Ln 14

LIST GRADA LUDBREGA BESPLATNI PRIMJERAK BROJ 14 / GODINA III.

3. svibnja - proslava Dana centra svijeta

Vinkovci i Zagreb na proslavi

Ivan Lončarić, ludbreški gradonačelnik, godinu dana poslije

Uloženo 18,6 milijuna kuna u infrastrukturu, šest milijuna više

/str. 3./

12. Izložba cvijeća

Cvjetni festival u centru svijeta /str. 8-9./

Općina Martijanec

Mještani za hodočasnike /str. 5./

REPORTAŽA: Slokovec

Želja - asfalt ispred doma /str. 6.-7./

Ludbreg dao svoj doprinos Susretu hrvatske katoličke mladeži

/str. 2./

Molitvom i pjesmom mladi slavili svoju vjeru Čestitamo Vam Međunarodni praznik rada 1. svibnja GRADONAČELNIK i članovi GRADSKOG POGLAVARSTVA PREDSJEDNIK i članovi GRADSKOG VIJEĆA

2

30. travnja 2008.

AKTUALNO

VIJESTI Uređenje zone Pokrenute su aktivnosti radi izmjene detaljnih planova uređenja u istočnoj zoni grada Ludbrega. Radi se o površini omeđenoj obalom Bednje sa zapada, Koprivničkom ulicom s južne, zaobilaznicom s istočne strane, te Stepinčevom i Fizirovom ulicom sa sjevera.

Gradsko poglavarstvo Ludbrega odlučilo se na ovaj korak jer je unutar granica područja u istočnoj zoni gradnja objekata praktički pri kraju, pa je odlučeno da se prema interesima građana utvrdi imaju li građani eventualnih zahtjeva za izmjenu postojećih građevinskih parcela. Nakon toga stručnjacima će se povjeriti izrada detaljnih planova uređenja za kompletnu zonu Centar-Istok.

Ludbreg dao svoj doprinos Susretu hrvatske katoličke mladeži

Molitvom i pjesmom postojani u vjeri

Prekrasno euharistijsko slavlje uz pjesmu mladih i predvodio je prečasni Đurkan uz suslavlje gostiju svećenika

Ludbreg se potrudio da kratak boravak u ludbreškoj župi mladih hodočasnika, učesnika Susreta hrvatske katoličke mladeži kojima je Varaždinska biskupija bila domaćin posljednjeg travanjskog vikenda, ostane u dugom sjećanju. Župa,

obitelji i čitav grad dao je veliki doprinos da se mladi doista osjećaju radosno i opušteno.

Nedjeljni program počeo je procesijom od župne crkve do prostora svetišta uz pratnju Puhačkog gradskog orkestra. Na svetištu je potom

Deratizacija Na području grada i svih prigradskih naselja Ludbrega u tijeku je sustavna deratizacija.

Za ove poslove Gradsko poglavarstvo Ludbrega odabralo je Veterinarsku stanicu Čakovec koja ima valjana rješenja nadležnih ministarstava. Troškovi deratizacije pokrit će se iz gradskog proračuna, a meke se postavljaju u svim objektima i javnim površinama te kanalizacijskoj mreži i sličnim mjestima. Naime, posljednja sustavna deratizacija na području grada bila je 2004. godine.

Veterinarska stanica Čakovec će u idućih godinu dana za potrebe Ludbrega obavljati i poslove držanja, registracije te uklanjanja pasa i mačaka lutalica, kao i lešina uginulih životinja s prometnica i drugih javnih površina. S djelatnicima stanice surađivat će komunalni redar grada kojemu građani mogu javiti o uočenim lešinama ili drugim problemima vezanim uz ovu problematiku.

Priprema za arheologe Nakon što je Grad Ludbreg otkupom postao vlasnik nekretnina u središtu grada na parcelama bivše zgrade policije i kuće obitelji Somogji u tijeku su pripremni radovi koji će omogućiti nastavak istraživanja na arheološkom nalazištu. Sustavna arheološka iskopavanja i istraživanja počela su se provoditi daleke 1968. godine i trajala do 1979. godine kada su prekinuta vjerojatno zbog nedostatka sredstava. Za rimske terme utvrđeno je da su izgrađene u drugom stoljeću, a da su ostaci tek manji dio antičke građevine te da je na njima kasnije oblikovana ranokršćanska biskupija.

