Ludbreške novine broj 133

LIST GR ADA LUDBREGA BESPLATNI PRIMJERAK 30. SVIBNJA 2018.

BROJ 133 / GODINA XIII.

DUDEK I REGICA

DV “RADOST” Gradski dječji vrtić “Radost” u svibnju slavi svoj rođendan, a upravo u rođendanskom tjednu stigla je najljepša čestitka. Poziv za potpisivanje Ugovora o financiranju za operaciju 7.4.1...

Str. 3.

DAN CENTRA SVIJETA

SUSRET V SREDNJAKIMA Str. 18. - 19.

Kao novi grad prijatelj na krugove zemaljske u samom središtu svijeta upisan je Nottingham, Velika Britanija, a novom gradu prijatelju u čast Ludbreške mažoretkinje izvele su scenski...

Str. 12. - 13.

MANJINE Posljednje svibanjske subote u Ludbregu je obilježen Dan nacionalnih manjina koji je 19. svibnja. Ove je godine taj dan na razini Republike Hrvatske obilježen po drugi put, a u Ludbregu...

Str. 10.

HRVANJE BROJNI HRVAČI U CENTRU SVIJETA Natjecanje mladih hrvača i hrvačica u Ludbregu „Collocatium Centrum mundi“ je okupilo u subotu 26. svibnja 443 natjecatelja iz 56 klubova, 14 država.

Uz Hrvatsku, iz Makedonije, Austrije, Bosne i Hercegovine, Srbije, Mađarske, Slovačke, Češke, Moldavije, Rumunjske, Bugarske, Francuske, Slovenije, Italije...

Str. 22.

2

AKTUALNO

30. svibnja 2018.

PROJEKT ŠIROKOPOJASNOG INTERNETA SPREMAN ZA PRIJAVU Svjesni turističkih atributa u Gradu Ludbregu shvaćaju značaj interneta u cjelokupnom spektru. Upravo stoga pripremili su projekt „Razvoj infrastrukture širokopojasnog pristupa u Gradu Ludbregu, te općinama Mali Bukovec, Martijanec, Sveti Đurđ i Veliki Bukovec” čiji je cilj izgradnja širokopojasne mreže temeljene na tehnologiji kojom će se osigurati pokrivanje brzim i ultrabrzim širokopojasnim pristupom na teritoriju obuhvata projekta. Izgradnjom nove širokopojasne infrastrukture omogućit će se njenim stanovnicima prelazak na veće brzine širokopojasnog pristupa za što postoji veliki interes u današnje vrijeme. Kako bi se osigurali dodatni uvjeti maksimalne iskoristivosti turističkih potencijala, potrebno je stvoriti nove promotivne kanale, a fokus se pritom stavlja na Internet kao medij koji omogućava visoki stupanj učinkovitosti, laku dostupnost prema široj populaciji i brzo širenje informacija.

Ludbreg na pet najfrekventnijih mjesta već ima pristupne wi-fi točke.

Mreža tako pokriva područja od posebnog interesa u vidu razvoja i dopunjavanja turističke ponude. Odabrane su frekventne lokacije na kojima se odvija najveća cirkulacija domaćeg stanovništva, posjetitelja i turista. S ciljem proširivanja mreže Grad Ludbreg nedavno se javio na natječaj raspisan od strane Europske komisije -Komisija je nedavno objavila jedinstveni natječaj za sve gradove u Europi i svi su bili u mogućnosti direktno se javiti. Nije riječ o

velikom iznosu, oko 15 tisuća eura, ali prilika je to da gradovi unaprijede besplatni Internet u svojim sredinama. Natječaj je baziran na način „tko prvi njegova djevojka“ tako da smo se odmah javili. Trenutno nažalost ne znamo još ništa, a i serveri su se zbog broja prijava srušili. Ipak nadamo se da smo bili dovoljno brzi, no svjesni važnosti kvalitetne internetske mreže za naše sugrađane, ali i posjetitelje ne odustajemo od rada na takvim projektima – rekao je gradonačelnik Dubravko Bilić. Upravo stoga spreman je projekt „Razvoj infrastrukture širokopojasnog pristupa u Gradu Ludbregu, te općinama Mali Bukovec, Martijanec, Sveti Đurđ i Veliki Bukovec".

-Brzi i ultrabrzi Internet preduvjet su razvoja novih gospodarskih grana i stvaranja preduvjeta za ostanak mladih i kreativnih poduzetnika u našem kraju. Suvremeno gospodarstvo sve se više oslanja na poslovanje putem elektroničkih komunikacijskih usluga i usluga informacijskog društva i dužnost je države ili regije da im to osigura. Kad oni zakažu, onda gradovi moraju sami rješavati taj problem – rekao je gradonačelnik Dubravko Bilić koji već neko vrijeme zajedno s kolegom iz Novog Marofa Sinišom Jenkačem radi na ovom projektu. Prema istraživanju provedenom u svrhu izrade projekta vidljivo je da mlađe dobne skupine kod kojih korištenje računala i interneta iznosi 100 posto očekuju pristup širokopojasnom internetu kao i bilo kojem komunalnom resursu. Upravo dostupnost

širokopojasnog pristupa i usluga i sadržaja koji su time dostupni može smanjiti ili čak okrenuti negativne demografske i socijalne trendove jer time podižemo digitalni standard življenja u gradu, omogućujemo razvitak gospodarskih djelatnosti ili rada od kuće. Za projekt pristupa širokopojasnom Internetu odradili smo javnu raspravu i pripremili projektnu dokumentaciju i sad čekamo da se raspiše natječaj. zaključuje gradonačelnik i dodaje kako Grad Ludbreg nije uspio "ući" u županijsku priču.

-Nažalost, nije sve teklo glatko u ovom projektu. Varaždin-

ska je županija krenula u priču pripreme projektne dokumentacije za širokopojasni Internet još prije nekoliko godina i financijski izdašno pomogla pripremu projektne dokumentacije za pola županije, onaj zapadni dio, dok je druga polovica ostala bez pomoći. Time se još jednom pokazalo kako neki uvijek ispunjavaju kriterije, a neki nikako ni uz najbolju volju i želju. Grad Ludbreg je nekoliko puta tražio pomoć Županije za projekt, ali nikad nije došao na red. Žao nam je što ranijih godina nismo bili dio županijske priče koja je upravo za tu svrhu izdvojila

znatna sredstva, ali nije uključivala Ludbreg i Novi Marof. Za županijske vlasti jednakomjeran razvoj bi trebao biti ključni kriterij, ali onda kad to prestane biti morate raditi sami. Zato se i ja osobno borim za decentralizaciju funkcija koje gradovi mogu i moraju obavljati sami u interesu svojih građana, od osnovnog obrazovanja i socijalne skrbi pa i do primarne zdravstvene zaštite.

Zbog tih čudnih kriterija, radimo sami, ali ni taj dio ne predstavlja nam problem jer kad su projekti u pitanju tu smo među vodećima ne u županiji, već u Hrvatskoj kaže gradonačelnik Bilić.

Analiza Instituta za javne financije

Ludbreg "izvukao" 3 tisuće kuna po stanovniku iz EU Nedavno je Institut za javne financije objavio novu analizu koja pokazuje da su Sisačkomoslavačka, Virovitičko-podravska i Ličko-senjska županija bile hrvatski rekorderi po povlačenju novca iz blagajne EU-a u 2015. i 2016. godini.

Sisačko-moslavačka županija je iz fondova Unije u te dvije godine povukla ukupno 117

Nakladnik: CZKI “D. N.“ Ludbreg Glavni urednik: Iva Havaić Sakač Grafički urednik: Miroslav Vađunec Redakcija: Branko Dijanošić, Iva Havaić Sakač, Darko Skupnjak, Matea Lukić, Dražen Vađunec, Neven Jerbić, Željka Namesnik Kontakt: CZKI “D. Novak” Ludbreg,

Trg Sv. Trojstva 19

Telefon: 042 / 306 131

Fax: 042 / 306 068

e-mail: ludbreske-novine@czkidn.hr dskupnjak@czkidn.hr Tisak: Tiskara Zagreb

milijuna kuna, Virovitičko-podravska ukupno nešto više od 48 milijuna kuna, a Ličko-senjska 46 milijuna kuna. Sve hrvatske županije u 2015. i 2016. godini koristile su pomoći iz blagajne EU-a, i to u ukupnom iznosu od 401 milijuna kuna. Najmanje novca u 2015. i 2016. godini povukla je Šibensko-kninska županija, samo 1,9 milijuna kuna, pokazuju podaci koje je objavio IJF. Gradovi su tako u dvije godine povukli 367 milijuna kuna, a općine 190 milijuna kuna. Fondove je koristilo 70 od ukupno 128 hrvatskih gradova, te samo 99 od ukupno 428 općina. Među hrvatskim gradovima rekorder je bio Zadar, s ukupno 45 milijuna kuna. Slijede Križevci, s 41 milijun kuna, te Zagreb, s 38 milijuna kuna. Kada je riječ o općinama, najviše je novca povukao Lekenik u Sisačko-moslavačkoj županiji, 21 milijun kuna, zatim, Veliki Grđevac u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, 14 milijuna kuna, i Rešetari u Brodsko-posavskoj županiji, osam milijuna kuna.

Kada se novac koji se iz EU u 2016. godini slio u hrvatske gradove i općine stavi u odnos s brojem stanovnika u njima, onda vrh

ljestvice među gradovima drži Ludbreg u Varaždinskoj županiji, s oko 3.000 kuna po stanovniku, pokazuje analiza IJF-a. Među op-

ćinama, rekorder je Motovun u Istarskoj županiji, s nešto više od 7.000 kuna po stanovniku povučenih u 2016. godini.

AKTUALNO

30. svibnja 2018.

Potpisan ugovor za dogradnju vrtića "Radost" Gradski dječji vrtić "Radost" u svibnju slavi svoj rođendan, a upravo u rođendanskom tjednu stigla je najljepša čestitka. Poziv za potpisivanje Ugovora o financiranju za operaciju 7.4.1. Ulaganja u pokretanje, poboljšanje ili proširenje lokalnih temeljnih usluga za ruralno stanovništvo, uključujući slobodno vrijeme i kulturne aktivnosti te povezanu infrastrukturu u provedbi mjere M7 Temeljne usluge i obnova sela u ruralnim područjima iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020. Dio ovog projekta je i Grad Ludbreg, odnosno Dječji vrtić "Radost" Ludbreg. Proširenjem dječjeg vrtića "Radost" poboljšat će se standard boravka

djece, a riječ je o projektu vrijednom 3,5 milijuna kuna. Realizacijom projekta nadogradit će se zgrada postojećeg vrtića bruto površine 497,68m 2, na 2 etaže (prizemlje, površine 248,84m 2 i kat, površine 248,84m 2) te će se urediti i opremiti dodatni prostori u vrtiću; u prizemlju: boravak, hol, stubište, garderoba, hodnik, sanitarni prostor i natkrivena terasa, a na katu: 3 ureda, stubište, spremište i višenamjenski prostor. Prostorni kapaciteti za djecu povećat će se za dodatnih 220,54 m 2 i 219,90 m 2 za osoblje.

Realizacijom projekta omogućio bi se upis 15-ak djece koja su na listi čekanja, a ukupan broj upisane djece rasporedio bi se po skupinama prema pedagoškim

standardima i iznosio bi 155 djece u cijelom vrtiću.

- Priča o vrtiću uvijek uključuje i priču o demografskoj obnovi jer vrtić je jedan od prvih uvjeta koji je potreban roditeljima u današnjici. Zahvaljujući ovom projektu, iako smo dugo čekali najprije samu objavu natječaja, a potom i daljnje korake, povećat ćemo vrtić za stotinjak kvadrata i time ispuniti ono najvažnije, a to je usklađivanje s novim standardima koji propisuju koliko kvadrata po djetetu mora biti. Nedavno smo s predstavnicima Dječjeg vrtića "Radost" i predsjednicom njihovog sindikata potpisali i novi kolektivni ugovor jer smo svjesni da "tete" zaslužuju poštenu naknadu za

svoj rad jer ipak u njihovim rukama svakodnevno ostavljamo svoje najmlađe – pojašnjava gradonačelnik Bilić.

Grad Ludbreg je za sufinanciranje boravka djece u dječjim vrtićima u 2017. godini izdvojio gotovo 2,7 milijuna kuna.

U 2018. godini došlo je do povećanja i iznosa sufinanciranja za 50 kuna, odnosno ono sada iznosi800kn po djetetu. Također su osigurana sredstva za sufinanciranje boravka djece slabijeg imovinskog stanja u dječjim vrtićima u iznosu od 80.000,00 kuna te sufinanciranje edukacija i edukativnih programa u dječjim vrtićima u iznosu od 10.000,00 kuna. Povećano je sufinanciranje na 3.617.400,00 kuna.

Štete uzrokovane odronom zemljišta Gradsko povjerenstvo za procjenu šteta od elementarnih nepogoda dostavilo je konačno izvješće o štetama uzrokovanih odronom zemljišta na području Grada Ludbrega. Nakon prijava i obilaska terena utvrđena je šteta u ukupnom iznosu od 4,197.864,94 kuna. Sve štete odnose se na vinogorje na području grada Ludbrega, na lokacijama Graci, Sigečak, Katalena.

Prema važećoj metodologiji za procjenu šteta od elementarnih nepogoda, najviše su stradale građevine i to u iznosu nešto većem od 4 milijuna kuna.

Prije svega radi se o postojećim cestama, zatim o vikendicama, klijetima i objektima u izgradnji, o obiteljskim i višestambenim objektima, te o gospodarskim objektima. U kategoriji zemljišta štete iznose oko

76.000 kuna, a radi se o obradivom poljoprivrednom zemljištu kao što su oranice, vrtovi, voćnjaci i vinogradi, a manjim dijelom radi se o građevinskom zemljištu. Zbog odrona, štete na dugogodišnjim nasadima procijenjene su na 30-ak tisuća kuna, a najvećim se dijelom radi o štetama na nasadima vinove loze.

Gradsko povjerenstvo za procjenu šteta od elementarnih nepogoda Grada Ludbrega izvješće je u propisanom roku predalo Županijskom povjerenstvu za procjenu šteta. Županijsko povjerenstvo ima obvezu prikupiti izvješća iz gradova i općina za čije je područje proglašena elementarna nepogoda odronom zemljišta, te cjelovito izvješće o štetama u našoj županiji proslijediti Državnom povjerenstvu za procjenu šteta.

Kao što je poznato, velike

količine oborina su u razdoblju od 3. do 6. travnja 2018. godine uzrokovale velike materijalne štete na poljoprivrednim kulturama, stambenim objektima i na prometnoj infrastrukturi na područjima većine gradova i jednom dijelu općina. Zbog toga je varaždinski župan Radimir Čačić 9. travnja donio odluku o proglašenju elementarne nepogode – odron zemljišta za stradale gradove i općine. Elementarna nepogoda proglašena je za područje gradova Ludbreg, Lepoglava, Varaždinske Toplice, Novi Marof i Ivanec, te općina Bednja, Donja Voća, Cestica, Vinica, Gornji Kneginec, Ljubešćica i Visoko.

Gradska i općinska povjerenstva imala su rok od 50 dana od dana proglašenja elementarne nepogode dostaviti konačne procjene šteta Županijskom

povjerenstvu koje se upisuju u Registar šteta Državnog povjerenstva za procjenu šteta od elementarne nepogode. Županijsko povjerenstvo uputit će zamolbu za dobivanje sredstava za djelomičnu sanaciju nastalih šteta. Odluku o tome hoće li i u kojem iznosi oštećeni dobiti naknadu za ublažavanje posljedica od elementarne nepogode donosi Vlada Republike Hrvatske.

Odron zemljišta početkom travnja je prva elementarna nepogoda proglašena za područje Varaždinske županije u ovoj godini. Inače, tijekom 2017. godine bilo je proglašeno čak šest elementarnih nepogoda - dvije zbog mraza i dvije zbog nevremena s tučom, jedna zbog olujnog i orkanskog vjetra, a jedna elementarna nepogoda proglašena je zbog suše.

Zapošljavanje na javnim radovima Grad Ludbreg i ove se godine prijavio na natječaj Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Regionalnog ureda Varaždin za zapošljavanje na javnim radovima, te će najvjerojatnije zaposliti sedmero osoba s liste nezaposlenih.

Radi se o osobama iz skupine onih koji se iz određenih razloga teže zapošljavaju, primjerice zbog godina života, dugog vremena provedenog na 'burzi', duljine staža i drugih uvjeta.

Na javnim radovima također će biti zaposleno i nekoliko osoba romske nacionalne manjine s područja Grada Ludbrega. Sredstva za plaće radnika koji se zapošljavaju na javnim radovima osigurava HZZ. S liste HZZ-a Ispostave Lud-

breg u proteklom desetljeću popriličan je broj nezaposlenih osoba uključen u program zapošljavanja na određeno vrijeme na javnim radovima godina. Najveći broj njih radio je u gradskoj komunalnoj tvrtki 'Lukom', te u nekoliko ustanova. Korist takvog zapošljavanja bila je obostrana - nezaposleni radnici dobili su priliku barem dio godine zaraditi plaću, a poslodavci su dobili radnike koji su im pomogli u izvršavanju dnevnih radnih zadataka i realizaciji poslovnih planova.

Situacija se, međutim, donekle promijenila. Sada otežavajuću okolnost čine razna ograničenja koje je uvela država.

Tako se smanjuje broj ljudi koji

se zapošljavaju na javnim radovima u Gradu Ludbregu. HZZ je pooštrio uvjete i za jedinice lokalne samouprave, dakle, i za Grad Ludbreg, uveo kvote zapošljavanja na javnim radovima. Primjerice, jedan od uvjeta za određivanje kvote je ukupni broj evidentiranih nezaposlenih, a Ludbreg trenutačno ima dosad najniži broj nezaposlenih. Uvedeno je također da se ne može zaposliti osoba ako je u zadnje 3 godine na javnim radovima radila više od godinu dana. Primjerice, HZZ za čitavu županiju planira zaposliti sveukupno 14 osoba romske nacionalnosti, a za zapošljavanje na javnim radovima uvijek je velik interes ludbreških Roma. Nadalje, HZZ

nakon provjere može odobriti ili odbiti svakog radnika kojeg Grad želi zaposliti na javnim radovima. HZZ također određuje početak rada i duljinu rada na određeno vrijeme za svakog djelatnika koji se zapošljava.

Grad pak ima obvezu za svakog zaposlenog napraviti posebni program javnih radova. Sve osobe koje će Grad Ludbreg zaposliti na javnim radovima preko HZZ-a, uputit će se na rad u gradsku komunalnu tvrtku 'Lukom' koja će biti partner Grada u ovom projektu zapošljavanja.

Radnici na javnim radovima u 'Lukomu' biti će raspoređeni na poslove održavanja javnih površina i na druge, njima primjerene, komunalne poslove.

3

Učestali pokušaji prijevara starijih osoba

Policijska uprava Varaždinska uputila je građanima javni poziv na pojačani oprez jer je na našem području uočena sve češća pojava novih oblika prijevare.

Na meti prevaranata su građani starije životne dobi i oni su najčešće žrtve kaznenih djela prijevare zbog najčešće poodmakle dobi, nepažnje i kada žive sami.

U Varaždinskoj županiji zabilježeni su razni oblici prijevare gdje se prevaranti lažno predstavljaju kao djelatnici centara socijalne skrbi, službenici banaka, općina, djelatnici za obnovu kuća, za usluge masaže, pomoć u kući i slično.

Prevaranti, osim telefonskih razgovora, sve češće dolaze i na kućni prag nudeći razne usluge i pogodnosti. Starije osobe u najboljoj vjeri puštaju nepoznate osobe u kuću i postaju žrtve prijevara.

Policijska uprava Varaždinska upozoravaju građane da ne nasjedaju na takve slučajeve, a da svaku sumnju mogu provjeriti pozivom policiji, ali isto tako i u svakoj organizaciji ili instituciji iz koje dolazi osoba koja se na taj način predstavlja! Također se mole članove obitelji koji brinu o starijim osobama, da ih upozore na opasnosti.

PU Varaždinska u cilju sprječavanja prijevara, građanima posebice starije životne dobi savjetuje: -Ne puštajte nepoznate osobe u svoj dom, a da se prethodno pouzdano ne uvjerite o kome je riječ!

-Ako se osoba predstavi kao službena, tražite od nje na uvid službenu iskaznicu koju su sve osobe koje službeno postupaju dužne imati i dati vam na uvid! Telefonski provjerite u instituciji iz koje dolaze.

-Ne dajte se zavesti uvjeravanjem nepoznatih osoba, njihovim titulama i sličnim nastupima!

