Ludbreške novine broj 135

LIST GR ADA LUDBREGA BESPLATNI PRIMJERAK 31. SRPNJA 2018.

BROJ 135 / GODINA XIII.

SVJETSKO PRVENSTVO

STREET ART Street Art ili u prijevodu ulična umjetnost već je dobro poznata aktivnost u organizaciji Ludbreške udruge mladih entuzijasta. Iako je prvotno zamišljen kao uvodno događanje u festival...

Str. 6.

GERONTODOMAĆICE Prvi dan mjeseca srpnja bio je ujedno i prvi radni dan za dvadeset gerontodomaćica koje su svoje zaposlenje dobile u sklopu projekta Gradskog društva Crvenog križa Ludbreg...

Str. 4.

ZADRUGA Str. 8. - 9.

Krastavci kornišoni, odnosno konzervni krastavci trenutno su najaktualnija tema u Poljoprivrednoj zadruzi “Ludbreški kraj”. Sezona krastavaca kornišona i ove se godine...

Str. 5.

ZAVRŠILA NOGOMETNA EUFORIJA

TRČANJE DAVID ŠALAMON Počela je žetva medalja Davida Šalamona na seniorskoj sceni. Na Balkanskom prvenstvu u atletici za seniore, koje postaje opet važna manifestacija kao prije tridesetak godina, jer mnogo atletičara i atletičarki jednostavno vapi za natjecanjima kojih nema previše, dečko iz Hrastovskog je ušao u društvo...

Str. 14.

2

AKTUALNO

31. srpnja 2018.

Ludbreg - najuspješniji grad sjeverne Hrvatske po ugovorenim EU sredstvima Visoko prvo mjesto Grada Ludbrega po iznosu ugovorenih projekata, među svim gradovima i općinama Varaždinske županije odraz je aktivnosti gradske uprave Grada Ludbrega koja je u pripreme i prijave europskih projekata ušla intenzivnije 2013. godine, prepoznajući fondove EU kao važan izvor financiranja različitih programa i projekata.

Udruga gradova objavila je u povodu 5 godina članstva Hrvatske u EU, interaktivni pregled hrvatskih projekata sufinanciranih sredstvima Europske unije, koji su ugovoreni u razdoblju od 2010. do 2018. godine. U bazi se nalazi 4.912 ugovorenih projekata koje provodi 3.020 subjekata iz privatnog, javnog i neprofitnog sektora.

Među jedinicama lokalne samouprave na sjeveru Hrvatske, uključujući tri županije, Ludbreg je opet grad koji je ugovorio najviše projekata u iznosu 6.642.337,00 Eura. To su projekti iza kojih stoji gradska uprava i koji će zajedno s projektima privatnog sektora u iznosu od 5.128.445,00 Eura i s projektima neprofitnih udruga s područja grada u iznosu od 1.535.110,00 Eura ukupno donijeti u Ludbreg 13.305.892,00 Eura investicija.

-Ovo je samo dokaz svega onog što sam govorio zadnjih nekoliko godina da je Ludbreg najbolji grad na sjeveru Hrvatske. Brojke pokazuju da gradska uprava radi odličan posao i da je lokomotiva promjena u koju su se aktivno uključili i gospodarstvenici, ali i civilni sektor. Svi zajedno činimo naš Ludbreg najboljim, a ja osobno sa svojim suradnicima mogu biti ponosan jer znam da na ove odlične brojke već sutra ćemo upisati nove projekte u vrijednostima još većim od ovih. Prava je šteta da smo ozbiljne pripreme počeli tek 2013. godine i da ranijih godina nismo iskoristili ništa od EU novca – istaknuo je ludbreški gradonačelnik Dubravko Bilić, ujedno i potpredsjednik Udruge hrvatskih gradova.

Kada se u obzir uzmu ukupno ugovorena sredstva po nositelju projekta, među jedinicama lokalne i regionalne samouprave, grad Rijeka je prvi s ukupnim

ugovorenim iznosom od 18,8 milijuna Eura, a Grad Ludbreg je na visokom 11. mjestu. Iako mali grad, s manje od 10.000 stanovnika.

Kako navode u Udruzi gradova, ideja je „da se ova baza podataka koristi u obrazovne svrhe i da se temeljem tih podataka povedu argumentirane rasprave o upravljanju i korištenju europskih strukturnih i investicijskih fondova“. Ovo su konkretni i mjerljivi pokazatelji među gradovima i općinama koji pokazuju koliko su upravo jedinice lokalne uprave važni pokretači

razvoja svojih sredina ili pak s druge strane faktor usporavanja rasta svojih sredina. Građanima je ovo prilika da i sami provjere koliko su njihovi gradovi dobri i uspješni ili s druge strane neuspješni.

-Projekt Udruge gradova za svaku je pohvalu jer predstavlja kvalitetan prikaz hrvatskih EU projekata, lako pretraživu bazu po različitim kategorijama i mjesto za relevantne informacije o ovoj temi. – istaknuo je Dubravko Bilić, potpredsjednik Udruge gradova koja okuplja 126 od 129 hrvatskih gradova.

Kreće nabava spremnika vrijednih 1,5 milijuna kuna Gradonačelnik Dubravko Bilić potpisao je Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava za nabavu spremnika za odvojeno prikupljanje otpada.

-Ovaj je projekt nastavak svega onoga što smo već poduzeli po pitanju odvajanja otpada, a zajedno s komunalnim poduzećem Lukom učinili smo velike napore na stvaranju uvjeta kako bi u kućanstvima započelo pravilno razvrstavanje otpada po vrstama materijala.

Ovim najnovijim projektom planiramo nabavku spremnika za odvojeno prikupljanje ko-

Nakladnik: CZKI “D. N.“ Ludbreg Glavni urednik: Iva Havaić Sakač Grafički urednik: Miroslav Vađunec Redakcija: Branko Dijanošić, Iva Havaić Sakač, Darko Skupnjak, Matea Lukić, Dražen Vađunec, Neven Jerbić, Željka Namesnik Kontakt: CZKI “D. Novak” Ludbreg,

Trg Sv. Trojstva 19

Telefon: 042 / 306 131

Fax: 042 / 306 068

e-mail: ludbreske-novine@czkidn.hr dskupnjak@czkidn.hr Tisak: Tiskara Zagreb

munalnog otpada i to za prikupljanje miješanog komunalnog i biorazgradivog otpada. Ukupna procijenjena vrijednost nabave spremnika iznosi gotovo 1,5 milijuna kuna – rekao je gradonačelnik Dubravko Bilić.

Sredstava za nabavu spremnika osigurana su u okviru europskog Kohezijskog fonda u visini od 85 posto ukupne vrijednosti nabave, a preostala sredstva u visini 15 posto osigurat će se u Proračunu Grada.

Ugovor je sklopljen između Ministarstva zaštite okoliša i energetike kao Posredničkog tijela

razine 1, Fonda kao Posredničkog tijela razine 2 i Fonda kao korisnika.

Nabavljena predviđena komunalna oprema, kante i kontejneri, bit će podijeljeni kućanstvima i manjim dijelom pravnim osobama s područja grada Ludbrega. Ukupno će biti podijeljeno 2438 komada kanti za prikupljanje papira/kartona, 2425 komada kanti za prikupljanje plastike, dok je za prikupljanje tekstila predviđena nabava 19 metalnih kontejnera te 963 komada kanti za prikupljanje biootpada.

Gradu Ludbregu opet čista petica za transparentnost proračuna Institut za javne financije objavio je novu analizu transparentnosti proračuna lokalnih jedinica koja pokazuje da županije, gradovi i općine iz godine u godinu napreduju kada je u pitanju transparentnost financija i proračuna.

Gradovi u Republici Hrvatskoj dobili su ove godine prosječnu ocjenu 4, a ove godine prvi put se dogodilo da su svi gradovi objavili bar jedan proračunski dokument.

Među gradovima u Varaždinskoj županiji Grad Ludbreg drugu godinu za redom dobio je najvišu ocjenu za transparentnost proračuna prema svojim građanima. Naime, prema objavljenim podacima na stranicima Instuta za javne financije Ludbreg je opet dobio maksimalnu ocjenu – PETICU. -Od svojih sugrađana ne skrivamo ništa i nastojimo pretvoriti ih u naše koalicijske partnere.

Sve dokumente vezano uz prijedlog i donošenje proračuna javno objavljujemo na našim mrežnim stranicama. Objavili smo prijedlog proračuna, izglasani proračun, polugodišnje i godišnje izvješće te proračunski vodič. Naši sugrađani imaju priliku pratiti rad gradske uprave, ali i gradskog vijeća putem izravnih prijenosa na Radio Ludbregu, ali i kroz druge medije. Za jesen pripremamo i

neke novosti u radu Gradskog vijeća koje će još dodatno približiti upravljanje gradom našim sugrađanima. Transparentnost rada naš je moto i sada je potvrda toga stigla iz Instituta za javne financije s ovom štreberskom čistom peticom, a svega toga ne bi bilo da cijela gradska uprava vrijedno ne radi na ostvarivanju ovog cilja - izjavio je gradonačelnik Dubravko Bilić (SDP).

PROJEKTI

31. srpnja 2018.

3

ERASMUS PROJEKT

TWO AND A HALF MINUTES TO MIDNIGHT Osnovna škola Ludbreg bila je domaćin kratkoročnog treninga članova projektnog tima održanog u sklopu projekta „Two and a half minutes to midnight“.

Riječ je o projektu odobrenom u okviru programa ERASMUS+.

Na projektu sudjeluje ukupno 9 partnera, a vodeći partner je Grad Peshtera iz Bugarske.

Glavni cilj projekta je povećanje kompetencija i vještina učiteljica i učenika osnovnih škola za bolje razumijevanje problema klimatskih promjena te da se bave s tim problemom korištenjem obnovljivih izvora energije izvan učionica, kao i razvoj vještina i razmišljanja o predviđanju klimatskih promjena, poticanjem kritičkog razmišljanja o glavnim uzrocima ovog prirodnog fenomena.

- Ovo je zanimljiv Erasmusov projekt, posebno nam je drago što je uključena i naša osnovna škola koja je zajedno sa školama partnerima iz Bugarske i Make-

donije u fazi izrade kurikuluma za ekološko obrazovanje, odnosno za osvješćivanje naših učenika o važnosti brige o planetu Zemlji. Vjerujem da će i ovaj boravak u Ludbregu biti jako plodonosan i koristan i da će kao rezultat projekta izaći taj kurikulum koji će omogućiti da naša djeca bolje čuvaju prirodu, bolje razumiju procese u prirodi i da se odgovornije ponašaju prema onome što ostavljamo onima koji dolaze poslije nas – rekao je gradonačelnik Dubravko Bilić.

Ovaj projekt povezuje obrazovne institucije, vrtiće, škole, ali i organizacije koje se bave zaštitom okoliša te gradove.

- Nastavit ćemo surađivati i poslije projekta u temama vezanim za obrazovanje, istraživanje inovacijskih aktivnosti i nadamo se kako ćemo nastaviti naše dobro i djelotvorno surađivanje u budućnosti – dodao je Georgi Simeonov iz Regionalne energetske agencije Pazardjik.

GRADU LUDBREGU ODOBREN PROJEKT IZ ERASMUS+ PROGRAMA:

ECOGARDENS IN OUR KINDERGARTENS Gradu Ludbregu odobren je projekt iz Erasmus+ programa Europske unije pod nazivom Eco gardens in our kindergartens. Odobreni iznos potpore iznosi 125.319,00 EUR. Projekt započinje s implementacijom u studenom 2018. godine. Partneri na projektu su javne ustanove i razvojne agencije iz Makedonije, Bugarske i Hrvatske.

Projekt „Eco gardens in our Kindergartens“ usmjeren je na povećanje kompetencija i vještina, jačanje kapaciteta odgajatelja u vrtićima za razvoj vlastitog edukativnog pristupa u predstavljanju važnosti zbrinjavanja otpada, recikliranja i kompostiranja. Projektne aktivnosti uključivat će djecu vrtićke dobi i njihove odgajatelje i učitelje te ostale stručnjake iz područja zbrinjavanja otpada i zaštite okoliša. Glavni cilj projekta je razviti edukativni pristup za djecu predškolske dobi te potaknuti suradnju vrtića s ostalim organizacijama koje se bave učinkovitim zbrinjavanjem otpada kako bi se širio primjer dobre prakse i povećala razmjena praktičnog znanja između vrtića i drugih organizacija. Kroz sudjelovanje u projektu djeca će na praktičan način naučiti kako zbrinjavati otpad, kompostirati i reciklirati.

Otvorenje Trsekovog podruma 30. kolovoza Atraktivni turistički proizvodi koji povezuju turističke centre kao što su gradska središta, baština i drugo sa zanimljivim proizvodima, običajima i događajima iz zaleđa u zanimljive sadržaje sve više nedostaju, a bogata baština ovog područja nije dovoljno prepoznatljiva. Upravo zbog toga Grad Ludbreg odlučio se uključiti u projekt “Zeleno želimo” koji je odobren u okviru Programa suradnje Interreg V-A Slovenija-Hrvatska. Prijavitelj projekta je Poljoprivredno šumarski zavod Murska Sobota, a partneri s hrvatske strane projekta su Hrvatska gospodarska komora – Županijska komora Varaždin, Grad Ludbreg, Turistička zajednica grada Varaždina. Kao pridruženi partneri na projektu uključeni su i Grad Varaždin te Turistička zajednica Grada Ludbrega.

Kroz projekt nastat će i četiri različita mikroproizvoda koji će biti povezani u zajednički proizvod, a svaki od njih će imati drugačije polazište u smislu baštine i sadržaja u zaleđu.

Svi mikroproizvodi zajedno će formirati zanimljivu cjelinu sa sadržajem koji će biti od interesa za široku populaciju. Svaki pojedini mikroproizvod će se temeljiti na jedinstvenom ishodištu, uzimajući u obzir ponudu pojedinog mikropodručja – priroda i kretanje, gastronomija, zanati i rukotvorine i vina. Upravo ovaj posljednji, vino slovi kao ludbreški peti element i stoga je sasvim logično da će u Ludbregu fokus biti upravo na njemu.

Naši vinogradari i podrumari već su nadaleko poznati po kvaliteti svojih vina. Tomu je najviše pridonijela 'Trsekova' Izložba

mladih vina koja se bliži tridesetom rođendanu, kao i sustavna edukacija novih i mlađih generacija naših vinogradara. Jedan od načina edukacije svakako su stručni izleti u druga poznata vinorodna područja diljem Hrvatske, ali i u inozemstvu gdje se upoznaju s radom vinogradara tih vinorodnih krajeva.

