Ludbreške novine broj 138

LIST GR ADA LUDBREGA BESPLATNI PRIMJERAK 31. LISTOPADA 2018.

BROJ 138 / GODINA XIII.

PROJEKT “HAPPY BIKE”

PODZEMNI KONTEJNERI Pametni sistem podzemnih kontejnera za odlaganje otpada danas je otvoren u Ludbregu u sklopu realizacije projekta „Ecological Smart and Sustainable Cities“ akronim projekta EcoSmartCities...

Str. 2.

RECIKLAŽNO DVORIŠTE Ukupna vrijednost projekta iznosi 661.077,33 EUR od čega EU sufinanciranje projekta iznosi 561.915,73 EUR (4.212.682,24 HRK) tj. 85 posto...

Str. 3.

ARHEOLOŠKI PARK Str. 12. - 13 .

Ludbreške novine na Crazy Hill Centrum mundi biciklijadi

BICIKLIZAM SVE POPULARNIJI

Infrastrukturni radovi na uređenju Arheološkog parka Iovia u vrijednosti 9 milijuna kuna u punom su jeku. Predviđeno trajanje radova je 16 mjeseci. Radovi su dio projekta...

Str. 4.

NOGOMET Nova nada Podravine Ove sezone u ludbreškoj “Podravini”, kada će se obilježiti stota godišnjica djelovanja kluba, odlučili su se dati prigodu mlađim nogometašima. Naravno, mentori su i dalje “senatori”, nogometaši s velikim “N” poput Valjaka, Sakača, S. Vađunca i Fajta...

Str. 22.

2

AKTUALNO

31. listopada 2018.

PODZEMNI KONTEJNERI U GUNDULIĆEVOJ I ŠENOINOJ ULICI

Pametni sistem podzemnih kontejnera za odlaganje otpada danas je otvoren u Ludbregu u sklopu realizacije projekta „Ecological Smart and Sustainable Cities“ akronim projekta EcoSmartCities.

Sistem podzemnih kontejnera uključuje 2 podzemna sustava s tri kontejnera od 2.200 litara koji su postavljeni na dvije lokacije, na kčbr. 2716 u Ulici Ivana Gundulića i na kčbr. 2729 u Ulici Augusta Šenoe, u blizini dječjeg vrtića „Radost“ Ludbreg.

-Ovo je jedan u nizu događaja u stvaranju zelenoga, održivoga i energetski samodostatnoga grada Ludbrega u budućnosti.

To su sve mali koraci, ali u ovom poslu važno je makar i najmanjim koracima hodati prema naprijed. Posebno mi je drago da govorimo o ovim kontejnerima, o aplikaciji kojom će se upravljati kontejnerima i da s ponosom mogu reći da su to sve ludbreški proizvodi, proizvodi ludbreških firmi, ludbreške pameti koji će sigurno svoje mjesto naći na tržištu. Kad govorimo o europskim novcima, oni nisu samo da naprave tablu, već služe za razvijanje novih proizvoda, novih projekata koji će se kasnije implementirati ne samo kod nas nego možda i u nekim drugim europskim zemljama. To je prava vrijednost europskoga novca i on ne vrijedi onih 85 posto, on vrijedi 300 posto kojih će se u

Nakladnik: CZKI “D. N.“ Ludbreg Glavni urednik: Iva Havaić Sakač Grafički urednik: Miroslav Vađunec Redakcija: Branko Dijanošić, Iva Havaić Sakač, Darko Skupnjak, Matea Lukić, Dražen Vađunec, Neven Jerbić, Željka Namesnik Kontakt: CZKI “D. Novak” Ludbreg,

Trg Sv. Trojstva 19

Telefon: 042 / 306 131

Fax: 042 / 306 068

e-mail: ludbreske-novine@czkidn.hr dskupnjak@czkidn.hr Tisak: Tiskara Zagreb

budućnosti generirati. Zahvaljujem tvrtki Oprema, koja je izradila rješenje, Poduzetničkom inkubatoru Lucera, ljudima koji razvijaju pametna rješenja, zahvaljujem našem komunalnom društvu koje je isto tako sudjelovalo u cijelom projektu, a koje će se u konačnici skrbiti da sve ovo funkcionira kako treba. Zahvaljujem i djelatnicima Grada Ludbrega bez kojih ovo ne bi bilo moguće. Zahvaljujem i mađarskim partnerima jer sve što smo danas prezentirali omogućeno nam je kroz Interreg Mađarska Hrvatska. – rekao je na otvorenju gradonačelnik Dubravko Bilić.

Ovim sustavom će se upravljati preko pametnih i održivih IT rješenja koja će omogućiti daljnju nadogradnju uspostavljenog sustava.

-Hvala Gradu Ludbregu na ukazanom povjerenju za izradu ovog projekta. Rješenje je napravljeno kompletno u našoj županiji, betonski uložak je vodonepropusan, napravljen u Zagorje Tehnobetonu, čelična konstrukcija te vanjski usipnici u Opremi d.d. u Ludbregu. Razlika između standardnih kontejnera i ovih je da imamo dvakubični kontejner unutra, ispod površine, nema nikakve fermentacije neugodnih mirisa. Dobra stvar je da se ne treba toliko često prazniti kontejner jer je postotak zbijenosti veći 30 posto

– rekao je Nenad Horvat, predstavnik tvrtke Oprema d.o.o.

Kroz uspostavu pametnog sustava podzemnih kontejnera Grad Ludbreg želi pozitivno utjecati na promjenu svijesti kod građana, povećati stupanj recikliranja i razvrstavanja otpada te unaprijediti sustav gospodarenja otpadom koji se temelji na inovativnoj infrastrukturi, pametnim rješenjima i najnovijim dostignućima na području zaštite okoliša.

-S obzirom kako smo u LUCERA poduzetničkom inkubatoru donijeli stratešku odluku o razvoju projekata temeljenih na naprednoj tehnologiji pa smo je kako gradske vlasti planiraju nevezano uz ovaj projekt razviimplementirati u našu sredili nekoliko sustava za virtualnu nu i ostale „pametne“ senzore, i proširenu stvarnost nije neovisno radi li se o mjebilo teško donijeti odrenju kvalitete zraka, luku da pokušamo Ovim gustoće prometa izraditi i sustav ili pronalaska mjerenja kolisustavom će se praznih parčine otpada u kirnih mjeupravljati preko pametnih i podzemnim sta. Iskustvo kontejnekoje smo rima. Iako održivih IT rješenja koje će nam stekli izrana tržištu dom ovog omogućiti daljnju nadogradnju rješenja vrlo već postoje i drugi sustavi je vrijedno i uspostavljenog sustava. koji bi mogli zapravo nam odraditi ovaj omogućava da posao, mi smo se izradimo rješenja odlučili razviti naše po našoj mjeri koja rješenje, uostalom kao što bi sva u konačnici trebasmo razvili i sustav evidencije otla služiti samo jednoj svrsi, a pada koji se koristi u Ludbregu, a to je povećanje kvalitete života odnedavno i u Buzetu. Činjenica građana grada Ludbrega. Takva

rješenja naravno mogu se lako ugraditi u sve ostale sredine što opet dodatno pozicionira LUCERA poduzetnički inkubator na mapu inovativnih i kreativnih rješenja temeljenih na naprednoj tehnologiji. – rekao je Robert Majhen, IT manager u poduzetničkom inkubatoru LUCERA. Provedba ovog projekta koji je odobren za sufinanciranje iz Programa suradnje INTERREG V-A Mađarska – Hrvatska 2014.2020. započela je u listopadu prošle godine, a vodeći partner je upravo Grad Ludbreg. Partner na projektu je Grad Zalaegerszeg iz Mađarske.

Ukupno predviđeno trajanje projekta je 16 mjeseci, a ukupna vrijednost projekta iznosi 204.943,00 EUR

AKTUALNO

31. listopada 2018.

Reciklažno dvorište "Meka" započelo s radom Čist, zelen, održiv grad, to je ono što od nas očekuju naši sugrađani i budućim generacijama predat ćemo ga u boljem stanju nego što smo ga zatekli. Ovo Reciklažno dvorište ide upravo u prilog tome – riječi su koje je gradonačelnik Dubravko Bilić uputio na otvorenju Reciklažnog dvorišta “Meka” u Ludbregu, a koje je sufinancirala Europska unija iz Kohezijskog fonda, Operativni program Konkurentnost i kohezija.

Ukupna vrijednost projekta iznosi 661.077,33 EUR od čega EU sufinanciranje projekta iznosi 561.915,73 EUR (4.212.682,24 HRK) tj. 85 posto, a preostali postotak sufinancira Grad Ludbreg, s time da je Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije dodijelilo Gradu Ludbregu bespovratna sredstva od 520.390,16 HRK iz Državnog proračuna za sufinanciranje provedbe EU projekata na regionalnoj i lokalnoj razini.

U suradnji s Ministarstvom zaštite okoliša i energetike, kao Posredničkom tijelom razine

1 i Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, kao Posredničkom tijelom razine 2, uspješno je realiziran projekt “Reciklažno dvorište Meka”.

– Čestitam gradonačelniku Grada Ludbrega na ovom zahvatu i koji je prepoznao potrebu za adekvatan način zbrinjavanja otpada prije gotovo svih. U petak smo potpisali i 83. ugovor s jedinicama lokalne samouprave za izgradnju ovakvih reciklažnih dvorišta što je oko 207 milijuna kuna ulaganja u ovakve objekte – rekao je na otvorenju državni tajnik Mile Horvat ujedno i izaslanik predsjednika Vlade RH. Odvajanje otpada unatrag nekoliko godina bilježi pozitivan trend u Ludbregu. U usporedbi za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja 2018. godine količina odvojenog otpada u 2018. godini porasla je za 128.500 kg odnosno za 41,83 posto u odnosu na isto razdoblje u 2017. godini.

U usporedbi s istim razdobljem 2016. godine količina odvojenog otpada u 2018. godini veća je za 150.690 kg ili za 49,05 posto.

Otvaranjem reciklažnog dvorišta rezultati će sigurno biti još bolji, a u svemu ključnu ulogu ima edukacija.

-Ovo je samo jedan od segmenata kompletnog upravljanja otpadom. Ukoliko ne budemo imali sve dijelove sustava nećemo biti uspješni. Naravno i kad budemo izgradili centre gospodarenja otpadom, kompostane i energane i reciklažna dvorišta i imali selekciju na kućnom pragu morat ćemo izdvojiti još dodatni napor, a taj dodatni napor upravo govori da ćemo morati raditi s građanima. Tu su najvažnije tri stvari, pod broj jedan edukacija, pod broj dva nemojte se iznenaditi, ali to je ponovo edukacija, kao i pod broj tri. Dakle, sve će ostati mrtvo slovo na papiru ukoliko ne budemo građane educirali i potaknuli ih da koriste te sve objekte koje smo postavili i da shvate važnost zaštite okoliša. Mi smo turistička zemlja, mi imamo prekrasnu prirodu i trebali smo pod primarno postaviti si cilj da upravo ta zemlja i ta priroda ostanu takvi – kazao je Dubravko Ponoš, direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

Gradonačelnik Ludbrega na otvorenju je naglasio kako je ovo

3

Na reciklažnom dvorištu odložiti možete sljedeći otpad: • papir, karton • tetrapak, plastika – folije, plastika PET ambalaža, plastika ostala – tvrda (PE kašete i sl.), • glomazni i sitni EE otpad, • tekstil, obuća, • akumulatori, baterije, • otpadne fluo cijevi, otpadne štedne žarulje, • opasni otpad iz domaćinstva – nezapaljivi (boje, lakovi, otapala…), opasni otpad iz domaćinstva – zapaljivi (boje, fotokemikalije, otapala…), • otrovni otpad iz domaćinstva – nezapaljivi (kiseline, pesticidi, citotoksidi…), • motorna ulja, zauljena ambalaža, zauljene krpe, • jestiva ulja, • stari lijekovi, • glomazni otpad – drveni, glomazni otpad – ostali, • otpadne gume, • građevinski otpad (šuta i sl.), građevinski otpad (sanitarna keramika), • ravno staklo, ambalažno staklo, • stiropor, • drvo, zeleni otpad, • željezo, obojeni metali i limenke

važan događaj koji potvrđuje usmjerenost Ludbrega ka zaštiti okoliša.

-Mi smo sve ove priče i projekte u dobroj suradnji s Fondom za zaštitu okoliša započeli već prije nekih šest godina. Rezultati su tu, oko nas. Sanacija odlagališta jedan je od najvrjednijih projekata u ovome dijelu Hrvatske. Izgradnja štedljive ekološke rasvjete, odnosno zamjena u cijelome Ludbregu, reciklažno dvorište, nabava novih spremnika, sad edukativne aktivnosti i mnogi drugi projekti na zaštiti okoliša, ali i obnovljivim izvorima energije. Zeleno i održivo gospodarenje naš su cilj kao i briga da iza nas ostane Ludbreg u kojem će drugi htjeti živjeti i u koji će drugi htjeti dolaziti. Nadam se da će sve ovo što smo zajedno napravili biti zalog buduće dobre suradnje jer nas očekuje još projekata. Svaki od tih projekata je u interesu naših građana i zahvaljujući njima imamo čist grad. Reciklažno dvorište za nas je vrlo važno kao preduvjet razvijanja sustava gospodarenja otpadom. Mi smo možda i najnapredniji u Varaždinskoj županiji, ali nismo zadovoljni i nećemo biti zadovoljni dok ne ispunimo ciljeve koje smo si sami

postavili i koje Zakon pred nas postavlja. Vjerujem da ćemo već sljedeće godine dosegnuti sve što je od nas traženo i da će naši građani moći biti mirni, da će i dalje imati najjeftiniju uslugu u Varaždinskoj županiji i da će biti sigurni da nećemo morati plaćati penale zbog kašnjenja ili previše razmišljanja. Mi smo shvatili da moramo samo raditi, raditi i jedino raditi. – poručio je gradonačelnik Bilić te pojasnio kako je gospodarenje otpadom uvijek aktualna tema u Ludbregu. Nalazimo se na Meki, prostoru kojeg smo zajedno s Fondom za zaštitu okoliša sanirali prije nekoliko godina, a danas je zelena oaza s inhalatornom šetnicom. Drugi korak bila je izgradnja Reciklažnog dvorišta u kojem nam je također velika podrška bio Fond za zaštitu okoliša i Ministarstvo regionalnog razvoja – podsjetio je gradonačelnik Bilić.

Reciklažno dvorište “Meka” bit će otvoreno i subotom, a građani imaju pravo na reciklažnom dvorištu odlagati sav otpad za koji su na reciklažnom dvorištu postavljeni posebni spremnici za odlaganje određene vrste otpada, a osobito problematični otpad i posebne kategorije otpada.

4

AKTUALNO

31. listopada 2018.

Na Meki posađeno 1400 sadnica lavande Labirint okruglog oblika načinjen od zidova lavande između kojih bi se šetalo stazom labirinta nova je zanimljivost Ludbrega.

Preko tisuću sadnica lavande na nekadašnjem odlagalištu otpada “Meka” već je posađeno.

- Odrađen je mali projekt inhalatorne šetnice za sve koji imaju dišne probleme. Nadam se, kad na proljeće prolista i procvjeta 1400 lavandi, da će to biti prekrasno mjesto na koje će Ludbrežani rado odlaziti i provoditi vrijeme – rekao je gradonačelnik Dubravko Bilić.

Dodao je i kako će zasađena lavanda kad sljedeće godine procvjeta svojim ljekovitim svojstvima pomagati svima onima koji imaju dišna ili plućna oboljenja.

-To je uistinu jedan zanimljiv projekt, njime smo prvenstveno dodatno oživjeli danas sanirano odlagalište otpada Meka koja

više ne “proizvodi” ružnoću već je sada to jedan čist i uredan prostor koji kao takav može privući šetače. Drugi segment bit će postavljanje oglednog pčelinjaka u suradnji s našim pčelarima, a u cijelu priču uključit će se i Srednja škola Ludbreg, odnosno učenici koji se školuju za pomoćne vrtlare, ali i drugi. Na njima je da krenu u prezentaciju jastučića od lavande, ulja od lavande, ali i brojnih drugih potencijalnih proizvoda školske zadruge.

Labirint je već sada vidljiv putem Google Eartha, a slika će s dolaskom proljeća biti još ljepša, rascvjetanija i vjerujem da će takav cjeloviti sadržaj biti lijep dodatak turističkoj priči Ludbrega.

– zaključio je gradonačelnik.