-Kad ste sami u stanu ili kući to ne stavljajte do znanja sumnjivim osobama, te zamolite nekog od susjeda da vam se pridruži!

-Zapišite registracijsku oznaku vozila kojim su se sumnjive osobe dovezle, boju vozila, marku i druge detalje vozila!

-Zapamtite izgled osoba, boju kose i očiju, visinu, stas i karakteristične znakove (madeže, ožiljke, tetovaže i slično)!

Posumnjate li u nekoga, a posebice ako je riječ o počinjenju kaznenog djela, ODMAH obavijestite policiju na broj 192!

4

AKTUALNO

30. svibnja 2018.

ODRŽANA RADIONICA O PRIMJENI ICT TEHNOLOGIJE U LUDBREGU U Uredu gradonačelnika Grada Ludbrega održana je radionica o primjeni ICT tehnologije u sklopu projekta „Razvoj prekogranične strateške suradnje između Ludbrega, Preloga i Letenyea“, akronim DESCO koji je sufinanciran iz programa suradnje Interreg V-A MađarskaHrvatska 2014-2020.

Radionica se održala u dva dijela. Prvi dio odnosio se na teorijski dio u kojem su se sudionici upoznali s najnovijim alatima u području informacijsko komunikacijske tehnologije, a drugi, praktični dio odnosio se na primjenu informacijsko komunikacijske tehnologije u javnoj upravi. Prezentirane su najnovije tehnologije dostupne na tržištu, poput IOT, cloud-a, big data alata te kolaboracijskih alata a sve s ciljem da se poveća razina informatiziranosti javne uprave, inovativnost i transparentnost, da se omogući racionalizacija podataka, da se poboljša interna uredska komunikacija i da se prezentiraju alati potrebni za efikasnije planiranje radnih zadataka te interdisciplinarno povezivanje između internih jedinica u lokalnoj samoupravi i zaposlenika za lakši i brži razvoj ideja.

Tijekom radionice bili su detektirani problemi s kojima se suočavaju zaposlenici u javnoj upravi koji se uglavnom odnose na ustroj javne vlasti, različite metode djelovanja i praćenja u jedinicama lokalne samouprave.

Također je kao problem detektirana otežana komunikacija između internih ustrojstvenih jedinica te između samih zaposlenika jer se kao sredstva komunikacije pretežito koriste samo alati poput e-maila te direktna komunikacija.

-Takva metodika rada često dovodi do toga da se zaposlenicima duplicira posao i da dolazi do gubitka relevantnih informacija uslijedom nepostojanja centralnog pametnog alata koji bi omogućio preglednost svih podataka, odrađenih poslova te izrađenih dokumenata na jednom mjestu u realnom vremenu. - rekla je Petra Međimurec, voditeljica projekta DESCO i navela da bi takav sustav trebao biti samo jedan od koraka u smjeru unapređenja rada javne uprave, jer prostora za unapređenje itekako ima.

- Primjena ICT tehnologije među zaposlenicima pruža određene prednosti kojima se unaprjeđuje suradnja, kolaboracija i brzina obavljanja zadataka. Trenutno stanje o primjeni ICT tehnologije

Odobren nastavak projekta "Živimo zajedno, starimo kvalitetno 3" projekt je odobren od strane Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku. Kao što i sam naziv govori ovo je treći ciklus projekta koji ima za cilj utjecati na relativno nisku stopu uključenosti starijih osoba u život zajednice, mali broj usluga i dnevnih aktivnosti koje su prilagođene potrebama starijih osoba i umirovljenika na području šire regije Ludbreg, niski stupanj korištenja izvaninstitucionalnih oblika pomoći starijim osobama i nedostupnost usluga i dnevnih aktivnosti za sve zainteresirane starije osobe.

Prijavitelj projekta je Udruga umirovljenika i starijih osoba regije Ludbreg, a partneri na projektu su Grad Ludbreg, KUD "Anka Ošpuh" i Likovno udruženje Ludbreg.

Opći cilj projekta jest doprinijeti uključivanju starijih osoba u život zajednice kroz razvoj, planiranje i implementaciju do-

datnih izvaninstitucionalnih usluga i dnevnih aktivnosti, dok su specifični ciljevi podizanje kvalitete usluga i aktivnosti koje se pružaju starijim osobama, povećanje broja usluga i organiziranih dnevnih aktivnosti koje su prilagođene potrebama i interesima starijih osoba, proširenje postojeće mreže usluga na područja u široj okolici Grada Ludbrega na kojima iste nisu dostupne i osiguravanje dostupnosti usluga i dnevnih aktivnosti za starije osobe i umirovljenike.

Očekivani utjecaj, rezultati i učinci na ciljanu skupinu proizlaze iz ciljeva projekta kao osnaženi kapaciteti prijavitelja, partnera i suradničkih organizacija, povećani broj organiziranih usluga i dnevnih aktivnosti prilagođenih potrebama starijih osoba, oformljen sustav podrške „Pomognimo jedni drugima“, proširen sustav djelovanja spram starijih osoba u područja gdje takvi ne postoji.

Razvoj prekogranične strateške suradnje između Ludbrega, Preloga i Letenya pokazuje nam da se najviše koriste Office alati i knjigovodstveni programi, dok se ostali alati, posebice kod vođenja projekata koriste u slaboj mjeri. Neki od razloga nedovoljne i neadekvatne uporabe ICT-a u javnom sektoru odnose se na nedovoljnu razvijenu svijest o mogućnostima koje pruža takvi alati za unaprjeđenje rada u javnoj upravi, postojeća

ICT oprema većinom je zastarjela i postoje velike razlike u njihovoj opremljenosti, čime je međusobna komunikacija između različitih upravnih tijela otežana, a razina pružanja usluga znatno smanjena. – rekao je Gradonačelnik Dubravko Bilić. Također je naveo da su se ovom radionicom nastojali detektirati problemi, ali i naći rješenja kojima bi se una-

prijedila suradnja i rad u javnoj upravi, jer smatra da je javna uprava servis građanima te kao takva mora biti brza, efikasna i lako dostupna. - I ako nam nove tehnologije u tome pomažu, na nama je da ih implementiramo i s njima pokušavamo što bolje raditi za dobrobit cijele zajednice.

– istaknuo je gradonačelnik Dubravko Bilić.

Živimo zajedno, starimo kvalitetno 3

AKTUALNO

30. svibnja 2018.

5

PROJEKT PREDSTAVLJEN U SLOVENSKOM DOBROVNIKU Na konferenciji za novinare u Dobrovniku, Slovenija, projektni partneri predstavili su tijek i ciljeve projekta Zeleno želimo.

Atraktivni turistički proizvodi koji povezuju turističke centre kao što su gradska središta, baština i drugo sa zanimljivim proizvodima, običajima i događajima iz zaleđa u zanimljive sadržaje sve više nedostaju, a bogata baština ovog područja nije dovoljno prepoznatljiva. Upravo zbog toga Grad Ludbreg odlučio se uključiti u projekt “Zeleno želimo” koji je odobren u okviru Programa suradnje Interreg V-A Slovenija-Hrvatska. Prijavitelj projekta je Poljoprivredno šumarski zavod Murska Sobota, a partneri s hrvatske strane projekta su Hrvatska gospodarska komora – Županijska komora Varaždin, Grad Ludbreg, Turistička zajednica grada Varaždina. Kao pridruženi partneri na projektu uključeni su i Grad Varaždin te Turistička zajednica Grada Ludbrega.

Damjan Jerič iz Kmetijsko gozdarske zbornice Slovenije – Zavoda Murska Sobota u uvodnom je dijelu predstavio projekt započet 1. rujna prošle godine, a koji će trajati trideset mjeseci. Proračun projekta iznosi 836

tisuća eura od čega je 85 posto sredstva iz EU. -Ovo je godina kulturne baštine, kulturnog nasljeđa. Važno je to za Hrvatsku, Sloveniju, ali i cijelu Europu jer je kultura upravo točka koja sve nas Europljane, iako silno razdvojene, čini jedinstvenima. Drago mi je što smo nastavili ovaj projekt u suradnji sa slovenskim partnerima s kojima ćemo zajedno prezentirati tradicijsko blago kojega nismo svjesni i često ga zatiremo i zanemarujemo, ne cijenimo dovoljno. Kroz projekt smo razvili neke svoje specifične proizvode, a sada kroz KULTNATURA brand nastavljamo – rekao je na konferenciji ludbreški gradonačelnik Dubravko Bilić.

S obje strane granice stanovništvo je stvaralačko i kreativno. Kroz stoljeća ovdje su nastajali prepoznatljivi domaći proizvodi, ponuda domaćih seoskih proizvoda je prisutna, a poznato je i da gastronomija ne poznaje zacrtane granice i bogata je kako u Hrvatskoj, tako i Sloveniji. Bogata povijest i tradicionalna znanja tako otvaraju brojne prilike kroz ovaj projekt kojem je glavni cilj stvoriti i predstaviti nove turističke sadržaje na projektnom području

Ludbreški vrtići na Danu Europe

Povodom Dana Europe manifestacijom „Europa u srcu Varaždinske županije“ dječji vrtići s područja Varaždinske županije predstavili su države članice Europske unije u parku Vatroslava Jagića u Varaždinu.

Organizator manifestacije je Varaždinska županija, a partneri manifestacije već tradicionalno su Društvo Naša djeca Varaždin i dječji vrtići s područja Varaždinske županije, a u veselom i raspjevanom Jagićevom šetalištu male i velike Europljane pozdravili su i posebna savjetnica župana Natalija Martinčević te gradonačelnik Grada Varaždina dr.sc.Ivan Čehok. Projektu su se odazvali i ludbreški dječji vrtići, “Iskrica – Bernarda Varga” predstavljala je Dansku, a “Smjehuljica” Češku. Posjetio ih je ludbreški gradonačelnik Dubravko Bilić.

Nakon prigodnih govora predstavnici Županije i Grada krenuli su na put Europom, a posebnost ovogodišnjih izlaganja vrtića bila je ta da su mališani kroz različite slike i prizore morali dočarati svaku državu.

Proračun projekta iznosi 836 tisuća eura od čega je 85 posto sredstava iz EU na temelju aktivnog uključivaKezić Mekota iz Hrvatske gosSvaki pojedini mikroproizvod nja kulturne i prirodne baštine, podarske komore. Kroz projekt će se temeljiti na jedinstvenom u kombinaciji sa sadržajem iz nastat će i četiri različita mikroishodištu, uzimajući u obzir poruralnih krajeva koji okružuju proizvoda koji će biti povezani nudu pojedinog mikropodručja gradove, te ciljnim skupinama u zajednički proizvod, a svaki – priroda i kretanje, gastronoomogućiti nova iskustva i sadrod njih će imati drugačije polamija, zanati i rukotvorine i vina. žaj kroz održivi turizam. Uz vozište u smislu baštine i sadržaja Upravo ovaj posljednji, vino sloditelja projekta Damjana Jeriča, u zaleđu. Svi mikroproizvodi vi kao ludbreški peti element i o projektu su govorili Elizabeta zajedno će formirati zanimljivu stoga je sasvim logično da će u Horvat iz Zavoda za okolje in cjelinu sa sadržajem koji će biti Ludbregu fokus biti upravo na turizem Dobrovnik i Marina od interesa za široku populaciju. njemu.

Pad broja nezaposlenih Hrvatski zavod za zapošljavanje Regionalni ured Varaždin objavio je podatke o stanju nezaposlenosti i zapošljavanju za mjesec travanj 2018. godine prema kojima je evidentirano dosad najmanje nezaposlenih osoba na području naše županije što se odnosi i na Ispostavu Ludbreg. Niz je elemenata koji govore o pozitivnim trendovima na tržištu rada, zapošljavanju i o dosad najnižoj stopi nezaposlenosti.

Zadnjeg dana travnja 2018. godine u Ispostavi Ludbreg evidentirano je 344 nezaposlenih osoba što je, pri ludbreškoj Ispostavi koja obuhvaća područje Grada Ludbrega i općina Mali Bukovec, Martijanec, Sveti Đurđ i Veliki Bukovec, za više od 30 nezaposlenih manje u odnosu na veljaču kada je prethodno evidentirana najniža brojka od 375 prijavljenih nezaposlenih osoba. Podaci su znatno povoljniji i ispod su prosjeka za 2017. godinu kada je svakog mjeseca u Ispostavi Ludbreg bilo evidentirano u prosjeku 436 nezaposlenih osoba.

Prema obrazovnoj strukturi najveći broj evidentiranih nezaposlenih u ispostavi Ludbreg čine osobe sa završenom samo osnovnom školom njih 144, zatim 88 osoba koje su završile obrazovanje za zanimanja u srednjim školama u trogodišnjem trajanju, te KV i VKV radnici, a potom slijede nezaposleni gimnazijalci i oni koji su završili srednje škole za određena zanimanjima u četverogodišnjem trajanju, a njih je 47. Evidentirano je, međutim, i 40 nezaposlenih koji uopće nemaju završenu osnovnu školu. No, isto tako pri ludbreškoj Ispostavi ima nezaposlenih s fakultetskom ili barem višom stručnom spremom. Tako je evidentirano 14 nezaposlenih osoba sa završenom višom školom ili prvim stupnjem fakulteta, kao i 11 osoba s prebivalištem na području naše regije sa završenim fakultetom, magisterijem ili doktoratom.

Od 344 nezaposlenih na području ludbreške regije većinu ili 210 su žene. Prema mjestu prebivališta na području Grada Ludbrega živi 184 evidentiranih nezaposlenih osoba, u Općini Sveti Đurđ 70, u Općini Martijanec 43, u Općini Mali Bukovec 29, te u Općini Veliki Bukovec 18 evidentiranih nezaposlenih osoba.

Istovremeno, Regionalnom uredu za zapošljavanje Varaždin tijekom travnja 2018. godine tvrtke

su prijavile 830 slobodnih radnih mjesta što je za 25 posto manje nego mjesec dana ranije. Najviše slobodnih radnih mjesta bilo je u prerađivačkoj industriji, u građevinarstvu, u djelatnostima zdravstvene zaštite i socijalne skrbi, trgovini, transportu, ugostiteljstvu i obrazovanju. Od ukupnog broja u Ispostavi Ludbreg prijavljeno je 79 slobodnih radnih mjesta, u Ispostavi Ivanec 64, u Novom Marofu 65, a u Ispostavi Varaždin 609. Inače, prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Regionalnog ureda Varaždin, na tržištu rada najtraženija zanimanja tijekom travnja 2018. na području Varaždinske županije bila su medicinske sestre i medicinski tehničari, radnici na proizvodnim linijama, radnici u drvoprerađivačkoj industriji prodavači, konobari, elektromonteri, te vozači teretnih i vozači lakih dostavnih vozila.

Ludbreška Ispostava ima najmanje evidentiranih nezaposlenih na razini Regionalnog ureda Varaždin gdje je na kraju travnja 2018. evidentirano ukupno 3.150 nezaposlenih osoba, od toga na području Grada Varaždina 1.468, u Ispostavi Ivanec 836, u Ispostavi Novi Marof 378, te u Ispostavi Ludbreg 344. U odnosu na ovogodišnji ožujak broj nezaposlenih manji je za 225 osoba ili za 6,7 posto, a u Ludbregu za čak 8,3 posto. Novost je i što se gotovo izjednačio postotak nezaposlenih žena i muškaraca jer su dosad većinu nezaposlenih činile žene.

Prosječna novčana naknada nezaposlenim osobama za travanj 2018. iznosila je 1.897,49 kuna.

Prema Zakonu o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti, u travnju je pravo na novčanu naknadu zbog nezaposlenosti pri Ispostavi Ludbreg koristilo 168 nezaposlenih osoba. Na području cijelog Regionalnog ureda Varaždin naknadu je primalo 1.030 osoba što je gotovo 33 posto od ukupnog broja nezaposlenih. Najviše korisnika novčane naknade zbog nezaposlenosti bilo je na području Grada Varaždina 466, u Ispostavi Ivanec 195, a u Ispostavi Novi Marof 165. U odnosu na ožujak ove godine broj korisnika novčane naknade manji je za 8,3 posto. Na području Regionalnog ureda Varaždin isplaćeno je oko 1,9 milijuna kuna novčanih naknada nezaposlenima.

6

AKTUALNO

30. svibnja 2018.

PROLJETNO UREĐENJE JAVNIH POVRŠINA

Javna gradska komunalna tvrtka 'Lukom' Ludbreg već uobičajeno u prvoj polovici proljeća najviše je zaokupljena poslovima na uređenju javnih površina. Najobimniji poslovi u travnju i svibnju uvijek su na košnji trave zbog njezinog najintenzivnijeg rasta u ta dva proljetna mjeseca. U sezoni košnje koja će potrajati do sredine jeseni djelatnici 'Lukoma' ove poslove rade na 40-ak hektara površina, pa su kosilice gotovo svakodnevno u neprekidnom pogonu. Posljednjih godina 'Lukom' se dobro opremio potrebnom mehanizacijom za košnju. Kako je ovo doba najjačeg bujanja vegetacije 'Lukom' je investirao u nabavu novog malčera za traktor, tzv. malčer 'bobcat' za košnju šikara, većeg grmlja i većeg raslinja. To je jedna od brojnih investicija 'Lukoma' posljednjih godina.

-U zadnjih nekoliko godina uložili smo oko 5 milijuna kuna za nabavu novih, ali neophodnih vozila, strojeva i razne mehanizacije kako bi postali dobro opremljena komunalna tvrtka za obavljanje naših djelatnosti. I u prošlog godini imali smo jednu veliku investiciju jer smo u Njemačkoj kupili još jedan manji kamion za odvoz otpada koji nam je bio neophodan. Unatoč tome, poslovali smo pozitivno. Prema završnom računu za 2017. godinu ukupni prihodi iznosili su 8,069.959 kuna što je u odnosu na plan povećanje prihoda za oko 21 posto, a u odnosu na 2016. godinu prihodi su povećani za 12,7 posto. Sada je ostvarena dobit prije oporezivanja od 70.000 kuna. Mislim da s tim poslovnim rezultatima poslovanja za 2017. godinu možemo biti vrlo zadovoljni.– rekao je Alen Sabol, direktor 'Lukoma'.

Košnja javnih površina tek je jedan od većih proljetnih poslova. Primjerice, djelatnike 'Lukoma' zatekli smo na pravoslavnom groblju u Bolfanu. Tu su rušili drvored stabala crnogorice od ulaza u groblje uz prilaz prema crkvi svete Petke, a srušena su i dva oveća stabla pred samom crkvom. Gusta sadnja drvoreda zapriječila je više svjetla i zraka, pa je donijela štete, vlage i bolesti stabala.

-Rušimo skoro 30 stabala, uglavnom su to čempresi, vidi se kak' se suše. Svako stablo odmah obradimo, izvučemo traktorom nakon rušenja, pa obrežemo, a debla raspilimo.- pojasnili su 'Lukomovci'.

Prilaz do crkve sada će biti puno bolji i svjetliji, a i bolji pogled s glavne ceste prema crkvi svete Petke. Dok je jedna radna ekipa bila u Bolfanu, druga ekipa trimerima je kosila okoliš kod crkve svetoga Nikole iznad Čukovca, a treća radna ekipa bila je angažirana na sadnji cvijeća na prometnom rotoru kod istočnog ulaza u grad. Oni su već nekoliko dana radili na sadnji ljetnica na području čitavog grada. Zimsko cvijeće u cvjetnjacima na Trgu sv. Trojstva, u parku starog grada, na sva tri kružna toka prometa u gradu, u cvjetnjacima u Ulici Matije Gupca, te na još nekim javnim površinama, kao i u žardinjerama u Šenoinoj, Stepinčevoj i Kuharićevoj ulici, na Trgu slobode, te kod sportske dvorane, zamijenile su ljetnice koje će tu ostati do prvih hladnih jesenskih dana i mraza.

Zasađeno je više od 9.000 komada cvjetova, raznih vrsta begonija, kana, ageratuma, pilea, alternanthere i još nekih vrsta. Za nabavu proljetno-ljetnog asortimana cvijeća 'Lukom' je izdvojio oko 20.000 kuna.

Grad Ludbreg angažirao je 'Lukom' za izvođenje radova na gradnji biciklističke ceste do Globočeca prema vinogorju nedaleko kipa svetoga Vinka. Riječ je o europskom projektu u koji je uključen Ludbreg.

Dužina ove dionice gdje se trenutačno izvode radovi je gotovo 400 metara, a radi se o prilično složenim poslovima zbog zahtjevne lokacije i konfiguracije terena.

Dio aktivnosti u 'Lukomu' odnosi se i na poslove oko dokumentacije za planove na daljnjem razvoju tvrtke.