Rješavanjem imovinsko-pravnih odnosa, pri čemu je izdašno pomogla hrvatska Vlada, stvorene su pretpostavke za ponovni dolazak arheologa u Ludbreg.

Misa puna radosti i emocija

održano misno euharistijsko slavlje koje je predvodio prečasni Josip Đurkan uz suslavlje svećenika koji su dopratili mlade iz svojih župa.

Misno slavlje bilo je puno mladenačke radosti uz ‘Trinitas’ i druge, i uz molitve u glazbenoj izvedbi.

Gosti su prigodnim nastupima na druženju predstavili svoje župe.

Domaćini su pripremili zajednički ručak. Pomogli su brojni pojedinci, ali i Grad Ludbreg, Turistička zajednica, ‘Lukom’, Gradsko društvo Crvenog križa, sponzori su darovali kruh, sokove, pripremili jela, domaćice darovale kolače. Svi su u autobuse dobili sokove i kolače, a i obitelji su ih opremile za put – ‘da deca ne budu gladna’. Župa Ludbreg ugostila je mlade hodočasnike iz Sesvetskog Kraljevca, Karlovačkog dekanata, Postira na Braču, Bračkog dekanata, neokatekumene iz Zadra i mlade iz Posušja iz Hercegovine. Više od 400

Prečasni Đurkan i gosti svećenici na misi za mlade mladih hodočasnika u svoj dom primilo je 179 obitelji ludbreške župe, pružilo im udobnost ležaja i drugog gostoprimstva. Gostoprimstvo koje će mladi gosti, nadamo se, dugo pamtiti.

Pri odlasku prema svojim župama mnogi su autobusi s mladim hodočasnicima koji su bili smješteni u drugim župama, skrenuli u Ludbreg, kratko posjetili svetište i razgledali grad. U nedjeljno poslijepodne Ludbreg je bio - grad mladih.

Susret kod ludbreške obitelji Gradinski

Mladima nedostaje duhovnih vrijednosti Gostoprimstvo Miroslavu Zamišu, Domagoju Vogrincu i Matiji Matovini, mladim hodočasnicima iz karlovačke župe Švarča pružila je ludbreška obitelj Mladena i Mirjane Gradinski.

-Bila je velika gužva u Varaždinu, pa smo se uspjeli i izgubiti, tako da smo u Ludbreg stigli tek u 23 sata. Naši domaćini ugostili su nas kao predsjednika. U dvorištu nas je dočekao bogati stol s toplom juhom, racom s mlincima, hajdinskom kašom, zelenom salatom i kolačima. Dva smo dana bili na sendvičima i baš nam je pasala ovakva večera – rekao je petnaestogodišnji Domagoj.

Mladi dolaze na susrete radi druženja, upoznavanja grada, kulture i da ojačaju vjeru. Subotnji noći izlazak bio im je na - ludbreškom trgu.

-Skupilo se otprilike nas 25 i zabavljali smo se do tri ujutro. Lagano smo pustili muziku, odmarali i prepričavali svjedočanstva. Zaintrigirale su nas i pločice na trgu. Nismo ni znali da je Ludbreg centar svijeta – rekao je sedamnaestogodišnji Miroslav. Dečki su namjeravali nakon nedjeljne mise razgledati Ludbreg.

Mladi Karlovčani Miroslav, Domagoj, Matija s Mirjanom Gradinski Mladi Karlovčani odmalena su prisutni u životu svoje župe. Sva trojica su ministranti i križari.

A ovo im je prvi put da sudjeluju na Susretima mladih.

-Mladi su možda malo skeptični prema susretima, misle da se samo moli na stadionu. A mi se zabavljamo, obavezno je prisutna gitara, upoznali smo i mnoge vršnjake iz drugih dijelova naše ze-

mlje i one koji žive vani. Susreti su predivno iskustvo – rekao je šesnaestogodišnji Matija.