Grad Ludbreg ovaj je projekt odradio u suradnji s tvrtkom Labirinti j.d.o.o. koja je imala već nekoliko sličnih projekata diljem Hrvatske.

Inhalatorna šetnica

Započeli radovi Infrastrukturni radovi na uređenju Arheološkog parka Iovia u vrijednosti 9 milijuna kuna u punom su jeku. Predviđeno trajanje radova je 16 mjeseci. Radovi su dio projekta "Unaprjeđenje kontinentalnog turizma turističkom valorizacijom povijesno-kulturne baštine Grada Ludbrega" koji je sufinanciran od strane Europskog fonda za regionalni razvoj kroz Operativni program konkurentnost i kohezija. Iznos prihvatljivih troškova iznosi 16.995.663,37 kn, od čega su odobrena bespovratna sredstva u iznosu od 14.309.569,74 kn. Grad Ludbreg je nositelj projekta i svih aktivnosti, a partneri su HRZ, TZ Grada Ludbrega, LAG Izvor te UO Crnković.

Planirane aktivnosti odno-

se se na izgradnju Arheološkog parka Iovia-Ludbreg sa svom pripadajućom infrastrukturom i sadržajima, uređenje šetnice uz rijeku Bednju, sanacija fasade na Crkvi svetog Trojstva, uređenje hotelskih soba s ciljem povećanja smještajnih kapaciteta te uređenje Zanatskog trga.

-Jedina postojeća građevina, tzv. „Kuća Somođi“ je srušena, izgradit će se novi objekt višenamjenske funkcije, bruto površine 670,79 m² i kapaciteta 150 posjetitelja. Osim turističke zajednice i suvenirnice, u sjevernom dijelu objekta nalazit će se izložbeni postav, u kojem će se kroz arheološke nalaze interpretirati povijest Ludbrega od prapovijesti do suvremenosti. U južnom dijelu objekta (multimedijalni prezentacijski

Arheološki park Iovia

prostor) bit će prikazan istraženi dio rimske Jovije kroz interaktivne modele. U podrumu i na prvoj etaži bit će smješteni multifunkcionalni prostori – rekla je Erina Stančin, voditeljica projekta.

Posebna zanimljivost bit će Zanatski trg koji će se sastojati od 4 kućice. Na Zanatskom trgu posjetitelji i turisti će moći naučiti nešto o zanatima koji su bili prisutni u rimskom razdoblju.

Planirana šetnica, ukupne dužine 1300 m će osim funkcije povezivanja postojećih i budućih sadržaja lokacija imati i informativnu te edukativnu funkciju.

Naime, prostor oko šetnice treba zadovoljiti potrebe građana i posjetitelja te omogućiti pristup informacijama u svezi povijesti Grada i sadržaja koje Grad nudi.

Grad poziva zainteresirane za kupnju stanova da se jave Grad Ludbreg poziva sve zainteresirane da se prijave za kupnju stana preko programa društveno poticajne stanogradnje na području Grada Ludbrega.

Cilj uključenja u Program POS-a je da se građanima omogući zadovoljavanje stambenih potreba i poboljšanje kvalitete stanovanja izgradnjom stambenih jedinica uz poticaj javnih sredstava i mogućnost obročne otplate po pristupačnijim uvjetima od tržišnih u pogledu kamata i rokova otplate.

-Već se duže vrijeme osjeća potreba za stanovima u Gradu Ludbregu jer trenutno ih nema ni za kupiti, a ni za iznajmiti.

Kako bi se grad nastavio razvijati, jedno od rješenja je i stanogradnja. Već smo jedno vrijeme u razgovorima s APN-om, agencijom koja se bavi prometom nekretnina u ime Republike Hrvatske i koja potiče stanogradnju te se nadamo da ćemo vrlo brzo riješiti taj formalni dio s njima – rekao je gradonačelnik Dubravko Bilić. U tu svrhu namijenit će se zemljište kod budućeg trgo-

vačkog centra. - U tom dijelu grada otvorit će se jedna nova ulica i predvidjeli smo četiri parcele za izgradnju stanova. Očekujemo iskaz interesa naših sugrađana, ali i žitelja iz susjednih općina, a koji će htjeti kupiti stan po povlaštenoj cijeni koja će biti zagarantirana po kvadratnom metru. U prvoj fazi iskazivanja interesa građana zanima nas kakav interes uopće postoji kako bismo mogli odrediti broj stanova te koja je kvadratura za koju su građani zainteresirani.

Ukoliko će sve ići svojim tijekom vje-

Grad Ludbreg i APN

rujemo kako bi se projektni i ugovorni dio mogao riješiti već sljedeće godine, a krajem iduće godine možda već započeti gradnju – najavio je gradonačelnik.

Zainteresirani se mogu javiti u Grad Ludbreg, Odsjek za prostorno uređenje, komunalne djelatnosti i imovinu koji se nalazi na prvom katu, (Trg Svetog Trojstva 14) od 5. studenog, radnim danom od 8 do 15 sati do kraja 2018. godine gdje će popuniti anketni upitnik ili putem mrežne stranice www.ludbreg.hr.

AKTUALNO

31. listopada 2018.

5

Ludbreg prvi u Hrvatskoj dobiva krajobraznu strategiju Grad Ludbreg je u sklopu projekta “Development of strategic cross-border cooperation between Letenye, Ludbreg and Prelog” (DESCO), sufinanciranog iz programa Europske teritorijalne suradnje Interreg V-A MađarskaHrvatska 2014.-2020. pristupio izradi Strategije krajobraznog uređenja Grada Ludbrega 20182027.

Jedna od faza izrade strategije je provedba postupka javne rasprave te obrada podataka s ciljem dobivanja povratnih informacija o stavovima građana vezano uz krajobrazno uređenje Grada Ludbrega. Javna rasprava trajala je od 16. do 26. listopada, a javno izlaganje o Prijedlogu strategije krajobraznog uređenja Grada Ludbrega 2018-2027 održano je 22. listopada u Centru za kulturu i informiranje "Dragutin Novak".

- Strategija krajobraznog uređenja Grada Ludbrega izrađuje se i provodi s ciljem poboljšanja kvalitete života građana i privlačnosti Grada Ludbrega za posjetitelje. To znači evidentirati postojeće nedostatke, ispitati stavove, mišljenja i potrebe korisnika te na temelju toga ponuditi rješenja. Također time nastojimo

potaknuti korištenje prirodnih i kulturnih bogatstava Grada u svrhu uređenja javnih otvorenih površina koje će postati sastavni dio prepoznatljivog identiteta Grada – rekao je gradonačelnik Dubravko Bilić. Otkrio je i kako je Ludbreg prvi grad u Hrvatskoj koji će takvu strategiju donijeti.

- Ova strategija dio je europskog projekta što nas još dodatano raduje. Netom završena javna rasprava bila je prilika da se naši sugrađani uključe u kreiranje budućeg krajobraznog izgleda našega grada, od sadnje cvijeća, drveća, do uređenja šetnica. Žao mi je što interes nije bio veći.

Strategija je zaključila neke stvari kojih smo i sami svjesni, da nam nedostaje parkova i pojedinih urbanih elemenata poput klupa, koševa za otpad, ali istovremeno i potencira zeleni dio kao element buduće turističke ponude - rekao je gradonačelnik.

Iako Ludbreg ima turističke zanimljivosti oni nisu dovoljno iskorišteni, potrebno je osmisliti i provesti niz mjera unaprjeđenja postojećih i stvaranja novih krajobraznih scenarija te ga na taj način uključiti u sastavni dio turističke ponude.

Započela javna rasprava za potrebe izrade Strategije razvoja pametnog grada Nakon netom završene javne rasprave za potrebe izrade Strategije krajobraznog uređenja, Grad Ludbreg je također u sklopu projekta "Development of strategic cross-border cooperation between Letenye, Ludbreg and Prelog" (DESCO), sufinanciranog iz programa Europske teritorijalne suradnje Interreg V-A Mađarska-Hrvatska 2014.-2020. pristupio izradi Strategije razvoja pametnog grada.

Strategija razvoja pametnog grada izrađuje se i provodi s ci-

ljem poboljšanja kvalitete života građana i privlačnosti Grada Ludbrega za posjetitelje.

Jedna od faza izrade strategije je provedba postupka javne rasprave te obrada podataka s ciljem dobivanja povratnih informacija o stavovima građana vezano uz uvođenje inovativnih rješenja u sve segmente društvenog i javnog djelovanja na području Grada Ludbrega.

Grad Ludbreg pokreće javnu raspravu o izradi Strategije razvoja pametnog grada, a koja traje od 31. listopada 2018. do

Autobusno stajalište

Slijedi postavljanje nadstrešnica Privremeno autobusno stajalište kod svetišta uskoro više neće biti u funkciji. Autobusi se vraćaju na staro mjesto, samo koji metar ispred.

Naime, pri kraju su radovi na uređenju autobusnog stajališta ispred samog autobusnog kolodovora.

-Iako ne organiziramo javni prijevoz i nismo vlasnik autobusnog kolodvora našli smo se u cijeloj zbunjujućoj priči. Grad Ludbreg je uz potporu gradskih vijećnika s kojima smo o ovoj situaciji raspravljali na zadnjoj sjednici gradskog vijeća prionuo uređenju prostora. Na prostoru ispred autobusnog kolodvora, dosadašnjem parkiralištu u gradskom vlasništvu preoblikovan je prostor koji će sada biti autobusno stajalište.

Na tom prostoru istovremeno će se moći nalaziti četiri autobusa, a postavit ćemo i nadstrešnice ovih dana. Također na tom području građani će se dok čekaju autobus moći služiti besplatnim internetom. Većina gradova u zapadnoj Europi bazira se na stajalištima, a ne autobusnim kolodvorima – rekao je gradonačelnik Dubravko Bilić i dodao kako ovih dana slijedi postavljanje nadstrešnica i time će ova lokacija i službeno postati autobusno stajalište.

9. studenog 2018. godine.

Prijedlog Strategije razvoja pametnog grada izlaže se na javni uvid u trajanju od 11 dana.

Javni uvid u prijedlog Strategije može se također izvršiti radnim danom od 8:00 do 14:00 sati od 31. listopada 2018. godine do 9. studenog 2018. godine u prostorijama Grada Ludbrega, Trg Svetog Trojstva 14, 42230 Ludbreg, u Odsjeku za poduzetništvo,turizam i razvojne projekte, prizemlje.

Prijedlog Strategije objav-

ljen je i na službenoj web stranici Grada Ludbrega, www. ludbreg.hr.

Grad Ludbreg će prikupljene podatke koristiti isključivo u svrhu izrade Strategije razvoja pametnog grada. Očitovanja građana i drugih zainteresiranih strana za vrijeme trajanja javne rasprave zaprimat će se putem elektroničke pošte na adresu petra.medjimurec@ ludbreg.hr ili osobno u Grad Ludbreg na adresi Trg svetog Trojstva 14, 42230 Ludbreg, zaključno do dana 9. studenog

2018. godine do 15.00 sati za osobnu isporuku te do 00.00 sati za dostavu putem e-maila. Primjedbe i prijedlozi koji nisu čitko napisani, potpisani i dostavljeni u roku neće se uzeti u obzir u pripremi Izvješća o javnoj raspravi.

Javno izlaganje o Prijedlogu Strategije razvoja pametnog grada bit će 7. studenog 2018. godine s početkom u 11.00 sati u prostorijama Centra za kulturu i informiranje „Dragutin Novak“ na adresi Trg svetog Trojstva 19, 42230 Ludbreg.

6

AKTUALNO

31. listopada 2018.

DAN DOBROVOLJNIH DARIVATELJA KRVI

DOBITNICI PRIZNANJA Hrvatski Crveni križ je prema svom Pravilniku o priznanjima donio odluku o dodjeli odlikovanja mnogostrukim darivateljima krvi ludbreškog kraja. Ona su uručena na skromnoj svečanosti koju je priredilo Gradsko društvo Crvenog križa Ludbreg 30. listopada u povodu Dana darivatelja krvi.

Dobitnici plakete i zahvalnice za izvanredan uspjeh za 125 darivanja krvi su Branko Jagodić iz Čukovca i Milan Bunčić iz Ludbrega. Zlatni znak i zahvalnicu za 100 darivanja krvi primio je Antun Matijašec iz Selnika.

Dobitnici srebrnog znaka i zahvalnice Hrvatskog Crvenog

križa za 75 darivanja su Franjo Katalenić iz Ludbrega i Marijan Kovaček iz Svetog Petra.

Brončani znak i zahvalnicu za 50 darivanja primili su: Franjo Grgec iz Hrastovskog, Željko Pokec iz Ludbrega, Kristijan Stančin iz Ludbrega, Aleksandar Šolaja iz Ludbrega, Damir Špikić iz Vinograda Ludbreških, Tihomir Horvat iz Selnika, Vlado Rak iz Selnika, Dražen Ipša iz Dubovice, Zvonimir Repić iz Malog Bukovca i Stanko Martinković iz Svetog Petra.

Kod žena za 35 darivanja dobitnice brončanog znaka i zahvalnice su Kristina Jalšić iz Kućana Ludbreškog i Ljubica Lukačić iz Prilesa.

PRIJEM KOD PREDSJEDNICE RH Predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović uručila je u četvrtak i petak, 25. i 26. listopada odlikovanja „Red Danice hrvatske s likom Katarine Zrinske” dobrovoljnim darivateljima krvi za plemenitu i humanitarnu aktivnost darivanja krvi i krvnih sastojaka. Među darivateljima našli su se i naši Ludbrežani, Nada Kapusta (Ludbreg) Marija Kokanović (Vinogradi Ludbreški), i Stjepan Markulinčić (Hrastovsko).

Izrazivši zadovoljstvo što uručuje odlikovanja na Dan darivatelja krvi te u tjednu u kojem su obilježene dvije obljetnice, 140 godina djelovanja Crvenog križa na području Republike Hrvatske i 65 godina dobrovoljnog darivanja krvi u organizaciji Crvenoga križa, predsjednica Grabar-Kitarović istaknula je važnost tih obljetnica za našu Domovinu kojima se pribrajamo onim zemljama s najduljom tradicijom njegovanja organiziranog humanitarnog rada.

OBILJEŽEN DAN NEOVISNOSTI U ponedjeljak 8. listopada, u Hrvatskoj je obilježen Dan neovisnosti, državni blagdan kojim se obilježava spomen na odluku Hrvatskog sabora kojom su raskinute sve državnopravne veze s Jugoslavijom.

Time je Sabor utvrdio da Republika Hrvatska više ne smatra legitimnim i legalnim ni jedno tijelo dotadašnje SFRJ, te da ne priznaje valjanim niti jedan pravni akt bilo kojeg tijela koje nastupa u ime bivše federacije.

Povodom Dana neovisnosti gradonačelnik Dubravko Bilić, zamjenica gradonačelnika Renata Potočnik, Antun Šimić, predsjednik Gradskog vijeća, gradski vijećnici, predstavnici braniteljskih udruga i političkih stranaka položili su vijence i zapalili svijeću kod centralnog križa i kod spomenika braniteljima na ludbreškom groblju.

Bezuvjetno mišljenje Gradu Ludbregu U ponedjeljak 29. listopada 2018. godine Gradu Ludbregu uručeno je izvješće o obavljenoj financijskoj reviziji Grada Ludbrega za 2017. godinu.

Predmet revizije bili su godišnji financijski izvještaji, i to Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima, Bilanca, Izvještaj o promjenama u vrijednosti i obujmu imovine i obveza, Izvještaj o rashodima prema funkcijskoj klasifikaciji, Izvještaj o obvezama te Bilješke uz financijske izvještaje. Prema mišljenju Državnog ureda za reviziju, financijski izvještaji Grada za 2017. godinu sastavljeni su u svim zna-

čajnim odrednicama u skladu s odredbama Zakona o proračunu te je o financijskim izvještajima izraženo bezuvjetno mišljenje.

-Transparentnost poslovanja jedno je od naših načela stoga nam je drago primiti ovakvo mišljenje revizije. Ovo je prvo bezuvjetno mišljenje revizije u nekoliko prethodnih mandata. Zadnja revizija je obuhvatila 2012. godinu u vrijeme mojih prethodnika i dobiveno mišljenje je bilo uvjetno tako da je ovo veliko postignuće za sve koji vrijedno rade da Grad funkcionira besprijekorno. Kad su financije u pitanju prostora za greške nema, a nama kao

jedinici lokalne samouprave važno je da su svi društveni segmenti zadovoljeni. To uključuje izdvajanja za vrtiće, stipendije, socijalne potrebe, sport, kulturu i brojne druge. Nekoliko godina unatrag i u samo kreiranje proračuna uključujemo naše građane koji nam se mogu javiti s prijedlozima i idejama – rekao je gradonačelnik Dubravko Bilić.

