Ludbreške novine broj 134

LIST GR ADA LUDBREGA BESPLATNI PRIMJERAK 29. LIPNJA 2018.

BROJ 134 / GODINA XIII.

LUDBREŠKA BICIKLIJADA

BICIKLIZAM JE HIT

POVIJESNO OTKRIĆE Upravo je gospođa Erika Ivančić obavijestila da je primijetila ostatke životinjskih kostiju i zuba velike veličine. Tad se još nije znalo da je to vunasti nosorog jer je to rijedak...

Str. 3.

KRAJ ŠKOLE Lijepa završna svečanost povodom Dana škole i završetak još jedne školske godine. Počelo je nastupom učenika odjela Glazbene škole, a završilo pjesmom osmaša...

Str. 6.

HAIKU Str. 8. - 9.

Pjesnici haiku-pjesama, autori stare japanske pjesničke forme, i ovoga su se puta sredinom lipnju okupili u Ludbregu na 22. Susreti haiku pjesnika Ludbreg 2018...

Str. 13.

RUKOMET

Najveći broj sudionika na jednoj od najstarijih ludbreških manifestacija

MATIJA ŠPIKIĆ Završena je priča oko prelaska klasnog ludbreškog rukometnog vratara Matije Špikića u švedski prvoligaški klub AIK iz Stockholma. Naš 22-godišnjak potpisao je na dvije godine...

Str. 15.

2

AKTUALNO

Uz

nadogradnju odobren i projekt uređenja vanjskog dijela vrtića "Radost" Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku objavilo je rezultate Poziva za prijavu projekata usmjerenih na poboljšanje materijalnih uvjeta u predškolskim ustanovama/ dječjim vrtićima u 2018. godini.

Na natječaj se prijavio i Dječji vrtić "Radost" kojem je projekt odobren, a njime će se urediti vanjski dio vrtića.

- Planirane aktivnosti na ovom projektu su nastavak projekta „Dogradnja zgrade dječjeg vrtića Radost“ koji je prijavljen na Mjeru 7.4.1 za koji smo nedavno potpisali ugovor vrijedan 3,5 milijuna kuna.

Ovih pak stotinjak tisuća kuna odnosi se na uređenje vanjskog prostora, uređenje okoliša i nadopunu novim igralom – rekao je gradonačelnik Dubravko Bilić.

Podsjećamo, dječji vrtić "Radost" uskoro očekuje nadogradnja čime će se poboljšati standard boravka djece. Realizacijom projekta nadogradit će se zgrada postojećeg vrtića bruto površine 497,68 m 2, na 2 etaže (prizemlje, površine 248,84 m 2 i kat, površine 248,84 m 2) te će se urediti i opremiti dodatni prostori u vrtiću; u prizemlju: boravak, hol, stubište, garderoba, hodnik, sanitarni prostor i natkrivena terasa, a na katu: 3 ureda, stubište, spremište i višenamjenski prostor.

Nakladnik: CZKI “D. N.“ Ludbreg Glavni urednik: Iva Havaić Sakač Grafički urednik: Miroslav Vađunec Redakcija: Branko Dijanošić, Iva Havaić Sakač, Darko Skupnjak, Matea Lukić, Dražen Vađunec, Neven Jerbić, Željka Namesnik Kontakt: CZKI “D. Novak” Ludbreg,

Trg Sv. Trojstva 19

Telefon: 042 / 306 131

Fax: 042 / 306 068

e-mail: ludbreske-novine@czkidn.hr dskupnjak@czkidn.hr Tisak: Tiskara Zagreb

29. lipnja 2018.

Polako se isplaćuje strpljenje koje smo imali Na posljednjoj sjednici Gradskog vijeća Grada Ludbrega gradski su vijećnici donijeli Odluku o utvrđivanju i raspodjeli rezultata poslovanja te pokriću manjka prihoda i primitka Proračuna Grada Ludbrega za 2017. godinu. Naime, utvrđeno je da manjak prihoda i primitka Proračuna Grada Ludbrega za 2017. godinu iznosi -6.426.906 kuna za pokriće u sljedećem razdoblju. Iako predznak minus kako su istaknuli pojedini vijećnici "bode u oči", gradonačelnik je po pitanju daljnjih aktivnosti optimističan, štoviše na koncu 2018. godine očekuje nulu, odnosno ovisno o isplatama po projektima, maksimalnih milijun kuna minusa.

- Moram pojasniti građanima da kad govorimo o proračunu Grada Ludbrega da tijekom ovih pet godina ni u jednom trenutku Grad nije bio blokiran, niti jedna ustanova nije ostala bez plaće, nitko nas od dobavljača nije tužio, nitko nas od dobavljača nije ovršio. Trenutačno na računu imamo oko 3,5 milijuna kuna i nemamo niti jedno dugovanje, plaćamo sve u valuti, u dan. To je ono što nas danas veseli. Trebalo je preživjeti sve ove godine i sve ono što smo u trenutku preuzimanja vlasti prije pet godina preuzeli, razvijati grad, graditi

grad, graditi priču, graditi imidž, ali i rezultate. Danas imamo sreće reći da ćemo ovaj manjak pokriti već ove godine u cijelosti.

Mjesta panici nema, a kad govorimo o prošloj godini važno je iznijeti dvije stvari. Završili smo 2016. godinu s manjkom od 3,5 milijuna kuna, to je bio realni manjak. Tokom godine smo manjak pokrili financijski, ne knjigovodstveno i 2017. godinu smo završili ponovo s manjkom od 2,8 milijuna kuna. Naravno kad knjigovodstveno zbrajate manjak prethodne i tekuće godine dođemo do iznosa od 6 milijuna kuna. S 31. svibnjom imamo višak prihoda nad rashodima oko 5,3 milijuna kuna i s tim viškom prihoda nad rashodima pokrivamo već sad gotovo cijeli manjak.

Nismo previše optimistično planirali porezne prihode, pokazalo se da smo trebali biti optimističniji. Polako se isplaćuje strpljenje koje smo imali, neki više neki manje i polako se stvari ostvaruju. Ulazimo u jedno mirnije razdoblje i očekujemo da će ova godina završiti s nulom ili ako se neki od projekata otme kontroli i ne stignu novci na vrijeme, očekujem maksimalan manjak od milijun kuna. Najvažnije je da poslujemo u plusu, da posao ne stoji i da bilježimo rezultate – zaključio je gradonačelnik

Dubravko Bilić. Mjere za pokriće manjka uključuju korištenje sredstava fiskalnog izravnanja u iznosu 3.308.906 kuna, ostvarenje prihoda od prodaje zemljišta u zonama malog i srednjeg poduzetništva, sukladno donesenim odlukama i zaključcima u iznosu od 2.918.000 kuna i kontinuirano provođenje mjera naplate prihoda Grada (komunalna naknada, komunalni doprinosi, gradski porezi i dr.) u iznosu od 200.000 kuna.

- Prošla je godina bila uistinu teška, ne samo za Grad već za sve zajedno, ali ništa se loše nije dogodilo, niti jedan projekt nije zaustavljen i sve je funkcioniralo kako treba. Došao je trenutak da se to poravna, konsolidiramo proračun i nastavljamo graditi Ludbreg. U rebalans proračuna također ulazimo maksimalno konzervativno, ali i realno – pojasnio je gradonačelnik.

Po ovoj prvoj procjeni tekući prihodi za 2018. godinu uključujući kapitalne prihode i potpore iznosili bi 49.464.278 kuna.

Promatrajući ukupne prihode po ovim izmjenama u odnosu na plan proračuna u iznosu od 46.182.564 kuna ukupni su prihodi povećani za 3.281.714 kuna ili za 7,10 %. Iz prošle godine preneseni je manjak prihoda u iznosu od 6.426.906 kuna, koji

je sukladno zakonskim propisima prvim rebalansom potrebno uključiti u proračun tekuće godine.

Povećanje prihoda planirano je kod poreza i prireza na dohodak za 1.809.875 kuna iz razloga učinka mjera fiskalnog izravnanja. Porez na promet nekretnina povećan je za 150.000 kuna. Za 16.000 kuna povećana su sredstva za kamate na depozite po viđenju iz razloga što proračun već duže vremena ne koristi okvirni minus, već obrnuto više je sredstava na poslovnom računu Grada na koja se obračunava kamata. Ostale naknade za korištenje nefinancijske imovine (pravo služnosti,zakup terasa i postavljanje privremenih objekata) povećane su za 150.000 kuna. Planiran je i prihod od turističke zajednice Grada Ludbrega od boravišne pristojbe u iznosu od 7.500 kuna. Komunalni doprinos povećan je za 300.000 kuna. Najznačajnije povećanje prihoda planirano je od prodaje građevinskog zemljišta sa istočne strane svetišta u iznosu od 2.654.039 kuna. Ukupne rashodi s druge strane po ovim Izmjenama u odnosu na plan proračuna u iznosu od 43.682.564 kuna vidljivo je da su ukupni rashodi smanjeni za 645.192 kuna ili za 1,47%.

Kako gradovi mogu podržati solidarnu ekonomiju U petak, 15. lipnja 2018., u Francuskom veleposlanstvu održan je susret hrvatskih i francuskih predstavnika lokalne samouprave na temu kako gradovi mogu podržati solidarnu ekonomiju u svojim zajednicama. Gost-predavač sastanka bila je Dounya Besson, zamjenica gradonačelnika Lyona i članica upravnog odbora mreže RTES. U hrvatskoj delegaciji, koju je predvodio Dubravko Bilić, potpredsjednik Udruge gradova i gradonačelnik Ludbrega, sudjelovali su još Domagoj Varžić, zamjenik gradonačelnika Belišća i Tajana Broz, predsjednica gradskog vijeća Pregrade uz gradske predstavnike iz Karlovca, Ozlja, Ploča, Velike Gorice, Zaboka i Zagreba.

RTES mreža francuskih gradova i regija koji podržavaju solidarnu i društvenu ekonomiju, osnovana je 1981. godine te trenutno okuplja 115 članova (općina, gradova i regija). Glavni naglasak stavljaju na aktivnosti zagovaranja, praćenja i komentiranja zakonodavstva kojim se

uređuje predmetna tema, poticanje partnerstva u socijalnim inovacijama te promoviranje društvene ekonomije i odgovorne potrošnje. U posljednje vrijeme aktivno se radi na uvođenju lokalnih valuta te pokretanju uzgoja, poštene trgovine (tzv. fair trade) i distribucije organske hrane.

U aglomeraciji Lyona (cca 2 milijuna stanovništva) čak 59 jedinica lokalne samouprave uključeno je u zajedničke aktivnosti, zahvaljujući čemu je otvoreno 56 komunalnih, urbanih vrtova na čitavom području. Sam grad Lyon krenuo je u priču o solidarnoj ekonomiji u 2009. sudjelovanjem u međunarodnoj mreži gradova CASH u okviru programa URBACT. U kasnijim URBACT-ovim projektima Lyon je produbio interes i aktivnosti oko društvenih i solidarnih tema, fokusirajući se na potrebe svojih građana (stanovanje, zdrava prehrana, energija, briga za starije i slično). Pri tome grad projekte udruga ili zadruga ne podupi-

re izravnim financiranjem, već posreduje kod drugih partnera i donatora ili osniva potporne institucije poput dva inkubatora za zadrugarstvo i socijalno poduzetništvo.

U raspravi koja je uslijedila nakon prezentacije gđe. Besson, hrvatski predstavnici komentirali su svoja iskustva na području organiziranja i poticanja zadrugarske proizvodnje te postavljali dodatna pitanja o aktivnostima kojima grad pruža

pomoć zainteresiranim dionicima. Teme koje su predložene kao osnova za uspostavljanje buduće decentralizirane i bilateralne suradnje su: inovativna javna nabava, kratki lanci opskrbe hranom, zadrugarstvo, energije i turizam.

Udruga gradova u RH i Francusko veleposlanstvo nastavit će komunikaciju s ciljem uspostavljanja konkretne gospodarske i projektne suradnje između gradova dviju zemalja.

"Vrtić za svako dijete" U organizaciji Ureda UNICEFa u Hrvatskoj, sredinom lipnja je u Zagrebu održana nacionalna konferencija na temu "Vrtić za svako dijete". Jedan od govornika na konferenciji bio je ludbreški gradonačelnik Dubravko Bilić.

Grad Ludbreg je za sufinanciranje boravka djece u dječjim vrtićima u 2017. godini izdvojio gotovo 2,7 milijuna kuna. U 2018. godini došlo je do povećanja i iznosa sufinanciranja za 50

kuna, odnosno ono sada iznosi 800kn po djetetu. Također su osigurana sredstva za sufinanciranje boravka djece slabijeg imovinskog stanja u dječjim vrtićima u iznosu od 80.000,00 kuna te sufinanciranje edukacija i edukativnih programa u dječjim vrtićima u iznosu od 10.000,00 kuna. Povećano je sufinanciranje na 3.617.400,00 kuna.

U posljednjih godinu dana Republika Hrvatska pokrenula

je velika ulaganja u izgradnju i obnovu vrtića jer u čak 146 općina djevojčice i dječaci nemaju priliku ići u vrtić. Iz tog razloga u obnovu vrtića uključilo se i Ministarstvo poljoprivrede kao upravljačko tijelo programa rularnog razvoja financira izgradnju dječjih vrtića kroz svoje mjere te potiče stvaranje uvjeta života u rularnim područjima jednakim onima u gradu.

