Ludbreške novine broj 136

LIST GR ADA LUDBREGA BESPLATNI PRIMJERAK 3. RUJNA 2018.

BROJ 136 / GODINA XIII.

DANI SVETE NEDJELJE

VINSKI PODRUM Izložbeno prezentacijski prostor, takozvani Vinski podrum „Trsek“ smješten u pomoćnoj zgradi dvorca Batthyany uređen je u sklopu provedbe projekta „Zeleno želimo“...

Str. 9.

POČETAK ŠKOLE Prošlo je dugo, vruće ljeto. Školarcima su ljetni praznici ostali uspomena u sjećanjima. Sada su opet u učionicama i klupama. A učitelji za katedrom...

Str. 5.

KONCERT KROZ GENERACIJE Str. 8. - 16.

Na Koncertu kroz generacije već 21 godinu sudjeluju ponajbolji glazbenici s ludbreškog područja. Uz već afirmirane, priliku za nastup dobivaju polaznici muzičkih akademija...

Str. 15.

LUDBREG MJESTO SUSRETA

KOŠARKA STREETBALL U subotu 24.kolovoza je u dvorani u Ludbregu odigran turnir ulične košarke, odnosno „Streetballa“ 3 na 3 za mlađe kategorije. Igralo se u tri kategorije 2004., 2006. i 2008. godište. Pribivalo je 17 ekipa iz Ludbrega, Varaždina, Čakovca i Ivanovca...

Str. 22.

2

AKTUALNO

3. rujna 2018.

Grad traži rješenje za mini javni prijevoz Autobusni kolodvor u Ludbregu od prošlog mjeseca više nije u funkciji odnosno ne pruža usluge prihvata i otpreme putnika. Ono što je najvažnije, posebice za one koji su isti svakodnevno koristili jest činjenica da je polazno stajalište sada kod svetišta.

- Našli smo se u pomalo neobičnoj i nelagodnoj situaciji. Činjenica je da u Hrvatskoj otkad smo postali samostalna država javni prijevoz propada iz godine u godinu. Kada sam došao u Ludbreg prije mnogo godina, došao sam izravnom linijom, bilo je izravnih linija za Zagreb iz Ludbrega, autobusni kolodvor je funkcionirao odlično, uostalom zato je i napravljen.

Vlakom se također moglo ići za Varaždin nekoliko puta na dan vikendom. Danas je nažalost sve reducirano, kako autobusni tako i željeznički kolodvor. AP je propao, zaduživalo se i u jednom trenutku kolodvor je stavljen pod hipoteku kako bi iskoristili prihod za poslovanje. Grad ni u jednom trenutku nije sudjelovao u kreiranju javnog prijevoza, sve je ovisilo o privatnim interesima – objašnjava gradonačelnik Dubravko Bilić te dodaje kako je pogreška bila jer javni prijevoz nije ostavljen županijama ili gradovima koje bi bolje prepoznale potrebe građana.

- Problematika javnog prijevoza postoji već dugo godina, a kod nas je sada kulminirala.

Ono što smo kao Grad učinili jest razgovor s vlasnicima Presečki grupe i Croatia osiguranjem koji je vlasnik autobusnog kolodovora kako bismo cijelu situaciju izbjegli. Presečki grupa

ne želi plaćati najamninu koju traži Croatia osiguranje, a koja pak kolodvor prodaje po cijeni od preko 2,5 milijuna kuna. Kad kupite autobusni kolodvor, kupili ste točno to i on treba služiti upravo tome. To nije prostor za zgrade, već isključivo autobusni kolodvor. Kao Grad takvu uslugu ne obavljamo, a ne obavlja ni županija. Razgovaramo s Croatia osiguranjem o mogućnostima povoljnijih uvjeta, ali opet nemamo garanciju da autobusi dolaze na naš kolodvor. Naime, nedavno je donesen Zakon koji govori da prijevoznik koji obavlja uslugu linijskog prijevoza na nekom

području mora imati autobusni kolodvor unutar 40 kilometara.

U našem slučaju to je Varaždin – kaže gradonačelnik Bilić. Upravo iz tog razloga brojni autobusi koji u Ludbregu skupljaju putnike već jedno vrijeme ne čine to na autobusnim kolodvorima već mjestima prema dogovoru.

- Na taj način primjerice Čazmatrans nije obvezan plaćati uslugu korištenja autobusnog kolodvora u Ludbregu. Sve je to posljedica neučinkovite regulacije prijevoza. Presečki grupi smo stoga ponudili provizorno rješenje u blizini autobusnog kolodovora, a to je lokacija kod svetišta

umjesto ponuđene varijante o tri stajališta, ovisno o smjeru vožnje što bi smatramo bilo zbunjujuće za putnike – kaže gradonačelnik. Grad Ludbreg ne odbacuje mogućnost kupnje autobusnog kolodovora, no uz veliki iznos za sam autobusni kolodvor tu je i pokrivanje mjesečnih troškova.

- Samo za hladni mjesečni pogon potrebno je 30-tak tisuća kuna. Riječ je o velikim iznosima, a teško ih je opravdati. Ono što nam se čini prihvatljivije jest kreirati vlastiti javni prijevoz koji će nadam se krenuti već od iduće godine. U prvoj fazi povezivao bi središte grada s rubnim

Autobusni kolodvor

dijelovima, trgovinama, domom zdravlja i onda ga nadograđivati povezivanjem Ludbrega i susjednih općina, a potom do Varaždina. Razgovore s gradonačelnikom Čehokom smo već započeli kako bismo bolje povezali ta dva grada, međutim uvijek i iza svega mora postojati ekonomski interes ili netko to mora subvencionirati. Želimo cijelu ovu priču pametno posložiti kako bi se rodilo neko korisno, dugoročno rješenje. Ruke su nam u mnogočemu vezane, ali trudimo se i radimo. Ponavljam da je ovo trenutno rješenje samo privremeno – zaključuje gradonačelnik.

Konferencija u subotu 8. rujna Kao što je poznato, Kulturno-umjetničkom društvu "Anka Ošpuh" odobreno je financiranje projekta "United in Culture in EU" iz programa Europske Unije "Europa za građane" mjera 2.1 "Town Twinning". Glavni cilj projekta je okupiti sudionike različitih država, nacionalnosti i kulture da iskažu svoje mišljenje o kulturnom nasljeđu EU i da prezentiraju lokalne kulturne vrijednosti i promoviraju kulturnu raznolikost. Glavna ideja za projekt proistekla je iz potrebe da se građanima prikaže raznolikost naroda, kulture i običaja koji čine EU i koji su procesom pridruživanja EU postali građani EU. Projekt će u subotu 8. rujna biti predstavljen medijima putem konferencije koja će započeti u 10 sati u Uredu gradonačelnika.

- Kroz projekt ćemo promovirati kulturno bogatstvo i različitost. Time ćemo nastojati podići svijest o bogatstvu kulturnog i lingvističkog okruženja u Europi. Promovirat ćemo različitost, toleranciju i poštovanje kako bismo smanjili predrasude koje nažalost postoje u svakom društvu – rekao nam je Aleksandar Horvat, predsjednik KUD-a "Anka Ošpuh". Kultura, tradicija, običaji, umanjivanje diskriminacije i marginalizacije pojedinaca na temelju podrijeNakladnik: CZKI “D. N.“ Ludbreg tla temeljne su značajke projekGlavni urednik: Iva Havaić Sakač ta. Aktivnosti će se provoditi u Grafički urednik: Miroslav Vađunec rujnu, s ludbreškim KUD-om Redakcija: kao nositeljem, a partneri u proBranko Dijanošić, Iva Havaić Sakač, Darko Skupnjak, Matea Lukić, jektu su Grad Ludbreg, Općina Dražen Vađunec, Neven Jerbić, Željka Tržić, Općina Laško i Danube Namesnik 1245 iz Sremskih Karlovaca.

Kontakt: CZKI “D. Novak” Ludbreg, Vrijednost projekta je 16.630

Trg Sv. Trojstva 19 eura. Organizacija i provođenje

Telefon: 042 / 306 131 programa i aktivnosti koje su

Fax: 042 / 306 068 projektom predviđene, ludbreš e-mail: kom društvu neće predstavljati ludbreske-novine@czkidn.hr dskupnjak@czkidn.hr problem jer iskustva imaju više Tisak: Tiskara Zagreb nego dovoljno.

EUROPA ZA GRAĐANE

AKTUALNO

3. rujna 2018.

ZAVRŠENA JAVNA NABAVA ZA ARHEOLOŠKO, KREĆU RADOVI Sredinom rujna prema najavi ludbreškog gradonačelnika započinju brojni radovi. Čitav kompleks arheološkog nalazišta u samom središtu grada u skorije vrijeme mogao bi postati još jedna vrijedna turistička atrakcija grada.

- Ovo je za Ludbreg veoma važan projekt koji pokazuje i dokazuje kontinuitet života na ovome prostoru još od ranih rimskih vremena i zato je bitan u identitetu našega grada jer na neki način pokazujemo da Ludbreg ima dugu povijest i imamo što ponuditi turistima koji dolaze u naš grad. Puno toga se radi i sad smo završili onaj najgori dio u svim projektima, a to je javna nabava koja je vrijedna oko 9 milijuna kuna, a uspjeli smo ju realizirati bez ikakvih žalbi i pritužbi i potpisali smo ugovor

s izvođačem radova. Riječ je o jednom sveobuhvatnom zahvatu na Trgu Svetog Trojstva i nadam se da ćemo u roku od dvije godine moći našim turistima, gostima, ali i nama samima pokazati na čemu je Ludbreg nastao, kakve su to vrijedne stvari koje su pronađene tu i koje govore o jednoj kulturno-povijesnoj vrijednosti ovoga našega grada – kaže gradonačelnik Dubravko Bilić.

Cilj Grada Ludbrega je da nalazište postane turističkopromotivni dio i to zanimljiv različitim dobnim uzrastima, od djece nadalje. Svrha projekta je revitalizirati objekt, prilagoditi muzejskim potrebama u kojem bi se čuvali eksponati koji se tu pronađu. Obnova samog arheološkog nalazišta poslužila bi posjetiteljima da se uvjere kako je

to nekad izgledalo. Predviđeni su i razni edukativni programi, radionice koje bi svima pružile mogućnost da se oživi duh tadašnjeg vremena.

-Jesen će svakako biti u znaku radova na području Ludbrega. Arheološki park bit će novi turistički biser tako da je nužno urediti i preostale dijelove. U Ulici kardinala Kuharića, počinju radovi poslije Svete nedjelje kako bismo taj blatni dio napokon razriješili, a i u ulici Miroslava Krleže oko autobusnog kolodvora nas također očekuju radovi. Uskoro kreće izgradnja trgovačkog centra, nadam se da ćemo u tom dijelu grada izgraditi i novu knjižnicu te centar za posjetitelje i vjerujem kako će sve to plijeniti pozornost i dodati na značaju tom dijelu grada – kaže gradonačelnik Bilić.

3

Jesenska gradnja

Poticajna

Novo ruho dječjeg

stanogradnja

vrtića

Grad Ludbreg započeo je i novi, vlastiti projekt, a riječ je o poticajnoj stanogradnji. Uskoro bi trebala krenuti anketa čiji rezultat će biti pokazatelj interesa i smjer kojim dalje ići.

- Osigurali smo prostor, već smo u dogovoru s nekim partnerima i državom i vjerujem kako ćemo na jesen našim sugrađanima predstaviti dodatne mogućnosti života u našem gradu. Potražnja za stanovima u Ludbregu je velika, stanova baš i nema i ovo je način da odgovorimo na potrebe, a s druge strane da omogućimo svima onima koji žele doći raditi i živjeti u Ludbreg potrebne uvjete – objašnjava gradonačelnik.

Gradnja stanova kako se očekuje bit će najzanimljivija mladim ljudima i obiteljima.

Uz to se vežu i druge potrebe, a jedna od njih svakako je vrtić.

-Veseli me što uskoro počinje prva faza uređenja dječjeg vrtića za koji su nam odobrena financijska sredstva. Ono po čemu će naš vrtić Radost biti poseban je dvorana za vježbanje gdje će se djeca moći igrati, upoznavati sa sportom. Nakon toga kreće i projekt do gradnje vrtića vrijedan oko 4 milijuna kuna i nadam se kako će sve to pomoći da se slika našega grada promijeni – kaže gradonačelnik Bilić.

Odobren projekt vrijedan preko 3 milijuna kuna Agencija za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu u ruralnom razvoju je donijela Odluku o prihvatljivosti projekta „Rekonstrukcija traktorskih puteva u šumsku cestu u gospodarskoj jedinici „SJEVERNI KALNIK-VINOGRADI LUDBREŠKI“, kojom su Gradu Ludbregu odobreni troškovi u iznosu od 3.708.100,50 kn za projekt obnove šumskih puteva.

Planirani obuhvat i područje zahvata ulaganja u rekonstrukciju traktorskih puteva u šumske ceste je ukupne duljine od 3,49 km i to u gospodarskoj jedinici

„SJEVERNI KALNIK-VINOGRADI LUDBREŠKI“, a nalazi se na prostoru katastarske općine Vinogradi Ludbreški .

Rekonstrukcijom šumskih prometnica obuhvaćenih ulaganjem značajno će se unaprijediti održivo gospodarenje šumama, ali i pridonijeti cjelokupnom razvoju poljoprivrede i gospodarstva na području grada Ludbrega.

Ovaj projekt će se u 100-postonom iznosu sufinancirati iz Programa ruralnog razvoja RH, tip operacije 4.3.3. „Ulaganje u šumsku infrastrukturu“.

Obilježen Dan pobjede i Dan domovinske zahvalnosti U petak 3. kolovoza na ludbreškom groblju položeni su vijenci povodom obilježavanja Dana pobjede i Dana domovinske zahvalnosti.

Ovi značajni blagdani prisjećanje su i štovanje događaja koji su se dogodili 5. kolovoza 1995. kada je kao posljedica vojno-redarstvene operacije Oluja na Kninskoj tvrđavi zavijorila hrvatska zastava. Tim činom, nakon četiri godine okupacije, prestajala je postojati tzv. Republika Srpska Krajina. Braniteljima u čast koji su sudjelovali u Oluji i drugim oslobađajućim akcijama ovaj dan je ujedno i Dan branitelja.

Svečanosti polaganja vijenaca prisustvovali su gradonačelnik Dubravko Bilić, dogradonačelnica Renata Potočnik, predsjednik Gradskog vijeća Antun Šimić, vijećnici Gradskog vijeća, predstavnici braniteljskih udruga, članovi političkih stranaka kao i ostali građani.

Vijenci su položeni i svijeće upaljene na ludbreškom groblju kod centralnog križa te kod spomenika hrvatskim braniteljima.

-U nedjelju obilježavamo godišnjicu vojno-redarstvene operacije Oluja u kojoj je na oslobađanju hrvatskog nacionalnog teritorija poginulo 174 branitelja, a 1430 ih je ranjeno. U ime Grada Ludbrega iskazujem zahvalnost svima koji su sudjelovali u toj veličanstvenoj akciji, braniteljima, a posebno onima s ludbreškog područja i čestitam njima kao i svim građanima ovaj, iz povijesti domovine, značajan blagdan. – rekao je Dubravko Bilić, ludbreški gradonačelnik.

U nedjelju je povodom Dana pobjede i Domovinske zahvalnosti u župnoj crkvi održana jutarnja misa. (dv)

4

AKTUALNO

3. rujna 2018.

LAG 'Izvor' dodjeljuje sredstva prema vlastitim natječajima

Odobreno 8 projekata i već raspisan novi natječaj

Ured Lokalne akcijske grupe LAG-a "Izvor" sa sjedištemu u Ludbregu u prvoj polovici ove godine po prvi je puta raspisao svoj natječaj za dodjelu novčanih sredstava korisnicima u skladu sa smjernicama vlastite Lokalne razvojne strategije. Prema odluci Upravnog odbora LAG-a "Izvor" natječaj je bio otvoren prošlog proljeća za podmjeru 1.1.2. "Ulaganje u mala poljoprivredna gospodarstva" za koju je prema strategiji bilo predviđeno 670.068 kuna odnosno za 6 projekata koji bi se financirali svaki sa po 111.678 kuna. U razdoblju raspisa natječaja uslijedile su pojačane aktivnosti djelatnika ureda ludbreškog LAG-a. Tako su organizirane dvije radionice u Ludbregu i u Dubovici kako bi se zainteresiranima približio način prijave na natječaj, a mnogi od potencijalnih prijavitelja na natječaj dodatne informacije i pomoć zatražili su i u uredu LAG-a „Izvor“ u Nazorovoj ulici u Ludbregu. Ured LAG-a s ocjenjivač-

kim odborom je nakon završetka natječaja odradio potrebne aktivnosti predviđene pravilnikom o odabiru projekata i napucima APPRRR-a i Ministarstva poljoprivrede. Konačnom odlukom Upravnog odbora sa sjednice krajem lipnja potvrđena su obiteljska poljoprivredna gospodarstva (OPG) koji su prošli i dobili sredstva na prvom LAG natječaju za podmjeru „Ulaganje u mala poljoprivredna gospodarstva“.

Odabrani OPG-ovi su, OPG Ivan Friščić iz Hrastovljana, OPG Zoran Funtek iz Luke, OPG Damir Marković iz Prilesa, OPG Dino Novak iz Apatije, OPG Božidar Osivnik iz Malog Bukovca, te OPG Snježana Guzi iz Trnovca Bartolovečkog. Svaki OPG je sufinanciran sredstvima LAG-a sa po 111.678 kuna u stopostotnom obujmu, te je dodijeljeno svih predviđenih 670.068 kuna.

Dodijeljenim sredstvima LAG-a Izvor ova obiteljska gospodarstva financiraju nabavku opreme za vinogradarstvo, uzgoj češnja-

ka, za eko proizvodnju povrća, za razne potrebe u voćarstvu i druge razne potrebe za podizanje i unapređenje poljoprivrednih obiteljskih gospodarstava.

Ovih 670.000 kuna neće biti jedina sredstva koja će tijekom 2018. godine LAG Izvor dodijeliti OPG-ima sa svog područja.

Podsjetimo, LAG Izvor obuhvaća područja općina Mali Bukovec, Veliki Bukovec, Sveti Đurđ, Martijanec, Rasinja i Trnovec, te gradova Varaždinske Toplice i Ludbreg, a interesa potencijalnih korisnika ima. Zato LAG „Izvor“ za nacionalni natječaj po mjeri 6.3.1. 'Ulaganja u mala poljoprivredna gospodarstva' aktivno sudjeluje u pripremi novih projekata. Novi natječaj za dodjelu sredstava otvoren je i objavljen već početkom kolovoza.

-Kao prvi LAG u Hrvatskoj LAG 'Izvor' je raspisao novi natječaj po Mjeri 2. Unapređivanje kvalitete života ruralnog područja; Pod mjera 2.1 Obnova/modernizacija društvene infrastrukture ruralnog područja po lokalnoj razvojnoj strategiji LAG-a 'Izvor' Ovom mjerom

planirano je podržati 8 projekta jedinica lokalne samouprave s područja našeg LAG-a u ukupnoj vrijednosti 892.800 kuna.

Svrha natječaja je poboljšanje životnih uvjeta u ruralnim sredinama, doprinos atraktivnosti sela i njegovom razvojnom potencijalu za druge aktivnosti te poticanje rasta i društveno- ekonomske održivosti kroz potporu ulaganjima u osnivanje, poboljšanje ili proširenje lokalnih temeljnih usluga za ruralno stanovništvo, uključujući slobodno vrijeme i kulturu, te pripadajuću infrastrukturu. Prijave su več počele i mogu se predati u naš ured do 24. rujna. No, htio bih napomenuti da će ovakav natječaj biti ponovljen još najmanje dva puta kroz 2019. i 2020. godinu, pa se očekuje da svaka jedinica lokalne samouprave ostvari najmanje tri projekta na svom području koji će se financirati sredstvima LAG-a 'Izvor'. Krajem godine u razdoblju između listopada i prosinca planira se i zadnji raspis LAG-a za 2018. godinu za 14 projekata s ukupnim iznosom od 1,4 milijuna kuna. Bit će to

natječaj za mjeru 1. Podizanje kvalitete poljoprivredne proizvodnje, podmjera 1.1. Ulaganja u modernizaciju poljoprivrednih gospodarstava. Znači, naš LAG će u 2018. godini imati raspis za 3 mjere od kojih je jedna već završena, a druga je raspisana kojim će se financirati 28 projekata sa ukupnim iznosom od oko 3 milijuna kuna. Dok u natječaje uvrstimo i stalni rad LAG-a i rad na ostalim projektima taj iznos će se popeti najmanje na 5 milijuna kuna ,tako da već sad možemo reći da će 2018. godina biti jedna od najuspješnijih godina za LAG-a 'Izvor'. - naglasio je Matija Zamljačanec, voditelj i manager LAG-a 'Izvor' Ludbreg.