Mladi su danas žedni pravih vrijednosti. Današnjicom prevladava materijalizam, uglavnom mentalitet uspjeha, posjedovanja, a on donosi gubitak morala i nestanak duhovnih vrijednosti.

-Važno je okrenuti se duhovnom životu, okupiti se u zajedništvu, pjesmi, tišini. Ovakvi susreti pomažu mladima da se duhovno obnove i dobe novi poticaj za dalje, jer nas vjera i zajedništvo čine jakima. Na kraju krajeva, ipak duhovne vrijednosti osmišljavaju naš život – složili su se sva trojica.

O mladim Karlovčanima tijekom kratkog boravka, zbog obveza supruga Mladena na svetištu, brigu je vodila uglavnom Mirjana s ostalim ukućanima. Prije odlaska gostima je poslužen i doručak.

-Dečki su pravi, ‘živi’, kao i svi mladi vole pjevati, zabavljati se, izlaziti. Ali i ozbiljno razmišljaju o životu i budućnosti, pozitivno gledaju unaprijed i kak oni u tome mogu pomoći. Sve je prošlo u najljepšem ozračju – rekla nam je nas kraju Mirjana.

Marina Hižak

Osnovan Savjet mladih grada Ludbrega

Gradski vijećnici sastali su se na 27. zasjedanju krajem travnja, a iako se ulazi u četvrtu godinu rada ovog saziva došlo je do novih promjena u sastavu vijećnika. Tako su novi vijećnici postali Božidar Hajsok s liste HNS-a kojemu je mjesto prepustio Valent Pavković, a Gradski SDP odredio je da će umjesto Darka Crnkovića novi vijećnik biti Franjo Čanaki.

U aktualnom satu vijećnička pitanja odnosila su se uglavnom na radove na državnoj cesti. Očekivano je najviše rasprave izazvalo izvješće o izvršenju proračuna za 2007. godinu.

Nakon poduže i na trenutke oštre rasprave između oporbenih s jedne strane, te vijećnika i većine članova

Uoči zasjedanja u novouređenoj vijećnici Gradskog poglavarstva s druge strane, izvješće je prihvaćeno većinom od deset glasova, uz tri suzdržana vijećnika.

Vijećnici su potom jednoglasno usvojili i pohvalili rad dviju gradskih ustanova za prošlu godinu, Gradske knjižnice ‘Mladen Kerstner’ i Pu-

čkog otvorenog učilišta ‘Dragutin Novak’.

Odlukom vijećnika osnovan je Savjet mladih Grada Ludbrega, kao savjetodavno tijelo Gradskog vijeća koje bi trebalo pomoći pri aktivnom uključivanju mladih u javni život na području grada.

Također su donijete i smjernice za organizaciju i razvoj sustava zaštite i spašavanja na području grada za 2008. godinu.

Vijećnike je za travanjskom zasjedanju dočekalo novo ruho vijećnice.

Spušteni strop, novi prozori i zavjese, suvremena rasvjeta, moderne i udobne stolice, uređeni zidovi i podest, ovoj prostoriji u zgradi Učilišta daju znatno svečaniji izgled i mogućnost višenamjenskog korištenja.

30. travnja 2008.

Ivan Lončarić, ludbreški gradonačelnik, godinu dana poslije Prošlo je nešto više godinu dana otkako je u Ludbregu došlo do promjene izvršne vlasti. Podsjećamo, u Poglavarstvo su tada izabrani novi gradonačelnik Ivan Lončarić (ASH), Franjo Beser, Đuro Bohnec, Slavko Blagaj (svi HDZ) i Antun Križanić (HSS). Vrijeme je za ‘inventuru’.

Gradonačelnik Ivan Lončarić odgovorio je na nekoliko pitanja.

“Minus” smanjen Je li Ludbreg još uvijek visoko zadužen grad?