-Drago nam je jer u Ludbregu nemamo takvih problema i

ne postoje duže liste čekanja.

Očekujemo da uskoro započne i dogradnja gradskog vrtića čime ćemo dodatno proširiti kapacitete – rekao je gradonačelnik Dubravko Bilić.

Cilj Europske unije jest do 2020. godine osigurati da 95% djece pohađa vrtić. Hrvatska je na 75 % i pitanje je koliko će još trebati vremena da se i u Lijepoj našoj djeca od četvrte godine igraju uz stručne odgajateljice zajedno.

AKTUALNO

29. lipnja 2018.

Priča o vunastom nosorogu iz Ludbrega

- Eriki

- S desne strane u kanalu najprije smo uočili veliku kost koja je virila iz zemlje. Bila je oko dva metra visine, dakle preduga da bi pripadala konju. Odlučili smo ju ostaviti tako i pričekati da vremenski uvjeti učine svoje i otkriju nam nešto više. Kroz nekoliko dana ugledali smo zube. Prvi zub koji je otpao bio je veličine kutije šibica. Pronalazak nas je zbunio jer takvom veličinom zuba, životinja nije odgovarala niti jednom nama poznatom.

Potom se pojavio još jedan zub, taj je bio veličine kutije cigarete. Jasno nam je bilo da nešto ne štima i da bismo trebali cijeli slučaj nekome prijaviti, krenuli smo od Učilišta u Ludbregu, a potom smo obavijestili i Gradski muzej Varaždin. Bilo je to u doba par-nepar dana, ali otkriće ih je toliko zainteresiralo da je gospođa Marina Šimek stigla vlakom. Kako je bilo zimsko razdoblje, zaštitili su otkriće drvom do proljeća jer radovi u to doba nisu bili mogući. U proljeće su u razdoblju od dva do tri tjedna radili na iskapanju, a po završetku su tu impozantno veliku životinju smjestili u naš podrum. Bio je dugi gotovo tri metra. Kad smo ga vidjeli u podrumu bio je to prizor za pamćenje. Taj nosorog je baš ludbreški, obećali su mi tako u Muzeju, a posebno sam ponosna što su ga nazvali Erika, po meni. Bilo je zanimljivo kad je moj unuk Matija koji danas ima 30 godina bio sa školom u Muzeju i ugledao nosoroga koji se zove kao njegova baka. Tada su mu djelatnici muzeja objasnili da baš po njegovoj baki i nosi ime – prisjeća se Erika i dodaje - Pronašli su cijelog nosoroga, nedostajala je

Poziv za dodjelu potpora male

Vunasti nosorog Erika važan je nalaz na području Ludbrega, na području Europe otkriveno je svega nekoliko sačuvanih kostura ove životinje Jednom davno na ovim prostorima živjele su životinje koje danas ne postoje. Jedna od njih je i vunasti nosorog koji je obitavao na našem području.

Srećom, 1982. godine otkriven je kostur nosoroga na području Malog Sigečaka, točnije u vinogradu kojeg su vlasnici obitelj Ivančić, a gospođa se zove Erika i otuda naziv našeg vunastog nosoroga Erika. Do otkrića kostura došlo je 1982. godine kada se urušio dio strmog usjeka puta (klanjca) koji vodi u Vinograde Ludbreške.

Upravo je gospođa Erika Ivančić obavijestila da je primijetila ostatke životinjskih kostiju i zuba velike veličine. Tad se još nije znalo da je to vunasti nosorog jer je to rijedak paleontološki nalaz u Europi. Prema pisanju Marine Šimek, koja je sudjelovala u iskapanju Erike, na području Europe otkriveno je svega nekoliko sačuvanih kostura ove životinje.

Vunasti nosorog je jedan od najzastupljenijih velikih sisavaca koji su živjeli u Euroaziji, ali i na ovim prostorima.

U pojasevima tundre i hladne stepe Europe i Azije zajedno s mamutima živio je i vunasti nosorog jedini od nosorožaca koji se uspješno prilagodio hladnim uvjetima. Nosorozi (Rhinocertidae) su za vrijeme pleistocena bili široko rasprostranjeni po svijetu. Vunasti nosorog je obitavao u nizinama, a velikim migracijskim putovima koji su vodili dolinama rijeka za vrijeme maksimalnih zahlađenja stigao je i daleko na jug. Vunasti nosorog se savršeno prilagodio životu u ledeno doba. Evo što o pronalasku Vunastog nosoroga kaže gospođa Erika Ivančić

3

vrijednosti za poticanje malih proizvođača svinja

Erika Ivančić tek jedna lopatica. Smatrali su da su tadašnji stanovnici upravo tu lopaticu iskoristili da bi na leđima pomoću nje nosili potrebne stvari u daljnjoj seobi i potrazi za hranom. Procjena je bila da je star 26 tisuća godina, a objasnili su nam da je riječ o zimskom, vunastom nosorogu – zaključuje Erika Ivančić.

Nije ovo bilo jedino otkriće, pronašla je obitelj Ivančić i razne novčiće, a kaže nam Erika našlo bi se sigurno još ponešto samo treba istraživati. Raduje ju činjenica da bi repliku nosoroga mogla vidjeti i u Ludbregu jer nije mala stvar pronaći nešto toliko zanimljivo na vlastitom posjedu, a još kad nosi i vaše ime.

Vunasti nosorog danas se čuva (original kosti i replike) u Gradskom muzeju u Varaždinu, a plan je da ga prezentiramo u Ludbregu. U tijeku je priprema projekta koji bi trebao obuhvatiti postavljanje replike kostura,

onako kako je iskopan, postavka 3D verzije da se vidi prava veličina kostura, kao i adekvatna digitalizacija i animacija vunastog nosoroga. Cijeli će projekt obuhvatiti i interaktivne igrice s nosorogom kao i radionice za posjetitelje. Uz njega će se prikazati i još jedan bivši stanovnik životinjskog svijeta na ovim područjima, a to je pleistocensko govedo (Bison priscus) također otkriveno na područja Ludbrega. U fundusu Hrvatskog prirodoslovnog muzeja (Osteološka zbirka sisavaca i gmazova) čuvaju se ostaci dvije lubanje odraslih primjeraka s rogovljem, od kojih je jedna jako dobro očuvana. Govedo karakterizira velika visina od 2 metra, rogovlje je u razmaku od jednog metra i dužine oko pola metra. Postoji mogućnost da smo u posjedu i ostatka kljove mamuta čiji se dio čuva u Centru za kulturu, ali to treba još dodatno potvrditi istraživanjima.

Grad Ludbreg objavio je Javni poziv za dodjelu potpora male vrijednosti za poticanje malih proizvođača svinja na području Grada Ludbrega za 2018. godinu.

Cilj je kratkoročnim mjerama i dugoročnim projektima pružiti šansu opstanku i razvoju svinjogojstva na području Grada Ludbrega. Potporom se želi potaknuti opstanak i razvoj malih proizvođača svinja. Iznos od 500,00kn po krmači odobrava se korisniku za uzgoj i držanje krmača na domaćinstvu za rasplod od minimalno 2 do maksimalno 5 krmača. Također, odobrava se potpora korisnicima za uzgoj i držanje tovljenika za potrebe vlastitog domaćinstva minimalne težine od 80kg nadalje. Potpora će se isplaćivati korisniku koji drži minimalno 3 komada svinja, a maksimalno 5 komada u iznosu od 300,00kn po svinji.

Najviši iznos potpore po jednom korisniku tijekom jedne kalendarske godine iznosi 5.000,00kn.

Uvjeti za dodjelu potpore su da korisnici mogu biti poljoprivredna gospodarstva (OPG, obrti, trgovačka društva, zadruge registrirane za obavljanje poljoprivredne djelatnosti) upisana u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava, središte poljoprivrednog gospodarstva te stoka treba biti na području Grada Ludbrega, korisnici potpore moraju biti upisani u Jedinstveni registar domaćih životinja. Za svinje za koje je dobivena potpora, prilikom klanja potrebno je ušnu markicu dostaviti u Veterinarsku stanicu Ludbreg-Nova d.o.o. te obaviti pregled mesa svinja kod klanja za vlastite potrebe na trihineloskopsku pretragu, a prilikom prodaje svinje potrebno je izvaditi broj pasoša kod Veterinarske stanice Ludbreg-Nova d.o.o..

Potpora se ne može ostvariti za istu svrhu za koju je već dobivena potpora u 2018. godini od drugih davatelja državnih potpora, a Veterinarska stanica Ludbreg-Nova d.o.o. vršit će kontrolu kod korisnika potpora nakon isplate potpore od strane Grada Ludbrega.

Zahtjev i izjave se podnose na posebnom obrascu, a nalaze se na portalu Grada Ludbrega www.ludbreg.hr ili se mogu podići u Odsjeku za poduzetništvo, turizam i razvojne projekte Grada Ludbrega.

Prijave se podnose od 11. lipnja do 10. kolovoza 2018. godine

4

AKTUALNO

29. lipnja 2018.

SPOMEN NA BRANITELJE Dan državnosti Republike Hrvatske, 25. lipnja, prigodno je obilježen u Ludbregu. Na gradskom groblju su delegacije gradskog vijeća, udruga proizašlih iz Domovinskog rata i političkih stranaka položile vijenac na spomenik braniteljima Domovinskog rata. Zapaljeni su lampaši, a počast poginulim braniteljima odana je također minutom šutnje, te 'Tišinom'.

Kod spomenika braniteljima nazočnima se obratio Antun Šimić, predsjednik Gradskog vijeća i podsjetio na povijesne dane iz 1991. godine kada je Hrvatska proglasila državnu neovisnost. Nakon odluke o neovisnosti uslijedila je agresija na Hrvatskoj, nametnuti rat.

Hrvatski narod je slobodu i neovisnost platio mnogim žrtvama branitelja i civila. Svoj doprinos u obrani hrvatske države dali su i ludbreški branitelji. Više od 1.800 žitelja ludbreškog kraja kroz razne postrojbe izravno je sudjelovalo u Domovinskom ratu i njima treba odati posebno priznanje, a osobito onima koji su za plemeniti cilj izgubili život. Poginuli su: Božo Petrikovski, Mladen Jendrić, Josip Šafarek, Josip Kanižaj i Josip Međimurec. Na popisu nestalih je Marijan Levak koji je stradao pri pokušaju proboja obruča iz opkoljenog Vukovara. Sve više je onih branitelja koji su preminuli od posljedica ranjavanja ili bolesti.

Uz Dan antifašističke borbe Na području Grada Ludbrega prigodno je obilježen Dan antifašističke borbe. Na gradskom groblju vijenci su položeni na spomen-obilježje poginulim borcima antifašističke borbe, kalničkih partizana, te na spomenik poginulim braniteljima Domovinskog rata.

Vijence i zapaljene lampaše položile su delegacije Grada Ludbrega i Udruge antifašista općina i Grada Ludbrega, uz nazočnost predstavnika udruga iz Domovinskog rata.

O doprinosu Ludbrega antifašističkom pokretu i borbi u kojoj je s područja bivšeg kotara Ludbreg sudjelovalo 1.206 boraca, a 203 poginulo, kratko je govorio Zdravko Pahor, predsjednik Udruge antifašista Grada Ludbrega i općina ludbreškog kraja.

Naglasio je povezanost antifašističke borbe s Domovinskim ratom za stvaranje hrvatske države i samostalnosti početkom 90-ih.

KUD "Anka Ošpuh" U godini kojoj Europska unija naglasak stavlja upravo na kulturnu baštinu “European Year of Cultural Heritage 2018”, KUD “Anka Ošpuh” primio je odličnu vijest. Odobreno im je financiranje projekta “United In Culture in EU” iz financijskog programa “Europa za građane” mjera 2.1 “Town Twinning”, kojim nastoje integrirati manjinsku populaciju u društveni život.

- Kroz projekt ćemo promovirati kulturno bogatstvo i različitost. Time ćemo nastojati podići svijest o bogatstvu kulturnog i lingvističkog okruženja u Europi. Promovirat ćemo različitost, toleranciju i poštovanje kako bismo smanjili predrasude koje nažalost postoje u svakom društvu – rekao nam je Aleksandar Horvat, predsjednik KUD-a “Anka Ošpuh”.

Kultura, tradicija, običaji, umanjivanje diskriminacije i marginalizacije pojedinaca na temelju podrijetla temeljne su značajke projekta.

Aktivnosti će se provoditi u rujnu, s ludbreškim KUD-om kao nositeljem, a partneri u projektu su Grad Ludbreg, Općina Tržić, Općina Laško i Danube 1245 iz Sremskih Karlovaca.

Vrijednost projekta je 16630 eura. Organizacija i provođenje programa i aktivnosti koje su projektom predviđene, ludbreškom društvu neće predstvaljati problem jer iskustva imaju više nego dovoljno.

AKTUALNO

29. lipnja 2018.

Sanacija kanalizacijske mreže Za gradsku komunalnu tvrtku 'Odvodnja' postalo je uobičajeno da se tijekom proljetnog, a potom i ljetnog razdoblja, pojačano radi na redovitom održavanju sustava kanalizacije, sustava odvodnje oborinskih voda i slivnika.