U sklopu projekta privedeni su kraju radovi na proširenju I obnovi prostora “Trsekovog podruma” u istočnoj zgradi Ludbreškog starog grada. Obnovljeni su prošireni prostori koji će biti korišteni za turističko-promotivne namjene. Novom prostoru još predstoji opremanje primjerenim inventarom. Svečano otvaranje obnovljenog i proširenog objekta 'Trsekovog podruma' bit će u sklopu programa Dani ludbreške Svete nedjelje i to u četvrtak 30. kolovoza.

4

AKTUALNO

31. srpnja 2018.

20 GERONTODOMAĆICA KRENULO S RADOM Prvi dan mjeseca srpnja bio je ujedno i prvi radni dan za dvadeset gerontodomaćica koje su svoje zaposlenje dobile u sklopu projekta Gradskog društva Crvenog križa Ludbreg „Pomažemo sebi - pomažemo drugima“.

Podsjećamo, riječ je o jednom od najvećih projekata u povijesti ludbreškog Crvenog križa čija vrijednost iznosi 3.148.500 kuna.

Tim povodom u prostorijama hotela Amalia održano je druženje tijekom kojeg je svečano obilježen početak rada gerontodomaćica te je službeno pušten u rad program elektroničke evidencije obilaska i potreba krajnjih korisnika projekta.

- Na početku smo onoga čemu smo se veselili, onoga što smo pripremali dugi niz mjeseci, onoga čemu smo ustrajali. Krećemo u posao, krećemo raditi.

Ovaj projekt od iznimnog je značaja za naše malo društvo koje je do sada imalo 4 zaposlene osobe, a od sada ima 25 što je itekako veliki pomak, ali i veliki posao i velika briga o kojoj ćemo sa

zadovoljstvom brinuti. – poručio je predsjednik Gradskog društva Crvenog križa Ludbreg i član glavnog odbora, Igor Franolić.

Kako bi se olakšao rad gerontodomaćicama GDCK Ludbreg osiguralo im je električne i klasične bicikle te tablet računala pomoću kojih će lakše pristupati programu za vođenje evidencije.

-Jedino smo društvo Crvenog križa u Hrvatskoj koje za praćenje rada gerontodomaćica na terenu ima računalnu aplikaciju. Uspjeli smo nabaviti i tablet računala koje su dobile sve naše gerontodomaćice. Radi se zapravo o laptopu koji po potrebi postaje tablet računalo, dakle 2 u 1. Omogućit će lakšu evidenciju samih korisnika na terenu, ali i ispunjavanje i vođenje radnih knjiga. Uz to, za promidžbu samog projekta lansirali smo i službenu web stranicu www. zazeli.gdck-ludbreg.hr na kojoj će se moći pratiti sve informacije vezane uz projekt. – pojasnio je ravnatelj GDCK Ludbreg, Robert Kranjčec.

Svečanosti obilježavanja po-

četka rada nazočila je i ravnateljica GDCK Koprivničko-križevačke županije Adela Sočev, zatim Sanja Tkalčić Fajt iz ludbreškog Centra za socijalnu skrb, v. d. predstojnica Regionalnog ureda Varaždin Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Branka Šaško, suradnica projekta Gordana Slatki, načelnik Općine Martijanec Dražen Levak i zamjenica Lidija Harmicar, zamjenik načelnika Općine Mali Bukovac Slađan Mustač te gradonačelnik Grada Ludbrega Dubravko Bilić.

- Za sve nas je ovo veliki projekt. Projekt traje dvije godine, dakle dvije godine koje će biti uložene u naš grad što je još jedan dokaz da cijeli ovaj dio ludbreške Podravine pozorno prati natječaje EU i da svi zajedno nastojimo stvoriti još bolja mjesta za život. Ovaj program neće napraviti cestu, neće napraviti nekakvu novu zgradu, ali će napraviti nešto puno više, a to je pomoći potrebitima. Upravo zato su za nas ovakvi mali, socijalni projekti posebno važni i mislim da smo kao grad, ali i

Skupljali potrepštine za potrebe Sigurne kuće Na Gradskoj tržnici u Ludbregu u subotu 21. srpnja održana je akcija prikupljanja potrepština za potrebe Sigurne kuće Sveti Nikola. Akciju je organiziralo Povjerenstvo za ravnopravnost spolova Grada Ludbrega. Prikupljeni su ženski odjevni predmeti, obuća kao i društvene igre.

Povjerenstvo djeluje prvenstveno na područjima ljudskih prava žena, jednakih mogućnosti na tržištu rada, rodno osjetljivog obrazovanja, ravnopravnosti u procesu odlučivanja na gradskoj razini, suzbijanju nasilja nad ženama, zdravlju žena te ostalim pitanjima programskog karaktera utvrđenih u nacionalnim dokumentima, a sukladno svojim zadacima i programima.

Podsjećamo predsjednica Povjerenstva za ravnopravnost spolova je Anica Happ, zamjenica predsjednice Vesna Šalig, dok su preostali članovi, odnosno članice Renata Potočnik, Janja Nađ Ivanuša, Nada Špoljarić, Gordana Loparić, Brankica Kovaček, Nikolina Magić-Lilek, Biserka Šarić, Dubravko Busija i Maja Vađunec.

Povjerenstvo za ravnopravnost spolova

kao zajednica po tome posebni.

– poručio je gradonačelnik Bilić.

U sklopu projekta provedena je edukacija za gerontodomaćice, nakon koje je slijedio i ispit. Sve zaposlenice po projektu uspješno su ga riješila te im se zvanje gerontodomaćice upisuje i u radnu knjižicu.

- Moj zadatak će biti pomagati starijim osobama, pomoći im

u kućanskim poslovima, odlaziti u dućan po namirnice, donositi potrebne lijekove iz ljekarne ali i jednostavno biti netko sa kime će moći razgovarati. Uvijek sam voljela i željela pomoći starijim osobama bilo podrškom bilo na koji drugi način tako da mi ovo sigurno neće biti teško. - zaključila je Božica Gomaz, gerontodomaćica iz Svetog Đurđa.

Kiša nije omela crtanje na ulici Street painting, odnosno crtanje na ulici popularna je aktivnost koja je svake godine dio ljetnih programa u Ludbregu. Program je održan u subotu 21. srpnja, a čak ni kiša koja je padala prvih sat vremena programa nije omela najmlađe u likovnom izražavanju. Slikalo se različitim tehnikama koja su za djecu bila besplatna, a stručnu podršku mladim likovnjacima dali su članovi Likovnog udruženja Ludbreg koje je uz Turističku zajednicu grada Ludbrega i bilo organizator. Program je završio zanimljivom i poučnom predstavom Šarenog svijeta.

NAJAVLJUJEMO

U nedjelju 5. kolovoza

Konjičke igre u Hrastovskom

Popularne konjičke igre, osme po redu, održat će se u nedjelju 5. kolovoza u organizaciji Udruge "Ludbreški konjari".

U 10 sati počinje mimohod ulicama Hrastovskog sve do Ludbrega, dok se povratak natrag očekuje oko 13 sati kada kreću i igre.

Već dobro poznate konjičke igre održavaju se na Ranchu&Resortu Hera u Hrastovskom. Sudionici će se moći natjecat na novouređenoj stazi u sljedećim disciplinama: vožnja između čunjeva, cross, timska staza spretnosti, preskakanje prepona, štafeta. Očekuje se dolazak konjara-natjecatelja iz Hrvatske, Slovenije i Austrije, a ove godine sudjeluje i udruga malih životinja iz Ludbrega i Varaždina. Za najmlađe pripremljena je jahaonica, vožnja kočijom i lunapark. Za sve posjetitelje osigurano je besplatno parkiralište.

AKTUALNO

31. srpnja 2018.

5

Poljoprivredna zadruga "Ludbreški kraj"

SEZONA KRASTAVACA KORNIŠONA Krastavci kornišoni, odnosno konzervni krastavci trenutno su najaktualnija tema u Poljoprivrednoj zadruzi "Ludbreški kraj". Sezona krastavaca kornišona i ove se godine, ističu u Zadruzi pokazuje uspješnom te se nadaju da će tako i ostati. Nestabilni vremenski uvjeti, kiša pa sunce obično rijetko kojem povrću odgovaraju, no u Zadruzi su našli način kako tome doskočiti.

- Uspjeli smo redovitim prskanjem protiv ponajprije plemenjače zadržati nasad koji je sada u punom rodu. S obzirom da kornišoni imaju velike zahtjeve za toplinom nadamo se da će se noćna temperatura još malo povisiti kako bi i urod bio još veći.

To bi itekako odgovaralo svim našim proizvođačima s obzirom da su svi oni između ostalog dobili i kompletno navodnjavanje od strane zadruge putem kojeg mogu svojim krastavcima osigurati dovoljnu količinu vode i potrebnu prehranu za rast – objašnjava Marijan Makar, upravitelj Zadruge. Zanimalo nas je i koliko je zahtjevan uzgoj krastavaca.

- Sam uzgoj krastavaca možda i nije toliko zahtjevan koliko je važno svakodnevno biti u dodiru sa njima i na vrijeme prepoznati simptome bolesti ukoliko se oni pojave. Sadnja, odnosno sijanje kao i postavljanje folije s navodnjavanjem te stupova i mreže napravi se u tri, četiri dana za razliku od same berbe koja traje otprilike 50 dana i mora se obavezno brati svaki drugi dan da krastavci ne bi prerasli. S obzirom da se berba odvija ručno, neki kažu da je naporna i dugotrajna, no svaki posao je specifičan na svoj način. Svi mi koji imamo krastavce kornišone, unatoč tome što se bere rukama u berbi želimo nabrati što više tako da nama ne bi smetalo da ona traje još koji dan i duže – objašnjava Makar.

Trenutno je u tijeku i otkup krastavaca koji se odvija svaki drugi dan u sjedištu zadruge u

Hrastovskom.

- Tada 15-tak zadrugara, većinom s članovima obitelji dovozi svoj ubrani urod te ga putem kalibratora sortira na klase. Evo danas smo prikupili oko 2 500 kg svježih, upravo ubranih krastavaca koji su prije sat vremena rasli na polju, a za pola sata odlaze u Podravku. Uzgajivači su zadovoljni s obzirom da u prosjeku beru oko 150 kg po berbi što nije malo. Period berbe krastavaca u prosjeku traje od 8 do 12 tjedana i ukoliko se redovito odvija berba može se ubrati i do 40 tona po hektru. Naravno da nitko neće imati hektar krastavaca kornišina jer je nemoguće na takvoj površini obaviti ručnu berbu ali na 1 000 m kvadratnih koliko se preporuča za četveročlanu obitelj može se ostvariti sasvim pristojan dodatan prihod – kaže Makar. Olakotna okolost je svakako i suradnja s Podravkom.

- U ove dvije godine koliko surađujemo s Podravkom nemamo ni jedne primjedbe. Sve dogovoreno bilo s jedne bilo s druge strane se ispoštovalo, a to je i rezultiralo povećanjem količina povrća ove sezone. Nakon što smo prošle godine isporučili oko 80 tona raznog povrća ove godine smo povećali proizvodnju za tri puta tako da ćemo isporučiti oko 250 tona raznog povrća, a najviše paprike crvene svježe i naravno krastavaca kornišon.

Prilikom osnivanja naše zadruge odmah smo imali za cilj povezivanje sa našom najvećom prehrambenom tvrtkom. Znali smo na koji način posluje Podravka, znali smo da sve ugovoreno otkupljuju i na vrijeme plaćaju te smo sklopili ugovor. Na temelju toga okupili smo naše zadrugare, uz pomoć Grada Ludbrega besplatno im podijelili repromaterijal potreban za proizvodnju povrća te im po unaprijed poznatim cijenama osigurali siguran otkup u Podravku. Danas na temelju naše dobre suradnje na taj način dodatni prihod ostvaruje 30-tak

obitelji s ludbreškog kraja. Mislimo da je to sasvim lijepa brojka za zadrugu koja postoji tek dvije godine – kaže predsjednik Zadruge, Saša Lenček.

Prošle godine svi proizvođači krastavaca kornišona koji djeluju u Zadruzi morali su osim berbe i ručno klasirati krastavce po klasama.

-To nije fizički posao i nikome nije bilo preteško sortirati ubrane krastavce u 4 klase (extra 3-5 cm, prva klasa 5-7 cm, druga klasa 7-9 cm, treća klasa 9-12 cm) ali je oduzimalo previše vremena. S obzirom da mi u zadruzi želimo omogućiti svima da samo proizvode dok se zadruga brine o svemu ostalom odlučili smo nabaviti uređaj za sortiranje odnosno kalibriranje krastavaca - kalibrator. Uz pomoć ponovno Grada Ludbrega i Podravke

Ljetne aktivnosti Udruga Ludbreško sunce u petak 3. kolovoza imat će svečanu sjednicu povodom Dana udruge. Bit će to još jedna prilika da se prisjeti koliko je toga u 14 godina od ulaska u Kuću sunca napravljeno.

- Kada smo ulazili u prostor Kuće sunca u Globočecu bili smo tek mala udruga, s dvoje, troje zaposlenih. Danas imamo uz Kuću sunca koja služi za dnevni boravak djece još dvije stambene zajednice i ključ u ruci za treću. I ne kažemo da tu stajemo. Najveća nagrada za naš rad je osmijeh koji nam svakodnevno daju naši korisnici koji nas i motiviraju da radimo - objasnila je Ruža Zlatar, predsjednica udruge Ludbreško sunce. Svečana sjednica središnji je dio ljetnih aktivnosti koje uključuju svakodnevni boravak u Udruzi, jednodnevne izlete na more. Tako će vas pri ulasku u Kuću sunca dočekati pjesma

školaraca koji su na ljetnom raspustu, a u Ludbreškom suncu s puno ljubavi i brige skrbe o njima.

- Baš smo ovih dana bili u Punatu, a posebno nam je drago jer su s nama išli i naši volonteri koji su pristigli iz svih krajeva svijeta – kaže nam Ruža Zlatar.

Naime proteklih tjedana u Udruzi "Ludbreško sunce" borave volonteri međunarodnog udruženja AIESEC. - Ispočetka sam bila malo skeptična kako ću odraditi ovaj zadatak s obzirom da nisam imala prijašnjih iskustava s djecom, ali sada sam već polako tužna jer se bliži dan odlaska, a ova su mi se djeca skroz uvukla pod kožu i u srce. - rekla je Stella iz Hong Konga.

Elina iz Finske otkriva kako je već pri prvom susretu osjetila prekrasnu atmosferu. - Toliko ljudi, a svi se cijelo vrijeme međusobno brinu jedni o drugima.