-Ludbreg jest zaduženi grad. Zadužen je zbog dogradnje osnovne škole idućih 25 godina za 7,130.380 kuna. Mišljenja smo da je sukladno broju žitelja Ludbrega, trebalo naći model da država financira dogradnju škole. Ludbreg je zadužen i za izgradnju dvorane 17 milijuna kuna u idućih 13 godina. Zatekli smo i 1,8 milijuna kuna nepodmirenih obveza grada nastalih tijekom 2006. godine.

Samo po javnoj nabavi za radove na nerazvrstanim cestama i javnim površinama bilo je nepodmirenih 1,3 milijuna kuna, 200.000 kuna za radove u Ulici V.Lisinskog, bio je dug 80.000 kuna za dodatne radove na pješačkim stazama u Ulici hrvatskih branitelja i još isto toliko za radove u Kučanu.

Preko 50.000 kuna bile su neplaćene obveze za radove u Gospodarskoj zoni Istok, ulicama Marije Winter, Tina Ujevića, odvojku Bližnjak, za dvije ulice u Selniku, ostalo su manji iznosi. Na žiro-računu je bilo 150.000 kuna, a još su preostale obveze i prema državi od 300.000 kuna za sanaciju ‘Meke’. Na kraju 2006. godine ostalo je samo 35.721 kuna raspoloživih sredstva za aktivnosti u 2007. godini. A grad, službe, sve je trebalo normalno funkcionirati. Značajno smo poboljšali stanje.

Na kraju 2007. imali smo 1,684.309 kuna raspoloživih sredstava za aktivnosti u ovoj godini. Na kraju 2006. na žiro-računu je bilo samo 425.033 kuna, a posljednjeg dana prošle godine 2,118.000 kuna. Smanjili smo obveze za oko 1 milijun kuna, a za 500.000 kuna smanjena su i potraživanja.

Ova politička opcija ne radi da sve danas treba potrošiti nego danas stvaramo osnovu za sutra. O čemu se radi? Mnogo je projekata koje financira država u suradnji s gradovima i općinama ovisno o ministarstvima i projektima. No, ako mi, kao grad ne osiguramo novce za svoj udio, ne možemo se ni kandidirati za određene projekte. Primjerice, ako za neki projekt država daje 60 posto, grad mora osigurati 40 posto. Tako mi s ministarstvom sufinanciramo projekte kanalizacije u Sajmišnoj, modernizaciju Ulice Petra Krešimira, kanalizaciju u Gospodarskoj zoni Istok. Sklopljen je ugovor kojim Ministarstvo osigurava 3,2 milijuna kuna, a 2 milijuna kuna daje grad.

Ima projekata i s drugim omjerima ulaganja.

Koliko je novaca iz vanjskih izvora uloženo u Ludbreg?

-Osim ovih 3,2 milijuna kuna od Ministarstva prometa, od Hrvatskih šuma i Hrvatske vodoprivrede osigurali smo 500.000 kuna za prome-

AKTUALNO

3

Uloženo 18,6 milijuna kuna u infrastrukturu, 6 milijuna više tnice u Bolfanu i za most u Segovini, Hrvatske vode osigurale su 500.000 kuna za aktivnosti oko centralnog pročistača voda i izmjene projektne dokumentacije za kanalizaciju u Sigecu, a u paketu s tim bit će i idejno rješenje kanalizacije u Vinogradskoj u Ludbregu. Vlada je izdvojila 1,1 milijun kuna za otkup kuće Somogji gdje je arheološko nalazište. Ministarstvo kulture izdvojilo je oko 1 milijun kuna za uređenje cinktora i djelomično uređenje zgrade Učilišta, a od ministarstva gospodarstva osigurali smo 600.000 za uređenje

konstruirali smo Gajevu ulicu i zonu zahvata novog rotora.

Razni su stavovi oko novog rotora, je li dobro takvo rješenje ili je to promašaj.

Kakav je vaš komentar?

