca. Budući novi predsjednik Zdravko Požgaj vodeću dužnost obavljat će sljedećih godinu dana.

(D. Vađunec)

Marta Busija

Stela Petrošanec

Predsjednik uručuje nagradu

Predavanje o demografiji Već tradicionalno Rotary klub Ludbreg svake godine organizira edukativno predavanje. Ove godine izabrana tema nadasve je aktualna, a to je demografija Hrvatske. Tako je u goste pozvan poznati hrvatski demograf Stjepan Šterc koji je održao zanimljivo predavanje pod nazivom 'Hrvatska demografska stvarnost, neizvjesna budućnost'. Doktor Šterc sveučilišni je profesor sa 45 godina radnog staža, a radi na Geografskom odjelu PMF-a Sveučilišta u Zagrebu.

-Ljudski potencijal države čak je važniji od novčanog, a Hrvatska nema izrađenu demografsku strategiju. Hrvatska je na 2. mjestu u svijetu po broju iseljenih osoba u odnosu na ukupan broj stanovnika. Prilikom posljednjeg popisa stanovništva 2011. u Hrvatskoj je živjelo 4 milijuna i 300 tisuća stanovnika, a sada nas je vjerojatno manje od 4 milijuna zbog negativnog prirodnog prirasta. Osim smanjenja

broja stanovnika još je preko 200 tisuća ljudi iselilo iz Hrvatske.

Iseljavaju cijele obitelji i to pretežito ljudi mlađi od 40 godina tako da će se uskoro i kod nas pojaviti potražnja za radnom snagom kao i u razvijenim zemljama zapadne Europe. – rekao je profesor Šterc.

Pozitivne demokratske trendove u Europi imaju Irska, Island i Izrael, a u Varaždinskoj županiji jedino općine Petrijanec i Sračinec.

-Neki gradovi i lokalne uprave u Hrvatskoj samoinicijativno nastoje demografski revitalizirati svoj prostor ljudskim potencijalima različitim mjerama kao što su npr. uvođenje profesionalnog statusa majke odgajateljice, izravna davanja za svako rođeno dijete, smanjenje komunalnih davanja obiteljima s više djece, ukidanjem poreza na dobit, a ženama koje odlaze na porodilj-

ski naknade se ne umanjuju već ostaju jednake visini plaće. Zato redovito u mnogim prigodama poručujem političarima, želite li napredovati i razvijati se, osmislite programe i zadržite ljude na svome prostoru. Primjećujem da na ludbreškom području još uvijek postoji sklad ljudi i sredine u kojoj ljudi obitavaju dok u mnogim regijama to više nije slučaj i očito je propadanje zbog nestanka ljudi. – pojasnio je predavač.

Predavanju je pribivalo tridesetak Ludbrežana koji su nakon predavanja postavili mnogobrojna pitanja. Razvila se konstruktivna rasprava pa je predsjednik Rotary kluba Ludbreg Franjo

Gal čak nekima morao uskratiti dodatna pitanja kako sve skupa

ne bi predugo trajalo.

(D. Vađunec)

20 K U L T U R A

27. travnja 2018.

MICRO:BIT-ovi novi stanovnici gradske knjižnice Gradska knjižnica i čitaonica Mladen Kerstner uz dosadašnju mogućnost posudbe knjiga, časopisa i audio građe svojim korisnicima od sada nudi i jedan novi medij – micro:bit.

Naime, početkom travnja u knjižnicu je stiglo 40-ak micro:bit paketa kao donacija u sklopu STEM revolucije koja se provodi od strane Instituta za razvoj i inovativnost mladih.

STEM revolucija jest zapravo kampanja za masovno uvođenje BBC micro:bit tehnologije u hrvatske škole, udruge, knjižnice i druge institucije koje rade s djecom kako bi se, tvrde kreatori, na jednostavan, svestran i zabavan način olakšao ulazak djece u digitalni svijet. Osim toga, navedena tehnologija može biti moćan alat za iskusne programere, dizajnere, umjetnike, znanstvenike i inženjere.

– Naša knjižnica, kao i brojne druge u Hrvatskoj, odlučila se uključiti u STEM revoluciju.

Sve što smo trebali napraviti bilo je prijaviti se na natječaj nakon čega nam je dostavljeno 40 micro:bit paketa. – kaže ravnateljica gradske knjižnice, Edita Kutnjak-Zlatar.

Osim uređaja, u paketu se nalaze i generalne upute kako početi raditi s uređajem te link za web stranicu posebno prilagođenu korisnicima. Na njoj se mogu pronaći informacije o tome kako započeti rad, kako napraviti prve programe i gdje pronaći detaljnije informacije i više projekata u kojima se koriste micro:bitovi.

Micro:bitovi se u knjižnici mogu posuđivati kao i sva druga knjižnična građa. Za one koji se žele duže koristiti njime, moguće je napraviti i produljenje posudbe.

Jedan od prvih koji je odlučio isprobati ovaj novi medij u ponudi knjižnice bio je 10-ogodišnji Leon Busija.

– Uz pomoć micro:bita mogu programirati razne kodove na

Što je zapravo micro:bit?

Micro:bit je sićušno „džepno računalo“ koje omogućuje kodiranje, uređivanje i korištenje raznih dijelova hardvera preko softvera. Micro:bit je osmišljen kako bi se upotrebljavao u učionici od prvog dana. Nije pristupačan samo za programiranje, nego je i izvrsno sredstvo da se na zabavan način postignu praktični rezultati s motiviranim učenicima. Može se upotrijebiti za sve vrste cool kreacija, od robota do glazbala – mogućnosti su beskrajne.