Revizija je planirana i obavljena s ciljem izražavanja mišljenja jesu li financijski izvještaji u svim značajnim odrednicama sastavljeni u skladu s primjenjivim okvirom financijskog izvještavanja.

SJEĆANJE

IVAN LIPIĆ 1949-1996

Prošle su 22 tužne godine otkad te nemamo.

Tvoja obitelj

DOZNAJEMO

31. listopada 2018.

7

SMJEHULJICI ODOBREN EUROPSKI PROJEKT Dječji vrtić Smjehuljica u suradnji s projektnim partnerom Gradom Ludbregom provodi projekt Smjehuljica – moj drugi dom, usmjeren na unapređenje postojećih i razvoj novih programa te uvođenje usluge poslijepodnevnog rada vrtića (do 18:00 sati), u svrhu usklađivanja poslovnog i obiteljskog života roditelja polaznika vrtića. Financiran je bespovratnim sredstvima Europskog socijalnog fonda, a provodi se u razdoblju od 24 mjeseca, od 4. rujna 2018. do 4. rujna 2020. godine.

Ukupna vrijednost projekta je 2.663.742,10 HRK te je iz sredstava Europskog socijalnog fonda sufinanciran u stopostotnom iznosu.

Na početnoj konferenciji održanoj u Centru za kulturu i informiranje "Dragutin Novak" projekt je predstavljen javnosti.

-Jako sam sretna što smo danas ovdje s mnogobrojnim dragim ljudima, prijateljima, roditeljima i naravno polaznicima vrtića. Radujemo se da Dječji vrtić "Smjehuljica" i Grad Ludbreg kao projektni partner idu korak naprijed kroz provedbu ovog projekta. Ono što smo htjeli i što je prioritet Republike Hrvatske jest usklađivanje privatnog i poslovnog života roditelja i djece. Lepezom usluga želimo proširiti poslijepodnevnu radnu smjenu te obo-

gatiti predškolsku uslugu. Nadam se da ćemo u ova 24 mjeseca koliko traje projekt imati plodonosnu suradnju sa svima, a na opće zadovoljstvo naših polaznika – rekla je Gordana Trnjak Vajagić, vlasnica dječjeg vrtića Smjehuljica.

Tijekom projekta polaznicima Smjehuljice će se pružiti veća kvaliteta odgoja te poticati njihova kreativnost i stvaralaštvo, kao i njihova znatiželja i logičko razmišljanje. Sami programi koje obuhvaća usluga poslijepodnevnog rada vrtića je redovni primarni program, program ranog učenja engleskog jezika, igraonice likovna i glazbena, vjerski program i folklor, koji će biti obogaćeni novim uslugama koje će se tijekom projekta uvesti u rad vrtića, za što će se provesti i edukacije stručnjaka –odgojitelja Smjehuljice koji rade s njenim polaznicima.

-Drago mi je da je još jedan projekt došao u Grad Ludbreg i to u ovako lijepom iznosu. Sve su to zapravo rezultati rada prije svega samoga vrtića, ali i stvorene "zarazne" klime u kojoj su se svi lakše odvažili raditi na europskim projektima i na taj način obogaćivati ne samo život svoje organizacije nego i život našega grada – poručio je gradonačelnik Dubravko Bilić.

Sara Kolak na otvorenju nove INA benzinske Modernizirano maloprodajno mjesto INA Grupe otvoreno je u utorak 16. listopada u Ludbregu na adresi Koprivnička 2.

Tako se maloprodajno mjesto u Ludbregu pridružilo Ininoj razgranatoj mreži od gotovo 500 maloprodajnih mjesta u Hrvatskoj i susjednim zemljama, Bosni i Hercegovini, Sloveniji i Crnoj Gori.

– INA Grupa upravlja najvećom moderniziranom malopro-

dajnom mrežom u regiji koju stalno razvija kroz kapitalna ulaganja te unapređenjem kvalitete usluga u skladu s potrebama kupaca. Drago nam je što i naši Ludbrežani prepoznaju našu tvrtku kao partnera od povjerenja koji nudi usluge prilagođene potrebama kupaca te vjerujemo kako će uživati na ovom moderniziranom maloprodajnom mjestu. -rekao je Borko Buturac, direktor INA Maloprodajnih

servisa.

Otvorenju se pridružila i jedna od najboljih hrvatskih atletičarki, rođena Ludbrežanka Sara Kolak, olimpijska pobjednica u bacanju koplja.

– INA i ja surađujemo nekoliko godina tako da iz prve ruke znam da se u Inu možete pouzdati. Sretna sam što je naš Ludbreg dobio jedno ovako lijepo maloprodajno mjesto na kojem ću sigurno i ja “tankati” svoj

auto. Kao što je i meni INA velika podrška u karijeri tako sam sigurna da će biti i vama na vašim putovanjima – poručila je uvijek rado viđena Sara Kolak, a odgovorila je i na pitanje kada će prebaciti 70 metara - Mogu vam reći da mi je super što postoji i broj 7 na ovoj benzinskoj postaji i vjerujem kako ću upravo na tom mjestu najradije "tankati". - zaključila je Sara koju ćemo uskoro

ponovo s velikim ponosom bodriti na sportskim natjecanjima.

Na moderniziranom maloprodajnom mjestu kupcima se osim goriva, autoplina, plina u bocama i maziva, nude i dodatne usluge prilagođene zahtjevima i potrebama kupaca kao i mogućnost opskrbe robom široke potrošnje. Radno vrijeme je od 6 do 22 sata, svaki dan kao i nedjeljom i blagdanom.

8

DOZNAJEMO

31. listopada 2018.

PRIJEDLOZI I IDEJE NAJMLAĐIH SUGRAĐANA Prvi tjedan u mjesecu listopadu tradicionalno je Dječji tjedan, a u obilježavanje se uključuju škole, vrtići, knjižnice, udruge i brojni drugi. U povodu Dječjeg tjedna gradonačelnik Ludbrega Dubravko Bilić ugostio je najmlađe Ludbrežane koji su mu iznijeli svoje ideje, prijedloge, sugestije.

Dječji tjedan je tradicionalna godišnja akcija Saveza društava “Naša djeca” Hrvatske i osnovnih društava te aktivnost posve posvećena djeci. Svojim programskim sadržajima i akcijama Dječji tjedan svake godine obuhvaća sve više djece i odraslih u gradovima i općinama gdje djeluju osnovna Društva „Naša djeca“ (DND).

Trajni ciljevi Dječjeg tjedna su: usmjeriti pozornost najšire javnosti prema ostvarivanju prava, potreba i aktivnosti s djecom i za djecu, organizirati u tim danima posebne i prigodno odabrane igre, priredbe i stvaralačke aktivnosti djece i za djecu, pokrenuti nove akcije od šireg značaja za razvoj i odgoj djece, kao i poticati volonterski društveni i stručni rad odraslih s djecom, te i aktivnu participaciju djece u aktivnostima lokalne zajednice i šire.

Ludbreg – grad prijatelj djece

KAPELICA U SLOKOVCU

Šetnja kroz povijest

Dani Mladena Kerstnera

Festival kajkavske komedije

Od 22. do 25. studenoga 2018. godine u Ludbregu

Novo ruho za 150. rođendan

Predstave počinju svaki dan u 18 sati. Ulaz besplatan.

Više informacija na:

www.czkidn.hr

U naselju Slokovec trenutno je u tijeku prva faza uređenja crkvice dok će konačno ruho crkvica dobiti u 2019. godini.

-Za mještane Slokovca crkvica ima posebni značaj i uvijek su se trudili da ona izgleda što uređenija i ljepša. Naravno da nije uvijek bilo sredstava da se popravi i uredi sve što se željelo. Ipak, mještani Slokovca nikad nisu dozvolili da se njihova crkvica urušava i propada – rekla je Božica Makar, predsjednica VMO Slokovec.

Tako su određeni radovi na popravku i sanaciji izvršeni 1999. godine, a 2004. godine izgrađena je oko crkvice i nova željezna kovana ograda. Uz crkvicu dugi niz godina bila je lipa.

-Nakon što je srušena stara lipa, posađena je nova, ali na žalost i nju smo trebali srušiti prošle godine. Bilo je mnogo negodovanja oko rušenja te lipe i svima nam je bilo žao, jer je ona bila svojevrsni zaštitni znak uz crkvicu. No šteta koju je radila crkvici bila je preve-

lika, dizala je pod, granje je ulazilo u zvonik i dolazilo je do kvara zvona, a već je počela dizati i i okolnu ogradu – pojasnila je Božica Makar.

U planu je izmjena stolarije na crkvici – ulazna vrata i prozori, u unutrašnjem djelu maknut je brodski pod, ožbukani zidovi, uređen oltar, na pod će biti postavljene pločice, izvršeni soboslikarski radovi i ostale potrebne sitnice unutrašnjeg uređenja. Završetak ovih radova očekuje se tijekom mjeseca studenog, a njihova vrijednost je 35.000,00 kuna. Troškovi uređenja vanjskog dijela iznosit će petnaestak tisuća kuna.

-Ono što svakako želimo i planirano je i vanjsko uređenje i to fasade i krovišta. Završetak svih radova trebao bi biti početkom iduće godine, tako da dan Svetog Florijana proslavimo dostojanstveno i svečano uz obnovljenu crkvicu njemu u čast podignutu prije 150 godina – kaže Božica Makar te dodaje kako su ponosni na lije-

Naselje Slokovec pojavljuje se na popisu sela ludbreškog vlastelinstva u 15.stoljeću.

U kanonskim vizitacijama iz 1659.godine naselje se spominje pod nazivom Slokovci, a 1771. godine navodi se pod imenom Slakovec.

U tim vremenima požari su bili česti, pa su tako mještani Slokovca prihvatili savjet svog župnika Aleksandra Egersdorfera da sagrade kapelicu u čast nebeskog zaštitnika od vatre Svetog Florijana.

Tako je 1869. godine sagrađena kapelica neobaroknog stila, dimenzija 5 x 3,5 metra. Izgrađena je od cigle, pokrivena crijepom i ima zidani zvonik visine 9 metara. U zvoniku je zvono teško 46 kg koje potječe iz radionice A. Blazine iz Zagreba, a nabavljeno je 1925. godine.

po uređeno naselje bez obzira na vječnu problematiku, financijska sredstva.

-Još 2016. godine odlučili smo da je uređenje crkvice prioritet, a iste godine završeno je uređenje vatrogasnog doma uz koje imamo i lijepo dječje igralište. Nekoliko godina ranije uređene su i svlačionice uz nogometno igralište. Mi u Slokovcu stvarno smo pokušavali da što više sredstava dobijemo kroz natječaje za određene projekte.

Tako smo bez sufinanciranja grada obnovili vatrogasni dom i izgradili dječje igralište. Ali projekt uređenja crkvice nismo mogli kandidirati ni na jedan natječaj, tako da smo zahvalni gradu što nam pomaže u realizaciji ovog projekta – pojasnila je Božica Makar te dodala kako je u ovom trenutku to od velikog značaja jer iduće godine bit će 150 godina od izgradnje crkvice. Zahvalila se mještanima Slokovca koji su uvijek spremni pripomoći oko radova na uređenju i održavanju naselja.

31. listopada 2018.

"Pružimo im ruke, otvorimo srca" humanitarni je koncert koji tradicionalno organizira "Ludbreško sunce". Ove godine na koncertu je zapjevao Jacques Houdek i njegov gost Endi. U ispunjenoj gradskoj dvorani u Ludbregu posjetitelji su uživali u glazbenoj priredbi. I sam Jacques naglasio je kako se ovdje uvijek rado vraća.

- Moje prijateljstvo s Ludbreškim suncem traje već dugi niz godina, ne sjećam se da sam pjevao u ovoj dvorani, ali zato pamtim brojne susrete u Kući sunca – rekao je simpatični pjevač.

Sav prihod od prodaje ulaznica namijenjen je za projekt "I ja želim svoj dom" kroz koji se uređuje još jedna kuća za izvaninstitucionalni boravak štićenika, ovog puta vrata stambene zajednice Ludbreško sunce otvorit će u Sigecu Ludbreškom.

-Hvala svima koji su bili na koncertu i na taj način nam pomogli u uređenju još jedne stambene zajednice. Prvenstveno je riječ o namještaju, a tu su i ostali manji troškovi kao što su posteljine i sl. Kuća je spremna za useljenje, iskoristili smo ljetne mjesece i usprkos vrućinama radili maksimalno kako bismo sve uredili po kriterijima koji su potrebni za takvu vrstu objekta. U skorije vrijeme nas očekuje posjeta Povjerenstva koje imenuje resorno Ministarstvo i koje daje zeleno svjetlo za početak rada nakon ocjene viđenog na terenu – pojasnila je Ruža Zlatar, predsjednica Udruge "Ludbreško sunce".

Deinstitucionalizacija sustava dugoročan je proces i novi koncept organizacije zbrinjavanja osoba s invaliditetom koji Ludbreškom suncu zapravo nije nimalo stran. Ovo je već treća kuća kojom nastoje povećati socijalnu integraciju društvenih skupina za koje je inače predodređen život u instituciji. Ovakvim načinom života osobe se uključuju u socijalno okruženje lokalnih sredina što doprinosi kvaliteti njihova života.

UDRUGE

9

Koncertom do ostvarenja projekta

"I ja želim svoj dom"

Ludbreško sunce

MEĐUNARODNI DAN STARIJIH OSOBA Udruga umirovljenika i starijih osoba regije Ludbreg povodom Međunarodnog dana starijih osoba organizirala je prigodan program koji se održao u subotu 6. listopada u kino dvorani CZKI “Dragutin Novak” Ludbreg.

Modna revija u kojoj su članice Udruge umirovljenika predstavile jesenske odjevne kombinacije, pjesma i ples KUD-a "Anka Ošpuh", nastup mališana Dječjeg vrtića Radost i učenika Osnovne škole Ludbreg i ove se godine pokazala kao odlična međugeneracijska kombinacija.

U Republici Hrvatskoj i svijetu Međunarodni dan starijih osoba obilježava se 1. listopada. Odlukom Glavne Skupštine Ujedinjenih naroda donijete 14. prosinca 1990., a s ciljem da se naglasi važnost osiguravanja životne sredine koja se može prilagoditi potrebama i sposobnostima stanovnika treće dobi.

-Dan je to kad se prisjećamo doprinosa starijih osoba u izgradnji suvremenog društva i ističemo važnost osiguravanja životne sredine prilagođene potrebama i sposobnostima stanovnika treće dobi – podsjetila je Katarina Sačer, predsjednica Udruge umirovljenika Ludbreg.

Obilježavanjem toga dana naglašava se potreba da se starijim osobama umanji osjećaj da su marginalizirane, izolirane i zaboravljene, te da se potakne donošenje mjera protiv njihova zapostavljanja, siromaštva i zanemarivanja.

Udruga umirovljenika i starijih osoba regije Ludbreg također provodi brojne programe i projekte kojima se podiže kvaliteta svakodnevnice. Aktualan je i projekt "Živimo zajedno, starimo kvalitetno" gdje se radi o trećem nastavku provedbe aktivnosti za osobe starije životne dobi, umirovljenika, članova Udruge ali i za sve ostale zainteresirane. Projekt se odnosi na podizanje kvalitete usluga koje se pružaju starijim osobama i umirovljenicima u lokalnoj zajednici tako da se u procesu planiranja u obzir uzimaju želje starijih osoba, njihovi interesi ali i potrebe.

Jedna od aktivnosti ovog projekta odnosi se na upoznavanje članova Udruge, korisnika projekta te šire javnosti s pozitivnim pričama različitih organizacija i pojedinaca o njihovom angažmanu, idejama i projektima kojima pomažu starijim osobama i generalno poboljšavaju stanje u lokalnoj zajednici.

10

SA SVIH STRANA

31. listopada 2018.

Od ove školske godine djeluje Planinarska skupina U Osnovnoj školi Ludbreg od ove školske godine djeluje Planinarska skupina pod vodstvom Andreje Majhen, učiteljice razredne nastave. Čak 52 učenika trećih i četvrtih razreda uključeno je u rad skupine što dokazuje da ima učenika koji vole svoje vrijeme provoditi kvalitetno, u prirodi i u druženju s prijateljima. Svi učenici su učlanjeni u Planinarsko društvo „MIV“ Varaždin, u sekciju „Čevo“ što olak-

šava organizaciju izleta.