Dakle, za ovaj raspisani natječaj za sredstva prijave se trebaju predati do 24. rujna, pa potencijalni prijavitelji i korisnici sredstava iz općina i gradova moraju požuriti s pripremom dokumentacije.

Za sve dodatne informacije, pojašnjenja i pomoći zainteresirani se mogu javiti djelatnicima ureda LAG-a 'Izvor' u Nazorovoj 1 u Ludbregu.

Sjednica odgođena do daljnjeg, gradonačelnik očekuje obustavu postupka Iako se u srijedu na Županijskom sudu u Zagrebu trebala održati sjednica optužnog vijeća na kojoj je Sud trebao odlučiti je li optužnica protiv ludbreškog gradonačelnika, SDP-ovog Dubravka Bilića, osnovana ili će se pak obustaviti postupak, sjednica je odgođena do daljnjega. Potvrdio je to za sam ludbreški gradonačelnik Bilić koji u konačnici očekuje da će se cijeli postupak obustaviti.

Podsjetimo, protiv Bilića podnijeta je anonimna prijava, u kojoj mu se stavlja na teret da je još 2012. i 2013. godine kao ravnatelj državne Agencije za zaštitu osobnih podataka za sebe zatražio naknadu za odvojeni život.

S druge strane, u istom predmetu po anonimnoj prijavi bivše djelatnice AZOP-a, Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa donijelo je Odluku da dužnosnik Dubravko Bilić povodom primanja naknade za odvojeni život nije povrijedio odredbe Zakona o sprječavanju sukoba interesa, te je utvrdilo „niti je povrijedio načela obnašanja javnih dužnosti“, odnosno izrijekom je utvrdilo: -S obzirom da je sjedište Agencije za zaštitu osobnih podataka u Zagrebu gdje je ujedno bilo i mjesto rada Dubravka Bilića kao ravnatelja Agencije, a prijavljeno prebivalište dužnosnika Dubravka Bilića je u Ludbregu, Hrastovsko, sukladno Zakonu

o obvezama i pravima državnih dužnosnika i Pravilniku o porezu na dohodak, dužnosnik Dubravko Bilić imao je za vrijeme obnašanja dužnosti ravnatelja Agencije za zaštitu osobnih podataka pravo na naknadu za odvojeni život - stoji u objašnjenju odluke Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa -Cijeneći prednje mišljenje Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa pod predsjedanjem Dalije Orešković da sam za vrijeme obnašanja dužnosti ravnatelja Agencije za zaštitu osobnih podataka imao pravo na naknadu za odvojeni život te na druga pravna mišljenja koja pokazuju da nisam imao namjeru za počinjenje

kaznenog djela, niti za kršenjem zakonskim propisa, očekujem da će Sud obustaviti kazneni postupak - izjavio je Bilić te nastavio: -Također, sam USKOK u obrazloženju rješenja o provođenju istrage i obrazloženju optužnice primjenjuje posve različite propise vezano uz pitanje prava na isplatu naknade za odvojeni život te na kraju USKOK nije uopće naveo u činjeničnom opisu optužnice, kojim se jedino mogu teretiti za točno određeno kazneno djelo, koje sam to propise povrijedio kod primanja naknade za odvojeni život pa je evidentno da sam USKOK nije siguran koji propis primijeniti i kako ga tumačiti, a ponavljam Povjerenstvo za

odlučivanje o sukobu interesa je utvrdilo da sam imao pravo na tu naknadu te upravo zbog činjenice da u činjeničnom opisu optužnice uopće nije navedeno koje sam propise povrijedio, a da sam USKOK u postupku primjenjuje malo jedan, pa drugi propis, postupak bi valjalo obustaviti - zaključuje ludbreški gradonačelnik.

Dodao je da će o cijelom postupku zainteresirana javnost biti pravodobno obaviještena kao i u svim ostalim slučajevima kojima je on zadnjih godina izložen putem anonimnih prijava o zloporabi položaja, a koji su dosad svi redom odbacivani kao neosnovani. Očekuje da će tako biti i ovoga puta.

AKTUALNO

3. rujna 2018.

5

U KLUPAMA VIŠE OD 770 UČENIKA Prošlo je dugo, vruće ljeto. Školarcima su ljetni praznici ostali uspomena u sjećanjima.

Sada su opet u učionicama i klupama. A učitelji za katedrom.

U Osnovnoj školi Ludbreg nastava u 2018/2019. školskoj godini počela je, rekli bismo već uobičajeno, samo dan nakon Svete nedjelje. Taj dan poseban je bio za prvašiće, dopratili su ih uglavnom roditelji, bake, djedovi, njihovi najbliži. U maloj sportskoj dvorani stariji školarci su za njih izveli malu priredbu, a onda su učiteljice-razrednice povele svoje male učenika u njihove prve učionice, prve školske klupe.

–Broj prvašića nažalost značajno je manji nego prije godinu dana. Lani je u prvi razred krenulo 107 đaka, tako da smo formirali čak pet razrednih odjela.

Sada je upisano tek 86 prvašića, pa opet imamo četiri razredna odjela prvih razreda. OŠ Ludbreg u ovoj školskoj godini ima 775 učenika što je na razini prošle školske godine. Može biti promjena brojke za 1-2 učenika koji se upisuju ili mijenjaju školu u zadnji čas. Formirana su 33 razredna odjela redovite nastave, zatim tri odjela za učenike s posebnim potrebama, te šest razreda odjela Osnovne glazbene škole koja djeluje u sastavu OŠ Ludbreg, a u koju je u ovoj školskoj godini upisano 150 učenika.- iznijela nam je Đurđa Kladić, ravnateljica OŠ Ludbreg.

Prvog radnog dana sve učenike na klupama su dočekale školske knjige, pa su roditelji

imali obvezu sami nabaviti i kupiti radni materijal. Dobar dio njih to je učinio preko 'Narodnih novina' koje su 10-ak dana uoči početka nastave u holu sportske dvorane organizirale podjelu naručenih radnih bilježnica i drugog radnog školskog materijala.

U školi je zaposleno 80-ak ljudi, o školi brinu ravnateljica, stručni suradnici, administrativno osoblje, voditelji grupa u produženom boravku, te zaposlenici u školskoj kuhinji, spremači i spremačice, domar, ložač. No, većinu čine učitelji u razrednoj i predmetnoj nastavi.

-Bit će manjih promjena u nastavničkom kadru zbog porodiljskog dopusta, to se povremeno javlja kao problem kada tražimo zamjene zbog porodiljskih. Očekujemo da će se ovih dana to riješiti. Veći je problem nedostatak nastavnika za naš odjel Osnovne glazbene škole. Već pomalo konstantno nedostaje profesora glazbenih predmeta i to postaje kronični problem. Raspisujemo natječaje za zapošljavanje u glazbenoj školi, ali nema interesa, pa predavače rješavamo ugovorom o djelu. Novost je što u produženom boravku sada imamo 4 grupe polaznika što znači jednu grupu više nego lani. Imamo dobru suradnju s Gradom Ludbregom koji sufinancira produženi boravak i školsku kuhinju, a preuzeo je kompletno financiranje školskog prijevoza učenika. Grad se i dosad uvijek uključivao i pomagao u realizaciji naših programa, aktivnosti i projektima. - ističe ravnateljica.

Naravno, učenici će kroz grupe slobodnih aktivnosti imati zaista velike mogućnosti da se prema svojim sklonostima i interesima opredjeljuju za neke od raznih grupa društvenih i prirodnih znanosti, pa do grupa sportskih aktivnosti.

Svako ljetno razdoblje bez učenika i nastave iskoristi se za temeljito čišćenje, uređenja i popravke na školskoj zgradi. Izuzev redovi-

tih poslova na uređenju i održavanje svih prostorija i zgrade za koje su zaduženi zaposlenici škole na pomoćno-tehničkim poslovima, tijekom ovoga ljeta obavljeni su značajni na krovištu dijela škole, točnije na 1.500 kvadratnih metara krovišta stare zgrade. Na njoj je dosad bio azbestni pokrov koji je sada napokon uklonjen, izvedena je rekonstrukcija krovišta, zatim postavljen limeni pokrov sa snje-

gobranima, te su uklonjeni svi stari i postavljeni novi žljebovi.

Radove je financirala Varaždinska županija.

Tijekom tekuće školske godine u planu je također i uređenje kućice odnosno školskog autobusnog stajališta za učenike, kao i radovi na uređenju sporednog ulaza u dio škole sa starom zgradom u kojoj su učionice za niže razrede.

Kreativna industrija otvara brojne mogućnosti

Nedavno je u Lepoglavi održan sastanak predstavnika gradova sa sjevera, članova mreže Kreativnih gradova Hrvatske – Varaždina, Koprivnice, Ludbrega, Zaboka i Donje Stubice te kulturnih djelatnika i članova udruga s gradskog područja.

Gradovi sa sjevera Hrvatske imaju velike kulturne potencijale. Ti potencijali mogu se iskoristiti za razvoj kreativnih industrija koje u razvijenijim europskim zemljama uvelike pridonose rastu BDP-a. Značajan korak u razvoju kreativnih industrija u Hrvatskoj učinjen je stvaranjem mreže Kreativnih gradova Hrvatske. Riječ je o inovativnoj mreži koja okuplja predstavnike lokalnih samouprava i zajednica i stručnjake iz kreativnih i kulturnih industrija kako bi zajedno osmislili modele upravljanja kulturnim i kreativnim resursima gradova radi pokretanja lokalnih ekonomija i stvaranja novih prilika za ulaganja.

- Želeći doznati što donosi članstvo u mreži te želeći predstaviti kulturne potencijale gradova na sjeveru kao i moguće suradnje na projektima i programima u kulturi, Grad Lepoglava organizirao je sastanak na kojem su se u Lepoglavi okupili predstavnici gradova sa sjevera, članova mreže Kreativnih gradova Hrvatske – Varaždina, Koprivnice, Ludbrega, Zaboka i Donje Stubice te kulturni djelatnici i

članovi udruga s gradskog područja. Smatram da je kreativna industrija poprilično neiskorištena kod nas, često nedovoljno valorizirana, a potencijala imamo mnogo. Projekt koje provodimo u Ludbregu poput arheološkog parka Iovia, a s njim je povezano i otkriće vunastog nosoroga kojeg u budućnosti također planiramo na adekvatan način iskoristiti prilika su da svi zajedno naučimo nešto novo, kreativno.

Ne samo za turiste već i za same građane – kaže gradonačelnik Bilić.

Identifikacija, pokretanje i komunikacija svojih resursa je iznimno važan proces koji se odvija kroz razvoj i implementaciju politika. Za to je potrebno pronaći zajednički jezik između dionika privatnog, javnog i civilnog sektora kako bi osvijestili i utvrdili što pojedinu destinaciju čini jedinstvenom i atraktivnom i kako bi osigurale to da institucije, tvrtke, udruge, ali i građani žive za svoj grad.

Kreativne industrije potencijal su koji su neki europski gradovi iskoristili u velikoj mjeri, a taj bi primjer željeli slijediti i u Hrvatskoj.

- Mnogi europski gradovi koji su u jednom trenutku ostali bez klasične industrije na gospodarsku su se scenu uspjeli vratiti razvojem kreativnih industrija.

Ujedno su svojim građanima omogućili ispunjeniji život – re-

Sastanak mreža Kreativnih gradova Hrvatske kao je Dubravko Bilić, gradonačelnik Grada Ludbrega koji je predstavio brojne mogućnosti koje se otvaraju razvojem kreativnih industrija u koje, između ostalog, spadaju film, moda, glazba, industrija dizajna i izdavaštvo.

O primjerima razvoja povezivanja kulturnih organizacija i ustanova, ali i gospodarstvenika kada su u pitanju kreativne industrije, govorili su predstavnici

gradova Varaždina, Koprivnice, Zaboka i Donje Stubice.

Zamjenica gradonačelnika Grada Koprivnice, Ksenija Ostriž otkrila je da je ovaj projekt u Gradu Koprivnici okupio i umrežio brojne kreativne ljude i udruge. Isto to se dogodilo u gradovima Donjoj Stubici i Zaboku, a što su potvrdili gradonačelnik Donje Stubice, Nikola Gospočić i zamjenica gradonačelnika Grada Zaboka, Valentina Đurek. To

je umreživanje dalo mogućnosti i za pokretanje novih projekata.

I Grad Varaždin, koji je među prvima postao član mreže Kreativnih gradova Hrvatske, dijeli slična iskustva, potvrdila je zamjenica gradonačelnika Grada Varaždina, Sandra Malenica koja je naglasila da jednu od najvažnijih uloga u razvoju kreativnih industrija imaju gospodarstvenici koji moraju prepoznati njen potencijal.

6

SA SVIH STRANA

3. rujna 2018.

Preuređenje kuhinje, odvod i drugi radovi

U Segovini, najmanjem prigradskom naselju Grada Ludbrega, tijekom kolovoza obavljeni su novi radovi na preuređenju i sanaciji društvenog doma. Najveći dio radova izvodi se u podrumskom dijelu gdje je smještena kuhinja. Tu je napokon riješen dugogodišnji problem nedostatka kvalitetnog odvoda što je dovelo do štete u prostoriji zbog konstantno vlažnih zidova. Sada je taj problem riješen izgradnjom odvoda s dvije upojne jame i nepovratnim ventilom. Također su obavljeni radovi na hidro-izolaciji u tom dijelu objekta. Kuhinja je dobila keramičke pločice na zidovima i podne pločice na oko 35 kvadratnih metara, a obojani su ostali zidovi. Također je i prilaz kod stražnjeg ulaza u kuhinju ispod nadstrešnice dobio tlakavce, te su obavljeni još neki sitniji popravci i uređenja.

Radove na preuređenju i sanaciji doma u Segovini izvela je tvrtka ‘Jagić’ d.o.o. iz Poljanca.

Kuhinja se oprema i novih inventarom, kao što su sudoper, viseći kuhinjski ormarići, peć.

Društveni dom u Segovini, dimenzija 15 x 7 metara i uzduž čitave prednje strane s natkrivenom terasom širine 2,5 metra, izgrađen je sredinom 60-ih godina prošlog stoljeća. Četrdesetak mještana objekt koristi za razna okupljanja i druženja, kao što su rođendani, godišnjice i slična slavlja, pa čak i za karmine. Naravno, i prilikom svakih izbora. S vremenom je društveni objekt počeo propadati jer se zbog nedostatka novca nije ulagalo u njegovo održavanje.

-Znate da je nas žitelja malo i to što se može prikupiti od komunalne naknade su samo simbolična sredstva, nedostatna za bilo kakve donekle ozbiljnije zahvate na objektu. Zato smo mi ovisni o financijskoj potpori Grada Ludbrega, te pomoći iz drugih izvora financiranja i o donacijama. Primjerice, lani su s krovišta uklonjene stare dotrajale salonitne ploče koje su propuštale, a na krovište su postavljene filcane limene ploče i zamijenjeni dotrajali dijelovi

žlijeba. Krovište je zamijenjeno i na nadstrešnici kod ulaza u podrum, te na ostavi i sanitarnom čvoru koji su prije nekoliko godina dograđeni s istočne strane. Te radove lani financirao je Grad Ludbreg. A za ove radove koji su sada izvedeni dobrim je dijelom zaslužan Milan Mirčetić, naš Ludbrežanin koji je i predsjednik Srpskog vijeća nacionalne manjine Varaždinske županije. On je uspio ishoditi financijsku potporu u Zagrebu.- rekao nam je Jovica Janković, predsjednik Vijeća mjesnog odbora Segovine. Vrijednost radova koji su izvedeni iznosila je nešto više od 30.000 kuna, a 14.000 kuna osigurao je Grad Ludbreg. Milan Mirčetić zatražio je za radove u Segovini potporu Srpskog narodnog vijeća u Zagrebu i došla je pomoć od 17.000 kuna. Naime, Srpsko narodno vijeća svojim programima financijski pomaže sredinama gdje žive pripadnici srpske nacionalne manjine. Dakako, njihova komisija obavi na terenu kontrolu jesu li donirana sredstva utrošena namjenski prema najavi. Doznajemo da je nedavno Srpsko narodno vijeće, također na zahtjev Milana Mirčetića, odobrilo i 15.000 kuna za sufinanciranje radova za uređenje poda u društvenom domu u Čukovcu.

Iako se zadnjih par godina puno učinilo na sanaciji i preuređenju društvenog doma u Segovini, to još nije sve što se planira za primjereno uređenje objekta.

-Sanacija i preuređenje društvenog doma u planu je Vijeća mjesnog odbora svake godine jer dugo se ništa nije ulagalo, pa sad treba dosta toga popraviti. Idući korak bila bi promjena stolarije, dakle, zamjena starih dotrajalih drvenih vrata i prozora sa PVCstolarijom. Za to su već poduzeti određeni koraci kako bi se iznašla potrebna sredstva. Nakon toga bi u glavnoj sali trebalo napraviti tzv. ‘industrijski pod’ kao dugotrajno rješenje za podnu podlogu. Također u planu je da objekt dobije i termo-fasadu.

Time bi bila okončana obnova ili sanacija našeg doma. Pretpostavljam da će tražiti financijsku

NASTAVAK SANACIJE DRUŠTVENOG DOMA U SEGOVINI

pomoć vanjskih izvora, fondova, institucija. Znam da su već poduzeti određeni koraci kako bi se iznašla potrebna sredstva za PVC-stolariju. Ma, bude nekako.– kaže Jovica Janković.

U Segovini je prije četiri godine riješen najveći problem – žitelji su dobili vodu iz županijskog vodovoda. Sada se uređuje društveni objekt što je za ovu malu sredinu vrlo važno radi stvaranja boljih životnih uvjeta.

A zadnjih godina u Segovinu je doselila nekolicina ljudi, pa će poboljšanje životnih uvjeta možda privući nove, buduće žitelje Segovine. Kao i prekrasna priroda, šume, zrak, mir i tišina ovog jedinstvenog potkalničkog mjestašca – Prije nekoliko godina osigurali smo vodovod što je vje-

rujem bio preduvjet za početak razvoja mjesta koje je danas prepoznato kao poželjno za život, ali istovremeno javili su se i poduzetnici koji su upravo u Segovini odlučili otvoriti svoje malo postrojenje. Grad Ludbreg posljednjih je godina odvojio dosta financijskih sredstava za uređenje Segovine. Sve to ne bi bilo moguće da nismo išli u izmjenu načina financiranja mjesnih odbora koji neki i dalje kritiziraju, ali vjerujem da će se s vremenom pokazati da smo u pravu – rekao je gradonačelnik Dubravko Bilić.

SA SVIH STRANA

3. rujna 2018.

7

DVD Kućan Ludbreški proslavio 90. obljetnicu Dobrovoljno vatrogasno društvo u Kućanu Ludbreškom osnovano je 15. 08. 1928. godine što znači da je ove godine, baš sredinom kolovoza, Društvo proslavilo 90 godina postojanja.

Za proslavu značajne obljetnice postavljen je veliki šator kraj vatrogasnog spremišta uz Bednju. Tamo je održana svečana sjednica u sklopu koje su posvećene zastava i vatrogasno vozilo te dodijeljena priznanja vatrogascima. Svečanu zastavu i vatrogasno vozilo posvetio je velečasni Kristijan Stojko. Nakon svečane sjednice održan

je ručak, druženje sudionika proslave i vrtna zabava uz živu muziku.