Zima, a potom i kišno proljeće utječe na u većoj mjeri staru betonsku kanalizaciju koja vremenom postane dotrajala, pa zbog toga najčešće dolazi do kvarova.

Tekućina prodre u zemlju i nastanu slijeganja ili ulegnuća terena. Tako su radnici 'Odvodnje' u ovoj sezoni imali niz intervencija na sanaciji.

Prošle zimsko-proljetne sezone najviše intervencija imali su djelatnici 'Odvodnje'. Sanirano je ulegnuće u Šenoinoj ulici u Ludbregu gdje je zbog improviziranog spoja dva slivnika i na kanalizaciji došlo do ulegnuća.

Djelatnici su izradili novo reviziono okno i izvršili novi spoj, te sanirali teren. U Nemčićevoj ulici pojavilo se ulegnuće zbog kvara na spoju postojećeg glavnog voda, pa se i tu moralo intervenirati, kao i na stadionu Podravine gdje je došlo do ulegnuća na mjestu starog kolektora, pa se moralo otkopati, urediti kolektor i sanirati teren. Tijekom jedne sanacije kanalizacije naišli su na ježa koji bi sigurno stradao da ga nisu izvadili iz opasnosti i opet pustili u prirodu.

Osim poslova na sanaciji zbog ulegnuća dotrajale mreže, u sklopu poslova na redovitom održavanju sustava je i kontrola poklopaca na kanalizacijskim otvorima. 'Odvodnja' obavlja stalnu kontrolu poklopaca jer ih je puno dotrajalih, pa onda popucaju pod teretom. Dakako, to može biti opasno ako su oštećeni poklopci na prometnicama.

Građani su možda zamijetili početkom lipnja da su se izvodili određeni radovi na mreži u Frankopanskoj ulici. Naime, 'Odvodnja' je izvršila pregled napravljenih slivnika radi početka redovitog održavanja i čišćenja, pa se primijetilo da imaju određene nedostatke. Naime, djelatnici tamo nisu mogli kvalitetno očistiti otvore jer rešetke nisu bile postavljene kako treba.

'Odvodnja' nije mogla preuzeti mrežu u takvom stanju, te je na taj problem upozorila Grad Ludbreg i nadzorni organ. Bio je to propust izvođača radova prilikom nedavne modernizacije

Obnavljanje stare nadstrešnice

Frankopanske kada se gradila i kanalizacijska mreža. Kako se to sve odvijalo još uvijek u garancijskom roku nakon prvobitnih radova, izvođači tvrtke 'Hren', bili su dužni otkloniti nedostatke i sanirati kanalizacijske otvore.

'Odvodnja' je i u proteklom razdoblju imala dosta zahtjeva za gradnju priključaka na sustav kanalizacijske mreže. Poznato je da sukladno odluci Gradskog vijeća Grada Ludbrega građani moraju zatražiti priključenje na mrežu u roku od 6 mjeseci otkako je ona izgrađena. Lani su završili radovi na kanalizacijskoj mreži u Vinogradskoj ulici i Ulici ludbreških branitelja Vukovara čime su stvoreni uvjeti da se kućanstava priključe na mrežu.

-Svi građani u tom dijelu grada dobili su obavijesti da su se dužni priključiti na kanalizacijsku mrežu. Lani smo tamo izgradili 40-ak kanalizacijskih priključaka uglavnom u Vinogradskoj, Bednjanskoj, Sajmišnoj, te u Frankopanskoj nakon modernizacije ulice. Radili smo na priključcima i u Selniku. Posljednjih tjedana napravili smo pet priključaka u Ulici ludbreških branitelja Vukovara. Ljudi su zainteresirani jer je poznato kako Županijska uprava za ceste Varaždin koja je vlasnik te prometnice ima plan kompletne modernizacije prometnice s odvodnjom oborinskih voda. Izvodi za kanalizaciju su postavljeni i moramo napraviti priključke kada građani potpišu ugovor. U jednom dijelu ulice problem su podzemne vode, ali vjerujem da će se to kroz ljeto riješiti. – pojasnio je Matija Frančić, direktor ove gradske komunalne tvrtke.

'Odvodnja' je sada poprilično dobro opremljena potrebnom mehanizacijom za izvođenje raznih radova na poslovima održavanja kanalizacijske mreže na području Grada Ludbrega. Posljednja veća investicija bila je nedavno za nabavu manjeg stroja, rabljenog, ali malo korištenog utovarivača, koji je neophodan za obavljanje radova. Za ovu investiciju 'Odvodnja' je izdvojila 180.000 kuna. Novi stroj nedavno je pokazao svoju svestranost u obavljanju raznih radnih zadaća, primjerice, tako je poslužio u lakšem obavljanju radova na nadstrešnicama u dvorištu.

–Obnavljamo staru nadstrešnicu u dvorištu, promijenili smo

5

'Odvodnja' d.o.o.

Gradnja priključka na kanalizacijsku mrežu u Sajmišnoj ulici pokrov na krovištu i radimo preinake kako bi taj prostor iskoristili za svoje potrebe. Taj prostor nadstrešnice namjeravamo urediti kao spremište za neke materijale i dio alata. Ovog ljeta planiramo u dvorištu i gradnju garaže što nam je jednostavno postalo neophodno nakon što smo popunili vozni park potrebnim vozilima i mehanizacijom koja nam sada nakon radnog vremena stoji parkirana u dvorištu, vani na otvorenom. Garaža će biti dimenzija 15 x 9 metara i otvorenog tipa, ali to će biti dobro sklonište za vozila i strojeve da se zaštite od izravnog utjecaja vremenskih prilika.- rekao je Matija Frančić, direktor 'Odvodnje'.

Ako kojim slučajem morate poslom doći u sjedište tvrtke u Sigetec na lokaciju nekadašnjeg sajmišta na ulazu u dvorište dočekat će vas novi 'zaposlenik', nešto kao zaštitar koji će od vas prije tražiti da se s njime malo poigrate nego li će vas oštro pogledati. On je Pufi, mali čupavi pretpostavljamo pas mješanac duge dlake, pravi zaigrani po izgledu 'hipijevac'. Kažu djelatnici da je vjerojatno ovaj lutalica dolazio k njima svaki dan i više se nije dao iz dvorišta.

I zaposlenici su ga odlučili udomiti. Odveli ga u našu Veteri-

Sanacija na stadionu narsku stanicu na pregled, tamo je dobio potrebnu skrb, cijepljen je i čipiran, dobio je i svoju iskaznicu. Pufi očito uživa u prostranom dvorištu u igri i razgibavanju, isprati svako vozilo na putu prema Sesvetama, pozdravi svakog namjernika. Doznajemo da će Pufi uskoro dobiti vlastite odaje, jer mu zaposlenici namjeravaju napraviti kućicu, pa napraviti još jedno omanje dvorište samo za njega. Sada kada mu je vruće pod dugom dlakom jednostavno se zavali u hladovinu ispod nekog automobila. Dakako, ljubimca zaposlenici redovito i dobro hrane, a u dane vikenda i blagdana za dostavu hrane Pufiju zadužen je direktor tvrtke.

Spasili ježa, udomili psa, pa tko može pomisliti da u 'Odvodnji' ne brinu o životinjama!

Pufi

6

ŠKOLA

Osnovna škola Ludbreg Lijepa završna svečanost povodom Dana škole i završetak još jedne školske godine. Počelo je nastupom učenika odjela Glazbene škole, a završilo pjesmom osmaša. U velikoj sportskoj dvorani sve je prštalo od radosti zbog uspješno odrađene još jedne školske godine, do puno emocija zbog odlaska ove generacije osmaša.

Ravnateljica Đurđa Kladić zahvalila je učenicima, učiteljima i osoblju škole na uspješnoj školskoj godini, posebno se obratila osmašima i uputila ih da slijede svoje snove i da upišu srednju školu koju najviše žele.

Grad Ludbreg je i ovoga puta knjigama nagradio učenike koji su bili na natjecanjima na županijskoj razini, a dobitnici su: Ivana Šimunović (hrvatski jezik 9. mjesto), Hrvoje Novota (LIDRANO i dobitnik počasne županove nagrade), Dea Busija (geografija 2. i natjecanje u projektu Čitanjem do zvijezda), Leona Bukovčan (engleski jezik 13.), Matija Havaić (njemački jezik 9. ), Jelena Nakić (matematika 8.), Dora Međimorec (biologija 8.) Dorian Vuk (kemija 9.) Marta Sever (fizika 10. i tehnička kultura 3.- kategorija fotografije), Ema Androci (povijest 8.), Jakov Tenčić (Sigurno u prometu 11.), Vedrana Vrbanić (1. na škol. natjecanju iz vjeronauka), Olivera Rak (informatika 4.), Andrija Havaić (prvenstvo županije u šahu 20.), Nika Novak, (vođa ekipe na međuškolskom natjecanju iz prve pomoći, ekipno najbolja u praktičnom dijelu).

Učenicima je poklone predao gradonačelnik Dubravko Bilić koji se pritom obratio svim učenicima i djelatnicima škole.

-Za mnoge od vas ovo je najljepši dan u školskoj godini kojemu se učenici najviše vesele.

S razlogom jer iza vas je puno truda i rada, puno lijepih i ma-

29. lipnja 2018.

Svečano za kraj školske godine nje lijepih trenutaka. No, sada je došlo vrijeme da se opustite i odmorite.

Mnogima od nas roditelja još je u živom sjećanju kad smo doveli djecu prvi dan u školu, spremne da upijaju znanja. Nakon 8 godina danas su to zrele osobe koje odgovorno odlučuju kamo će dalje. Osmaši, upišite se tamo gdje ste zamisliti, ali nemojte nikada zaboraviti ovu školu i sve ovo što su vam dali učitelji od prvog do osmog razreda, ne samo kroz znanje i naobrazbu, nego i kroz odgoj i prenošenje ljudskih vrijednosti. Tih osam godina je ono što vas odlikuje kao ljude. Nadam se da ćete se, kad završite obrazovanje, vratiti ovamo i da ćete poželjeli živjeti i raditi u našem krasnom gradu. Čestitke učenicima koji su bili na natjecanjima, odvažili se za to, kao i njihovim mentorima koji su ih pripremali za natjecanja i tako predstavili našu školu kao najbolju u Varaždinskoj županiji, a time i naš grad. Sretni vam praznici! – poručio je gradonačelnik Dubravko Bilić. Čak 25 učenika završilo je svih osam razreda s odličnim uspjehom, te su primili prigodni poklon škole: Fran Horvat, Matija Đekić, Ema Androci, Veronika Kolak, Hana Bilić, Leona Bukovčan, Nina Gerić, Patricija Jadanić, Domagoj Novota, Sara Pepelko, Mihael Sedlar, Jura Sever, Marta Sever, Roko Vugrinec, Klara Kolak, Antonija Ledinko, Matea Mužic, Leona Novosel, Mateja Špoljarić, Antonio Vinković, Petra Vrabec, Matija Havaić, Andrej Huzjak, Ema Sova, Teo VargaČrepinko.

Priznanja su dobili i učenici koji su uspješno položili ispit iz dodatnog učenja njemačkog jezika, kao i za sportske rezultate na državnom prvenstvu iz atletike gdje je ekipa škole osvojila 14. mjesto.

Svečanosti su bili nazočni i drugi brojni gosti, roditelji.

Program su vodile Ema Sova i Ema Mežnarić, a točke i izvođači brzo su se izmjenjivale scensku igru izveli su mali Tena Kišić i Ivan Vrabec, nastupili su zbor mlađeg uzrasta, zatim zbor starijeg uzrasta, učenici

Završni koncert učenika Glazbene škole Ako ste mladi, imate podršku svojih roditelja, ponašanje vam je uzorno, odlično svirate i pjevate, ako uživate u glazbi te ako su vam gosti na završnom koncertu članovi Puhačkog orkestra u kojem i sami svirate, velika je vjerojatnost da ste polaznik Glazbenog odjela OŠ Ludbreg.

Već tradicionalnu svoju glazbenu školsku godinu završnim koncertom privode kraju učitelji i učenici Glazbenog odjela. Na ovom ljetnom koncertu priliku za nastup dobili su učenici na način da je bilo zastupljeno svih 11 instrumenata koji se mogu učiti svirati u Glazbenoj školi i to: truba, klarinet, flauta, trombon, saksofon, horna, klavir, harmonika, gitara, tambura (brač) i blok flauta. Najprije su nastupili najmlađi solisti, a zatim stariji koji završavaju osnovno glazbeno školovanje: Angela Mesarić (klarinet), Doroteja Hegeduš (flauta) i Andrija Havaić (brač). Sve soliste na klaviru je pratila korepetitorica Jasminka Bontek, jedino je Andrija Havaić svirao zajedno s profesorima Markom Prepelićem i Nikolom Horvatićem. Nikola je uvježbao i Tamburaški orkestar GŠ koji je također imao zapažen nastup sa zborom. Nakon toga nastupila je vokalna grupa OGŠ koju vodi Jelena Pokos-Prepelić koja je pripremala i pjevački zbor. Na kraju je zbor nastupio samostalno te zajedno s Puhačkim orkestrom grada Ludbrega pod ravnanjem Marka Prepelića.