Prvi planinarski izlet bio je 13. listopada kada su mali planinari osvojili Stankov vrh (309m) i šetnjom po obroncima Bilogore stigli do Podravkinog rekreacijskog centra. Pritom su naučili nešto o kretanju po planinarskim stazama, označavanju planinarskih putova, te o ponašanju i čuvanju prirode. Planinarski vodiči bile su Marija Vugrinec i Andreja Majhen.

OŠ Ludbreg i SŠ Ludbreg na Županijskoj smotri Na Županijskoj smotri u povodu Dana kruha u Varaždinu predstavile su se Osnovna škola Ludbreg i Srednja škola Ludbreg. Obje škole su u tjednu koji je prethodio županijskoj smotri prigodnim izložbama u školskim prostorima obilježile Dane kruha i zahvalnosti.

Osnovna škola Ludbreg ove

je godine kao temu odabrala "Povrće" dok je srednjoškolska zadruga "Zdenček" zaslužna za organizaciju svečanosti u ludbreškoj srednjoj školi. Pridonijeli su i učenici na hrvatskom jeziku sagledavši ovogodišnju temu – krumpir – sa svih strana i tiskavši brošuru "Sva lica krumpira".

Ludbreški učenici, učitelji, nastavnici zajedno s predstavnicima još 34 osnovnih i srednjih škola iz Varaždinske županije ponosno su proizvode predstavili na Županijskoj smotri Dani kruha – dani zahvalnosti za plodove zemlje održanoj na Franjevačkom trgu u Varaždinu u subotu 20. listopada.

Na smotri su se vrednovala postignuća škola na osnovi kreativnosti i originalnosti proizvoda i predmeta, estetske vrijednosti izložbenog prostora, pridonošenja originalnosti područja iz kojeg škola dolazi, doprinosa o važnosti očuvanja tradicije, povijesne i kulturne baštine našeg kraja. Pobjednik je ovogodišnje smotre Osnovna škola Vinica koja će sljedeće godine biti domaćin.

Srednja škola Ludbreg proglašena je domaćinom Županijske smotre učeničkih zadruga 2019. godine.

Dani kruha – dani zahvalnosti za plodove zemlje

KUD predstavio projekt u Zagrebu United in Culture in EU naziv je projekta kojeg je uspješno provela ludbreška udruga, KUD "Anka Ošpuh". Glavni cilj projekta je okupiti sudionike različitih država, nacionalnosti i kulture da iskažu svoje mišljenje o kulturnom nasljeđu EU i da prezentiraju lokalne kulturne

vrijednosti i promoviraju kulturnu raznolikost. Glavna ideja za projekt proistekla je iz potrebe da se građanima prikaže raznolikost naroda, kulture i običaja koji čine EU i koji su procesom pridruživanja EU postali građani EU. Njihov je projekt kao primjer dobre prakse predstavljen

na događaju pod nazivom Kreativni građani kojeg su zajedno organizirali Desk Kreativne Europe pri Ministarstvu kulture i Kontakt točka programa Europa za građane pri Uredu za udruge Vlade RH. -Drago nam je što smo kao udruga koja je uspješno provela europski projekt dobili priliku svoja iskustva prenijeti drugima.

Mi u Gradu Ludbregu imamo svojevrsnu prednost jer postoji odsjek koji je upravo zadužen za europske projekte i pomaže nam u svakom trenutku. Realizacija ovog projekta poticaj je nama, ali nadam se i drugim udrugama da se bez ustručavanja jave na natječaje – rekao je Aleksandar Horvat, predsjednik KUD-a "Anka Ošpuh".

Radionica je održana u Galeriji Klovićevi dvori u Zagrebu, a uz ludbreški projekt predstavljeni su i Adriatic Intergenerational Debate to Face Euroscepticism - Općina Svetvinčenat iz progra-

ma Europa za građane, Make it new, Kulturni centar Travno, i The colective domain of cultural memory, Slobodne veze, udruga za suvremene umjetničke prakse iz programa Kreativna Europa.

Cilj ovog susreta bio je informiranje o mogućnostima financiranja, promišljanje projektnih

ideja te umrežavanje organizacija koje se bave spomenutim temama. Poveznica projekata o kojima je bila riječ je kulturna baština, koja se kroz projekte obrađuje u širem smislu riječi: od kulturno-umjetničkog, preko društvenog do političkog konteksta.

ŽELJKIN KUTAK

31. listopada 2018.

U proizvodnju cvijeća uključena cijela obitelj Uoči blagdana Svih svetih posjetili smo Opg Gordane Međimurec u Globočecu. Užurbana atmosfera je tijekom cijele jeseni, a naročito pred ovaj veliki blagdan kad je svakako najnapornije i najzahtjevnije za cijelu obitelj i zaposlene. Iako već pomalo umorna, Gordana Međimurec rado je popričala i kroz priču nas upoznala sa svojim radom.

Rodom iz Dubovice, iz obitelji koja se već godinama bavi proizvodnjom cvijeća, i sama je bila od ranog djetinjstva u tom poslu.

Još devedesetih godina, zajedno sa suprugom Vinkom je odlučila započeti samostalan posao i proizvoditi cvijeće.

-Kao i svaki početak ni naš nije bio jednostavan, prvi plastenik bio je veličine 30 kvadrata i izrađen pomoću ljeskovog pruća.

Maćuhice su bile prvo cvijeće u našoj proizvodnji. Prema zahtjevima kupaca i tržišta proširivali smo proizvodnju i vrste cvijeća.

Uz puno rada i odricanja, ali naročito volje i ljubavi prema cvijeću danas se OPG Međimurec proteže na 6 i pol tisuća kvadrata – rekla nam je Gordana. Širom tog prostora u Globočecu proizvode mnogo vrsta cvijeća: maćuhice, pelargonije, surfinije, muškatle, begonije…

Trenutno su najtraženije multiflore i krizanteme u teglama

te rezane krizanteme, koje su zasigurno jedna od najomiljenijih vrsta cvijeća za blagdan Svih svetih, za ukrašavanje grobova najmilijih.

Krizantema kao simbol Svih svetih potječe iz Kine, gdje je cvijet bio poznat još prije nove ere. U Europu je krizantema stigla iz Japana tek kasnije, u 17. stoljeću. Zanimljivo je da cvijet koji u Japanu i Kini predstavlja vječni život, moć, obilje i sreću, u Europi nema to značenje već se upotrebljava kao nadgrobno cvijeće. Dijelom je to i zbog toga što je krizantema rijetko cvijeće koje cvijeta na pragu zime pa joj je stoga vjerojatno i dodijeljena simbolika prolaznosti.

Krizanteme, božićne zvijezde, ali i izazovi u poslu Poslije krizantema i prigodnog cvijeća za blagdan Svih svetih, najtraženije će biti božićne zvijezde, a njih neće nedostajati, barem što se tiče OPG-a Međimurec.

Božićna zvijezda je biljka koja cvate u prosincu i siječnju, a naziva se božićnom zvijezdom jer u prosincu zvjezdasto raspoređeni listovi ispod cvijeta dobivaju crvenu boju. Cvjetovi su žućkasti, neugledni i skupljeni u cvat na vrhu grane. Iako je u ponudi više

Jesenska košarica Jesen je doba zelenih, žutih i narančastih tonova, a voće i povrće bogato je fitokemikalijama koje nam pomažu u borbi protiv raznih bolesti. Smatra se da je voće koje je kolorističnije, bolje za naše zdravlje.

Posjetom tržnica u ovim jesenskim danima, svakako ćemo napuniti svoju košaricu plodovima koje nam donosi bogata jesen. Zadnja subota na ludbreškoj tržnici bila je prepuna jesenskih plodova, ali i cvijeća uoči blagdana Svih svetih. Donosimo vam dio atmosfere i ponudu domaćih proizvođača. Također je obilježen i Svjetski dan jabuka uz ponudu slastica od jabuka.

Super jesenske namirnice u kojima

trebamo uživati i ojačati imunitet Jabuke mogu biti doručak, užina, grickalica, kolač i još mnogo toga. Zube čuvaju od kamenca i karijesa, kora sadrži flavonoid koji čuva srce, a fitokemikalije iz jabuke pomažu pri sprečavanju raka i mogućih komplikacija u probavi.

Bundeve su kraljice jesenskih jelovnika, ukusne kuhane, pečene, u juhi, rižotu, kao pire ili nadjev, u varivima ili u slatkim desertima. Pune su betakarotena, antioksidansa, vitamina C i A, a s malo kalorija. Bundeva je sjajna u prevenciji srčanih bolesti i moždanog udara, smiruje nas i omogućava nam dobar san.

11

OPG Međimurec u Globočecu

vrsta božićne zvijezde, kupci najčešće biraju crvenu boju.

-Naravno, ni u proizvodnji cvijeća ne može biti sve idealno, pa se kao i na drugim poslovima i mi borimo s raznim izazovima.

Najveći problemi danas su zasigurno nelojalna konkurencija na tržištu, nesređeno tržište, stihijska proizvodnja i prodaja i s te strane situacija nije baš najbolja – napominje Gordana, no puno im znači dugogodišnje iskustvo, upornost i zajednički rad cijele obitelji.

OPG Međimurec kroz niz godina svoga rada ima razgranatu mrežu svojih poslova od uzgoja, maloprodaje, veleprodaje ukrasnog cvijeća i cvjetnih sadnica.

Svojim radom i uz veliku ljubav prema cvijeću postigli su uzgoj zdravih biljaka i kvalitetu koja je prepoznata na tržištu. U plastenicima koriste sjemenski materijal visoke kvalitete, a uz stalno educiranje slijede najzahtjevnije standarde.

Cvijeće koje proizvode uglavnom prodaju u Hrvatskoj, suCvjetača ima jako malo ugljikohidrata, gotovo da i nema masti, a ima veliki udio fitonutrijenata koji osnažuju imunitet.

Batat ili slatki krumpir bogat je vitaminima A, C i E te mineralima kalcijem, kalijem, magnezijem i željezom. Od običnog krumpira sadrži više antioksidansa beta-karotena pa je dobar za zaštitu organizma od raka.

Nar je voće iznimno bogatog okusa i ljekovitih svojstava. Plod nara sadrži niz važnih antioksidansa, koji štite organizam od slobodnih radikala.

Uskladite prehranu i obogatite svoj jelovnik prigodnim jesenskim namirnicama. Svakako na vašem tanjuru neka budu: brokula, zelena salata, matovilac, zelje, repa, grah te mnoge druge namirnice našeg kraja fino ukomponirane u našu tradicionalnu kuhinju.

Predlažemo vam dva recepta, svakako ih isprobajte ovih jesenskih dana. Željka Namesnik

Ružice od jabuka Sastojci: 1 lisnato tijesto, 4 – 5 jabuka, pekmez po želji Priprema: Jabuke prerežite na pola, uklonite sredinu i narežite na što tanje ploške (najbolje nožićem za guljenje povrća).

vlasnici su firme Tres-M-Flos, te pomoću posredovanja cvijeće plasiraju u trgovačke centre.

Osim toga, cvijeće redovito prodaju i na tržnicama u okolici Zagreba, u Dugom Selu, Vrbovcu i Velikoj Gorici. Stoga se može zaključiti da cvijeće OPG-a Međimurec krasi veliki dio Hrvatske.

U proizvodnju cvijeća je uključena cijela obitelj, a uz njih tu je i šestero stalno zaposlenih i petero povremenih sezonskih radnika.

-Posao je to u kojem smo 24 sata, jako je malo vremena za odmor, naročito kad je jesenska sezona i pred blagdan Svih svetih.

Proljetna je sezona malo lakša, ali vremena za odmor je malo kaže Gordana i naglašava – no uz vrijedne radnike koji su složna ekipa svakodnevni rad je lakši i ugodniji.

Puno toga smo saznali o proizvodnji cvijeća, a kroz razgovor Gordana nam je otkrila da je njezin najdraži cvijet fuksija, a na pitanje što najviše vole kupci Gordana kaže - „kupci uvijek

vole nešto novo, ali klasika se najbolje prodaje“.

Obiteljska tradicija koju treba čuvati Veliki dio poslova preuzima sin Saša sa suprugom Petrom, koji nadasve cijene tradiciju koju su stvorili Sašini roditelji. Saša uočava probleme s kojima se susreću mnogi domaći proizvođači.

-Iako prodajemo vrhunsku robu koja zadovoljava sve kriterije, nije nam svejedno kad se moramo zbog uvoza ili nekih drugih razloga boriti s realnom cijenom na tržištu. No unatoč problemima, Saša želi nastaviti ovaj posao, znajući koliko su truda i ljubavi njegovi roditelji ulagali tijekom mnogo godina kako bi stvorili ovo što danas imaju.

-Želim raditi u svojoj zemlji i biti uz svoju obitelj i vjerujem da će se situacija poboljšati – rekao nam je Saša, mladi suprug i otac dvoje male djece za koje se itekako vrijedi boriti. Ž. Namesnik

Bučina čarolija Sastojci:

40 dag očišćene bundeve, prstohvat soli, 10 dag šećera, 1 prašak za pecivo, 1 vanilin šećer, 2 žlice kokosovog brašna, 25 dag glatkog brašna, 1 jogurt, 1,5 dl mlijeka, sok od jedne naranče, cimet po želji, malo naribanog đumbira, po želji 5-10 dag sjeckane čokolade, grožđice namočene u malo ruma, oko 10 dag sjeckanih badema ili lješnjaka, malo sjeckanih bučinih sjemenki.

Priprema: Bundevu skuhajte u vodi da omekša, ocijedite suvišnu vodu i izradite štapnim mikserom u pire. Kad se ohladi dodajte jogurt, mlijeko i sok od naranče te dobro promiješajte.

U drugoj posudi izmiješajte brašno, šećer, prstohvat soli, prašak za pecivo, kokos, naribanu koricu naranče, nasjeckanu čokoladu, badem ili lješnjak, đumbir, vanilin šećer i cimet po želji. Dodajte mješavinu s bundevom i promiješajte da bi se svi sastojci sjedinili. Smjesu pecite u zamašćenom i dobro pobrašnjenom kalupu.

Pećnicu prije zagrijte na 200 stupnjeva i pecite oko 30 minuta, zatim smanjite na 180 stupnjeva i pecite još dvadesetak minuta.

Kolač ostavite u kalupu da se hlađenjem stegne jer kad se ispeče vrlo je mekan, pa ga treba ohladiti.

Po želji možete dodati i druge sastojke.

Tijesto razvaljajte i narežite na trake širine oko 8 cm, svaku traku premažite pekmezom po izboru, a na vanjski rub posložite kriške jabuka (tako da se djelomično preklapaju), preklopite suprotnim dijelom trake od tijesta i namotajte u ružicu.

Ružice je najbolje peći u kalupu za muffine otprilike 40 min na 180 stupnjeva.

12

BICIKLIJADA

31. listopada 2018.

Biciklijada Crazy H

U sklopu međugranične suradnje 'Happy Bike' Hrvatske i Mađarske u Ludbregu je održana biciklijada 'Crazy Hill Centrum mundi'. Organizator ove biciklijade bio je Grad Ludbreg koji je na temelju Interreg projekta Europskog fonda za regionalni razvoj raspisao natječaj. Za organizaciju i provedbu biciklijade odabrana je zagrebačka tvrtka 'dot33' specijalizirana za slične evente. Ista tvrtka organizirat će u Ludbregu još jednu proljetnu biciklijadu međunarodnog karaktera.

-Ova 'priča' o promociji biciklizma, zdravog i obiteljskog života tek je na početku. Biciklijada nije imala nikakvih sponzora jer su sredstva dobivena iz Europskog fonda za regionalni razvoj, a lavovski posao odradili su volonteri iz Športsko rekreativnog društva BSV Ludbreg.

Promovirali smo elektrobicikle koji su u zapadnim zemljama sve popularniji. I ludbreška tvrtka Ducati proizvodi kvalitetne elektrobicikle i ima konkurentne cijene. S kolegama iz Mađarske planiramo na proljeće organizirati međunarodnu biciklijadu kada očekujemo više biciklista.

– rekao je Marko Robić, vlasnik tvrtke 'dot33'.

Na biciklijadi je sudjelovalo 146 biciklista svih dobnih skupina. Oni najmlađi i oni najstariji vozili su jedan krug pod nazivom 'Happy' od trga preko Hrastovskog, kroz ludbreško vinogorje i Ludbreških Vinograda natrag do trga. Biciklisti s boljim biciklima i boljom fizičkom kondicijom krug duljine 12 ki-

lometara ponovili su tri puta.