Adam Anadolac i Leon Busija računalu. Samostalno sam, uz pomoć uputa, vrlo brzo naučio sve značajke i jako mi se sviđa.

Sigurno ću opet posuditi. – rekao je Leon te nam potom objasnio kako uopće funkcionira ovo malo „čudo“.

– U paketu se dobije mali RAM za računalo na koji možeš uštekati razne priključke. Nakon što se priključi, na RAM-u zasvijetli crvena lampica i može se krenuti sa kodiranjem. – kaže Leon te dodaje kako bi bio vrlo sretan kada bi takvo nešto imali i u sklopu nastave.

Sa korištenjem mibro:bita zadovoljan je bio i Leonov školski kolega Adam Anadolac.

-Prvo sam rješavao zadatke koji se nude na web stranici pa sam proučavajući to skužio i čemu služi light show. To prije nisam znao. Nakon toga sam složio neku pjesmu, što mi je bilo malo teže, ali uspio sam. Bilo mi je super proučavati micro:bit. – rekao je.

- Micro:bit sam koristio i prije

u sklopu Centra izvrsnosti i tada smo izradili program za izračunavanje brzine slobodnog pada te brzine pri kojoj se sudaraju dva autića koji su nam poslužili kao rekviziti. Bilo je zanimljivo i pomoglo je da naučim nešto novo. Trebalo mi je otprilike nekoliko sati da proučim sve značajke, ali bilo je relativno lagano. – rekao nam je 14-godišnji Josip Kokolek kojem je ovo odličan uvod i praksa za buduće zanimanje tehničara za računalstvo koje planira upisati na jesen.

Za sve one koji se pak ne usude isprobati mibro:bit bez nekih prethodnih znanja, postoji rješenje.

- Preporuka Instituta bila je da pustimo građu u opticaj bez obzira što nismo prošli edukaciju, jer neka djeca već imaju iskustva i znaju kako koristiti tehnologiju. Međutim, edukacije će se svakako održati, kako za djelatnike knjižnica tako i za korisnike. Institut ih je već pokrenuo,

Knjižnica bogatija za 40 micro:bit paketa ali u većim knjižnicama diljem Hrvatske. U travnju ili svibnju trebale bi početi i kod nas. – kaže ravnateljica knjižnice.

Ukoliko još niste, a želite se okušati u programiranju i kodiranju, sve što trebate jest javiti se u gradsku knjižnicu.

Popis događanja u Gradskoj knjižnici i čitaonici „Mladen Kerstner“ Ludbreg Svibanj, 2018.

Novo u programu Priče za laku noć: Priča za laku noć - slušam, pričam, stvaram – program za djecu koja žele naučiti pričati priču uz stručno vodstvo odgajatelja - Knjižnica od 18:15 sati

- U 19.00 sati čitanje priče za laku noć: 2. 5. 2018.

9. 5. 2018.

16. 5. 2018.

23. 5. 2018.

30. 5. 2018.

J. Donaldson: „Ružna petorka“ G. Andreae: „Žirafe plesati ne znaju“ J. Donaldson: „Kućicu treba dijeliti“ P. Vončina: „Mirislav“ G. Čučković: „Kornjačica Rita“

PROGRAMI ZA ODRASLE:

18. 5. 2018. „Prihvaćanje osjećaja“

– predavanje i radionica Tatjane Novosel

- Knjižnica u 19 sati

3. 5. 2018. Postavljanje izložbe Đurđe Kolarić

„Priroda u izlogu“ - Knjižnica

EPICENTAR EMOCIJA U CENTRU SVIJETA

7. 5. 2018. Čitateljski klub „Knjiški moljci“

– Knjižnica u 10:00 sati 8. 5. 2018. „O Ljubavi, spletkama i svemu pomalo“

- predstavljane knjige Vlaste Golub

22. 5. 2018. „Angelicum“ – večer poezije Vere Antolić,

muzički gost: Matija Antolić – Knjižnica u 19:30 sati

- Knjižnica u 19:30 sati

25. 5. 2018.

OSTALI DJEČJI PROGRAMI: 3. 5. 2018. C. Middleton: „Kristofor i bicikl“

- čitanje priče u Dj. vrtiću „Smjehuljica“ u 9:30 sati 7. 5. 2018. V. Podesta: „Pčelica Lelica“

- čitanje priče u Dj. vrtiću „Iskrica“ u 9:30 sati

26. 5. 2018. Klinci u Knjižnici – LJUBAV U OBITELJI

– program za djecu predškolske dobi, igraonica Knjižnice

od 9:30 do 11:30 sati

11. 5. 2018. Festival povijesti Kliofest 2018.

„Putevima američkih Indijanaca“

- predavanje Milivoja Dretara

- Knjižnica u 19.30 sati 15. 5. 2018. Ivan Modrušan: „Kako oprostiti?“

- mogućnost otklanjanja emocionalnih trauma,

predavanje i radionica

– Knjižnica u 19.30 sati

„Čemu nas uče bajke“

- filozofsko predavanje Nove Akropole iz Varaždina

– Knjižnica u 19:30 sati

29. 5. 2018.

Antoine de Saint-Exupéry: „Mali princ“

– scenski kolaž Leo Filip Kovačić, Gradsko kazalište Đurđevac – Knjižnica u 19:30 sati

KULTURA

27. travnja 2018.