- Komunikacija je na engleskom jeziku pa tako korisnici Ludbreškog sunca usput dodatno uče engleski jezik, a sami volonteri pokušavaju naučiti i ponešto hrvatskog jezika iako nam otkrivaju da ne ide baš najbolje jer je težak.

- Ovakva vrsta suradnje uvijek je dobrodošla jer za našu djecu to je od neprocjenjive vrijednosti. Osim prijateljstva koja se stječu vjerujem da je komunikacija na engleskom jeziku odličan temelj za daljnje učenje engleskog jezika jer poznato je da u današnje vrijeme znanje stranih jezika otvara više vrata – zaključuje Ruža Zlatar. Neslisah iz Turske, Stella iz Hong Konga, Sandy iz Tajlanda, Ilyes iz Rusije i Elina iz Finske borave u Studentskom domu u Varaždinu, a imali su priliku vidjeti i druge hrvatske gradove. Nije ih zaobišla ni nogometna groznica.

– Toliko prekrasnih emocija

uspjeli smo u tome i s ponosom možemo kazati da nam je ovo prvi zadružni stroj. Kao što i vidite princip rada kalibratora je jednostavan, u vrlo kratkom vremenu u 4 klase sortira sav urod, a svi proizvođači krastavaca su prezadovoljni obzirom da su itekako svjesni koliko smo im ovim strojom olakšali berbu i otkup – ističe Makar.

Danas je 10. po redu otkup krastavaca kornišona, a s obzirom da je prošle godine bilo ukupno njih 25 još duže vrijeme u Zadruzi će najaktualniji biti krastavci. Stigla je i prva pošiljka od nekih 500 kg ljutih feferona čime započinje i sezona feferona. Osim ljutih, imaju ugovorene i slatke feferone koji također uskoro ulaze u berbu, te na kraju patlidžane i crvenu svježu papriku.

Poljoprivrednu zadrugu osnovalo je 12 poljporivrednih proizvođača 2016. godine s ludbreškog područja.

Od tada su imali 2 upisna kruga, početkom 2017. i ove godine u sklopu kojih im se pridružilo 24 novih članova, a neki od njih su i iz susjednih županija.

- Dodatnu vrijednost zadruzi daju poljoprivredni proizvođači koji još uvijek nisu članovi zadruge (zbog zakonskih procedura oni će to tek postati 2019. godine) ali surađuju s nama odnosno proizvode voće i povrće koje mi dalje plasiramo.

Zajedno s njima zadrugu čini preko 60 poljoprivrednih proizvođača koji su prepoznali važnost udruživanja i svjesni su da danas sa svojim proizvodom ne mogu pojedinačno opstati na tržištu – zaključuje Lenček.

Ludbreško sunce

je bilo za vrijeme prvenstva i uistinu mi je drago što sam mogao biti dio toga i doživjeti to.

Finalnu utakmicu gledali smo u samom Zagrebu i bilo je prekrasno – kaže Ilyes i na hrvatskom jeziku dodaje – Igraj moja Hr-

vatsko! U svakom slučaju za ove mlade ljude Hrvatska će ostati u itekako lijepom sjećanju, a najviše su zaslužni korisnici Ludbreškog sunca koji su im poklonili ono najljepše – divne trenutke u igri, radosti i pjesmi.

6

SA SVIH STRANA

31. srpnja 2018.

JOŠ JEDAN ZID DOBIO NOVO RUHO

Street Art ili u prijevodu ulična umjetnost već je dobro poznata aktivnost u organizaciji Ludbreške udruge mladih entuzijasta. Iako je prvotno zamišljen kao uvodno događanje u festival Idemo otok kojeg Lumen organizira u suradnji sa Kulturnom udrugom mladih „Centar scena“, zbog vremenski je prilika ove godine održan nakon festival.

Planirano vrijeme oslikavanja bilo je od 18. do 22. lipnja, međutim zbog kiše koje je odlučila osvježavati baš u tom vremenskom periodu, 3. po redu Street Art odgođena je na tjedan nakon festivala, dakle od 2. do 6. srpnja.

Ovogodišnje platno bio je zid na adresi Trg svetog Trojstva 19 (ispred Centra za kulturu i informiranje, Gradske knjižnice i Radio Ludbrega), a nastalo umjetničko djelo potpisuju Antonio Jantol, Andreja Cindori, Arijana Kosec, Ivana Herenčić, Rebeka Perin te Ian Novak.

– Prije samog oslikavanja bilo je potrebno maknuti staru fasadu te ožbukati i ogletati zid.

Poželjno je i da se zid ofarba temeljnom bijelom bojom. Za početne radove, ali i za boju kojom oslikavamo pobrinuo se Grad Ludbreg kojem se ovim putem

zahvaljujemo. – poručuje voditeljica ovogodišnjeg Street Arta, Ian Novak.

Upravo ovaj zid odabrali su, kako kažu, jer je najbolje odgovarao temi koju su osmislili.

- Ovogodišnja tema Street Arta su naša dva najpoznatija ludbrežana, Mladen Kerstner i Rudolf Fizir, stoga lokacija zida nije mogla biti bolja, ispred Centra za kulturu i informiranje i ispred gradske knjižnice. – dodaje Ian. Mnogi su prolaznici, kroz pet dana održavanja Street Arta, došli podržati ludbreške kreativce.

-Reakcija prolaznika i mještana su super. Prijepodne je malo mirnije jer su svi na poslu, ali poslijepodne i predvečer ima više ljudi. Uglavnom nas svi pitaju „Kaj bude to? Koja je tema?“ – kroz smijeh prepričava ekipa.

Podsjetimo, ludbreški Street Art održava se u sklopu projekta MasterPeace Street Art – Walls of connection. Udruga Lumen već je šest godina član Masterpeace kluba koji se umjetnošću i glazbom zalaže za mir u svijetu, a objedinjuje više od 100 organizacija u 80-ak zemalja. Street Art se provodio na pet kontinenata gdje je oslikano preko stotinjak zidova, čime se Ludbreg

povezao sa Mexico Cityjem, Jeruzalemom, Kairom, Nairobijom, Mostarom i još brojnim drugim gradovima kojima je želja kroz umjetnost ujediniti i pomiriti mlade.

Vatrogasno natjecanje u Sigecu Ludbreškom Već tradicionalno, vatrogasci koriste ljetne mjesece i školske praznike za natjecanja. Tako je 'Vatrogasni susret Sigetec Ludbreški 2018.' s natjecanjima u četiri kategorije organizirao i DVD Sigetec Ludbreški.

-DVD Sigetec broji 56 članova od čega 15 djevojaka. Na ovom natjecanju nastupamo s tri ekipe, a nemamo jedino dječju žensku ekipu. Ukupno je prijav-

ljeno 25 ekipa iz Varaždinske i Koprivničko-križevačke županije. Za prve tri ekipe u svim kategorijama tvrtka Kiroyal iz Sigeca je osigurala pehare, a medalje i prijelazne pehare osigurala je Vatrogasna zajednica Grada Ludbrega. – rekao je Mladen Makar, zapovjednik DVD-a Sigetec Ludbreški i zamjenik zapovjednika Vatrogasne zajednice Grada Ludbrega.

Najprije su s natjecanjima započela djeca starosti od 6 do 12 godina. Vatrogasni pomladak natjecao se u muškoj i ženskoj kategoriji na asfaltiranom igralištu u vježbi s brentačama.

Seniorske ekipe natjecale su se na travi igrališta NK Mladost u vježbi 3/1A. Kod djevojčica najuspješnija je bila ekipa DVD-a Hrženica, a kod dječaka ekipa DVD-a Karlovec Ludbreški. U seniorskoj konkurenciji djevojke iz Hrastovskog su za nijansu bile bolje od domaćih djevojaka, a seniori DVD Ludbreg su očekivano opet bili najbolji i ovdje u Sigecu.

DVD Sigetec poznato je po tome što uz pomoć nogometaša Mladosti besprijekorno organizira ovakva natjecanja već desetak godina. Po završetku natjecanja zajednički je, na velikom platnu, odgledana pobjeda hrvatskih nogometaša protiv Rusije. Sredstva od prodaje pića i hrane sigečki vatrogasci utrošit će na stvaranje što boljih uvjeta za operativno djelovanje.

-Vlastitim sredstvima i dobrovoljnim radom mještana Sigeca nastojat ćemo nadograditi vatrogasno spremište za autoprikolicu kojom ćemo, u slučajevima elementarnih nepogoda, voziti vatrogasnu opremu na teren. Sada je oprema na policama u spremištu, a prikolica je vani tako da kod intervencija tu gubimo dosta vremena. Zahvaljujem se svim mještanima koji su nam pomogli, a ekipama koje su sudjelovale na natjecanju zahvaljujem na dolasku. – rekao je Tomislav Šarec, predsjednik DVD-a Sigetec Ludbreški.

(D. Vađunec)

SVETA NEDJELJA

31. srpnja 2018.

DANI LUDBREŠKE SVETE NEDJELJE 2018.

19. kolovoza 2018. (nedjelja) – SPOMEN SVIM PALIM DOMOLJUBIMA U DRUGOM SVJETSKOM RATU, PORAĆU I DOMOVINSKOM RATU;

10,00 sati – Mimohod od Župne crkve do Zavjetne kapele na Svetištu gdje

se slavi hodočasnička Sv. misa

24. kolovoza 2018. (petak)

19,00 sati – Koncert Mješovitog pjevačkog zbora „Podravina“

- Kapelica Sv. Križa dvorca Batthyany

25. kolovoza 2018. (subota)

9,00 sati – Memorijalni teniski turnir parova „Marijan Kovačić“

– tereni Tenis centra Ludbreg 14,30 sati – „Street ball u Centru svijeta“ – dječji košarkaški turnir

– Trg Sv. Trojstva 15,00 sati – Natjecanje u gađanju glinenih golubova

– Lovačko društvo „Srnjak“ – Lovački dom Ludbreg 18,00 sati – Sveta misa u Župnoj crkvi 19,30 sati – Festival duhovnih šansona „Duga 2018“ – Zavjetna kapela

26. kolovoza 2018. (nedjelja) – HODOČAŠĆE BOLESNIKA I DJELATNIKA ŽUPNIH CARITASA VARAŽDINSKE BISKUPIJE TE DJELATNIKA CRVENOG KRIŽA

7,00 sati – Sv. misa (Župna crkva) 10,00 sati – Procesija hodočasnika od Župne crkve prema Zavjetnoj kapeli,

Križni put 10,45 sati – Hodočasnička Sv. misa i podjela sakramenata bolesničkog

pomazanja 18,00 sati – Pjevane pohvale Svetoj Krvi, Sv. misa i nastupi pjevačkih

zborova (Zavjetna kapela) 9,00 sati – Natjecanju u gađanju glinenih golubova

– Lovačko društvo „Srnjak“ – Lovački dom Ludbreg 9,00 sati – Memorijalni teniski turnir parova „Marijan Kovačić“

– tereni Tenis centra Ludbreg 13,00 sati – „I mi to možemo, pokaži što znaš“ – program udruge

„Ludbreško Sunce“, Kuća Sunca, Globočec Ludbreški

27. kolovoza 2018. (ponedjeljak)

18,00 sati – Promocija knjige „Zdravi međuodnos ljudi i životinja“ autora

Saše Zavrtnika i Damira Žubčića na temu „Religija i duhovnost“

– Gradska knjižnica i čitaonica „Mladen Kerstner“ Ludbreg 20,00 sati – Koncert „Kroz generacije“ – Svečana dvorana dvorca Batthyany

28. kolovoza 2018. (utorak)

18,00 sati – Izložba Udruge „Žene iz Centra svijeta“

– „Priča iz bakinog ormara“ - Bakina hiža 20,00 sati – Izložba slika mlađih članova Likovnog udruženja Ludbreg,Ire

Andreje Potnar i Ariane Kosec – izložbeni prostor hotela „Raj“ Ludbreg

29. kolovoza 2018. (srijeda)

19,30 sati – Koncert Župnog zbora u Župnoj crkvi

30. kolovoza 2018. (četvrtak) – HODOČAŠĆE MINISTRANATA, VJEROUČENIKA I VJEROUČITELJA VARAŽDINSKE BISKUPIJE

7,30 sati – Sv. misa (Župna crkva) 9,30 sati – Procesija hodočasnika od Župne crkve prema Zavjetnoj kapeli 10,00 sati – Sv. misa i zaziv Duha Svetoga za početak nove školske i

vjeronaučne godine 19,30 sati – Sv. misa u atriju dvorca Batthyany koju predvodi Mons. Josip

Mrzljak, biskup varaždinski. Potom vodi procesiju sa relikvijom Krvi

Kristove u Župnu crkvu gdje se pjevaju pohvale Sv. Krvi, Litanije i

Večernja.

21,00 sat - Getsemanska ura klanjanja (Župna crkva) 17,00 sati – Otvorenje Ludbreškog sejma – otvorenje novouređenih prostorija

vinskog podruma Udruge vinogradara „Trsek“ – dvorac Batthyany 18,00 sati – Promenadni koncert Puhačkog orkestra grada Ludbrega

– Trg Sv. Trojstva 21,00 sat - Otvorenje Centralnog šatora kod dvorca Batthyany

– koncert grupe „Hladno pivo“

31. kolovoza 2018. (petak) – ZAVJETNO HODOČAŠĆE SUSJEDNIH ŽUPA

7,00 sati – Sv. misa župe Martijanec 8,00 sati – Sv. misa župe Sveti Đurđ 9,00 sati – Sv. misa župe Veliki Bukovec 10,30 sati – HODOČAŠĆE HRVATSKE POLICIJE, te župa Vinica, Rasinja i

Zrinski Topolovec. Procesija od Župne crkve prema Zavjetnoj kapeli,

Križni put i Sv. misa.

Hodočašće i Sv. misu predvodi Mons. Jure Bogdan, vojni ordinarij.

19,00 sati – Pohvale Sv. Krvi, Litanije, Večernja i Sv. misa koju predvode

misionari Krvi Kristove – Župna crkva 21,00-22,00 sata – molitveno bdijenje mladih

Ovogodišnji propovjednik i duhovni voditelj svečanosti biti će vlč.

Matej Glavica, svećenik Đakovačko-osječke biskupije.

15,00 sati – Etno gastro izložba u organizaciji Udruženja hrvatskih obrtnika

Ludbreg – Trg Sv. Trojstva 18,00 sati – „Vrelo nadahnuća“ – 6. književni natječaj duhovnog stvaralaštva

Radio Ludbrega - Vijećnica Centra za kulturu „D.Novak“ Ludbreg 21,00 sat - Koncert Mladena Grdovića – Centralni šator kod dvorca Batthyany

1. rujna 2018. - Sveta subota – HODOČAŠĆE BROJNIH ŽUPA IZ ČITAVE HRVATSKE, SLOVENIJE I MAĐARSKE

6,00 i 7,00 sati – Sv. mise u Župnoj crkvi. Ispovijeda se u cintoru Župne crkve, program s molitvom i pjesmom.