Startnine nije bilo, a svi su biciklisti dobili paketiće s majicama, kapama i bidonima. Osim toga za sve je sudionike osigurana okrepa na kontrolnim točkama te grah i osvježenje na cilju. Svi biciklisti imali su priliku osvojiti jednu od šest nagrada na tomboli. Najvrjedniju nagradu, bicikl u vrijednosti četiri tisuće kuna, osvojio je Ludbrežanin Alen Križanić.

Kao član BSV-a Ludbreg u organizaciju utrke uključio se Ivan Novak, strastvenik zaljubljenik u biciklizam koji se okušao u nekoliko breveta.

- Današnja biciklijada napravljena je s namjerom da populariziramo vožnju biciklom, ali i da prođemo trasom kojom ne ide naša tradicionalna proljetna biciklijada. Veseli nas činjenica da su događaj prepoznali i biciklisti iz drugih mjesta i gradova i priključili nam se. Upravo taj turistički aspekt i jest jedan od ciljeva ovog europskog projekta.

- rekao je Ivan Novak za kojeg je vožnja od 36 kilometara u odnosu na one brevetske vožnje bila prava sitnica jer tamo se vozi od 200 do 1000 kilometara u određenom vremenskom periodu.

Program na Trgu Svetog Trojstva gdje je bio start i cilj zaključile su Ludbreške mažoretkinje prigodnom koreografijom.

Do proljetne biciklijade ima još vremena, a mi vas podsjećamo da vožnja biciklom opušta, nema troškova goriva. Nije naodmet informacija da u sat vremena bicikliranja sagorijeva 500 kalorija. (D. Vađunec)

Projekt Happy bike U sklopu programa prekogranične suradnje Mađarska - Hrvatska /INTERREG/ provodi se projekt Happy bike u kojem ulogu vodećeg partnera ima Grad Letenye, a partneri su Grad Prelog i ŽUC Varaždinske županije.

Ukupan budžet projekta iznosi 1.019.155,50 eura, od čega je udio Grada Ludbrega 145.598,50 eura. U sklopu projekta uređena je nerazvrstana cesta NC 3-087 u Globočecu (vrijednost radova je 124.812,50 kn), koja je dio buduće biciklističke trase Happy bike.

Biciklistička staza koja ide kroz Grad Ludbreg obuhvaća i susjednu Općinu Sveti Đurđ te prolazi kroz naselja Hrženica, Poljanec, Vinogradi Ludbreški, Globočec, Ludbreg, Selnik, Sveti Đurđ te završava ponovo u naselju Hrženica, na samoj granici s Međimurskom županijom gdje se spaja s rutom Grada Preloga.

Do završetka projekta, točnije do lipnja 2019. godine, organizirat će se još jedna radionica za učenike osnovne i srednje škole te međunarodna rekreativna biciklijada, od Letenya do Ludbrega. Također, markirat će se biciklistička ruta s vertikalnom signalizacijom, urediti parkiralište za bicikle, postaviti info točke s opremom za bicikliste te tiskati trojezična mapa s označenom trasom i svim znamenitostima i turističkim atrakcijama uzduž rute.

CRAZY HILL

31. listopada 2018.

Hill Centrum mundi

13

Radionica Biciklom sigurno u prometu U okviru cjelodnevnog programa Biciklijade prijepodne je za najizloženiju skupinu u prometu, djecu, organizirana radionica Biciklom sigurno u prometu. Radionicu su na glavnom ludbreškom trgu pripremili Auto klub Ludbreg, djelatnici Policijske postaje Ludbreg te Zajednica tehničke kulture Ludbreg. Za djecu vrtićke dobi napravljen je kratki poligon sa znakovima i semaforom, a djeca od 2. do 5. razreda vozila su poligon spretnosti. Sposobnost mladih biciklista ocjenjivali su policajci Siniša Vađunec i Zvonko Pintarić te Dražen Crkvenčić, suvlasnik autoškole. Najuspješnijima su prije početka biciklijade uručene prigodne nagrade koje su značile veliko veselje za klince i njihove roditelje.

Ludbreški elektrobicikli Ludbreška tvrtka 'Ducati komponenti' na biciklijadi je izložila muške i ženske elektrobicikle. Radi se o kvalitetnim i cjenovno povoljnim biciklima koji su u zapadnim zemljama izuzetno popularni, a kod nas polako ali sigurno stječu popularnost.

-Proizvodimo bicikle s motorom od 250 Watta i baterijom koji su ugrađeni u zadnji kotač. Bicikli imaju tri moda i ovisno o stilu vožnje možete priječi između 50 i 120 kilometara. Zatim je potrebno ponovno napuniti bateriju, a punjenje traje oko 3 sata. Bitno je da se pedale lagano okreću jer su one prekidač za rad elektromotora. Pomoću elektromotora može se postići brzina do 20 km/h, a ako se želi voziti brže treba pedale okretati energičnije. Cijena bicikala kreće se oko 11 tisuća kuna. – rekla je Ksenija Jertec, direktorica prodaje u tvrtki Ducati koja je dio talijanske grupe Ducati Energia iz Bologne. U Ludbregu posluju od 2002. godine, a najpoznatija je po proizvodnji generatora, motora, statora, dijelova vanbrodskih motora, dijelova za dvokotače i pametnih brojila, ali i e-mobility proizvoda poput električnog četverocikla FreeDuck4, električnog bicikla FreeDuck2, kotača “Copenhagen Whell” za pretvorbu klasičnog u električni bicikl, te punionice za električna vozila.

14

PREVENCIJA

31. listopada 2018.

KORISNO PREDAVANJE O DIJABETESU Novoosnovana Udruga dijabetičara Dia-Mell Ludbreg u Gradskoj je vijećnici organizirala nadasve korisno i zanimljivo predavanje.

-Udruga je osnovana u lipnju ove godine, broji 65 članova, a pedeseta smo udruga ovoga tipa u Hrvatskoj. Dosad smo djelovali kao Klub dijabetičara Ludbreg pa je ovo logični slijed rada na edukaciji građana i pomoći oboljelima od ove nezgodne bolesti. Radi se o metaboličkoj bolesti koja uništava gotovo sve organe, ali se može pravovremenim otkrivanjem prevenirati njezin razvoj što u konačnici može popraviti kvalitetu života i bitno produljiti život. – rekla je doktorica Dragica Lukić, predsjednica Udruge.

Predavanje je za članove Udruge i ostale građane održala internistica, endokrinologinja i dijabetologinja Anica Badanjak iz Centra za dijabetes Vuk Vrhovac iz Zagreba. Zainteresirani građani mogli su prije i poslije predavanja izmjeriti količinu šećera u krvi, a povišeni šećer glavni je uzrok nastanka dijabetesa. Dijabetes je pak poslije raka pluća druga bolest sa elementima životne ugroze. Bo-

NARCISA LUDBREG Udruga Narcisa Ludbreg obilježila je početkom listopada Dan ružičaste vrpce posvećen oboljelima od raka dojke. Na Trgu Svetog Trojstva pušteni su ružičasti baloni u znak sjećanja na one koji su izgubili bitku s karcinomom dojke dok su se na edukativno-prodajnom štandu dijelili informativni materijali o prevenciji bolesti i radu Udruge.

Humanitarna akcija Dan ružičaste vrpce, čiji je cilj upozoriti na važnost ranog otkrivanja raka dojke, u Hrvatskoj se uvijek obilježava prve subote u listopadu.

Sve je počelo prije gotovo dvadeset i pet godina, kada je u Americi pokrenuta neprofitna, humanitarna udruga za borbu protiv raka dojke, nazvana po svom simbolu Ružičasta vrpca.

Danas ovaj humanitarni projekt uključuje više od 30 zemalja svijeta sa zajedničkim ciljem – upozoriti na važnost ranog otkrivanja raka dojke da se poveća broj izlječenja.

lest se u fazi predijabetesa može uočiti ako dolazi do pogoršanja vida, ako trnu prsti na nogama i rukama, ako postoji poremećaj mokrenja i dr. Količina šećera u krvi može se jednostavno izmjeriti aparatićem, ali nije dovoljno mjeriti razinu šećera samo ujutro već i dva sata poslije ručka.

U novije vrijeme postoji i elektronički aparat 'FreeStyle Libre' koji se namjesti na ruku i koji mjeri razinu šećera bez uboda iglom, ali je dosta skup i proizvođač ga, zbog velike potražnje, ne stigne proizvoditi.

-Na ovaj aparat nemaju pravo dijabetičari tipa II, niti svi pacijenti sa tipom I šećerne bolesti.

Aparat je skup, propisivanje je rigorozno i sa nekoliko ograničenja. Moramo se boriti, pojedinci i sve udruge, da ne bude tako te da što više pacijenata stekne pravo na ovaj aparat jer pacijenti na inzulinu koji sebi apliciraju 3 ili 4 puta inzulin na dan se uvijek prije toga moraju ubosti i izmjeriti šećer. Plus kontrole poslije, plus dodatna mjerenja npr. ako je pacijentu loše ili je u 'infektu'. Ovi su ljudi izmoreni i ispaćeni od stalnog pikanja. Možete zamisliti kako je to! – rekla je doktorica Lukić.

U uznapredovanom stadiju bolesti 'dijabetičko stopalo' vrlo je često, a amputacija noge najgora je komplikacija jer pacijenti kojima je amputirana noga u pravilu ne žive dugo. Dijabetičari često doživljavaju i srčani udar zbog promjena na velikim žila-

ma. Postoji statistički podatak da čak 75% dijabetičara umre od srčano-žilnih bolesti. Kako bi se prevenirale krvožilne bolesti potrebno je kontrolirati tjelesnu težinu, paziti na prehranu, više se kretati, prestati s pušenjem te smanjiti razinu kolesterola

i šećera u krvi. Učlanjenjem u Udrugu Dia-Mell Ludbreg mogu se steći višestruke pogodnosti u edukaciji, prepoznavanju i liječenju dijabetesa, a nije zanemarivo niti druženje članova koji usput izmjenjuju i korisna iskustva.

(D. Vađunec)

U ZRAK POLETJELI RUŽIČASTI BALONI

U ŠETNJI

31. listopada 2018.

MARLJIVOST SE ISPLATI

15

TO SE ZOVE SREĆA

Sa štukom su se rado fotkali Đurin unuk Marko i sin Rok

Mihael Medvedec jedanaestogodišnji je dječak, odličan učenik petog razreda sa raznim interesima. Član je ludbreškog Odreda izviđača, zatim aktivan u Gradskoj knjižnici, polaznik Osnovne glazbene škole u kojoj svira klarinet te zainteresiranik za elektroniku i programerstvo.

Njegovu svestranost prepoznala je i jedna ludbreška tvrtka koja mu je putem natječaja na koji ga je prijavio obiteljski prijatelj, donirala stolno računalo.

- Bio sam jako sretan i zahvalan kad sam saznao da ću dobiti računalo. Trenutno najviše igram igrice, ali čim dobijem kućni internet odmah krećem s programiranjem. – nestrpljiv je Mihael.

- Zahvalni smo na donaciji i vjerujemo kako će mu računalo itekako pomoći u daljnjem razvijanju interesa za elektroniku i programerstvo, ali i da će mu pomoći u učenju. – poručuje Mihaelova majka, Silva.

Iz njegovog primjera možemo vidjeti da se marljivost itekako isplati i prepozna, stoga pronađite ono što vas interesira i posvetite se tome u potpunosti jer, kao što i američki pisac Hamilton Holt kaže; „Samo rad, konastantan i marljiv rad jedini je način da se dođe do rezultata koji će trajati.“

Đuro Štiglec dugogodišnji je član Športsko ribolovnog društva Ludbreg. U mirovini je već više godina, a gotovo svakodnevno odlazi u ribolov pa je krajem listopada uspio ponoviti neponovljivo. Naime, točno prije dvije godine, na starom toku rijeke Drave, ostvario je svoj ribički san ulovivši štuku kapitalca duljine 100 centimetara i težine 9.8 kilograma. Međutim, Đuri se ove godine ponovno osmjehnula sreća pa je ponovno ulovio štuku potpuno iste duljine i iste težine.

Zanimljivost ima nastavak jer je ribu kapitalca ulovio istom udicom, ali ovaj put na dravskom jezeru HE Dubrava.

-Danas nisam mislio ići u ribolov, ali dan je bio prekrasan pa sam ipak uzeo štap i sjeo na motor. Ovako brzo nikada nisam ulovio niti jednu ribu jer već nakon 10 minuta ribolova ulovila se štuka. Umarao sam je oko 15 minuta i oko podneva izvukao rukama. Priznajem da za ovako nešto treba imati puno sreće. – rekao je Đuro.

Istinskom zaljubljeniku u ribolov koji ribe lovi po pravilima na sportski način udicom prvo je čestitala supruga Jelena.

-Suprug mi se vratio za sat i pol, a obično ga nema do kasno uvečer. Odmah sam znala da je ulovio nešto veliko jer je imao

osmijeh od uha do uha. – rekla je Jelena.

S Đurom obično u ribolov ide i njegov sin Rok no ovaj put to nije bio slučaj.

-Bio sam na poslu i roditelji mi ništa nisu javili jer su me htjeli iznenaditi. Moj otac je pravi srećković i baš mi je žao što i ja nisam bio s njim. Ipak, drago mi je zbog njega. Svi smo mu čestitali i fotografirali se s njegovim ulovom. – rekao je Rok. Djed je i ovaj put bio u pravo vrijeme na pravom mjestu, ali vjerujemo da će sreća jednoga dana poslužiti i njegove nasljednike, sina Roka i unuka Marka.

(D. Vađunec)

Dan jabuka na gradskoj tržnici Već nekoliko godina zaredom Ženski rukometni klub Ludbreg organizira Dan jabuka na Gradskoj tržnici. Tako su i posljednje listopadske subote pripremili štrukle, pite, kolače i ostale slastice u kojima je glavni sastojak kraljica voća – jabuka.

-Dio sredstava za financiranje natjecanja dviju naših ekipa nastojimo namaknuti na ovaj način. U proljeće organiziramo Dan jagoda, a u jesen Dan jabuka. Vrijedne igračice našeg kluba, njihove mame te simpatizerke i navijačice kluba pripremile su domaće štrukle, pite od jabuka, a bilo je tu i modernih kolača i slastica kao npr. mafina, kuglofa, torti. – rekla je Dolores Horvat, predsjednica ŽRK Ludbreg.

Posjetitelji ženskog placa, ali i slučajni prolaznici mogli su donirati novčani iznos po želji te zauzvrat degustirati nešto iz raznovrsne ponude kolača i slastica. Novčani iznos donirao je i autor ovih redaka pa možemo ustvrditi da smo na taj način pomogli nastavku djelovanja ovog sportskog kolektiva koji je vođen tako da ne čeka samo gotove novce od drugih. Naprotiv, Ženski rukometni klub Ludbreg svojim djelovanjem i dodatnim aktivnostima nastoji namaknuti dio sredstava potrebnih za natjecanje i to je za svaku pohvalu.

Sredstva prikupljena iz ove akcije utrošit će se za nabavu trenirki za novu generaciju mladih ludbreških rukometašica.

(D. Vađunec)

16

SELSKE IGRE

31. listopada 2018.

ŽENE IZ CENTRA SVIJETA

KROZ NATJECANJE SE PRISJETILE ZABORAVLJENIH OBIČAJA Drugu godinu zaredom ludbreške čuvarice baštine “Žene iz centra svijeta” organizirale su na Gradskoj tržnici u Ludbregu program pod nazivom Selske igre.

Ovime su željele podsjetiti na zanimljive igre i na taj ih način sačuvati od zaborava.

Ružđenje kuruze, piljenje drva, žmikanje plahti, gađanje u korpu, ribanje jabuka, kuglana sa štramplama i školica discipline su u kojima su se natjecateljice, pretežno iz okolnih ludbreških mjesta natjecale i pritom dobro zabavile.

Brzina, ali i vještina bile se jednako potrebne da bi se pobijedilo, no ipak od svega je važnije da se očuva tradicija.

- U listopadu se obilježava Međunarodni dan starijih osoba, a mi u udruzi imamo dosta članica koje su penzionerke. Ovo je također i mjesec u kojem se obilježava Svjetski dan seoskih žena. Ovim događajem nekako smo željele sve to povezati i ispuniti našu osnovnu svrhu, od zaborava sačuvati neke običaje i pritom se malo podružiti. Obzirom na brojne obaveze koje žene svakodnevno imaju zadovoljne smo odazivom. Dokaz je to da je ovo hvalevrijedna manifestacija za koju se nadamo da će postati naša tradicionalna – rekla je Ana Katana, predsjednica Udruge "Žene iz centra svijeta". Žene iz centra svijeta jedina su ludbreška udruga koja radi na očuvanju materijalne baštine našega kraja.