21

Prvi gornjohrvatski pjesnički festival u Goli U subotu, 22. travnja 2018., osim što je bio lijep i sunčan dan, Dan planeta Zemlje i Dan hrvatske knjige, bio je i dan kad je u Goli održan 1. gornjohrvatski pjesnički festival pod nazivom “Pogled znutra v zutra”. Idejni začetnik festivala je hrvatska književnica, autorica preko 50 knjižnih izdanja, Božica Jelušić iz Đurđevca, a organizacijski dio provedbe ideje preuzela je Gradska knjižnica i čitaonica “Mladen Kerstner” iz Ludbrega. Festival je održan u galeriji Ivan Večenaj u Goli, u prostoru koji je kao stvoren za ovu namjenu. U službenom dijelu festivala sudjelovalo je 12 pjesnika iz gornjohrvatskih krajeva (Zdenka Čavić, Sanja Damjan, Sanja Flajs – Vidaković, Darko Foder, Marija Hegedušić, Aleksandar Horvat, Ružica Kišur – Črlenec, Štefanija Ludvig, Tibor Martan, Ivan Picer, Ljubica Ribić i Mirna Weber), koji su s po dvije pjesme na kajkavskom ili standardnom hrvatskom književnom jeziku stihovima odali počast prirodi, vodi, rijekama i jezerima, Dravi i Podravini, nadopunjujući tako veliko djelo majstora naivca Ivana Večenaja i njegove tradicionalne podravske i narodske motive. Sponzori festivala su bili

galerija Večenaj i umjetnički atelje Ars Barnagor iz Đurđevca. U uvodnom dijelu prisutne su vlastitim stihovima počastili gosti festivala, članovi Društva hrvatskih književnika i renomirani spisatelji Božica Jelušić, Božica Brkan i Zdravko Seleš. U revijalnom dijelu festivala stihove su govorili Miroslav Betlehem i Leo Filip Kovačić, a za glazbeni dio pobrinuli su se cimbalist Andrija Maronić i Bemian Duet. Prostor galerije bio je ugodno popunjen s 50-ak što pjesnika, što umjetnika ili ljubitelja poetske riječi.

Božica Jelušić je u uvodu izrazila zadovoljstvo odazivom na ovaj festival, pojasnivši ideju u kojoj dvanaest pjesnika, kao dvanaest mjeseci u godini, svojim stihovima “iznutra” daju svoj pogled na svijet, pogled kojim gledaju u neko bolje “sutra”, što je i osnovna tema ovogodišnjeg Dana hrvatske knjige, a sami stihovi u čast Dana planeta Zemlje tematski su bili usmjereni prirodi. Ista tako, ideja o ovom festivalu nije da zamijeni neki od postojećih pjesničkih festivala poput Krapine ili Zeline, već da bude dodatak njima te da okupi pjesničke potencijale gornje Hrvatske u kojoj takav festival ne postoji.

Lopoči Zrcalo bistroga dravskoga mira, Krugi živlenja su v jezeru skriti, Zlato nebesko tu živi i hmira, V trstinu prepleče sončeve niti.

Iskrice sonca su zvezdanog sjaja, Regani dravski jih vali premeču, Kak koja potone, legne si v mlaja, Da bi kak lopoč poiskala sreču.

Nebesko plava na vodi zrcali, Novo živlenje zlatna zrna dala, Zelene zipke ziblu dravski vali, V njima se žotiju sončeka mala.

(A. Horvat, 2018)

Prisutni su tijekom dana imali priliku razgledati galeriju i umjetnički atelje Ivana Večenaja uz prezentaciju njegova sina Mladena, koji se pokazao kao izrazito srdačan i ljubazan domaćin. Bonus je bilo razgledavanje bogato opremljenog etno-imanja Večenaj koje prikazuje tipično tradicionalno dvorište i kuću s pripadajućim gospodarskim zgradama i autohtonim predmetima koji su se koristili u kućanstvu, vrtu, polju ili radionicama u ne tako davna vremena. Slije-

dio je posjet obližnjem jezeru Ješkovo, zatvorenom dravskom rukavcu koji je okružen plodnim poljima, a u neposrednoj blizini vode krasi ga pravi razvijeni ravničarski ekosistem koji obiluje biljkama i životinjama. Na tom mjestu posjećen je i park znamenitih Podravaca, jedinstveno mjesto koje skulpturama predstavlja značajne osobe u kulturnom , duhovnom i gospodarskom razvoju podravskog kraja, a koji vodi Dragutin Ciglar - Lao. Kao što i priliči festivalu do-

dijeljene su zahvalnice i razmijenjeni pokloni, a troje pjesnika je odlukom žirija ponijelo i vrijedne nagrade u obliku plaketa Zlatni lopoč (Mirna Weber, Varaždin), Srebrni lopoč (Ivan Picer, Peteranec) i Brončani lopoč (Aleksandar Horvat, Ludbreg), a svo troje su primili i nagradu sponzora, ručno bojane grafike Ivana Večenaja. Festival je završio uz domjenak, pjesmu i srdačno druženje u kojima su već nastale nove ideje za festival sljedeće godine.

Izložba keramike

Kultura kao pokretač razvoja

Pripreme za novi Podravski zbornik Uredništvo Podravskog zbornika poziva na slanje radova za novo 44. izdanje ove „male podravske enciklopedije“. Podravski zbornik najstarija je godišnja publikacija u regiji koja kontinuirano izlazi od 1975. godine u izdanju Muzeja grada Koprivnice. Teme radova mogu biti iz područja povijesti, etnologije, povijesti umjetnosti, arheologije, prirodoslovlja, ekonomije, sociologije, geografije, restauracije. Prikupljaju se i najbolje fotografije (zanimljivosti i javna događanja). Rok predaje radova je 1. srpnja 2018., a izlazak iz tiska se očekuje u studenom. Zainteresirani se autori mogu javiti prof. Milivoju Dretaru, članu Uredništva za ludbrešku regiju.