9,00 sati – Sv. misa na slovenskom i mađarskom jeziku u Zavjetnoj kapeli.

Sv. misu predvodi Mons. Franc Režonja u koncelebraciji vlč. Pište

Martona iz Serdahela.

10,45 sati – Procesija hodočasnika i svećenika od Župne crkve prema Zavjetnoj

kapeli. Sv. misu predvodi mons. Josip Mrzljak, biskup varaždinski. Za

vrijeme Sv. mise svećenici ispovijedaju u prostoru svetišta.

Klanjanje Presvetom Sakramentu u Zavjetnoj kapeli na nakane: 13,00 – 14,00 sati – Za sve pale branitelje i njihove obitelji, stradalnike

Domovinskog rata 14,00 – 15,00 sati – Molitve na nakanu hrvatskih obitelji i duhovne potrebe

djece i mladih 15,00 sati – Križni put a potom blagoslov hodočasnika Presvetim Sakramentom

uzduž glavne staze 17,00 – 18,00 sati – U Župnoj crkvi se pjeva Zlatna krunica, duhovna

razmatranja vode Misionari Krvi Kristove 19,00 sati – Pjevane Pohvale Sv. Krvi, litanije, večernja i Sv. misa koju

predvode oci Misionari Krvi Kristove.

17,00 sati – Prvenstvena nogometna utakmica 4. HNL – Gradski stadion Ludbreg 18,00 sati – Folklorni susreti u Centru svijeta u organizaciji KUD-a „Anka

Ošpuh“ Ludbreg – Trg Sv. Trojstva 21,00 sat - Koncert Učiteljice i Tarapana band - Centralni šator kod dvorca

Batthyany

2. RUJNA 2018. SVETA NEDJELJA

6,00 i 7,00 sati – Sv. mise s propovjedi u Župnoj crkvi 8,00 - 10,20 sati – Prijem hodočasnika pjesmom i duhovnim mislima 9,00 sati – Duhovni program za hodočasnike u Svetištu 9,45 sati – Procesija hodočasnika od Župne crkve do Zavjetne kapele.

Procesiju i hodočasničku Sv. misu predvodi mons .dr. Tomo Vukšić, vojni biskup u BIH, uz sudjelovanje biskupa domaćina mons. Josipa Mrzljaka i drugih biskupa. (uz direktan prijenos HRT, HKR i Radio Ludbrega).

Klanjanje Presvetom Sakramentu u Zavjetnoj kapeli predvode naši bogoslovi: 13,00 – 14,00 sati – Za duhovna zvanja u Crkvi u Hrvata 14,00 – 15,00 sati – Za očuvanje vrijednosti i moralnosti u hrvatskim katoličkim

obiteljima 15,00 sati – Križni put i blagoslov hodočasnika Presvetim Sakramentom uzduž

glavne staze 17,00 sati - Krunica Božanskog Milosrđa u Župnoj crkvi 19,00 sati – Pjevane Pohvale Sv. Krvi, litanije, Večernja i blagoslov, svečana Sv.

misa zahvalnica

Biskup mons. dr. Tomo Vukšić Središnje svečano misno slavlje na Svetu nedjelju 2. rujna ove će godine predvoditi mons. dr. Tomo Vukšić (64), biskup i prvi vojni ordinarij u Bosni i Hercegovini.

Mons. Vukšić ima iznimno bogat životopis.

Rođen je 1954. u Studencima kraj Ljubuškog u Mostarsko-duvanjskoj biskupiji, u Bosni i Hercegovini. Gimnaziju je pohađao u Zagrebu, a filozofsko-teološki studij u Sarajevu. Zaređen je za svećenika 1980. godine i potom je bio župni vikar u katedrali u Mostaru. Nakon toga se školovao na poslijediplomskom studiju u Rimu i istodobno boravio u misijskom zavodu sv. Pavla kao stipendist Kongregacije za širenje vjere. Magistrirao je iz ekumenske teologije na Papinskom

orijentalnom institutu, a potom i na Papinskom sveučilištu Urbaniana iz kanonskoga prava.

Dvije godine potom je obavljao službu tajnika biskupije i biskupa Mostarsko-duvanjske biskupije. Nakon toga je bio pitomac Papinskoga hrvatskog zavoda sv. Jeronima u Rimu i na Papinskom orijentalnom institutu doktorirao na temu odnosa između pravoslavnih i katoličkih vjernika u Bosni i Hercegovini krajem 19. i početkom 20. stoljeća. Profesor je istočne teologije, ekumenizma i patrologije na Bogoslovnom fakultetu u Sarajevu, kanonskoga prava, ekumenske teologije i patrologije na Teološkom institutu u Mostaru gdje je bio i predstojnik. Predavač je na poslijediplomskom studiju na Katoličkom bogoslov-

nom fakultetu u Zagrebu. Bio je član više Vijeća pri Biskupskoj konferenciji BiH, Mješovitoga povjerenstva Svete Stolice i Bosne i Hercegovine za primjenu Temeljnoga ugovora, te je bio ravnatelj Katoličke tiskovne agencije Bosne i Hercegovine.

Obavljao je službu vicerektora u sarajevskoj bogosloviji, sudskoga vikara i generalnoga vikara u Mostaru.

Autor je brojnih i cijenjenih publikacija iz teologije, kanonskoga prava, povijesti Crkve, suvremenih pitanja, te je priredio i surađivao na više znanstvenih radova, zbornika i monografija.

Dužnost vojnog ordinarija na koju ga je imenovao tadašnji poglavar katoličke crkve, obavlja od 2011. godine. Iste godine je u Mostaru zaređen za biskupa.

7

Prodaja mjesta od 6. kolovoza Grad Ludbreg provodi sveobuhvatne pripreme za 'Dane ludbreške Svete nedjelje', najveću gradsku manifestaciju. Već dulje vrijeme redovito se sastaje Odbor za organizaciju manifestacije koji utvrđuje programske sadržaje i tehničku realizaciju.

Prodaja mjesta za štandove, ugostitelje i za zabavne igre počinje od ponedjeljka 6. kolovoza, a na raspolaganju je oko 450 lokacija. Cijene za zakupce bit će više za 10-ak posto.

Prednost će imati oni koji žele zakupiti površinu ispred svojih poslovnih prostora, a zatim gospodarstvenici, obrtnici, vlasnici OPG-a s područja ludbreške regije i potom oni koji dolaze svake godine i uredno prema Gradu podmiruju obveze. Ako u roku od pet dana oni ne iskoriste pravo prioriteta zakupa površine, parcele će se ponuditi ostalim zainteresiranima. Najviše prodajnih mjesta za štandove bit će osigurano u Ulici Petra Zrinskog, Gundulićevoj, Stepinčevoj i Ulici kardinala Kuharića, kao i na Trgu slobode za ugostitelje. Štandovi se neće postavljati od mosta prema svetištu, a površine oko gradskog stadiona, kao i uvijek, predviđene su za zabavne sadržaje.

Prodaja mjesta za štandove obavljat će se svakog radnog dana u Odsjeku za prostorno uređenje, komunalne djelatnosti i imovinu,komunalno redarstvo, prizemlje.

Naplata parkiranja će se provoditi 1. i 2. rujna, ali građanima iz užeg središta grada će se opet pripremiti propusnice za kretanje vozilima uz napomenu da su one iz prethodnih godina isto važeće.

Pripremljena je i posebna regulacija prometa po gradu u završnim danima manifestacije, kao i promet na prilazima Ludbregu na Svetu subotu i Svetu nedjelju odnosno 1. i 2. rujna.

8

NOGOMET

31. srpnja 2018.

L U D B R E Ž A N I N A U TA K M I C A M A U RUSIJI Bilo je građana Ludbrega i okolice koji nisu žalili novca, vremena i truda da svojim navijanjem u dalekoj Rusiji pomognu reprezentaciji. Neke predstavljamo.

Prvu utakmicu u Rusiji igrali smo protiv Nigerije. U Kaliningradu koji je po kilometraži Hrvatskoj najbliži grad od svih gdje smo igrali, oko 1.500 km.

Na avanturu se odlučilo društvo u kojem su bili Nikola Tenčić, Miljenko Fajt, Damir Brunčić, Luka Friščić, Zlatko Križaj, te Slobodan Sudec, legendarni bivši trener Podravine.

Odlučili su se za tu prvu utakmicu jer je smatraju najvažnijom za prolaz skupine, pa su htjeli pomoći navijanjem. Dijelom i zbog 'blizine' Kaliningrada, glavnog grada ruskog izdvojenog teritorija između Poljske i Litve. Ulaznice su kupili čim je počela internetska prodaja. Za put u Rusiju unajmili su kombi.

–Krenuli smo dan prije utakmice. Vozili smo kroz Mađarsku, Slovačku i Poljsku, mijenjali smo se za volanom i nakon 13 sati vožnje došli do Gdanjska, 50-ak km od ruske granice.

Tu smo prenoćili i idući se dan uputili za Kaliningrad koji je od Gdanjska još 2 sata vožnje, oko 160 km. Ukupno smo se u jednom smjeru vozili 15 sati.- kaže Nikola Tenčić.

Ono što su vidjeli od grada naše dečke se dojmilo, kažu grad je lijep, uredan, ima starina, vidi se 'disciplina'.

-Već smo u Poljskoj sreli puno naših navijača, a u Kaliningradu još i više. Iz Splita, Dubrovnika, upoznali smo i naše Hrvatske iz Švicarske. A

sreli smo i 'naše', kapetana Podravine Sinišu Fajta, te Tihomira Puklavca sa sinom koji su doputovali avionom. Sigurno je u gradu bilo oko 15.000 naših, ozračje fantastično, pravi navijački štimung. Tamo je sve dobro bilo organizirano, domaćini su bili srdačni ali strogi. Skoro svaki od nas bili smo s reprezentacijom na više turnira gostovanja, ali nigdje nije bilo niti približno tako strogo osiguranje kao u Rusiji. Na putu, granicama, nismo imali nikakvih neugodnosti, problema. Jeli smo i ruski biftek, neki njihov specijalitet.

I još smo dobili Nigeriju. Sve je odlično prošlo i vrlo smo zadovoljni, nije moglo ispasti bolje. Vraćali smo se kroz Poljsku, Češku i Austriju.- kaže Nikola.

Rade i Roberto, muški dio poznate ludbreške obrtničke obitelji Belovari bio je na utakmici protiv Islanda. Njih je iznenadio poklon poslovnog partnera tvrtke CIAK Auto koji je svojih više od 100 poslovnih partnera počasio izletom u Rusiju. S Islandom smo igrali u Rostovu na Donu koji je 50-ak km od ušća Dona u Azovsko more i važno je središte južne Rusije. Od Zagreba je udaljen oko 2.650 km.

–Krenuli smo u ponoć iz Ludbrega autom do Zagreba, dalje avionom. Let do Rostova je trajao 4 sata, a u povratku sat kraće jer je ruta leta bila druga.

Stigli smo rano ujutro, odmah su nas odveli do punkta za prijavu navijača gdje smo dobili identifikacijsku iskaznicu. Nismo imali nikakvih problema na aerodromu, niti kasnije u

gradu, a ni pri ulasku na stadion. - kaže sin Roberto.

I dopunjuje: -Do navečer kad je bila utakmica imali smo vremena, puno hodali i vozili se autobusom po gradu, pa smo dosta toga na kratko i vidjeli. Kušali smo neku njihovu juhu i morske rakove. Ozračje koje stvaraju navijači je prekrasno, a mi hrvatski smo definitivno bili atrakcija. Svi su se htjeli s nama fotografirati. Meni je bilo prekrasno, samo da tamo nije tak vruće, bilo je preko 30 stupnjeva. Jedini pravi napor bio je što smo jednu noć letjeli za Rusiju, a drugu noć se vraćali, pa se dvije noći zaredom nismo nekaj naspavali. I tata Rade pun je pozitivnih dojmova.

–Sretali smo navijače iz drugih reprezentacija, svi su bili prijateljski raspoloženi, društveni, zabavni, puno dobrih vibracija. Mene su najviše impresionirali domaćini. Svi su bili vrlo prijazni. Već su nam pri dolasku na aerodromu otplesali kazačok. Kad se naš autobus pokvario, vozač lokalnog gradskog prijevoza na svoju ruku nas je ukrcao u svoj autobus. Mi stranci upadamo unutra, a putnici domaćini otpjevaju neku njihovu pjesmu. Nezamislivo!

Svi su bili vrlo ljubazni i susretljivi, ne znam baš da li bismo se mi tak ponašali kao domaćini.

Pregledi, osiguranje, isto je sve bilo s osmjehom i kulturno, ali jako strogo. Ništa im nije moglo promaći. Sve je bilo za pet, čak i rezultat. Niti jedne negativnosti. Baš doživljaj za pamćenje.– kaže Rade Belovari.

31. srpnja 2018.

NOGOMET

IGRAJ MOJA HRVATSKA -Ma samo da što dulje traje!- Uvijek ista želja, ista misao svake druge godine u lipnju. Nogomet je u pitanju, naši Vatreni i njihovi nastupi na svjetskim ili na europskim prvenstvima. Kao sada u Rusiji na svjetskom.

Uvijek isto i u našem Ludbregu.

Zastave, šalovi, kape. Kockice i samo kockice. Na majicama, haljinama, suknjama. Na automobilima, biciklima, motociklima, traktorima i priključnoj mehanizaciji, kosilicama. Utakmice koje prate žene i muškarci, stari i mladi, djeca. U društvu, kod kuće, u kafićima, u vinogradima, dvorištima, dok društvenih domova, na igralištima. I Grad Ludbreg je za građane prvi puta organizirao zajedničko gledanje finala na velikom ekranu. Što je sasvim u redu jer Ludbreg je grad sporta.– Igraj moja Hrvatska!'

Ali, ne, ovoga puta nije bilo isto! Ni približno! Sad smo se probili do finala, do zadnjeg dana prvenstva. A kako su naši Vatreni redom sve protivnike bacali na koljena i u tugu, tako je rasla naša radost. I čarolija koju može stvoriti samo nogomet. Čarolija istodobnog domoljublja, ponosa, zajedništva, neopisivog zadovoljstva zbog igre, borbenosti, duha i pobjeda naše reprezentacije. Nikada dosad toliko emocija i zajedništva. 'Igraj moja Hrvatska!' i druge navijačke pjesme orile su se svaki puta. Nama najbolja momčad na svijetu zaslužuje najbolje navijače na svijetu.