-Svake godine nastojimo obogatiti koncert novim sadržajima i kombinacijama. Po pljesku publike vidimo da smo uspjeli i da se ljudima dopada što se i Puhački orkestar grada Ludbrega uklopio u ovaj završni koncert Glazbene škole. U orkestru svira puno učenika polaznika Glazbene škole, a izveli smo skladbe koje smo pripremali za smotru puhačkih orkestara koja je održana u Ludbregu. – rekao je učitelj trube u OGŠ i dirigent Puhačkog orkestra, Prepelić.

Osim već navedenih učitelja djecu su pripremali: Marijan Horvatić, Nikola Šincek, Barbara Lalić, Davorin Premec, Ida Novak, Domagoj Koščak i Slobodan Vađunec.

Glazbena škola je uoči nove školske godine snimila promotivni video kojega pod nazivom 'The Cup Song – Osnovna glazbena škola Ludbreg' možete potražiti na YouTubeu. Sigurni smo da će i ove godine za upis u prve razrede vladati veliki interes budućih glazbenika. (D. Vađunec)

mlađe dramske skupine, plesna skupina nižih razreda, mlađa dramska skupina, učenici 8.B kojima su se pridružili i drugi osmaši izveli su svoju točku, a za kraj je 8.D otpjevao 'Pjesmu rastanka'.

Oni su zauvijek napustili klupe ludbreške Osnovne škole,

a zamijenit će ih prvašići. Na popisu je bilo 103 djece dorasle za upis u prvi razred i upućeno na pregled i testiranje. Školskim hodnicima i učionicama dječji glasovi ponovno će zabrujati početkom nove školske godine koja počinje 3. rujna.

ŠKOLA

29. lipnja 2018.

7

Srednja škola Ludbreg – upisi u novu školsku godinu

Nova strukovna zanimanja, nema više gimnazije Pred nama je još jedna upisna groznica, dani kada je pred netom završenim učenicima osmih razreda jedna od najvažnijih životnih odluka. Odlučuju se za budući poziv, a prvi korak u tome je upis u željenu srednju školu.

Za upis učenika u prve razrede priprema se i Srednja škola Ludbreg koju je u školskoj 2017/2018. godini pohađalo 258 učenika svih razreda, a škola je imala 54 djelatnika. Među 258 učenika bilo je 87 maturanata, učenika završnih razreda u nastavnim programima četverogodišnjih i trogodišnjih zanimanja.

U idućoj 2018/2019. školskoj godini Srednja škola Ludbreg mogla bi imati i veći broj učenika ako se u potpunosti realizira plan upisa kojoj je ludbreškoj Srednjoj školi odobrilo resorno Ministarstvo znanosti i obrazovanja. U prvim razredima Srednje škole Ludbreg bit će mjesta za najmanje 110 učenika. Dva programa četverogodišnjih zanimanja su strojarski računalni tehničar, te agroturistički tehničar. U trogodišnjim programima bit će jedan razred za zanimanje CNC operater, zatim, kombinirani razredni odjel za zanimanja strojobravar-tokar i pekar, te za zanimanje prodavač. U dva razreda za zanimanja četverogodišnjeg i u tri razreda s trogodišnjem obrazovanjem bit će mjesta za 20 učenika po razredu. Osim ovih stotinu slobodnih mjesta za zanimanja u prvim razredima ludbreška škola ima i obrazovni program prilagođen učenicima s teškoćama u razvoju (TES) za zanimanja pomoćni kuhar/pomoćni slastičar i pomoćni vrtlar u koji se može upisati 10 učenika. Dakle, Srednja škola Ludbreg može u prve razrede upisati do 110 učenika što je za mali grad kao što je Ludbreg doista respektabilna brojka i iznad svih očekivanja.

Značajna je novost promjena nastavnih programa u odnosu na lani i upise prethodnih godina.

Smjer ekonomista ukinut je već prije, a od ove godine više neće biti moguće upisati niti gimnazijski smjer. Novi su programi agrotehničar, te strojarski računalni tehničar i prodavač. Josip Zdelar, ravnatelj Srednje škole Ludbreg, smatra da je to veliki i značajan zaokret, ali logičan i izravna je

posljedica stanja na tržištu rada.

-Uvjeren sam da je ova promjena nastavnih programa ispravno rješenje i po meni je to ispravni put za djecu, a uvjeren sam da će i roditelji biti zadovoljni. Svjesni smo da je svaki početak težak, ali vidimo dobru perspektivu za budućnost škole.

Zašto više nema gimnazije? Uvidjeli smo da se djeca koja završe opću gimnaziju, ne prijavljuju na tehničke i prirodne fakultete koji pripremaju za deficitarna zanimanja, čak se nisu upisivali niti na FOI u Varaždinu što me osobno jako razočaralo. U pravilu su se upisivali samo na fakultete društvenih znanosti što nije dobro jer će tako puno teže do radnog mjesta.

Umjesto gimnazije uvodimo program strojarski računalni tehničar koji je na tržištu rada deficitarno zanimanje u području strojarstva. Odgovorno tvrdim da je to nastavni program strojarsko-računalni tehničar čak jači od opće gimnazije, primjerice, u četvrtoj godini ima više matematike nego gimnazija i plus fiziku.

Agroturistički tehničar koje upisujemo umjesto ekonomista, također su deficitarna zanimanja.

Danas nedostaje radnika u sektorima kao što su turizam, ugostiteljstvo i ekonomija, a i dijelom u poljoprivredi što daje nastavni program agrotehničara. Prednost obrazovanja za strojarskog računalnog tehničara i agroturističkog tehničara je što učenici po završetku školovanja dobiju svjedodžbe s upisanim zanimanjem. No, ako se prijave i polože državnu maturu strojarsko računalni tehničari obrazovanje mogu nastaviti na tehničkim fakultetima. Ako agroturistički tehničari idu na državnu maturu nakon toga mogu upisati fakultete kao što su šumarstvo, turizam, ugostiteljstvo, agronomija, dakle, prirodoslovne fakultete. I ta zanimanja nedostaju na tržištu rada i sigurno će se prije i lakše zaposliti nego s društvenim zanimanjima. - ističe Zdelar.

Zanimljiv je podatak da je ove godine izlazak na državnu maturu prijavilo 18 gimnazijalaca i 10 ekonomista, ukupno 28 učenika Srednje škole Ludbreg.

Vodstvo ludbreške Srednje škole kod resornog je ministarstva ishodilo suglasnost i za program zanimanja prodavač

Josip Zdelar, ravnatelj SŠ Ludbreg

Vrijeme prijava već je počelo (dualno). -Radi se o zanimanju koje je danas također deficitarno.

Poslodavci danas sve teže dolaze do školovanog prodavača. Ovaj model dualnog obrazovanja i način provođenja nastave je novost u našem školstvu. Tu se više daje značaj praktičnom obrazovanju i praktičnoj nastavi, izravno kod poslodavaca. Dakle, učenici će jedan dio praktičke stručne nastave imati u tvrtkama. To je eksperimentalni program za koji je u Hrvatskoj sada bio veliki interes, a mi smo jedna od sedam srednjih škola u Hrvatskoj kojoj je odobren ovaj program.Zaokret s nastavnim programima samo na strukovna zanimanja zapravo je samo prilagodba obrazovnog sustava prema potrebama poslodavaca. U školi su svjesni da promjene znače i određeni rizik, ali da su promjene u interesu učenika i njihovih roditelja. Stoga je poduzeto niz mjera da bi se rizik isplatio. Djelatnici škole obišli su sve škole u našoj okolici od Velikog Bukovca do Varaždinskih Toplica, od Trnovca do Koprivnice, bili na satovima razredne nastave osmaša kao i na njihovim roditeljskim sastancima, tiskano je mnoštvo informativnog materijala o školi i ponuđenim zanimanjima. Škola se također priprema kako bi prostorno, te stručno kadrovski dočekala jesen i promjene u novoj školskoj godini.

–Varaždinska županija, kao osnivač naše škole, privodi kraju pregovore o otkupu objekta s dvorištem gdje je bila carinska ispostava, tamo gdje već imamo svoje radionice i izvodimo dio strukovne nastave. Kupnjom tog objekta riješili bismo eventualne prostorne nedostatke. Tu ćemo dodatno opremiti laboratorij za kuharstvo–pekarstvo što je sve dogovoreno i osnivač je za to osigurao potrebna sredstva. Tu bismo također uredili i oglednu prodavaonicu-trgovinu za program nastave za prodavača. Inače, s Gradom se traže rješenja da se oslobodili prostori u zgradi škole na drugom katu gdje bismo dobili još tri dodatne učionice.

SŠ Ludbreg može u prve razrede upisati do 110 učenika Kadar profesora za iduću godinu je osiguran iako je uvijek moguće da zaposlimo još profesora. Moguće je i za jesen da bude potrebe pojačati broj profesora u stručnim predmetima u strojarstvu što ovisi o broju učenika koji ćemo upisati. - naglasio je Zdelar.

U četverogodišnje i trogodišnje programe u pet razreda ludbreškoj školi odobren je upis po 20 učenika. Ako za određena zanimanja bude i veći interes škola će zatražiti suglasnost ministarstva koje može odobriti upis do 24 učenika po razredu. Vrijeme prijava već je počelo, a u ludbreškoj Srednjoj školi vjeruju u dobar interes mladih za upis u ponuđena zanimanja i druge pogodnosti koje nudi škola.

-Nadam se da će roditelji i učenici prepoznati naše napore da se proširimo i stvorimo dostojne uvjete za obrazovanje naše djece. Jamčimo kvalitetan profesorski kadar, odlične prostorne uvjete. Imamo jednosmjensku nastavu, ponosimo se velikim brojem izvannastavnih aktivnosti u kojima naši učenici postižu zapažene uspjehe u Hrvatskoj, pa i van granica, kao što su robotika, 3D tehnologija, debatni klub, dramska skupina, pjevački zbor, likovna sekcija, sportski klub, volonterski klub, učenička zadruga, a mogu se učiti španjolski, poljski i ruski

jezik.

Učenicima-putnicima usklađene su željezničke i autobusne linije s početkom i završetkom nastave u školi. Grad Ludbreg sufinancira prijevoz učenike unutar 5 km. Sve su to pogodnosti koje treba dobro odvagnuti u donošenju odluke o nastavku obrazovanja. Ako djeca ili njihovi roditelji imaju određene nedoumice ili žele dobiti dodatne informacije, svakodnevno mogu nazvati školu, a mogu doći i osobno. Mi ćemo odgovoriti na njihova pitanja, uputiti i pomoći.- poručio je Josip Zdelar, ravnatelj Srednje škole Ludbreg.

Dakle, u Srednjoj školi Ludbreg od jeseni će biti sljedeći smjerovi četverogodišnjih programa za zanimanja: strojarski računalni tehničar, agroturistički tehničar. Trogodišnja su zanimanja CNC operater, strojobravar, tokar, pekar, prodavač, pomoćni kuhar/slastičar i pomoćni vrtlar.

Podsjetimo da su prijave za upis u prve razrede srednjih škola počele 26. lipnja i traju do 10. srpnja. Objava rezultata upisa bit će 13. srpnja.

Objava okvirnog broja slobodnih mjesta za jesenski upisni rok bit će 20. srpnja, a službena objava slobodnih mjesta za jesenski upisni rok bit će 11. kolovoza.

8

LJETO

29. lipnja 2018.

LUDBR E ŠK A

Pripreme za start

Anastazija i Karlo na tandem biciklu

Veliki broj mladih sudionika

Veselo na startu

Druge lipanjske nedjelje održana je tradicionalna Ludbreška biciklijada koja je poslije Večernjakove najdugovječnija u Hrvatskoj. Naša biciklijada ušla je u četvrto desetljeće i ove je godine održana po 31. put, u nešto izmijenjenom formatu.

-Nekad je bilo dovoljno reći datum i vrijeme i svi su došli.

Vozilo se polako jer su ljudi imali bicikle koji nisu mogli brže. Prvo se išlo do Cimer placa gdje su ljudi cijeli dan uživali družeći se u prirodi. Kasnije smo morali, zbog sigurnosti u prometu, biciklijadu prebaciti na Otok mladosti. I tu su se jedno vrijeme skidale šunke sa stupova, potezalo uže, igrala odbojka na pijesku, mali nogomet, stolni tenis i još puno toga.

Gašenjem udruge Gornji grad čiji su članovi pripremali sve navedene aktivnosti te pojavom pametnih telefona došlo je do svojevrsnog udaljavanja od prirode pa smo evo tako završili

na asfaltu odnosno na tlakovcima krugova Centra svijeta.

S obzirom na zabavljače koji su angažirani na kraju biciklijade, ovdje na trgu su zapravo najbolji uvjeti. – rekao je Josip Loparić, pokretač Ludbreške biciklijade.

Ove godine sudjelovalo je 400-tinjak biciklista. Vozilo se po vrućem sunčanom vremenu uz lagani povjetarac koji je vožnju učinio ugodnijom. Došli su, naravno, i oni koji rekreativno bicikliraju gotovo svakog vikenda pa biciklom 'skoknu' do Čakovca, Varaždina, Varaždinskih Toplica, u Koprivnicu, na Kalnik i sl. Za njih ovih 12.5 km zaista nije bio problem pa su mogli pomoći onima koji su imali problem. Uz nadzor djelatnika Policijske postaje Ludbreg kolonu je pratio i kombi s djelatnicima ludbreškog Crvenog križa.