Centar za kulturu i informiranje "Dragutin Novak" Ludbreg početkom travnja organizirao je izložbu keramike "Centrum Mundi 2018". Zadana tema je bila Centar svijeta koji se nalazi upravo u Ludbregu, a o njemu svjedoče brojne legende.

Kako je na otvorenju izložbe objasnio mr. Branko Dijanošić, ravnatelj Centra za kulturu, izložbe keramike nisu novost u Ludbregu već je novost da je ova ustanova preuzela organizaciju. - Zbog objektivnih razloga smo kasnili s objavom natječaja što je rezultiralo time da je pristiglo samo 12 radova. Nismo željeli nikoga izostaviti, svi su pozvani da izlažu u Ludbregu kako bismo između ostaloga dogovorili i buduću suradnju.

Kod ocjenjivanja radova odnosno kulturnih proizvoda vodili smo se mišlju gdje isti možemo kasnije primijeniti i prikazati ga kao repliku - rekao je mr. Dijanošić.

Izložbu je u dvorcu Batthyany otvorio gradonačelnik Dubravko Bilić koji je naglasio kako Grad Ludbreg kulturu i kulturna dobra vidi kao jednog od pokretača razvoja grada, a i ovaj natječaj dio je te priče. - Ludbreg je kao centar svijeta prepoznat diljem Hrvatske pa i šire. Brendirati legendu je pomalo nemoguće, ali mi smo u tome uspjeli. Stoga se nadam da je ovo tek prvi u nizu natječaja jer upravo kroz ujedinjavanje kulture i kreativnosti stvaramo ono što je u suvremenom svijetu potrebno - poručio je gradonačelnik.

Centar svijeta, odnosno Ludbreg kao mjesto u kojem se združuju zemlja, voda, vatra i zrak i pritom samo naš peti element – iskričavo vino poslužio je kao inspiracija umjetnicima. No samo njih troje moglo je osvojiti i novčanu nagradu za svoj rad. Prvo mjesto pripalo je Mariti Burić Teskera za rad pod nazivom Bocun – za iskričavo ludbreško vino, na drugom mjestu je rad Mirjane Marenić Centar svijeta – moje viđenje dok je treće mjesto pripalo Đurđici Brebrić za rad Izranjanje.

22 S P O R T

27. travnja 2018.

Twirling klub Ludbreg

Tihomir Bendelja obranio titulu svjetskog prvaka Tihomir Bendelja, član ludbreškog Twirling kluba i ove se godine natjecao na Svjetskom prvenstvu u Lilehammeru, Norveška, kao dio hrvatske twirling reprezentacije. Ludbreški predstavnik uspio je obraniti titulu svjetskog prvaka i okruniti se zlatnom medaljom.

- Pokušavam nikad ne previše očekivati jer postoje mnogi scenariji koji bi se mogli dogoditi, ali naravno da sam se nadao najboljem mogućem rezultatu. Mislim da je to jednostavno u ljudskoj prirodi.

Kad uložite puno vremena vježbajući koreografiju skoro godinu dana, morate se nadati nekom rezultatu. Na kraju ipak sve ovisi o brojnim satima vježbanja prezentiranih u dvije minute i trideset sekundi koje u trenutku nastupa na natjecanju morate iskoristiti na najbolji mogući način – kaže nam Tihomir i dodaje kako je i konkurencija svake godine sve jača i bolja.

- Standard u twirlingu se jednostavno promijenio. Od natjecatelja se zahtijeva puno više uz što točniju tehniku štapa i tijela. Twirling se ubrzano razvija, a reprezentacije različitih država prate taj tempo.

Primjerice, kada sam krenuo s natjecanjima bilo bi dovoljno napraviti dva velika pokreta tijelom ispod štapa, no danas se zahtjeva njih tri ili četiri ako želite uopće ući u finale odnosno dobiti priliku da se borite za medalju. Isto je tako sa svim ostalim mogućim standardnim elementima koji se koriste u ovom sportu. Kako godine prolaze, od natjecatelja se zahtijeva više vježbe, kvalitetnije koreografije i vrhunska izvedba – priča svjetski prvak Tihomir kojem je ovo, barem za sada, posljednje solo natjecanje.

- Planovi za dalje mi se okreću oko treniranja drugih. Definitivno bih se htio usavršiti u tom aspektu twirlinga i prenijeti svoja znanja i ideje na druge – zaključuje Tihomir.

Mlade nade Grafičara četvrte u državi Košarkaši Grafičara U-11 natjecali su se na državnom prvenstvu koje se održalo u Zagrebu u vremenu od 20. do 22. travnja 2018. Prvog dana, u dvorani OŠ Zapruđe naši košarkaši igrali su protiv Borova, te odnijeli i svoju prvu pobjedu. (Borovo-Grafičar - 25:43). Drugog dana utakmice su se igrale u dvorani OŠ Kajzerica. Ekipa Grafičara je igrala čak tri utakmice i to protiv Kastava, Došk Drniša i Zagreba.

Grafičar je odnio sve tri pobjede.