-Fond za zaštitu okoliša uskoro će raspisati natječaj za sufinanciranje nabave novih posuda za sakupljanje otpada. Namjeravamo se prijaviti na natječaj radi nabave novih kanti za papir, plastiku i za bio otpad.

Fond sufinancira 85 posto nabave novih posuda što je jako povoljno, pa intenzivno pripremamo dokumentaciju radi prijave na natječaj. Isto tako u tijeku je i polako ide kraju prikupljanje dokumentacije za ishođenje građevinske dozvole za gradnju nove poslovne hale površine oko 1.000 kvadratnih metara na novoj lokaciji nedaleko gradskog groblja.

Poznato je da na sadašnjoj lokaciji nemamo dovoljno prostora i 'Lukomu' je neophodan veći poslovni prostor za radionice, garaže za brojna vozila koja sada stoje vani, za spremišta, skladišta, kao i primjereni uredski prostor. Očekuje se da će se također u drugoj polovici godine raspisati natječaj za sredstva za takve investicije, a poznato je da javne zgrade i objekti moraju graditi prema suvremenim standardima energetske učinkovitosti i ušteda. Zato moramo imati spremnu opsežnu dokumentaciju za taj natječaj da možemo konkurirati za sredstva.

Također je u tijeku izrada projektne dokumentacije za buduću ludbrešku kompostanu radi prijave Grada Ludbrega na natječaj za sredstva. Naime, natječaj će biti raspisan tako da se na njega jave jedinice lokalne samouprave odnosno gradove i općine. Lokacija za kompostanu predviđena je u blizini reciklažnog dvorišta čija je gradnja počela.rekao je direktor 'Lukoma'.

Inače, delegacija Hrvatske gospodarske komore u kojoj su bili Alen Sabol, direktor i Ivan Mraz, tehnički direktor 'Lukoma', od 16. do 18. svibnja u Münchenu je posjetila 'IFAT', najveći i vodeći svjetski sajam vode, kanalizacije, gospodarenja otpadom i sirovina, a namijenjen je komunalnim tvrtkama. Izlagači iz cijelog svijeta svake druge godine tu predstavljaju nova rješenja, proizvode i inovacije za održivo upravljanje resursima, od suvremenih i novih tehnologija zaštite okoliša koje su u prvom planu, pročišćavanja otpadnih voda, pročišćavanje zraka do tehnologije odvodnje i obrade tla. U delegaciji Hrvatske gospodarske komore bilo je 100-tinjak predstavnika naših komunalnih tvrtki koji su se upoznali s novinama u eko-industriji zbrinjavanja otpada, drugim djelatnostima, komunalnim rješenjima gospodarenja otpadom, otpadnim vodama, na proizvodnji energije iz sirovima i otpadnih materijala.

JKP 'Lukom' Ludbreg

AKTUALNO

30. svibnja 2018.

7

Inoxmont-VS

DAN OT VOR ENIH VR ATA

Tvrtka Inoxmont-VS d.o.o. iz Sigeca Ludbreškog i ove je godine u svibnju održala "Dan otvorenih vrata poduzeća" s ciljem predstavljanja poduzeća i mogućnosti međusobne suradnje za potrebe gospodarstva i obrazovanja. Centralni događaj ovogodišnjeg Dana otvorenih vrata bio je studijska posjeta delegacije iz susjedne Mađarske koja se sastoji od učitelja stručnih predmeta i predstavnika mađarske komore.

Organizator je Hrvatska gospodarska komora u sklopu projekta međugranične suradnje, a cilj je komparacija obrazovanih sustava i razmjena iskustva u provedbi praktične nastave strukovnog obrazovanja. Danima otvorenih vrata nazočio je i gradonačelnik grada Ludbrega Dubravko Bilić.

– Danu otvorenih vrata prisustvovali su učenici iz Srednje škole Ludbreg i Varaždin te gosti iz Mađarske koji su prezentirali model dualnog sustava obrazovanja. Prenijeli su svoja iskustva u provođenju praktične nastave

te funkcioniranje strukovnog dualnog obrazovanja. – rekao je Zlatko Sova, direktor i suvlasnik poduzeća INOXMONT-VS d.o.o.

Dualni sustav obrazovanja donosi napredak zato što se djeca već tijekom srednje škole odlučuju za jedno poduzeće gdje vide svoj potencijal i cilj te će po završetku školovanja već biti iskusni i kompetentni.

– Učenicima smo prezentirali naš dio proizvodnih pogona, strojeve koje posjedujemo, gradnju novih industrijskih pogona, materijale, kratku prezentaciju o našem radu i našoj viziji te smjer u kojem se krećemo, dodao je Sova.

INOXMONT-VS d.o.o. je poduzeće osnovano 2008. godine u Ludbregu, a nastalo je udruživanjem nekoliko tvrtki koje imaju više od 20 godina međunarodnog iskustva na sličnim područjima poslovanja da bi zajedničkim nastupom na tržištu mogle udovoljiti specifičnim potrebama pojedinih projekata.

Poduzeće trenutno ima 230 zaposlenika, prisutno je na europskom i svjetskom tržištu industrijske montaže i pruža sljedeće usluge: montaža industrijskih postrojenja i opreme, prefabrikacija i montaža dijelova strojeva s pripadajućom opremom, izrađenih od nehrđajućeg i crnog čelika te drugih materijala, proizvodnja, montaža i ugradnja industrijske procesne opreme od mekog čelika, nehrđajućeg čelika i drugih materijala, prefabrikacija i montaža nosača i konzola te drugih različitih dijelova industrijskih postrojenja, prefabrikacija i montaža čeličnih spremnika.

Sve druge vrste montažerskih poslova osim navedenih i poslovi zavarivanja, mogu se također ugovoriti u skladu s određenim potrebama konkretnog projekta.

Svojim uspješnim radom itekako su dali doprinos razvoju lokalne zajednice.

8

SUSRET

30. svibnja 2018.

Sportski susreti osoba s invaliditetom u Ludbregu Grad Ludbreg bogat je po svojim tradicijama, a jedna od njih su ludbreški sportski susreti invalida. Oni već imaju prošlost dugu 19 godina. Sudionici 19. Sportskih susreta osoba s invaliditetom u Ludbregu, a njih je bilo više od stotinu, tog petka, 6. svibnja okupili su se u hotelu 'Amalia'. Dočekali su ih domaćini, Udruga tjelesnih invalida 'LIO' Ludbreg odnosno Grada Ludbrega i općina ludbreškog kraja. Goste je službeno pozdravio i predstavio Ivan Jagić, agilni predsjednik Udruge 'LIO' Ludbreg. Čast da otvori 19. Sportske susrete invalida pripala je Dubravku Biliću, gradonačelniku Grada Ludbrega koji je bio glavni pokrovitelj ovog događaja.

–Našoj udruzi treba odati priznanje što već duži niz godina organizira ovo druženje.

Grad Ludbreg dugo godina surađuje s udrugom LIO i Ludbreškim suncem, nastojimo uvijek pomoći kad možemo, možda bi ponekad moglo i više, od njih prihvaćam sve dobre prijedloge i ideje. Zajednički nam je cilj da se život svih naših sugrađana maksimalno unaprijedi. Nadam se da ćemo tako nastaviti i dalje. Posebno mi je drago što se ovi susreti sada održavaju u sklopu Sajma cvijeća, tako da se mogu povezati sportske igre s razgledavanjem Ludbrega kada je grad u najljepšem izdanju, u znaku cvijeća, prepun posjetitelja. Hvala svim udrugama na dolasku u Ludbreg, želim da usput razgledate ovo prekrasno cvijeće, sigurno ćete pronaći nešto za sebe, pa i ponijeti sa sobom da razveselite svoje ukućane. – poručio je gradonačelnik Dubravko Bilić.

Gosti su prošetali trgom do dvorca Batthyany i razgledali kapelicu svetog Križa. O čudu Krvi Kristove, Svetoj nedjelji i drugim legendama grada posjetitelje je upoznala Andreja Horvat, direktorica Turističkog ureda. Pored toga, u kapelici i atriju dvorca bila je postavljena izložba orhideja.

–Tu bih mogla ostati dva dana kako je lijepo. Ove orhideje su nešto posebno, to prije nigdje dosad nismo vidjele – čuli su se komentari odmah po ulasku u atrij dvorca.

Sve to je naše goste iz drugih gradova očito iznimno dojmilo, pa su na kraju u kapelici neke spontano zapjevale: 'Rajska djevo, kraljice Hrvata.'

-Dolazim u Ludbreg svake godine, stižem i na hodočašće redovito. Više puta bila sam u kapelici, uvijek mi je to poseban osjećaj. A sad su tu i ove neopisivo lijepe orhideje! Osjećaj je predivan – kazala je Matija iz Bjelovara.

Ivo iz Rogaške Slatine kaže da je već bio u Ludbregu i u kapelici. A njegova sugrađanka Fanika kaže: -Prvi sam puta i dojmovi su već sad odlični. To o kapelici i Krvi Kristovoj je jako zanimljivo. Orhideje su prekrasne. Sve je super. Enkratno! Sudionici susreta potom su se vratili u 'Amaliju', čekao ih je odmor, a zatim i ručak koji im je dao potrebnu snagu za sportska nadmetanja. Neki su iskoristili slobodno vrijeme za kupovinu cvijeća na štandovima, drugi za razgledavanje Ludbrega. Jedna gošća u kolicima bila je pomalo razočarana: -Kolegica koja je isto u kolicima i ja htjele smo u centru malo razgledati trgovine.

No, niti jedna radnja nema rampu ili prilagođen ulaz za invalide. Ne možete unutra, a sigurno bi nešto kupile. Šteta! Kako bi to izgledalo da nam prodavačica nosi robu da probamo vani?

Ne kažem da toga nema i u Varaždinu, ali ima i dosta trgovina s rampom. I s kafićima je ista stvar, ali sad su terase pa to u ovo doba godine nije problem.

U glavama je stvar, da shvate da smo i mi invalidi ljudi, a ne građani drugog reda. Vlasnike radnji bi trebalo obvezati da naprave rampu ili prilagode ulaz invalidima, pa to nije nikakav posebni izdatak. – kaže Draženka.

Na susretima su sudjelovali članovi srodnih udruženja:

IGRE, DRUŽENJE, CVIJEĆE

Udruga tjelesnih invalida Donja Stubica, Udruga tjelesnih invalida ILO Ivanec, zatim društva distrofičara, invalida cerebralne i dječje paralize i ostalih tjelesnih invalida iz Varaždina i Čakovca, Udruga invalida Koprivničko-križevačke-županije i Grada Koprivnice, Gradsko društvo invalida Đurđevac, Udruga invalida Bjelovar, gosti iz Obmoćno društvo invalidov Zgornje Posotelje iz Rogaške Slatine, Udruga 'Ludbreško sunce', Udruga tjelesnih invalida LIO Ludbreg.

Natjecanja su održana u četiri igre - stolni tenis, elektronski pikado i Nabaci kolut, te viseća kuglana čija je konstrukcija bila postavljena na parkiralištu hotela. Cilj je bio što više ljudi uključiti u samo natjecanje, pa su gotovo svi igrali kuglanu, kolutove i pikado. Najmanje je bilo na stolnom tenisu jer za invalide to je ipak zahtjevna igra zbog kretanja. Natjecanja su bila živa, svi su se trudili postići što bolji rezultat, natjecatelji su bodrili jedni druge.

Na visećoj kuglani bilo je, čini se, najviše natjecatelja. Igralo se na poluautomatskoj visećoj kuglani, izumu Ivana Jagića.

Bjelovarčanin Josip Cimerman odlično je nakon 'punih' obavio

i čišćenje, pa nam rekao: -Viseća je vrlo zanimljiva igra i odlična zabava. Ova kuglana je iznimno funkcionalna jer dva igrača samostalno mogu igrati bez obzira jesu li pokretni i ne moraju imati pomoć treće osobe. Možda bi se dalo napraviti još koje sitno poboljšanje. Ma, trebalo je to osmisliti i znati napraviti, svaka čast Iveku.

Moja bjelovarska i ludbreška udruga često surađuju, pa sam s Ivekom postao dobar prijatelj. Što da kažem? Ludbreg i ja smo stari prijatelji. – kaže Josip iz Bjelovara.

Natjecanja su se odužila, a proglašenje pobjednika je bilo samo simbolično: -Sve udruge dobile su medalju, tako da imaju uspomenu na ovo druženje. Cilj susreta nije nagrađi-

vanje nego druženje i što više kretanja. Na kraju smo dobili pohvale, svi su bili jako zadovoljni organizacijom i gostoprimstvom. Jedini problem je pristup sanitarnom čvoru osobama u kolicima, vjerujem da će se dogodine i to riješiti. Zahvaljujem osoblju Amalie koje se trudilo da nam ništa ne nedostaje, te Gradu Ludbregu kao pokrovitelju što nama znači jako puno. – poručio je na kraju domaćin susreta Ivan Jagić, predsjednik Udruge tjelesnih invalida LIO Ludbreg.

Nakon cjelodnevnog druženja svi su se zadovoljni razišli prema svojim sredinama. Ludbreškoj udruzi pak ostaje da nastavi tradiciju. Dogodine su na redu 20. susreti, dakle, čeka nas lijepa 'okrugla' obljetnica.

Ludbreški branitelji obilježili godišnjicu 'Bljeska' Udruga pripadnika 104. brigade Hrvatske vojske - Klub varaždinskih branitelja 1991-1995. među kojima su i članovi nekadašnje Ludbreške satnije u sastavu Brigade, početkom svibnja posjetila je područje zapadne Slavonije. Četrdesetak pripadnika nekadašnje brigade među kojima je bilo 20 članova Ludbreške satnije time su dali svoj doprinos u obilježavanju 23. godišnjice izvođenja Vojno-redarstvene operacije 'Bljesak' kojom je u potpunosti od srpske okupacije oslobođeno područje zapadne Slavonije.

Gostima iz Ludbrega i Varaždina domaćini su bili predstavnici braniteljskih udruga iz Pakraca, Stipe Hodak predsjednik Hrvatskih ratnih vojnih invalida Domovinskog rata iz Pakraca, a dobrodošlicu im je zaželio i pukovnik Božidar Lujanac, predsjednik 'Časničkog zbora Pakrac–Lipik'. Uslijedio je obilazak lokacija pogibija i stradava-

nja pripadnika naše varaždinske 104. Brigade, položeno je cvijeće i zapaljeni lampaši u spomen na poginule na tom ratnom području. Podsjetimo, među poginulima su bili Božo Petrikovski iz Globočeca i Mladen Jendrić iz Bolfana, pripadnici Brigade iz Ludbreške satnije. Počast poginulim braniteljima gosti iz Ludbrega i Varaždina u društvu svojih domaćina odali su na Pakračkom groblju, te na lokacijama Zukva, Omanovac, Gavrinica, Japaga, Lipik, Kukavica. Pripadnicima nekadašnje brigade pridružio se Danijel, sin poginulog Mladena Jendrića, te je položio cvijeće na mjestu očeve pogibije u borbama na oslobađanju šireg područja Pakraca 27. prosinca 1991. godine. U Lipiku, kod spomen obilježja svim poginulim braniteljima koji su dali svoje živote u akciji oslobođenja grada, također je položeno cvijeće i zapaljeni lampaši.

To je bio središnji dio posjeta ludbreških i varaždinskih branitelja pripadnika 104. Brigade kao jedan od programa u povodu Dana branitelja grada Pakraca pod nazivom 'Susreti prijatelja-Bljesak 2018.'

-Susret s pakračkim braniteljima imali smo u prostorijama HVIDRA-e u Pakracu, a kasnije ručak u Veteranskom centru u Lipiku. Slobodan Katunar, dogradonačelnik Lipika zahvalio se tada na našem doprinosu u obrani ovog područja, a doma-

ćinima se na gostoprimstvu zahvalio umirovljeni bojnik HV-a Vlado Leskovar, predsjednik našeg Kluba varaždinskih branitelja 1991-1995., kojem pripadamo i mi iz Ludbreške satnije.

Bila je to prilika za razgovor s kolegama iz naše brigade i domaćim braniteljima. Sjećanja su navirala, a bilo je i dosta emocija. – rekao je Kruno Križanić, pripadnik Ludbreške satnije 104. brigade HV. S lijepog i emotivnog cjelodnevnog druženja u Pakracu i

Lipiku, ludbreški su se branitelji vratili u večernjim satima. No, suradnja branitelja iz Varaždina i Ludbrega iz 104. Brigade s pakračkim braniteljima zasigurno će se nastaviti. Gosti iz Pakraca će vjerojatno posjetiti naš kraj tijekom godine, tijekom ljeta.

Ludbrežani i Varaždinci opet će za Pakrac krajem prosinca kako bi obilježili godišnjicu stradanja najvećeg broja naših branitelja na pakračkom bojištu u borbama koje su se vodile na samom kraju 1991. godine.

30. svibnja 2018.

INTERAKTIVNO PREDAVANJE I RADIONICA NA ENGLESKOM JEZIKU Učenici prvog i četvrtog razreda ludbreške srednje škole, ovog su mjeseca imali prilike prisustvovati jednom vrlo zanimljivom predavanju. Naime, u goste im je došao Michael Souice, amerikanac koji živi u Zagrebu.

Michael je rodom iz Sjedinjenih Američkih Država, točnije iz savezne države Maine u području Nove Engleske. Prije 16 godina doselio je u Hrvatsku i potom se zaposlio u Hrvatsko-američkom društvu.

– Hrvatsko-američko društvo je neprofitna organizacija koja djeluje već 25 godina.

Ono što mi pokušavamo jest približiti američku kulturu, obrazovanje i znanost hrvatskim građanima, posebice učenicima i studentima, te stvoriti svekoliku suradnju između Hrvatske i Sjedinjenih Američkih Država.

Organiziramo brojne radionice, predavanja i školske programe.

Odlazimo u brojne škole, ali isto tako brojne škole dolaze i u naše sjedište u Zagrebu gdje imaju prilike posjetiti Američku knjižnicu čija je kompletna građa na engleskom jeziku. – objašnjava Souice.

Michael je u Društvu zaposlen kao voditelj sekcije za programe na engleskom jeziku stoga je nerijetko gost brojnih

osnovnih i srednjih škola.

Ovom je prigodom za učenike ludbreške srednje škole pripremio predavanje i radionicu o američkom obrazovnom sustavu koji se po mnogočemu razlikuje od hrvatskog.

- Jedna od važnijih razlika jest ta da je u SAD-u u školstvo uključeno i volontiranje. Dakle, učenici i studenti su obavezni volontirati određeni broj sati u

školskoj godine. Time zapravo dobiju uvid i iskustvo u radu u struci za koju se obrazuju. U Hrvatskoj to baš i nije tako što je po meni jedna od najvećih mana hrvatskog obrazovnog sustava. Druga stvar je da u SADu polovica učenika u srednjim školama već radi. Razlog je taj što tamo nema besplatnog obrazovanja osim ako ne dobijete stipendiju. Ako želite studirati, a

roditelji vas ne mogu uzdržavati cijelim putem, morate sami zarađivati. Politika SAD-a dozvoljava osobama od 15 godina da legalno rade 20 sati na tjedan.

Opet ponavljam, u Hrvatskoj toga nema. – kaže Michael.

Cijelo predavanje održano je na engleskom jeziku što je još jedna dodatna prednost za učenike jer su imali prilike čuti kako zvuči izvorni govor.

IZ ŠKOLA

SREDNJA ŠKOLA LUDBREG

Mogućnost školovanja u jednoj od američkih srednjih škola

Kako bi se učenici i sami uvjerili u razlike koje postoje u obrazovnom sustavu ovih dviju država, Hrvatsko-američko društvo omogućava im da jednu školsku godinu provedu upravo u nekoj od američkih srednjih škola.

-Od 1995. godine Hrvatskoameričko društvo kontinuirano provodi program pod nazivom “Školska godina u Sjedinjenim Državama”. Program je namijenjen visoko motiviranim učenicima srednjih škola koji žele proširiti svoje iskustvo te žele akademski napredovati. Dugogodišnje iskustvo je pokazalo da sudjelovanje u ovom programu mladima pruža višestruke koristi. Učenici osim što dobro nauče jezik, upoznaju američku kulturu i običaje te razviju samostalnost, odrastu i pronađu sebe.

– zaključuje Souice.

Za sve dodatne informacije i pitanja možete posjetiti internetsku stranicu Hrvatsko-američkog društva.

Nakon teorijskog djeli slijedio je i mali kviz znanja u kojem su srednjoškolci pokazali koliko znaju o američkoj kulturi i obrazovanju.