U proslavi su sudjelovali članovi desetak vatrogasnih društava sa šireg ludbreškog područja. Povorka od 96 vatrogasaca u pratnji Puhačkog orkestra grada Ludbrega prodefilirala je ulicama Kućana, a od gostiju na proslavi su sudjelovali: ludbreški gradonačelnik Dubravko Bilić, njegova zamjenica Renata Potočnik, predsjednik Gradskog vijeća Grada Ludbrega Antun Šimić, tajnik Županijske vatrogasne zajednice Zvonko Videc,

tajnik, zapovjednik i zamjenik zapovjednika Vatrogasne zajednice Grada Ludbrega Nenad Cindori, Jurica Havaić i Mladen Makar, predsjednik gradskog HNS-a Mirko Herenčić i dr.

-Vatrogastvo je u Kućanu do prije 5 godina bilo u velikoj krizi, ali ja nisam dozvolio da se Društvo 'ugasi'. Otkad je na čelu predsjednik Neno Novak možemo reći da je vatrogastvo u našem selu ponovno 'in'. U seniorskoj ekipi su i njegovi sinovi Matija i Petar koji su također jako aktivni. Seniori marljivo vježbaju pa su u srpnju na 22.

Kupu grada Ludbega osvojili prvo mjesto u konkurenciji 8 ekipa. Naše Društvo broji 38 članova od čega imamo 10 operativnih vatrogasaca osposobljenih za sve intervencije. Trenutno radimo na ustroju ženske seniorske ekipe koju će voditi Anica Happ. – rekao je Antun Novota, dopredsjednik DVD Kućan Ludbreški.

Povodom 90 godina djelovanja DVD Kućan Ludbreški primilo je srebrnu Plaketu, a posebni poklon u znak uspješne međusobne suradnje dvaju Društava uručio im je predsjednik

DVD Sigetec Ludbreški Tomislav Šarec. Pokrovitelji proslave rođendana Kućanskih vatrogasaca bili su: Grad Ludbreg, HNS Grada Ludbrega, Vatrogasna zajednica Grada Ludbrega, Mjesni odbor Kućan i Čukec gradnja. Vjerujemo da će se aktivnosti Kućanskih vatrogasaca nastaviti još najmanje 10 godina, a onda slijedi proslava okruglog stotog rođendana za koju se dobiva zlatna Plaketa. Bilo bi lijepo kada bi se svi mogli ponovno vidjeti i družiti i tada.

Zato, pažljivo s vatrom i živjeli!

(D. Vađunec)

8

GOSPODARSTVO

3. rujna 2018.

Uprava i poduzetništvo kao pokretač lokalne zajednice Gospodarski forum

Otvorenju 26. po redu Ludbreškog sejma ove su godine prethodila čak dva zanimljiva događaja. Prvi od njih bio je gospodarski forum naziva "Uprava i poduzetništvo kao zajednički pokretač lokalne zajednice".

Uz brojne gospodarstvenike, forumu se odazvao i Lovro Kuščević, ministar uprave, saborski zastupnici, Božica Makar, Anđelko Stričak i Josip Križanić, gradonačelnik Dubravko Bilić, zamjenica gradonačelnika Renata Potočnik, predsjednik Gradskog vijeća Antun Šimić i Natalija Martinčević, posebna savjetnica varaždinskog župana.

– Općine, gradovi i županije jesu te koje dobro razumiju poduzetnike i koje pružaju ruku pomoći za razvoj svih njihovih projekata. Javna uprava je ta koja bi morala bolje raditi. Javna uprava je ta koja mora shvatiti da nas plaćaju porezni obveznici i da moramo biti na usluzi 24 sata dnevno. Međutim, stanje se popravlja, imali smo priliku vidjeti ocjenjivanje zadovoljstva državnim službenicima koje je za nekoliko desetaka puta bolje nego što je bilo prije godinu dana – rekao je ministar Kuščević.

Gradonačelnik Dubravko Bi-

lić istaknuo je kako je Ludbreg od ranije prepoznat kao poduzetničko mjesto. Prema njegovim riječima cilj foruma bio je razgovarati o načinima pomoći javne uprave gospodarstvenicima, investitorima, potaknuti ih da što više investiraju u našem kraju, ali s druge strane što gospodarstvenici mogu učiniti za svoje gradove, odnosno za sredinu u kojoj žive, rade, u kojoj njihovi zaposlenici ostaju živjeti nakon odrađenog radnog vremena.

– Ovo je prijateljsko mjesto za razvoj poduzetništva i doista možemo reći da smo mi kao grad učinili sve da kroz raličite projekte pripremimo i naše sugrađane i cijeli grad na suživot s gospodarstvenicima, a s druge strane gospodarstvenici su odgovorili na pravi način investiranjem 400, 500 milijuna kuna u zadnjih pet godina u razvoj gospodarskih djelatnosti. Ono što je bio naš cilj i ovim projektom DESCO u kojem su nam partneri Mađari i Grad Prelog jest da pokrenemo razgovore s gospodarstvenicima na koji način oni mogu pomoći nama da naši gradovi budu još bolji, još ugodniji za život naših sugrađana, da zajedno s gospodarstvenicima uredimo onaj dru-

gi dio, kad ljudi odu s posla da se ugodno osjećaju u svom gradu, da su zadovoljni uslugama koje im grad pruža, da budu sretni. Tu im trebamo pomoći, imamo već dobru suradnju s našim gospodarstvenicima u nekim projektima, ali željeli bismo da i gospodarstvenici kroz veće plaće i veće prihode proračunu pomažu nama da stvaramo ugodan grad za život. Često volim reći da smo mi najbolji mali grad, ali ja doista mislim da je tako i mislim da ćemo u budućnosti naš Ludbreg učiniti još boljim, još ljepšim, ne za nas koji radimo, već za sve nas koji želimo živjeti u Ludbregu – rekao je gradonačelnik Bilić.

Da je Ludbreg odlična lokacija za održavanje gospodarskog foruma naglasila je Natalija Martinčević, posebna savjetnica varaždinskog župana.

– Ludbreg je po mnogočemu, a prije svega po investicijama u poduzetništvu i gospodarstvu, ali i po realizaciji projekata u europskim fondovima što je iznimno važno zaista perjanica ove županije. Mi kao jedinica lokalne samouprave, općine i gradovi isto tako imamo jako malo mogućnosti realno utjecati na gospodarstvo. U visoko cen-

traliziranoj državi izgleda da su nam ruke svezane, međutim s ulaskom u EU ta perspektiva se za nas uvelike promijenila, otvorili su se europski fondovi i mogućnosti da kao Županija sami djelujemo i ne ovisimo u stopostotnom udjelu o državi što je za županije koje znaju to iskoristiti, a to u ovom trenutku Varaždinska županija uistinu jest. U ovih nešto malo više od godinu mandata uspjeli smo osigurati preko 700 milijuna kuna projekata iz europskih fondova – rekla je Natalija Martinčević, posebna savjetnica varaždinskog župana.

Gospodarski forum održan je u sklopu otvorenja Ludbreškog sejma i dio je projekta DESCO „Development of strategic cross-border cooperation between Letenye, Ludbreg and Prelog i ukupne je vrijednosti 263.657,80 eura. Projekt je prijavljen na program prekogranične suradnje Mađarska – Hrvatska i odabran je za sufinanciranje u kategoriji u koju su se prijavila 204 projekta.

Projekt DESCO temelji se na potrebi jačanja suradnje između malenih gradova i različitih dionika te okuplja tri partnera iz dvije zemlje, Grad Ludbreg, Grad Prelog i Općinu Letenye,

s ciljem unapređenja suradnje između partnera, institucija i građana na prekograničnom području. Glavni cilj projekta je razvijanje zajedničke platforme za stratešku suradnju između različitih dionika u cijelom prekograničnom području. Ovakva metoda omogućuje povezivanje velikog broja različitih organizacija, razradu i rješavanje razvojnih pitanja na obje strane granice te izradu strateške podloge za rješavanje zajedničkih problema.

Specifični ciljevi projekta odnose se na povećanje razmjene iskustava i znanja između sudionika s hrvatske i mađarske strane, jačanje partnerstva između lokalnih vlasti, civilnog društva, malih i srednjih poduzeća i građana te na promicanje lokalnog strateškog razvoja. Građani će od projekta imati znatnu koristi jer će se kroz implementaciju uspostaviti više alata za potrebe šire javnosti, web stranica na tri jezika, baza podataka svih relevantnih dionika iz prekograničnog područja (nevladinih organizacija, gradova, obrtnika, poduzetnika, institucija) i zajednička metodologija za rješavanje problema i izazova na prekograničnom području.

Ludbreški sejem

Mjesto susreta obrtnika Već 26. godinu zaredom krajem kolovoza, početkom rujna Ludbreg postaje mjesto susreta gospodarstvenika, poduzetnika i obrtnika. "Ludbreški sejem", četverodnevna gospodarska manifestacija samo je nastavak višestoljetne tradicije sajmovanja. Ovogodišnji "sejem" u četvrtak 30. kolovoza otvorila je pomoćnica ministra gospodarstva, poduzetništva i obrta, Ana Mandac ustvrdivši da je u doba modernih tehnologija i internetske kupnje ovakvih događaja sve manje.

– Naše je ministarstvo izuzetno senzibilizirano za potrebe mikro i malih poduzetnika, dakle obrtnika, a ovakvi su sajmovi, odnosno živi kontakti proizvođača s građanima, hvalevrijedna događanja.

Ludbreg je možda po veličini malen, ali je po stvarima koje radi izuzetno velik – podsjećam da je riječ o jednom od pet najuspješnijih gradova po povlačenju europskih sredstava, a stopa nezaposlenosti je ispod četiri posto, što dokazuje da su ovo vrijedni ljudi, a Varaždinska županija može biti primjer ostalim županijama – kazala je Mandac.

O nezaposlenosti je govorio i varaždinski župan Radimir Čačić.

– Karakteristika našeg prostora je da smo bez nezaposlenih, a Ludbreg prednjači na 3,9 posto, dva i pol puta manje od države. To znači da nema prostor za investicije i gospodarski razvoj. Tzv. porezna reforme je usmjerena na to oni preko 17.500 kuna plaće imaju povećanje plaće od tisuća kuna, a svi ispod imaju prosječno povećanje od 47 kuna. To nisu rješenja i to ne otvara prostor za nova zapošljavanja u industriji. Na to upozoravamo – rekao je Čačić.

Gradonačelnik Bilić najavio je moguće promjene u načinu organizacije sajma.

– Ovo je stoljetna tradicija Ludbrega u koju je uloženo puno truda. To je prilika za sve one koji žele nešto prodati ili kupiti i jedna od rijetkih manifestacija koje zarađuju. Možda je vrijeme koje dolazi prilika da malo promijenimo tu priču i da više novca uložimo, ali činjenica je da oni koji dolaze u Ludbreg, dolaze s poslovnim zadovoljstvom, a odlaze s još većim. To je

ono što nas veseli kao i činjenica da sajam svake godine raste kako u broju izlagača, tako i u prihodima. – rekao je Bilić Na tradicionalnom «Ludbreškom sejmu» prodaju se različiti proizvodi kao što su suveniri, ručni radovi, rukotvorine, dječja oprema, knjige, cvijeće, kožna galanterija, proizvodi od meda, kupinovo vino, ljekovito bilje, bučino ulje, poljoprivredna mehanizacija, kovani alati, inox

proizvodi i mnogi drugi.

Na prostoru parka dvorca Batthyany smjestili su se izlagači košaraštva, suveniri, izlagači drvenih igračaka za djecu, dječja igraonica, udruge.

U prostoru atrija dvorca Batthyany u sklopu Ludbreškog sejma održana je izložba starina u suradnji sa Varaždinskim klubom kolekcionara te izložba čajeva.

GASTRO

3. rujna 2018.

9

Ovakvi projekti garancija su boljih dana za kontinentalni turizam Ludbreg je grad čuda i legendi, mjesto u koje već stoljećima koncem kolovoza, početkom rujna hodočaste brojni vjernici.

Poznato je i da je još u doba Starog Rima ovaj mali gradić imao svoje prepoznatljivo mjesto na kartama svijeta. Sve to razlozi su zbog kojih je u Ludbreg uvijek zanimljivo doći, a namjera domaćina je pak da se gosti ovdje zadrže i ponovo vrate. Za tako nešto potrebni su novi sadržaji.

Još kad su ti novi sadržaji zapravo osuvremenjeni autohtoni prostori, posjetitelji su oduševljeni.

Stoga i ne čudi da se na otvorenju novouređenih prostorija vinskog podruma Udruge "Trsek" okupilo mnoštvo.

Izložbeno prezentacijski prostor, takozvani Vinski podrum „Trsek“ smješten u pomoćnoj zgradi dvorca Batthyany uređen je u sklopu provedbe projekta „Zeleno želimo“ koji je sufinanciran putem programa prekogranične suradnje Interreg Slovenija Hrvatska 2014-2020.

Za realizaciju ovog projekta Gradu Ludbregu su odobrene potpore, iz Eu fondova u iznosu od 847.351,15 kn. Novouređene prostorije otvorio je Lovro Kuščević, ministar uprave, a cijeli se događaj održao u sklopu najveće naše manifestacije, Dani ludbreške Svete nedjelje.

– Turizam je vrlo važna gospodarska grana u RH, ali je nedovoljno razvijen u kontinentalnom dijelu Hrvatske. Upravo ovako dobri projekti koje provode gradovi, županije, općine u suradnji s Ministarstvom turizma, Ministarstvom regionalnog razvoja, a financiraju se sredstvima Europske unije jamče da idu bolji dani za kontinentalni turizam. Mogu reći kako je Ministarstvo turizma pripremilo

natječaj upravo za razvoj kontinentalnog turizma i namijenjen je krajnjim korisnicima, ljudima, OPG-ovima koji se žele bavit turizmom. Pozdravljam ovu manifestaciju, potičem sve naše sugrađane u kontinentalnom dijelu Hrvatske da se jave na natječaj, da preuzmu ta sredstva i krenu u razvoj kontinentalnog turizma. Hrvatska ima puno toga za ponuditi, nije to samo sunce i more, to je gastro ponuda, vjerski turizam, lovni turizam, to su sve one ljepote i bogatstva koje u Hrvatskoj imamo i vjerujem da se može kvalitetno prezentirati i živjeti od tih projekata. Danas smo na stanju iskorištenosti europskih fondova na otprilike malo manje od 60 posto. To nije loš rezultat kad se uzme stanje koje smo zatekli, ali može i mora biti još puno bolji rezultat. Naročito u ovo vrijeme kad se dogovara nova europska perspektiva – rekao je na otvorenju ministar Kuščević.

Vinski podrum „Trsek“ sastoji se od dviju manjih uređenih prostorija koje svim posjetiteljim nude doživljaj vinske i gastronomske ponude te običaja grada Ludbrega u autohtonom ambijentu.

-Ovo je zapravo samo još jedan u nizu projekata koje Grad Ludbreg provodi. U petogodišnjem razdoblju približili smo se brojci od desetak tisuća kuna po stanovniku po realizaciji projekata. Ovaj, iako za nas iznosom manji projekt, od nemjerljivog je zanačaja jer njime našim sugrađanima koji se bave turizmom, proizvodnjom vina, proizvodnjom hrane omogućujemo da svoje proizvode lakše plasiraju na zahtjevno tržište. Zajedno s partnerima iz Slovenije razvili smo nekoliko turističkih proi-

Obrtnici kao kuhari Obrtništvo u našoj Varaždinskoj županiji je iznimno važan gospodarski sektor u mnogim gradovima i općinama, pa tako i u ludbreškoj sredini. Mnogo toga što rade i proizvode pokazali su i na ovogodišnjem 'Ludbreškom sejmu'. No, pokazali su i da se znaju dobro zabaviti. Naime, ludbreški obrtnici već se četiri godine uključuju u zbivanja na manifestaciji 'Dani ludbreške Svete nedjelje' jednim zabavnim programom. Tijekom trajanja 'Ludbreškog sejma' pokazali su svoje umijeće u pripremi jela.

Udruženje hrvatskih obrtnika Ludbreg pozove na 'Ludbreški sejem' srodne udruge iz drugih sredina Varaždinske županije na zabavno druženje. Tu se održava dvoboj kuhačama ili bismo to mogli nazvati 'Obrtnici kuhaju'.

Pozivu domaćina odazvali su se članovi domaćine udruženja obrtnika gradova Novi Marof, Ivanec i Varaždin. Nije bilo nekih strogih pravila kojih su se

kuhari morali pridržavati kako kod broja članova u ekipi tako i u pripremi jela, pa nije bilo niti diskvalifikacija, pritužbi. U ekipama je bilo od tri do pet, pa i više članova. Svi su kuhali gulaš, ali su kuhari pripremali su svoje varijante tog gastronomskog specijaliteta.

–Obrtnik sam u mirovini i dugogodišnji lovac član 'Šljuke' Petrijanec. Zato radimo gulaš od mesa divljači - srnetine, veprovine, zečetine. Nije problem to skuhati. Lovac sam 35 godina, nakupilo se puno iskustva i znanja da znam napraviti odličan gulaš od divljači. Ne bude prejak niti ljut tak' da budu i djeca mogla kušati.- otkrio je Marijan Drvar iz Udruženje hrvatskih obrtnika Varaždin.

Do njih je bila ekipa iz Ivanca koja je poprilično odmakla s kuhanjem u odnosu na ostale. Njihovo gulaš je bio drugačiji.

-Nabavili smo sponzora koji nam je spakiral kutiju s mesom i

zvoda. Svi oni koji traže autohtono moći će to pronaći u ovom prostoru, a ovo je tek prva točka i poziv našim sugrađanima da koriste sredstva koja su im na raspolaganju i da se osjete ohrabreni krenuti u privatni posao.

Ovo je temelj za razvoj turističkih potencijala, ljudi zainteresiranih za bavljenje turizmom ima premalo, treba razviti turističku notu. Nadam se da će zahvaljujući ovakvim projektima Ludbreg u budućnosti biti prepoznat kao još veće turističko mjesto – rekao je gradonačelnik Dubravko Bilić.

Kroz projekt Zeleno želimo nastaju četiri različita mikroproizvoda koji će biti povezani u zajednički proizvod, a svaki od njih će imati drugačije polazište u smislu baštine i sadržaja u zaleđu. Svi mikroproizvodi zajedno će formirati zanimljivu cjelinu sa sadržajem koji će biti od interesa za široku populaciju.

Svaki pojedini mikroproizvod

će se temeljiti na jedinstvenom ishodištu, uzimajući u obzir ponudu pojedinog mikropodručja – priroda i kretanje, gastronomija, zanati i rukotvorine i vina. Upravo ovaj posljednji, vino slovi kao ludbreški peti element i stoga je sasvim logično da će u Ludbregu fokus biti upravo na njemu.

Prijavitelj projekta »Zeleno

želimo« je Poljoprivredno šumarski zavod Murska Sobota, a uz TZGV, partneri s hrvatske strane projekta su Hrvatska gospodarska komora – Županijska komora Varaždin te Grad Ludbreg. Kao pridruženi partneri na projektu uključeni su i Grad Varaždin te Turistička zajednica Grada Ludbrega.

ostalim namirnicama. Ima tu par vrsti mesa koje smo stavili kuhati, ima i divljači, ali prevladava svinjetina. Bude za prste polizati. – tvrde Ivančani.

Novomarofčani su malo, ali opravdano kasnili u Ludbreg, pa dok su ostali već naveliko kuhali oni su još čistili i rezali namirnice, a njihov se gulaš temeljio na svinjetini.

I domaćin je imao svoje predstavnike i to čak dvije ekipe. U prvoj su bili: Brankica Magdić, Mladen Harmicar, Nikolina Kancijan Golubić, Marin Besek i tajnik naše udruženja Damir Geč koji se i najviše angažirao oko organizacije.