(Grafičar - Kastav 53:21; Došk Drniš - Grafičar 21:30; GrafičarZagreb 34:30). Četiri utakmice, 4 pobjede - predobro da bi bilo istinito. Na žalost, medalja je bila blizu, ali umor i iscrpljenost je prevagnula tako da su u polufinalu izgubili protiv Sonik Puntamike iz Zadra s rezultatom 29:40 za Sonik. Za treće mjesto je Grafičar ponovio utakmicu sa Zagrebom, no međutim ovog puta je Zagreb odnio pobjedu s rezultatom 42:20. Ipak, bio je to veliki uspjeh naših košarkaša, četvrto mjesto, ali zlatnog sjaja.

- Prije svega želim čestitati našim dečkima na velikom uspjehu. Fanatičnom borbom do posljednjeg atoma snage stigli su do zasluženog četvrtog mjesta, malo je nedostajalo da se plasiramo u finale, ali kako to u sportu biva odlučivala je jedna lopta koja je nažalost otišla na stranu protivnika. Kroz cijeli turnir na klupi je vladala velika euforija i na dečkima se vidjela ogromna želja za uspjehom. Budući da pratim dečke već duže vrijeme kroz treninge i utakmice mogu reći da im se mukotrpan trening i odricanje isplatilo. Također moram pohvaliti roditelje i sve ostale navijače koji su bili fantastični, i prije svega velika podrška i motivacija našim dečkima. Uz igrače, najveće zasluge pripadaju treneru Tomislavu Horvatu koji radi odličan posao i godinama je najveći promotor ludbreške košarke i KK Grafičar u mlađim dobnim kategorijama

na velikim natjecanjima. Bila mi je čast sjediti na klupi kao pomoćni trener naše ekipe u ovako velikom uspjehu ludbreške košarke.- rekao je pomoćni trener Tomislav Triplat. Zadovoljan je i sam trener Horvat.

-Kad na početku sezone zadaš sebi cilj da uopće dođeš na Državnu završnicu, igraš egal utakmicu do minute prije kraja polufinala, a prije toga odigraš četiri odlične utakmice u skupini, tri od njih praktički riješiš do poluvremena te suvereno, bez poraza prođeš svojom ligom, moraš biti prezadovoljan.

Ovo nam je četvrta generacija, nakon generacija 2001., 2005. i 2006. koja je izborila Državnu završnicu i svaki puta se pokazao određeni napredak. Generacija 2001. je probila led, ušla među 10 najboljih ekipa u državi, ali se nismo nešto proslavili.

Nakon toga je krenuo napredak i postajali smo sve pametniji, iskusniji, vidjeli smo gdje griješimo i s moje strane gledanja napravili solidan posao što se tiče podizanja kvalitete trenažnog procesa. U svemu tome najveću zaslugu imaju klinci. Njihova razina voljnog momenta je na zavidnoj razini, vole trenirati, ali što je najvažnije vole se i natjecati. Kad uz takav pristup klinaca postoji i fantastična podrška roditelja kakvu mi imamo, onda je sve puno lakše. S druge strane, letvicu smo postavili visoko, dosegli vrlo vjerojatno maksimum i svaki naš posrtaj će se gledati kroz povećalo. U jednoj stvari je sport nemilosrdan, sport ne trpi nerad i nezalaganje, uspjeh se donosi i ponavlja samo radom i znojem. Trening nije upitan, i dalje će se puno trenirati, ali je potrebna dodatna edukacija i što je najgore, morat ćemo učiti na vlastitim greškama. Iskusni treneri i ostali poznavaoci sporta znaju da visina piramide ovisi o širini baze i na tome moramo još dodatno poraditi. U tom segmentu se jednostavno ne možemo boriti

s velikim školama košarke i kadtad će se to osjetiti. Moram spomenuti da smo mi bili i najmlađa ekipa koja je ušla u polufinale tako da nas čeka i svjetla budućnost. Ali bez obzira, nastavljamo s daljnjim radom i ako se opet pruži prilika spremni smo da je iskoristimo. Još jedanput čestitam klincima na zalaganju te im želim da i dalje uživaju u sportu, a da im ovaj uspjeh bude još veći poticaj. Moram se zahvaliti i roditeljima i svima koji posebno prate ovu generaciju, hvala Siniši i ostalim ljudima iz kluba na podršci. Odmor 2-3 dana i ponovno krećemo. Službena natjecanja su gotova, ali nas čekaju turniri. Do kraja sezone ćemo se više bazirati na individualnom radu, posebno ćemo raditi na tehnici te se polako pripremati za sljedeću sezonu. Još jednom hvala roditeljima što su vjerovali i podržavali nas od početka. - rekao je trener Tomislav Horvat.

Naravno, zadovoljni su i oni koji su se tri dana hrabro borili na terenu.

-Jako nam je malo falilo da budemo u finalu s Cedevitom.

Svi su nas na prvenstvu već prepoznavali i po imenu kluba i po gradu iz kojeg dolazimo. Svi smo se trudili maksimalno i bili smo prava ekipa, a na cijelom turniru smo imali i najbrojniju i najjaču podršku naših roditelja od svih ekipa koje su se natjecale, a po-

državali su nas i roditelji i navijači KK Čakovec kojima isto zahvaljujemo.Da bi došli do ovoga, puno smo trenirali i gotovo svaki vikend igrali utakmice. Najviše nas je obradovala posjeta Muzeju Dražena Petrovića te svima koji vole košarku preporučam da to vide kad imaju prilike. - poručio je mladi kapetan Ruben Gača.

SPORT

27. travnja 2018.

23

LUDBREŠKI KARATISTI NAJBOLJI U ŽUPANIJI U ludbreškom karate klubu Zen ovu japansku borilačku vještinu treniraju 24 učenika od čega 8 djevojčica. U klubu je 2016. godine treniralo čak 70 mladih karatista no u listopadu te godine oformljen je karate klub Okinava u Malom Bukovcu tako da djeca s tog područja ne moraju putovati u Ludbreg.