Simulacija stvarnih uvjeta vožnje

Sportska dvorana Ludbreg - 1. kat https://www.facebook.com/impuls.ludbreg/

www.impuls-ludbreg.com

Mob: 099 42230 52

JUMICAR

FUNKCIONALNI TRENING CARDIO-PILATES ANTICELULITNI PROGRAM INDIVIDUALNI TRENING REHABILITACIJA

Program prometne kulture za najmlađe preventivni je edukacijski koncept koji osnovnoškolce nižih razreda na jedinstven, lak i zabavan način obučava o pravilima ponašanja u cestovnom prometu.

U Hrvatskoj se provodi od 2013. godine, a do danas obuku je završilo preko 30.000 polaznika u više od 200 škola.

Jumicar koncept omogućuje da djeca dobiju priliku voziti prave male automobile s ekološkim pogonom, po stalnim i mobilnim poligonima koji na siguran način simuliraju stvarne uvjete vožnje.

Ovakva edukacija i ove je godine održana u Osnovnoj školi Ludbreg. Učenje je bilo lako i zabavno uz Jumicar ekipu kojoj su se pridružili gradonačelnik Ludbrega, policajci PP Ludbreg, DVD Ludbreg i GDCK Ludbreg.

Mali su vozači na prometnom poligonu dobili priliku provjeriti svoje vještine snalaženja u prometu i tako spoznati da upravljanje vozilom nije nimalo jednostavan zadatak. Prvu vožnju naših drugašića pratio je i kontakt policajac Siniša Vađunec iz Policijske postaje Ludbreg, a angažman policaje popratila je i Tatjana Novak iz PU varaždinske.

9

ELEKTROTERAPIJA - laser - ultrazvuk - magnet MASAŽA - klasična - medicinska - vulkanskim kamenjem - aroma - cupping PEDIKURA, MANIKURA

10

30. svibnja 2018.

ZANIMLJIVOSTI

Obilježen Dan nacionalnih manjina Posljednje svibanjske subote u Ludbregu je obilježen Dan nacionalnih manjina koji je 19. svibnja. Ove je godine taj dan na razini Republike Hrvatske obilježen po drugi put, a u Ludbregu su se predstavnici nacionalnih manjina sastali po prvi put. U Varaždinskoj županiji žive pripadnici 17 nacionalnih manjina, a na ludbreškom području njih desetak od čega najviše ima Srba, Roma i Albanaca. Osim njih ima nešto Čeha, Makedonaca i Rusina. Udio nacionalnih manjina u odnosu na ukupan broj stanovnika na ludbreškom području manji je od 2 posto, a prigodno predavanje pod nazivom „Povijest i uloga manjinskih zajednica na ludbreškom području“ u gradskoj vijećnici održao je prof. Milivoj Dretar iz Udruge za edukaciju i promicanje ljudskih prava.

-Pripadnika srpske nacionalne manjine najviše ima u Čukovcu, a najvrjednija pravoslavna parohijska crkva nalazi se u Bolfanu. Na ludbreškom području 262 građana se izjasnilo da pripadaju nekoj od manjinskih zajednica iako se pretpostavlja da ih je više. Naime, na popisima stanovništva nacionalne manjine često se izjašnjavaju kao Hrvati iako po njihovoj vjerskoj pripadnosti vidimo da ih je u stvari više.

Mnogi su u Ludbreg stigli zbog ljubavi, pronašli su tu bračnog druga poput Makedonke Katerine Zagorc ili Čeha Franje Schuberta – rekao je profesor Dretar.

Na predavanje su stigli i predstavnici nacionalnih manjina iz Zagreba. Domaći pripadnici manjina istaknuli su da se

u našoj sredini osjećaju sigurno te da imaju jednake uvjete za zapošljavanje, a stopa nezaposlenosti u Ludbregu manja je od 4%. Manjincima je domaćin bio predsjednik Gradskog vijeća Antun Šimić.

-Vijeće Europe je zaključilo da je u Hrvatskoj prisutna netolerancija prema nacionalnim manjinama, međutim, naša ludbreška sredina je tolerantna, nije sklona nasilju i sretni smo što je tako. Nastojat ćemo da tako i ostane, čak štoviše, nastojat ćemo da se odnosi još bolje razvijaju, a ovo obilježavanje Dana nacionalnih manjina na tom je tragu. – rekao je Šimić.

Nakon sastanka u vijećnici, pripadnici nacionalnih manjina održali su prigodni kulturnoumjetnički program na ludbreškom gradskom trgu. Tako su pripadnici srpske nacionalnosti pristigli s partizanskim zborom i tamburašima iz Zagreba, a zgodne cure češke nacionalne manjine plesale su svoje tradicionalne plesove.

-Ovdje smo cijeli dan. Prije podne smo imali organizirani razgled grada u pratnji vodiča i na svakom koraku osjetili smo gostoljubivost Ludbrežana. Sve se može odglumiti jedino gostoljubivost ne. Bilo bi super kada bi tako bilo u Zagrebu jer se od vas može puno toga dobroga prepisati. – rekao je Branko Kovačević, član srpske nacionalne manjine.

-Pripadnika srpske nacionalne manjine na ludbreškom području je manje od 100 tako da po zakonu više nemamo pravo na svog predstavnika u Gradskom vijeću. Ova tri štan-

Dan nacionalnih manjina da pripremili su naši domaći ljudi, a financiralo Županijsko vijeće srpske nacionalne manjine. – rekao je Milan Mirčetić, predstavnik srpske manjine u Županijskoj skupštini.

Najmanji odaziv bio je pripadnika romske i albanske nacionalnosti. Kako bi program na trgu bio bogatiji, nastupile su i ludbreške Pajdašice. Nakon druženja uz pjesmu i ples svi su zaključili da su ovakvi susreti korisni i potrebni, a prigoda za razvoj tolerancije i suradnje tijekom godine ima dovoljno.

Svi vjeruju da će sljedeće obilježavanje Dana nacionalnih manjina biti brojnije i sadržajnije. (D. Vađunec)

Hodači na duge staze u Ludbregu Udruga Croatian Long Distance Trail okuplja hodače na duge staze. Na čelu hrvatskih dugoprugaša je Nikola Horvat iz Zagreba koji je prije dvije godine prohodao američki Pacific Crest Trail duljine 4300 km zajedno s Mattom Biseniusom iz Portlanda. Matt ove godine hoda po našoj hrvatskoj stazi koja je dvostruko kraća i iznosi 2200 km.

-S nama hoda i Marina Novoselić iz Valpova, a posljednja 4 dana pridružila nam se i Kristina Kirin iz Križevaca. Krenuli smo iz Iloka 30. travnja i krećemo se uglavnom izvan asfalta. Višemjesečni boravak u prirodi mijenja čovjeka iznutra i daje mu dodatnu snagu. Hodati tridesetak kilometara dnevno s teškim ruksakom i s puno opreme nije lako, to je izazov za tijelo, a osim toga mijenja čovjeka iznutra. Spavamo u šatorima ili pod strehama, a svaka četiri dana tražimo mogućnost da se okupamo i opskrbimo – rekao je Nikola Horvat.

Hodači su, tako, 27. dana stigli u Ludbreg gdje su prošli krugovima Centra svijeta koji su isto označeni kao zanimljivo mjesto na trasi. Tu su se opskrbili, a je-

dan naš građanin ponudio im je utočište u svojoj klijeti gdje su se istuširali i odmorili prije nastavka puta prema Svetom Martinu na Muri koje je najsjevernija točka na trasi.

-Ludbreg smo stavili na našu trasu jer budući hodači ovdje imaju puno toga za vidjeti. Interes postoji i mislim da će se sljedećih godina sve više ljudi priključivati. Pripremamo smartphone aplikaciju za lakše snalaženje, priručnik za hodanje, pišemo blog na internetu, a Tim Borovčak će snimiti dokumentarni film. Za sljedeću sezonu već su nam se javili Koreanci, Nizozemci, a vjerujem da će se priključiti i naši ljudi. Staza od Iloka do Dubrovnika ne mora se prohodati u cijelosti već samo dio koji si grupa ili pojedinci izaberu. – pojasnio je Nikola.

Nacionalnu krajobraznu stazu planira u cijelosti prohodati i Marina Novoselić.

-Ostala sam bez posla i odmah iskoristila mogućnost da sudjelujem u hodanju. U Španjolskoj i Francuskoj hodanje u prirodi je izuzetno popularno. Za ovo sam saznala putem interneta sasvim

slučajno. Nisam požalila što sam se uključila. Ovdje se troši manje nego kod kuće. Preporučila bih hodanje u prirodi svakome kao obavezan predmet u školi. – rekla je Marina.

Ako i među vama postoji entuzijastični duh, u hodanje na duge staze možete se uključiti već sljedeće sezone, u travnju sljedeće godine. (D. Vađunec)

Dan nacionalnih manjina po prvi put obilježen u Ludbregu

30. svibnja 2018.

ZANIMLJIVOSTI

11

"Generacijo, kako je dobro vidjeti vas opet!"

U samom Centru svijeta baš za vrijeme trajanja manifestacije Flora Centrum Mundi sastali su se prijatelji, školarci Osnovne škole Ludbreg, osmaši školske godine 1957./1958. Tri razreda koja su tada završila osnovnu školu, A, B i C razred vodili su razrednici Rade Milanović, Nada Šulte i Stjepan Triplat.

Organizatori ovog divnog susreta bili su Franciska Schubert, Stjepan Žganjer, Miško Smolec i Štefica Brlek. Druženje je bilo prilika za razgovor o djeci, unucima, obitelji, ali prije svega za povratak u školske klupe jer oni potvrđuju onu poznatu – Od kolijevke pa do groba, najljepše je đačko doba!

Foto: S. Žganjer, S. Fosin, T. Busija, Đ. Katalenić Kirin, J. Dobec, Z. Šimegi, M. Krobot, F. Hižak, P. Čić, A. Namjesnik, D. Vađunec-Premec, K. Zvonarek, K. Kuzman-Kranjec, I. Triplat-Čišper, M. Smolec, Lj. Rajh-Pongrac, D. Bulf, Š. Makar-Brlek, M. Havaić-Jerić, F. Schubert-Sačer, F. Šoš-Horvat, I. Jerić, B. Lončarić, I. Car, A. Funtek-Marčec, K. Vaharić

12

SAJAM

30. svibnja 2018.

Trodnevna cvjetna oaza

P

očetkom svibnja centar Ludbrega svake se godine pretvara u najraskošniju cvjetnu oazu. Već 22 godine ovdje se održava jedna od najljepših cvjetnih izložba – FLORA CENTRUM MUNDI. Trodnevna manifestacija i ove je godine bila prožeta mirisom i ljepotom cvijeća, ali i bogatstvom kulturno-umjetničkog programa. Međunarodna izložba i sajam cvijeća, drugi je najveći hortikulturni događaj u Hrvatskoj koji okuplja brojne domaće, ali i strane izlagače.

– Za nas je početak svibnja posebna prigoda jer postajemo središte rascvjetane Hrvatske, pored toga što smo centar svijeta postajemo i centar cvijeća. Ovo je drugi najveći sajam cvijeća u Hrvatskoj, odmah poslije Zagreba i na to smo ponosni. Stotine proizvođača cvijeća svake godine prezentira plodove svoga rada na ludbreškom trgu, a to naravno zanima velik broj posjetitelja – rekao je ludbreški gradonačelnik Dubravko Bilić.

Dodao je kako ovu manifestaciju svake godine posjeti četrdesetak tisuća posjetitelja.

Popularnu cvjetnu manifestaciju Grad Ludbreg organizira u suradnji s Udrugom cvjećara ludbreške regije, a ovo 22. izdanje okupilo je rekordan broj izlagača, njih preko 150.

– Ludbreška Podravina kolijevka je hrvatskog cvjećarstva, rezultat je to izuzetno vrijednih ljudi i želje za proizvodnjom dohodovnijih kultura.

Uglavnom se radi o proizvodnji sezonskog cvijeća, presadnicama jednogodišnjeg i dvogodišnjeg cvijeća, balkonskog cvijeća, začinskog bilja ali i trajnicama dok je u novije vrijeme porasla i proizvodnja presadnica povrća.

– rekla je Valerija Pokos, predsjednica udruge.

Ovogodišnji sajam otvorio je varaždinski župan – Jedna od rijetkih proizvodnji u kojoj smo daleko najveći u Hrvatskoj je upravo proizvodnja cvijeća, 60 posto proizvodnje je upravo iz Varaždinske županije, a podregija Ludbreg je 80 posto od tih 60 posto. – podsjetio je župan Čačić.

Kroz tri sajamska dana održan je i zanimljiv popratni program. Nastupale su Ludbreške mažoretkinje, dječji vrtići "Radost", "Smjehuljica" i "Iskrica-Bernarda Varga", MPZ "Podravina", a dio ove manifestacije i ove godine bili su Dječji folklorni susreti u Centru svijeta u organizaciji ludbreškog KUD-a "Anka Ošpuh". Održana je izložba old timer automobila za koju se pobrinuo "Old timer klub Međimurje".

Nezaobilazna je bila i izložba orhideja te već pomalo tradicionalan sadržaj popularne ludbreške manifestacije – izložba čajeva i bonsaia. Najveselije je zasigurno bilo na koncertima Miroslava Škore i grupe "Vigor".

Bonsai o-pet za pet U okviru sajma cvijeća Flora Centrum Mundi 2018. u atriju dvorca Batthyany održana je 4. po redu izložba bonsai minijaturnog drveća. Izlagalo je 6 izlagača i to: Draženka Mađarić iz Merhatovca, Radovan Marčec iz Nedelišća, Adrian Horvat iz Čakovca, Helio Ećim iz Solina, Jevgenij Conar iz Koprivnice te Aleksandar Horvat iz Ludbrega.

-Sljedeće godine ulazimo u 5. godinu izlaganja na ludbreškom sajmu cvijeća što znači da uskoro imamo prvi mali jubilej, a to je već onda tradicija. Kolege bonsaisti i ove godine s velikom ljubavlju izlažu brižno uzgojena minijaturna stabalca većim dijelom autohtonih sorti drveća kao što su: lipa, bukva, javor, grab i brijest. Osim toga izložili smo i nekoliko drvaca kineskog brijesta, korejske jele i japanske tise. – rekao je Aleksandar Horvat, domaći ludbreški izlagač.

Posebnost ovogodišnje bonsai izložbe je suradnja s mačevalačkim društvom 'Kensai' iz Varaždina koje je u subotu počevši od 15 sati u perivoju dvorca Batthyany svakog punog sata organiziralo pokazne borbe iz tradicionalne japanske kulture i tradicije kojoj pripada i bonsai. Umjetnost oblikovanja drvaca, naime, potječe iz Kine, ali dobiva ime u Japanu (bonsai = bon + sai što znači plitka posuda + drvo).

-Naši gosti održali su demonstracije samurajskog mačevanja škole dva mača Miyamoto Musashia pa je to dodatno privuklo posjetitelje i do naših izložaka. Jako smo zadovoljni posjetom jer ljudi šeću perivojem i svatko se nalukne, preporuči nas drugima, prijateljima, rođacima i sl. tako da je ove godine kolona šetača subotom i nedjeljom bila od 14 sati nadalje gotovo neprekinuta. – pojasnio je Aleksandar.

Zanima li vas ova vrsta umjetnosti oblikovanja minijaturnog drveća možete se pridružiti neformalnom klubu uzgajivača sa područja sjeverozapadne Hrvatske registracijom na adresi: http://bonsai-freak.almahor.biz

Mačevalačko društvo

Kensei Hyoho Niten Ichi-ryu je tradicionalna japanska škola učenja golorukih borbi, ali i kratkog mača, dugog mača te dva mača. Ispred dvorca Batthyany, a u okviru bonsai izložbe predstavljene su borbe dva mača koje su demonstrirali Nikola Zrinjski i Jurica Hirs.

Nikola je jedini predstavnik te tradicionalne japanske samurajske škole u Hrvatskoj, a voditelj je i Mačevalačkog društva Kensei iz Varaždina.

-Društvo je osnovano 2011. godine i broji desetak članova. Mjesečna članarina iznosi 150 kuna, a vježbamo drvenim 'bokken' mačevima. Mačevaoci na višem stupnju vježbaju kovanim 'katana' mačevima koji dosežu cijenu i do 2 tisuće eura.

Njegujemo tehnike Miyamota Musashia koji je vjerojatno najpoznatiji japanski mačevaoc. – rekao je Nikola. (D. Vađunec)

30. svibnja 2018.

CVIJEĆA

13

Robin Hood u čast novom gradu prijatelju Ludbreg je doista jedinstveni grad u svjetskim razmjerima jer od 1996. godine obilježava Dan Centra svijeta. Ovogodišnja proslava održana je u sklopu manifestacije Flora Centrum Mundi. Kao novi grad prijatelj na krugove zemaljske u samom središtu svijeta upisan je Nottingham, Velika Britanija, a novom gradu prijatelju u čast Ludbreške mažoretkinje izvele su scenski prikaz o Robin Hoodu.

– Posebna čast za nas je da smo imali priliku ugostiti prijatelje iz Nottinghama s kojima dugi niz godina surađujemo kroz vatrogastvo.

Oni su redoviti gosti kod nas, a sad je prilika da stavimo pločicu s imenom njihovog grada na krugove zemaljske i da oni koji dođu u Ludbreg iz Engleske mogu pronaći trenutak osmijeha vidjevši jedan njihov grad ovdje. Nadam se da će broj prijatelja rasti i dalje i da ćemo nastaviti širiti onu energiju koja se u Ludbregu dogodila onog trenutka kad smo postali centar svijeta i kad je Ludberga svojom snagom i vjerom protjerala zloću iz našega grada – rekao je gradonačelnik Bilić koji je uz predstavnika Grada Nottinghama, Briana Grococka postavio novu pločicu na krugove centra svijeta, a zajedno su potpisali i Povelju o prijateljstvu između dva grada.

– Dvadeset godina već traje prijateljstvo s kolegama iz Velike Britanije, ne samo iz Nottinghama već i drugih regija. Kroz to vrijeme stigle su i brojne donacije s njihove strane, preko 13 vozila, brdo opreme, razne edukacije, a ovo je kruna svega, formaliziramo jedno lijepo prijateljstvo. Vjerujem da je to i poticaj za daljnju suradnju – rekao je Stjepan Kovaček, zapovjednik vatrogasne zajednice općine Sv. Đurđ.

Istina je da su mnogi svjetski gradovi i metropole na koncentričnim krugovima čije središte je upravo u Ludbregu. I to nije sve. Uz taj datum vezana je i legenda o vinogradarki Ludbergi. Prema zapisu pavlinskog opata Honoriusa rođena je 1. travnja 1141. godine, a legenda kaže da je nečastivog zauvijek protjerala iz grada tako da ga je odalamila drvenim križem tolikom silinom da ga je zabila u zemlju da je na suprotnoj strani zemaljske kugle nastala eksplozija od koje je danas ostao samo mali južnopacifički otočić Antipodes, stvarni antipod Ludbrega.

Dječji folklorni susreti U okviru sajma cvijeća Flora Centrum Mundi 2018 u krugovima Centra svijeta održani su 7. dječji folklorni susreti. Nastupilo je oko 250 mladih folkloraša iz osam skupina odnosno kulturno-umjetničkih društava i to: Ludbreško Sunce, KUD Seljačka sloga Donja Dubrava, KUD Sijač iz Lučkog, KUD Elizabeta Jalžabet, KUD Ježek Beretinec, Ogranak Seljačke sloge Buševec, KUD Preslica iz Zagreba te kao domaćin i organizator KUD Anka Ošpuh. Naši su ujedno probili led te nastupili prvi, a plesne koreografije uvježbale su Maša Horvat i Julija Biškup.

-Svaka folklorna skupina predstavila se s tri do četiri plesne izvedbe tako da su ljubitelji narodnih plesova mogli uživati u 90 minutnom programu. Mi smo nastupili s malom i srednjom folklornom skupinom, a izveli smo zagorske plesove uz pratnju tamburaškog sastava Glazbenog odjela OŠ Ludbreg kojeg vodi Nikola Horvatić. – rekla je Maša.

Prije samog nastupa na trgu, mladi plesači i njihovi voditelji krenuli su u povorci iz perivoja dvorca Batthyany te prošetali između štandova s cvijećem. Zbog toga se teško bilo odlučiti u što gledati jer pogledi su bili 'zarobljeni' i cvijećem i mladim folklorašima u prekrasnim narodnim nošnjama. Do novog plesnog susreta dogodine!(dv)

14 S A S V I H S T R A N A

30. svibnja 2018.

Ah, te ruže!