-Mi smo ekipa kaj radi gulaš od svinjetine, nikam nam se ne žuri, nek se prvo povrće dobro spajsa. Pozvali smo još jednu našu ekipu i hvala kaj su se odazvali.- rekli su naši kuhari. U našoj drugoj ekipi bili su Vinko Međimurec, Edo Horvat i Tomo Filip. Riječ je o nadaleko poznatim majstorima za riblji paprikaš iz Športskog ribolovnog društva Ludbreg.

-Zvali su nas da se mi pridružimo kuhanjem svog kotlića i rado smo uveličali ovaj događaj.

Radimo kotlić 'fiša', unutra se kuhanju 3-4 vrste ribe - som, smuđ, babuška i druge, a na kraju ide šaran zbog završnog okusa. Ribi treba kratko da se skuha, a kad je kuhana ide paradajz, razni začini i 2-2,5 deci odličnog bijelog vina na 10 litara. Sve treba provreti 10 minuta i fiš je gotov. – kažu dečki od fiša.

Trgom su se širili nosu ugodni mirisi. Uz njih, glazbu i dobro raspoloženje, okupljao se sve više znatiželjnika.

-Cilj ovog programa je da se obrtnici s područja naše županije u povodu Svete nedjelje i 'Ludbreškog sejma' gdje su naši obrtnici najzastupljeniji, druže i zabave, zatim promocija obrtništva i obrtnika, te da se predstavimo mi kao Udruženje. Ujedno smo htjeli obogatiti program i zabavu za goste Ludbrega i Ludbrežane u dane Svete nedjelje i sajma. – rekla nam je Nikolina Kancijan Golubić, potpredsjednica Udruženja hrvatskih obrtni-

ka Ludbreg. Sve ekipe na kraju su primile prigodna priznanja za sudjelovanje na ovoj manifestaciji.

Na kraju su svi bili na dobitku. Obrtnici su se dobro zabavili, a u jelu su uživali svi jer su ekipe razdijelile uratke iz kotlića i počastile posjetitelje.

10

HODOČAŠĆE

3. rujna 2018.

„DUGA“ u novom izdanju

Posljednja subota u mjesecu kolovozu i ove je godine bila rezervirana za hodočašćenje mladih varaždinske biskupije u Svetište Predragocjene Krvi Kristove. Šesti je to Hodočasnički dan mladih u Ludbregu u organizaciji Ureda za pastoral mladih Varaždinske biskupije, ovog puta pod geslom "Daj nam...

Daj(te) im!"

- Hodočasnički dan je prilika da se opet vidimo, zajedno slavimo Boga pjesmom, igrom i molitvom.– poručio je vlč. Tihomir Kosec, povjerenik za mlade varaždinske biskupije.

Susret mladih započeo je u posljepodnevnim satima u župnoj crkvi Presvetog Trojstva gdje je interaktivnom katehezom i molitvom započela priprema za svetu misu. Nakon svete mise hodočasnici su se zaputili u kinodovoranu Centra za kulturu i informiranje „Dragutin Novak“ gdje se održao 22. po redu festival duhovne glazbe već svima dobro poznatog naziva – DUGA.

Prvotno je bilo zamišljeno da se festival održi na Svetištu, no vremenske su prilike malo promijenile planove.

- Hodočasnički dan mladih ima vrlo bogat program. Od 16 sati smo se, uz katehezu, pripremali za svetu misu, putovali sa apostolom Filipom do Isusa Krista, zatim pristupili svetoj ispovijedi da bi eto nakon svete mise polako stigli do vrhunca današnjeg dana, a to je festival pjesme u kojoj slavimo Gospodina. Moći ćemo jednostavno zatvoriti oči i uz pjesmu ujedno i moliti, jer kaže se kako je pjesma dvostruka molitva. – poručio je župni vikar, vlč. Kristijan Stojko.

Ovogodišnji festival održan je u nešto izmijenjenom izdanju.

Naime, Zbor mladih Varaždinske biskupije ovoga puta otpjevao je samo par pjesama koje su bile uvod za ostatak slavljeničke večeri kojoj se pridružio jedan od predvodnika duhovne glazbene pozornice u Hrvatskoj, Alan Hržica.

- Uvijek mi je lijepo i zanimljivo sa Gospodinom. Naime, od kada sam ga upoznao često mi je u život slao zanimljive i različite ljude, prijatelje. Jedni takvi su upravo i ljudi koji su ovdje večeras samnom na pozornici i čine naš mali bend, vlč. Tihomir Kosec, Marta Kranjčec, Dorian Busija i Eric Vidović. Onima kojima će oni svirati bit će lijepo u ušima. – prije početka koncerta publici je poručio Alan Hržica.

Sveukupno je izvedeno oko dvadesetak pjesama prilikom kojih se publika čak nekoliko puta digla na noge i time dala svoj doprinos ovom slavlju. Cijeli festival trajao je gotovo 2 sata, a pljesak na kraju potvrdio je kako je slobodno vrijeme koje su posjetitelji izdvojili kako bi prisustvovali ovoj slavljeničkoj večeri, bilo doista toga i vrijedno.

Nakon festivala hodočasnici su se ponovno zaputili prema župnoj crkvi Presvetog trojstva gdje su dan završili euharistijskim klanjanjem.

Vjeroučenici hodočastili uoči nove školske godine U sklopu višednevnog programa svečanosti u čast Predragocjene Krvi Kristove u svetištu u Ludbregu u nedjelju 26. kolovoza održano je hodočašće bolesnika te djelatnika i volontera župnih Caritasa. Par dana kasnije, 30. kolovoza hodočastili su ministranti, vjeroučenici i vjeroučitelji Varaždinske biskupije. Mladi su se okupili u jutarnjim satima u župnoj crkvi Presvetog Trojstva, a potom su vjeroučenici raspoređeni u grupama obrađivali katehezu. Nakon rada po grupama uslijedila je sveta misa. U petak, 31. kolovoza u Ludbreg su tradicionalno hodočastili vjernici iz susjednih župa te Hrvatska policija.

Hodočasnički dan mladih

SA SVIH STRANA

3. rujna 2018.

11

Z B O R I TA M B U R I C E

Župni zbor crkve Presvetog Trojstva i ove je godine u Danima ludbreške Svete nedjelje održao koncert u župnoj crkvi.

Koncertom se kroz molitvu i pjesmu pridružuju mnogobrojnim hodočasnicima koji već stoljećima hodočaste u Ludbreg posvećujući upravo molitve i pjesme Presvetoj Krvi Isusovoj u kojoj pronalaze utjehu, mir i hrabrost.

Okupljene goste u uvodu koncerta pozdravio je mons. Josip Đurkan, ludbreški župnik.

Vrelo nadahnuća 2018.

Prekrasnu večer poklonicima umjetnosti i duhovnog izričaja poklonio je i ove godine Radio Ludbreg. U petak 31. kolovoza u vijećnici Centra za kulturu i informiranje 'Dragutin Novak' u Ludbregu priređen je iznimno bogat poetsko-likovno-glazbeni program kao završna svečanost književnog natječaja 'Vrelo nadahnuća' kojeg je i ove godine priredio i proveo Radio Ludbreg.

Predstavljena je zbirka radova svih sudionika natječaja, također i knjiga autorice Marije Grgić.

Poklonici likovne umjetnosti imali su prigode uživati u izložbi dojmljivih ilustracija koje krase stranice Zbirke, nije izostao ni prigodni glazbeni dio programa, a svojim radovima predstavila se nekolicina književnih autora.

U središtu pozornosti ipak su bili najuspješniji autori ovogodišnjeg natječaja.

Dobitnik je priznanja za ču-

- I ove godine ponovo smo okupljeni u ovom starodrevnom domu Božjemu da pjesmom i molitvom čestitamo Isusu za njegovu ljubav koju nam je iskazao svojim trpljenjem i prolijevanjem svoje krvi. Ove pjesme koje ćemo večeras slušati žele u naše duše prenijeti ljepotu i istinitost Božju. Glazba izražava ono što se ne može reći riječima, a o čemu je nemoguće šutjeti. Ona je oduševljenje koje nam daje krila nade. Glazba je

hrana ljubavi i izraz posvećene predanosti i istinske odanosti.

Ne može se na ljepši način izraziti naklonost nego je posveta u pjesmi. Naš pjevački zbor kroz čitavu je godinu marljivo uvježbavao repertoar pjesama kojima i ove godine želi dati svoj doprinos proslavi Gospodina Isusa i njegove prolivene krvi. Mnogo je napora i žrtava naših pjevača utkano u ovo pjevanje kojim želimo uzvratiti Gospodinu za sve darove i talente koje nam je

podario – rekao je mons. Josip Đurkan.

Tamburaški orkestar sestara milosrdnica iz Zagreba nastupio je kao gost na koncertu. Časne sestre Družbe sestara milosrdnica osnovale su tamburaški orkestar, točnije orkestar je osnovala sestra Mirjana Turković, a u tamburaškom orkestru trenutačno je 15 sestara i redovničkih pripravnica, a plan je da orkestar ukupno broji 30 članica. Odabrale su tamburice

jer upravo to je hrvatsko tradicionalno glazbalo. One su u Zagrebu više od 173 godine i žele naglasiti poveznicu hrvatske povijesti i hrvatske tradicijske glazbe, a sestre milosrdnice već su 1939. godine imale svoj tamburaški orkestar stoga ih raduje da su nastavile tradiciju.

U orkestru su im se pridružile i sestre iz Afrike koje se nalaze na studiju u Hrvatskoj, pa uz tambure časne imaju i afričke bubnjeve.

Podjela priznanja i lijepa umjetnička večer vanje i promicanje kajkavskog izričaja Goran Gatalica iz Zagreba, rođeni Virovitičanin, inače, stručnjak na Institutu Ruđer Bošković. U obrazloženju se ističe kako stvaralaštvo ovog autora, jednog od najnagrađivanijih domaćih autora mlađe generacije, odiše posebnom melodioznošću arhaične kajkavštine i istančanim ritmičkim idejama kroz duhovne i socijalne tematike.

Nagradu za najbolji književni uradak dobila je Lea Kramar iz Čukovca za pjesmu 'Zraka nade' koja odražava vjerodostojnost, dubinu i čvrstu teološku utemeljenost. Način na koji je mlada autorica s ludbreškog područja iznijela svoju pjesničku ideju, zaslužuje pozornost i pohvale.

Odluku o dodjeli priznanja donijelo je Prosudbeno povjerenstvo u sastavu: Danijela Špoljarić, Jasminka Vugrinec i Mladen Levak. Najuspješnijim autorima s

ovogodišnjem natječaja uručene su prigodne nagrade. Najuspjeliji radovi izvedeni su prigodom ove poetsko-likovno-glazbene večeri.

Zbornik 'Vrelo nadahnuća 2018.' predstavlja djela svih autora koji su se prijavili na ovogodišnji natječaj. Knjiga je to raskošnih pjesničkih slika i snažnih motiva koji su duboko ukorijenjeni u vjeri, a posebnu životnost zborniku daju prelijepe ilustracije dojmljivih poruka.

Zbornik su ilustracijama oslikali likovni umjetnici Alen Gjerek, Anđelko Brkić, Barbara Percač, Boris Kralj, Marica Jalšovec, Marina Dvorski, Stanko Gjerek i Vesna Martinjak, svi članovi Likovne sekcije Podravka 72', a čije su ilustracije bile izložene na svečanosti u povodu završetka natječaja.

U programu predstavljena je

i knjiga 'Na vjeđama djevojčice' Marije Grgić, autorice koja je lanjska pobjednica natječaja.

Poetskim radovima također su se predstavili Vinko Pavić, Tatjana Međimorec, Terezija Krušec, Božidar Glavina. Ugođaj lijepog događaja upotpunili su uvaženi glazbenici Čedo i Matija Antolić.

'Vrelo nadahnuća' je književni natječaj kojeg je Radio Ludbreg pokrenuo prije šest godina, tada u povodu 500. obljetnice priznanja ludbreškog svetišta Predragocjene Krvi Isusove.

-Namjera je bila da se potaknu stvaratelji duhovne tematike da se svojim književnim, glazbenim i likovnim radovima pridruže šeststoljetnom čašćenju Krvi Kristove i proslavi ludbreške Svete nedjelje, te da u svima nama probudi zanos za očuvanje kulturne i duhovne baštine. I na ovogodišnji natječaj prijavilo se

40-ak autora koji se bave duhovnim stvaralaštvom i to iz svih dijelova Hrvatske, pa odazivom zaista možemo biti zadovoljni.

Treba zahvaliti prosudbenom povjerenstvu na predanom i studioznom radu na proglašenju najuspješnijih radova, te na uređivanju novog izdanja Zbornika.

– naglasio je Mladen Vukina, direktor Radio Ludbrega.

'Vrelo nadahnuća' održava se pod pokroviteljstvom Grada Ludbrega što je dokaz kako je ovaj program danas već postao važan umjetnički i kulturni događaj, u kojem posebice uživaju poklonici umjetnosti i duhovnog izričaja.

No, danas je to i značajan doprinos manifestaciji Dani ludbreške Svete nedjelje i obilježavanju blagdana u čast Krvi Kristove u ludbreškom svetištu.

12

SVETA

3. rujna 2018.

Kakvi bismo bili ljudi kada ne bismo pomagali jedni drugima?

Vjernici ispunili Ludbreg već u subotu Brojne hodočasnike Ludbreg je primio i na Svetu subotu, 1. rujna kada u sklopu proslave Presvete Krvi Kristove u naš gradić hodočaste brojni vjernici iz Hrvatske, Slovenije i Mađarske.

Nakon ranojutarnjih misa, u zavjetnoj kapeli u ludbreškom svetištu svetu misu je na slovenskom i mađarskom jeziku predvodio mons. Franc Režonja, župnik u slovenskom Razkrižju ujedno vikar za narodnosti u Biskupiji Murska Sobota, u koncelebraciji vlč. Pište Martona iz Serdahela.

Središnje euharistijsko slavlje je pak predvodio mons. Josip Mrzljak, varaždinski biskup, u zajedništvu s velikim brojem svećenika iz Varaždinske, Sisačke te Bjelovarsko-križevačke biskupije, kao i Zagrebačke nadbiskupije. Misi je tradicionalno prethodila procesija od župne crkve do zavjetne kapele u kojoj su sudjelovali hodočasnici i svećenici noseći i časteći pokaznicu s Presvetom Krvi Kristovom.

Okupljeno je mnoštvo prije same svete mise pozdravio ludbreški župnik i upravitelj svetišta mons. Josip Đurkan. Zahvalio je svim hodočasnicima koji su se okupili na ‘mjestu koje glasno ključa u Isusovoj prolivenoj krvi za naše spasenje’.

- Okupljeni smo oko Krista kojemu su ljudi proboli srce, čudotvorni izvor snage. Srce puno ljubavi. No, Isusovi suvremenici možda nisu bili svjesni da se lju-

bav ne može ubiti, ona božanska nikako, ali ni ona ljudska ako je oplemenjena u Kristu - poručio je mons. Đurkan.

Prije početka euharistijskog slavlja vjernike je srdačno pozdravio i drugi domaćin, ludbreški gradonačelnik Dubravko Bilić. Podsjetio je gradonačelnik kako je Ludbreg mali grad, ali snažan grad koji odolijeva svim nedaćama našega vremena. Grad čiji je identitet određen ovim prošteništem i tradicijom hodočašćenja stotinama godina unatrag.

- Okupljamo se ovdje u Ludbregu već stotinama godina jer osjećamo potrebu baš tu se osloniti na nešto puno veće i snažnije od nas. Dolazimo noseći na leđima mnoge terete i brige, mnoge sumnje koje nas razdiru i brinu.

Ali nosimo i nadu da ćemo upravo ovdje pronaći odgovore na sva neodgovorena pitanja. Ovo nam mjesto pokazuje da ne trebamo samo tražiti, već da moramo i davati. Kakvi bismo bili ljudi kada ne bismo pomagali jedni drugima? Kada ne bismo bili oslonac djeci, roditeljima, prijateljima, ali i strancima i nepoznatima koji nas trebaju baš sad? Kao odgovorni građani ne smijemo zatvarati oči pred svijetom. Danas je naša domovina u potrebi, a izgubili smo nadu za promjenom. Kao dobri pojedinci ne smijemo prestati upozoravati na sve nepravde i probleme u društvu zbog kojih tisuće ljudi napuštaju našu zemlju. Moramo

biti čvrst oslonac našoj domovini da čvrsto raste u zajednici europskih vrijednosti i međusobnog uvažavanja tolerancija i sloboda - rekao je gradonačelnik Ludbrega Dubravko Bilić.

Na početku misnog slavlja varaždinski biskup Josip Mrzljak zaželio je svim hodočasnicima dobrodošlicu u ludbreško svetište, kazavši kako je to jedinstveno euharistijsko svetište u našoj domovini Hrvatskoj.

- Ovdje u ludbreškom svetištu Predragocjene Krvi Kristove okupljamo se oko srži naše vjere, izvora i vrhunca vjere, Isusa koji se žrtvuje za čovjeka, a koji čovjeku pokazuje put kako treba živjeti. Slavit ćemo Njegovu muku, smrt i uskrsnuće. A uskrsnuće znači život, odnosno da je On i sada među nama - poručio je biskup Mrzljak.

U svojoj homiliji pred nekoliko tisuća vjernika koji su se sabrali u ludbreškom svetištu, biskup Mrzljak je govorio, između ostaloga, o skorom početku nove školske godine. Kazao je kako je od svih škola u obrazovnom sustavu najvažnija - obitelj. Spomenuo je biskup nedavno održan 9.

Svjetski susret obitelji u Irskoj na kojem je sudjelovao papa Franjo, podsjetivši kako i Crkva u Hrvatskoj priprema, također, 3. Susret hrvatskih katoličkih obitelji u Splitu i Solinu 15. i 16. rujna.

Biskup Josip je potom spomenuo i nekoliko crtica iz Katekizma Katoličke Crkve, ponajprije one koje govore o obitelji.

NEDJELJA

3. rujna 2018.

13

„Ludbreg mjesto susreta prijatelja, prijatelja hodočasnika između sebe i susret svih prisutnih s Kristom Gospodinom“ Ludbreg je i ove godine prvog rujanskog vikenda bio središnje mjesto za brojne hodočasnike, osobe u potrazi za vjerom i nadom. U jedinom hrvatskom euharistijskom svetištu posvećenom Predragocjenoj Krvi Isusovoj tako je već stoljećima kada se slavi Sveta nedjelja.

Papa Leon X. prije više od 500 godina odobrio je štovanje relikvije Predragocjene Krvi Kristove i obdario ludbrešku crkvu oprostima koji se mogu primiti kod velikih slavlja u čast Predragocjene Krvi pod određenim uvjetima. O Ludbregu je u 18. stoljeću zapisano da je mjesto najvećega blaga cijele Kraljevine, a to blago, svetinja nad svetinjama je relikvija Krvi Kristove koja se u Ludbregu čuva više od šest stoljeća. Upravo je sumnja svećenika pretvorila u svjedoka ukazanja Kristove krvi u kaležu prepoznatljive po boji i okusu.

Uoči misnog slavlja na samu Svetu nedjelju, koje je proslavljeno u zavjetnoj kapeli podignutoj u čast Presvete Krvi, održana je procesija od župne crkve Presvetog Trojstva u kojoj je pokaznica s relikvijom euharistijskog slavlja uz molitvu i pjesmu prenesena na oltar zavjetne kapele.

Procesija je prošla središtem Ludbrega, čije su ulice i trgovi na Svetu nedjelju već tradicionalno prepuni hodočasnika koji u prošteništu žele zadobiti potpuni oprost.

Već od ranih jutarnjih sati skupine hodočasnika stizale su u župnu crkvu kako bi se poklonile Presvetoj Krvi i Presvetom sakramentu, izrekle svoje molitve i preporuke, pristupile sakramentu pomirenja kod brojnih ispovjednika koji su satima neumorno ispovijedali u cintoru crkve i kod zavjetne kapele, te sudjelovale u pobožnostima i euharistiji kao središnjem i najvažnijem hodočasničkom sadržaju koji je osobito u Ludbregu u središtu svih duhovnih događanja.

Procesiju i hodočasničku misu predvodio je mons. dr.