Do dodatnog smanjenja broja članstva došlo je prošle godine kada karatisti nisu imali gdje trenirati jer je 4 mjeseca u maloj školskoj dvorani trajala sanacija krovišta.

-Karate je specifičan sport u kojeg se ne možete uključiti bilo kada već svi u grupi vještine usvajaju zajedno od početka. Ako netko zbog bolesti ili nekog drugog razloga nije trenirao mjesec dana ne može pohvatati tehničke elemente.

Mi treniramo isključivo osnovnoškolce mlađih uzrasta starosti 6 do 7 godina i to tradicionalni karate tzv. 'kate', a to su zapravo bezkontaktne borbe sa zamišljenim protivnikom. Tko usvoji prvu katu za tri mjeseca drugu može naučiti za dva tjedna. – rekao je Stanko Cindori, glavni trener u klubu.

Stanko je nositelj crnog pojasa treći dan, a klasifikacija ka-

ratista je sljedeća: kimono bez pojasa, bijeli pojas, žuti pojas, narančasti pojas, crveni pojas, zeleni pojas, plavi pojas, ljubičasti pojas, smeđe-crni pojas i crni pojas koji ima još dodatnih 10 razina tzv. 'dana'. Osim Stanka u klubu treniraju Marija Balent-Kemec, nositeljica crno-smeđeg pojasa, koja radi s najmlađima te Matija Vuk iz Sudovčine, nositelj crnog pojasa prvi dan.

-Matija će najvjerojatnije voditi karate klub u Martijancu kojeg planiramo osnovati u rujnu ove godine. Dakle, postoji interes djece pa ćemo se uskoro opet omasoviti, ali velim moramo početi svi u isto vrijeme. Upisi su u rujnu i u siječnju, mjesečna članarina iznosi 150 kuna. Treniramo ponedjeljkom i četvrtkom i najveći problem je što nemamo generalnog sponzora koji bi nam plaćao dvoranu. – pojasnio je Stanko i nastavio – Mi smo vjerojatno jedini ludbreški klub koji si sam plaća najam dvorane. Ludbregu je nasušno potrebna posebna dvorana za borilačke sportove za hrvače i karatiste koji zapravo osvajaju najviše odličja. Karate klub Zen najbolji je klub u Varaždinskoj županiji u katama.

Karatisti bez problema rade špagu

Sljedeće godine na olimpijadi u Tokiju bit će promoviran ovaj nadasve koristan sport s tendencijom da postane olimpijski sport u svim kategorijama. Karate vještine doprinose razvoju motorike i psihičkoj stabilnosti pa je bavljenje ovim sportom izuzetno korisno u tretmanu ADHD poremećaja pažnje i koncentracije. Pošto se djeca na početku treninga dobro zagriju ozljeda uopće nema.

canju u Đurđevcu srebrnu medalju osvojio je Matija Vuk, a brončane Ana Harambaša, Noa Horvat-Galauer i Dora Gerić.

Noa je inače doprvak Hrvatske u kategoriji 6 do 7 godina. Sljedeća natjecanja na koja putuju vlastitim prijevozom, automobilima trenera i roditelja su: Kup Zagreba 11. svibnja, Kup Velike Gorice 20. svibnja te Prvenstvo Hrvatske za mlađe uzraste 3. lipnja. (D. Vađunec)

Matija Vuk, Ana Harambaša, Noa Horvat-Galauer, Djeca razvijaju koordinaciju pokreta Dora Gerić - osvajači medalja u Đurđevcu

"Došao sam u drugi klub županije" Novi trener NK "Podravina" je Rado Mlakar. Da, Rado, a ne Rade. Za njim je bogat trenerski opus, gotovo tridesetak godina rada, u pravilu sa seniorima. Rado je trenirao nekadašnjeg drugoligaše "Omladinac" iz Novog Sela Rok, "MIV" iz Sračinca, trećeligaše "Trnje" Trnovec, "Kučan 99", "Strmec" Bedenica, a bio je nekoliko puta na kormilu kluba iz njegovog kraja "Dubravke" iz Turčina.

Kako je stigao do Ludbrega.

- Zvao me predsjednik Perin, nakon što je dugogodišnji trener Velimir Špikić dao ostavku. Malo se zasitio, a čini mi se da mu je malo i "prekipjelo". Ekipu je prihvatio u lošijem trenutku, nakon što je zaredano s porazima i to u godini koja prethodi stotoj godišnjici kluba.

-Znam gdje sam došao, u drugi nogometni klub županije, da se nitko ne uvrijedi, iako je "Varteks" trenutno u višem rangu, a "Bednja" u našoj ligi pruža odlične partije. Malo sam ostao iznenađen kadrom, dosta nas je malo, 15-ak igrača redovito trenira. Drago mi je da se vraća u formu Nikola Valjak. Pokušat će isprobavati mlađe igrače te ih planski pridodavati prvoj ekipi. U ljeto se nadam pojačanjima i da "Podravinu" vratimo tamo gdje pripada , u sam vrh četvrtoligaškog nogometa. Dosta optimizma, bez puno dlake na jeziku. Toga nam je nedostajalo proteklih nekoliko godina, da netko igrače napuni ambicijom i objasnim čiju majicu nose. Vidjet ćemo da li će Mlakar ostati i nakon ljeta do kad je dogovorena suradnja. Sudit će mu rezultati i igra, nadamo se da će ipak sve biti u redu. (N.J.)