Prolazite li Kućanom ne možete ne zastati da bi uživali u pogledu u dvorištu kućnog broja 44. Odmah uz ogradu visoki 'kišobran' od bijelih ruža, do njega još jedna ljepotica rascvjetanih bijelih cvjetova. I onda joj crvene ruže koje se penju do kućnog balkona. Bezbroj bijelih i crvenih cvjetova. Kada se približite ružama doslovce vas omami opojni miris. Svojim neodoljivim mirisom zavele su već brojne pčele koje su zaposjele cvjetove.

Kristina Jalšić, glavni je 'krivac' za ovu ljepotu.

-Susjedi i svi koji prolaze govore kak' su krasne. Sada krajem svibnja prvi put cvatu. Crvene cvatu jedini put u godini, a bijele budu još par puta. Ne znam zašto crvene cvatu jednom godišnje.

Vjerojatno je takva sorta.- priča nam Kristina.

Kako su izrasle tako bujne, lijepe i visoke?

-Htjela sam uljepšati dvorište. Sadnice sam kupila u Baumaxu. Kod sadnje smo iskopali veće jame, treba biti dobra zemlja i obogaćena gnojivom. U početku sam ih obrezivala jako nisko da se ne razraste previše, tak da imaju dosta zraka, svjetla i mjesta za rast. Ujesen ih uvijek obrezujem. Iako su tako lijepe, ruže ne iziskuju puno brige. Najvažnije je špricanje protiv uši, ako se pojavi taj nametnik treba špricati koliko puta treba da se uši unište, a na ostalo su dosta otporne. Prihranjujem ih 1-2 puta godišnje preko lista, stavim malo gnojiva za ruže. Svaku večer zalijevam, a ako je posebno vruće onda i dvaput. Je, pomaže i suprug Robert, i on je zaslužan što su ovako lijepe.Kraljicu cvijeća, crvenu penjačicu posadili su prije 6 godina.

Osim lijepog izgleda i zamamnog mirisa, crvena ljepotica čini hladovinu koja taj dio kuće štiti od vrućina. Bijele su mlađe, posađene prije tri godine. Kristina je nedavno posadila još 7 sadnica i nada se da će se one popeti do drugog balkona.

Kažu da je ruža, posebno crvena, od davnina simbol ljubavi, da njen miris i predivni nježni cvjetovi bude emocije osjećaje.

-Volim cvijeće, ali ruže su mi ipak posebno lijepe i drage, obožavam njihov izgled i miris, one su najljepše cvijeće. Svaku večer dok ih zalijevam, popričam s njima… -

Život s celijakijom Sredinom ovog mjeseca, točnije 16. svibnja, obilježavao se Međunarodni dan celijakije podmukle bolesti o kojoj se još uvijek malo zna. Kako bi to promijenili, odlučili smo vam ispričati priču 15-godišnjeg Tomislava Cindori, jednog od 50.000 u Hrvatskoj koji nažalost boluje upravo od ove neizlječive i doživotne bolesti.

Prvi zdravstveni problemi pojavili su se kada je Tomislav bio star svega 13 mjeseci. – To je bilo razdoblje u kojem se on počeo privikavati na krutu hranu. Međutim, umjesto da bi dobivao na težini, što je za očekivati kada dijete počinje jesti konkretnu hranu, on je mršavio.

Nije mogao ništa pojesti, a da ne bi dobio grčeve. Sa takvom situaciju nosili smo se idućih mjesec dana sve dok doktori nisu otkrili da je alergičan na gluten. Da bi potvrdili dijagnozu morali su mu raditi gastroskopiju kako bi uzeli biopsiju tankog crijeva. – započinje priču mama Zlatica Cindori.

U Europi od celijakije, odnosno netolerancije na gluten, boluje više od milijun stanovnika. Bolest zahvaća sve dobne skupine, a može se javiti već u dojenčadi, ali i kod odraslih.

Klinička slika može biti jasna i prepoznatljiva, ali bolest vrlo često može biti i sasvim tiha odnosno razni simptomi mogu dugo biti prikriveni. Što se tiče stanja u Hrvatskoj, struka na 500 osoba dijagnosticira samo jednog oboljelog, a vjeruje se da je od 85 osoba jedna oboljela. Kod bolesnika kojima se ne otkrije na vrijeme može izazvati brojne komplikacije. - To je bolest o kojoj se

Bolest o kojoj se još uvijek nedovoljno priča U nastavku donosimo recept mame Zlatice za bezglutenske keksiće koji su jedni od Tomislavovih omiljenih.

SASTOJCI: 250 g Maizene 3 g praška za pecivo 1 jaje 125 g Dextropur/ Dextr. + 125 g maslaca ili margarina Korica od pola limuna PRIPREMA: Maizenu i prašak za pecivo prosijati na dasci. U sredini napraviti udubljenje i tu staviti jaje. Dextropur posuti preko toga, dodati ribanu koricu od limuna i izrezati masnoću po rubovima. Iz sastojaka napraviti tijesto i ostaviti ga neko vrijeme na hladnom. Tada razvaljati i praviti kekse, te ih peći.

Tomislav Cindori u Hrvatskoj još relativno malo govori, nedovoljno je prepoznata iako je sve veći broj oboljelih. – zaključuje Zlatica Cindori.

Jedini lijek za celijakiju jest striktna bezglutenska prehrana.

– Nakon što je Tomislavu otkrivena celijakija, morali smo kompletno mijenjati njegovu prehranu. U početku smo pohađali edukacije u Celiko centru u Zagrebu sve dok se nismo uhodali.

Kad je bio mali znao je skrivečki pojesti nešto što nije smio, ali to bi se odmah vidjelo na krvoj slici kada bi išli na kontrolu. Danas, kada je već odrasliji, stvarno je savjestan i pazi na svoje zdravlje. – kaže mama.

Glavni problem bezglutenske prehrane su žitarice – pšenica, ječam, zob, pir.. - koje se često koriste i u školskoj prehrani što je još jedan dodatan izazov za Tomislava. – On je vjerojatno jedini učenik u školi koji boluje od celijakije i moram reći da nismo baš naišli na neku pretjeranu zainteresiranost od strane djelat-

nika za prilagođavanje prehrane prema njegovim potrebama.

Snalazimo se na razne načine.

Doma mu pripremamo obroke koje si onda nosi u školu i jede dok se ostali hrane u školskoj kuhinji. – objašnjava Zlatica.

Ukoliko bi slučajno pojeo nešto što u sebi sadrži gluten, Tomislav nebi prošao bez bolova u trbuhu, odnosno grčeva.

Budući da je gluten popularan dodatak u industriji za zgušnjavanje ili podloga za boje i arome koje se dodaju u proizvode široke potrošnje, bezglutenska prehrana skuplja je za otprilike 100 do 150 posto. – Prvo, problem je što takve prehrane i sastojaka nema svugdje za kupiti. Moramo odlaziti u velike trgovačke centre sa širokim asortimanom kako bi pronašli ono što trebamo. Drugo, jedino što dobivamo od države kao pomoć jest deset kilograma bezglutenskog brašna na recept mjesečno, ali za to isto tako moramo platiti malu naknadu. Sve ostalo, nažalost, kupuje-

mo sami. Ako tome još pridodamo i redovne kontole u Zagrebu, financije se penju u nedogled.

– kaže mama Zlatica te dodaje kako upravo zbog skupoće bezglutenske prehrane većinu hrane za Tomislava priprema sama kod kuće. – Imamo kompletno odvojeno posuđe koje koristimo za pripremu Tomislavove prehrane. Ima jedan cijeli kutak u kuhinji gdje stoji samo njegova hrana kako slučajno nebi došla u doticaj sa prehranom koju koristi ostatak obitelji. – Da je tome uistinu tako, dokazuju i kolači koji su nas dočekali na obiteljskom stolu prilikom posjete. Naizgled dva potpuno ista pladnja u suštini su zapravo dosta različita. Jedan je bio pripremljen za Tomislava, dakle bez glutena, dok je drugi bio spremljen za ostale ukućane. Probali smo jedan bezglutenski kolačić i moramo pohvaliti mamu Zlaticu kako uspješno dopunjuje okus bezglutenskoj prehrani.

-Bilo bi odlično kada bi se

općenito ljudi malo više upoznali sa ovom bolešću. Primjerice, mi kada želimo negdje otići sa Tomislavom obavezno moramo doma prvo pripremiti hranu koju onda nosimo sa sobom jer smo gotovo sigurni da ni u jednom restoranu ni ugostiteljskom objektu nećemo pronaći jelovnik za njega. Ista stvar se dešava i kada odlazi na izlete sa školom ili na rođendane kolegama iz razreda. Ljudi baš nemaju sluha za ovu bolest, a tu je i problem nedostupnosti i skupoće bezglutenskih namirnica. – zaključuje Zlatica.

Današnje znanje o celijakiji i održavanju zdravlja s tom bolešću je nedovoljno. U prilog tome govori i podatak da na jednog prepoznatog bolesnika dolazi sedam neprepoznatih, a oboljelih.

Problem je i nedovoljna razina kliničke sumnje liječnika na ovu bolest koja može imati teški klinički tijek i ozbiljne posljedice.

Na celijakiju valja misliti i pričati češće nego li se to sada radi.

ŽELJKIN KUTAK

30. svibnja 2018.

15

Što se to finog kuha u ludbreškoj osnovnoj školi?

Super doručak – moj najbolji izbor Od početka mjeseca travnja, Osnovna škola Ludbreg sudjeluje u projektu Varaždinske županije i Zavoda za javno zdravstvo pod nazivom „Super doručak – moj najbolji izbor“.

Projekt je osmišljen kako bi se konkretnim promjenama u prehrani doprinijelo zdravijem načinu života, a započelo je promjenama i uvođenjem nekih novih namirnica u jelovnicima za osnovne škole.

Prema novim istraživanjima 25 – 30 posto školske djece je prekomjerno teško ili pretilo.

Uz pravilnu prehranu važno je i kretanje, a istraživanja nam dokazuju da se neovisno o dobi ne krećemo dovoljno. Sve su to razlozi da se o tome više govori i počne djelovati.

Povodom svjetskog dana zdravlja, a u organizaciji Županijskog i Nacionalnog Zavoda za javno zdravstvo, Varaždinska županija na stručnom skupu pod nazivom „Zdravlje za sve – kako reducirati nejednakosti u zdravlju i svesti ih na najnižu razinu“, predstavila je niz mjera koje poduzima, s temeljem na zdravoj prehrani koja je već započela u školama. „Zdravlje nije samo odsustvo bolesti i nemoći, nego stanje zdravstvenog, emocionalnog i socijalnog blagostanja“ – definicija je Svjetske zdravstvene organizacije.

Na mnoge načine važno je utjecati na očuvanje zdravlja, a temelj je svakako zdrava prehrana.

-U osnovnoj školi Ludbreg uz pomoć nutricionista odabranih od strane Varaždinske županije, osmišljeni su jelovnici s energetskim vrijednostima prilagođenim djeci, uvođenjem novih namirnica kao i kombiniranjem nekih poznatih namirnica i dodavanjem novih u određeni obrok. Jelovnike su izradili stručnjaci nutricionisti iz Graditeljske, prirodoslovne i rudarske škole Anita Car i Davor Hostić. Za svaku je školu izrada jelovnika specifična, jer ona mora biti usklađena s pripremom prema broju učenika, broju osoblja u kuhinji, tehničkim uvjetima školske kuhinje pa do cijene obroka – saznali smo od ravnateljice OŠ Ludbreg Đurđe Kladić.

Zasigurno nije bilo lako zadovoljiti sve uvjete i napraviti jelovnik prihvatljiv s nutritivne strane i prilagođen ukusu učenika.

-Djeca u svojim pomno složenim obrocima prema kalorijama prilagođenim njihovom uzrastu, na svom tanjuru dobivaju i neke namirnice koje prije nisu jela u školskoj kuhinji, a mnogi od njih nisu neke od njih nikad ni probali. Neka se djeca nešto teže privikavaju na promjene, ali svakako je dobro da barem probaju kako bi se naviknuli. Hrana je ukusno pripremljena i većina djece je zadovoljna – rekla nam je ravnateljica.

Puno je obroka za pripremu, a premalo osoblja u školskim kuhinjama U ludbreškoj osnovnoj školi potrebno je pripremiti oko 735 obroka dnevno, a sve to priprema samo troje djelatnika.

Možemo si zamisliti kad kuhamo u svojim kuhinjama za obitelj od prosječno 4 člana koliko vremena trebamo ukoliko želimo napraviti ukusan obrok.

Sjećam se vremena kad je moja generacija dobrovoljno sudjelovala u pranju suđa i pospremanju kuhinje, a kako smo imali i sad već zaboravljeni predmet domaćinstvo gdje smo imali priliku naučiti i neke važne osnove o kulinarstvu. Mnogi će se složiti da ni danas ovaj predmet ne bi bio naodmet djeci da nauče neke važne stvari koje bi im koristile u svakodnevnom životu.

Čokolino je „in“, a leća je još „na probi“ U neobaveznom i kratkom razgovoru s učenicima, koje sam susrela na školskom hodniku, saznala sam i neka njihova mišljenja o prehrani.

Većina najviše voli čokolino, leću kao novu namirnicu na školskom jelovniku neki nisu htjeli ni probati, dok se drugima sviđa, iako su je prvi put jeli, ali i da vole grah s repom, našu domaću hranu. Ima i onih koji ne žele jesti u školskoj kuhinji, jer im najbolje kuhaju mame i bake i

uvijek ih doma čeka pripremljen domaći ručak. To je naravno neprocjenjivo i divno za čuti da se hvale mame i bake, koje fino kuhaju. Nemaju sva djeca tu povlasticu, zato se u školi pripremaju kuhana jela prilagođena njihovom uzrastu, te im je omogućeno da pojedu svoj topli i zdravi obrok. Zato, draga djeco, dajte priliku novim jelima, probajte i po potrebi dajte i vi svoje primjedbe, ali cijenite ljude koji to za vas s ljubavlju pripremaju i nemojte ih zaboraviti pohvaliti i zahvaliti se za obrok koji imate.

Očekujemo mišljenje djece

Od 21. svibnja do 25. svibnja sve škole kojima je osnivač Varaždinska županija imaju isti jelovnik, te se provode ankete.

U svakom razredu 25 posto učenika ispunit će anketu o svojim dojmovima novog jelovnika i namirnica. Na temelju ankete saznat će se kako su zapravo djeca prihvatila ove promjene u školskoj prehrani, ali i način na koji se inače hrane i namirnice koje konzumiraju ili ne. Svakako ćemo se informirati u školi čim budu ankete izrađene da vam prenesemo njihove rezultate, a sad vam donosimo jelovnik za mjesec svibanj, a koji djeca i roditelji mogu pogledati na stranicama škole, te dati neke svoje prijedloge i primjedbe.

Zobene pahuljice za savršen doručak Ako želite hranjiv i zdrav doručak, sjajan izbor za početak dana biti će zobena kaša. Zobena kaša može se kombinirati na bezbroj ukusnih načina, možda već imate neki svoj najdraži način, ali za sve koji ga nemaju donosimo neke ideje.

Zobene pahuljice kuhajte u mlijeku ili u vodi, po želji stavite prstohvat soli (oko pola šalice zobenih pahuljica, 2 dcl mlijeka ili vode) Kuhaju se uz lagano miješanje dok omekšaju. U ponudi su sitnije ili krupniji tip pahuljica. Za bržu pripremu preporučam sitnije, razlika je samo u dužini kuhanja jer nam kod pripreme doručka uvijek nedostaje vremena. Zobena kaša koju smo dobili kuhanjem rijetko će koga oduševiti, ali uz dodatak nekoliko sastojaka postat će vrhunski doručak.

Predlažem da dodate žlicu meda, bananu, neko sezonsko voće (jagode koje nam upravo dozrijevaju ) sjeckane ili mljevene lješnjake, badem ili orahe, cimet, kakao, mljevene sjemenke lana, chia sjemenke ili po izboru. Birajte samo neke od predloženih namirnica. Ukoliko pazite na kalorije, onda svakako još više pomno birajte.

Neka znanstvena istraživanja dokazuju da su osobe koje doručkuju zobene pahuljice osjećale manju glad, te unijele u prosjeku 30 posto manje kalorija tijekom dana.

Jedna od najboljih žitarica Zob je žitarica koja sadrži puno korisnih nutrijenata. Osim velike količine ugljikohidrata i vlakana, zob sadrži više proteina i masti od ostalih žitarica, a sve je to potrebno tijelu da bi normalno funkcioniralo. Posebno je važna uloga beta-glukana, vlakna za koje je dokazano da snižava razinu kolesterola i šećera u krvi te povećava osjećaj sitosti. Zobene pahuljice nastaju procesom parenja i omekšavanja zobi između valjaka, nakon čega se suše. Nutritivno su jako slične zrnju zobi, ali se puno brže pripremaju. Zbog obilja minerala i vlakana krasi ih i mnoštvo ljekovitih odlika.

Zobene pahuljice su ukusne, cijena im je povoljna, a priprema jednostavna. Drevna legenda tvrdi da je za stoljetnu snagu i zdravlje Škota odgovorna zob, no nisu samo Škoti ljubitelji zobenih pahuljica. One su postale omiljen doručak i drugih naroda, pa se čak mnogi usuđuju reći da se mogu uvrstiti u najomiljeniju hranu svijeta.

Zobene pahuljice su ukusne za jelo, posebno u obliku kaše. Od njih se mogu pripremiti i mnoga slatka i slana jela i dobro se kombiniraju s drugim namirnicama. Dodaju se i kao dodatak pudinzima, juhama, popečcima, kolačima ili keksima.

Pogodne su i za one koji ne podnose gluten jer je znanstveno dokazano da ih čak i oboljeli od celijaklije mogu jesti bez obzira na minimalnu količinu glutena koju sadrže. Iako se većinom pripremaju za doručak, zobene pahuljice su mudar izbor i prije spavanja, jer zobena kaša sadrži melatonin, kompleksne ugljikohidrate i triptofan koji imaju umirujuće djelovanje, te vitamin B6 koji potiče proizvodnju serotonina – hormona sreće.

Željka Namesnik

16

SA SVIH STRANA

30. svibnja 2018.

Ludbreški 'Vinski maraton' 9. lipnja Ludbreška vinska cesta uskoro će proslaviti osmi rođendan.

Službeno je otvorena početkom lipnja 2010. godine i od tada do danas postala je novi turistički proizvod Grada Ludbrega i važna destinacija na turističkoj karti Grada, županije i šire regije koja upotpunjuje turističku ponudu grada.

Tim će povodom objekti na Ludbreškoj vinskoj cesti otvoriti svoja vrata. Tako će se u subotu 9. lipnja prirediti 'Vinski maraton' i Dan otvorenih vrata objekata Ludbreške vinske ceste. Za posjetitelje Vinskog maratona bit će otvoreno pet objekata: Vinarija Stručić, Vinski podrum Makar, restoran Arabela, Vinska kuća Kirić, te OPG i kušaonica Kežman. Program organizira Udruga Ludbreška vinska cesta, a počinje u 14 sati. –Početak Vinskog maratona bit će, dakle, 9. lipnja od 14 sati. Cijena po osobi je 60,00 kuna, a dobije se čaša i takozvana Vinska putovnica. Posjetitelji mogu krenuti od bilo kojeg objekta na Ludbreškoj vinskoj cesti, a mogu se kušati barem tri vrste vrhunskih vina naših podrumara, vlasnika objekata. Za svaki objekt koji se obiđe u Vinsku putovnicu se udari pečat, a potrebno je sakupiti najmanje tri pečata odnosno treba posjetiti barem tri vinska objekta kako bi se sudjelovalo i

Varaždinska biskupija

u nagradnoj igri. Vinski maraton traje do 18,30 sati. Program se zatim nastavlja u organizaciji Udruge vinogradara 'Trsek', na prostoru kod kipa svetog Vinka s vidikovcem gdje će od 19 sati biti završnica Vinskog maratona, s bogatom gastronomskom ponudom i vrhunskim vinima naših vinogradara, uz glazbu tamburaša i izvlačenje nagrada za posjetitelje Vinskog maratona koji će u putovnici imati barem tri pečata objekata s Ludbreške vinske ceste.

-Pozivam građane Ludbrega i čitavog ludbreškog kraja da povedu i svoje goste na ludbreški 'Vinski maraton', imat će prigode degustirati vrhunska vina, uživati u bogatoj gastronomskoj ponudi, provesti ugodno subotnje popodne i večer 9. lipnja u našem prekrasnom vinogorju, u objektima Ludbreške vinske ceste i kod kipa Svetog Vinka s vidikovcem na Sigečaku – rekao je Branko Kežman koji trenutno obnaša dužnost predsjednika u obje udruge, u 'Trseku' i u Udruzi Ludbreška vinska cesta.