Tomo Vukšić, vojni biskup u BIH uz sudjelovanje biskupa domaćina msgr. Josipa Mrzljaka i drugih biskupa. Pozdravnu poruku hodočasnicima uputili su i monsinjor Josip Đurkan, upravitelj svetišta te varaždinski biskup Josip Mrzljak.

-Poštovani hodočasnici, iskreno hvala svima vama što ste i ove godine došli u ovo starodrevno proštenište Krvi Kristove u zagrljaj Božje ljubavi.

Iskrenog hodočasnika potiče na put vjera koja želi na ovome svetome mjestu osluškivati i osjetiti kucaj ljubavi Božje, koju Gospodin želi očitovati nama, zemaljskim hodočasnicima. Bilo te ljubavi želi ući u svako ljudsko srce da ga potom vodi kroz životne poteškoće i križeve na put prema vječnosti - rekao je mons. J. Đurkan.

Mons. dr. Vukšić u pozdravnom govoru spomenuo je kako je Ludbreg mjesto susreta prijatelja, prijatelja hodočasnika između sebe i susret svih prisutnih s Kristom Gospodinom. Kad god se prijatelji okupe onda se potrudi da taj susret protekne ne samo u prijateljskoj atmosferi već i čistoći prostora u kojima se događa. Ovaj susret osim na oltaru, događa se svaki put i u našim savjestima, u našim dušama i srcima – poručio je mons dr. Tomo Vukšić, a o susretu je bilo riječi i u samoj propovijedi.

– Svetište Presvete Krvi Kristove u Ludbregu Galileja je hrvatskih katolika. Posebice onih koji ovdje dolaze s iskrenom nakanom da se taj susret s njim iz kategorije događaja po obraćenju i poniznosti pretvori u trajno stanje već ovdje na zemlji. Kao mjesto u koje se hodočasti radi susreta s Isusom, ovo svetište je privilegirano mjesto klanjanja Isusu u njegovoj Krvi, ono je i vidljiv poziv na poniznost u Isusovoj blizini. Ono je također izraz zahvalnosti Hrvata za euharistiju po kojoj je Isus zaista u sve dane sa svojim učenicima.

U to nas uvjerava sam Isus, a o čemu piše sveti Matej. Sudjelovanjem na slavlju euharistijske žrtve, a nadasve po dostojnom sudjelovanju u sakramentalnoj pričesti kršćani hrane i liječe duše, neprestano se obnavljaju, učvršćuju se kao udovi Kristovi što su postali po krštenju. U pričesti ne samo da svatko prima Krista već i Krist prima svakoga pričesnika. Kao Isusovi vjernici mi živimo jer se pričešćujemo – poručio je mons. dr. Tomo Vukšić.

Uoči svete mise sve je okupljene u ime Hrvatskog sabora pozdravio Željko Reiner, potpredsjednik Hrvatskog sabora.

-Zašto je ljubav jednih prema drugima, pa i prema onima s kojima se ne slažemo, posebno važna u Hrvatskoj danas?

Upravo zato jer smo okruženi stvaranjem ozračja beznadnosti, besperspektivnosti, osjećaja da živimo u crnilu iz kojeg nema izlaza, da je lošije no ikada, da nema nade, da su sve naše tradicionalne vrijednosti ili nestale, ili da su nevažne. Sve je manje govora o ljubavi, a sve više govora mržnje, prikrivenog ili čak i otvorenog. U javnom prostoru upravo takvi stavovi daju ton svemu. Serviraju nam se samo negativnosti, kao da se ništa pozitivnog ne događa, kao da nemamo nikakvih dostignuća ni u znanosti, ni u umjetnosti, u kulturi, gospodarstvu, ni u čemu drugom. Jedino u sportu ne mogu nam zanijekati uspjehe, ali i tu često pokušavaju istaknuti neke mrlje. Zapitajmo se je li to doista istina, je li baš sve tako... Jasno da nije.

Naravno da bi moglo i moralo biti bolje, ali to dobrim dijelom

ovisi o svima nama. Hoćemo li podleći negativnim dojmovima koji nam se nameću, hoćemo li pristati na crnilo i beznađe i dići ruke, neprestano žaleći se i kritizirajući sve i svašta, ili ćemo se tome oduprijeti marljivim radom i čuvanjem naših tradicionalnih vrijednosti – obitelji, čovjekoljubljem, rodoljubljem i bogoljubljem te ohrabreni onim "Ne dajte se!" truditi se, nastojati i nadati se boljem, jer najgore je kada vam oduzmu nadu. A mnogi nam to danas pokušavaju učiniti! Ne dozvolimo im to. Parafrazirat ću Svetog Oca papu Franju: "Nada održava život uspravnim, štiti ga i jača.

No, kao i svako dobro u svijetu, nada ima svoje neprijatelje.

Jedan od njih je praznina duše, a to iskušenje dolazi dok smo zauzeti svojim redovnim zadacima i poslovima. Dani postaju monotoni, dosadni, nijedna se vrijednost ne čini dostojnom naporu. Radom, nadom u bolje sutra i ljubavlju pobijedit ćemo i one koji sve samo kritiziraju, a ne nude nikakva rješenja ili su rješenja koja nude potpuno nerealna i neostvariva. Takvih demagoga i populista ima, na žalost, sve više, i mnogi podliježu njihovim riječima koje nerijetko zamamno zvuče – poručio je Reiner.

Svetoj misi nazočili su biskupi, svećenici, đakoni, redovnici i redovnice. Euharistijskom slavlju nazočili su i saborski zastupnici, ludbreški gradonačelnik Dubravko Bilić sa suradnicima, župan Varaždinske županije Radimir Čačić sa suradnicima, gradski vijećnici Grada Ludbrega, članovi Županijske skupštine Varaždinske županije, predstavnici susjednih općina, brojni drugi politički dužnosnici.

-Danas je vrhunac proslave Dana Svete nedjelje i ono zbog čega hodočasnici zapravo dolaze u Ludbreg, misa na kojoj se obilježava ta višestoljetna tradicija proštenjarstva u Ludbregu.

Vjerujem da ćemo usprkos kiše biti ponovo grad domaćin brojnim vjernicima jer ne postoji loše vrijeme, već loša odjeća i slaba volja. Ovo je dio naše tradicije i našeg identiteta i drago nam je da svake godine sve više ljudi prepoznaje Ludbreg kao mjesto u kojem mogu pronaći mir, odgovore, na svoje sumnje i nedoumice i nakon toga lakše se nositi sa životom tijekom godine – rekao je gradonačelnik Dubravko Bilić koji je podsjetio da osim brojnih hodočasnika iz Hrvatske u Ludbreg dolaze i oni iz Mađarske, Slovenije i Austrije.

Za vrijeme svete mise pjevao je župni zbor Presvetog Trojstva Ludbreg pod ravnanjem Antuna Kranjčeca i uz glazbenu pratnju Puhačkog orkestra grada Ludbrega. Slavlje je završeno pjevanjem hrvatske himne.

14 K U L T U R A

3. rujna 2018.

Prva samostalna izložba dviju mladih autorica

U program manifestacije Dani ludbreške Svete nedjelje i ove se godine uključilo Likovno udruženje Ludbreg organiziravši izložbu slika dviju mlađih članica, srednjoškolki Arijane Kosec i Ire Andree Potnar. Svaka od njih izložila je desetak radova koje su naslikale kroz ljetne praznike.

- Ove godine smo malo promijenili koncep izložbe. Do sada su one bile grupne i izloženi radovi bili su rezultat likovnih radionica, a ovoga puta djevojke izlažu samostalno. Što se tiče samih slika, cure nisu bile ograničene nikakvom tematikom niti tehnikom, dakle sve je bilo na njima. – objasnila je voditeljica LUL-a, Elvira Štabi.

Svoje prvo likovno iskustvo Arijana je stekla upravo kroz likovne radionice LUL-a koje je počela pohađati još za vrijeme osnovnoškolskog obrazovanja.

Osim u LUL-u svoje umijeće pokazala je i kroz dva Street Art-a u kojima je sudjelovala u realiziranju projekata mozaika na betonu. – Kao malu zanimala me umjetnost stoga sam krenula na likovne radionice kako bi dalje razvijala taj svoj interes. Na početku sam voljela slikati pejzaže međutim sada volim neke

dublje motive. Što se tiče same izložbe bilo je dosta naporno posebno posljednjih mjesec dana kada smo morale završavat slike, ali stres i nervoza se definitivno isplatila. – kaže mlada autorica, Arijana Kosec.

Ira Andrea u LUL-u je također od svog osnovnoškolskog obrazovanja te je isto tako sudjelovala na Street Art-u. Ovo joj je jednako kao i Arijani, prva samostalna izložba.

– Sjećam se i još uvijek čuvam svoj prvi crtež sa likovne radionice. Od tada sam prošla jedan dugi put i mnogo sam toga naučila. Najviše volim crtati iz glave, likove koji ne postoje, ali da postoje voljela bi ih upoznati.

Isto tako volim svojim crtežima prenijeti neku poruku. Najveći problem mi je bio završiti slike u roku odnosno na vrijeme za izložbu, ali sve u svemu, kada maknemo napor i brigu, jako sam zadovoljna. – kaže Ira Andea Potnar.

- Kod Arijane se, moram primijetiti, desio jedan preokret u tehnici izražavanja, većinu radova radila je u tehnici olovke i flomastera. Što se tematike tiče, sasvim je okrenuta prema mladenačkom preispitivanju odnosa

ljudi, pojava i zajednice. Ira Andrea pak voli stripovski način izražavanja te tematiku dalekih svjetova i religija, a u fokusu joj je prvenstveno slanje prenesenih poruka, pitanja sebi, ali i drugima očekujući tako povratnu informaciju. – prokomentirala je Elvira.

Kako bi uopće mogli organizirati ovu izložbu, Likovnom udruženju bila je potrebna i mala financijska pomoć stoga je ova izložba financirana po projektu koji je prijavljen Gradu Ludbregu. Svečanom otvorenju izložbe nazočio je predsjednik Gradskog vijeća Grada Ludbrega, Antun Šimić.

– Ja kada sam učio španjolski prva izreka koju sam naučio bila je slika govori više od tisuću riječi pa tako i ove slike govore puno o mašti i stvarima koje se zbivaju u glavama ovih dviju autorica.

Ali opet s druge strane vidi se da gledaju svijet širom otvorenih očiju. Lijepo je da smo se okupili u tolikom broju i zadovoljstvo mi je proglasiti ovu izložbu otvorenom. – Izložba je otvorena 28. kolovoza u izložbenom prostoru hotela „RAJ“, a moći će se razgledati sve do kraja rujna.

Likovno udruženje Ludbreg

Koncert MPZ Podravina Prvi dan programa 'Dani ludbreške Svete nedjelje' već tradicionalno pripada Mješovitom pjevačkom zboru Podravina. 'Koncert u čast dragocjene svete krvi' ove je godine održan u Kapelici sv. Križa dvorca Batthyany. S obzirom na sparinu u kapelici je bilo ugodnije i za posjetitelje i za same izvođače, a zvučnost je čak i bolja nego u svečanoj dvorani gdje se obično koncert održavao.

Pjevački zbor u Ludbregu osnovan je davne 1879. godine pa se može ustvrditi da tradicija ludbreškog zbornog pjevanja traje već 139 godina. Predsjednica zbora je odnedavno Ivanka Locaj, a svoju će potvrdu tj. cjeloviti mandat vjerojatno dobiti na godišnjoj skupštini krajem godine. Najstarija članica zbora Terezija Šercer u zboru pjeva točno 4 desetljeća i svaki put iznova uživa u pjevanju čak i

više nego ranije. Ovaj put ipak poradi smrti svoga brata nije nastupila, ali je bila u gledateljstvu.

Na početku koncerta, predsjednica Zbora pozdravila je prisutne, a kasnije kao voditeljica vodila kroz koncert u kojem je uvodni i završni dio pripao našem zboru. Umjetnička voditeljica Rosana Cepanec, koja ujedno vodi i žensku vokalnu

skupinu 'Allegre', zbor vodi već drugu godinu. Korepetitorica na klaviru bila je Željka Vugrin.

Osim našeg zbora nastupili su učenici Osnovne glazbene škole Ludbreg Nika i Leo Vrban na trubi te Andrijana Jantol na flauti. Zapažen nastup imala je i sopranistica Dubravka Spevec iz Varaždinskih Toplica koja je izvela tri vokalne skladbe. Silvija Novak i Magdalena Besenić

u dva su navrata kazivale produhovljene stihove. Centralno mjesto na koncertu pripalo je najmnogoljudnijoj skupini izvođača, a radilo se o crkvenom zboru sv. Marije Magdalene iz Kneginca Gornjeg kojeg neprekidno već 30 godina vodi učiteljica Antonia Bobek. U zboru pjeva i donedavni ludbreški župnik velečasni Tihomir Kosec.

(D. Vađunec)

KULTURA

3. rujna 2018.

15

Ludbreški muzičari opet oduševili

Tradicionalno, ponedjeljak uoči Svete nedjelje rezerviran je za Koncert kroz generacije u dvorcu Batthyany. Odmah na početku pohvala svim izvođačima za 80 minuta ozbiljne glazbe.

Pod 'ozbiljne' podrazumijeva se vrsta glazbe, ali i kvaliteta izvođenja. Iako su baš svi koji su nastupili došli s godišnjih odmora vidi se da su se potrudili biti što boljima što je publika, naravno, znala prepoznati. Svi su odreda dobili pozive pljeskom za ponovni naklon, a nakon završetka oduševljena publika još je jednom nagradila njihov trud i glazbeno umijeće.

Na Koncertu kroz generacije već 21 godinu sudjeluju ponajbolji glazbenici s ludbreškog područja. Uz već afirmirane, priliku za nastup dobivaju polaznici muzičkih akademija, srednjih glazbenih škola kao i polaznici završne godine Osnovne glazbene škole Ludbreg. Tako smo i ove godine vidjeli neka nova lica i uživali u njihovom muziciranju te ponovno dobili potvrdu da OGŠ Ludbreg uspješno producira učenike koji su sposobni nastaviti daljnja glazbena školovanja.

Organizaciju ovog uvijek izvanredno posjećenog glazbenog događaja potpisuje Centar za kulturu i informiranje Dragutin Novak. Puno je glazbenika nastupilo na ovoj najstarijoj kulturno-umjetničkoj manifestaciji koja se održava u okviru programa Ludbreške Svete nedjelje, a jedino je sopranistica Dubravka Krušelj nastupila baš svaki put.

Puno godina sudjelovanja na Koncertu kroz generacije zabilježila je i Jasminka Bontek koja je i ove godine kao korepetitorica na klaviru pratila većinu glazbenika. Alen Vađunec ovaj put nije trebao klavirsku pratnju jer je za nastup izabrao solo skladbu 'Fantasy for Trumpet' Malcoma Arnolda napisanu isključivo za trubu.

Na ovogodišnjem Koncertu kroz generacije nastupili su: Dubravka Krušelj i Barbara Othman (sopran), Dunja Bontek (violina), Marko Novak i Fran Povijač (horna), Lovro Povijač (trombon), Mia Mihalić i Robin Markulinčić (klavir), Alen Vađunec (truba), Marta Mihin (flauta), Angela Mesarić (klarinet) i Doroteja Hegeduš (flauta).

(D. Vađunec)

„Želimo da naša djeca rastu u spoznaji i da se vrate Bogu i prirodi.“ Gradska je knjižnica i čitaonica „Mladen Kerstner“ u sklopu manifestacije Dani ludbreške Svete nedjelje za svoje korisnike i posjetitelje organizirala predstavljanje knjige pod nazivom Zdravi međuodnos ljudi i životinja - mudrost starih Hebreja autora Saše Zavrtnika, dr.med. vet.,M.Th i prof. dr.sc. Damira Žubčića. Sama tematika djela prigodna je manifestaciji jer prikazuje odnos zdravlja, onog tjelesnog i onog duhovnog, koji proizlazi iz međuodnosa hebrejskog naroda i njihovog Boga.

- Jako mi je drago da je knjižnica ovim predstavljanjem knjige ušla u bogat program manifestacije Dani ludbreške Svete nedjelje te se zahvaljujem Gradu Ludbregu i TZ Grada Ludbrega što su nam to omogućili. – poručila je ravnateljica gradske knjižnice, Edita Kutnjak-Zlatar.

Knjigu je kroz predavanje predstavio jedan od autora, Saša Zavrtnik. – Cilj kolege Damira i mene kroz ovo djelo bio je prikazivanje starozavjetnog biblijskog zapisa o posebnosti prin-

cipa u kojima su živjeli Hebreji.

Ono što smo utvrdili kroz ovo istraživanje jest da su zakoni prema kojima su živjeli Hebreji bili u skladu sa prirodom i čovjekovim suživotom s njom i da je svrha tih zakona bila da donesu i održavaju duhovno i fizičko zdravlje. – istaknuo je.

Knjiga obuhvaća 132 stranice podijeljene na 13 poglavlja koja sadrže 35 uglavnom povijesnih fotografija te dvije karte i dvije tablice. Kroz djelo se pruža i uvid u određene zdravstvene principe, naglašavaju se (bio) etički aspekti spomenutih odnosa zbog čega je ono korisno i za studente veterinarske medicine i kolegije poput povijesti veterinarske medicine. Osim navedenog, pruža se i pogled na tekstove i zakone koji su temelj i preteča kršćanstvu te predstavljaju osnovu razvoja zapadne civilizacije.

- Hebreji su po mnogočemu posebni i oni su jedan maleni narod koji na svjetskoj pozornici postoji više od 3500 godina. Principi po kojima su vo-

dili svoj svakodnevni život za svoje su vrijeme bili napredni i u određenom obliku izdvojeni što je vrlo vjerojatno razlog njihove milenijske opstojnosti.

Između ostalog to ih čini i aktualnima današnjem društvu koje je u nekim segmentima izgubilo orijente i vrijednosti koje su ga tisućljećima karakterizirale i oplemenjivale. Obrađivani principi primjenjivi su i danas u svrhu zdravog i produktivnijeg življenja i oplemenjivanja osobnosti pojedinca. – objašnjava Saša.

Damir Žubčić koji nažalost nije bio prisutan na predstavljanju knjige zbog zdravstvenih problema i Saša Zavrtnik ovo su djelo odlučili posvetiti ponajprije svojim sinovima i kćerima, ali posveta se naravno može proširiti i na svu djecu i naraštaje. - Želimo da rastu u spoznaji i da se vrate Bogu i prirodi, jer to je ono što smo mi kroz naš život spoznali da je dobro. – zaključuju autori te poručuju: „Volite životinje, ali ne zaboravite voljeti i ljude!“

Gradska knjižnica, predstavljanje knjige

16 K U L T U R A

3. rujna 2018.

Promenadni koncert Puhačkog orkestra Već godinama četvrtak uoči Svete nedjelje rezerviran je za nastup Puhačkog orkestra Grada Ludbrega. Ove godine, za razliku od prošle, vrijeme je poslužilo pa je koncert održan na otvorenom. Tako su na glavnome gradskom trgu mogli uživati, osim redovitih pratitelja ludbreškog orkestra, i oni slučajni šetači koji nemaju običaj doći u dvoranu. Orkestar ove godine slavi 21 godinu neprekidnog djelovanja, a u novije vrijeme okuplja bivše ili sadašnje polaznike Osnovne glazbene škole Ludbreg. Umjetnički voditelj Marko Prepelić i tajnik orkestra Slobodan Vađunec opet su uspjeli sastaviti zanimljiv program.

- Nastupili smo nakon otvorenja Ludbreškog sejma, a u goste smo pozvali Puhački orkestar grada Koprivnice. Oni su se nakon četiri godine neaktivnosti

ponovno aktivirali, sada sviraju nepunu godinu dana i na dobrom su putu da uspiju. Slično kao i mi popunjavaju se iz koprivničke Umjetničke glazbene škole Fortunat Pintarić. Osim uobičajenih orkestralnih skladbi i koračnica, naš je orkestar i ovaj put izveo obrade pop i rock stranih hitova kao npr. grupe The Beatles. Imali smo tuba solo skladbu Let the Tubas Swing, a po prvi put smo izveli skladbu Poleg Drave. - rekao je Marko Prepelić, dirigent Ludbrežana.