-Ja sam Ana Harambaša i polazim 7. razred. Treniram od svoje 4. godine i u klubu sam već 9 godina, najduže od svih.

Uživam trenirajući karate, a jednog dana možda postanem trenerica. U svakom slučaju planiram studirati kineziologiju, a moj budući dečko će isto morati biti sportaš. - rekla je Ana. Mladi ludbreški karatisti redovito s natjecanja donose medalje. Na nedavnom natje-

Ludbreški košarkaši završili sezonu pri dnu ljestvice

Košarkaši "Grafičara" ispali su iz A1 lige. Jasno je to već kolo prije kraja prvenstva i utakmice protiv "Agrodalma" na domaćem parketu.

Ušlo se u visoki rang natjecanja, nažalost splet objektivnih i subjektivnih okolnosti napravio je svoje. Teško je bilo očekivati vrh, pošto je on bio rezerviran za ekipe iz "zagrebačkog bazena" poput "Gorice", "Agrodalma", "Bosca" i "Rudeša". Oni imaju otkud crpiti igrače. Tu su i riječki "Kvarner" klub bogate tradicije, no vidjeli smo u ovom prvenstvu pred njima je dug put do vraćanja na stare staze slave . Splitski Universitas ustvari je druga ekipa legendarnog splitskog kluba. Prije njih teško da se je moglo biti . No s ostalima se dalo pohrvati, s oba kluba iz Pule, Borovom i Karlovcom kao i protiv "Podravca" iz Virja . U prvenstvo se krenulo s dosta elana , a konstantna pratilja ludbreške ekipe bile su raznorazne ozljede te poslovne obveze igrača. To ovaj rang natjecanje ne trpi. Kao i česte (prečeste) izostanke s treninga. Tu treba tražiti glavne razloge. Naravno ni trener Mudri nije imun od odgovornosti. Ovo je bez dvojbe rezultatski neuspjeh pa bi i to trebalo preispitati. Očito klapa usprkos svim nastojanjima neumornog Siniše Besera nije uspjela do kraja zaživjeti. To treba i znati stvoriti, tzv. kemiju u ekipi(Podravac Virje).

I koja je perspektiva ludbreške košarke nakon sedam godina uzlazne putanje, razdoblja na koje samo možemo biti ponosni?

Nama, ljubiteljima dobrog sporta, najviše bi se sviđala varijanta da se nađe naš poznati recept proširenja lige. Naravno, ako se ima volje odraditi još sezona u ovom rangu gdje smo napokon gledali utakmice o kakvim smo sanjali više desetljeća.

Scenarij II - Odlazak rang niže. Ovisi o sastavu ovo bi moglo biti od utakmica koje ćemo dobivati s pedeset razlike do teškog i preteškog zadataka za mlade, koji se jednostavno u prošlih pet –šest godina nisu isprofilirali kao pravi španeri. A moglo se, uvjeti su bili perfektni…

Objektivno, ovo još koliko –toliko. Pad dva ranga niže, igra s rekreativnim ekipama. To zaista osim roditelja igrača neće zanimati gotovo nikog. Vidimo i lijepe rezultate koji se postižu u mlađim kategorijama.

No to nije ono što zanima ludbrešku košarkašku publiku koja razumije sport i koje ima. Zanima ih seniorska kvaliteta. Često od njih dolaze razmišljanja. - Pa za što ćemo živjeti preko vikenda . Zar je to šetanje kućnih ljubimaca.Ludbreški sport mnogi su proteklih tridesetak godina učinili velikim neka takav i ostane.

Neven Jerbić

24

ZADNJA

27. travnja 2018.

Proleče se zabušilo v naš kraj. I odlično funkcionera. Se kaj je celu zimu spalo, ve se najempot budi, trebi kremežle, preteže se i v red postavlja. Sončeko nas greje kak martinečeke, malo fali kaj se i sami ne počnemo po zidu pentrati od miline.

Proleče je cvetno / Kak senja doletelo. / Rekel bi, čez noč, / Se se rascvetelo. veli nam Hlastec dok gledi kak se prolečna šuma budi. E, kak je te čovek, kakti stihoklepec, znal z lepim očalima gledati v svet. Neko bi rekel, je, aha, i ja si lefko denem lepe pisane očale, ali neko treba delati i peneze služiti… čeka posel, beteg stišče, zlo je na svetu…

Ne znam za vas, ali meni je proleče baš onak, po volji. To kaj se celi grad i priroda nekak geneju, kak da je se oživelo od mrtvih, farbe dobilo… Nekak celi idem za tem. Onda je i posel ležeši, i beteg menši, i zlo je nekak bledeše. I gledim ljude, vidim paše jim. Ribiči su veseli kaj moreju namakati gliste v kratkim rukavima, i ne moraju se više zmrzavati i snega razgrnjati kaj bi došli do vode. Ljudi su se razbežali po vrtima i goricama, gondraju kak je čudaj posla došlo z prolečem, a z druge strane su jedva dočekali, kajti jim je bez vrteka i trseka živlenje kak prazna zdela

ili štublak. Isti ti ideju v jutro najpre glet je li kaj od semena z zemle zišlo vun. A ak’ je zišel vun hrđavi puž, katastrofa, te vrag ne ždere drača nego samo fine stvari, mladu šalatu, suncokreta, grašca... se osim luka i češnjaka. V sakem zlu nekaj dobro.