- Suvremeni način života, tempo koji nam je nametnut ostavlja sve manje vremena za bavljenje prošlošću. Želimo da današnja djeca znaju kakvim su životom

živjeli njihovi pradjedovi i prabake, bake i djedovi. Njihova prošlost naša je kulturna baština koju smo dužni čuvati, a posebno u ovoj europskoj godini kulturne baštine – zaključila je Katana.

Ideja o selskim igrama potekla je od Franciske Schubert koja ima ulogu doživotne počasne predsjednice u ludbreškoj udruzi. Ona je i ove godine bila glavna

i odgovorna sutkinja.

- Bitna je volja, brzina, ali i vještina da bi se pobijedilo – rekla nam je ova neumorna žena kojoj suđenje nije bilo nimalo težak zadatak obzirom da joj je zviždaljka bila važno sredstvo za rad tijekom nekoliko desetljeća koje je provela kao učiteljica tjelesne i zdravstvene kulture i zemljopisa.

Svjetski dan žena "Žene iz centra svijeta" selskim su igrama proslavile i Svjetski dan seoskih žena koji se u cijelom svijetu obilježava 15. listopada.

Ustanovljen je na četvrtoj Svjetskoj konferenciji žena u Pekingu 1995. godine, prilikom koje su se države obavezale na pružanje ravnopravnoga pristupa i prava na potpuno sudjelovanje u strukturama vlasti te na osvještavanje vladajućih o potrebama seoskih žena i mogućnostima u kreiranju razvojnih politika sela.

Odbor UN-a za uklanjanje diskriminacije žena donio je 2016. godine Opću preporuku o pravima žena u ruralnim područjima u kojoj se pojašnjavaju obveze država stranaka, a koju je na hrvatski jezik preveo Ured za ravnopravnost spolova.

31. listopada 2018.

POHVALJUJEMO

17

TURNIR ČETIRIJU ULICA Sportsko rekreativno društvo BSV Ludbreg osnovano je 2009. godine i sljedeće će godine proslaviti svoju prvu desetgodišnjicu. Društvo je poznato po vrlo uspješnom organiziranju trkačkih utrka u prirodi, a sljedeće godine će biti domaćini već 5.

Crazy Hill Traila. Utrke su im svake godine sve brojnije trkačima ne samo iz Hrvatske nego i iz inozemstva, a natjecatelji iz godine u godinu sve zadovoljniji kako stazom tako i ukupnom organizacijom.

BSV-ovci tu ne staju već u listopadu ove godine po prvi put organiziraju i jesensku biciklijadu. Ipak, dečki i cure iz triju ulica po kojima je Udruga dobila ime (Bednjanska, Sajmišna i Vinogradska) imaju najstariju aktivnost vezanu uz najpopularniji sport, a to je nogomet. Naime, već puno go-

dina na Staru godinu organiziraju malonogometnu utakmicu 'Stari' i 'Mladi', a tako će biti i ove godine. Na njihovom malonogometnom igralištu kraj Bednje ove su godine postavljene sprave i napravljeno dječje igralište. Dječje je od nogometnog zaštićeno mrežom tako da se na prostoru nasuprot stare Elektre stalno čuju dječji glasovi onih najmlađih i onih malo starijih.

Zato su ove godine BSV-ovci organizirali turnir ulica. Trima ulicama pridodana je i četvrta – Ulica Frana Galovića. Utakmice je nepristrano sudio Tihomir Cenko, poznati ludbreški maratonac. Pobjednike namjerno ne spominjemo jer nije bilo važno pobijediti nego družiti se i aktivno uživati u lijepom jesenskom danu.

(D. Vađunec)

BSV turnir

JOŠ JEDNO ODLIČJE ZA LUDBREŠKE

S

R

EB

R

O

MAŽORETKINJE Djeca se na novopostavljenim spravama mogu igrati jer je iza gola postavljena zaštitna mreža

Ludbreške mažoretkinje kao dio hrvatske reprezentacije sudjelovale su na Europskom natjecanju u mažoret plesu koje se održavalo u Poreču. Natjecale su se u kategoriji Parade corps Juvenile u kojoj su osvojile srebrnu medalju. Manifestacija je okupila više od tisuću natjecatelja iz 16 europskih zemalja, a iz Hrvatske se natjecalo 160 natjecateljica i natjecatelja.

Pred Ludbreškim mažoretkinjama i Twirling klubom Ludbreg uskoro je i novo natjecanje. Naime, krajem 11. mjeseca očekuje ih državno prvenstvo u twirlingu koje će se održati u Koprivnici. Predstavit će se tamo u nekoliko skupina i vjerujemo da će još jedanput pokazati da su u twirlingu s razlogom prepoznate diljem Hrvatske i Europe.

Lopta često upadne u rijeku Bednju

18

GRADSKA

31. listopada 2018.

Dobro došli u svijet knjiga!

Obilježavanje Dječjeg tjedna aktivnost je u koju se Gradska knjižnica i čitaonica „Mladen Kerstner“ svake godine sa veseljem uključuje. Za svoje najmlađe članove i ovog je puta pripremila niz aktivnosti. Bilo je tu računalnih igara prilagođenih dobi djeteta, čitanja priča uz stručno vodstvo odgajatelja, čitanja priča za laku noć, ali i programa za one uistinu najmlađe – bebe.

Riječ je o programu „Bebe u knjižnici“ koji se održava treću godinu zaredom, a namijenjen je djeci do prve godine starosti. – Ideja je bila da svako rođeno dijete na području Ludbrega i okolice dobije svoju prvu člansku iskaznicu za gradsku knjižnicu.

Uz to daruje im se i prva slikovnica te platnene vrećice u kojima se sve to skupa nalazi. – objašnjava ravnateljica Gradske knjižnice, Edita Kutnjak – Zlatar.

Posjet mališana započeo je pjesmom i plesom, a nastavio se motoričkim igrama. Nakon toga uz pomoć svojih mama i tata prošetali su do igraonice gdje su se imali prilike i malo poigrati.

Iako se vjerojatno svog prvog dolaska u knjižnicu neće sjećati, vjerujemo da će, kada malo porastu, biti zahvalni na poklonima koje su primili. Naime, brojna istraživanja pokazala su kako bebama treba čitati od samog rođenja kako bi se kod njih razvile predčitalačke vještine.

- Do trenutka kada bebe proslave 1. rođendan, kroz čitanje priča naučit će sve osnovne govorne obrasce koji su im potrebni pri učenju materinjeg jezika. Što im više priča pročitamo naglas, većem će broju riječi dijete biti izloženo te će ih brže i bolje samo početi koristiti. Slušanje riječi i rečenica gradi mrežu riječi kod beba. Dokazano je da djeca starosti 2 godine znaju više riječi ukoliko im se čitalo od prvog dana, nego njihovi vršnjaci koji nisu imali prilike slušati dječje priče. Isto tako, djeca kojima se čita kontinuirano do predškolske dobi, lakše uče čitati i pisati. No možda najvažniji razlog zbog kojeg bebama treba čitati naglas, je uspostavljanje veze između onog što beba najviše voli – samog roditelja i knjiga. Na taj način pokazujemo bebi da je čitanje aktivnost koja je važna i kojoj treba posvetiti vrijeme i pažnju.

– poručuju iz Gradske knjižnice.

DJEČJI TJEDAN U GR ADSKOJ KNJIŽNICI

Popis događanja u Gradskoj knjižnici

DJEČJI PROGRAMI:

Slušam, pričam, stvaram – priča za laku noć - program za djecu koja žele naučiti pričati priču uz stručno vodstvo odgajatelja - Knjižnica od 18:00 sati - U 19.00 sati čitanje priče za laku noć: 7. 11. Noa Geras: „Princ Nene“ 14. 11. Dilana Bernabić: „Kad odrastem, bit ću…“ 21. 11. Renata Holcer: „A kotlić, Barbara?“

PROGRAMI ZA ODRASLE: 12. 11. Čitateljski klub „Knjiški moljci“ – Knjižnica u 10:00 sati 13. 11. Predstavljanje zbirke pjesama Božice Jelušić: „KOTAČEV SLAVOPOJ“ Glazbeni gost: Sanja Flajs Vidaković - Knjižnica u 19.00 sati

28. 11. Thierry Robberecht: „Vuk koji je ispao iz knjige“

15. 11. Predstavljanje 44. PODRAVSKOG ZBORNIKA - Knjižnica u 19.00 sati

17. 11. Klinci u Knjižnici – Šarene boje prirode – program za djecu predškolske dobi, igraonica Knjižnice od 9:30 do 11:30 sati

27. 11. AFRIČKA PRIČA – putopisno predavanje Saše Pjanića - Knjižnica u 18.00 sati

24. 11.

Dječji čitateljski klub „Čituljci“- Knjižnica od 10:00 do 11:00 sati

31. listopada 2018.

KNJIŽNICA

19

Galovićeve jeseni u Ludbregu

Hrvatski književnik Fran Galović rođen je 1887. godine u Peterancu pokraj Koprivnice.

Unatoč velikom vremenskom odmaku od smrti, Galovićevo ime nose Gradska knjižnica i Gimnazija u Koprivnici što je dokaz štovanja njegova lika i djela.

U svojim pjesmama Galović je njegovao kajkavski izričaj, izražavao ljubav i žudnju za zavičajem, a poginuo je u ratnom vihoru u 27. godini života.

Galović je neposredno prije neprijateljskog metka svome prijatelju u pismu napisao: 'Sunce je, nedjelja i divno, toplo jutro. Čovjek bi čisto poželio umrijeti u ovako sunčan dan.

Reci Santissimi da se pomoli za upokoj duše moje, ako me više ne bude.'

Povodom obilježavanja godišnjica njegove smrti 26. listopada 1914. već tradicionalno u Koprivnici se održavaju Galo-

vićeve jeseni. Točno na godišnjicu smrti u Ludbregu je održana poetsko-glazbena večer i program pod nazivom 'Galovićeve jeseni u Ludbregu'. Program su zajedničkim snagama organizirali Gradska knjižnica i čitaonica Mladen Kerstner Ludbreg te Galovićev dom iz Peteranca.

Najprije su ispred perivoja dvorca Batthyany u Kajkavskom gartlicu postavljene spomen-ploča te ispisana spomenpjesma Jesenski veter, a nakon toga održan je recital na otvorenom.

-Na ludbreškoj šetnici sada su postavljene tri pločice podravskih književnika i pjesnika: Mladena Kerstnera, Bože Hlasteca i evo sada Frana Galovića, a uz pločice napisani su i njihovi stihovi. Uz spomen pločicu Frana Galovića napisali smo stihove njegove posljednje pjesme koju je napisao 22. srpnja 2014. godine. – rekla je Edita Kutnjak – Zlatar, v.d. ravnatelja ludbreške knjižnice.

Jesenski veter Najempot, naglo, kak da bi kaj zruši, V noči se je odnekod k nami zabušil I obišel je klet Ves raspotan i spet Zaletel se je, stal Kam dale? Neje znal Nakon recitala na otvorenom, u svečanoj dvorani Dvorca održana je poetsko-glazbena večer pod nazivom 'Most prema Galoviću'. Program je dobio ime po projektu kajkavskog pjesnika Ivana Picera koji je ponovno objavio Galovićevu zbirku pjesama 'Z mojih bregov' i dopunio je.

Picer je dugogodišnji proučavatelj Galovićeve poezije, a u svježe tiskanoj knjizi nalazi se i osam pjesama koje je Picer napisao po Galovićevu modelu, a za koje je Galović, prije pogibije, napisao samo naslove. U programu su sudjelovali Božica Jelušić, Etno duo Goga i Željko te Bemian duet. (D. Vađunec)

Kv i z „ Mu ć n i g l a v o m“ Sredinom mjeseca listopada započeo je Mjesec hrvatske knjige koji će trajati sve do 15. studenog. Temu ovogodišnje manifestacije organizatori su saželi u slogan „Baš baština“, s usmjerenošću na baštinu kao temelj nacionalnoga i kulturnoga identiteta te geslom „(U)čitaj nasljeđe“.

Tim povodom Gradska knjižnica i čitaonica „Mladen Kerstner“ za učenike trećeg i četvrtog razreda Osnovne škole Ludbreg organizirala je interaktivni kviz “Mućni glavom – Baština našeg kraja”. Cilj kviza bio je privuči djecu ka knjigama i učenju uz pomoć čitanja.

Natjecanje se odvijalo kroz dva dana. Prvog dana održavanja, 23. listopada, u kvizu su sudjelovali učenici četvrtih razreda. Iz svakog razrednog odjeljenja izabrana su po četiri učenika koja su se svojim znanjem borila za nagradu koja se

odnosi na cijeli razred, a radi se o besplatnoj godišnjoj članarini u Gradskoj knjižnici i čitaonici „Mladen Kerstner“ za školsku godinu 2018./2019.

Voditeljice kviza bile su Margareta Rajh i Martina Mesek, a njihov zadatak bio je postaviti ukupno 82 pitanja te pratiti i bodovati točne odgovore. Kroz gotovo sati i pol trajanja kviza, natjecatelji su konstantno bili bodreni od strane ostatka svojih razrednih kolega. Navijanja i pljeskanja nije nedostajalo. Kao pobjednici prvo dana natjecanja izašli su učenici 4.C razreda.

Dva dana kasnije svoje znanje testirali su i učenici trećih razreda, a završnica je uistinu bila napeta. Naime, došlo je do izjednačenja bodova između 3.A i 3.B razreda. O pobjedniku je odlučivalo dodatno pitanje i brzina davanja točnog odgovora. Bržim se pokazao 3.A razred.

Mjesec hrvatske knjige

20

UMJETNOST

31. listopada 2018.

Upoznajte

Evu Vučković, mladu umjetnicu

Inspiracija?

Najveća inspiracija za radove trenutno su joj putovanja

- Različitosti me privlače. Volim promatrati etnografske i kulturološke razlike pojedinih naroda i njihove potrebe čiji je rezultat najčešće vidljiv u samoj umjetnosti tog područja. Tako zapravo upoznajem samu sebe i pritom pokušavam učiti kako cijeniti ono što imam susretajući se sa drugim vrstama realnosti. Pri povratku uvijek budem puna dojmova i s hrpom sketcheva koji se gomilaju čekajući da napravim nešto korisno s njima. – kaže Eva.

L

udbreg je grad koji, osim brojnim znamenitostima, obiluje i talentiranim, inspirativnim mladim ljudima o kojima smo već više puta pisali. Sada je na red došlo da vam predstavimo jednu mladu umjetnicu u usponu, dvadesettrogodišnju Evu Vučković.

Uzajamna ljubav između nje i umjetnosti, čini se, nasljednog je karaktera.

– Od malena sam stalno okružena umjetnošću. Tata se bavio izradom predmeta od drveta i konstantno je osmišljavao neka kreativna rješenja, a mama je puno radila s tekstilom. Uza sve to konstantno je bila prisutna i glazba. Umjetnost je stoga i za mene bila najdraža okupacija. – kaže Eva. - Kroz osnovnoškolsko obrazovanje svašta me zanimalo.

Geografija, fizika, strani jezici i sviranje instrumenata (jer nastava na likovnoj kulturi nažalost tad nije bila baš njegovana). U svakoj od tih različitosti pronašla bih detalj za koji bih se zakvačila, ali likovni izričaj mi je kao alat najbolje pomogao da pojedinačno i kreativno uđem u svaku od tih tema interesa i istražim ih onoliko koliko želim. U koncu zapravo radilo se o učenju kroz kreativnost. Tu sam se pronašla. Što se tiče upisa u srednju školu o tome nisam pretjerano puno razmišljala, ali znala sam da će to biti sigurno neka vrsta dizajna odnosno umjetnosti. – prisjeća se.

Na posljetku se odlučila za Školu primijenjene umjetnosti i dizajn u Zagrebu koja nudi puno različitih smjerova, od slikarstva do kiparstva, dizajna interijera, grafike i slično. Tamo je, kaže, imala široki spektar u kojem je doista mogla pronaći ono što je interesira.

- Nije bilo lako otići od doma, ali škola je mali Hogwarts. - dodaje.

Nakon završetka srednje škole upisala je grafički smjer na Akademiji likovne umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu.

– Za učenike koji upišu Školu primijenjene umjetnosti i dizajna najčešće se podrazumijeva da će kasnije nastaviti svoj studij na Akademiji likovne/dramske/ glazbene umjetnosti. – kaže Eva. Grafika joj se činila kao interesantan, ali i najprofitabilniji smjer.