Nakon toga nastupili su koprivnički glazbenici koje je vodio Dino Jakšić, a nastupio je i solist Franjo Barić koji je otpjevao niz poznatih tradicionalnih podravskih skladbi. Za kraj promenadnog koncerta oba su orkestra zajednički izvela dvije skladbe, Europa Marsh i San Carlo. (D. Vađunec)

Priča iz bakinog ormara -31.1. Mica se oženila s Đurom, a 13. 8. se vrnula dimu. Ral i pol zemlje i bređu telicu su Đurini zadržali – uvod je to u jednu od priča iz bakinog ormara kako i glasi naziv izložbe koju su pripremile Žene iz Centra svijeta, a ispričala ju Franciska Schubert doživotna počasna predsjednica Udruge. Ova je izložba dio manifestacije Dani ludbreške Svete nedjelje u koju se članice udruge prigodnim programom uključuju posljednjih godina. Izložbu je otvorila Renata Potočnik, zamjenica gradonačelnika.

- Iz svakog kutka ovdje nadire posebna priča, cijeli ovaj prostor vraća nas u djetinjstvo, sjećam se svoje bake, njezine zadnje hiže, njezinih ormara. Malo je od toga ostalo i zato je jako važno da imamo naše zlatne čuvarice baštine koje vrijedno skupljaju dio po dio baštine koja nas i čini onim što jesmo danas. Mi smo centar svijeta, jedan moderan grad, lijepo se razvijamo, ali moramo znati odakle potičemo, moramo znati gdje su nam kori-

jeni. Ove drage žene ulažu puno truda, entuzijazma i volje u sakupljanje predmeta. Ludbreg je i centar jedne interesantne kulturne baštine jer kad pogledate unatrag deset, dvadeset, pedeset godina i kad se prisjetimo Gruntovčana, to smo mi i sve je to satkano u ovim zidovima, ovim ormarima. Nadam se da ćemo čuti još puno priča, ali da ćemo ih i sami donositi u ovu kuću jer one tu pripadaju i tu će biti sačuvane – rekla je zamjenica gradonačelnika. Žene iz Centra svijeta ovom su se izložbom uključile i u obilježavanje europske godine kulturne baštine čiji je slogan "Naša baština – spoj prošlosti i budućnosti".

- U Bakinoj hiži čuvaju se brojni predmeti etnografske baštine koji nam govore o prošlosti, o tradicijskom načinu života ludbreškog kraja. Između ostalog u zbirci se čuva i pet starinskih, drvenih ormara. Ovom izložbom otvorili smo samo njih tri. Oni nam svojim sadržajem,

odjećom i predmetima posoblja, mogu ispričati dio svakodnevnog života naših baka. Predmete iz ormara približili smo posjetiteljima pa su tako pred nama kikle, bluze, ropci, torbica, molitvena knjižica, krunice. Kako su nošnje spremane u prvoj polovici prošlog stoljeća, može se vidjeti u prvom ormaru. Drugi ormar čuva odjeću vezanu uz građansku modu pedesetih godina 20. stoljeća. U trećem, pohranjene su plahte i platno u bali – koje su tkali muški tkalci iz domaće konopljine pleđe početkom prošlog stoljeća. Ti se materijali danas mogu upotrijebiti i za kreiranje suvremene moderne odjeće. Svi izlošci, kao i stihovi pjesmice, svjedoci su prošlosti, ali i zalog budućnosti. – rekla je na otvorenju Biserka Kutnjak, autorica izložbe.

Predsjednica udruge, Ana Katana naglasila je kako će Udruga i dalje izložbama i radionicama obrađivati različite teme iz svakodnevnog života naših predaka.

KULTURA

3. rujna 2018.

17

(bilješke vođe puta)

Francuska avantura sa sretnim završetkom Za početak nekoliko činjenica. Festival pod nazivom Festival du Houblon (Festival hmelja) se održava u Francuskom gradu Haguenauu, u pokrajini Alzas, od 1960. godine. Ludbreški folkloraši su prvi put bili na festivalu na 40. obljetnici 1999. godine. Slijedili su nastupi 2003., pa 2009. na 50 obljetnici. A ove godine, po četvrti put na festivalu koji okuplja 15-20 folklornih grupa sa svih pet kontinenata.

Ludbrežani su u svoja četiri sudjelovanja susreli folklorne amatere i profesionalce iz šezdesetak država uključujući i one rjeđe viđene i manje dostupne države van Europe poput Tahitija, Novog Zelanda, Kenije, Nepala, Južnoafričke Republike, Ruande, Kine, Kostarike, Dominikanske republike, Meksika i mnogih drugih. Festival odrađuje ekipa od 1200 volontera, a organizacijski odbor suradnjom institucija i udruga u gradu osigurava smještaj i prehranu sudionika, te svu potrebnu logistiku.

Aktivnosti Festival koji obiluje bogatim i raznolikim programom posjećuju deseci tisuća ljudi. Nastupi se održavaju na gradskim trgovima i ulicama, u posebno preuređenim prostorima poput gradske tržnice, te u gradskom kazalištu.

Uglavnom se radi o nastupima folklornog plesa u trajanju od 10 ili 30 minuta, ovisno o rasporedu, program obuhvaća kombinaciju nekoliko različitih grupa.

Tu su zatim animacije publike od desetak minuta svirke tamburaša kod restorana sponzora festivala.

Ove godine sudjelovali smo i na

radionici s djecom od 6 do 12 godina, učeći ih neke naše zanimljive i njima prilagođene plesove. I konačno, projekt Voices of the world (Glasovi svijeta), gdje smo s još tri države sudjelovali pjevanjem svojih pjesama, jedne naše pjesme uz sudjelovanje domaćeg zbora, te dvije zajedničke za sve.

Festival u brojevima Ove godine festival je trajao od 21.-26. kolovoza i 59. je po redu. U tih 6 dana ludbreški kudovci, njih 38, su nastupili 17 puta s preko 6 sati plesnih, glazbenih i pjevačkih javnih nastupa i radionica za djecu. U prebacivanjima s jedne scene na drugu, šetnje gradom, odlazaka na ručak, pjevačke i tonske probe i slično, svaki od članova KUD-a dnevno je pješke prohodao između 7 i 10 kilometara, dakle, 40 do 60 kilometara za cijelo vrijeme trajanja festivala. Autobusom smo prevalili 1900 kilometara do Haguenaua i natrag, te oko 200 kilometara u samom gradu.

Sobom smo vodili 23 plesača, 5 pjevača, 7 tamburaša, opremili ih s ukupno 70 kompleta nošnji ili odora, pripremili 5 koreografija. Za ljubitelje statistike: ukupno izbivanje iz Ludbrega je trajalo 174 sata, od toga smo 35 sati bili u autobusu, 20 sati smo potrošili na oblačenje, presvlačenje i frizure, 19 sati smo održavali nošnje i opremu, 6 sati smo nastupali, 20 sati smo prohodali, 1 sat se vozili brodom, 15 sati smo nešto jeli, 45 sati smo prespavali, 3 sata smo bili u disku, 2 sata u kafiću, a 8 sati smo potrošili na sebe. U prosjeku.

Organizirali folklorne susrete Iako još pomalo neispavani nakon francuske turneje, članovi KUD-a “Anka Ošpuh” organizirali su 17. izdanje folklornih susreta u Centru svijeta. Ugostili su KUD “Meteor”, KUD “Kupinečki Kraljevec” i KUD “Kotoriba”. Iako su folklorni susreti bili zakazani za Trg sv. Trojstva, kiša ih je natjerala da ljepotu narodnih nošnji, pjesme i plesa pokažu u kino dvorani.

Ovaj događaj inače je često mijenjao termine ali čini nam se da je sada pronašao mjestu u sklopu najveće ludbreške manifestacije “Dani ludbreške Svete nedjelje”.

Efekti festivala Sudjelovanje na ovom festivalu veliki je događaj s višestrukim efektima. Prije svega promocija Hrvatske, grada Ludbrega, društva, nacionalnog identiteta te kulturne baštine. O Hrvatskoj se govori, drugačije nego u nogometnom smislu, govori se o kulturi, tradiciji i o ljudima. Svi nas prihvaćaju otvoreno, s radošću, ne dajemo im povoda da sumnjaju u nas. Pamte nas, pozdravljaju nas s “dobar dan” i osmijehom.

Naša pretežno mlada ekipa je pokazala kako dobro funkcioniramo unatoč generacijskom rasponu, u smislu zadataka koji su nam dodijeljeni na festivalu, tako i van tih zadataka, ponašanjem, civiliziranim odnosom prema drugima, prema imovini i prema obavezama. Naš dugogodišnji prijatelj i domaćin Laurent Graff, u oproštajnom govoru je rekao da se prava vrijednost grupe vidi izvan pozornice, jer ples se može naučiti u kratkom vremenu, a ljudi se izgrađuju u dugogodišnjim procesima da bi timski savršeno funkcionirali.

Rekao je da bi grupu kao što je naša poželio svakom od njegovih kolega. Upravo sam zbog tih riječi ponosan na našu ekipu, bili smo dostojna reprezentacija u svim segmentima.

Poštivali smo satnice, nismo iza sebe ostavljali nered, slijedili smo upute organizatora. Posebno laska stav g. Graffa da nakon tolikih gostovanja nema sumnje da će Ludbreg opravdati sva očekivanja kad god bude pozvan na festival, kako njegova osobno tako i očekivanja festivala. Ove godine smo po prvi put nastupali i u gradskom kazalištu, tu je profesionalna rasvjeta i ozvučenje, tu je najskuplja ulaznica, tu od gostujućih nastupaju samo po četiri države. To je svakako potvrda da smo se pojavili u dobrom izdanju. Ove godine nas veseli da je uspostavljena i komunikacija između dvaju grado-

načelnika, pa nam to ukazuje na moguće buduće suradnje između našeg KUD-a i Folklorne grupe “Barberousse” iz Haguenaua (Groupe Folklorique Barberousse) na nekim novim i drugačijim projektima. Važno je spomenuti da je naš folklorni ansambl s tamburašima zbog ovog festivala iskoristio dodatnu motivaciju upornim vježbanjem, tako da sad imamo jednu spremnu ekipu koja će nositi naš folklor do neke sljedeće smjene generacija. Koristim priliku da javno zahvalim svim plesačima, sviračima i pjevačima na odlično obavljenom poslu.

(A. Horvat)

18

UDRUGE

3. rujna 2018.

„Narcise“ proslavile Dan udruge otvorivši svoja vrata Dan udruge ujedno je bio i Dan otvorenih vrata Svi zainteresirani ovom su se prilikom ujedno mogli informirati i o

ŽENE U BORBI PROTIV RAKA DOJKE

radu udruge „Narcisa“.

– U svojem opusu imamo jako puno toga. Primjerice organizatori smo projekta „Ružičasta akademija – zajedno smo jače“, radimo na projektu Grada Zagreba, kupili smo stimulator i dojke za prezentaciju te još mnogo toga. Postoje aktivnosti koje provodimo i van našeg programa prevencije raka dojke kao što je sakupljanje starog papir, promoviranje i bavljenje nordijskim hodanjem i slično. – ističe Gordana Loparić.

Udruga se u svojih 6 godina postojanja može pohvaliti brojnih projektima i provedenim aktivnostima, a takav način rada želi nastaviti i u budućnosti.

– Već ove jeseni organizirat ćemo, u suradnji sa Povjerenstvom za ravnopravnost spolova Grada Ludbrega, jedan okrugli stol u sklopu programa „Žena je hrabrost“ kako bi potaknuli žene da se uključe ne samo u našu udrugu već i u ostale udruge te da se odazovu na brojne aktivnosti koje im grada pruža. Nadalje, u kontaktu smo sa Sanjom Doležal i Danijelom Trbović koje bi željeli ugostiti. Teško je uskladiti njihove zatrpane rasporede, ali nadamo se da ćemo uspjeti. Osim navedenog biti će i još nešto aktivnosti u suradnji sa Ženama iz Centra svijeta, a tu su i svi oni konstantni projekti i aktivnosti poput obilježavanja Dana ružičaste vrpce, Dana narcisa, snimanje milenijske fotografije u Dubravi i slično. – poručuje Loparić.

Ludbreška udruga žena u borbi protiv raka dojke – Narcisa, sredinom je mjeseca u prostoru svjetovno-sakralnog objekta u Vinogradima Ludbreškim prigodnim druženjem obilježila svoj dan. Tim su im povom u goste stigle prijateljske udruge i klubovi iz Varaždina, Križevca i Koprivnice.

- Proslava Dana udruge je zapravo jedno neobavezno druženje na koje pozivamo prijateljske klubove sa kojima bliže surađujemo te naše članice. Cilj svega je da razmijenimo iskustva odnosno čujemo tko što radi i na koji način, da dobijemo nove ideje te da se jednostavno družimo i barem na kratko zaboravimo na brige. – poručila je tajnica ludbreške udruge, Gordana Loparić.

Proslava je započela razmjenom iskustva. Predstavnice iz svih klubova ukratko su iznijele informacije o njihovu radu. Prva na redu bila je udruga „Nada“ iz Koprivnice u čije ime je govorila tajnica Božena Banek. – Naša udruga ima 40 članova, od toga ih 20 djeluje aktivno. Obično se družimo svaki prvi utorak u mjesecu. Naravno, češće se sastajemo kada organiziramo određene aktivnosti, primjerice povodom obilježavanja Dana Grada Koprivnice, zatim obilježavanja

Dana ružičaste vrpce, Dana narcisa i slično. Svoje djelovanje prvenstveno baziramo na prevenciji i edukaciji odnosno podizanju svijesti o bolesti i važnosti preventivnih pregleda. Bitno je da se bolest otkrije što ranije. Što se tiče naše suradnje sa „Narcisama“, jako smo zadovoljne. Često se družimo i organiziramo zajedničke aktivnosti. Nadamo se da će tako i ostati. – poručila je.

Idući se predstavio „Mammae klub“ iz Varaždina koji broji oko 60 članica.

– Pripadamo istoj skupini sa istim predznakom koji je nažalost jako negativan, ali mi na tu negativnost u ovakvim trenutcima ne mislimo. Naša udruga djeluje 20 godina od kada nas je glavna sestra torakalne kirurgije okupila. Provodimo tri vrste podrške – rehabilitacijski program za operirane žene, preventivno-edukacijski program i program pružanja psihološke pomoći. Ovaj posljednji navedeni program provodimo ja i još jedna kolegica budući da smo mi završile edukaciju. Mislim da je taj dio pomoći upravo ono što je ženama najpotrebnije, bez obzira da li su već operirane ili pred operacijom. – između ostalog rekla je predsjednica udruge, Marija Hrašćanec.

Posljednji se predstavio klub žena s bolestima dojke „Agata“ iz Križevca. – Naš klub broji 43 članice, to nisu sve oboljele žene, imamo žene koje volontiraju i pomažu. Fokus i bit kluba je stavljen na žene koje su oboljele od raka dojke. Već u trenutku kad saznajemo da je žena obolila počinjemo pratiti tijek njene bolesti, posjećujemo je, pružamo joj potrebnu pomoć te ju pokušavamo upoznati sa čitavim procesom operacije i terapije. U sklopu kluba provodimo jako puno aktivnosti poput obilježavanja Dana narcisa, Dana ružičaste vrpce, zatim radionice izrade ukrasnih predmeta te posjete raznim izložbama, predavanjima, seminarima i slično. Cilj svega je družiti se, imati prijatelje uz sebe, ojačati sebe ali i općenito ojačati svijest o bolesti i važnosti preventivnih pregleda. – navela je Melita Miščević, tajnica udruge.

Nakon službenog djela slijedio je onaj ležerni. Udruga domaćin za goste je pripremila nekoliko zabavnih sportskih igra.

Smijeha i veselja te pokoje upale mišića nije nedostajalo. Oni koji se pak nisu željeli okušati u sportu mišiće su mogli razgibati u plesu za čije taktove se pobrinuo tamburaški sastav.

Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama

Suradnja udruga i Povjerenstva za ravnopravnost spolova Udruga – Žene u borbi protiv raka dojke – Narcisa aktivnosti nastavlja i u rujnu. U suradnji s Gradskom knjižnicom i čitaonicom Mladen Kerstner, Udrugom "Žene iz Centra svijeta" i Povjerenstvom za ravnopravnost spolova uoči obilježavanja Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad ženama organiziraju Večer poezije u Bakinoj hiži "Ženi s ljubavlju".

Program će biti održan u četvrtak 20. rujna 2018. godine u 18 sati. Dan kasnije, u petak 21. rujna, također u suradnji s Povjerenstvom za ravnopravnost spolova, a također u povodu obilježavanja Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad ženama organiziraju okrugli stol "Žena je hrabrost". Program počinje u 18 sati u dvorcu Batthyany.

Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama ima za cilj podizanje svijesti o neprihvatljivosti svih oblika nasilja nad ženama, uključujući psihičko, tjelesno, spolno i ekonomsko nasilje. Obilježava se u spomen na 22. rujna 1999. godine, kada su na Općinskom sudu u Zagrebu tijekom brakorazvodne parnice ubijene tri žene, a djelatnica suda je teško ozlijeđena.

Hrvatska je 2012. godine potpisala Konvenciju Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji. Svrha je ove Konvencije zaštititi žene od svih oblika nasilja i promicati ravnopravnost žena i muškaraca.

ZANIMLJIVOSTI

3. rujna 2018.

19

Suncokretima branili vinograd od čvoraka

Autor ovih redaka dobio je novinarski zadatak napisati tekst o aktivnostima vrijednih ludbreških vinogradara uoči berbe grožđa, a s obzirom na biljne bolesti koje su ove godine bile izraženije nego inače. Obilazeći ludbreško vinogorje može se reći da su naši ljudi uspješno borili protiv peronospore i pepelnice koje su uzrokovale česte oborine u svibnju i lipnju. Što se fitoplazmoze tiče, vinogradari tu izgleda još uvijek nemaju rješenja, ali je vidljivo da postoji svijest o potrebi vađenja zaraženih trsova.

Mnogi su trsovi izvađeni, a neki su iskrčili vinograde u potpunosti.

Tražeći tako ljude za razgovor o vinogradarskoj sezoni i svim gore navedenim problemima naišao sam na vinograde u kojima uz vinovu lozu rastu i suncokreti. To je bio dovoljan razlog da zaustavim automobil i evo priče o čvorcima i suncokretima.

Zvonimir Petrinić iz Globočeca ima vinograd uz samu kuću pa čvorke plaši na mehanički način, lupanjem čekićem po istrošenoj kružnoj pili. Njegov prijatelj Franjo Nikolaus pak ima vinograd u Sigečaku, okružen šumom s tri strane, i svake godine mu čvorci odnesu barem polovice uroda.

Čarolija ljetnih namirnica Iako već lagano osjećamo miris jeseni u zraku, još uvijek imamo obilja pravih ljetnih namirnica, te možemo još neko vrijeme uživati u pravim ljetnim jelima. Ideja je pregršt samo trebamo malo dobre volje i pravi domaći specijaliteti mogu se svakodnevno naći na našem jelovniku.

Na vrtovima, ali i u ponudi tržnica sve vrvi paprikama, rajčicama, patliđanima i ostalim vrstama povrća. Osim što već polako pospremamo i zimnicu, možemo od tih namirnica pripremiti mnoga fina jela. Paprike i paradajz nas svakako asociraju na sataraš.

Sataraš je fina kombinacija pirjanog povrća. Pirjamo luk, dodajemo paprike, paradajz, po želji koji češanj češnjaka, sol, papar i vegetu po ukusu. Sataraš se izvrsno slaže uz pečenje ili faširance, a slatko kiselkasti okus sataraša neodoljiv je čak i u kombinaciji sa tjesteninom. Ako satarašu dodamo rižu dobijemo đuveč. Đuveč možemo napraviti i uz dodatak mesa, ali i drugog povrća (mrkve, patliđana…) Neka nam ljetne namirnice još malo unesu toplinu u naše kuhinje, a toplinom ćemo zračiti i kod pripreme domaće zimnice koju nam donose rujanski dani.