Nesretno izgubljeno finale, veličanstven doček junaka u Zagrebu, a i dan kasnije u Varaždinu gdje su se našli i brojni Ludbrežani da na dočeku zahvale izborniku i njegovom stožeru. Potrajalo je ovoga puta do finala, zatim i do povratka iz Rusije. Doista, nije moglo dulje trajati.

Ali, šteta je što je uopće završilo!

Nogomet pratili i najmlađi Nogometna groznica gotovo da nije zaobišla niti jednu generaciju. Utakmice su s oduševljenjem pratili i oni najmlađi, a nogomet je tih mjesec dana bio glavna tema razgovora.

U Dječjem vrtiću Radost "tete" su pripremile prigodne postere, a djeca su sama na panou bilježila rezultate nogometnih susreta.

Zanimljivo bilo je i onih koji su već na početku prvenstva odlično prognozirali pa je tako Roko Ivanuša još u lipnju predvidio finale između Hrvatske i Francuske – Hrvatska je najbolja, a naš najbolji nogometaš je Mandžukić!

- spremno nam je rekao Roko kojeg uskoro očekuju školske klupe, a slobodno vrijeme i dalje će provoditi uz omiljeni zasad hobi, a kasnije i možda nešto više – nogomet.

Osim praćenja nogometa, djeca su kroz svjetsko prvenstvo ponešto i naučila, prije svega iz geografskog aspekta.

Pa kako onda reći da je nogomet samo nogomet?

9

10

DOZNAJEMO

31. srpnja 2018.

Na ljetovanje u Šibenik 4. kolovoza Toga petka relativno je malo članova navratilo na druženje ili nekim poslom u prostore Udruge umirovljenika regije Ludbreg. Unatoč ljetnom ozračju zasigurno je i kišni dan neke odvratio od namjere da se tog prvog srpanjskog petka nađu u umirovljeničkim prostorijama. I vodstvo Udruge zaokupljeno je kako bi članstvu pružilo što više ljetnih užitaka, pa su aktivnosti nekako usmjerene i prilagođene 'ljetnom programu'.

Primjerice, krajem srpnja je pun autobus odnosno 50-ak umirovljenika iz Ludbrega hodočastilo u Hrvatsko nacionalno svetište u Mariju Bistricu gdje su na misnom slavlju i razgledavanju proveli prvi dio dana.

Na povratku iz Marije Bistrice, u drugom dijelu dana ludbreški su se umirovljenici zaustavili u Topličici u neposrednoj blizini Novog Marofa. Poznato je kako se u Topličici nalazi i istoimeno izletište s bazenima s termalnom vodom i sportsko– rekreacijskim terenima. Tako su drugi dio dana i izleta ludbreški izletnici uglavnom proveli u kupanju. Inače, ima se i tamo nešto za vidjeti, primjerice, kraj je poznat po ostacima utvrde Grebengrad, jedne od najstarijih tvrđava u ovom dijelu Hrvatske, zatim po izvoru Lonje, uređenim seoskim etno-kućama kao dijelom turističke ponude…

Posjet Mariji Bistrici i Topličici nije bio jedini ljetni jednodnevni izlet u organizaciji Udruge umirovljenika regije Ludbreg.

Odred izviđača Ludbreg Početkom srpnja Odred izviđača Ludbreg organizirao je već četrnaesto samostalno ljetno logorovanje za svoje članove koje je realizirano od 2. do 9. srpnja u Tisnom na otoku Murteru. Lani je bila održana tek kratka trodnevna ekskurzija za manji broj članova, ali su se izviđači opet vratili organizaciji 'pravog logorovanja'.

Sveukupno je na osmodnevnom logorovanju bilo dvadeset dvoje ludbreških izviđača i izviđačica pod vodstvom Uprave logorovanja u kojoj je bilo petero odraslih osoba. Posebno vrijedi istaknuti da je od dvadeset dvoje izviđačica i izviđača njih 12, dakle, više od polovice, sada prvi puta bilo na logorovanju pod šatorima što je zasigurno za njih bilo novo i veliko iskustvo.

Voditelj logorovanja bio je Boris Daraboš kojem su u programskome dijelu pomagale instruktorice Tea Car i Petra Struški, te troje izviđačkih vodnika.

Ljetno logorovanje završetak je godišnjeg programa rada kada se provode posljednji složeniji tečajevi i priznaju postignuta znanja i sposobnosti u izviđačkoj godini. Središnji je to, organizacijski i tehnički ujedno i najzahtjevniji događaj za koji se vodstvo Odreda dugo i studiozno priprema.

-Izviđači su noćili u šatorima za dvije ili tri osobe. Obroci su se pripremali u vlastitoj kuhinji i blagovaonici koje smo smjestili u veće šatore. Prijevoz

Nekoliko tjedana ranije, Udruga je organizirala i jednodnevni izlet na kupanje u Lovran. Interes je također bio velik, pa je 50ak gostiju iz Ludbrega uživalo u blagodatima mora i druženju u ovom poznatom turističkom mjestu na opatijskoj rivijeri iz kojeg su se izletnici vratili puni dojmova i vrlo zadovoljni.

Središnji ljetni događaj je osmodnevno ljetovanje u prvoj polovici kolovoza koje se organizira u suradnji s agencijom 'Trakošćan tours', stalnim poslovnim partnerom za organizaciju ljetovanja umirovljenika pod povoljnijim uvjetima. Sada je po prvi puta ljetovanje organizirano u Šibeniku, gradu biseru našeg Jadrana. Gosti iz Ludbrega bit će smješteni u hotelu 'Jadran' koji se nalazi u povijesnom središtu Šibenika, u neposrednoj blizini katedrale svetog Jakova koja je, kako je poznato, pod zaštitom UNESCO-a. Istovremeno se hotel nalazi i uz samu morsku obalu što njegovu posebnu lokaciju čini još dodatno atraktivnom.

–Ljetovanje naših članova u Šibeniku bit će od 4. do 11. kolovoza. Cijena ljetovanja je 2.780 kuna po osobi, a radi se o punom pansionu. Članovima je omogućeno uplaćivanje u 10 mjesečnih rata, tako da su oni koji su s uplatama počeli već u siječnju sada već pri kraju uplate čitavog iznosa ljetovanja.

Vrlo povoljan aranžman ljetovanja za umirovljenički džep, pa je zato i ovoga puta interes bio

velik. Na ljetovanje u Šibenik odlazi 40 naših umirovljenika - kazala je Katica Sačer, predsjednica Udruge umirovljenika regije Ludbreg.

Ona je potom najavila da 'zatvara', uzela štih i nabrojila više od 66 bodova. Dakako, riječ je o 'šnapsu', popularnoj i jednostavnoj, a mudroj kartaškoj igri koju ponekad zaigraju članice udruge. Tako je bilo i tog petka.

Malobrojni dečki su se, kao i obično, posvetili šahu. Poznato je, a o tome smo već i pisali, da među članovima ima puno zaljubljenika u ovu umnu drevnu igru, kako igrača tako i kibica. Šahovski klub Udruge broji više od 10 članova, a ekipa postiže prilično zapažene rezultate na županijskom prvenstvu. Godine i bolesti čine svoje, pa su neki

od zaljubljenika u šah preminuli. No, ostali ih nisu zaboravili, često misle na njih.

–Zadnjih pet godina priređujemo memorijalni turnir u spomen na preminule članove. Sad nas se malo prijavilo, samo četiri. Neki nisu mogli doći, a drugi su morali ranije nekud otići.

Važno je to redovito sastajanje, druženje i spomen na preminule kolege, da održavamo tradiciju.

– kažu šahisti. Četvorica šahovskih mušketira bili su Tomo Funtek, Franjo Bačani, Alen Dožaić i Zdravko Kišiček. Igrali su međusobno svaki sa svakim po dvije partije, a bodovi su se zbrajali.

Dakako, za pobjedu na memorijalnom turniru i lijepi pehar trebalo je skupiti najviše bodova. Na kraju su isti broj bodova

imali Tomo (Funtek) i Zdravko (Kišiček) koji se uvijek najviše angažira u organizaciji turnira, a dosad su ga pobjede na memorijalnom turniru zaobilazile.

Predsjednica je, a tko bi drugi, predala jedan pehar za dvojicu pobjednika koji su miroljubivo podijelili prvo mjesto. Doduše, bilo je prijedloga da se odigra majstorica kako bi samo jedan šahist postao pobjednik, ali glad je učinila svoje. Jer svaki puta članovi skupe novce pa se iz obližnjeg trgovačkog centra dopreme svježe pečeni pilići koji su i ovoga puta zamamno i neodoljivo zamirisali. Zato je trebalo što prije prionuti poslu kako se ukusni pilići ne biti ohladili.

Malo paprike i rajčice za salatu i zajednički ručak u društvu svima je bio u slast.

opreme organiziran je teretnim kombijem, a prijevoz izviđača minibusom. Dnevno se pripremalo 75 obroka, te još i voće za marendu.

Vrijeme je pogodovalo, bilo je vedro s temperaturama zraka do 30 i mora otprilike 23-26 stupnjeva, osim zadnjih dana kada se zbog umjerene bure more malo rashladilo za 2-3 stupnja.

Logorovanje je mjesto igre, druženja, zabave i ljetnog uživanja, ali i zajedničkog rada kada djeca u uniformama postaju pravim izviđačima. Jer logorovanje je izviđačka škola samostalnosti i odgovornosti - od samostalnog postavljanja logora, uređenja i čišćenja šatora u kojima spavaju, pranja posuđa, redarstva, do obavljanja dužnosti dežurnih i stražara tijekom 24 sata. Sve su dužnosti realizirane izuzetno uspješno, a za uređenost šatora redovno se dobivalo najveće ocjene. Uspješno je realiziran i vrlo bogat programski dio logorovanja. Posebno smo ponosni što su se s logorovanja svi vratili kao plivači, a većina je položila i ispit za izviđača–plivača koji je inače predviđen za stariju dobnu skupinu. – pojasnio je Mladen Struški, predsjednik Odreda izviđača.

Priređeno je više tečajeva za mlađe izviđače kako bi ovladali znanjima i postali izviđački kuriri, izviđači–plivači, mali prirodnjaci i meteorolozi, poznavatelji prve pomoći, ili stekli uvjete za priznavanje prvog

stupnja znanja – brončanog javora (značke sa stiliziranim javorovim listom). Primjerice, da bi se postao kurir treba šutjeti cijeli prvi dan, u tajnosti se hraniti drugi dan, treći dan pamtiti ujutro dobivenu poruku i ponoviti je navečer, a četvrti dan sakriti poruku. Doznajemo da je izviđačima najteži i najdulji onaj prvi dan, dan šutnje.

Zahtjevan je zadatak za priznavanje izviđača-plivača jer treba na više načina isplivati najmanje 50-ak metara, pritom iznad vode držati suhu majicu, obući je i svući u dubokoj vodi, izroniti kamen s dna… Šestoro mladih predvodnika i kadeta odradili su i dio tečaja za voditelje s pohodom po mraku i noćnim kupanjem. Polaznici su učili o načinima vođenja mlađih i o značaju pomaganja i prijateljstva.

Vodstvo Odreda posebno je istaklo Hanu Katalenić, kao najbolju mladu izviđačicu tijekom posljednje godine i na ovom logorovanju, dok je Vinko Bohnec najbolji izviđač u Odredu za razdoblje posljednjih 5 godina. Vinko je ostvario i viši stupanj zvanja – brončani izazov za izviđača-srednjoškolca, dok vodnici Manuela Vargović i Luka Murić sada imaju zlatne izviđačke javore.

Ludbreški izviđački gotovo redovito ljetno logorovanje organiziraju u auto-kampu kod Tisna na Murteru gdje su postali uvijek rado viđeni gosti.

-Naš veliki logor s istaknutom državnom zastavom i velikim natpisom: 'Izviđači stvaraju bolji svijet - Odred izviđača Ludbreg' zaista je privukao puno pozornosti gostiju i prolaznika.

U Tisnom koji je prijatelj grada Ludbrega, kako i u auto-kampu tako u mjestu i na plažama gdje se kupamo, uvijek smo lijepo prihvaćeni. U ovih 20-ak godina otkako početkom srpnja dolazimo u Tisno postali smo prava atrakcija. Posjetile su nas i dvije slovenske izviđačice-tabornice kojima smo pokazali logor i darivali ih sitnim poklonima. Lijepe uspomene i fotografije s logorovanja preplavile su društvene mreže. Zasigurno neki novi klinci već nestrpljivo čekaju jesen da bi se upisali u članstvo ludbreškog Odreda izviđača. Vodit će ih oni stariji koji će se za buduće voditelje pripremati na idućoj ljetnoj ekspediciji koju Odred izviđača Ludbreg priprema za kraj kolovoza. Ovoga puta bit će to ekspedicija u Gorski Kotar i na Kvarner.

Uspješno logorovanje u Tisnom

Ljetna kuhinja U ljetnim vrućinama tijelo je teško rashladiti samo izvana, potrebno je djelovati i iznutra.

Zato će nam sezonske namirnice iz ljetne kuhinje u tome najbolje pomoći. To su namirnice koje sadrže puno vode, a uz to obiluju antioksidansima i nutrijentima.

Ljetne vrućine nam ne dozvoljavaju uobičajenu prehranu, pa nam je zapravo i nezamislivo i preteško jesti namirnice na koje smo navikli jer se teško nositi s visokim temperaturama. Nutricionisti preporučuju da je upravo u ovo vrijeme potrebno dodatno unositi tekućinu kako bismo izbjegli dehidraciju.

Kad već osjetimo žeđ znači da je dehidracija već nastupila pa je potrebno na vrijeme djelovati.

Kako bi se izbjegle vrtoglavice, mučnine i pad tlaka u ljetnim tjednima treba se suprotstaviti i konzumacijom pravih ljetnih namirnica koje su lagane, zdrave i pune vode.

Iz jelovnika trebamo izbaciti masnu, prženu i začinjenu hranu jer ona dodatno zagrijava naš organizam.

Neke od namirnica kojima ćemo dati prednost u konzumiranju su one prave top ljetne namirnice, rajčica, lubenica, krastavci, tikvice, grožđe.

Rajčice spadaju u top namirnice ljeta, zbog glavnog antioksidansa likopena, koji su mnoge studije dokazale da ima zaštitno djelovanje na zdravlje kože, umanjuje rizik od karcinoma kože, te stoga trebaju biti dio svakodnevnog jelovnika.