-Ovo je najveći broj sudionika Ludbreške biciklijade. Tre-

nutno je bicikliranje hit pa se tom vrstom rekreacije bavi sve više ljudi, a biciklijade se organiziraju sve po svuda. Osim toga u nedjelju popodne je većina ljudi slobodna, a neki su zasigurno na biciklijadu došli i zbog 'Gazdi'. – rekla je Andreja Horvat, predsjednica Turističke zajednice.

Nakon povratka na glavnom ludbreškom trgu sudionici su mogli besplatno pojesti grah s kobasicama, a Savjet mladih organizirao je turnir u belotu s nagradama za pobjednike. U večernjim satima sve prisutne zabavljao je popularni tamburaški sastav Gazde iz Zagreba.

Ludbrešku biciklijadu su i ove godine organizirali Grad Ludbreg i Turistička zajednica, a na čelu kolone bio je zaštitni znak biciklijade Božidar Pajnić. Pokrovitelj ovogodišnje biciklijade bila je tvrka Ducati komponenti d.o.o.

(D. Vađunec)

29. lipnja 2018.

LJETO

9

BICI K LIJA DA

Gljiva ove godine kao nikad do sad Gljivarsko društvo Vuzmek i ove je godine bilo sudionikom Ludbreške biciklijade. Međutim, zbog novih pravila nisu smjeli napraviti veliku izložbu gljiva iako je, zbog idealnih vremenskih prilika s puno vlage i topline, gljiva ove godine više nego ikad.

-Napravili smo malu izložbu i to samo od jestivih gljiva jer nova pravila nalažu da moramo imati determinatora gljiva koji je odgovoran i potpisuje svaku vrstu gljiva. Determinator je stručna osoba koja mora u detalje poznavati najmanje 200 vrsta gljiva. Inače, ove godine je u šumama jako puno berača gljiva jer se za branje šumskih plodova dobivaju besplatne dozvole. Dozvolu treba zatražiti u Ludbreškoj šumariji, izdaje ih Uprava šuma Koprivnica, a vrijedi samo na našem području.

– pojasnio je Franjo Nikolaus, predsjednik GD Vuzmek.

10

29. lipnja 2018.

ZANIMLJIVOSTI

PAJDAŠI I PAJDAŠICE U ULOZI VINSKIH MARATONACA Tko god je pohodio Vinski maraton ludbreškog vinogorja, za tu je manifestaciju imao samo riječi hvale. Druga subota u mjesecu lipnju ponudila je ugodno vrijeme, stoga je bila prava šteta ne zaputiti se na Ludbrešku vinsku cestu - Cestu Poštenjak i na svoje oči i nepce uvjeriti se u kvalitetu ponude naših vinara.

Vinski maraton je manifestacija koja se održava već četvrtu godinu u organizaciji udruge Ludbreška vinska cesta. – Svrha ovog našeg današnjeg druženja je proslava Dana ludbreške vinske ceste i Dana otvorenih podruma ludbreškog vinogorja koje smo eto objedinili u jednu manifestaciju.

Ovogodišnji novitet je info pult kojeg smo podigli kod kipa Svetog Vinka zahvaljujući donaciji Županije. Na tom info pultu mogu se podići karte na kojima su obilježene sve destinacije koje je moguće obići na vinskoj cesti. – poručio je predsjednik udruge Ludbreška vinska cesta, Branko Kežman.

Objekti koji su ove godine otvorili svoja vrata bili su restoran ‘Arabela’ u Globočecu, vinski podrum ‘Makar’, vinska kuća ‘Kirić’, vinarija ‘Stručić’ i agroturizam ‘Kežman’. Maratonci, kao i ostali gosti, imali su prilike degustirati njihova vina i goričke delicije.

Start Vinskog maratona bio je zakazan za 14 sati, a pravila su bila sljedeća: okupiti dobro društvo, kupiti putovnicu na dan maratona kod bilo kojeg objekta, opremiti se čašom i krenuti u pohod.

Očekuje se dobra berba Mnogi vinogradari istaknuli su da je ova godina jedna od boljih što se tiče vremenskih prilika.

– Do sada na svu sreću nije bilo tuče, a i loza jako brzo raste.

Ove godine je kasnije potjerala, ali sve je dostigla. Temperature su visoke, ali ima i dosta vlage, to joj godi. Čak je i grožđe deblje nego prošle godine u ovo doba.

Prognoziramo da će berba biti vrlo brzo, tamo negdje odmah nakon Svete Nedjelje. – kaže vinogradar Makar.

Kupljenom vinskom putovnicom, maratonci su dobili mogućnost degustiranja 3 vrste vina i goričkih delicija kod svakog objekta.

Svaki je gazda priredio nešto drugo za svoje posjetitelje pa su tako sudionici mogli probati i graševinu i rajski rizling i muškat i sauvignon…

Ukoliko su obišli barem tri destinacije, dobilu su priliku sudjelovati i u tomboli koja se izvlačila na kraju dana. - Morate skupiti barem tri štambilja iz tri različita objekta da bi sudjelovali u tomboli. – svojim gostima poručio je Branko Kežman, čija je kušaona mnogima bila prva stanica budući da je malo udaljena od ostalih koje su se mogle obići pješice. – Bez brige, bumo mi sve sprešli, ne samo tri. – kroz smijeh su mu poručili maratonci.

Da je tome uistinu bilo tako, uvjerili smo se na kraju dana, kada smo se pridružili veseloj ekipi na posljednjoj stanici, kod Svetog Vinka. Tamo ih je čekala završna proslava Dana ludbreškog vinogorja za koju su se pobrinuli članovi udruge vinogradara „Trsek“. Posjetitelje su okrijepili finom hranom i hladnim gemištima, a za dobar štimung i veselu atmosferu zadužili su tamburaše. Članovi Ludbreške vinske ceste uključeni su u mikroproizvod vino u sklopu projekta Zeleno želimo. Ovom manifestacijom, popularnim Vinskim maratonom, promovirali su i taj projekt koji je upravo usredotočen na razvoj turizma.

Svima onima koji još uvijek dvoje oko posjećivanja ove manifestacije, preporučamo da dođu nagodinu, a do tada im možemo ponuditi tek komadić ovogodišnje atmosfere kroz fotografije.

CESTA POŠTENJAK Cesta je dobila naziv po Poštenjaku, lokalnoj kupaži vina - uglavnom 70% graševina, 20% chardonnay, 10% sivi pinot - koja je osmišljena u cilju turističkog brendiranja ovog kraja.

Naime, ludbreško područje ne može se pohvaliti nekom autohtonom sortom vina, pa se išlo u osmišljavanje nečega jedinstvenog i posebnog, i tako je nastao Poštenjak.

Vino je dobilo ime prema imaginarnoj ličnosti, po uzoru na Dudeka iz popularne TV serije ‘Gruntovčani’, čiji je scenarist Ludbrežanin Mladen Kerstner. Naziv vina asocira i na vrline ljudi ovog kraja, pa se kaže da je Poštenjak – vino bez zloće.

ZANIMLJIVOSTI

29. lipnja 2018.

11

Antunovo u Selniku Mještani Selnika su ponosni na svoje mjesno proštenje koje započinje u kapeli sv. Antuna, a nastavlja na igralištu NK Plitvica. Tako je bilo i ove godine kada je bogat program u novouređenoj crkvi započeo koncertom KUDa Juraj Lončarić iz Hrženice.

-Prvo smo dali restaurirati kip sv. Antuna, a ove godine smo u ludbreškom resturatorskom centru obnovili i zaštitili od propadanja oltar. Cijena radova na oltaru kreće se oko 50 tisuća kuna i tražimo načine kako da iz više izvora namirimo taj trošak. U planu je još i restauracija samog postolja oltara. – rekao je Vedran Matijašec, mještanin Selnika.

Misno slavlje vodio je župni vikar Kristijan Stojko, a osim glavne mise u subotu, vjernici su mogli doći na molitvu i u ponedjeljak i utorak.

-Mjesni odbor je uz svesrdnu pomoć Društva žena, NK Plitvica i DVD-om Selnik pripremio raznovrsni program. Na terenu su utakmice igrali veterani ludbreške Podravine, Radničkog iz Hrženice, NK Galeb iz Kuzminca i Trnave iz Goričana. U pauzama utakmica pod šatorom se odvijao kulturno-umjetnički program u kojem su sudjelovali članovi ritmičke skupine KUD-a Anka Ošpuh. Voditelj programa bio je Ivica Kolmar. U večernjim

satima svirala je grupa Tim, a kao gost iznenađenja predstavio se i Nikola Švenda poznatiji kao Žiga Međimurski. – rekao je Tihomir Horvat, predsjednik VMO Selnik.

Na proslavi Antunova u Selniku gosti su mogli uživati u već tradicionalnom volu s ražnja, a ove godine na ražnju okretalo se i pečeno prase. Porcija jednog i drugog mesa s prilogom i kruhom stajala je prihvatljivih 35 kuna. U ovakvom formatu proštenje u Selniku organizira se već šestu godinu pa je za očekivati da će se tradicija nastaviti i sljedeće godine jer što je dobro i veseli srce ne treba mijenjati.(dv)

Hrvatska reprezentacija u Ludbregu Hrvatska nogometna reprezentacija pobijedila je u Rusiji Nigeriju 2 : 0, a predigra toj utakmici odigrana je 6 sati ranije u Ludbregu. Na stadionu Podravine, već tradicionalno uoči početka velikih natjecanja, odigrana je revijalna utakmica kojom se najavljuje nastup hrvatske reprezentacije. Izbornik Hrvatske Mato Konjević – Matan imao je problema sa sastavom jer su mu u posljednji čas otkazali ponajbolji igrači. S druge strane izbornik Nigerije Ivan Novak – Fročo studiozno je napravio selekciju igrača pa je u svim linijama imao par onih koji mogu trčati dulje od 5 minuta.

Utakmica je počela u 15 sati po vrućem vremenu pa je afrička reprezentacija iskoristila sparinu i već u 6. minuti vodila 3 : 0 (strijelci: kapetan Fročo, Pre-

begović, Enac). Do poluvremena za Nigeriju dvaput je još bio precizan Sačer (da, i on može trčati). U poluvremenu liječnička ekipa hrvatske reprezentacije imala je pune ruke posla.

Hladno pivo dalo je izuzetne moći Matanovoj ekipi koja je odmah na početku 2. poluvremena smanjila vodstvo Nigerije na 5 : 2 pogodcima Međimoreca i Gerića. I kada su već žene i djeca naših reprezentativaca na tribinama pomislili da će hrvatska reprezentacija napraviti preokret, pogodak za Nigeriju Postigao je Macan. No, Hrvatska se nije predavala pa je Sušec s dva pogotka doveo do rezultata 6 : 4 za Nigeriju. Bilo je to u 75. minuti, navijačka groznica na vrhuncu, na teren su ubačene tri baklje, a ponašanje navijača snimao je dron.

Ipak, reprezentacija Hrvatske nije stigla do izjednačenja. Naprotiv, Nigerija je dvama pogodcima Šegovića uvjerljivo pobijedila 8 : 4. Susret je pratio i novi trener Podravine Mario Piškor koji zasigurno u svoju bilježnicu nije zapisao više od nijednog nogometaša obiju reprezentacija. Utakmicu je pravedno sudio Siniša Vađunec (nije navijao za slabije, a trebao je). Po završetku druženja u kojem osim upala mišića nije bilo većih ozljeda, kapetani su razmijenili sportske majice, ali i pehare. Naime, i jedni i drugi su mislili da će izgubiti pa su pehare kupili jedni drugima.

Na kraju svi su sretni i nasmijani pozivali fotoreportera za snimanje. A onda je krenulo druženje uz papicu i pivicu te zajedničko gledanje telke. Baš simpatično!

(D. Vađunec)

Bobičasto voće

i neprocjenjive prehrambene vrijednosti za naše zdravlje Bobičasto voće koje nam upravo dozrijeva neprocjenjivi je dar prirode jer obiluje važnim nutrijentima neophodnim za naše zdravlje. U našem kraju mnogo je domaćih proizvođača raznog bobičastog voća, te zaista nemamo razlog da ne koristimo te povlastice koje nam priroda daje.

Najpoznatiji predstavnici bobičastog voća su borovnice, jagode, kupine, maline i ribiz. Svaka od tih bobičastih voćki je bogata hranjivim tvarima i vitaminima (C, A, E i B), mineralima, prehrambenim vlaknima te ostalim važnim spojevima.

Borovnice jačaju moždane funkcije, ribiz je bogat vitaminom C, jagode su saveznici mladolikog izgleda, kupine su dobre za bolje pamćenje i koordinaciju, a maline za skidanje viška kilograma.

Najviše ćemo uživati u svježe ubranom bobičastom voću, ali možemo ga odlično kombinirati u raznim poslasticama od smoothieja, sladoleda, voćnih kolača, đemova, pa čak će i obična domaća zlevenka dobiti posebnu notu dodamo li u nju šaku malina ili borovnica.

Neizostavna ljetna poslastica je sladoled, a još ako je domaći pravo je ljetno osvježenje i užitak.

Domaći sladoled Sastojci: 1 paketić šlag pjene, 1 dl mlijeka, 1 kiselo vrhnje, 2 dl šećera, po želji dodati 1 bananu ili 10 dag jagoda ili drugog bobičastog voća, ili 10 dag rastopljene čokolade.