Naši vinogradari i podrumari već su nadaleko poznati po kvaliteti svojih vina. Tomu je najviše pridonijela 'Trsekova' Izložba mladih vina koja se bliži tridesetom rođendanu, kao i sustavna edukacija novih i mlađih generacija naših vinogradara. Jedan

od načina edukacije svakako su stručni izleti u druga poznata vinorodna područja diljem Hrvatske, ali i u inozemstvu gdje se upoznaju s radom vinogradara tih vinorodnih krajeva. Tako je 'Trsek' organizirao stručni cjelodnevni izlet u susjednu Mađarsku. Tom prigodom je 50-ak izletnika iz Ludbrega posjetilo tri poznate tamošnje vinarije, te su degustirali vina podruma

'Vlasics' u Sumartonu, na OPGVarga u Olaszu, te vinarije 'Krokodil' u Nemesvitu kod Balatona, a usput posjetili i neke povijesne znamenitosti u zapadno središnjoj Mađarskoj.

Uz ove aktivnosti vinogradara i podrumara valja istaknuti kako su krajem svibnja privedeni kraju radovi na proširenju i obnovi prostora 'Trsekovog podruma' u istočnoj gradi Lud-

breškog starog grada. Projekt je vodio Grad Ludbreg, obnovljeni su prošireni prostori koji će biti korišteni za turističkopromotivne namjene. Novom prostoru još predstoji opremanje primjerenim inventarom.

Svečano otvaranje obnovljenog i proširenog objekta 'Trsekovog podruma' očekuje se u sklopu programa Dani ludbreške Svete nedjelje.

Susret s medijskim djelatnicima

Svjetski dan sredstava društvene komunikacije, kojeg je na temelju smjernica Drugog vatikanskog sabora Crkva ove godine obilježila 52. puta, prigodnim programima obilježava se svake godine sedme uskrsne nedjelje.

Varaždinski biskup mons. Josip Mrzljak posljednjih godina priređuje susret s medijskim djelatnicima. Susreti koji okupljaju novinare, urednike i druge djelatnike u elektronskim i tiskanim medijima iz redakcija s područja naše biskupije, polako postaju tradicija Varaždinske biskupije. Cilj ovih godišnjih susreta je podsjetiti na važnost ispravnog korištenja sredstava društvene komunikacije, na međusobno uvažavanje sudionika javne društvene komunikacije, na objektivno informiranje.

Organizator susreta bio je Ured za pastoral u medijima Va-

raždinske biskupije, a održan je sredinom svibnja u Biskupskom pastoralnom centru i Svećeničkom domu u Varaždinu.

Središnji dio susreta bilo je predavanje na temu: 'Mediji 21. stoljeća - novinarstvo ili PR servis?' koje je održao Siniša Kovačić, glavni urednik Hrvatske katoličke mreže, dugogodišnji novinar koji je obnašao i uredničke dužnosti na HRT-u.

Govorio je o novim negativnim trendovima u novinarstvu, novim tehnikama manipulacije i apelirao na novinare da budu čuvari istine.

-Ako sami nećemo brinuti o činjenicama, o objektivnoj informaciji, onda ćemo i mi biti na strani manipulatora odnosno onih koje zbog vjerskih, ideoloških, političkih, tržišnih razloga manipuliraju javnošću. Novinarstvo se pretvorilo u sluganski aktivizam

U naše svetište Predragocijene Krvi Kristove u Ludbreg 12. svibnja hodočastila je Kapošvarska biskupija iz Mađarske zajedno sa svojim biskupom Laslom, svećenicima i đakonima.

Na početku sv. mise pozdravio ih je mons. Josip Đurkan u svoje ime i u ime našega varaždinskog biskupa Josipa Mrzljaka. U samom uvodu bilo je rečeno kako povijest svetišta bilježi da je do II. svjetskog rata dolazilo toliko vjernika iz Mađarske, da su imali i misu na svome jeziku. Nakon dolaska bezbožnog komunizma u Mađarskoj i u Hrvatskoj, te su veze nasilno prekinute. Odrasla je jedna ge-

neracija ljudi koji nisu znali za ovo svetište. Razlog bijahu političke barijere, jezične, društvene te željezna zavjesa bezboštva koje su nas razdvajale. Povezuju nas mnogi biskupi i svećenicimučenici koji su pružali otpor pod cijenu vlastitog života, kao bl. Alojzije Stepinac i nadbiskup kardinal Mincenti.

Ohrabrenje, radost i mir za svoj svakodnevni život po zagovoru predragocijene Krvi Kristove primilo je oko tisuću vjernika zajedno sa svojim svećenicima.

Zahvalan za dar ovog hodočašća mons. Josip im je poklonio knjigu o povijesti svetišta. vlč. Kristijan Stojko

vlasnika medija na štetu istine.

Zbog toga su mnogi novinari prisiljeni biti površni, prisutna je cenzura, ali i autocenzura. Novinari se boje za posao, za svoju poziciju na poslu, jer će ako ne bude poslušni biti zamijenjeni osobama koje nisu educirane za taj posao. A to je veliki problem.

U našem novinarstvu prisutna je kriza identiteta, trend uvrštavanja u vijesti negativnih, loših, pa i izmišljenih događaja. Trebamo se svi boriti za kritičko razmišljanje, a ne na kritizerstvo. Novinari trebaju biti ti koji će se boriti za istinu, jer istina je srce svake vijesti. – poručio je, između ostalog, Siniša Kovačić, glavni urednik Hrvatske katoličke mreže. Nakon izlaganja, uslijedila je i rasprava o ovoj i o drugim temama i poteškoćama s kojima se svakodnevno susreću medijski djelatnici.

-Svakako treba stati na stranu

istine, pa makar ta istina nekada boljela, makar ona nekad donosi i ono što nama nije ugodno. No, ta istina mora izaći u prvi plan. Ne smijemo je se bojati, jer tek istinom čovjek postaje potpuno slobodan. – kazao je biskup Mrzljak.

Na susretu je predstavljena i poruka pape Franje: 'Istina će vas osloboditi - 'Fake news i novinarstvo mira', objavljena krajem siječnja. Susret je završen druženjem učesnika ovogodišnjeg susreta i zajedničkim ručkom.

30. svibnja 2018.

SA SVIH STRANA

Brojni susreti sa „ludbreškim amerikancima“ Povodom obilježavanja Dana povijesti u Hrvatskoj te 5. po redu festivala povijesti – Kliofest, u Gradskoj knjižnici i čitaonici Mladen Kerstener održano je putopisno predavanje pod nazivom „Wild West - stopama američkih Indijanaca“. Izlaganje je pripremio već dobro poznati gost knjižnice, profesor povijesti Milivoj Dretar.

Sa prisutnim posjetiteljima podijelio je iskustva, zanimljivosti i anegdote koje je doživio tijekom posjeta SAD-u i Kanadi.

U srpnju prošle godine zaputio se na trotjedno putovanje. Prva stanica bio je grad Minneapolis koji je udaljen 10 sati vožnje avionom. Tamo ga je dočekala Dunja Sher (Dulikravić), rođena ludbrežanka koja već desetak godina živi u SADu. Dunja je, kao dobar domaćin, odlučila provesti Milivoja svim znamenitostima koje je poželio vidjeti.

Prva na popisu bila je rijeka Mississippi koja između ostalog protječe i kroz Minneapolis. – Mi smo bili na mjestu na kojem rijeka Mississippi izgleda zapravo kao naša Drava. Nismo posjetili onaj nizvodni dio u kojem ona uistinu izgleda kao jedna moćna rijeka. – prepričava Milivoj. Nakon prolaska kroz šetnicu koja se nalazi uz rijeku, Milvoj i Dunja krenuli su prema parku skulptura - Sculpture Garden.

– Taj park skulptura je bio uistinu poseban. Čak smo naišli i na neke simbole naše Podravine kao što su pijetao i žlica kakve imamo u Koprivnici. Bilo je to zanimljivo mjesto za provest jedno popodne. – kaže Dretar.

Iduća stvar koju je poželio vidjeti i doživjeti bila je bejzbol (baseball) utakmica. – Otišli smo na bejzbol utakmicu, ali dobili smo ulaznice za zadnji red tako da praktički nismo ni vidjeli što se dešava na terenu. No, bez obzira na to veoma smo se zabavili. Radili smo „valove“, pravili se da smo španjolci jer su nas svi čudno gledali kad smo pričali hrvatski i slično. Tamo smo proveli gotovo cijelo popodne. – kroz smijeh prepričava Milivoj.

Sljedećeg dana u SAD-u se

slavio Dan nezavisnosti ili popularno Četvrti srpnja, američki državni praznik. Tom prigodom Dunja je uz Milivoja, ugastila i nekolicinu svojih američkih prijatelja. Svi zajedno pripremali su ručak što je za našeg ludbrežana bilo još jedno zanimljivo iskustvo. Naime, Milivoj kaže kako se njihove prehrambene navike „malčice“ razlikuju od naših, Primjerice, zelena salata mora biti narezana na sitne trakice kako bi je uopće probali dok recimo kupus ni ne jedu.

Nakon kuharske avanture ekipa se zaputila na tradicionalni vatromet. Dan je završio brzim odlaskom na počinak jer je Dunju i Milivoja već idućeg jutra čekao put prema Južnoj Dakoti, točnije prema planini Rushmore (Mount Rushmore), granitnoj skulpturi koja prikazuje 18-metarske skulpture glava bivših predsjednika SAD-a.

SELO 1880 Na putu prema Mount Rushmore naišli su na selo zvano 1880. Naravno, stali su i odlučili malo „pronjuškati“. – Na tabli je bilo naznačeno ime sela, dakle 1880, a pokraj toga je pisalo kako populaciju čini 170 duhova, 9 mačaka, 3 psa i 3905 zečeva. Ništa nam nije bilo jasno pa smo odlučili još malo prošetati.

Shvatili smo da je zapravo riječ o simulaciji kaubojskog sela iz

1880. godine. Obišli smo većinu kaubojskih kućica da bi na kraju došli u saloon. Tamo smo susreli gospođu koja je iznajmljivala odjeću iz navedenog doba. Dunja je obukla jednu žensku „kiklju“, a ja sam dobio kaubojsko „odijelo“. – prisjeća se Milivoj.

Nakon kratkog uživanja u kaubojskom selu nastavili su putovanje prema planini Rushmore.

Tamo su stigli nakon sveukupno gotovo 12 sati vožnje. – Stijene su ogromne i prekrasno izgledaju, ali cijeli posjet planini traje dosta kratko. Dođete do podnožja, malo se prošećete i to je to.

– kaže Dretar.

Idućeg dana zaputili su se prema Nacinalnom parku kako bi uživo vidjeli američke bizone. Iako je traženje ovih fascinantnih životinja trajalo duže od očekivanog, na kraju se ipak isplatilo.

“E to je bilo stvarno nešto wow” Krajnji cilj zajedničke avanture Dunje i Milivoja bio je Vražji toranj (Devils Tower), sveta indijanska planina koja se nalazi u sjeveroistočnom Wyomingu.

Gotovo u potpunosti okomite litice ove planine ravnog vrha dramatično se uzdižu 386 metara iznad okolnog i prilično ravnog terena i to na nadmorskoj visini od 1.558 metara. – E to je bilo

stvarno nešto „wow“. Čak mi ni američki predsjednici nisu bili toliko fascinantni kao Vražji toranj. - kaže Milivoj.

U posjet planini stigli su u predvečerje stoga nisu imali mnogo vremena za traženje smještaja za noćenje. Da skratimo priču, spavali su usred livade u tipiju – indijanskom šatoru.

Sljedećeg dana posjetili su Nacionalni park Badlands nakon čega je slijedio rastanak. Dunja je otišla svojoj kući dok je Milivoj nastavio prema Detroit-u gdje je odlušao seminar za profesore, koji je ujedno bio i primarni razlog posjeta SAD-u. No, završetak seminara nije bio i završetak njegovog putovanja. Naime, odlučio je još malo istraživati pa je tako njegova iduća postaja bila Kanada. – Cilj je bio Toronto, najveći kanadski grad. Mogu reći da je to jedan od najljepših gradova koje sam vidio u životu.

Stvarno je predivan. Od znamenitosti u Torontu posjetio sam CN toranj i dvorac Casa Loma.

– prepričava Milivoj.

Nakon razgledavanja Toronta zaputio se na trosatnu vožnju autobusom kako bi se susreo sa još jednom ludbrežankom u tuđini, Ljubicom Namesnik Novak. – Ljubica i njena obitelj dočekali su me na autobusnom kolodvoru.

Nakon kratkog druženja odlučili smo posjetiti slapove Niagare.

Slapovi su podijeljeni na dva

Ulična umjetnost ponovno u našem gradu Ludbreg će i ove godine biti bogatiji za još jedno umjetničko djelo zahvaljujući Street Art Festivalu. Ovaj, sada već tradicionalni projekt udruge Lumen započet će 18. lipnja i trajati iduća 4 dana, do 22. lipnja.

-Sam Street Art projekt će se odvijati u sklopu Idemo otok festivala, odnosno u tjednu prije tog vikenda, a kojeg zajednički organiziraju Lumen iz Ludbrega i Kulturna udruga mladih Centar Scena iz Varaždina.- objašnjava voditeljica projekta, Ian Novak.

Ekipu koja će se ove godine primiti kistova čine Antonio Jantol, Andreja Cindori, Arijana Kosec, Ivana Herenčić i Rebeka Perin. Njihovo „platno“ biti će zid na Trgu Svetog Trojstva, koji se nalazi u sklopu zgrade Centra za kulturu i informiranje „Dragutin Novak“.

-Ovogodišnja tema je prigodna i vezana uz Ludbreg, a detalje nećemo otkrivati kako bi, kao i svaki puta do sada, Street Art ostao iznenađenje i budio znatiželju.- kaže Ian.

Što li će ukrašavati zid na Trgu Svetog Trojstva saznat ćemo već idući mjesec.

17

Milivoj Dretar

dijela, postoje američki koji su nešto manji i postoje kanadski koji su puno veći i lijepši. Plovidba brodom prema slapovima je bila fantastična. Uhvatili smo onaj zadnji brod koji plovi prema slapovima, dakle negdje oko 9 sati navečer. U to vrijeme na obali uključuju lasere koji se reflektiraju prema slapovima što je stvarno jedan poseban doživlja. I onda, u 10 sati, obavezno vatromet. – prepričava Dretar.

Da je ovo putovanje uistinu bilo prepuno brojnih susreta sa bivšim stanovnicima Ludbrega potvrđuje i iduća Milivojeva domaćica, Doris Vrančić. Ona ga je pak dočekala na aerodromu u Washington-u. – Doris je bila jako ljubazna i povela me u razgledavanje. Fotografirao sam se ispred Bijele kuće, zatim posjetio Nacionalnu galeriju umjetnosti te nekoliko muzeja. Zanimljivo je da su sve ulaznice za muzeje besplatne. Idućeg dana odlučio sam u razgledavanje ići podzemnom željeznicu. Posjetio sam groblje Arlington na kojem je pokopan predsjednik Kennedy i američki vojnici te Nacionalni muzej američkih indijanaca.

Neizostavan je bio i posjet Ford's Theatre-u u kojem je ubijen američki predsjednik Abraham Lincoln. – kaže Dretar koji se nakon svoje posljednje stanice, Washington-a, kući vratio sa mnogo fotografija, uspomena i doživljaja.

Povijest Street Art Festivala Prvi Street Art u Ludbregu bio je 2016. godine kada su oslikane dvije lokacije - Školska ulica i zid obiteljske kuće Drahnik. Voditeljice projekta oslikavanja Školske ulice bile su Eva Vučković i Andreja Cindori koje su zajedno s Nikolinom Dijanošić, Ian Novak, Irom Andreom Potnar i Andreom Čukec osmislile i realizirale ideju. Na samom terenu pridružili su im se još i Maja Mezga, Petra Dobrovoljac te Petar Podvezanec.

Na drugoj lokaciji radio se veliki mural od 160m 2 na zidu privatne kuće na adresi Ulica Bana Jelačića 7 kojeg potpisuje akademski slikar Martin Hrastić iz Sigeca Ludbreškog. Za potrebe oslikavanja tako velike površine, točnije cijelog zida kuće, bilo je potrebno oko 60 litara boje i dizalica na kojoj je umjetnik Martin Hrastić proveo više od tjedan dana. Od pripreme zida do završnog poteza kistom, osim u vrlo kasnim noćnim satima kad se nešto malo spavalo, radilo se bez prekida.

Iduće 2017. godine oslikavala se zidana ograda kod Otoka Mladosti uz glavnu prometnicu.

Oslikavanje su koordinirale i vodile Maja Mezga te Andreja Cindori, a priključile su im se Arijana Kosec, Ira Andrea Potnar, Ian Novak te udruga Lumen.

18

KULTURA

MLADEN KERSTNER

"Isusek, Isusek, kaj mi bu ve Regica rekla!" Prošle su 43 godine od emitiranja prve epizode Gruntovčana, a 90 godina od rođenja stvoritelja te kultne serije.

Upravo godišnjica rođenja Mladena Kerstnera bila je je jedan od povoda za organizaciju konferencije za novinare na kojoj je najavljeno i izdavanje Sabranih djela I-V. Lik i djelo hrvatskog književnika, humorista, redatelja, glumca i novinara Mladena Kerstnera tako je na jednom mjestu, u ludbreškoj pivnici "Mejaši" okupio one koji će se prihvatiti tog važnog posla, a to su prof. Mladen Kerstner, ml., prof. emeritus Stjepan Hranjec, gl. urednik edicije Sabrana djela Mladena Kerstnera I-V, Edita Kutnjak-Zlatar, ravnateljica Knjižnice i čitaonice "Mladen Kerstner" Ludbreg, izvršna urednica Sabranih djela, Dražen Ernečić, predsjednik Ogranka Matice hrvatske u Koprivnici i izvršni urednik Sabranih djela te ludbreški gradonačelnik Dubravko Bilić, poznavatelj Kerstnerova opusa i čovjek koji je postavio sam temelj za proučavanje njegova opusa još prije dvadesetak godina.

-Drago mi je da nas je okupila ova prekrasna tema i početak obilježavanja ove važne godišnjice za Grad Ludbreg ali i još važnijega "rudarskoga" rada, početak istraživanja i objavljivanja Sabranih djela Mladena Kerstnera. Za nas u Ludbregu Mladen Kerstner je nedvojbeno veliki pisac, čovjek koji je obilježio ovaj grad i koji je na neki način izveo Ludbreg iz anonimnosti i prikazao ga ne samoj hrvatskoj nego i široj javnosti. Kada smo prije dvadesetak godina započinjali priču o Mladenu Kerstneru suočili smo se s jednom žalosnom činjenicom, a to je da ga povijest hrvatske književnosti nije uopće prepoznavala i on je pa gotovo bio zaboravljen. Uz pomoć obitelji, njegove supruge gospođe Mire i sinova uspjeli smo doći do nečega što smo stavili u dvije knjige. Malo smo se tada zaustavili i danas, dvadeset godina kasnije, vrijeme je da popunimo praznine koje su postojale i objektivno još uvijek postoje. Drago mi je da se pridružio profesor Hranjec koji će preuzeti istraživački rad i pripremiti nastavak izdanja o Mladenu Kerstneru. Okupila se ekipa koja će preuzeti taj rad i ispraviti ono zanemareno. Činjenica je da je Ludbreg obilježen kajkavskom književnošću i puno je ljudi stasalo koji njeguju kajkavštinu, koji se brinu o tom posebnom ludbreškom kajkavskom izričaju i nadam se da smo udarili dobar temelj. - rekao je gradonačelnik Bilić i odmah najavio dio programa obilježavanja važne godišnjice rođenja.

- Na sam rođendan Mladena Kerstnera obilježit ćemo to još jednim novim projektom, kajkavskim gartlicom u kojem će sudjelovati cijeli grad i u kojem će svi oni koji dođu u Ludbreg moći vidjeti spomen-ploču Mladenu Kerstneru i Boži Hlastecu.

30. svibnja 2018.

Gruntovčani i danas govore istom snagom o sličnim problemima

Konferenciji su se odazvali, uz gradonačelnika i uvijek rado viđeni gosti U narednom razdoblju bit će tu još kajkavskih pjesnika i kajkavskih književnika. - najavio je gradonačelnik, a posebno je pozdravio uvijek rado viđene goste - Smiljku Bencet i Martina Sagnera.