Patliđani - mali ljubičasti divovi Pikantnog, pomalo gorkastog okusa i spužvaste teksture taj veliki, ljubičasti najčešće ovalni „mali div“ patliđan, nezaobilazna su namirnica ljubitelja kulinarstva. Najbolje ga je konzumirati od kolovoza do listopada. Sezona im je na vrhuncu i nema razloga da se ne nađu na našem jelovniku.

-Prije 8 godina došao sam na ideju da u vinogradu zasadim suncokrete. Logika je bila: 'A ko čvorci budu jeli sjemenke suncokreta neće jesti grožđe.' Pošto se moj prijatelj Zvone bavi uzgojem ruža i ukrasnog bilja zamolio sam ga da mi nabavi sadnice suncokreta. Prve godine uspio sam suncokretima obraniti vinograd, ali su ptice sjemenke raznesle po okolnim vinogradima. Mejaši su počeli negodovati jer su suncokreti počeli privlačiti sve više čvoraka pa je stanje iz godine u godinu bilo sve lošije. – rekao je Franjo.

-Rekao sam mu odmah da to nije dobra ideja, ali Franjo je inzi-

stirao. Imao je on najbolju namjeru, ali sad su suncokreti postali problem. Suncokreti privlače ptice koje se prvo najedu sjemenki, a zatim udare na grožđe. Sjećam se da sam mu uspio nabaviti 5 sadnica i to kultivar suncokreta koji naraste čak preko 3 metra visine.

Takvi suncokreti imaju stabljiku debljine ruke, a osim glavnog cvijeta imaju još po desetak manjih cvjetova. Vidite da zbog velike visine rastu i u šumi jer nadvisuju raslinje. – pojasnio je Zvonimir.

Dva prijatelja odlučila su zajedničkim snagama riješiti problem. Slijedeće godine namjeravaju iskrčiti suncokrete iz vinograda no ne iz svih. Naime,

Kako prepoznati svježe patliđane Zreli patliđani izgledaju savršeno sa čvrstom i sjajnom kožom, a vrh i peteljka moraju izgledati svježe. Ako je patliđan mekan na dodir ili ima rupice na kori, njegova kvaliteta nije dobra.

Kulinarske delicije s patliđanima Patliđan će poput spužve upijati ulje na kojem se prži, pa ga je dobro posoliti prije pripreme da pusti malo vlage i time upije manje masnoće. Patliđan je dobro peći u pećnici narezan na kolutove i poslagan na papir za pečenje. Po želji nauljiti maslinovim ili suncokretovim uljem, a nakon pečenja začiniti sjeckanim češnjakom i začinskim biljem.

Iako se patliđan priprema na različite načine diljem svijeta, primat svakako drže zemlje Mediterana, Italija, Grčka i Turska koje se mogu pohvaliti sa više od stotinu različitih načina pripreme.

Patliđan je zdrav za srce jer osigurava znatnu količinu kalija, što pomaže normalizaciji krvnog tlaka, a sadrži i vrlo malo masnoća i kalorija. Ujedno sadrži vrstu fitokemikalije zvanu saponin, koja posjeduje antialergijska, antioksidativna, antikancerogena i protuupalna svojstva. Uz to što je izvor mnogih viramina i minerala , patliđan sadrži i važne fitonutrijente, od kojih su mnogi antioksidanti.

Patliđan možemo kombinirati u mnogim jelima, a osim što je neizostavna narmirnica u domaćem ajvaru, pohani ili samo pečeni u pećnici ili tavi imamo fino samostalno jelo ili prilog. Za sve one koji žele isprobati nešto drugačije predlažem vam recepte

Zapečeni patliđan sa špagetima Sastojci: 200 g špageta, 400 g patliđana, 200 g svježeg paradajza, 100 g luka, 1 dcl ulja, 100 g sira za ribanje, 2 jaje, 2 kiselog vrhnja, sol

Franjin mejaš Dražen Crnković ponosno se fotografirao kraj suncokreta u svojem vinogradu.

-Meni suncokret ne smeta jer sam redovito u vinogradu naročito u dane uoči berbe. Što se zaštite vinograda tiče, protiv fitoplazmoze odnosno protiv američkog cvrčka kao prijenosnika zaraze preporučam insekticid Sumi Alfa. Karakteristika tog insekticida je da ne hlapi na suncu te zbog toga ima dulji vijek djelovanja. – pojasnio je Dražen.

Ove godine berba vinograda biti će oko dva tjedna ranije nego inače, a vinogradari su sortu Solaris već pobrali sredinom mjeseca kolovoza. (D. Vađunec)

Priprema: Skuhati špagete u slanoj vodi, ocijediti i ohladiti. Patliđan narezati na kocke, uvaljati u brašno i pržiti na ulju. Posebno na ulju pirjati sitno sjeckani luk i paradajz narezan na kockice , te gotovu smjesu izmiješati s prženim kockicama patliđana. Kalup premazati maslacem, složiti polovicu špageta, složiti gore pripremljenu smjesu i ponovo ostatak špageta. Preliti mješavinom vrhnja, jaja, naribanog sira i malo soli. Po želji još prelijati sa nekoliko žlica rastopljenog maslaca. Zapeći u pećnici na 220 C.

Pizza patliđani Sastojci: patliđan, sir, šunka, umak od rajčice i ostali sastojci po želji Priprema: Narezati patliđan na ploške i složiti na pleh za pečenje. Ploške patliđana nadjenuti umakom od rajčice, sirom, šunkom i ostalim sastojcima po želji. Peći oko pola sata na 180 C sve dok patliđan ne omekša. Željka Namesnik

20 D O G A Đ A J I

3. rujna 2018.

Konjičke igre u Hrastovskom postaju brend Kakav bi to kolovoz bio da se kola ne voze konjskim zapregama na ranču Kosecovih u Hrastovskom. I ne samo to, tamo su i ove godine održane Konjičke igre kao prvorazredni događaj međunarodnog karaktera koji je privukao blizu tisuću ljudi. Igre su održane po osmi put, a i ove godine vrijedni organizatori iz Udruge 'Ludbreški konjari' mnogobrojnom gledateljstvu ponudili su nešto novo u odnosu na prošlu godinu.

-Konjari su se mogli prijaviti za natjecanje u 7 kategorija. Za žene smo pripremili posebnu kategoriju 'cross' na novoj stazi koja više nije ravna nego ima uspone i strminu tako da je još atraktivnija za gledateljstvo. Žene i djevojke mogle su se prijaviti i u ostale discipline i natjecati se zajedno s muškarcima.

Ranijih godina bilo je mnogo onih koji nisu bili baš zadovoljni sa 'egzotičnim' bendovima pa je i to ove godine ispravljeno. Za posjetitelje smo pripremili veliki šator kako bi mogli pronaći hladovinu i okrjepu od današnjih 35 stupnjeva Celzijevih, a svira nam domaća grupa Tim. – rekla je Martina Balenta, predsjednica Udruge Ludbreški konjari.

Program konjičkih igara započeo je svečanim mimohodom kočija ulicama grada Ludbrega u kojem je sudjelovalo dvadesetak kočija i isto toliko pojedinačnih jahača na konjima.

Na livadi kraj Svetišta povorku kočija i konjare s osvježenjem je dočekao predsjednik Gradskog vijeća Grada Ludbrega Antun Šimić. Same igre započele su u 13 sati po povratku na Ranch&Resort Hera u Hrastovskom. Sudionici su se natjecali na novouređenoj stazi u sljedećim disciplinama: vožnja između čunjeva, cross, timska staza spretnosti, preskakanje prepona i štafeta.

Ove godine u programu su sudjelovale i udruge malih životinja iz Ludbrega i Varaždina.

Za najmlađe pripremljene su jahaonica, vožnja kočijom i lunapark, a ove godine predstavile su se i udruge malih životinja iz Ludbrega i Varaždina. Za sve posjetitelje osigurano je besplatno parkiralište. Ne treba naglašavati kako su igre i zabavni sadržaji izazvali veliki interes djece, ali i odraslih pa možemo reći da je mnoštvo posjetitelja provelo ugodno vruće nedjeljno poslijepodne.

Na ovogodišnje konjičke igre odazvao se velik broj konjara među kojima su i oni iz udruge 'Konj, moj prijatelj' iz Zelendvora, zatim Međimurski konjari,

Potkalnički konjari, Udruga Varaždin-grad kočija, Udruga zagorskih uzgajivača konja iz Svetog Križa Začertja, Središnji savez udruga uzgajivača hrvatskog hadnokrvnjaka iz Krapine, Đurđevački graničari, Konjogojske udruge iz Vrbovca,

Baranje i Širokog Polja, Udruga uzgajivača konja Hrvatski toplokrvnjak te Konjeniški klub Nova vas pri Markovcih i Konjeniški klub Borl iz Slovenije.

Pokrovitelj Konjičkih igara bio je Grad Ludbreg.

(D. Vađunec)

DOZNAJEMO

3. rujna 2018.

21

Ludbreško Sunce proslavilo Dan udruge Ludbreško Sunce, udruga za osobe s invaliditetom na Dan domovinske zahvalnosti slavi Dan udruge. Tako je i ove godine u prostorijama ‘Kuće Sunca’ održana svečanost na kojoj su uz štićenike sudjelovali i njihovi roditelji, predstavnici Grada Ludbrega, predstavnica Županijske skupštine Viktorija Horg, donatori, predstavnici srodnih udruga i dr. Bila je to prilika na podsjećanje svega onoga dobroga što je u proteklih 14 godina napravljeno za djecu s posebnim potrebama.

Podsjetimo, Udruga ‘Sunce’ osnovana je 1996. godine, a tek 2004. s troje zaposlenih počela je s radom u ‘Kući Sunca’ u Globočecu. Taj iskorak u djelovanju udruga Ludbreško Sunce proslavlja kao Dan udruge. Danas osim tog glavnog objekta, štićenicima s posebnim potrebama, dostupna su još dva objekta, a radi se i na trećem. Naime, intenzivno se radi na uređenju treće stambene zajednice ‘Sunčev put’ pa je Grad Ludbreg od ‘Sunca’ otkupio desetogodišnji kombi plativši ga 70 tisuća kn.

Tim će se sredstvima dovršiti radovi na objektu kako bi uskoro mogao biti funkcionalan. Istovremeno kombi će biti ustupljen

na korištenje Ženskom rukometnom i Ženskom odbojkaškom klubu.

Udruga je napredovala u svakom pogledu tako da je trenutno uposleno 25 djelatnika, a predsjednica Udruge Ruža Zlatar i dalje neumorno radi na stvaranju što boljih uvjeta kako za štićenike tako i za uposlenike. Udruga svakodnevno brine o 20-ak djece u poludnevnom i o petero korisnika u cjelodnevnom boravku, 17 korisnika u stambenim zajednicama, 8 polaznika ‘Male škole’ i 10-ak korisnika ‘Kluba Sunce’.

-Ponosan sam na vas jer dobrotom mijenjate naš grad.

Ludbreško Sunce ne sjaji samo u Ludbregu već u cijeloj Hrvatskoj jer za vas znaju svugdje.

Za vaš rad znaju svi i drago mi je da Ludbreg ima Ludbreško Sunce koje ljude i naš grad čini boljim. – rekao je gradonačelnik Dubravko Bilić.

Ludbreško Sunce sveprisutno je na raznim manifestacijama, folklornim susretima, likovnim kolonijama, štićenici sudjeluju u raznovrsnim projektima, a ove godine bili su i na jednodnevnom izletu u Puntu na otoku Krku. Osim djelatnika, štićenike je pratilo i pet djevojaka iz Hong

Konga, Rusije, Turske, Finske i Tajlanda koje su u okviru AIESEC Global mentors programa boravile u Hrvatskoj. Udruga organizira i jednodnevne izlete na Trsat i kupanje na moru, zatim posjet Svetištu Marija Bistrica, a priprema i veliki koncert Žaka

Houdeka koji će se održati u velikoj školsko-sportskoj dvorani u Ludbregu 14. ili 21. listopada.

-Zahvaljujem svima dobrim ljudima, udrugama i ustanovama koji su nam pomogli i s kojima je ostvarena suradnja. Dobra se djela djelima čine. Budimo

dobri ljudi! Naši djelatnici se stalno usavršavaju te uvodimo pomoćnike u nastavi. Mi ne posustajemo, ne mislimo stati već polako prerastamo u županijsku udrugu. – rekla je Ruža Zlatar, predsjednica ‘Ludbreškog Sunca’. (D. Vađunec)

Programom uljepšali Dane Svete nedjelje “I mi to možemo, pokaži što znaš”, naziv je programa kojeg udruga Ludbreško sunce organizira u Dane ludbreške Svete nedjelje.

Već tradicionalno, nakon hodočašća bolesnika i karitativnih djelatnika, prijateljske udruge Ludbreškog sunca, okupljaju se u Kući sunca u Globočecu.

Nakon zajedničkog ručka, svaka udruga predstavlja se kraćim programom, a potom krene zabava uz glazbu i ples. Mnogobrojne okupljene članove srodnih udruga pozdravila je Ruža Zlatar, predsjednica Ludbreškog sunca.

Poželjela im je dobrodošlicu u Ludbreg, a naglasila je i iznimno dobru suradnju s Gradom Ludbregom koji je kao pokrovitelj održanog događaja osigurao poklone koje su izradile osobe s invaliditetom u Križevcima, a radi se o čokoladama.

Popis događanja u Gradskoj knjižnici PRIČAM, SLUŠAM, STVARAM

PROGRAMI ZA ODRASLE:

- program za djecu koja žele naučiti pričati priču uz stručno vodstvo odgajatelja

10. 9. 2018.

Čitateljski klub „Knjiški moljci“ – Knjižnica u 10:00 sati

- Knjižnica od 18:00 sati

14. 9. 2018.

„CICERON – FILOZOF I GOVORNIK“

U 19.00 sati čitanje priče za laku noć:

- filozofsko predavanje Nove Akropole iz Varaždina

5. 9. 2018.

P. Vončina: „Krokodili“

12. 9. 2018.

K. Kasparavičius: „Lijenozemska“

19. 9. 2018.

… „Matovilko, operi svoju kosu!“

26. 9. 2018.

Braća Grimm: „Pepeljuga“

OSTALI DJEČJI PROGRAMI: 29. 9. 2018.

Klinci u Knjižnici – JESEN U NAŠEM KRAJU (subota)

– program za djecu predškolske dobi, igraonica Knjižnice od 9:30 do 11:30 sati

– Knjižnica u 19:30 sati

18. 9. 2018.

„Tragom trojanskih junaka u Hrvatskoj“

– povijesno predavanje Milivoja Dretara - Knjižnica u 19:00 sati

28. 9. 2018.

EPICENTAR EMOCIJA U CENTRU SVIJETA - predstavljanje knjige Legende i mitske priče iz Brezničkog Huma „Bečki valcer“ – večer Ružice Kišur Črlenec, gosti: Lana Tukač i dramska Družina Ozana

– Dvorac Batthyany u 19:00 sati

22 S P O R T

Mladi košarkaši uličnu košarku igrali u dvorani U subotu 24.kolovoza je u dvorani u Ludbregu odigran turnir ulične košarke, odnosno „Streetballa“ 3 na 3 za mlađe kategorije. Igralo se u tri kategorije 2004., 2006. i 2008. godište. Pribivalo je 17 ekipa iz Ludbrega, Varaždina, Čakovca i Ivanovca.

Postignuti su sljedeći rezultati; U kategoriji 2004. godište: 1. Varaždinci (Varaždin) 2. Bucket Squad (Ludbreg) 3. KK ČK (Čakovec) 4. Borkine Orke (Varaždin) 5. KK ČK 2 (Čakovec) 6. Crnci (Ludbreg) Kategorija 2006. godište: 1. Pingvini s Madagaskara (Ludbreg) 2. KK ČK B (Čakovec) 3. Vodeni delfini (Ludbreg) 4. KK Mladost (Ivanovec) 5. Shrekovi (Ludbreg) 6. NBA lavovi (Ludbreg) 7. Vindi (Varaždin) Kategorija 2008. godište: 1. Zmajevi (Ludbreg) 2. KK Međimurje (Čakovec) 3. Lavovi (Ludbreg) 4. Špancireri (Varaždin).

Ukupno je igralo šezdesetak igrača što je lijepa brojka. Pokazalo se još jednom da u Ludbreg mladi košarkaši rado dolaze, a sad treba poraditi na tome da ih uz roditelje i užu rodbinu dođe netko i pogledati. E, to je još jedan težak zadatak, oni koji su radili na tome znaju o čemu pišemo. I još jedna opaska kako se vremena mijenjaju. Vaš autor igrao je prije tridesetak godina, u Zagrebu, na legendarnom Tuškancu, „Cibonin“ kup, također turnir u uličnom „haklu“. Oni iz udaljenijih krajeve bivše države, iz Dalmacije, BIH, čak i Makedonije došli su čak i nekoliko dana prije da probaju koševe , da se prilagode. Spavalo se po studentskim sobama, kod prijatelja. A vremenska prognoza?

Pa nju nitko nije „šljivio“. Igralo bi se da je padalo „drvlje i kamenje“, s loptom koja je težila i više od kilograma . Jer sport, a pogotovo košarka bio je u to vrijeme više od igre. I stvarali su se čvrsti „momci“ kojima ništa kasnije nije bila prepreka. Znali su se snaći u ovom okrutnom svijetu…

Neven Jerbić

Teniski turnir u Ludbregu U sklopu najveće ludbreške manifestacije u subotu 24.kolovoza je održan memorijalni teniski turnir “Marijan Kovačić” koji je okupio dvadesetak tenisača kod Teniskog centra u Ludbregu.

Vrijedni organizatori TK “Podravina” odradili su sve u jednom danu kako bi izbjegli kišovitu nedjelju i napravili dobar posao. I ovog puta bilo je stvar prestiža pobijediti, teniski majstori koji stignu na tenisko igralište u Ludbregu zaboravljaju olimpijsku maksimu „Važno je sudjelovati“. Svi kreću s ciljem da budu prvi i onda na slamku „piju krvi“ ostalima, naravno svojim velikim prijateljima.

Svjedoče tome i dva reketa (slomljena) na žici. Vidi se s koliko žara svojim mečevima pristupaju neumorni ludbreški tenisači. Program je vodio ponajviše vodio Franjo Gal, uz podršku ostalih, pogotovo neumornog Ivice Pokosa, polivalentnog ludbreškog sportaša, košarkaša, tenisača i sportskog ribolovca kojeg je samo ozljeda spriječila da ne stigne do očekivanog trijumfa. Igralo se u tri kategorije; u parovima do 35 godina; 1. mjesto Boris Kuharić i Davor Vurušić, 2. Marko Šiprak i Tedi Femec; u kategoriji 35-55 godina; 1. Stanislav Žinić i Miljenko Novak 2. Danijel Papp i Stjepan Gal te u kategoriji 5+ ; 1. Stanko Kosec i Dean Stančin 2. Boris Lukinec i Josip Novko.

Ne sumnjamo iduće godine bit će još i bolje.

Neven Jerbić

3. rujna 2018.

Sjajno natjecanje lovaca

O

d petka 24. do nedjelje 26. kolovoza u Lovačkom domu u Ludbregu održano je tradicionalno gađanje glinenih golubova u organizaciji LD “Srnjak” Ludbreg. Usprkos nešto lošijih vremenskih uvjeta skupila se čak 41 ekipa iz triju županija (Međimurske, Varaždinske i Koprivničko-križevačke).

Nakon dugo godina vremenska prognoza nije štedjela ludbreške lovce. U ova tri dana bilo je od oblačnog do kišovitog vremena, no lovci i prijatelji prirode pokazali su da nisu od „pekmeza“ te je ovaj prekrasni objekt i natjecanje pohodilo više od petstotinjak zainteresiranih. Dobar dio njih uživao je u sjajnoj gastronomskoj ponudi. Bilo je tu sjajnih jela, od paprikaša, sjajnih kobasica od divljači, janjetine i odojka. Sve je pod kontrolom imao dugogodišnji predsjednik LD „Srnjak“ Antun Novota. On je već u petom mandatu na toj dužnosti, čak 19 godina. Od kasnih „četrdesetih“ sad već u srednjim „šezdesetima“. Naravno ima sjajne reference da kaže nešto o ovogodišnjem natjecanju.