Priprava: Posebno izmiksati šlag pjenu. U drugoj posudi izmiješati mlijeko, kiselo vrhnje i šećer. Po želji dodati usitnjenu bananu, neko bobičasto voće ili čokoladu. Smjesu potom pomiješati sa šlag pjenom i miješati mikserom najvećom brzinom oko 5 minuta. Gotovu smjesu uliti u posudice i ohladiti u zamrzivaču.

Bobičasto voće izvrsna je namirnica za napraviti kvalitetan smoothie, a konzumacija takvog napitka predstavlja idealnu zamjenu za međuobrok, ubrzava metabolizam i tijelu daje energiju. Smoothie od bobičastog voća možemo napraviti u kombinaciji s jogurtom, mlijekom ili vodom. Željka Namesnik

12 K U L T U R A

29. lipnja 2018.

Knjiški moljci i KLIK-ovci ugostili Prtenjaču Članovi čitateljskog kluba „Knjiški moljci“ i članovi knjižničnog literarnog kluba KLIK, početkom mjeseca bili su domaćini hrvatskom književniku i uredniku Ivici Prtenjači. Susret se, kako i priliči, odigrao u prostorijama gradske knjižnice, a sve u sklopu projekta „Živimo zajedno, starimo kvalitetno.“ Glavna tema druženja bio je Prtenjačin posljednji izdani roman „Tiho rušenje“. - Ivica Prtenjača rođen je u Rijeci gdje je studirao kroatistiku na Pedagoškom fakultetu. Ono što je vrlo interesantno kod njega je to što je radio od svoje petnaeste godine kao čitač vodomjera, naplatničar plina, dostavljač sladoleda, skladištar, građevinski radnik, serviser vatrogasnih aparata, trgovac, knjižar, voditelj marketinga, glasnogovornik. Danas živi i radi u Zagrebu. Piše poeziju, prozu, dramske tekstove, novinarske kolumne, često vodi književne festivale, promocije knjiga, susrete s piscima, a uz to je i radijski novinar. – na početku susreta kazala je ravnateljica gradske knjižnice, Edita Kutnjak Zlatar.

Prtenjačin posljednji roman „Tiho rušenje“ predstavljen je u srpnju prošle godine u izdanju VBZ-a gdje su ga najavili kao tematski i motivski nastavak njegova prethodnog nagrađivanog i iznimno čitanog romana „Brdo“. – Ideja za roman „Tiho

rušenje“ nastala je još u vrijeme kada sam pisao „Brdo“. Tamo se radnja odvija na jednom otvorenom prostoru, dakle na brdu gdje je puno sunca, zvijezda i svjetlosti. Pomislio sam da nakon tog moram pronaći neki zatvoreni, skrovitiji prostor za samoga sebe, odnosno napisati roman čija će se radnja odvijati u jednom stanu. Pisao sam „Tiho rušenje“ kao jedan kontrapukt „Brdu“, kao neki moj spisateljski odgovor na tu blještavu, sjajnu atmosferu. „Tiho rušenje“ ima puno sličnosti s „Brdom“, ali ne po principu što je bilo dalje, jer likovi su novi, nego kao sljedeća pjesma u pjesničkom ciklusu, u kojem sve tekstove povezuju dominantni motivi i teme. Također, dok „Brdo“ završava povratkom u dekadentnu civilizaciju, ovdje je kraj nešto optimističniji. – kaže autor.

Prtenjača je istaknuo kako svi njegovi romani govore o mogućnostima životne promjene. – „Brdo“ mi je dalo silno samopouzdanje i neku hrabrost da pišem, da se igram, i da znam da ću u kratkom vremenu doći do kraja romana. Ovu sam knjigu pisao lakše, nekako ohrabrenije, a iako u njoj postoji i ljubavna priča i četiri „happy enda“, jedan od ključnih motiva je roditeljstvo, jer u njoj postoji jasna relacija od oca prema vlastitome djetetu. – Knjiga je nastajala tijekom

dva mjeseca kratkoga sjedenja za računalom, a u njoj su dvije paralelne radnje koje se kasnije spajaju praktički u jednoj rečenici, pri čemu jedna radnja objašnjava drugu.

Autor romana naveo je kako je knjiga prepuna „malih“ posveta. – U knjizi se spominje stan u Haulikovoj ulici u zgradi u kojoj je živio pokojni Arsen Dedić kod kojeg sam ja često dolazio, zatim spominje se i pjesme Josipe Lisac Ležaj od suza i tako još neke male skrivene posvete koje su meni kao čovjeku važne. – dodao je Prtenjača.

Isto tako, otkrio je i kako svoje tekstove najčešće piše ujutro.

– Ja sam jutarnji tip, najčešće pišem od 6 do 8 ujutro. Na taj način mi dan kvalitetnije prođe.

Ujutro napišem jedan dio i onda imam cijeli dan da razmišljam o tome što sam napisao. Uskoro, dodaje Ivica, možemo očekivati njegov novi roman koji je već u procesu nastajanja.

– Planiram ga objaviti na jesen, točnije u 11. mjesecu. Zvat će se „Plivač“, a radnja će se vrtjeti oko jednog mladog 19-godišnjeg dečka koji kada god ima neki problem skoči u more i pliva. -

Kakvo je stanje na domaćoj književnoj sceni?

Tijekom razgovora sa prisutnim posjetiteljima Prtenjača se osvrnuo i na stanje na domaćoj književnoj sceni - Rekao bih da je hrvatska književnost nekoliko stepenica iznad uopće tog nekog društvenog prosjeka. Mislim da imamo više dobrih pisaca nego što ih, kao jedna mala i zemlja zapuštene kulture, možemo iznijedriti. Mi smo vjerojatno jedina zemlja u EU koja nema Centar za knjigu koji bi se bavio plasmanom hrvatske knjige. – zaključio je.

Petrač izlaže u Münchenu U Münchenu je prvog dana ljeta otvorena izložba slika ludbreškog akademskog slikara Gorana Petrača. Samostalnom izložbom "Putovanje u slikarstvo" Petrač izlaže dvadesetak ulja i akrila na većim i velikim formatima platna, riječ je o izboru iz novije, vrlo bogate slikareve produkcije. Organizator događaja je Generalni konzulat RH. Izložba je otvorena do 19. srpnja.

Popis događanja u Gradskoj knjižnici KEŠNERIJADA 2018.

DJEČJI PROGRAMI:

6. 7. 2018. (petak)

- svake srijede na Trgu u blizini pametnog drveta čitanje dječje priče

19:00 sati dvorac Batthyany Otvorenje izložbe grafika Ivana Večenaja i izložbe skulptura s temom Gruntovčana KAJ JE KAJ – manifestacija dječjeg kajkavskog stvaralaštva glazbeni gosti: Čedo i Matija Antolić

8. 7. 2018. (nedjelja) 16:00 sati Knjižnica - KAJKAVSKI GARTLIC

- - -

šetnja gradom uz čitanje poezije postavljanje spomen pjesme Mladena Kerstnera i Bože Hlasteca druženje pod črešnjom uz prigodan program (mjesto snimanja jedne od epizoda Mejaša)

OSTALI PROGRAMI ZA ODRASLE: 3. 7. 2018.

Čitateljski klub „Knjiški moljci“ – Knjižnica u 10:00 sati

9. - 13. 7. 2018. Radionica talijanskog jezika i radionica Alohe – Mental Arithmetic - besplatne radionice za djecu od 7 do 15 godina - prijava na broj: 306-067 - mjesto održavanja: Knjižnica 23. 7. 2018. Radionica Microbit – Knjižnica od 17:00 – 19:00 sati

¬ Ponesite svoje prijenosno računalo!

24. 7. 2018. Radionica Microbit – Knjižnica od 10:00 – 12:00 sati

¬ Ponesite svoje prijenosno računalo!

30. 7. 2018. Dječja kreativna radionica - Knjižnica od 17:00 do 19:00 sati 31. 7. 2018. Dječja kreativna radionica - Knjižnica od 10:00 do 12:00 sati Ljetno radno vrijeme Knjižnice: PONEDJELJAK 13:00 – 19:30 UTORAK 7:30 – 15:00 SRIJEDA 13:00 – 19:00 ČETVRTAK 7:30 – 15:00 PETAK 7:30 – 15:00

KULTURA

29. lipnja 2018.

Haiku - 'duh prikaza stvarnosti u prirodi' Pjesnici haiku-pjesama, autori stare japanske pjesničke forme, i ovoga su se puta sredinom lipnju okupili u Ludbregu na 22. Susreti haiku pjesnika Ludbreg 2018. Domaćin i organizator ludbreških susreta redovito je Centar za kulturu i informiranje 'Dragutin Novak'.

Prvi susret održan je još prije 22 godine, pa su ludbreški susreti stoga danas već lijepa tradicija, a Ludbreg zahvaljujući tom događanju jedan od najvažnijih haiku centara Hrvatske.

Ovogodišnji susreti okupili su 30 autora, istinskih zanesenjaka u haiku, kratku pjesničku formu u trostihu 5-7-5 koja opisuje trenutak ljepote života i prirode povezan s ljudskim osjećajima. Uvijek se u povodu susreta tiska Haiku zbornik s radovima koje su autori slali do kraja travnja. Prvi zbornik promoviran je na drugim susretima, pa je sada predstavljeno 21. izdanje zbornika. Zbornik su uredili za objavu poznati hrvatski dvojac haiku stvaralaštva Boris Nazansky, te Željko Funda koji je uvijek i u ulozi voditelja ludbreških susreta.

–U zborniku smo objavili samo nešto više od trećine pristiglih radova. Postotak objava odnosno neobjavljenih haikua ne treba začuditi jer uredništvo želi što višu kvalitetu radova.

Haiku je stvar percepcije, a ne naobrazbe autora. Jednako dobar haiku mogu napisati profesor i doktor, kao i autor niske razine obrazovanja. Dakle, haiku treba biti stvar nadarenosti, ljudskog potencijala. Haiku nije forma nego duh objektivnih prikaza stvarnosti u prirodi koje opazimo i osjetimo. U zborniku nastojimo obuhvatiti kvalitetu što zaslužuje ludbreški zbornik, a kojem se bliži lijepa obljetnica. - poručio je prof. Željko Funda.

Haiku stvaralaštvo ima sve više poklonika i u Hrvatskoj i u svijetu. Dvojica Ludbrežana najzaslužnija su za pokretanje i opstanak ludbreških susreta.

Najpoznatiji ludbreški haikupjesnik Zdenko Oreč (87), umirovljeni učitelj i zaljubljenik u prirodu, inicirao je održavanje susreta u drugoj polovici 90-ih godina prošlog stoljeća. Nekadašnje Pučko otvoreno učilište, danas Centar za kulturu i informiranje 'Dragutin Novak', odmah je prepoznalo potrebu organizacije susreta i vrijednost samog događaja. Mr. sc.

Branko Dijanošić, tada je kao i danas bio na dužnosti ravnatelja ustanove, dao je podršku Orečovoj ideji, te preuzeo organizaciju i pripremu programa susreta. On je i ovoga puta pozdravio pjesnike i zaželio im dobrodošlicu u Ludbreg, te je i naglasio.

–Zaista možemo biti vrlo zadovoljni odazivom na ovogodišnji susret, kao i odazivom autora na raspisani natječaj za uratke za novi zbornik. Odaziv je bio izniman jer je pristiglo gotovo 700 haikua. Na stranicama su objavljena 262 haikua koje su poslala 122 autora.

Očito je da urednički dvojac postavlja pred autore visoke standarde kvalitete, znači samo najkvalitetniji haikui izaći će u zborniku. Osobito mi je drago što su haikue slali i autori iz našeg okruženja, iz Slovenije, Srbije, Bosne i Hercegovine.

Ali, za tri godine pred nama je lijepa 25. obljetnica susreta.

Svi zajedno bi trebali učiniti dodatni napor da ovaj događaj podignemo na još višu kvalitetu, nastojat ćemo tada pridobiti autore i iz drugih zemalja što bi zbornik uz jubilarne susrete podiglo na visoku međunarodnu razinu. Osobno sam prije nekoliko godina bio gost na prijemu u japanskom veleposlanstvu u Zagrebu gdje sam bio pozvan kao organizator tako dugovječnog susreta haiku-pjesnika kao što je ludbreški. Stoga vjerujem da u povodu obljetnice za 3 godine susrete možemo podići na još višu razinu. – kazao je mr. sc. Branko Dijanošić, te je nazočnim podijelio male poklone u znak zahvalnosti na dolasku u naš grad - magnetiće s motivom Ludbrega.

Kako je netko rekao, Ludbreg zaslužuje Antologiju ludbreških haiku-susreta. Već po običaju pjesnici su čitali svoje haikue iz objavljenog zbornika.

Zatim se prišlo dodjeli priznanja zaslužnim autorima.

Službeno priznanje susreta 'Prijelazni stup' dodjeljuje se za ukupno dosadašnje haiku stvaralaštvo, a posebnost je što novog laureata bira zadnji dobitnik. Tako je Dragutin Štambuk za dobitnika 'Prijelaznog stupa haiku-pjesnika' odredio Ivana Ivančana iz Zagreba. Dobitnik potječe iz poznate umjetničke obitelji jer mu je otac bio etnograf, a pokojni stric Dubravko bio je prvi hrvatski haiku-pjesnik.