Mejaši v goricama se špinčiju koji je prije porezal, koji je prije pošprical, čije su vekše mladice i ko bu više put mater preklel američkomu cvrčku kaj jim sako leto otpopeva deset trsov menje. Lanjsko vino je jako fino. Saki težak, dok zide z reda vun, zna kak si je pošteno zaslužil špricera. Vu friškomu podrumu se meri kolko je vina je zima pokuhala z cimetom i klinčekom, kolko se razdelilo po svetkima i rođendanima, kak bu koji zišel: dober gazda ili dober čovek. Za berbu ne sme zmenkati, ali ne bi smelo niti ostati. Traktori su zaredali po poljima, prašiju kaj formula jedan, kuruza se seje, gnoj se razhitava… morti bu baš ovo leto rekordni prinos na poljoprivredni lutriji.

Ovi kaj imaju pšenicu veseli su kaj ovo proleče nekak se na naglo raste, morti bu saki klas dal pol kile. Čmelari naganjaju repicu, čekaju gaciju i zalevaju čmele z šečernom vodicom. Si se ljudi z nečim ba-

Miroslav Vađunec

VREME JE ZA ŠPANCIR

viju. Se su to pravi domači posli koji ljude veseliju, del tradicije, ak nikaj drugo onda zato kaj morejo radi njih gondrati kak i si drugi. Jer i to gondranje je del onoga kaj je jeden spameten čovek nazval “zmaj svakodnevice”.

V sakomu od nas je jeden Hlastec koji v žepu ima svetle očale za gledati v svet, samo kaj je furt strahu kaj mu budu drugi rekli. A kaj me na kraju briga, veli se da saki bedak ima svoje veselje, zakaj se ja nebi veselil proleču i gledal z Hlastecovim očalama: Tratinčice bele vu travi, / k soncu obrnule glave. / Z seče, dišeče srameče, / Lučo fijolice plave.

Zagledajte se okoli sebe, poiščite lepe stvari, bute vidli kak mlade mame z veseljem rivleju kolica čez proleče, jedva su dočekale da male bebice ne moraju biti zabundane kak medvedi. Bute vidli kak golubi več tjeden dan zbiraju suhe vlati kaj si stana napraviju pod krohom ili na tornju. Glavna prolečna farba postaja zelena, malo ju cifraju žoti maslački, se cvete. Marelice se ovo leto počivaju, črešnjama, šljivama i breskvama ide dobro, a jabuke se pomali pretvaraju v mladenke.

Magnolije, forzicije, glicinije, kak v raju, makar tu i tam negdo od toga sega kiše i z nosa mu se sceđa, ali ljudi, lepo je to.

Ovo sikakvo drevje kaj ga imamo za dekoraciju se je razlistalo po celomu gradu.

Onih pet mladih lipi zasađenih lani, dve pred poštu, a tri pred učilište, a i celi novi drvored vu Frankopanskoj, z jedne strane su zeleni javori, z druge strane črleni. Ak’ to niste vidli, kam ste gledali? On jasen i javor kaj su jih pred dve lete, na opče zapomaganje, opšklindrali pred srednjom školom, su vezda lepi i gusti. A ste morti stigli videti one četiri japanske trešnje kaj su pred koje leto mladi posadili z onom delegacijom tam med dva moste pre svetištu? Ve taman cveteju. Oni dva lepi javori japaneri kaj su živeli spred pivnice su posađeni pred glazbenu školu, a ta vulica

je dobila pet novih javorekov na mesto.

Malo je trajalo, ali tu su, proleče je, pravo vreme za saditi. Sako ludbreško proleče slika se menja, sako proleče Ludbreg zroni s zimskoga sna i celi se ponovi. Samo se treba malo prešpancerati po gradu, ali i otprati oči širom, a ne sam gledati v tlakavce. Nema lepšega grada.

Mi se vidi da bi mi neko rekel da sam romantičar, sanjar, zanesenjak. A kaj me briga, ponavljam, nema meni lepšega grada. Ko god oče, more od jutra gondrati, a ja sveta menjam od sebe. Navek se zmislim kak je Franc rekel v “Tko pjeva zlo ne misli”: Ja svoju ženu ne dam vređati.

Puno ni vredna, ali vređati ju ne dam! Pa da, zato jer je njegova.

Tak da niti Ludbreg ni v penezima vredneši od Zagreba ili Pariza, al’ mu se vrednost vidi dok se poiščeju dobre stvari. Komu ne paše zima niti vručina, niti sonce niti hlad, niti vino niti voda… ko ne zna da je došlo proleče, te ne zna kakve su farbe tulipani i mačuhice na trgu, niti zna koje drevo v Bačanijevomu parku se zove Kanadska čuga, niti da su v grmu čempresa pre pošti same znikle dve lipe, jen jasen i jen klen.. Ne treba biti vučenjak, treba se malo prešpancerati gledati čez lepe i čiste očale.

Proleče je, koži treba dati malo vitamina, malo sončeka, plučima malo friškoga zraka. Nekaj od toga vam ponudiju i gorice i vrt i šuma, ali špancir po gradu (ne samo radi grada, nego radi špancira) je nekaj kaj se ne dela, nego se živi, špancir se počiva. Po Ludbregu se je negda i Hlastec prešetaval i imel ga rad, jer sam tak je mogel napisati: Vezda sreča, i smeh i radost, / popevke stare zvonijo: / Ludbreg moj živi, raste / nad jim zorje / tak friško / dišijo.

Ak’ si zemete na dan makar pol vure pred večer, za sebe, za špancir, morti se negdi sretnemo, proleče, vi i ja.

(A. Horvat, 2018)

Sljedeći broj Ludbreških novina izlazi 31. svibnja 2018.