Lubenica sadrži više od 90

posto vode, obiluje vitaminom C i A, a od minerala kalijem i magnezijem.

Krastavci, dijetalni, niskokalorični i bogati vodom, svježi su krastavci idealna ljetna namirnica. Odlični su za ljetne salate, ali i kućne kozmetičke tretmane. Mogu se koristiti u juhama. Sadrže čak 90 posto vode, bogati su vitaminima A,B, i C koji jačaju imunitet, osiguravaju energiju i čine kožu zdravom i sjajnom. Krastavci sadrže mnogo vlakana, kalija i magnezija, a što utječe na učinkovito djelovanje za reguliranje krvnog tlaka .

Grožđe su bobice pune važnih vitamina., poput vitamina A, C, B6 vitamina B i folne kiseline.

Tikvice predstavljaju jednu od najčešćih korištenih ljetnih vrsta povrća, jer su izuzetno hranjive i imaju široku primjenu u kulinarstvu. Mogu se jesti u juhi, salati, kao prilog, punjene kao glavno jelo, kao delicija u štruklima uz dodatak maka.

Tikvice sadrže vitamin C i veliku koncentraciju beta karotena.

Ljetne salate Uz pravilan odabir svježih i zdravih namirnica za kratko vrijeme i bez dodatnog zagrijavanja kuhinje možemo napraviti ukusni i zdravi obrok. Sezonsko povrće svježe ili kuhano na pari kombiniramo sa dodacima po želji: pečenim pilećim prsima, tunjevinom, mozarellom, pečenim ili dimljenim tofuom. Biramo jednu od namirnica koja nam

11

ZANIMLJIVOSTI

31. srpnja 2018.

najviše odgovara za postizanje cjelovitog obroka, a uz dodatak cjelovitih žitarica produljujemo osjećaj sitosti i ne trebamo konzumirati kruh uz takav obrok. U salatu po želji možemo dodati i sjemenke sezama ili suncokreta.

Kod pripreme ljetnih laganih salata potrebno je izbjegavati teške preljeve, dodati samo maslinovo ili bučino ulje i limunov sok.

Proso – zdrava i lako probavljiva namirnica, idealna za ljetne salate Proso je svestrana namirnica.

Može se koristiti u slanim jelima i desertima. Ima delikatan orašasti okus i ovisno o tome kako ga kuhamo može biti hrskavo i mekano.

Priprema prosa vrlo je jednostavna i brza. Isperemo ga i ocijedimo. U srednju posudu za kuhanje ulijemo dvije i pol šalice vode i kad zakipi dodamo šalicu prosa. Poklopiti, smanjiti temperaturu i kuhati oko 15 minuta.

Zatim maknuti s vatre i pustiti da odstoji još oko 20 minuta.

Proso se može odlično kombinirati u salatama. Možemo ga pripremiti s mlijekom, medom i cimetom za ukusan i zdravi doručak.

Zanimanje za ovu namirnicu sve više raste, pogotovo među ljudima kojima se preporučuje bezglutenska dijeta. Naime, za razliku od nekih žitarica, proso

ne sadrži gluten.

Proso je blago slatkastog okusa i orašaste teksture. Sadrži čak 15 posto bjelančevina, što ga čini vrhunskom namirnicom za vegetarijance, a uz to je bogato vlaknima, vitaminima B-kompleksa uključujući niacin, tiamin i riboflavin. Odličan je izvor minerala, jer u njemu ima željeza, magnezija, mangana, fosfora i kalija. Proso je namirnica koja čuva zdravlje srca, jer je bogata magnezijem.

Pripada alkalnoj skupini namirnica, što ga čini lako probavljivim i djeluje umirujuće na želudac. Proso je pametan ugljikohidrat s puno vlakana i niskim postotkom šećera. Zbog toga ima i relativno nizak glikemijski sastav. Smatra se da proso čisti organizam, uspostavlja ravnotežu, regulira probavu i jača imunitet.

Preporučuje se u slučajevima povećanog fizičkog i psihičkog napora, trudnicama i dojiljama.

Proso je poznat kao sastojak u tradicionalnoj pripremi domaćih krvavica, a s obzirom o visokoj nutritivnoj vrijednosti, što češće ga trebamo uvrstiti u naše svakodnevne obroke.

Za svoju najomiljeniju ljetnu salatu namirnice birajte po

vlastitoj želji i okusu, a mi vam donosimo u ovom broju kratke i jednostavne recepte, koji mogu postati i vrhunske delicije.

Proso kao fini dodatak u ljetnoj salati Sastojci: svježe sezonsko povrće (luk, paradajz, paprika, krastavci) prosena kaša, mozarella ili slani sir, bučino ulje, po želji se mogu dodati pečena pileća prsa, začiniti po želji i dodati maslinovo ili bučino ulje.

Miješana salata sa sirom Sastojci: 2 rajčice, 2 paprike (crvena i žuta) 1 veći krastavac, luk, češanj češnjaka Narezati, posoliti, nek malo odstoji, začiniti bučinim uljem i nadrobiti oko 15 dag svježeg sira Za više uživanja u ljetu i godišnjem odmoru pripremajte ljetne salate različitih namirnica i okusa, a budući da ćete za pripremu potrošiti manje vremena, a nakon obroka nećete osjećati težinu u želucu, uz više ćete energije uživati u ljetnim aktivnostima. Željka Namesnik

Proslavili 51. godišnjicu male mature

Obično su proslave godišnjica male mature u lipnju no generacija 1966./1967. okupila se u vrućem srpnju. Isto tako, uobičajeno je da se ovakve godišnjice obilježavaju svakih pet godina no ovogodišnje druženje iznjedrilo je dogovor da će se prijateljstvo obnavljati svake godine. Na veselom druženju sastalo se 35 vršnjaka iz tadašnja četiri razredna odjela koji su prije 51. godinu završili ludbrešku osnovnu školu. Inicijatorice podsjećanja na najljepše životno doba bile su: Nada Kapusta, Danica Mikulić, Marijana Borovčak i Ivanka Kišić. (dv)

Stoje slijeva: Dragica Međimurec Kirić, Ika Havaić, Marija Horvat Kovačić, Jadranka Tretinjak Nešković, Marijana Trojak Borovčak, Štefica Skupnjak, Ivan Geč, Ružica Ciler Vargović, Josip Šmitlehner, Zdravko Ščulec, Anica Grabarić Petrin, Zlatko Blagaj, Slavko Ružić, Dragan Hrešć, Slavo Međimorec, Ljubica Menčak Kelemen, Josip Geč, Zlatko Havaić, Drago Kivač, Ružica Havaić Papp i Ivan Horvat.

Sjede slijeva: Marija Grgec Vucković, Mirjana Kranjčec Ščuric, Štefica Hladnić Farazin, Franjo Makar, Dragica Pišpek Pokrivač, Josip Međimorec, Tomica Stubić, Antun Kežman, Zvonko Hrešć, Nada Kapusta, Ružica Kosec Tečić, Dragutin Grgec, Dragica Šalamon Mikulić i Ivanka Bačani Kišić.

12 K U L T U R A

31. srpnja 2018.

Kajkavski gartlic – šetnja pjesnika Ludbregom - Ovdje nas je danas, u nedjelju 8. srpnja okupila 90. obljetnica rođenja Mladena Kerstnera.

Iz njegove rodne kuće ispred koje se nalazimo je zapravo započela i Kešnerijada i Dani Mladena Kerstnera. Manifestacije koje desetljećima kasnije podsjećaju na njegovo ime i djelo.

Obično su obljetnice prigoda da se u javnosti svrati pozornost na znamenite osobe iz naše prošlosti, bilo da je to umjetnost, književnost ili duhovni život javnih osoba i velikana koji su zadužili naš rodni kraj i zavičaj, narod ili domovinu. Mislim da je upravo 90. obljetnica koja se na jedan dignitetski način obilježava upravo u njegovom rodnom gradu prigoda da se konačno stavi točka na i u hrvatskoj baštini i u hrvatskoj kulturi i da se Mladena Kerstnera titulira kao hrvatskog književnika – rekao je Dražen Ernečić, predsjednik Ogranka Matice hrvatske u Koprivnici i izvršni urednik Sabranih djela.

Naime na sam rođendan Mladena Kerstnera, u nedjelju 8. srpnja ludbreška knjižnica koja i nosi ime velikana okupila je kajkavske pjesnike od Peteranca, Koprivnice do Vrbovca, Novog Marofa, Brezničkog Huma do Ivanca i Varaždina.

- Domaćini pjesnicima bili su naši ludbreški pjesnici, Aleksandar Horvat, Anica Kovaček, Đuka Kokanović, a poeziju Bože Hlasteca čitala je i Jasenka Bajrović. Ideju o šetnji gradom Ludbregom uz čitanje poezije dali su nam još prošle godine ivanečki pjesnici Darko Foder i Ljiljana Vuglač svojim programom Kolovrat riječi. Prateći njihov program, osmislili smo naš ludbreški poetski kajkavski gartlic.

Tako su u nedjelju, 8. srpnja u popodnevnim satima Ludbrežani mogli vidjeti skupinu ljudi i pjesnika kako šeću Ludbregom, od glavnoga trga do rodne kuće Mladena Kerstnera, ulicom Alojzija Stepinca do Svetišta Predragocjene Krvi Isusove te perivojem do dvorca Batthyany.

Na svakoj lokaciji gosti pjesnici bili su upoznati znamenitostima našeg grada te su čitali svoje kajkavske pjesme, a publika uživala u različitosti kajkavskog govornog područja. Darko Foder nam je predstavio svoj ivanečki

kajkavski, Ana i Miroslav Betlehem kajkavski govor koprivničkog Peteranca, Katarina Zadrija svog grada Vrbovca. Ružica Kišur-Črlenec došla nam je iz Brezničkog Huma, a Tibor Martan iz Novog Marofa. Nakon ugodne šetnje gradom uslijedio je zabavni program na lokalitetu gdje je snimana jedna od epizoda Mejaša, Falinga Imbre Presvetlog. Ispod inkriminirane trešnje gosti su mogli uživati u programu koji su za njih priredili glumci Kešneri i tamburaši KUD- „Anka Ošpuh“ Ludbreg – pojasnila je Edita Kutnjak-Zlatar, ravnateljica Gradske knjižnice i čitaonice Mladen Kerstner, čija ih je godišnjica rođenja sve i povezala ovdje u Ludbregu. Upravo je ovaj program bio središnji događaj Kešnerijade koju u čast jednog od najpoznatijih Ludbrežana svake godine organizira knjižnica.

-Drago mi je što zajedno započinjemo jedan neobičan projekt, a njegova neobičnost do izražaja će doći kroz par godine. Njime želimo pokazati da Ludbreg prepoznaje vrijednost kajkavskog jezika i kajkavske književnosti. Priča je zamišljena prije nekoliko godina i na njoj smo radili neko vrijeme u suradnji s Bojanom Schubert koja radi na Institutu za jezik i koja je obradila znanstveno-stručni dio i odabrala kajkavske autore, velikane kajkavske književnosti i neke njihove tekstove koje ćemo predstaviti Ludbrežanima, ali i svima koji dođu u Ludbreg i koji će imati priliku kroz šetnju Ludbregom zamisliti se nad onim što su njihovi prethodnici, kajkavski pjesnici htjeli reći – rekao je gradonačelnik Dubravko Bilić.

Okupljene pjesnike i druge goste pozdravio je Dražen Ernečić koji je govorio o samom Kerstneru, ali i značaju njegovih djela.

-Kad smo dolazili u Ludbreg, razgovarao sam s Mladenom Kertsnerom mlađim, evocirali smo događaje, biografiju njegovog oca, ima u 21. stoljeću još uvijek publikacija koje izlaze iz Leksikografskog zavoda, iz Nacionalne knjižnice koje ga tituliraju kao hrvatskog humoristu, hrvatskog novinara, hrvatskog publicistu. Upravo će mu njegov

rodni grad i knjižnica koja časno nosi njegovo ime uz sve nas danas okupljene pripomoći da se u ovoj obljetničkoj godini uz njegovo ime konačno piše da je hrvatski književnik, a književnik u sebi akceptira sve što je Kerstner uistinu bio, i novinar, redatelj, publicist, glumac, pisac, dječji pisac itd.

Surađivao je s Krešom Golikom, Ivom Vrbanićem, Željkom Senečićem, odnosno s vrsnim imenima hrvatske kulturne baštine u 20. stoljeću i ostvario je impozantan opus. Ludbreg ima veliku sreću da je gradonačelnik komparatista, profesor hrvatskog književnog jezika, čovjek s empatijom za društvo, umjetnost i književnost.

Joža Skok naglasio je da je najvažnije u Kerstnerovom opusu njegov humor. Forma koju je odabrao je komediografija, to je jezik naroda među kojim je živio, s kojim se družio i kojeg je njegovao u svom opusu. Sve je to znao fantastično prispodobiti putem medija, radio komedije i televizijske komedije, u svoja tri vrhunska ostvarenja zadužio je našu baštinu – Mejaši, Gruntovčani, Dirigenti i mužikaši.

Kod njegove rodne kuće ipak bih naglasio Gruntovčane kao vrhunac njegova esteticizma i jednu gotovo umjetničku seriju u kojoj je sva humanost i sva ona arhaičnost njegove Podravine najbolje bila ovjekovječena.

Krešo Golik, Mladen Kerstner, Martin Sagner, Smiljka Bencet i sva ona glumačka antologijska ekipa ovjenčali su ovaj sjeverno kajkavski bazen u najboljoj seriji u Hrvata u 20. stoljeću, a to su Gruntovčani, nositelj Večernjakove ruže. To je Mladen Kerstner koji je bio duboko svjestan identiteta ne svog rodnog grada već identiteta sjeverno kajkavskog bazena kako je opet Hegedušić

znao nazivati cijelo ovo naše područje Podravine, Zagorja i Međimurja. Kajkavština je bila za njega glavna identitetska značajka naroda koji živi pod ovom kapom nebeskom. Jezik je glavna identitetska značajka, o jeziku Kerstner snuje 60-tih godina kad nismo govorili etno, eko, to su antologije nakon pola stoljeća. Hvala Mladenu Kerstneru na cijelom opusu, hvala Gradu Ludbregu, hvala Knjižnici koja s digntitetom nosi njegovo ime i kroz ovu manifestaciju, kojoj bi se Kertsner sigurno veselio. Ovo je danas svečanost na nacionalnom nivou, bez obzira koliko nas malo bilo, nacionalni značaj za jednu književnu manifestaciju i njegovanje jednog imena kao što je Mladen Kerstner – podsjetio je Ernečić te najavio još događanja ove godine.