-Želim izraziti svoje osobno mišljenje. Podsjetio bih na vrijeme kada se gradio prvi kružni tok kod kapelice, na raskrižju ulica bana Jelačića, Koprivničke, Vinogradske i Krležine. To je koštalo 1,5 milijuna kuna jer je usput ‘osvježena’ infrastruktura, a grad je za taj kružni tok platio 300.000 kuna. Kad su se

gradove u Hrvatskoj i u susjednim zemljama. Grade rotore jer ih smatraju najboljim, najsigurnijim rješenjem. Rotor košta 2 milijuna kuna, grad sudjeluje s 800.000, a ŽUC s 1,2 milijuna kuna. Ubrzo će početi gradnja i trećeg rotora, na ulazu u grad s istočne strane kod Belupa sa zaobilaznice. Taj će mi biti najdraži jer se rješava kroz projekt ‘betermenta’, pa ga financira država kroz Hrvatske ceste, a Grad neće ništa koštati. Žao mi je što ne možemo kružnim tokom riješiti i raskrižje Nazorove, Gupčeve i Ulice Petra Zrinskog.

Za arhitektonski izgled i sigurnost prometa tamo bi rotor bio najbolje rješenje, ali objekti su preblizu i tehnički nije izvedivo.

Tri zone

-Gospodarstvo je temelj svega i treba nam zona ‘Sjever’, a za otkup zemljišta trebat će 300.000 do 350.000 eura Gospodarske zone Istok. Ukupno je lani u infrastrukturu uloženo 18,647.279 kuna što je gotovo 6 milijuna više nego u 2006. godinu, a tih 6 milijuna kuna su zapravo vanjski izvori.

Uređenje prometnica Koji su najvažniji projekti u komunalnoj infrastrukturi?

-Glavni projekti koji su izvedeni i pokrenut je program Beterment, uređenje prometnice Farmal-tri lipe, Gajeva ulica, pješačke staze u Selniku, kružni tok, modernizacija ulica u Bolfanu, Katalena, uređenje prostora ispred zgrade gradske uprave, uređenje pješake staze prema Svetištu, pokrenut je projekt uređenja Sajmišne ulice. Značajna ulaganja u gradu imao je HEP, u vodoopskrbi napravljeni su odvojak Jakšinić i Oršoš u Vinogradima Ludbreškim. Plinskom mrežom re-

vidjele konture, opet su počele priče da to ništ ne valja, da nije dobro.

Kasnije se uspostavilo da taj kružni tok odlično funkcionira, ali se ljudi moraju priviknuti. Za novi kružni tok projektna dokumentacija bila je gotova 2004. godine. Održani su tada zborovi građana, bili su i projektanti, utvrdili su se svi detalji prema primjedbama građana i struke da bi sve štimalo. A trebalo je pomiriti sigurnost prometa, kretanje pješaka, parking, poslovne prostore.

Točno, prvobitno je bilo zamišljeno da postojeći park s drvećem ostane.

Međutim, stručnjaci iz hortikulture i prometa upozorili su da staro i visoko drveće utječe na sigurnost prometa. Sada još treba hortikultura. Idejno rješenje stručnjaka je da se zasade japanske trešnje i nisko raslinje. Istina, nedostataka je bilo što je uobičajeno u svakoj gradnji i oni su se otklanjali u hodu. Uvjeren sam da rotor nije promašaj. Pogledajte

Što se napravilo na području gospodarstva?

-Imamo tri gospodarske zone.

U zoni Zapad samo je jedna slobodna parcela s oko 5.900 kvadrata i kompletnom infrastrukturom. U zoni Istok vraćamo jednu parcelu od prijašnjeg kupca jer nije poštivao ugovorne obveze i opet ide na prodaju kroz natječaj. Sklopili smo ugovore s poduzetnicima i oni koji su kupili parcele sufinanciraju gradnju infrastrukture u suradnji s gradom i Ministarstvom gospodarstva. Gospodarstvo je osnova svega. Želimo u Ludbreg dovesti strane investitore koji bi zaposlili više radnika, trenutno se pregovara s talijanskim gospodarstvenicima. Ako i ne uspiju pregovori s njima, ‘kucat’ ćemo dalje jer Ludbregu trebaju vanjski ulagači u gospodarstvo što će omogućiti otvaranje više novih radnih mjesta, a istovremeno i da stvorimo uvjete da ljudi iz okolice dolaze u grad na posao, ali i da budu dobre plaće, da poraste standard. Ali isto tako, želimo mobilizirati i naše poduzetnike koji su kupili zemljišta u pojedinim gospodarskim zonama da poštuju rokove izgradnje svojih pogona i otvore nova radna mjesta.