- Oni su danas ponovo došli u Ludbreg, uvijek nam se rado vraćaju, postali su dio identiteta našega grada i neka nam i dalje budu podrška u ovakvim projektima jer pričati o Mladenu Kerstneru treba i treba podsjećati sve one koji zaboravljaju na veličinu njegova književnoga djela, pogotovo kroz legendarne Gruntovčane za koje slobodno možemo reći da su jedna od najboljih dramskih serija koju je Hrvatska televizija ikad proizvela. To treba isticati, time se treba ponositi, a mi u Ludbregu Mladenom Kertsnerom jesmo ponosni – zaključio je ludbreški gradonačalnik, a upravo je on 2000. i 2001. godine pripremio dvije knjige o Mladenu Kerstneru i njegovim dramama.

- Iako je Kerstner svoje junake i njihova življenja i trpljenja kontekstualizirao u jednome historijski ovjerljivome vremenu, i iako je za svoje likove često imao izvrsne "predloške" u stanovnicima Ludbrega i okolice, čini se da su oni zakoračili preko tih međa, tako da i danas govore istom snagom o sličnim problemima, podsjećajući i opominjući. - podsjeća Bilić.

Dražen Ernečić podsjetio je na konferenciji da su Gruntovčani nagrađeni Večernjakovom ružom za najbolju seriju u 20. stoljeću. Kada se uzmu u obzir sve činjenice, ne čudi da će Sabrana djela sadržavati čak četiri knjige.

- U ovome projektu riječ je zapravo o knjigama. Naime, Ogranak Matice hrvatske u Koprivnici došao je na jedan veliki zadatak, zamisao, rekao bih čak iskupljujući projekt jer se ovim nakladničkim projektom cijela Podravina odužuje velikom komediografu Mladenu Kerstneru. Zamislili smo da prva knjiga budu drame, da idemo u drugoj s poezijom i prozom, treća da bude korespondencija, a zadnja da bude studija o Mladenu Kerstneru. U planu je da svake godine izdamo jednu knjigu, dakle riječ je o četverogodišnjem planu. Rekao bih da je poznavanje Gruntovčana i Mejaša veoma pohvalno, ali Mladen Kerstner je puno više od toga. Pronašli smo niz tekstova, pomalo razasutih, pisanih rukom i kanimo sve tekstove objaviti da pokažemo da je on vrstan komediograf, bez zadrške bih rekao da je Mladen Kerstner prvi kajkavski komediograf u hrvatskoj književnosti. Nema većega, nema boljega. Mislim da je akcija koju je započeo Ogranak Matice hrvatske u Koprivnici hvalevrijedna, Mladenu Kerstneru nismo se dovoljno odužili. Niz je još stvari u rukopisu razasuto, potrebno je to srediti, ali i publicirati. I to iz više razloga, prije svega književno-umjetnički razlozi. Mladen Kerstner je vrlo vješt fabulator, on izvrsno zna postaviti određenu scensku radnju koja teče bez zastajkivanja, tu se pokazao kao majstor.

Drugi razlog je karakterološki, odnosno postavljanje određenih karaktera. Rekao bih da je Kerstner u svojim pogotovo serija-

ma Mejaši i Gruntovčani, stvorio karakterološke arhetipove.

To nije samo Dudek u pitanju ili Regica već i Cinober, Presvetli i drugi. Treće je jezik. Kerstner je meštar jezika. Koliko znam iz bilješki, Kerstner je obilazio i gradilišta i krčme, bilježio što su ljudi govorili, želio je prenijeti taj živi jezik na ekran i to mu je apsolutno uspjelo. – rekao je Stjepan Hranjec, prof. emeritus i glavni urednik edicije, a podsjetio je i na izraze koje je koristio poput - "Kaj stojite tu kak drveni sveci", "Me tu spituvate kaj na spovedi", "Dober kak kruh z škrinje", "Malo si poštucaj jezika, ti je dugi kak kravi rep". Sve su tu usporedbe iz života našega podravskoga čovjeka.

Ova će edicija nastati u suradnji Ogranka Matice hrvatske u Koprivnici i Gradske knjižnice i čitaonice „Mladen Kerstner“ Ludbreg koja osim što nosi ime tog hrvatskog književnika, humorista, redatelja, glumca i novinara, unatrag nekoliko godina u programu pod nazivom „Kešnerijada“ oživljava lik i djelo Mladena Kerstnera.

-Pronađeni su neobjavljeni rukopisi, radio drame i drugi materijali na kojima će se raditi i biti objavljeni u Sabranim djelima. Današnja konferencija prilika je da evociramo uspomene iz vremena snimanja serijala i posjetimo lokalitete na kojima su snimane pojedine epizode, nekadašnje mjesto gdje se nalazila slastičarna „Kiki“, pivnica, trg, željeznička stanica. Neizostavan je bio posjet lokalitetu „Črešnja“ na Kataleni gdje je također snimljena jedna epizo-

da „Falinga Imbre Presvetloga“.

- rekla je Edita Kutnjak-Zlatar, ravnateljica Gradske knjižnice i čitaonice Mladen Kerstner.

Naglasila je i kako za brojne mlade koji razmišljaju o odlasku iz zemlje, Drašek ima poruku.

- Danas je možda više nego ikad važno istaknuti repliku Dudeka sa snimanja epizode na željezničkom kolodvoru, kod odlaska u Njemačku, kao poruku mladima koji razmišljaju o napuštanju svoje domovine: „Ja bez doma nemrem, pa kaj nem, da vjutro oči oprem, videl svojega dvorišča, škednja, vrta, lipo pod hižom, kaj ničeg ne više. Gda se toga zmislim, tu vnutri zapeče, a suze vudre v oči, bi se najraje za nekaj prijel i vikal: nejdem, nikam nejdem. Meni je milejše gladen sedeti pod mojom hruškom, neg se bogatstvo sveta imeti“.

- zaključila je Edita KutnjakZlatar.

Pomoć u cijelom projektu su i sinovi, posebice Mladen Kerstner mlađi koji je i ovom prilikom stigao u Ludbreg.

- Mislio sam da za sabrana djela i nema dovoljno materijala, no kada sam malo zagrebao u našu arhivu i kada sam kontaktirao arhivu Hrvatske radiotelevizije gdje je sačuvano na desetke i desetke neobjavljenih radiodrama, shvatio sam da ima materijala dovoljna - kazao je Mladen Kerstner, mlađi.

Kada Sabrana djela ugledaju svjetlo dana, možda napokon i Mladen Kerstner pronađe svoje trajno mjesto u suvremenoj kajkavskoj književnosti jer on to i zaslužuje.

KULTURA

30. svibnja 2018.

MARTIN SAGNER I SMILJKA BENCET Dio kultne televizijske serije sniman je i u rodnom gradu Mladena Kerstnera, a u Ludbreg i danas rado navraćaju glavni glumci, Martin Sagner i Smiljka Bencet.

-Hvala na sjećanju na gospodina književnika Mladena Kerstnera, a moram po ne znam koji put ponoviti da je rečenica hrvatskog književnika Mladena Kerstnera neispitana dovoljno, a posebice nedovoljno vrednovana. Kako u filmskom, tako i literarnom pogledu. Ova prekrasna ideja o izdanju Sabranih djela je povod i poticaj da se ta pozadina otkrije jer će i daljnje vrednovanje i stvaranje biti drugačije, svrhovitije. Sabrana djela bit će temelj da se otkrije ono što je ispod površine u rečenicama hrvatskog književnika Mladena Kerstnera koji je živ dok su god živi Gruntovnčani i oni koji oživljavaju sjećanja na njega i njegova djela- rekao je Martin Sagner. Dodao je i kako Kerstner nigdje ne spominje političko i društveno uređenje no opet govori sve.

- Zapamtio sam kad Regica pita, "Kam Draš ideš, pak znaš da te budu prevarili". Drašekov odgovor bio je – "Znam Regica, a kaj bum kad moram". U tome je i društveno uređenje i odnosi i sve je u tome rečeno. - rekao je Sagner.

Glumica Smiljka Bencet podsjetila je da se u seriji našla sasvim slučajno, ali da ju je ona obilježila.

- Hvala svima što toliko gajite, a ja sam sretna i ponosna što sam došla u tu seriju koju danas gotovo cijeli svijet zna. Neću zabraviti kada smo Martin i ja bili u Australiji gdje su Gruntovčane gledali s engleskim titlovima. To je trebalo doživjeti jer kako Isusek, Isuse dobro prevesti na engleski, jednostavno nije bilo "safta" u tome. Poklonili su nam tada dvije videokasete Gruntovčana s engleskim titlovima i rado ih odgledam sa svojim prijateljima. Nemoguće je tu ljepotu jezika prenijeti na drugi jezik. Ponosna sam što sam jedan kotačić bila u toj seriji iako sam uletjela u seriju i obožavam taj kajkavski. Mislim da sam ga čak uspjela i dobro skinuti, kak bi se reklo. Nadam se da ćemo iduće godine zajedno proslaviti pola stoljeća od snimanja serije.

Jer prava je veličina u tim riječima – pola stoljeća! - zaključila je Smiljka Bencet koja često kaže kako joj je uloga Regice bila kruna karijere.

Na jednoj od lokacija snimanja

Miroslav Betlehem i Mladen Kerstner ml.

19

20 K U L T U R A

30. svibnja 2018.

Iz KUD-a “Anka Ošpuh”: Rasplesani svibanj Proteklih 30 dana ludbreški KUD-ovci, i to posebno njihovi najmlađi članovi, posvetili su se plesu na čak tri velika i vrijedna događaja. Brojna plesačka populacija u KUD-u tijekom godine redovito proizvodi nove koreografije i priredbe, a impozantnim brojem od oko 150 plesača raspoređenih po uzrastima i sekcijama u 9 skupina, brine šest voditeljica.

Svjetski dan plesa u Ludbregu Počelo je 28. travnja obilježavanjem Svjetskog dana plesa na ludbreškom trgu. To je inicijativa s dugoročnom namjerom da se na taj dan svake godine okupe ludbreške plesne snage u druženju kojem je ples kao umjetnička i fizička aktivnost glavni sadržaj. Ludbreški KUD ima čak devet plesnih grupa, šest u modernom plesu, dvije u dječjem folklornom, te veliki folklorni ansambl koji okupila srednjoškolce i studente.

- Ukupno imamo oko 150 plesača u svim sekcijama, uglavnom djece, i to je jedan pogon koji svakako ima što pokazati. Stoga su voditeljice plesnih skupina došle na ideju obilježavanja Svjetskog dana plesa, gdje bi masovnim plesnim okupljanjem svih naših članova potakli i druge na sudjelovanje. Ples je svake godine sve popularniji, pa su nam se na ovom obilježavanju osim naših plesnih skupina pridružili i ludbreški dječji vrtići, te osnovne škole iz Ludbrega i Martijanca. Osmislili smo jednostavan program, svatko se predstavio s jednom točkom, a za kraj su svi zajedno otplesali jednu milenijsku koreografiju.

Druženje je bilo na razini, a okupio se i velik broj roditelja. rekao nam je predsjednik KUDa Aleksandar Horvat.

Na ovom obilježavanju bilo je oko 250 izvođača i trg je zaista bio prepun vesele i rasplesane djece.

International dance open Tjedan dana kasnije, u subotu 5. svibnja, u sklopu sajma Flora centrum mundi na trgu su održani 7. dječji folklorni susreti u Centru svijeta kojima je ludbreški KUD domaćin. Tristotinjak mališana u narodnim nošnjama iz različitih krajeva Hrvatske obogatilo je atmosferu rascvjetalog ludbreškog trga i pokazalo svoje umijeće.

- U goste su nam došli Udruga Ludbreško sunce iz Globočeca, KUD Sijač iz Lučkog, KUD Preslica iz Zagreba, KUD Ježek iz Beretinca, KUD Elizabeta iz Jalžabeta, KUD Seljačka sloga iz Donje Dubrave i Ogranak Seljačke sloge iz Buševca. Svih sedam grupa su bili odlični i jako su se dobro zabavljali, vidjelo

se da i publika uživa u njihovim vještinama. A s našim ludbreškim malim folklorašima i ovaj put je kao pratnja sudjelovao tamburaški orkestar Osnovne glazbene škole Ludbreg. S obzirom na školske obaveze i godišnje odmore, čini mi se da je ovaj termin u vrijeme održavanja sajma cvijeća odličan za organiziranje ovih susreta, pa ćemo nastojati da nam to postane tradicija. - rekla je Maša Horvat jedna od voditeljica ludbreških mališana.

Iz Ludbreškog KUD-a već sad skreću pozornost da nakon ljetnih praznika ponovo počinju upisi u sve sekcije, pa će biti prilike da se zainteresirani prijave i u dječje folklorne sekcije.

Kao šećer na kraju ludbreške svibanjske plesne avanture, od 10.-13. svibnja u Areni Zagreb odvijao se pravi plesni spektakl u kojem je sudjelovalo 398 plesnih grupa s preko 5000 plesača i 900 otplesanih koreografija.

Radi se o International dance open festivalu koji je kvalifikacija za Europsko prvenstvo.

Ludbreški KUD-ovci su sudjelovali s 5 plesnih skupina s preko 120 plesača i plesačica, u ekspediciji s čak tri autobusa.

- Ovo je zahtjevno natjecanje, posebno organizacijski jer smo bili u Zagrebu gotovo cijeli dan u impresivan broj sudionika, a vozili smo se u tri autobusa koji nisu kretali istovremeno, tako smo osigurali manje nervoze jer su plesači manje čekali na red.

Hvala roditeljima na pomoći, s njima smo zaista dobro uhodana ekipa koja organizacijski dobro funkcionira, tako da se možemo posvetiti plesu. Zadovoljni smo nastupima jer imamo četiri 1. mjesta, jedno 2. i jedno 4. Plesna skupina “No name” osvojila je 4. mjesto u kategoriji MTV Commercial Children II , te 2. mjesto u kategoriji ETNO Production Children . Plesna skupina “Magic” osvojila je 1. mjesto

u kategoriji CHARACTER Production Children II. Osim ovog zlatnog odličja Ludbrežani su osvojili još tri zlata, Harlekini u kategoriji DISCO freestyle Formation Children, “Anđeli” su pozlatili “Ludog žapca” u kategoriji DISCO dance Production Children I , i na kraju, a četvrto zlato u kategoriji Street Jazz Junior otplesala je skupina “Crazy Hill” - izvijestila nas je jedna od voditeljica Ana Katalenić.

Ples se sve više cijeni, posebno među mlađim uzrastima i to u žanru modernog plesa, tako je od ove godine radi kvalitetnijeg rada s grupama uz “Leptiriće”, “Anđele”, “Harlekine”, “No name” i “Crazy Hill” u KUDu oformljena nova, šesta plesna skupina čiji članovi su odlučili dati si ime “Magic”. Pred mladim plesačima su novi izazovi jer ih uskoro očekuju nove smotre, plesna priča Pepeljuga 8.6. u Ludbregu, te važan nastup državnoj smotri plesnih ansambala 23.6. i Velikoj Gorici, na kojoj sudjeluje plesna skupina “Crazy Hill” s etno koreografijom “Linđo” koja je izabrana među 20 najboljih koreografija na razini Hrvatske. Želimo im puno uspjeha.

KULTURA

30. svibnja 2018.

21

LIKOVNA KOLONIJA „Sunce 2018“

Pedesetak nastalih slika Posljednje subote u mjesecu svibnju u Kući sunca u Globočecu održana je likovna kolonija „Sunce 2018“. Brojni umjetnici koji su se i ovaj, trinaesti po redu put odazvali pozivu pristigli su uglavnom iz sjeverozapadne Hrvatske. Nastalo je pedesetak radova, a sredstva koja će se prikupiti njihovom prodajom pomoći će u daljnjem radu udruge.

Likovnu koloniju otvorio je gradonačelnik Dubravko Bilić koji je ponovio kako je ova udruga svojim radom premašila okvire grada, županije ali i šire spektrom usluga. Likovnoj koloniji nazočila je i Renata Potočnik, zamjenica gradonačenika. Ono što ih trenutno najviše veseli je kupnja nove kuće za stambenu zajednicu. Ključ je napokon u njihovim rukama, očekuje ih puno posla, ali i veselja jer će se ovoj velikoj obitelji od stotinjak korisnika pridružiti novi.

Ludbreški 'Haiku susret' 9. lipnja Haiku, drevna japanska kratka pjesnička forma koja slavi trenutak života i prirode s ljudskim osjećajima u trostihu 5-7-5 u Hrvatskoj ima mnogo poklonika i autora.

Zbog toga je Centar za kulturu i informiranje 'Dragutin Novak' prije 22 godine pokrenuo susrete haiku-pjesnika koji su zbog duge tradicije susreta postali jedan od najstarijih susreta, a Ludbreg jedan od najpoznatijih gradova-centara haikua u Hrvatskoj.

Ova ludbreška ustanova ove će godine kao domaćin i organizator ugostiti 9. lipnja haiku pjesnike. Prigodom ludbreških susreta bit će predstavljeno novo izdanje 'Haiku zbornika 2018.'. Naime, svake se godine u povodu susreta tiska Zbornik s haiku-pjesmama koje su autori poslali organizatorima do kraja travnja. Urednički odbor potom je odabrao najuspjelije uratke za novo izdanje ludbreškog haiku zbornika.

Ludbreški susreti haiku pjesnika poznati su i po svojim jedinstvenim i maštovitim priznanjima koja se dodjeljuju autorima. Najstarije i službeno priznanje susreta je 'Prijelazni stup haiku pjesnika' koji se dodjeljuje za ukupno dosadašnje haiku stvaralaštvo, a posebnost je što novog laureata bira zadnji dobitnik priznanja. Također se dodjeljuje neslužbena nagrada 'Graševina' za najbolju haiku-pjesmu između dvaju ludbreških susreta, kao i priznanje 'Afrodita' za najuspješniji haiku erotskog sadržaja.

Haiku-pjesnici iz raznih krajeva Hrvatske, pa i inozemstva rado dolaze na ludbreške susrete, pa se očekuje da će tako biti i na ovogodišnjem 'Haiku-susret Ludbreg 2018.'

U petak 1. lipnja koncert Simply Brass kvinteta Centar za kulturu i informiranje "Dragutin Novak" u petak 1. lipnja organizira koncert SIMPLY BRASS KVINTETA. SIMPLY BRASS KVINTET djeluje od 2005. godine i u tom je periodu održao niz zapaženih koncerata diljem Hrvatske i inozemstva.

Program ansambla vrlo je raznovrstan. Sastoji se od izvornih djela suvremenih skladatelja te obrada za brass ansambl iz razdoblja baroka, klasike i romantizma, jazz skladbi, filmske glazbe i popularnih melodija.

SIMPLY BRASS čine Tomica Rukljic, Rudolf Homen, Nikola Zver, Alan Bošnjak i Željko Kertez. Koncert u dvorcu Batthyany počinje u 20 sati, a ulaz je besplatan.

Popis događanja u Gradskoj knjižnici i čitaonici „Mladen Kerstner“ Ludbreg, lipanj, 2018.

Novo u programu Priče za laku noć: Priča za laku noć - slušam, pričam, stvaram – program za djecu koja žele naučiti pričati priču uz stručno

vodstvo odgajatelja - Knjižnica od 18:15 sati - U 19.00 sati čitanje priče za laku noć kod PAMETNOG DRVA NA TRGU SV. TROJSTVA, u slučaju

lošeg vremena priču čitamo u Knjižnici!

6. lipanj 2018.

A. Krings: „PUNOGLAVAC PAVLEK“ 13. lipanj 2018.

A. Krings: „NOĆNI LEPTIR NIKO“ 20. lipanj 2018.

M. Pfister: „RIBA DUGINIH BOJA“ 27. lipanj 2018.

Igrokaz djece s radionice Pričam, slušam, stvaram: „CVJETIĆ

ŽUTKO LJUTKO I DVA LEPTIRA“ i Đ. Stuhlreiter: „ŠARENI CVIJET“

OSTALI DJEČJI PROGRAMI: 30. lipanj 2018. Klinci u Knjižnici – LJETNE RADOSTI

– program za djecu predškolske dobi, igraonica Knjižnice od 9:30 do 11:30 sati 30. lipanj 2018.

Dječji čitateljski klub - Knjižnica od 10:00 do 11:00 sati

PROGRAMI ZA ODRASLE: 5. lipanj 2018.

U sklopu projekta „Živimo zajedno, starimo kvalitetno“, članovi knjižničnog

čitateljskog kluba „Knjiški moljci“ pozivaju vas na druženje s Ivicom Prtenjačom,

autorom knjige „Tiho rušenje“

- Knjižnica u 19:30 sati 8. lipanj 2018. „PUTUJ I ČINI DOBRO – SREĆA NA AFRIČKI NAČIN“ – putopisno predavanje

Janje Žnidarić

- Knjižnica u 19:30 sati 15. lipanj 2018. „Snovi“ - filozofsko predavanje Nove Akropole iz Varaždina

– Knjižnica u 19:30 sati

22 S P O R T

30. svibnja 2018.