-U listopadu će biti objavljen prvi svezak od ukupno četiri

sveska Sabrana djela Mladena Kerstnera, uz Mjesec hrvatske knjige. Predstavit ćemo ga u Ludbregu, a obuhvatit će njegove radio-komedije, kazališna uprizorenja i televizijske serije na 450 stranica. I ono što sam čuvao za danas, a rado ću ju podijeliti sa svima pred njegovom rodnom kućom, naši su pokrovitelji i suradnici Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i Matica hrvatska – zaključio je Ernečić.

Završni program Kešnerijade 2018. Gradska knjižnica i čitaonica „Mladen Kerstner“ održala je na Kataleni ispod črešnje gdje je snimana jedna od epizoda Mejaša, Falinga Imbre Presvetlog. Uz glumačku družinu Kešneri i KUD „Anka Ošpuh“ Ludbreg pjesnici kajkavci i gosti uživali su u prirodi goričkog ludbreškog kraja, uz smijeh, pjesmu i muziku.

KULTURA

31. srpnja 2018.

13

Mladenu Kerstneru u čast Ovogodišnja Kešnerijada održana je povodom 90. godišnjice rođenja ludbreškog komediografa Mladena Kerstnera. Pokrovitelj mnogobrojnih događanja bila je Gradska knjižnica i čitaonica koja nosi ime ovog vrsnog stvaratelja.

Najprije je u petak u izložbenom prostoru dvorca Batthyany otvorena izložba skulptura i grafika. Izložbu je otvorio gradonačelnik Dubravko Bilić, a svoje skulpture izložili su: Željko Ježek, Vanda Bjelinski, Božica Jelušić, Rajko Novosel i Đurđica Brebrić. O izloženim djelima govorila je ludbreška likovna umjetnica i keramičarka Štefanija Baranašić, a osim skulptura u glini i kamenu bile su izložene i grafike Ivana Večenaja. Njih je predstavio njegov sin Mladen Večenaj.

U glazbenom dijelu programa također bilježimo nastup oca i sina. Radi se o Čedi i Matiji Antoliću koji izvode svoje autorske skladbe u kojima su uglazbili stihove kajkavskog izričaja.

Zahvalnice je autorima uručila Edita Kutnjak-Zlatar, ravnateljica knjižnice i čitaonice Mladen Kerstner.

Zatim je u svečanoj dvorani na drugom katu dvorca Batthyany održan dječji recital kajkavske poezije. Na recitalu su izvedeni samo oni dječji radovi koje je odabrala stručna komisija u sastavu: Jasminka Vugrinec, Lidija Novosel i Ljudmila Kladić. Učenici iz OŠ Ludbreg, SŠ Ludbreg i OŠ Martijanec sami su kazivali napisane stihove, a prvu nagradu osvojio je Matija Kos iz OŠ Ludbreg s pjesmom Škola življenja. Prvu nagradu u kategoriji srednjih škola osvojila je Anita Petrić iz SŠ Ludbreg s pjesmom Sreča. U program očuvanja kajkavskog jezika uključili su se i učenici OŠ Sveti Đurđ. Oni su nastupili izvan konkurencije. Naime, učenici 4.b razreda Lana Jalšić i Josip Marčec izveli su svoje autorske prozne tekstove u obliku monologa te također oduševili mnogobrojnu publiku u dvorani.

Trag ovog dječjeg stvaralaštva ostat će zabilježen u Zborniku koji se objavljuje svake druge godine. Za nadopunu audio doživljaja opet su se pobrinuli glazbenici na akustičnim gitarama Čedo i Matija Antolić. Matija se iskazao i kao vrstan svirač

O Mladenu Kerstneru: Mladen Kerstner rođen je 8. srpnja 1928. godine u Ludbregu, u uglednoj i bogatoj građanskoj obitelji. U rodnome je gradu pohađao pučku školu od 1935. do 1939. godine.

Nižu je gimnaziju pohađao u Zagrebu od 1939. godine do 1943. godine te se potom upisuje na Trgovačku akademiju koju polazi do 1946. godine. Već tada, a naročito pod kraj školovanja, pokazuje velike sklonosti spram umjetnosti, upoznaje zagrebački kazališni život i nije čudno da se njegov nemirni, umjetnosti i umjetničkome

usne harmonike pa uz pohvale mladim autorima stihova i on zaslužuje posebne pohvale.

Trodnevni program Kešnerijade završen je u nedjelju kada je održan 'Kajkavski poetski gartlic'. U knjižnici te u šetnji glavnim ludbreškim trgom čitana je kajkavska poezija, a postavljena je i spomen pjesma Mladena Kerstnera i Bože Hlasteca. Za završetak Kešnerijade organizirano je druženje, uz prigodni zabavni program, pod trešnjom gdje se snimala jedna od epizoda Mejaša.

(D. Vađunec)

skloni duh nije mogao pronaći u brojkama, proračunima i profitnim računicama, nego je svoju sreću i mir pokušao pronaći u okrilju Talije i Melpomene.

Godine 1946. započeo je školovanje u Zemaljskoj glumačkoj školi u Zagrebu, a sljedeću godinu prelazi na Akademiju za igralsku umetnost u Ljubljani, u klasi prof. Branka Gavelle.

U Ljubljani ostaje kratko, neko vrijeme boravi u Puli. Kerstnerovo glumačko-redateljsko lutanje po profesionalnim i amaterskim kazališnim družinama počinje od Varaždina, Bjelovara, Ludbrega, Slavonske Požege, Zadra i Dubrovnika, da bi pored bavljenja kazalištem neko vrije-

me bio i bibliotekar, tajnik Narodnog sveučilišta u Ludbregu i ugostitelj, a 1967. godine dolazi za stalno u Zagreb, gdje postaje profesionalni književnik.

Bavi se novinarstvom i humorom, te neko vrijeme uređuje i satirički list "Kerempuh" te je predsjednik Društva hrvatskih književnika. Književni prvijenac iz 1962. godine kratki je kriminalistički roman "Kabana broj 23". Radio dramske tekstove, njih pedesetak, piše od 1969. godine do 1991. godine.

Iza Mladena Kerstnera ostao je bogat i raznovrstan opus, na žalost do danas još uvijek većim dijelom neobjelodanjen, sačuvan uglavnom u rukopisi-

ma rasutim po kazalištima, televiziji ili radiju, časopisima ili novinama, ili pak u obiteljskom vlasništvu.

Objavio je pored "Kabana broj 23", 1962. godine zbirku humorističkih proza "Gruntovčani" 1975. godine koje su kao televizijske serije doživjele veliku popularnost, te knjigu za mlade "Djetinjstvo u Gruntovcu" 1986. godine Jezični izraz, sočni, živi kajkavski jezik gornjopodravske osnovice u koji su interpolirani i elementi drugih kajkavskih govora, predstavlja posebnu i trajnu vrijednost Kerstnerova djela. Umro je u Zagrebu, 9. rujna 1991. godine.

Popis događanja u Gradskoj knjižnici DJEČJI PROGRAMI:

PROGRAMI ZA ODRASLE:

Ljetno radno vrijeme Knjižnice:

Svake srijede na Trgu u blizini pametnog drva čitanje dječje priče – u 19:00 sati

2. 8. 2018. Čitateljski klub „Knjiški moljci“ – Knjižnica u 10:00 sati

PONEDJELJAK 13:00 – 19:30 UTORAK

7:30 – 15:00

6. 8. 2018.

Kreativna radionica za odrasle u dekupaž tehnici – Knjižnica u 17:00 sati

SRIJEDA

13:00 – 19:00

ČETVRTAK

7:30 – 15:00

PETAK

7:30 – 15:00

9. i 10. 8. 2018.

Dječja kreativna radionica - Knjižnica od 10:00 do 12:00 sati 23. i 24. 8. 2018.

Radionica Microbit – Knjižnica od 10:00 – 12:00 sati - Ponesite svoje prijenosno računalo!

14 S P O R T

31. srpnja 2018.

"Podravina" počela s pripremama Nogometaši "Podravine" počeli su s pripremama za sezonu u kojoj će obilježiti svojih sto godina postojanja. Iako je dio njihovih "drukera" bio za jednu ekipu koja bi trebala biti favorit natjecanja u tako vrijednoj obljetnici s nekim iskusnim i poznatim trenerom na čelu, uprava se zajedno s novim trenerom Piškorom odlučila otići u drugom smjeru. Pridošli su neki od poznatijih igrača iz ludbreškog kraja koje će tesati, poznati igrač sada trener Mario Piškor, čiji način treniranja, kažu mno-

gi, neodoljivo podsjeća na rad njegovog bivšeg trenera Frančića. Nadajmo se da će igrači prihvatiti takav rad, mislimo da ne bi trebalo biti problema.

Ostala je okosnica ekipe Valjak - S. Vađunec - Fajt, ali je nažalost varaždinski „kontingent“ u potpunosti napustio klub. Iako itekako vjerujemo u golmana Markulinčića koji je pristigao iz „Podravca“ nekako nam je najviše žao golmana Jure Banfića.

Pa taj u nekoliko sezona nije skrivio gotovo niti jedan pogodak, doimao se kao stabilno i

dugogodišnje rješenje, a sad…

Krenulo se u novu sezonu, opet bez naglašenih ambicija, no konačno sa željom da se barem netko od mladih igrača afirmira. Već u prvoj pripremnoj utakmici protiv „Tehničara“ u kojoj su Ludbrežani poraženi tek pretkraj, vidjelo se da se ipak nešto „kuha“ po tom pitanju. Prvenstvo IV. HNL počinje za otprilike tri tjedna, već s trećim trenerskim licem ove godine na klupi. Pa nek' treća bude sreća!

Neven Jerbić

Blitz vijesti sa svih strana Krajem srpnja obično se intenziviraju sportska događanja. Nogometaši Podravine su u prijateljskoj utakmici s 1-0 svladali juniore koprivničkog Slaven Belupa.

Bojan Vručina i iduće će sezone nositi dres ambicioznog austrijskog četvrtoligaša Wildona.

Usput će trenirati mlade kategorije u Svetom Đurđu te seniore Poljanca.

Jurica Vručina nakon djelovanja u Čičkovini kod Razvitka prihvatio je unosnu trenersku ponudu iz međimurskog NK „Naprijed“ Cirkovljan.

Boris Kosir i Teo Novačić trebali bi biti dio nogometnog dream teama koji se stvara u NK Plitvica.

U sklopu priprema za europsko kadetsko rukometno prvenstvo reprezentacija Hrvatske posljednju fazu priprema od 30. srpnja do 8. kolovoza odradit će u Ludbregu gdje će 2. kolovoza u 18,00 sati igrati protiv vršnjaka iz Austrije.

Ivana Dežić otišla je u Poljsku, a Sara Kolak u trenažnom je procesu. I tko kaže da je sportsko ljeto dosadno...

Neven Jerbić

Iva Gerić sedma kadetkinja svijeta!

Početkom srpnja Iva Gerić ostvarila je veliki uspjeh na Svjetskom hrvačkom kadetskom prvenstvu koje je održano u Zagrebu. Plasirala se nakon dvije pobjede i dva poraza na sedmo mjesto. S ove dvije pobjede ostvaren je i veliki cilj, a to je ulazak u Olimpijski program za mlade sportaše, koji će Ivi znatno olakšati, sigurni smo, put do Olimpijade, jer joj jamči kvalitetne pripreme u Rumunjskoj, Ukrajini itd. Naravno pitali smo Ivu kako je doživjela dvije pobjede protiv Španjolke i Grkinje na startu te dva poraza protiv Ukrajinke Kulahine (kasnije uvjerljive pobjednice koja je sve svladala tušem)te Bjeloruskinje.

-Protiv Španjolke koja je europska viceprvakinja bila sam u grču. Bila je teška borba, no uspjela sam ju pobijediti velikom borbenošću. Protiv grčke predstavnice već je bilo lakše, nju sam dobila s uvjerljivih 10-0 jer sam se već malo opustila. Nakon toga susret protiv buduće prvakinje. Stvarno je jaka, a ja sam

ozlijedila zadnju ložu što je ona znalački iskoristila. Krenula sam tako u dvoboj repesaža malo ozlijeđena, a u toj poodmakloj fazi natjecanja da nešto više napraviš moraš biti potpuno fit.Pa kako je zadovoljna plasmanom?

-Zadovoljna sam, no moglo je i bolje – kaže Iva. To je stav pravog sportaša odnosno sportašice.

Iva je ustvari veliki projekt HK „Ludbreg“. Već godinama o njoj se brine jedan pravi tim, svi ludbreški treneri, a tu je i mađarski reprezentativni trener Zsolt.

Glavni trener je Ignac Horvat - Iznimno sam zadovoljan borbama, iako znam da nema svjetske kadetkinje koju Iva ne može pobijediti. Ozljeda je uzela svoje no na idućim velikim svjetskim smotrama vidjet će se prava moć naše Ive. Onako usput svjetska prvakinja Kulahina prošlo je svjetsko bila također sedma. Iva je za prvenstvo trenirala u Rumunjskoj, kad je kod kuće trenira svakodnevno, hrva, trči

radi sve da ostvari svoj sportski san. Još je jednu godinu kadetkinja. Imali smo sreće pa su prošle dvije smotre bile u Ateni i Zagrebu, no slijedeća će biti malo dalje. Jedan od glavnih klupskih operativaca, trener i sudac, rekli bi hrvački „homo duplex“ Krešo Horvat najavljuje natjecanja.

-Da imali smo sreće pa je prvenstvo bilo relativno blizu. Sljedeće će biti u Južnoj Americi, najvjerojatnije u Brazilu. Tamo će Iva biti izlazna kadetkinja i mislim da će biti u uskom krugu favorita. No ne mora to ništa značiti, jer odlučuje bezbroj sitnica. Nemamo neke bolesne ambicije, idemo korak po korak, prema našim ciljevima. Ako se ne varam, a ne varam se 2016. godine Sara Kolak je osvojila olimpijsko zlato u Riju.

Znate kako se kaže, svake tri godine vrijeme je za veliki pothvat!

Iva Gerić, uz Saru, Davida i Matiju legitimna olimpijska kandidatkinja.

Neven Jerbić

Šalamonov iskorak na seniorskoj sceni

Počela je žetva medalja Davida Šalamona na seniorskoj sceni. Na Balkanskom prvenstvu u atletici za seniore, koje postaje opet važna manifestacija kao prije tridesetak godina, jer mnogo atletičara i atletičarki jednostavno vapi za natjecanjima kojih nema previše, dečko iz Hrastovskog je ušao u društvo „medaljaša“, gdje je zasad bio samo u juniorskoj konkurenciji.