– Između ostalog učiš o starim tehnikama tiska poput litografije, sitotiska i dubokog tiska, pa o ilustraciji, knjigoveštvu, grafičkom dizajnu i oblikovanju na računalu, a opet postoje mogućnosti za rad na fotografiji i instalacijama, dakle poprilično širok izbor medija, sve ovisi što tebe iz svijeta ideja zanima. Na kraju svega naravno opet ovisi kako se ti osobno snađeš u tome i u kojem poslu se želiš vidjeti. – pojašnjava Eva i dodaje kako ju trenutno najviše privlači primjena grafičkog dizajna na tekstil te sjevernjačke škole koje se dosta bave modom na avangardni način sagledajući je kao neku vrstu pokretne skulpture, ali usmjerenje joj omogućava da objedini i tehnike ručnog rada, i fotografiju, i print…

U svom opusu ima već pozamašan broj radova, a ludbrežani i ostali zainteresirani posjetitelji imali su prilike vidjeti jedan dio u sklopu izložbe koju je uprizorila prije tri godine u izložbenom prostoru dvorca Batthyany. Radilo se o njenoj prvoj izložbi radova iz pripremne mape za upise na Akademiju.

Nadalje, Eva se prošle godine uključila u Erasmus program u sklopu kojeg je sudjelovala u razmjeni studenata. Jedan semestar provela je u Grenadi u Španjolskoj.

Nakon završenog studijskog boravka na Facultad de Bellas

Osuvremenjenje narodne nošnje, Mimara 2018 Artes, Universidad de Granada, održala je i prvu samostalnu izložbu u inozemstvu. Radilo se o seriji fotografija i tekstilnom artefaktu pod nazivom “Kao trofej svoje nesigurnosti nosim”.

Nakon povratka u Hrvatsku izlaže i u Mimari zajedno sa još nekolicinom kolega studenata.

– Jedna jako zahvalna izložba jer sam imala priliku izlagati u stalnom postavu. Naglasak je bio na odnosu tradicionalnog i suvremenog. Bilo je dosta interesantno jer imaš prilike vidjeti koliko se zapravo povijest likovnog izričaja promijenila. – prepričava mlada ludbrežanka.

U sklopu te izložbe osmislila je i jednu od njoj najdražih „instalacija“. Riječ je o modernijoj verziji hrvatskih narodnih nošnji izrađenoj od najlona i plastike.

- Koristeći suvremene materijale i uklopivši u njih modificirane tradicionalne motive, želja mi je potaknuti mlade na prisjećanje vlastitih korijena i obnavljanje tradicionalnih vrijednosti kako bi nam jednom istraženi i već učvršćeni temelji omogućili bolje sagledavanje i gradnju vlastite budućnosti. Krenimo s onim što nam je već dodjeljeno i tek kad smo prihvatili sebe možemo svjesnim utjecajem na problem i nedostatke stvarati rješenja. Koristeći plastiku zbog njene teške razgradivosti želim naglastiti kako bi trebalo raditi na očuvanju tradicije te da njena postojanost s godinama ne bi trebala blijediti. Kreiram nove inačice narodnih nošnji izložene u kontekstu potrošačke kulture kako bi ih izvukla iz muzejske prašine i izoliranosti te približila svakodnevnoj uporabi suvreme-

nog društva. – objašnjava Eva. Uz navedene izložbe sudjelovala je i u izradi scenografije za predstavu „Mala Princeza“ koja je premijerno izvedena u varaždinskom HNK te u izvedbi scenografije za Dječju operu “Brundibar” u režiji Krešimira Dolenčića koja je premijerno izvedena 27. siječnja 2017. povodom Međunarodnog dana sjećanja na žrtve holokausta.

Zahvaljujući tom radu ujedno je i dobitnica Rektorove nagrade za znanstveni i umjetnički timski rad u akad.god.2017./2018..

Budućnost?

- Voljela bih dizajnirati razne stvari i biti u scenografiji i kostimografiji, konstantno fizički izrađivati nove stvari i učiti o njima. Mislim da bi me to najviše usrećivalo. – zaključuje.

U MK JUELTTNUORSAT

31. listopada 2018.

21

Martin Hrastić

“

Uvijek sam doma crtao, zato me i tata odveo na tečaj, upoznao me i

povezao s akademskim slikarom Goranom Petračom kod kojeg sam na tjednoj bazi slikao koji me zapravo bez da sam i ja znao pripremio za prijemni ispit i dao mi konstruktivni zadatak.”

TEMELJI ZA UMJETNOST POSTAVLJENI JOŠ U OSNOVNOJ ŠKOLI - Moja obitelj, učitelji, stariji ja i otvorenje izložbe. Tako sam na temu kako zamišljam sebe opisao svoje viđenje budućnosti u zadaćnici u osnovnoj školi – počinje svoju priču Martin Hrastić, akademski slikar rodom iz Sigeca Ludbreškog.

On je jedan od onih koji je već u najranijoj dobi sa sigurnošću znao što želi biti – slikar. Kako je stalno slikao, tata ga je odveo na likovni tečaj u tadašnje Pučko otvoreno učilište "Dragutin Novak", danas Centar za kulturu i informiranje.

- Tečaj je držao Ivan Lovreković. Bili su to počeci, a uskoro sam nakon toga pa sve do završetka osnovne škole odlazio kod akademskog slikara Gorana Petrača. To je apsolutno utjecalo na moje daljnje obrazovanje – prisjeća se Martin.

Kod Petrača je odlazio nekoliko puta tjedno i on ga je, bez da je Martin uopće i slutio zapravo pripremio za kasniji prijemni ispit.

- Nekako od najranije dobi kada bih vidio sliku krenuo bih razmišljati kako je nastala, to je bio jedan kliker, stavka koja me držala da demistificiram kako je to slikano, dok nisam otkrio da ja to mogu isto tako. Kako sam dostizao određene točke ili ciljeve, stvarao sam nove i dostizao ih. Nemam nikakvu želju skrivati slikarske trikove, zato sam i radio u školi. To je moj alat, na meni je da im dam sve alate, a oni neka stvore – kaže mladi umjetnik.

Godine 2005. upisao je Školu primijenjenih umjetnosti i dizajn u Zagrebu gdje je i maturirao na odjelu slikarstva. Ponekad je u tako mladoj životnoj dobi teško napustiti rodni kraj, ali Martin je promjenu životne okoline odlično prihvatio.

-Već prvi susret sa Zagrebom bio je odličan iako sam bio skroz

mlad. Kad sam izašao iz automobila znao sam da je to jednostavno to – kaže Martin.

Logičan slijed bio je upis na Akademiju likovnih umjetnosti, smjer slikarstvo gdje je 2015. godine u klasi prof. Igora Rončevića uz komentorstva prof. Ksenije Turčić i prof. Duje Jurića i diplomirao. Život umjetnika je pomalo nepredvidljiv. Martin je radio i kao profesor na svojoj nekadašnjoj srednjoj školi, a stekao je već i iskustvo razrednika. Ipak, nakon diplome, posljednji tjedan ljetnog smještaja pamti kao vrlo neizvjesno razdoblje u kojem nije imao nikakvih saznanja što i kako dalje. Srećom, nazvao ga je prijatelj da je pronašao atelje i prostor u kojem mogu živjeti u Zagrebu.

- Bez njih bih se također snašao, ali bilo bi mi puno teže. Ovako se nekako sve posložilo u tom početnom razdoblju – objašnjava Martin kojem se nakon toga otvorio posao, posložio je u glavi smjernice i započeo svoj umjetnički put iako nešto drugačiji od onoga kako bismo mi to možda zamislili. Martin oslikava zidove, bavi se i ilustracijom ... Život ga je odveo u Zagreb, a u Ludbreg ga je nakon dužeg vremena ove jeseni doveo posao.

On i djevojka Marija oslikavali su jednu privatnu kuću u Vinogradima Ludbreškim. Zagrepčanka Marija Kasum također je slikarica, a s Martinom dijeli isto razmišljanje o radu i samom pristupu radu.

-Nakon srednje škole jednako me zanimala likovna umjetnost i modni dizajn. Upisala sam Tekstilni modni dizajn, završila preddiplomski i odlučila se probati na Akademiji, došla sam i prošla. Za vrijeme Akademije bavila sam se glumom, radila u kazalištu što me dovelo i do filmske industrije. Sad radim svašta,

nekad je teško uopće objasniti taj spektar poslova – kaže Marija koja je povrh svega i joga učiteljica.

Zajedno pronalaze poslove, puno rade, ostvaruju kontakte.

Mariju privlači filmska industrija, a i Martin je slučajno došao do kontakta iz filmske industrije i oslikavao za potrebe seta.

- Na proljeće smo imali veći projekt, ilustrirali smo udžbenik hrvatskog jezika za osnovne škole, točnije prve razrede. Bavimo se klasičnim slikarstvom, odnosno klasičnim medijima i digitalnim medijima. Proširujemo maksimalno mogućnosti, a i kad imamo širi spektar možemo imati klijente. Nisam sklon baviti se samo jednim – kaže Martin, a jednakog je razmišljanja i Marija.

- Krećemo se, nismo od pristupa da stvaramo pa to prezentiramo već više idemo na kontakte i kroz to dolazimo do posla, skupljamo reference.

Osobno nam je to draže nego da doma slikamo, skupljamo slike i što onda s njima? Radimo različite stvari i nama je super. Lošija strana je da nemamo neku sigurnost, ali opet od tolikog spektra poslova uvijek se nešto nađe – govori Martin i dodaje kako ga je nedavna narudžba slike malo promijenila.

- Zadnje vrijeme malo više slikam, jedna narudžba me jako preokrenula i baš sam u tome pronašao nešto. Javila se želja da složim kompoziciju slika koje bih, ako bih bio zadovoljan, i predstavio. Nikad ne idem logikom da ću imati izložbu pa radim za tu svrhu slike. Slikam pa ako odlučim da to vrijedi onda ću napraviti izložbu. U slikarstvu vam se može dogoditi zlatno doba, ono nekad traje par dana, par mjeseci, par godina, ali onda stane. I sam se isforsiraš onda. Zato nam ovakva kombi-

nacija u kojoj oboje slikamo, ali istovremeno se bavimo ilustracijom, oslikavanjem zidova, nekakvim komercijalnim segmentom što zajedno čini dobar kontrast čini odlična – objašnjava mladi umjetnički par koji je u Ludbregu proveo kratko vrijeme. Bila je to prilika za posao, ali i susret s Martinovom obitelji. Uostalom, kako biste postali akademski slikar potrebno je prvenstvo imati potporu i razumijevanje obitelji.

A Martinu toga nije nedostajalo. Štoviše, često se sjeti mnogih dragih ljudi koji su bili podrška.

I nije slučajno što je Martin već u osnovnoj školi na satu hrvatskog jezika sebe opisao kao slikara. Pokojni učitelj Andrija Međimorec i danas mu je često u mislima.

- Moj učitelj hrvatskoga bio je baš bitna figura na mom životnom putu. Jako je držao do hrvatskog jezika, baš na pravi način. No jednako tako držao je i do umjetnosti koja je u lirskom izričaju. Cijenio je kajkavski i zbog toga znam zašto i sam danas cijenim odakle dolazim. Bit ću mu vječno zahvalan na tome.

Bili su to prvi koraci i kompas koji mi je pokazao gdje mi je mjesto. Nije to više samo bilo volim umjetnost, volim crtati, već i puno više – kaže Martin i kao još jednu nit vodilju spominje Tomicu Letina.

- On je stalno fotkao, a kako sam ja stalno crtao nekako se pročulo to po školi pa sam s njim fotkao. Bili su to zapravo prvi koraci za kompoziciju i za digitalnu obradu fotografije. Nekako su mi stalno ti učitelji u glavi, postavili su temelje. I zato i danas kad se prisjetim te zadaćnice u osnovnoj školi shvaćam da smo se svi u tom sistemu obrazovanja, odrastanja našli u jednoj točki koja nas je povezala i ima smisla – kaže Martin koji u svemu ne bi uspio da nije bilo i po-

drške obitelji.

- Oni su velika podrška, nikad nisam osjetio neku zabranu u smislu izražavanja likovnom umjetnošću. S tim sam se susreo tek u srednjoj školi kad sam slušao priče drugih koji su se jedva izborili da upišu toliko željenu srednju školu.

Uvijek sam doma crtao, zato me i tata odveo na tečaj, upoznao me i povezao s akademskim slikarom Goranom Petračom kod kojeg sam na tjednoj bazi slikao koji me zapravo bez da sam i ja znao pripremio za prijemni ispit i dao mi konstruktivni zadatak. kaže Martin.

Mural Mjeseca

Ludbrežani su Martina najbolje upoznali kroz mural Mjeseca.

- Kontaktirao me znanac i prijatelj Dejan Međimorec, a meni se svidjela ideja. Već sam dugo imao takvu ideju jer sam na Akademiji puno slikao mjesec, ali na manjim platnima pa mi je želja bila da ciklus završim nečim većim i tako se sve zgodno poklopilo – kaže Martin koji je upravo ovim muralom samostalno stupio i na muralističku scenu.

22 S P O R T

Nova nada ludbreške "Podravine" – Marin Lotar Ove sezone u ludbreškoj "Podravini", kada će se obilježiti stota godišnjica djelovanja kluba, odlučili su se dati prigodu mlađim nogometašima. Naravno, mentori su i dalje "senatori", nogometaši s velikim "N" poput Valjaka, Sakača, S. Vađunca i Fajta. Među mladim primjećujemo znatan angažman i volju, očito su i dobro selektirani, jer im hitrine i pravilnog nogometnog razmišljanje ne nedostaje. Prateći ih na utakmicama i treninzima, vidimo da su još malo sramežljivi u izričaju, no ubrzo će oni dobiti neophodnu sportsku drskost i biti nezgodan protivnik s druge strane terena. Jedan od tih talentiranih mladića je i Marin Lotar koji je već u ozbiljnoj rotaciji, postigao je i nekoliko prvenstvenih zgoditaka, a tek mu je 17. godina.

-Živim u Poljani, prije i u Hrženici. Od malena sam krenuo u nogometne vode, s deset godina već sam počeo s nogometnim putom u NK "Varaždin". Tamo su me trenirali poznati treneri poput Kastela, Kovačevića, Hercega. Probao sam igrati u koprivničkom "Slaven Belupu", bio u Osijeku, Zavrču. Pa ustvari dosta toga sam prošao.Ovog učenika trećeg razreda Gospodarske škole u Varaždinu krasi i hitrina i visina (ima 190 cm). Ljevonog je, što je dodatna prednost na poziciji na kojoj se najbolje snalazi, "lijevoj špici". -Želio bih s "Podravinom" ove sezone postići plasman čim bliže vrhu. Mislim da imamo moći za to. Dobro radimo, trener je angažiran u poslu, pa su preduvjeti tu. A kako razmišlja o budućem životu. -Moram završiti Srednju, a nakon nje posvetit ću se nogometu te vjerujem pronaći dobar posao.Pravilno razmišljanje jednog od nekoliko talentiranih mladaca koji već daju obol igri ludbreškog četvrtoligaša, popularnim "Plavim Bluzama". Neven Jerbić

VELIKA GODIŠNJICA

Z VONK A POKOSA Kada se pedeset godina bavite nekim sportom i to vrlo uspješno odličan je to povod za razgovor. Upravo ovu zlatnu godišnjicu obilježava legenda županijskog i šire streljaštva Zvonko Pokos.

Ovim sportom počeo se Zvonko baviti još u Sloveniji za srednjoškolskih dana. Bio je jedan od glavnih pokretača u gađanju zračnom puškom u Ludbregu, ali i jedan je od osnivača nekad SD, a sada LD "Belupo", tradicije koja traje još od 1972. godine. Sa zračnom streljanom koja je izgrađena u zgradi tadašnje općine stvaraju se uvjeti za njegov veliki iskorak u karijeri.

Valorizirano je to i kroz nagradu za najboljeg sportaša Grada Ludbrega daleke 1979. godine, na drugom izboru kojeg je organizirala tadašnja "Samoupravna interesna zajednica za fizičku kulturu općine Ludbreg". Te godine ostvario je jedan od svojih najvećih uspjeha, bio je četvrti u Hrvatskoj. Bio je on i dugo godina predsjednik Streljačkog saveza općine Ludbreg u kojoj je, u jednom trenutku, djelovalo čak 14 lovačkih društava.

Od 1997. SD "Belupo" Ludbreg postaje "LD" i sudjeluje na mnogim međudruštvenim gađanjima širom regije. Kao izvrsni strijelci postali su i njegovi sinovi Marko, Nenad i Saša, poznati Ludbrežani koji su se maksimalno posvetili ovom sportu i također nižu uspjeh za uspjehom.