-Iako nas vrijeme nije služilo, zadovoljan sam svime u cijelosti. Posjetio nas je veliki broj naših prijatelja koji su uživali u natjecanjima i ponudi koju smo pripremili. Prije naše manifestacije čak su me zvali iz Koprivnice te osigurali stolove, zna se za nas itekako – kaže predsjednik. Sigurni smo da će Novota odraditi do kraja ovaj mandat, a mislimo da lovci ne bi imali ništa protiv da ih vodi i sljedećih nekoliko godina.

U nedjelju, posljednjeg dana natjecanja, bilo je posebno svečano. Dizale su se zastave, za što su bili zaduženi najstariji članovi društva. Tu ceremoniju su pratile čak četiri horne, kvartet „Novak“. Nakon toga krenulo je natjecanje, koje je kasnilo koju minutu, jer je u bunkerima bilo vode, uslijed obilne kiše koja je padala u subotu navečer i nedjelju ujutro. Prvi su na „liniju“ izašli strijelci LD "Srnjak". Da spomenemo, svaku ekipu čini šest članova, a broji se najboljih pet rezultata. Što se tiče rezultata u ekipnom dijelu najuspješnije je bilo Lovačko društvo “Vepar” iz Ljubešćice. Drugo mjesto zauzelo je LD „Belupo“, a treće „Fazan“ Draškovec. Kod “10” ekipnih prvi je bio Marinko Horvat. Drugo mjesto zauzeo je Damir Mehkek, a treće Josip Čopor. Kod tzv. plaćenih “10” prvi je bio Predrag Varga, drugi Antun Tavanut, a treći Anđelko Botak. U “Fair -playu ” prvi je bio Martin Čop, drugi Anđelko Botak, a treći Mišo Petrović. Kod „trčećeg zeca“ najboljim se pokazao Dejan Margić, drugi je bio Nikola Milošević, a treći Vilim Bulf. U gađanju zračnom puškom najbolji je bio Mario Petak, drugi Saša Pokos, a treći Mladen Petak.

Tek toliko, ali u povjerenju, natjecanje nije trajalo tri nego četiri dana. Naime slavlje u Lovačkom domu u Ludbregu trajalo je do zore ponedjeljka…

Neven Jerbić

SPORT

3. rujna 2018.

23

F i t n e s s i f i z i o c e n t a r „ I m p u l s“

Ljudi su u prošlosti provodili većinu radnog vremena radeći fizičke poslove koji su često bili teški i naporni pa nije bilo potrebe za provođenjem sustavnog i organiziranog tjelesnog vježbanja. S vremenom je došlo do promjena djelatnosti u kojima čovjek radi, tako da danas velik broj ljudi obavlja poslove koji nisu toliko fizički zahtjevni, poput rada u različitim uredima i slično. To je sve rezultiralo sjedilačkim načinom života, čovjek ima manje potrebe za kretanjem, a samim time to je dovelo i do pojave različitih bolesti koje se često nazivaju bolesti modernog doba.

O tome postoji li navika vježbanja i kolika je zapravo učestalost tjelesne aktivnosti među građanima grada Ludbrega i okolnih mjesta porazgovarali smo sa voditelje Fitness i fizio centra „Impuls“, Damirom Špikićem.

– Djelujemo već sedam godina i ono što mogu reći jest da je u tih sedam godina kroz centar prošlo blizu tisuću ljudi odnosno tisuću članova. Međutim, ono što je zabrinjavajuće jest podatak da ih samo oko stotinjak redovno trenira. Ljudi jednostavno nemaju naviku vježbati. Postoji tek oko dvadesetak konstantnih vježbača. Naravno brojka varira ovisno o razdoblju godine. – objasnio je Damir.

Veliki problem predstavlja motivacija odnosno način na koji pokrenuti ljude da počnu vježbati.

– Vježbanje je jedini lijek koji se ne može nadomijestiti. Kako motivirati ljude da počnu? Cijena mislim da tu ne igra veliku ulogu, prostor je isto tako neupitan, osoblje posjeduje stručnost, dakle sve je na nivou. Problem je u mentalitetu. Ljudi jednostavno nisu toliko zainteresirani za vježbanje. U jednom periodu nudili smo i programe za djecu, ali opet nažalost nije bilo interesa, a definitivno bi ga trebalo biti. – kaže Damir.

- Jedne smo godine imali i grupu za korektivnu gimnastiku, dakle skolioza, spuštena stopala, loše držanje i slično, ali opet, jako slabi interes. Ljudi koji stvarno shvate da im je zdravlje u pitanju oni će krenuti s vježbanjem i nastaviti, a oni kojima to nije bitno brzo će odustati. – dodaje fizioterapeutkinja Vesna, Damirova supruga koja više brine o fizio dijelu centra.

Još jedan dodatan problem je i krivo izvođenje vježbi.

“Ljudi nemaju naviku vježbati” – Jako malo ljudi zapravo pravilno izvodi vježbe. Tehnika je najbitnija i tu polažemo puno napora. Ljudi misle da ako su pogledali par vježbi na youtube da ih odmah znaju i izvoditi što definitivno nije tako. Upravo zato potrebna je stručna pomoć barem u onoj prvoj, početnoj fazi.

– zaključuje Damir.

Fokus je na funkcionalnom treningu - Mi nismo klasična teretana, više smo orijentirani fukcionalnom treningu. Koristimo franšizu Tomislava Dolušića koji je razvio jedan dio funkcionalnog treninga naziva Freemotion 45 s time da smo mi još malo produžili trening pa on umjesto 45 minuta traje sat vremena. Ono što je kod tog treninga važno reći jest da je on fokusiran na kompletno tijelo. Dakle, u trening su uključeni svi mišići. Po tom programu pripremali su se stvarno vrhunski sportaši, da ne spominjem Saru Kolak koja je tu bila od svojih početaka, zatim Željko Vincek, Zenil Vugrinec, Iva Gerić te brojne momčadi kako rukomentne tako i nogometne i košarkaške. – kaže Špikić.

Centar posjeduje oko dvadesetak sprava, ali voditelji ističu kako je to zapravo manje važno. – Treninzi koje mi vodimo nisu klasični treninzi - sjedni na spravu i vježbaj - već svaki trening pokušavamo napraviti drugačijim. Postoji mnogo vježbi koje se mogu raditi samo sa vlastitim tijelom, medicinkama, bučicama i slično tako da možemo biti stvarno raznovrsni i u principu možemo reći da nam je to prednost pred klasičnom teretanom.– objašnjava Damir.

Uz funkcionalne i individualne treninge centar nudi i cardio pilates za koji je zadužena Vesna. – Ono što je možda interesantno jest da svi smatraju da su to ženski treninzi što apsolutno nije točno. Žene možda malo više drže do sebe i svog zdravlja, ali cardio pilates je itekako učinkovit i kod muškaraca. – poručuje.

- Uz to imamo i dosta ljudi koji su u predoperativnoj i postoperativnoj fazi. Bilo da jačaju tijelo zbog nadolazeće operacije ili zbog već odrađene operacije. Doktori kirurzi kao što je primjerice dr. Mraz već znaju tko je od njihovih pacijenata trenirao kod nas i to nas jako veseli. – nadovezuje se Damir.

Centar surađuje sa Gradom i brojnim udrugama -Surađujemo sa Društvom multiple skleroze. Oni kod nas odrađuju vježbe i fizikalnu terapiju. Dakle kad nisu u toplicama, vježbe odrađuju kod nas.

Tu je i suradnja sa Gradom na projektu „Kretanje je život“.

Projekt provodimo već 5 godina, a treninzi su namijenjeni starijim osobama. Imamo grupu od dvadesetak starijih osoba koje konstantno treniraju. To su većinom vježbe medicinske gimnastike, a imamo osobe starosti i do 80 godina. – kaže Vesna.

Osim sa navedenim udrugama centar surađuje i sa Lukapsom, zatim sa Udrugom umirovljenika iz Martijanca te Međugeneracijskim centrom u Ludbregu.

Uz fitness centar nudi mogućnost i fizikalne terapije

-Najviše sportaša dolazi na medicinsku masažu, ali ima tu i elektroterapije. Možemo napraviti kompletnu fizikalnu terapiju naravno prilagođenu pacijentu. Često surađujemo sa nogometnim klubom Podravina, njihovi sportaši dolaze kod nas na fizikalnoj. Čim se desi neka ozljeda krećemo sa terapijom kako bi spriječili neku

daljnju ozbiljniju. – kaže Vesna.

Za one ljepšeg spola tu su pedikura i manikura, a vlasnici razmišljaju i o dodatnom proširenju ponude.

Trenutno je u centru nešto mirnije budući da još uvijek traje ljeto, međutim to ostavlja prostor djelatnicima da se pripreme za nadolazeći boom nove jesenske fitness sezone.

Sportski centar Ludbreg

Završen prvi ljetni sportski kamp

S posljednjim danima ovogodišnjih školskih praznika završio je prvi ljetni sportski kamp za djecu. Ovaj zanimljivi sportski program organizirao je Sportski centar Ludbreg, a njegovi voditelji Tomislav Gerić i Monika Pačalat koja je s djecom i marljivo trenirala, prezadovoljni su odazivom.

- Djeca su naučila osnove zdravog života, radili smo osnovne vježbe motorike, vježbe koje jačaju mišiće, potiču na zdrav rast i razvoj djece kao i radnu naviku. Zahvalni smo jer su svojim dolaskom i marljivošću uljepšali Sportski centar Ludbreg i na neki način bili promotor zdravog života i primjer odraslima, a pritom su postali i prava ekipa – rekla nam je Monika te dodala kako se nada da će se dječja igra vratiti u parkove jer takav oblik igre uz druženje uključuje i aktivnost. Iz Sportskog centra Ludbreg poručuju polaznicima kampa, ali i svima drugima neka nađu sebi zanimljiv sport i okušaju se u bavljenju istim.

- Veselimo se novom sportskom kampu, vidjeli smo da potrebe za tim ima. Do ponovnog druženja s poznatim i nepoznatim licima šaljemo svima sportski pozdrav! - zaključuju u Sportskom centru Ludbreg.

24

ZADNJA

3. rujna 2018.

PROŠČENJE V LUBREGU Dok se zastavil , plavi, okroglasti autobus Mercedes O302, z tablicama ZG 183-39, otpuhnul je zraka i zdigel malo prašine. Vozil je od Zagreba do Legrada i nazaj, sedamdesetih let. Na njemu je pisalo “Zagrebački transporti”. V Ludbregu je stajal pred Gačinom krčmom, ali za Svetu nedelu se je na kratko zastavil v Toplički vulici. Kam se je ko vozil tak ga je i zval.

Jeni su ga zvali “Zagrebački”, a drugi “Legrađan”.

Joža, Bara, njihov mali Štefek i babica Justa su na proščenje v Lubreg došli si skupa, v nedelu, z “Legrađanom”, vjutro v pol osem. Joža je bil žifčani od ranoga jutra jer su babica Justa ne mogla nogu zdiči na štengu od autobusa, pak su je morali za rit rivati. Govoril je da bi ju trablo doma ostaviti, kajti je samo na zadevi i na brigi.

Ali babica Justa su ne šteli niti čuti kaj zet ima za reči.

- V Lubregu je na proščenju oprost sih grehov i ja to ne smem preskočiti - pravdala se babica. I nikaj - z njom na autobus i v Lubreg. Bara je isto bila žifčana jer je Joža bil žifčani. A vjutru si je i dva štamprline musiknul pak mu je jeno oko već počelo bežati na stran. Znala je Bara da to ne kaže na dobro. Jedino je Štefek bil vesel. Prvi je skočil na autobus i prvi je bil ž njega doli. Njemu je proščenje v Lubregu bilo najvekše veselje, prije neg nazaj v školu treba genuti.

Bara je pripravila rogožara, vu njem je pila opletena dvolitrenka, bilo je suhoga špeka i par suhih klobasi, dva tri paradajzi, zadnji z vrta, več malo mefki, dva tri friško pobrani debeli luki, a tu su bile i prgice, na pol suhe i malo šarf. V kuhinjsku krpu je bila zamotana domača pogača z debelim luknjama, i pol onoga gostoga kremastoga kuružnjaka. Papernata salveta je skrivala za tri šake cvirkov. Za desert sakomu po komad cicvare z plavim slivama. Dve kupice su bile zamotane v novinski papir. Negdi v kotu su bili babičini kombinirani prahi za glavu. A na strani lepo složeni starinski stolnjak kaj su ga babica Justa našili z cvetekima dok su imeli kakvih pedeset let, Rogožar je bil fest napuhnjeni, si su se nadali da bu rascufana ručka zdržala.

Joža je jedva stovaril babicu Justu, z malom pomoči konduktera, a “legrađan” je zato kesnel za Zagreb dobrih 10 minut. Štefek je mam od Topličke vlekel samo nekak za glazbom, kaj bi čim prije došli v lunapark. A Joža bi se isto malo prije rad prešetal po štandima. Ali kraj Bare žive to se nikak nije moglo dogoditi. Najpredi

se ide v cerkvu na mešu, kak se šika, kak prava familija. Babica su z krunicom med prstima zaspali v klecalu - blaženi mir.

Joža i Štefek su se ponašali kak se treba, jer jeno je zbeči mešu, a drugo je dok si več jemput v cerkvi za klecalom. Tu reda mora biti. Bara je, kak i v svojem selu, bila predvodnik v sim molitvama i litanijama, dok su ovi dva pomali mumljali sebi v bradu. Nekak su jedva dočekali “idite u miru”, prvi su bili na vulici.

A tu, zvun cerkve je bil mravinjak.

Ljudi su se prešetavali na se strane, hodali po štandima, cenkali se, tu i tam bi se z kakvom rodbinom sreli pak se na sred ceste zaspominali i zaprali prometa. Od nekud je veter dopuhaval bledoga dima koji je dišal po drvenomu vuglenu, kotlovini, klobasicama i zdrapancima. Ko je mel dobroga nosa bi v dimu navohal i girice. Saki čas bi prebežalo kakvo dete z nacifranim ftičom klopotačom, z frulicom kak čekić ili tamburicom, drvenim mačom, lukom i strelom. Se menje je tih drvenih domačih igrački, se menje ljudi jih dela, se menje dece jih oče imeti. Najviše se tržiju moderne plastične igračke, mitraljezi kakve imaju Rusi i Amerikanci, z mehanizmom kaj štekče, ra-ka-ta-ka-tak, ra-ka-ta-ka-taka-tak! Mala deca i babice su lizali lizike, pucke su čuvale bebice v malim dečjim kolcima. Sakih par metri šator z kojega se kadi i čuje žamor. Hektolitri gemištov i pive kaj zalevaju kotlovinu, janjetinu, odojke, čevapčiče, kak da je sudnji dan. A tam bliže pre Gačini krčmi, zna se - mesto za licitare. Prosti šator na četiri kolce, koji zgledi kak da ga Božja milost drži kaj se ne prehiti, proste klupčice i još prosteši stoli z jednom deskom. Mesta navek ima.

- Kaj bute? Jakoga ili slaboga? - pita čovek z belim šurcom, v ruki mu je prazna flaša od gvirca kaj ju je pobral za drugim stolom..

- Daj nam litru jakoga… i jenu čašu slaboga za Štefeka - reče Joža važno, a Bara obrne z očima. - Jakoga, jelda? Baš jakoga? - pita srdito.

- Barica, pak hodam od cerkve do sim več vuru i pol. Če babica tak pomali ideju… žeđen sam kak vapno…

- Babica je kriva, navek je babica kriva!

I kaj bu ve? Babica bu isto pila jakoga?

- U, sem zabil… Martin! Martin! Još jenu čašu slaboga za babicu! - zaviknul je.

- Marin, donesi ti nam samo pol litre slaboga za se i četiri prazne čaše! - zakomandira Bara z glasom na koji nema pogovora. - Još nas čeka prošecija, a tek je polne!

V poličnu flašu je zazvonil slabeši gvirc, malo svetleši od onoga jakoga, z čekičom se nadrobila hrga leda dok je ne bilo za četiri čaše. Joža je dal 20 dinari, pak rastočil. Radi leda je taman vlezlo sima jednak. Joža i Bara su se malo naceđali, Štefek je svojega popil mam i ve je hrustal leda. Doli z “podravinskoga” igrališta su tokli si bobnji sveta. Da bi samo malo mogel iti pogledati… Bara je z očima več dala znaka “kaj ti ne bi palo na pamet”. Za deset minut su zbudili babicu kaj su i oni svojega gvirca eksnuli. Onda su još sedeli pol vure jer jim se, babici, jako vrtelo. Kesneli su na prošeciju, Bara je nora, Joža bi odustal, Štefek je veselo bil za to, kaj bi mogel v lunapark, babica su molili očenaše dok jim se nije odvrtelo. Bara, kak prava glava pri hiži, je morala spasiti kaj se spasiti da. Genuli su nazaj k placu, pak su se v prošeciju porinuli v polovici, pre stari apoteki. Kaj je - je. Ne bu nji niko v selu govoril da nije z familijom hodočastila kak Bog zapoveda.

Bili su na meši kaj ju je služil sam biškup. Čak su niti babica Justa ne zaspali.

Kak i sako leto, zadnjih deset let, na kraju meše su babica rekli - No, ve morem na miru hmreti!

Vreme je za obed. Tam bliže Bednji, za starim ciglenim vatrogasnim domom je bila livada. Bara je rasprestrla stolnjaka na travu, na njega kuhinjsku krpu. Joža je z žepa zvadil maloga ribičkoga noža na preklop pak je narezal pogaču i kuružnjaka, a onda na velke komade i suhoga špeka, narezal luka. Razmotali su se cvirki i prgice se raskolile na četiri komade. Dok je to bilo gotovo je Joža najpredi natočil kupice.

Kisela voda jim nije vlezla v rogožar pak su pili čistu hotelu. Tak je Joži bila najslajša, makar je bila malo topla. I dok je ruku z čašom zdigel, ga je Bara jeknula:

- A si ne nekaj zabil?

- Aha, je... - spustil je čašu i sklopil roke, a si za njim - Dragi Božek, blagoslovi ovo naše jelo i pilo kaj je pred nami prestrto, vu ime Oca i Sina i Duha svetoga…

- Amen - su rekli si i prijali se posla.

Nikaj je ne ostalo. Samo krpje i papirje i staklovinje. Rascufani rogožar je bil špot i sramota, se se je razišel, pak je radi njega opal dogovor: Bara ide z babicom do cerkve na popoldnevnu mešu , a Joža i Štefek ideju kupiti novoga rogožara pak se najdeju v cerkvi. Te drvene, šibnate, rogožnate drangulije su bile tijam pre Rakovi krčmi.

Kak je pot vodil kraj lunaparka je i Štefek došel na svoje. Tri put se vrtel na ringišpilu, jemput je z loptom od štomfe zgađal plehnate tuljce, a Joža je pol vur z onom pecaljkom z ringlinom probal vloviti flašu Graševine. Onda su na štandu kupili novoga rogožara. Joža si je još kupil novoga vodira za kosu i drvenu pipu za lagev. I još su jemput, dok su išli nazaj, stali pre licitaru na gvircu.

Vrnuli se se direkt v Topličku, kmica se spuščala, babica su spali na trotovaru, Bara je siktala gde su tak dogo, zvlekli su se da je bila jako velka gužva. Joža ji je kupil pre licitaru velko srce z velkim špiglinom pak ju je to nekak nazaj vrnulo v dobru volju.

Pretovarili su krpje, pletenku i kupice v novi rogožar. Proščenje je za njih fertig.

Krave doma sigurno več mučeju.

Dok se zastavil, plavi, okroglasti autobus Mercedes O302, z tablicama ZG 18339, otpuhnul je zraka i zdigel malo prašine.

Joža, Bara, njihov mali Štefek i babica Justa su z proščenja v Lubregu odišli si skupa, v nedelu, z “Legrađanom”, navečer v pol osem.

(A. Horvat)

Sljedeći broj Ludbreških novina izlazi 28. rujna 2018.