Pola Europe hrvalo u Ludbregu Natjecanje mladih hrvača i hrvačica u Ludbregu „Collocatium Centrum mundi“ je okupilo u subotu 26. svibnja 443 natjecatelja iz 56 klubova, 14 država. Uz Hrvatsku, iz Makedonije, Austrije, Bosne i Hercegovine, Srbije, Mađarske, Slovačke, Češke, Moldavije, Rumunjske, Bugarske, Francuske, Slovenije, Italije. Turnir je bio organiziran za razne uzraste, od najmlađih, početnika i početnica pa sve do juniora i juniorki.

Konkurencija je bila izuzetna te ni u jednoj kategoriji nije bilo lako doći do medalje. Ludbreški hrvači ostvarili su vrlo dobre rezultate: Kod najmlađih, Ivan Bačani osvojio je prvo mjesto, a Donat

Ledenko bio je drugi. U uzrastu mlađih dječaka Rene Dulikravić zaslužio je broncu, isto kao i Patrik Balija. Borna Rajh i Ivan Varga ovaj put ostaju bez plasmana. Kod starijih dječaka Teo Varga bio je na kraju peti. Kod kadeta odlične borbe prikazali su David Čurila i Berislav Varović, obojica u konačnici peti. Kod juniora istaknuo se Dražen Oršuš osvojivši izvrsno drugo mjesto.

U uzrastu starijih djevojčica Sandra Besek bila je peta dok je njena sestra Marta osvojila odlično drugo mjesto. Iva Gerić kod kadetkinja, bila je uvjerljiva u svojoj kategoriji te je osvojila zlatnu medalju, a ujedno je proglašena

i za najbolju domaću hrvačicu.

Za najbolju stranu hrvačicu proglačena je češka reprezentativka Anna Michalcova. Najbolji domaći hrvač bio je Valentino Vidović iz Petrinje, a Jovan Miolski iz Zrenjaninskog Proletera bio je najbolji strani hrvač. Zlatna fućka dodijeljena je najboljem sucu turnira Tiboru Feketeu, da Vas ne zbuni čovjek je Varaždinac, pola stoljeća u hrvanju. U ekipnom poretku prvo mjesto je pripalo HK Slatina (bili su najmnogobrojniji, slavonski hrvački centar), druga je bila reprezentacija Mađarske, a na trećem je mjestu HK Herkul iz Zagreba. HK Ludbreg zauzeo je visoko peto mjesto. (N.J.)

30. svibnja 2018.

DAVID ŠALAMON SVE BOLJI Ljubitelji atletike u Hrvatskoj, oni koji to malo detaljnije prate ne mogu se načuditi sjajnim sportašima koji dolaze s područja Grada Ludbrega. Naravno, o Sari Kolak sve se zna, a neki od ponajboljih trkača u državi dolaze upravo odavde. Željko Vincek približio se na milimetar hrvatskom rekordu na 400 metara kojeg drži Željko Knapić, također iz šire regije. Na odličnom putu da ostvari lijepu karijeru je i naš dečko iz Hrastovskog, 20-godišnji David Šalamon, naveli smo i dalje smo kod toga budući olimpijac. Studira u Čakovcu, na Međimurskom veleučilištu te svakodnevno trenira u Varaždinu na stadionu „Slobode“. Postigao je u posljednjih mjesec-dva nekoliko zapaženih rezultata.

Na tradicionalnom međunarodnom atletskom mitingu AK Agram u Zagrebu je pobijedio u utrci na 600 metara s 1:17,09 što je i najbolji rezultat u ovoj disciplini u Hrvatskoj od njezinog

osamostaljenja. Drugi je u ovoj utrci bio Marino Bloudek koji je istrčao i novi hrvatski juniorski rekord 1:17,24. Šalamonov rezultat je ujedno bio 3. najvredniji muški rezultat natjecanja s 1066 bodova. Ispred njega su bili bacači kladiva, Slovenac Peško i Brazilac Wagner. Rezultat je tim vredniji jer je cijelu utrku bio zatvaran, a već nakon 200 m mu se odvezala sprinterica što je sigurno utjecalo na koncentraciju i konačni rezultat. U Zagrebu je održan i miting AK DinamoZrinjevac s dvije memorijalne discipline – bacanje diska u spomen na dr. Ivana Šebalja i utrka na 400 metara u spomen na Ivana Buljata. AK “Sloboda” je imao predstavnika na 400 metara, Davida Šalamona. David je osvojio 2. mjesto s rezultatom 47,72 sekunde.

Naravno da smo Davida upitali koliko vrijede ovi rezultati i koje su njegove ambicije.

- Što se tiče ove utrke na 600

metara ona mi je odličan indikator što mogu očekivati na 800 metara. Tu mi je zasad rekord 1'53'', ali s ovom utrkom pokazao sam da vrijedim za 1'47'60 što

je i norma za ovogodišnje seniorsko prvenstvo Europe. Što se tiče 400 metara trener Domislavić i ja vjerujmo da ću ići ispod 47 sekundi i tu ostvariti normu

SPORT

23

za Europsko prvenstvu.Olimpijada je za dvije godine, zvuči kao zicer, David će svladati Golijata (normu), bez dvojbe!

RUKOMETAŠI OSTVARILI CILJEVE Završeno je drugoligaško natjecanje u konkurenciji rukometaša. Igrači RK Ludbreg uspjeli su ostvariti ostanak u ligi, ostavivši iza sebe etablirani „Sisak“ (bivšeg premijer-ligaša koji je nekoliko puta sudjelovao i u europskim kupovima) te sastav „Nedelišće“. Te dvije ekipe su izgubile status drugoligaša.

Još uvijek se ne zna tko će u viši rang, prvak „Prelog“, drugoplasirana ekipa „ZG Dubrava“ ili treći „ Čakovec“. Kod ludbreškog rukometnog kluba ostvaren

je i drugi cilj, pošto su dobar dio sezone ekipu vukli kadeti, mahom šesnaestogodišnjaci, potpomognuti tek koju godinu starijim suigračima.

-Zbog odlaska nekih igrača na rad u Njemačku, poslovnih obveza, školovanja, nemogućnosti dovođenja kvalitetnih igrača sa strane bili smo prisiljeni na totalno pomlađivanje kadra.

Iako je to bio mač s dvije oštrice uspjeli smo ostvariti ostanak u ligi te afirmirati „klince“ koji su imali zapaženu minutažu koja će

im svakako koristiti u njihovom razvoju – rekao je trener Andrija Pišpek.

Onako prateći, nekako najkonstantniji je bio Sinković, Balažinec Matija je povukao kad je trebao, Novota na golu imao je zapaženih trenutaka. Naravno i svi ostali dali su svoj maksimum.

Za ludbreški rukomet ne treba brinuti, tu uvijek stasaju kvalitetni klinci, a nadajmo se da će se to jednom potvrditi i u seniorskoj kategoriji.

Neven Jerbić

Oproštaj od sporta Kroz knjigu promocija vrijednog Milana ludbreškog sporta Nakon više od 40 godina Milan Katana odlučio je završiti s aktivnim bavljenjem sportom.

Razlozi su zdravstvene prirode, a samo manjim dijelom i zasićenje.

Katana je najduže bio u hrvanju.

Još početkom sedamdesetih godina prošlog stoljeća krenuo je u hrvačku karijeru gdje je postizao značajne uspjehe.

Nažalost u ovom sportu uvijek postoji opasnost od težih ozljeda koje ga nažalost nisu mimoišle.

No, neumorni Milan je uslijed teže ozljede našao novi sport, od 1980. godine postao je i predsjednik Streljačkog kluba „Budućnost“ na čijem je kormilu bio do početka Domovinskog rata. S klubom je ostvario niz lijepih rezultata, osobnih rekorda, rekorda streljana. Nakon rata uslijedila je stanka, no sportski duh je neukrotiv u slučaju Katane koji je 16. studenog 2007. godine osnovao Streljački klub osoba s invaliditetom koji je sada njegovim odlaskom s pozicije predsjednika i ugašen.

Tako to biva u sportu. Obično klubovi vise na jednom ili dva sportska fanatika, što samo govori koliko su oni dragocjeni. Katana je svoje odradio u sportu i zato mu veliko hvala.

Uživaj Milane u sportskoj mirovini. Neven Jerbić

Knjige o sportu izdaju se vrlo rijetko, u našoj županiji gotovo pa nikako. Od osamostaljenja na prste jedne ruke mogu se nabrojati. Više je razloga. Oni iz starije garde novinara polako gube elan i inspiraciju za takve poduhvate, mlađi jednostavno nisu bili toliko u sportu (teško je u današnje vrijeme, nažalost, biti samo sportski novinar). Možda nemaju ni takav sportski pedigre. Ima tu i onih koji su zalutali u sport.

No, autor ovih redaka jedan je od onih koji se još prije dvadesetak godina odlučio uhvatiti u „koštac“ s tom problematikom. Početkom tisućljeća izdane su dvije knjige u kojima se govori o košarkaškoj tematici pod nazivom „Košarka naših krajeva I i II".

Nakon kreativne stanke od pet godina izdao sam i treću košarkašku knjigu „Ispod ludbreških obruča“. U novom desetljeću uslijedila su još dva izdanja posvećena odbojkašima iz Ludbrega i Poljanca te uskrslim ludbreškim hrvačima.

Pred nama je u četvrtak 7.6. (obilježit će se i 25 godina od pogibije velikog Dražena Petrovića ) u 18,00 u ludbreškoj kino dvorani promocija moje nove knjige pod nazivom „20“. Naravno, ova brojka ukazuje na jubilarni broj godina djelovanja u sportskom novinarstvu.

Knjigu treba jednostavno shvatiti kao posvetu sportu ludbreške regije u proteklih dvadeset godina s kratkim pričama, osvrtima na najbitnija događanja u tom razdoblju, radio prijenosima utakmica, radu brojnih aktivnih i ugaslih klubova, sportskoj rekreaciji te naravno tekstovima o zaslužnim sportašima našeg kraja.

Uglavnom o sportašima sve najbolje. Zbog velikog interesa sportaša i sportskih djelatnika iz cijele županije i šire, dolazak na promociju bit će uvjetovan pozivnicom ili usmenim pozivom autora.

Bit će to nesumnjivo prava fešta sporta ludbreškog kraja, koju su njegovi sudionici zasigurno i zaslužili. U slavu sporta gdje se rađaju bolji ljudi!

Neven Jerbić

24

D

ZADNJA

enes sem videl tri dečešince v parku na klupi. Noge su deli tam gde se sedi, riti tam gde se nasloni, a nasloniti su se ne imeli kam. Niti jim je ne bilo treba jer su jim lakti bili na kolenima i pomali su saki svoje tipkali, čkomeči. To su denešnje igračke. Če je koji išel vu vrtič, tam se je morti igral s bebicama, kockicama, autekima i slično. Ali čim je krenul v školu, starci su se zmetali za mobitel “kaj se bu dete moglo javiti ak’ mu se kaj dogodi”. I tak su deca dobila igračku sih igrački na kojoj moreš napraviti se kaj ti padne na pamet, igrati se, spominati se, gledati kaj drugi delaju, na friškem zraku biti, čak se moreš i od kakvoga posla zvleči “jer baš nekaj delaš”.

A tam negdi sedamdeset treče, dok je moja vrbova družina mela sedem, osem let, pajdaš je preglasil: - Znaš, amerikanci su napravili telefona kaj opče nema žicu. hodaš z njim po svetu i spominaš se kaj Spok v Zvezdanim stazama! Čul je da su se o tomu pri obedu spominali njegovi starci, da je pisalo v novinama, makar se deda pravdal da to nemre biti istina. Na takve vesti smo mam zavibrerali kak živo srebro i celi dan smo pocali z laserima po vrbovi šumi, tak nas je vužgalo kaj su Zvezdane staze postale stvarnost. Doduše, te telefon bez žice je bil teški dve kile i neje ga baš bilo za kupiti v dučanu, ali samo pomisliti na njega je nam otprlo maštu do svemira. Ta prva leta škole, igračke z vrtiča su ostale nekakvi drugi deci, a saki od nas je imel kaj je imel. Bilo nas je dve fele. Jedni su imeli peneze, drugi baš i ne. Ovi kaj imaju peneze ili makar kakvu tetu v Njemački, su imeli bebe kaj govoriju i migaju z očima, ili auteka na bateriju. Ali to su bile salonske igračke, samo za pokaz, jer to je skupo... kaj če se potere? A ovi kaj su ne imeli peneze, nesu imeli niti igračke. Za Svetu nedelu smo se nekak uspeli namoliti dedi i baki, kaj smo se znova naoružali z pištolama, puškama i mačima koji su trajali do prvoga snega, znači ne dogo. Razme se da je neko imel loptu, bile su popularne Tigrovke, te smo naritavali dok jim se koža ne slekla. Tu i tam je neko dobil rekete za “bagminton”, ili smo negda ponoreli pak smo se igrali “čovječene, ljutisene”. Biciklina i sanke smo si imeli jer su to bili teško poderivi statusni simboli, makar smo i to negda znali potreti. Rolšuhe, hit jeno leto, to smo spotrli... V glavnem, nestašica igrački je bila evidentna, a potreba za igrom je bila od jutra do večera. Za naše igre je puno toga bilo treba. Ako smo išli na “kauboje i indijance”, ili “njemce i partizane”, trebali smo meti naoružanje. Svetonedelska plastična puška bila dobra dok je trajala, a to je značilo dok si ne slučajno

30. svibnja 2018.

Igrači i igračke stal na nju. I nesmo si imeli isto. Od tri kauboje, samo je jen imel kolta, drugi je imel nekaj slično kuburi, a treči je imel komad dreva koji je malo sličil na pištolu. Škrlaka je ne imel niti jeden, a “indijanci” su po običaju bili goli do pojasa, z vrbovim ili leskovim kopljem, zamotanu glavu i pero od goluba zateknuto za povez, ratničke farbe nadrlene z vuglenom.

Normalno je da smo se spominali “engleski”, kak pravi filmski “kauboji i indijanci”. To su bile komedije jer je se bilo kak v kazalištu. Kakva bi to igra bila da se samo naganjamo bez nekakvoga reda.

Dok bi “indijanci” k polnevu z igre došli na obed, pre hiži su se križali... zmazani, zamusikani, krvavi, zdrapani, narugani od žerečih koprivi.

Za igru je prvo išel kratki dogovor...

- E, ajde za igru, ja sam indijanac i šuljam se kaj vlovim nekakvu srnu, a vi dva kauboji dojdete tu z jarka i kakti isto ste vidli tu srnu, onda dok se zgledamo, ja se hitim v ovu grabu i zaviknem “ne pucaj, dolazim u miru”, ti mi odgovoriš “krepaj crvenokošče”, onda ja pogodim ovoga z kopljem, a ti onda pogodiš mene! Može?

- Može, idemo.

Dok je scena počela, to je bila drama.

Ostali su gledali kak bu zišlo. I šunjam se ja, baš onak zapraf i zajafčem jer sam bos stal na nekakvi špičasti kamen. Srnu je predstavljal jen orehov trček. I dok su zišli kauboji z jarka, prehitil sam se v grabu i po dogovoru zaviknul: - Vuei kama gove jeva!

Ne znam kaj je to značilo, jer je bilo na “engleskomu”, če bi ponavljali scenu bi rekel nekaj drugo, važno da je zvučalo svetski. A of meni odgovori z grabe: - Neu brens gengson! - i počne vikati beng! beng!

Specijalni efekt je bil da koplje nisam zaprav hitil kaj se ne bi komu kaj dogodilo, nego sam samo zamahnul, a of kauboj bi se onda zgrabil za prsa i onda bi hmiral kak na filmu. A na treči beng! ja hmernem za njim. I onda dalje ide nova scena.

Njemci i partizani su nam bili malo bolje jezično razrađeni. Partizani su vikali “juriš” i “povlačenje”, a njemci “forverc” i “rikverc”, i tak smo celo popolne mitraljerali jeni druge z grabe v grabu. Puce su v sim tim predstavama bile medicinske sestre, bolničarke, indijanke, negda čak i poglavice, v glavnom neko ko se ne mora saki čas hitati po podolju i hmirati jer bi jim se kikljice zmazale. Igre su nas držele po mesec dan, onda nam je dosadilo pak smo išli delet nekaj drugo. Jen mesec smo noreli z biciklima, v letu se čonili na Bednji na zračnici od traktora i natiravali kedere “na gazu”. Onda su puce zvlekle od nekud ono preskakanje lastike, gumi-gumi, čista ženska igra, ali če smo mi dečki

šteli kaj budu puce glumile bolničarke, morali smo jim makar gumiju držati jen čas, a negda čak i skakati. Ema-ema esasa, esa-sa pipi-ja, ema-ema esa-sa, pipiduga-čarapa...

A nekoje igračke smo i sami delali.

Pitam se je l’ zna denes koji od mladih tatekov napraviti detetu igračku z ničega.

Mi smo negda reciklirali kaj veliki. Deska kaj je pokla pod šrego je bila puška, a nekakva bota z dve podrezane grane je mam preglašena mitraljezom. Stari fasungi od radija, oni debeli R20, su bili taman za bombe. Ali delali smo i traktora od drvene špulice, gumice, sopuna i treske, išel je prek sake prepreke, to su bile prave male trke. Delali smo i male brodeke od pol priglina, z jedrom od papireka i čačkalice, luke od vrbe, strelice od zlatošipke i špice od bicikla, padobrance od najlon vrečice, konca i debeloga šarafa… to se sfrknulo i z pračke strelilo ravno v zrak, dok je došel gori se odmotal, napuhnul i lepo pomali na zemlu sletel. Pajdaš koji ga je najbole zbalanseral, je imel jenoga kaj nam je od melina po vetru tijam na nove splave odletel. Če sam več spomenul pračku... eeee, to su bila remek djela, denes niti kupiti nemreš tak dobru pračku kakve smo mi deleli od črlene zračnice od bicikla narezane na trake i jorgovanske škrake. Pračka je bila v igri dobrih par tjedni, onda je neko susedovu debelu racu strefil… ali ne mi, jer… “otkud nam pračke?”. Sami smo si delali zmaja, onoga kaj ga po vetru zdižeš, i bogme je lepše letel nek oni kupleni najloni z nacrtanim jastrebom. Špekuli je navek bilo v žepu, jer je jen mesec bil rezervirani za špekulanje ili “jačkanje”. Dalje, od stiropora smo napravili male avione, kakti modele, a na njima propelere od čaše od jogurta i popzakovice, nespocane. To se pričvrstilo na

governal od biciklina kaj se vrtelo, a za zvuk je bilo i nekaj plastike z kvačicom za veš postavljeno na zadnju vilicu i tak je po špicama drndalo i zvrndalo. Nije bilo kaj mi nebi imeli ili zmislili... palice za hokej na ribnjaku, školice na asfaltu, šikač je bila škatulica od boksa za cipele napunjena z peskom, nihalke, lijane, vodenice, čak hižicu na drevu, šatore od vrbovoga granja, a niti se sega ne zmislim… Akcija je bila stalno, mama je navek govorila: “Naj tolko bežati, se si razbeleni…!”, a mi smo ga samo šibali i prašili.

Bilo je letnih dnevi dok nam se ni dalo natiravati. Onda smo na križanju gori pre Kešneru, gde je denes Prvča, prek puta Baričine slastičarne, sedeli na štengi, saki si je mam v jutro zebral jenu marku auta... bemve, mercedes, alfaromeo, fijat, reno, pežo... Tak smo sedeli i brojili jugošvabe kaj su išli na more. Kak je koji auto prešel tak si je saki za svojega na papirek narisal crticu. Pobjednik je bil koji je na kraju dana najviše skupčal. Niti denes ne znam zakaj su turisti čez Ludbreg prema Koprivnici išli na more, valjda je druge ceste ne bilo. Ali auti je tolko bilo kaj smo jemput brojili marke, drugi put farbe, treči put registracije. Da je HAC negda nas imel, imeli bi prometne statistike kaj jih svet ni videl, čak smo za sakoga auta znali na kolko je “gravirani”.

I tak smo znali i mi sedeti sedamdeset i nekoje, po cele dane na vulici z laktima na kolenima i buljiti v te svoje statistike, zgledali smo točno isto kak i ovi denešnji z mobitelima. Razlika je bila da smo mi bili lepo osončani, zdravi, puni kondicije, spretni, i navek smo imeli signala... jer čim bi gdo z vrbove šumice pre melinu zafučnul, to je bil signal da je nova akcija zagaranterana.

(A. Horvat, 2018.)

Sljedeći broj Ludbreških novina izlazi 29. lipnja 2018.