U Staroj Zagori u Bugarskoj od 21. - 22. srpnja 2018. održalo se seniorsko Prvenstvo Balkana. Sudjelovalo je čak 16 država s području Balkana, ali i Ukrajine, Izraela i Azerbajdžana. U reprezentaciji su nastupili i branili boje Hrvatske naši Kristina Dudek, Lucija Pokos i “munja” iz Hrastovskog David Šalamon. Lucija je nastupila na 200 metara i plasirala se na 4. mjesto s rezultatom 23.76. Kristina je nastupila na 400 metara gdje je zauzela 10. mjesto s rezultatom 54.85. David je u istoj disciplini zauzeo 8. mjesto s 47.87. David je također bio član štafete 4 x 400 metara koja je osvojila brončanu medalju s rezultatom 3:09.04. Ovim rezultatom bi štafeta trebala nastupiti na Europskom prvenstvu koje će se održati od 7. do 12. kolovoza 2018. u Berlinu, no pričekat će se odluka saveza o tome.

Još ćemo jednom ponoviti, iz ludbreškog kraja su poznati 400 metraši; Vincek, Šalamon, Melnjak. Neiscrpno vrelo srednjoprugašaLudbrega!

Neven Jerbić

SPORT

31. srpnja 2018.

85. rođendan Mladosti iz Sigeca Dan uoči mjesnog proštenja u Sigecu Ludbreškom održana je svečanost povodom 85. rođendana NK Mladost. Na svečanoj sjednici pribivali su i ludbreški gradonačelnik Dubravko Bilić te predsjednik Gradskog vijeća Antun Šimić. Na svečanosti su sudjelovali bivši i sadašnji igrači te simpatizeri kluba bogate tradicije i značajnih sportskih uspjeha.

-Nogometni klub u Sigecu osnovan je 1933. godine, a dvije godine kasnije i službeno registriran pod imenom Sportski klub 'Jelačić'. Izbor imena u to vrijeme nije bio jednostavan jer su u donjem kraju sela željeli da se klub zove SK 'Tomislav'. Ipak, prvu utakmicu Sigečki nogometaši odigrali su protiv Gore iz Globočeca pod imenom SK 'Jelačić' i to na mjestu na kojem se i dan danas nalazi igralište. Nakon 2. svjetskog rata 1946., klub je promijenio ime u NK Mladost pod kojim djeluje i danas.

Najviše uspjeha klub je imao u osamdesetim godinama prošlog stoljeća kada je 1988. godine u Kupu savladana ludbreška Podravina s visokih 6 : 0. Ipak, najveći uspjeh kluba desio se 4 godine ranije kada su Mladostaši igrali 1/16 finala tadašnjeg jugoslavenskog kupa. Klub je iz-

njedrio i nekoliko izvanserijskih igrača pa je tako Antun Havaić igrao prvoligaški nogomet u Slaven Belupu, a Petar Brlek je postao internacionalac koji trenutno igra u talijanskoj premijer ligi. – rekao je Željko Crnković, moderator svečanosti.

Najdugovječniji predsjednik kluba bio je Ivan Kovač koji je čak 15 godina vodio Mladostaše.

Sadašnji predsjednik Nikola Brlek na čelu s klupskom upravom ponovno klub vodi putevima stare slave pa je tako ove godine izboren ulazak u viši stupanj natjecanja. Zato su na proslavi prodavane klupske majice, šalovi i šalice kako bi se prikupila sredstva potrebna za daljnje funkcioniranje u višem rangu.

Dopredsjednik kluba Zlatko Sova najveći je sponzor kluba, a pokroviteljstvo proslave rođendana Mladosti potpisuju Grad Ludbreg te VMO Sigetec Ludbreški.

Nakon svečanog dijela održan je ručak poslije kojeg je održano druženje uz živu glazbu, a odigrani su i prijateljski susreti veterana. Prvo su veterani ludbreške Podravine pobijedili Kutjevčane, a zatim su domaći veterani ugostili veterane Osvita iz Đelekovca.

Vjerujemo da će NK Mladost

Rukometaši Hrvatske u Ludbregu

Hrvatska će po drugi put biti domaćin Europskog kadetskog prvenstva u razdoblju od samo dvije godine. Nakon što su 2016. godine Zagreb i Koprivnica ugostili najbolje europske kadete (generaciju 1998.), u ljeto 2018., točnije od 9. do 19. kolovoza, u Varaždin i Koprivnicu stižu rukometaši rođeni 2000. godine. Europska rukometna federacija još je jednom pokazala kakvo povjerenje ima u HRS i organizaciju natjecanja, a Europsko kadetsko prvenstvo stiže samo sedam mjeseci nakon Europskog prvenstva koje je zbližilo cijelu Hrvatsku i još jednom pokazalo da Hrvatska voli i diše rukomet.

Hrvatska kadetska reprezentacija predvođena izbornikom Borisom Lisicom zasigurno će ostaviti srce na parketu.

Naši će u završnom dijelu priprema od 30.7. biti u Ludbregu gdje će 2.8. u 18,00 igrati protiv Austrije.

još dugo godina biti ne samo nositelj sportskih rezultat već i čimbenik društvenih zbivanja u selu. Naime, sigurni smo u to jer u Sigecu vode brigu o mlađim uzrastima, a rijetki su klub u regiji koji ima vjerne navijače koji su organizirani u navijačku skupinu 'Bad Green Boys'.

(D. Vađunec)

15

16

ZADNJA

31. srpnja 2018.

Prodaje se golubinjak Golubi su negda, kak god bedasti bili, vladali lubreškim nebom. Bilo jih je na melinu kak pleve. Živeli su i spali po visokim krohima i na cirkvenom tornju, gostili se z raži, pšenicom, kuruzom. Šopali su si gvate i bili su lepi i tusti. Ni na kaj se nisu žalili. Jastrebe nebeske su lovci imeli na broju jer su krali piceke, žibeke i mlade zajce, pak su i golubi došli na svoje i namnožili se da je milina. I jastrebima je to bilo doba blagostanja. Gda su bili gladni, najpre su jato prestrašili, pustili da se razletava na se strane i dok se kakvi bogečki golub kaj je zajtreka preskočil malo zabunil, odletel na stranu i - ščap! Našli bi drugi dan samo kup perja negdi na kakvi ledini okoli Lubrega. Tak je život golublji gugutal bez puno brige. V jutro su z vrha melina prvi vidli kak se sonce javlja od Koprivnice i zadnji su vidli dok zahaja na varaždinski strani. Vu to vreme je bilo i grlici. Lepa siva ftičica, z lepom črnom ogrlicom. Baka je govorila da grlica v jutro guguče: “Dugoooo spiš, dugoooo spiš!.

Grlice bi se negda mogle videti po celomu gradu, a gda se išlo spat, golubi bi se natiskali na krohe i pod strehe, a grlice su prevzele guste smreke, čemprese i bore po gradu. Najviše bi jih bilo v malomu parku pri rampi gde su se smestile med granje “plavoga bora”, kak smo mi to zvali. Gda bi kaj zružilo, zletelo jih je sto.

A onda su najemput došla golubinja teška vremena. Melin je stal, turbina je zamočala, mlinskoga kanala je prevzela trstina i vodena trava. Vreme se premenilo.

Miljon golubov je ne imelo kaj jesti, preredili su se, nekoji su se odselili, iskali su kaj bi kljucali pak su se čak i na njih lovci

malo obrecnuli. Jen za drugim su odleteli, odgugutali, preselili se na drugi svet.

Došla su vremena dok je zgledalo da v Lubregu ni več bilo niti jednoga goluba. No dobro, tu i tam bi koji preletel. Više let je to tak bilo, na nebu samo oblaki, pod njima od celoga letečega sveta samo su rode kružile na visini, vrane v preletu z polja na polje i lastavice kaj su se pred dežđ zdigale visoko za mušicama. Nisu ljudima golubi preveč faleli, osim kakvi romantični duši kaj rad gledi v nebo, ili nekomu gdo je mel kakvoga recepta za golubinju juhu.

I onda su se najemput golubi pojavili nazaj. Teško je reči na dan gda je to točno bilo, morti smo več jen čas hodali mimo njih, premalo važnih, za nekakvim svojim brigama. Zmislim se da sam jednoga dana prvo čul, a onda i spazil malo jato, jedno deset njih, kak manevriraju z onim svojim veselim bedastim mahanjem po zraku dok ne znaju jel’ bi levo ili desno. Golube morete čuti, če su jako nisko, kak šumiju po zraku. Takvoga šuma samo golubovo krilo more napraviti. I makar su baš golubi negda v prošlosti bili zebrani za poštare, jer su mogli leteti dugo bez odmora i znali su se z daleka vrnuti doma, kak god, golubi su, kak ja to vidim, od sih ftiči najgorši letači. Za umjetnički dojam nebuju puno fale dobili. Nema tu one elegancije preštimane rode ili čaplje, nema seničkinoga hitroga manevra, samo puni gas po otprtom nebu v borbi protiv sile teže. A da ne govorimo kakve se hurmalije delaju dok jastreb sjenu hiti prek kroha, pa

još nek veter zapuhne, dok nastane panika, dok se leti nisko pod radarom, med drevje i televizijske antene... To se mlatara na se strane i pravo je čudo kak se niti jeden od njih nikam ne zabuši. Zglediju kak da jih je vihor prijal pak jih kotura po zraku od jednoga kroha do drugoga, a oni se boriju kaj bi jim glava ostala na gornji, a noge na donji strani. Ali ne daju se. I dobro jim ide.

Mislim si, na primer, v Zagrebu, oni tam njihovi golubi, kaj jih ko zna zakaj zovemo ‘gradski’, su čistam druge fele. To se po zemli prešetava i plete med noge, a po sim zgradama su jim nametali mreže i pikače kaj fasade ne vnerediju. Mi je nakak malo žal kaj ovi naši golubi nečeju tak z ljudima više zemlu deliti, kaj bi se malo prešpancerali po krugima zemaljskim, kaj bi jih deca malo naganjala i kaj bi jih starčeki v parku hranili z krušnim droptinjem. To bi bila prava slika.

Ali dobro, od toga jata kaj sam ga pred par let spazil, denes jih ima pet put više.

Vidim da su pak na cirkvenom tornju i na par višeših krohi. Tu i tam se najde kojega da po zemli hoda, ali to je v proletje dok su zaljubljeni pak iščeju materijala kaj si doma napraviju. Naš maček navek ima probleme z jednim ili dva kaj si v našem dvorišču nabiraju travke. Nigdar ni prijal niti jednoga, a bil je blizu. Nije golubima lefko dok jih očeju pojesti i na zemli i na nebu. Nafčili su se paziti, navek je golub na čistini otkud daleko vidi, ili je skriti gde ga se nemre doseči.

Golub je inače od negda po celomu svetu poznati ftič. Najbole poznata fela je on sivo-plavkasti golub z pisanim vratom kak duga, na krilima dve črne crte, a na repu jedna. To je original. Njegovi prapra-pra-dede su negda živeli v pečinama.

Zato se ovi naši golubi zoveju golubi pečinari. Imaju i druge farbe, sive, črne, rugane, a posebno lepi je dok je beli kak sneg.

Takov je lepi i dalekovidečemu jastrebu.

Kak su skrivanje po pečinama nasledili od negda, teško bute vidli mlade od goluba, skrivaju jih kak zmija noge, a dok jemput mladi poletiju več su veliki. Golub je jedini ftič kaj proizvodi ftičje mleko, a negda v Egiptu je bil sveta ftica jer se verovalo da je on glasnik od njihovih božanstva. Čak su vu piramidama našli mumificirane golube kaj su jih spakirali polek faraona, če bi faraon za par jezeri let štel kakvoga glasa poslati. Nije, znači, preštimani golub za hititi.

Če vam gda dojde prilika se malo zagledajte v njih. Ni se treba navek tak žuriti. Na proleče bute vidli gda kak soldat koraca po zemli šigu-migu da bi kakvu vlat našel za gnezdo. Dok si zleti kraj golubice pak ju snubi, mrgulji, grgulji, gvatu napuhavle, vrti se kak diridajec okoli nje, celi jen folklor samo za ljubav. I dok si najde para, to je za navek, v dobru i zlu. Dok se gnezdo čuva golubi su sami, a dok mlade jemput othraniju, zaškolaju i v svet pošleju, njihov saki dan je društveni, v jatu. V jatu se živi, v jatu se hmira, tu se nove ljubavi najdeju, tu se deli zrnje i voda, sneg i suša, tu se skupa veseli i skupa straha navžije. Lepo mi je videti da jih imamo i v Lubregu, jer kaj je grad bez golubi. Oni nekak tu spadaju.

A dok ovo pišem, moram se vrnuti na grlice kaj sam jih spomenul. I kolko god mislim i mislim, nemrem se zmisliti gda sam zadnji put v Lubregu videl grlicu. Mi se nekak vidi da nema niti jedne jedine.

Niti njezinoga “duuuugoooo spiš!”. Zginule su, nekaj jim nije bilo po volji i to je šteta. Vrane su se isto doselile v grad, spametne ftice, nečeju se više trovati na polju, rad imaju guste vrhe od smreki, jeli i borov, taman tam gde bi i naše plahe grlice živele. A vrane ne trpiju sosede. Tak je to dok svet ponori, se se spremeša i nekak na novo preslagava. Glasni pretiraju plahe, jakši poždereju slabeše. Ravnoteža se spotrla, vaga se nagnula. Kak da nema mesta za se. I tak kak je golub negda zdavnja otišel z pečine v stranjski svet gde bu mu bolje, tak su i grlice morti z grada odišle na nekakvo drugo mesto svoje živlenje vrtet, negde gde jih ne budu tirale vrane. Morti nam se i grlice jednoga dana vrneju. A morti nigdar. Nama ostajaju njihove slike, a njima samo nas par kaj jih se zmislimo.

Ostaje nam za videti gdo bude v došlosti kinčal lubreške oblake.

Golubi su negda, kak god bedasti bili, vladali lubreškim nebom. Bilo jih je na melinu kak pleve. Živeli su i spali po visokim krohima i na cirkvenom tornju, gostili se z raži, pšenicom, kuruzom. Šopali su si gvate i bili su lepi i tusti. V ovo vreme golubi, ftičje pučanstvo, ne vladaju više. I dale su jastrebu na jelovniku v saki čas, a dok vrana na sam vrh cirkvenoga tornja zasedne i zakriči, tiho su kak miši, nečeju se svaditi, glediju svojega posla i čekaju da se od nekud rastepe kakva šaka kuruze.

Golubi! Pečinski bili, pečinski ostali…

Sejeno jih imam rad.

(A. Horvat, 2018)

Sljedeći broj Ludbreških novina izlazi 3. rujna 2018.