Prava sportska obitelj s velikim „jubilarcem“ na čelu, sjajnim sportašem Zvonkom Pokosom.

Neven Jerbić

31. listopada 2018.

SPORT

31. listopada 2018.

23

Poljski dani Ivane Dežić Aktualnosti ludbreškog sporta Nogometaši ludbreške "Podravine" ostvarili su pobjedu u gostima kod "Omladinca" u Novom Selu Rok te ponovno stigli u sredinu ljestvice. Ponovno se u listu strijelaca, i to dva puta, upisao Nikola Valjak, koji je tim utišao i neke kritičare s tribina. Zaista teško razumijemo nekoliko nezadovoljnika. Pa "Meho" je najbolji strijelac kluba u povijesti, izuzetan nogometaš koji je zbog privrženosti "Plavim bluzama" odbijao unosne ponude.

Nogometaš od formata. A minuli rad? Nikola samo dalje, najjači si! Iduća utakmica u subotu 3. studenoga u 14,00 sati protiv čakovečke "Sloge".

Košarkaši ludbreškog "Grafičara" u prva su dva kola ostvarili poraz i pobjedu. U prvoj utakmici malo ih je u grč stavio ulazak u prvenstvo te su poraženi od "Koprivnice" koja je pokazala da je osvježenje prvenstva. Loš dojam ispravio se u idućem ogledu protiv "Virovitice" u gostima. Nije bilo problema protiv inferiornog domaćina. U sljedećem kolu protivnik Ludbrežana u derbiju je sastav čakovečkog "Međimurja". Gosti s prosjekom godina preko 35 zasigurno su opasan protivnik, bit će neizvjesno. Važi poziv na tribine, nećete požaliti. Utakmica se igra u subotu u 19,00.

Igrači RK Ludbreg napokon su ostvarili pobjedu. Uspjelo im je to tek u sedmom kolu 2. HRL "Sjever" u Koprivnici. Ekipa se napadački oslanja na Gorana Sinkovića, no trebat će mu se pridružiti još netko. U idućem kolu na parket ludbreške dvorane u subotu stiže stari poznanik, ekipa "Garešnice".

Odbojkašice "Ludbrega" imaju na kontu nakon tri kola prvenstva III. odbojkaške lige.

Skor je to koji već dugo nisu zabilježile. Je li to samo uslijed nešto lakšeg rasporeda ili je to pomak u sportskom odrastanju pokazat će iduća kola.

U 1. Županijskoj nogometnoj ligi klubovi s područja naše regije su pri dnu ljestvice.

Ova sezona zasigurno nije trebala tako izgledati. Selnička "Plitvica" uzela je "skalp" u Gojancu drugoj "Plitvici", no nakon utakmice dogodile su se uslijed "vruće krvi" stvari koje se nisu trebale. Iskažnjavani su i dečki iz Selnika, otad imaju rezultatski pad. Želimo im bolje dane. U 2. Županijskoj ligi dijametralno suprotna situacija. Klubovi iz NS Ludbreg "kolo vode". Štoviše, mislimo da će kolo koje je pred nama iznjedriti jesenskog prvaka.

Vidjet ćemo hoće li to biti "Zadrugar" ili "Mladost" iz Sigeca. U ligi NS Ludbreg vrlo je uzbudljivo. "Poljanec" pod vodstvom proslavljenog Bojana Vručine najbolje je plasirani klub s područja Grada Ludbrega i nalazi se na petom mjestu. "Sloga" iz Slokovca je osma, "Gora" deveta ,a simpatična "Podgora" na posljednjem je mjestu. Drago nam je da prvenstvo NS Ludbreg prolazi bez većih problema, no opreza nikad dosta, blizu je Martinje.

Lagano nam kraju ide sportska 2018. o kojoj ćemo više u idućim brojevima. Iako je teško ponoviti razdoblje ludbreškog sporta od 2011. do 2016. godine i u njoj je bilo zapaženih uspjeha. Neven Jerbić

Ženske nogometne reprezentacije u Ludbregu Od 1. do 7. listopada u Nedelišću i Ludbregu igrale su se utakmice kvalifikacijskih runda U-19 ženskih reprezentacija za nastup na Euru. Vrijedni organizatori iz ludbreške "Podravine" uspjeli su dobiti dvije utakmice naše reprezentacije, a kao protutežu u Nedelišću su mogli uživati u tri utakmice daleko najjače reprezentacije, one engleske.

Naša reprezentacija izgubila je od Slovačke sa 6-0, Engleske 8-0, a s Maltom je odigrala 0-0. Prvak skupine je Engleska koja ide u dalju fazu kvalifikacija. Naša reprezentacija nije pokazala nezaboravne izvedbe što potkrepljuju i ovi loši rezultati. No bilo je dosta zanimljivo i van terena.

Opunomoćenik iz Poljske imao je u tjedan dana "posla" u Ludbregu i zaista niz zanimljivih opaski. Prvo u Varaždinu nije dao trenirati curama na terenu gdje nema rezervnih golova, pa na jednom nije dao dozvolu jer je teren bio pretvrd. A u Ludbregu? Zamijetio je vibriranje mobitela nekoliko metara od mikrofona, pušenje jednog gledatelja (koji je duboko zagazio u deveto desetljeće života), utvrdio je da je gol crta preširoka za nekoliko milimetara, itd. Tek sad vidimo koliko je rigorozna UEFA i na ovako benignim utakmicama.

Utakmice je u Ludbregu promatralo stotinjak gledatelja, najviše u nedjelju 7. listopada kada su naše osvojile bod protiv Malte igrajući 0-0. Posebno brine činjenice da su to igračice koje ulaze u seniorske godine, što inicira niz pitanja, pogotovo oko ulaganja u ženski sport, o čemu se sve glasnije govori u hrvatskoj javnosti. Znamo, sve teže je nabaviti sredstva i za muški sport, hranitelj HNS –a samo je seniorska muška reprezentacija, ostalo su samo troškovi, ali ipak…

Uzoran domaćin bio je i NK "Podravina" koji je dobio i niz komplimenata za svoj organizacijski napor. Neven Jerbić

Proslavljena ludbreška rukometašica Ivana Dežić odlično se snašla u poljskom Szczeczinu. Nakon početaka u Ludbregu, nastavka u prvoligašicama "Koki" iz Varaždina, u hrvatskom prvaku i euroligašu "Podravki", bilo je vrijeme i za europski iskorak.

Profesionalni rukometni kruh Ivana ima u poljskom prvoligašu, koji se dobrim dijelom i njenim igra-

ma nalazi na drugom mjestu prvenstvene ljestvice. Najbolju ludbrešku rukometašicu u povijesti očekujemo u našim krajevima idućeg mjeseca kada se priključuje pripremama hrvatske reprezentacije.

Svaka čast Ivana, puno zdravlja, ostalo ti kao formiranoj i sjajnoj rukometašici ni ne treba.

Neven Jerbić

ACO PIŠE

31. listopada 2018.

Foto: M. Vađunec

24

G

da točno počne starost?

Listopad je baš nekak posloženi za starost pak ljudi počneju misliti na to. Starost, jesen živlenja. Na početku meseca počnemo slaviti svetski Dan starih ljudi kaj bi se mi “koji tek bumo stari” zmislili da stari ljudi već postojiju na svetu i da su još živi, pak bi jih morali malo imeti na brigi. Mala deca recitiraju o baki i dedi jer su to njima glavni svetski stari ljudi. A za ostatak nacije su stari ljudi “penzioneri”.

Počne nekak ta jesen i listje otpada, veter raznaša stvari, dežđi pereju, vode odnašaju. Če je ljudska starost zlatno doba, je i jesen takaj nekak zlatno doba samo če je ne kakva nevera. Najzlatneše je dok si moreš lepo v ligeštul leči pod zlatno toplo jesensko sonce i gledati zlatnu jesensku šumu na lubreškim bregima. Nekoji bi k tomu dodali i gemišta, a nekoji bi samo falili blaženoga mira.

Pitanje je gda točno počne starost? Kajti stareši za nekakvoga pedesetletnoga veliju da je “mladi”, a dečurlija več ove s tridesti zove “stari”. To je valjda stvar, kak veliju stručno, perspektive.

Za stare veliju da su sima na zadevi, pak se ljudi, a posebno mlajši, stalno v njih popikavaju. Veliju da su ništ koristi, da su samo na teret, da samo čudaj koštaju, a penzije su jim nikakve. E, dragi moji, dok čujem da se negdo na svojega starešega žali, mi dojde da ga pitam: A kaj ga onda ne zatočeš? Jeeeee, nije to sam tak, najleže je gondrati.

Treba se zmisliti prije sega da ovi, koji su denes stari, su negda bili mladi, da su bili v puni snagi, da su dečki naganjali puce i obrnuto, da su imeli penez, da su gradili, stvarali, zmišljavali i da su nam riti brisali i jesti na stol nametali, delali su cele

dane, da je njih ne bilo - ne bi bilo niti nas.

Za one koji prefletno čitaju, bum ponovil: da je njih ne bilo, ne bi bilo niti nas. Zato, lepi moji, od malo zahvalnosti vam ne bu nos otpal.

A oni kaj su ve mladi i bahati, kojima stari samo smetaju, poruka bi bila v oni stari domači pesmi koju starci rad popevaju, a mlajši ju niti ne znaju: Oooooj, mladosti moja, kam si šla, oj, gde si…..

Mladost se ne vrne. Stareši nigdar ne postaneju mladi, a mladi itekak postaneju stari, koji su sima na zadevi, koji su ništ koristi, koji samo koštaju, a imaju nikakvu penziju. Samo jim se premeni, da pak ponovimo stručno, perspektiva. Čak mi se vidi da baš takvi, koji ve kakti mladi svoje stareše stalno šimfaju i kaštigaju, postaneju baš takvi čangrizavi i zaguljeni stari cendravci koji celu familiju očeju posvaditi. Kak posiješ tak potem žanješ. Zato već denes treba poštivati stareše, jer dok postaneš i sam stareši, tebe budu jednak poštivali tvoji mlajši. Ne treba filozofirati okolo toga. To je tak i tak navek bu.

Kaj daš, to dobiš nazaj i moraš najpre dati da bi dobil nazaj. Ja sam navek vu toj klasi.

No čekaj, pa gda onda točno počne starost? Ujedinjeni narodi veliju da počne od šezdeset pet. Od šezdeset pet do sedamdeset četiri se zove rana starost, od sedamdeset četiri do osamdeset pet je srednja starost, a posle toga je gliboka. Znači starost nije nekaj gramatički jednostavno kaj bi bilo, na priliku, velka, vekša i najvekša, ili stara, stareša i najstareša. Starost postoji rana, srednja i gliboka. Več vidim kak vi stareši koji ovo čitate v sebi kunete: ‘em ti ujedinjene narode i ranu starost od šezdeset pet.

Stareši imaju male probleme po onoj našoj staroj izreki da jih je “vreme pregazilo”.

Moderna tehnika i silni gombi i ekrani su njima dost apstraktni za nafčiti se.

A mladima koji kuckaju po mobitelu tristo na vuru i v stope se zabuhavaju, njima su starci do beskraja spori i jako jih nerviraju. Znam ja za takve gde bi stareši isto šteli malo po internetu preiskavati, kajti vidiju da su tu kojekakva znanja skrita, ali mladi nemaju čas njih vučiti kak se z mišom barata i kaj znači Enter. Se je to za njih “gubljenje vremena”. A trebali bi se zamisliti kaj je po pravici “gubljenje vremena”. Baš to tipkanje z jedne klupe na drugu, če bi pitali stareše...

Ali glečte ovak: morti stareši nemreju bežati vred z tehnikom, ali iskustvo življenja se nemre niti na jednom mobitelu otipkati, nemre se niti v jedni školi dobiti.

Iskustvo se nemre nafčiti, mora ga se preživeti. A testa z toga predmeta pišeš saki dan. Ovi stareši su kojekaj prešli i če smo si z njima dobri, bi nam kojekakve tajne mogli reči, kak šalabahter, kaj bi toga životnoga testa leže z dana v dan polagali.

Morti stari nemaju savjeta kak popraviti kompjutera, ali zato su v životu sreli sake fele ljudi, a ljudi su tehnika koja se takaj kvari. Još za djelove kak tak, ali dok se v glavi pokvari, to je pokvareno za navek. I to se ide z letima, takva je ravnoteža, tak je to negdo zmislil. Tek pod stare dane, saki po svojem putu dojde pred istu cerkvu pak veli: da je meni ova pamet, a ona leta… A nemreš meti i jedno i drugo. A čovek nije otok, zato si trebaju biti dobri i stari i mladi, jer stari imaju pamet, a mladi imaju leta. Pa, gdo to more pobediti… Če niste razmeli ovo z iskustvom, morali bute verovati na reč, ili počekati dok budete i sami stari. I tak se to vrti v krug.

Tožno je da je ta starost za telo tak zaguljena. Počneju se deli kvariti, kosti habati, počne se beteg navlačiti, a i v glavi se kojekakva čudesa spravljaju. Nije se lepo z betežnoga norca delati, kajti i mladi moreju biti betežni, jedino kaj su ovi koji prejdeju pedeset nekak pretplačeni za beteg sake vrste. Još bu čudaj vremena prešlo do buju stručnjaki znali zakaj negdo živi samo pedeset, a negdo sto let. Veliju da če ne piješ alkohola niti kavu, ne pušiš, hodaš po prirodi, rekreiraš se, a došel si k doktoru - onda je nekaj z tobom ne v redu. Ovi drugi pak veliju, to sam negdi pročital, da si tlaka reguliraju z črnim i belim vinom i z kavom, probavu z pivom, gripu i hunjavicu rešavaju z tropicom, želočane tegobe

z pelinkovcem i nigdar su ne bili tak betežni kaj bi i vodu morali piti.

Pre doktoru, dok čekamo na red, kojekaj se čovek nafči dok bulji v one zidne plakate gde reklamiraju zdravlje. Pol vure je dosta, da vidiš da ti treba nekakvi vitamin kaj ti se kosti ne razrediju, drugi je za srce, a treći za bubrege, četrti za želodec.

Se razme da to trebaš piti več kak mladi, za slučaj da postaneš stari. Na druge dva plakate se javljaju naše državne vlasti, prek nacionalnoga programa za prevenciju, pak veliju da muškima od pedeset do sedamdeset četiri zabadava pregledaju debelo črevo, a ženama od pedeset do šezdeset devet pregledaju prsa. Protiv raka. Znači od pedeset! Od pedeset si valjda službeno stari pak se računa da se počne po tebi mahovina loviti i počne z tebe listje otpadati.

Ali nije jasno zakaj muški samo do sedamdeset četiri i zakaj žene samo do šezdesed devet. A kaj posle toga? Če si zdrav, sejeno piše da bi se bilo dobro cepiti če te šklopec vgrizne, kajti je to za stare ljude jako hudo. Ima i jen plakat za one kaj nigdar nisu pili one, več rečene, vitamine za kosti i ostalo. Takvima moreju prodati saku vrstu proteze, od perike do štake. A najbolši je on zadnji, dok ti se žoto vu vuhima napravi, onda si legneš na bok, vu vuho si deneš toga nekakvoga tuljca i vužgeš ga, onda ti tuljec z vuha gori na glavi kak sveča, kak da ti je kraj. I taman dok ti se žoto z vuha zvadi, evo ti ga na, kraj listopada, studeni zagazi najpre z Danom sih svetih, a mom za njim Dušni dan, ili kak ga zovemo Dan mrtvih (veliju da je to krivo), a zapraf dan onih kojima je sveča dogorela. E, tu počne starost, po meni. Tu se počne brojiti. Jer se ne veli zabadava da si stari tolko kolko se osečaš stari. Prosim lepo, to su ne zmislili mladi nego stari.

Onda v tome nekakve mudrosti mora biti.

Samo se ne treba pustiti. Na onim plakatima v ambulanti se jedino ne reklamiraju rake. Valjda zato jer su takvi kojima treba raka prestari za čitati plakate. A si vi koji bute svojima vernima na grobljiču lampaša prižgali, pak onda na svojim nogama zišli z groblja vun, pak se k svojemu domu vrnuli, računajte da još spadate v mlade.

Jer, gda počne starost? Gda te više nema med živima, a ljudi te se još zmisliju. Tak su govorili naši stari. To je više ne niti gliboka starost, to je starost zanavek.

(A. Horvat, 2018)

Sljedeći broj Ludbreških novina izlazi 30. studenoga 2018.