–U takvom obiteljskom okruženju vjerojatno je bio predodređeno da se bavim folklorom koji mi je bio velika ljubav i dugo sam godina bio u umjetničkom vodstvu ansambla 'Lado'. A druga ljubav je haiku, stric mi je dao poticaj za pisanje nakon što sam mu pokazao prve haikue.

Prvi sam napisao 1973. kada je bila ona poznata redukcija struje, pa je tema bio mrak zagrebačkih ulica u kojima se vidio samo žar cigareta prolaznika.

Od tada pišem haikue uz kratke povremene prekide. Vrlo me raduje ovo priznanje s ludbreških susreta. - kazao je Ivan Ivančan.

Susreti u Ludbregu poznati su i po još dva osebujna priznanja za autore. Naime, Željko Funda osobno dodjeljuje nagradu 'Graševina' za najbolji haiku između dvaju ludbreških susreta. Laskavu titulu dobio je Dragan Ristić iz Niša (Trešnja u cvatu/ zadivljeni mladić/ i nova djevojka) koji nije doputovao u Ludbreg, pa se nagrada potrošila među prisutnima. Još jedan priznati autor našeg kraja Mirko Varga dodjeljuje priznanje 'Afrodita' za najbolji haiku erotskog sadržaja. Dobitnica je Đurđa Vukelić-Rožić. (Vrisak u noći/ u gošćinoj postelji/ gazdin mačak).

Ponovno smo imali prigode vidjeli maštovite performanse sa čitanjem pjesama. Drugi dio susreta bio je na gradskom trgu.

Naime, prigodom svakih susreta pjesnici u gradu posjete jednu lokaciju o kojoj stvaraju stihove.

Ovoga puta tema je bila –gradski sat na trgu. Koji će otkucati otprilike 256.600 minuta do 23.

Susreta haiku-pjesnika u Ludbregu.

13

22. susreti haiku pjesnika Ludbreg 2018.

PAJDAŠICE PONOVNO SJAJNE Smotra zborova i malih vokalnih sastava Varaždinske županije održana je početkom lipnja ove godine u Glazbenoj školi Varaždin. Na smotri su nastupila četiri vokalna sastava i četiri zbora.

Selektorica smotre Marija Ramljak predložila je za državnu smotru zbor KUD-a Rudolf Rajter iz Ivanca, VA Sakcinski iz Ivanca u kategoriji malih vokalnih sastava - klasična glazba i Pajdašice KUD-a Anka Ošpuh Ludbreg u kategoriji malih vokalnih sastava - folklorna glazba.

Ovo je još jedna potvrda kvalitete ludbreškog sastava kojeg čine istinske ljubiteljice domaće pjesme i kulturnog blaga našega kraja.

14 S P O R T

29. lipnja 2018.

OSNOVAN BADMINTON KLUB

U sportskom panteonu našeg grada odnedavna je niknula još jedna udruga - Badminton klub „Centrum Mundi“. Ne igra se badminton tek mjesec-dva, rekreativna sekcija djelovala je punih četiri godine. Vodio ju je Milivoj Dretar, prof. povijesti kojem je taj sport velika ljubav.

- Prvi puta smo se okupili u ožujku 2014. i tada nas je došlo 16 te smo sat vremena pokušavali čim točnije servirati loptice preko neke gume koju smo našli u spremištu. Bilo je to više radi druženja, nego samog sporta. A onda su počeli dolaziti i ostali, i žene i muškarci, mladi i stariji.

I krenulo je – mi se uozbiljili i dobili termine, nekad jednom tjedno, nekad i dva, no znalo je proći i po mjesec dana da za nas nije bilo mjesta u Sportskoj dvorani. Pa bi produžili do Varaždina ili Preloga. Dobro društvo i iskustvo koje imamo od igranja u dvorištima i na ulici privuklo je više ljudi. Tako se na jednom eventu na Otoku mladosti s reketom okušao rukometaš Dario, uskoro je došao njegov brat Alen, s njime i cura Suzana, a na kraju se pridružio i tata Nenad. – prisjeća se Milivoj. Dario je odustao, ali je ostatak obitelji postao standardna postava.

Zahvaljujući Facebook-u, badminton klubu se pridružilo još podosta članova. Kao rezul-

tat toga, u svibnju se održala osnivačka skupština. Usvojen je statut Kluba, izabrano vodstvo te su određena pravila upisa. Za predsjednika je jednoglasno izabran Milivoj Dretar, tajnikom je postao Nenad Levanić, a u Upravni odbor ušli su i Suzana Barić, Hrvoje Premec i Alen Požgaj. Nadzorni odbor čine Lidija Lončarić, Nenad Požgaj i Daniel Sačer.

Zašto je badminton tako popularan? Riječ je o drugom najraširenijem sportu na svijetu (odmah iza nogometa) koji igra preko milijardu ljudi. Glavne sile su Kina, Južna Koreja, Malezija, Tajvan. Europljani drže priključak društvu elitnih, Danac Axelsen je trenutno na 1. poziciji, a naš Zvone Đurkinjak nalazi se u Top100.

Svi su oni počeli igrati još kao djeca, nastavili kroz školske klubove, a potom postali profesionalci.

Badminton se igra i u našim školama. OŠ Martijanec ima odlične ekipe, a iz tog kraja dolazi i mladi Domagoj Detelj.

- Godinama treniram nogomet i to mi je prvi sport, no kad sam čuo da će se u Ludbregu osnovati klub, odmah sam se pridružio. Nije teško uskladiti oba sporta, treba imati puno volje.

Svoj reket imam još iz osnovne škole kada sam s dečkima osvo-

jio broncu na Županijskom turniru. Uz još više treninga nadam se da ću se uskoro okušati na pravom turniru. – kaže Domagoj.

Natjecateljsku formu brusi i Ivan iz Preloga koji je rado postao Centraš.

Ljepša polovica je slabije zastupljena u badmintonu. No, srebrnom medaljom na nedavnom turniru u Varaždinu okitila se ludbrežanka Suzana Barić.

- Igram već dvije i pol godine, najprije sam krenula radi rekreacije i trebalo je mnogo toga poloviti. Sviđa mi se što svaki tjedan aktivno sudjelujem u tome i nije mi problem iz Varaždina, gdje trenutno živim, potegnuti do Ludbrega. Dobro sam prihvaćena, ali radovalo bi me kad bi pojačali žensku kvotu u Klubu.

– kaže Suzana.

Predsjednik kluba poručuje kako će se polako radi i na tome, kao i na dodatnoj edukaciji, organizaciji. Centraši se nadaju još pokojem terenu u dvorani jer je postojećih dva premalo za sve igrače. Oformljene su A i B sekcija, voditelj starije je Hrvoje Premec, a mlađe prof. Dretar.

Promocija sporta u ludbreškoj kino dvorani Na 25. obljetnicu pogibije velikog Dražena Petrovića u ustanovi koja se nalazi u samom središtu Ludbrega održana je promocija šeste knjige Nevena Jerbića pod nazivom „XX“, akoja je izašla povodom njegovih dvadeset godina sportskog novinarstva.

Okupili su se sportaši iz cijele regije, od košarkaša, nogometaša, rukometaša, hrvači, pokoji tenisač i kanuist te veliki broj sportskih zaljubljenika. Lijepo ih je bilo vidjeti na okupu, razmjenjivala su se iskustva, stvarale su se nove ideje, samim tim promocija je uspjela.

A knjiga? Ona je ustvari posveta ludbreškom sportu koji nam je donio toliko lijepih trenutaka.

O svakom od onih s kojima je autor razgovarao ima barem nekoliko toplih rečenica, a najveći rezultati koje su ludbreške sportašice i sportaši postigli dobili su zasluženu pažnju. Na promociji su se mogli čuti i neki zanimljivi trenuci, iz vrijeme će pokazati, antologijskih radio prijenosa utakmice košarkaša, kao i riječi velikih ludbreških sportaša Davida Šalamona i Matije Špikića. Sport je bio u fokusu tog 7. lipnja 2018. godine.

Poželimo više takvih trenutaka.

Od jeseni se očekuje njihovo pojavljivanje na turnirima u obližnjim gradovima, a u planu je i jedan u Ludbregu. Svi zainteresirano mogu im se lako priključiti, a više informacija moguće je dobiti na Facebook grupi Badminton klub „Centrum Mundi“ Ludbreg.

Godine nisu važne Tek mu je 45. Više od trideset godina je na nogometnom terenu. Da se našalimo počeo je s "Tigricom", "Šampionkom", "Tangosicom", a sad još uvijek redovito u mrežu šalje "Telstarke". Naravno riječ je o nogometnim loptama kroz generacije. Dražen Vukina, neizostavan je kad se priča o klasnim napadačima iz ludbreškog kraja.

-Posljednju sezonu proveo sam u "Zadrugaru", nije baš bila za pamćenje. Ostali smo prikovani za dno ljestvice, na svu sreću, izgleda da ne ispadamo. Imao sam velike probleme s tetivom koju moram zaliječiti kroz ljetnu stanku.

Prošao je sito i rešeto raznih liga, posljednjih godina parao je mreže u Koprivničko-križevačkoj županiji, u kakvom je stanju.

-Nemam kile viška, volje imam, a godine su samo broj.

Nastavljam u Hrastovskom, nadajući se boljim danima. Pitao sam ga, pa dokad Dražene? Da ste samo vidjeli kako me pogledao...

Neven Jerbić

SPORT

29. lipnja 2018.

Diverom do drugog svjetskog zlata Nije se dogodilo ništa neočekivano, navikli smo. Ribolovna reprezentacija osoba s invaliditetom Hrvatske na Svjetskom prvenstvu koje je održano u međimurskom Podturenu od 12. do 17. lipnja osvojila je naslov svjetskih prvaka. Na njenom čelu bio je Ludbrežanin, team manager, Dražen Filipović.

- Mogu reći da iz nas izvire samo ponos. Dali smo sve od sebe i došli do naslova svjetskog prvaka – kazao je Filipović.

Ovog puta natjecanje nije održano na tekućoj nego na stajaćoj vodi, kanalu Mure.

-Trebalo se prilagoditi dvjema vodama na kojima se lovilo.

Na jednoj su se mogli uloviti veći primjerci, dok si na drugoj trebao uloviti brdo ribe. Kao domaćina prvenstva, pratili su nas i

15

snimali na treninzima, no uspjeli smo ribu „pročitati“. Možda odlučujući trenutak bio je kad je Daruvarac Željko Kljajić izvukao divera od 300-400 grama ( o.a. sada je diver zamijenio zlatnog šarana kada se osvajao naslov u Češkoj). Valja istaknuti da je naš član Željko Geček postao i pojedinačni svjetski prvak.

A kako je bilo u Međimurju?

- Sjajno su nas ugostili u Podturnu. Imali smo lijep smještaj i rijetko viđeno gostoprimstvo kod domaćina. Uživali smo u čarima autohtone međimurske hrane koja je zasjenila svu onu koju smo jeli na brojnim natjecanjima.

Iduće Svjetsko prvenstvo je u Italiji, jasno s našima u borbi za sam vrh!

Neven Jerbić

Svjetska premijera snimanja biometričkih parametara xSENSE 3D tehnologijom U Gradskoj sportskoj dvorani održana je svjetska premijera snimanja biometričkih parametara xSENSE 3D tehnologijom.

Ovakav uređaj prvi je puta korišten u rukometu uopće. Prvi „pokusni kunić“ bio je Matija Špikić, a potom i poznati rukometni golman Urban Lesjak.

Ovaj uređaj za praćenje sastoji se od 17 senzora koji se nalaze u odijelu od likre koje ispitanik oblači na sebe.

Tih 17 senzora pruža informaciju o biomehanici, akceleracijama mišićnih skupina, o putanjama kretanja u 3d prostoru, težištu tijela i o kutevima svih zglobova.

Cijeli sustav je bežično povezan sa specijalnim programom kojim se uživo mogu pratiti svi pokreti osobe koja se analizira.

Vrijednost cijelog sustava je cca 60.000 EUR.

- Takav sustav se najviše koristi u filmskoj industriji za snimanje pokreta koji će se kasnije koristiti u filmovima. Od poznatih imena koji su koristili sustav su Leo Messi, NBA zvijezda Kevin Durant, New York Knicks Kristaps Porziņģis, UCLA quarterback Brett Hundley i MLB All-Star Miguel Cabrera i mnogi drugi – pojasnio nam je Damir Špikić.

Obzirom da je svako snimanje u ludbreškoj dvorani trajalo cca 4 sata, snimljeno je izuzetno puno materijala i u sustavu je ogroman broj podataka. Za analizu toga će trebati nekoliko mjeseci.

-Neke stvari su se odmah uočile, ali za detaljnu analizu bude trebalo vremena. Podaci će nam poslužiti za poboljšanje pokreta i određivanje vježbi potrebnih za to – zaključuje Špikić.

Matija Špikić stigao na veliku europsku rukometnu scenu Završena je priča oko prelaska klasnog ludbreškog rukometnog vratara Matije Špikića u švedski prvoligaški klub AIK iz Stockholma. Naš 22-godišnjak potpisao je na dvije godine i sada se u potpunosti može posvetiti profesionalnom sportu.

Tamo je otišao iz GRK "Varaždina" gdje je proveo nekoliko godina obavljajući i fakultetske obveze na najbolji način. Priča oko prelaska imala je svoje zanimljive momente. Županijska rukometna scena brujila je o prelasku u jednog od njemačkih drugoligaša, no otišlo se ipak sjevernije. Otputovao je Matija s ocem Damirom u švedsku prijestolnicu, nije bilo predsjednika, no sve je ipak završeno tjedan dana kasnije. A kako Matija razmišlja. - Sada sam u velikom klubu. Imam odlične trenere. Siguran sam da ću dosta napredovati – kaže Matija.

NAJAVA Turnir mladih nogometaša Na Gradskom stadionu u Ludbregu, u nedjelju 1. srpnja od 10:00 sati igrat će se turnir mladih nogometaša iz Koprivničko-križevačke, Međimurske i Varaždinske županije. Nastupit će igrači rođeni 2010. godine i mlađi. Za ovu prigodu vrijedni treneri zasigurno su se pripremili da pokažu svoje pulene u najboljem izdanju pa svakako valja pohoditi centralni ludbreški sportski objekt.

A to bi moglo značiti, budući da su njegove godine rukometna rosa, kucanje na vrata seniorske rukometne reprezentacije.

Dežićka i Špikić u seniorskoj reprezentaciji!

Rukometni stručnjaci iz Ludbrega ne znaju stvoriti vrhunski proizvod?

Svaka čast i puno sreće Matija u Skandinaviji i gledamo te u Tokiju!

Neven Jerbić

16

ZADNJA

29. lipnja 2018.

Svet bu postal šuma Hodam po gradu z rokama v žepu i ogledavam se. Nema čoveka v ovo vreme, ali se je živo, se je puno ftičekov kaj se naganjaju v zelenim krošnjama staroga gradskoga drevja kojega se zmislim još kak dečec. Na priliku, velike platane po Lubregu se vzpinjaju v nebo na par mesta, i kaj se mene dotikavle, kak da su odnavek tu. Pri Gačinoj krčmi, čini mi se da su pred četrdeset let bile jednak velike kak su i ve. Jedna velika oblake zaklanja pred gradskim vlastima na trgu, druga na veterinarski stanici, a jena se skrila za srednju školu.

Od tih starih lubreških dreva pamtim i onu vrbu ili kaj je več, na željeznički stanici.

Ta se jedno leto vužgala, pa su ju odrezali na dva tri metre, i mislim da je te divovski trček još živ, tri čoveki ga nemreju opasati.

A Tri lipe, još navek se nekoji buniju koje su koje. Tri debele lipe na križanju prema Kučanu su isto pred par let bile skrajcane i ve su si nove krošnje pustile nad križno drevo. A ono kaj smo isto zvali Tri lipe, na Kataleni, čini mi se da su denes samo dve, stare su i betežne, na samom vrhu brega, tu gde je navodno zakopani tunel koji ide tijam od staroga grada. Če bi nas dopelal pod Benju do Bačanijevoga dvorca, tam su nasađene sakojačke perjanice šumskoga sveta. Tu bumo našli rođaka oskoruše z listom kak od hrasta, planinskoga jasena koji je ovo leto dišal bole od jorgovana, a v perivoju se zakorenil i japanac ginko koji je bogec sam na svetu takov kakov je, kajti nikakvoga rođaka v životu nema. A da bi oko toga velebnoga dvorca bilo se na isti aristokratski razini, tu se šepuriju i visoke smreke, kanadske čuge i jeden likvidambar za kojega su naši kajkavci još ne zmislili ime. Čempresi z jedne i z druge strane, beli bori, kleni jedno par komadov,

pod bregom se grab namestil, a gacija je na su priliku sama znikla pak su ju ostavili, na sred perivoja kraj cvetnjaka i jedna debela lipa koja si je žmefke grane naslonila na travu pak se po njima pentra ververica.

Lipe dišiju okoli dvorca, jeno leto su dve betežne zginule, a zamenile su jih mlade njih jedno šest. Trebamo se malo strpeti dok počneju hlada delati. Lipa koju bumo našli i na črnobelim slikama i na koloru je naša stara ilirka na sredini trga, več jemput zaštumpirana. Ve je tek najlepša. A još dve lipe koje su stareše od pol Lubrežancov i koje bute vidli na najstarešim slikama dok je Lubreg bil sam z jene strane Benje, su i one kaj su od sake strane kapelice Majke božje žalosne. Pred školom pak je cela šuma kaj su đaki i vučiteli još negda zasadili na mestu gde smo mi Tigrovku naritavali.

Zmislim se ludbreških drvoredov, na priliku, kostanji vu Frankopanski vulici, ljudi se još svadiju jesu li to bili divlji kostanj ili pitomni. Jeni veliju da je pitomni v gradu, a divlji v šumi, a drugi da se pitomni more jesti, a divlji ne. A zamisli, ti dva kostanji su si čak ne niti nikakva rodbina, to su nebo i zemla. Frankopanska je ve malo gola, kak v bikiniju, ali su se naši gradski vrtlari dosetili kostanje zameniti z javorima, z jedne strane su črleni, z druge zeleni. Dok se to razraste to bu lepa vulica. V Krešimirovoj je negda bil drvored od brezi. Ve se breze još šepuriju pre pošti, ali je pitanje kak budu dugo jer se ta lepa kitnjasta nevola malo z korenjem preveč razmetava i zemlju nadigava. Zato su vu Krešimirovoj nestale da bi jih najpre zamenile japanske ukrasne črešnje.

Drevo kaj cvate tri dana i onda je kak v raju. Posle toga naštraji vulicu na rozno,

a grane joj se pijano i zgubleno preplečeju kak da same ne znaju kak bi rasle. I one su zdržale par let jer su ljudima nasipavale latice na tavane, v postelu i v tanjere. Ve su jih zamenili šušmurasti cepleni gradski jaseni. Lepa vulica. Toplička je do pol betonirana, ali v nastavku prama groblju su javori. Kaj sam zabil? Zrinskoga vulica je negda mela granitne kocke, a drvored je bil javorov i krošnje su se zapirale prek ceste. Zmislim se toga, tam su i ve novi javori ali ovi moderni kaj ih vrtlari slažeju v kuglice. Najstareši drvored kaj je još živ je v Gunduličevi, od trga na dalje pak po Trgu slobode. Na njemu se vidi da je stari, i isto si mislim kak budu dugo još te šuple dreve poživele. Na trgu su negda zaštitni znak je bila gacije ili kaj bi lepše rekli bagremi, još dok se moglo z autom parkirati pred pivnicu, i dok je trebalo fest paziti ak se išlo z cinktora ili škole vun, jer po trgu su letali Varburgi, Stojadini i Tristači. Po celomu trgu su plesale gacije z debelim hladom. I ve imamo gacije ali su minijaturne, no valjda budu zrasle. Zadnje zazeleneju, ali zato z listjem dočekaju snega. V školu smo išli na trgu, a ona dudovina pred denešnjim Kikijem je onda bila još mala. Ve je pravo drevo, i znam da je stareše od mene. Da ne zabimo žalosne vrbe, jedna je velika pre mostu, drugu je veter strgal pre mlinu, ali najde se još tu i tam koja. Na svetištu je smešno zgledalo negda dok je prva sadnica bila zasađena, si su rekli da je grdo, a ve… park šuma, platane, javori i hrasti, zelenoga kolko očeš, baš kak je negdo imel viziju da bu denes zgledalo. A dok smo več na svetištu, tam su malo dalje kraj Benje po levi strani prema železničkomu mostu dve velike stare topole, jedine koje su ostale od celoga drvoreda koji je stražaril kraj bednjanskoga korita od železničkoga mosta do mlina.

I ako vam je se skupa premalo zelenoga, idite na otok, da ne nabrajam čega se tam ima. I taman dok pomisliš da je zaprav, ak dobro pogledaš, Lubreg zeleni grad, onda se zmisliš još i Lasne. Šuma na deset minut od centra. A da ne govorim da v sakom dvorišču ima nekakvo privatno drevo, vidli bumo smreke, jelke, cedra, i još k tomu jabuke, marelice, lešnjake, šljive, hruške... pa gde je tomu kraj. I jablane imamo, na šumariji i na varoškim vrtima, močvarne čemprese, katalpe, tise, nema čega nema...

Kak mislite gde su katalpe? Pak celi novi drvored je vu Vinogradskoj, ako jih idete glet odšečite se još malo dalje do Sajmišne, 300 metri lipovoga drvoreda, najdokši za kojega ja znam.

I dok se tak šečem po vulicama, sako malo vidim na hiži papira PRODAJE SE. Nema nikoga ko bu tu živel. Nakoje hiže čak niti papira nemaju, samo propadaju.

Najde se dvorišče v kojem je drač visine čoveka, v žlebu ili na balkonu se mnogi put najde breza koja se zasije v najmenši i najtesneši kučak. Klen se isto rado zaseje če ljudska noga ili trimer ne preletiju na vreme. Za vrbu da ne govorim. Gde nema čoveka, zeleno prevzema.

Gda malo z grada zarižiš na otprte pute, evo ti med kuruzama sako malo parcele na kojoj kulturu ne prepoznaš. Senokoša nije jer nema med travom lepoga cvetja v sim farbama. Namesto toga samo drač koji se od zadnje oratve nije dal niti

zatrti niti otrovati, nekak je parcela na pol puta med senokošom koja je bila pred dve lete i mladom šumom koja bu za dve lete.

Dok nema čoveka, to je kak ničija zemla.

Kraj ceste tu i tam koji grm, smesti se tu vrba, poljski javor ili črni trn. Z grma vun luče naregano listje maloga hrasta. Ako se cestari zaleneju morti ima šanse za njih.

Pogled z grada spram šumama na našim bregima, lefku nogu zmami na špancir nekam v gorice. Bez plana, samo hodaš, glediš kaj je novoga, kaj je staroga. Tu i tam v goricama je koji grunt pozableni.

Zapuščene gorice najprije završiju v draču. Ambrozija, loboda, zlatošipka i slični, natkrilili su lanjskoga črevca, regača i rusomaču koji su mislili gorice pod svoje zeti. Ovak, bez sonca ovi bokci trpuci životariju, a aristokratski drači nad njima vladaju, ali samo jeno leto. I onda gacija po vetru pohiče svoje seme, znikne z dva tri listeke, prije nek ju nazaj nadkrili loboda i zastavi ju. Ali gacija je drevo, a ne polski drač, strpljeno, spašeno, čeka celo leto, v proleče krene prva i pak je malo vekša. I tak, za koje leto, gacije natkriliju i trsje i drača, gorice postajaju šuma.

Jedino loza, koja ti se posuši dok paziš na nju, a dok ju zapustiš živi kak zanavek, tu i tam se koja zvleče po gaciji, kaj bi na gaciji rodilo grozdje. Dugo hodam v gorice, vidim šuma je najjakša, ta bu zrasla na semu zapuščenomu, z kleti bu znikla dok se kroh zaruši i otkrije zemljanoga poda, puta bo zarasla ak se po njemo stalno ne prehaja, brega bu pokrila z svojim zelenim plaščom, zela bu se kaj čovek neče i kak je za sobom ostavil.

Doli v gradu gacije je lefko nabrojiti, sega jih je par, a bukve na priliku nema niti jedne, hrasta takaj. V gradu je samo gradsko moderno drevje, a v šumi pak nemo našli platane, čuge i likvidambre. Jedino klen je tu i tam, za silu i pokoji brest ili breza. Inače se držiju saki svojega kraja. Šečem se tak v rukama v žepu i mislim si kaj bu dok nebu nas ljudi. Da ne kosimo travu po gradu, jel bi z nje mogla stirati kakva platana ili lipa. Dok nebu nas ljudi, šumski i gorički poti budu se zaprli, zarasli budu, nebu jih več na karti. Ledine i proplanki budu se fletno zapunili, tu bu klen zavladal kojega i tak navek kljaštriju na rubu šume. Jeno je sigurno, bukve i hrasti budu zanavek, tam gde vladaju niko jim nemre zeti, gacija bi fletno prevzela se osončane otprte brege i onda med se bo pustila tu i tam kojega grabra, vrbe bi vladale okoli Benje, a v gradu ko bi kaj prijal bilo bi njegovo, ftiči bi se pobrigali za divlje črešnje kraj sake bandere, a veter bi složil da saki gradski kroh i balkon ili rubnik kraj ceste ima svoju brezu. Nekojim drevima bi se sigurno loza zatrla jer se nemreju rasijati če jim tu neje pravi zavičaj.

Ve dok nas ima, se je okoli nas zeleno, kak god bu ko rekel da neje. I tam gde se brigamo i tam gde se ne brigamo. A sako leto treba nekaj negdi posaditi. Zelena farba nam je draga, veliju da je zdrava za živce, da nas zmiri. Bez zelenoga listja i trave, mi kontinentalci bi valjda podivljali.

Zato vidim da je dobro da je Lubreg zeleni, da bu još bole zeleni, z nama ili bez nas.

Dok jemput nebu nas ljudi - svet bu itak postal šuma.

(A. Horvat, 2018)

Sljedeći broj Ludbreških novina izlazi 31. srpnja 2018.