Ako pak budemo razvijali gospodarstvo odnosno poduzetništvo, onda će nam ono donositi prihode da zadovoljimo sve ostale potrebe, aktivnosti i korisnike grada. Predstoji uređenje Zone Sjever gdje treba otkupiti preostalo zemljište, procjena je da će za to biti potrebno 300.000 do 350.000 eura. Smatram da ovo poglavarstvo ima znanja, volje i mogućnosti sve to ostvariti.

Servis građana I na kraju žalite za čim, jeste li zadovoljni postignutim?

-Prije svega, ja kao gradonačelnik, članovi Poglavarstva, vijećnici, gradske službe, ‘Lukom’ i ustanove čiji je osnivač Grad Ludbreg, svi mi zajedno trebamo biti servis građanima.

To definitivno mora svima biti jasno jer smo mi tu radi naših građana. A ljudsko srce nije nikad zadovoljno. Ja bih rado da se moglo i više napraviti i uvijek se može bolje. Ali, ta težnja čovjeka da se uvijek može i bolje je ujedno i jedan poticaj, mobilizacija kako mene kao gradonačelnika tako i svih mojih suradnika da svi zajedno radimo na stvaranju boljih uvjeta života i rada na području našega grada.

Tužan sam...

Što je s projektima u društvenim djelatnostima?

-Od 24 milijuna kuna proračuna na društvene djelatnosti otpada više od 8,6 milijuna kuna, a to je veliki iznos. Grad mora imati sluha za ove djelatnosti jer su u pitanju predškolski odgoj, sport, turizam, kulturni amaterizam, socijalne potrebe i drugo, uglavnom su u pitanju mladi. A grad koji ne ulaže u svoju mladost nema budućnosti. Počeli su i pripremni radovi u dvorištu kuće Somogji kako bi se stvorili uvjeti da se tamo što prije nastave davno prekinuta arheološka istraživanja. Podsjećam da se 17 godina pokušavalo riješiti taj problem.

Građane zanima kakav je vlasnički status dvorane?

-Nismo našli rješenje s Varaždinskom županijom i tužan sam zbog toga. Nadam se da ćemo ipak s vremenom i to riješiti. Naša su htijenja da dvorana i nadalje ostane u vlasništvu Grada, a da se troškovi podmiruju u skladu s određenim postotkom korištenja.

Doduše, ima i drugih razmišljanja.

Zato treba sjesti i razgovarati sa županijom i nadam se da ćemo kroz izvjesno vrijeme riješiti odnose oko troškova održavanja.

Koji su najvažniji planovi pred Vama i suradnicima u drugoj godini mandata?

-Oni su u skladu s programima koje su prihvatili gradski vijećnici. Najvažnije aktivnosti koje treba pokrenuti ili završiti do kraja mandata su završetak betermenta, završetak uređenja prometnica u Bolfanu, završetak uređenja Sajmišne i Ulice Petra Krešimira u Ludbregu, nastavak gradnje pješačkih staza u Selniku, početak radova na kanalizaciji u Sigecu i Vinogradskoj u Ludbregu, raditi na tome da se prekategorizira cesta Ludbreg-Legrad.

Također treba pokrenuti projekte na uređenju Krležine i Stepinčeve ulice, urediti dvije javne površine u najužem središtu grada, potpuno opremiti infrastrukturu u zoni Istok, maksimalno raditi na stvaranju uvjeta gospodarstva, vodoopskrbu dovesti do nekoliko odvojaka u Vinogradima Ludbreškim, a tu je i problem vodoopskrbe u Segovini. Moramo nastaviti raditi na ishođenju građevinske dozvole za ‘Meku’ da bi konačno riješili pitanje sanacije postojećeg odlagališta. Nedopustivo je da samo 500 metara od središta grada imamo odlagalište smeća.

Planiramo niz aktivnosti kako bi Ludbreg dobio multikulturalni centar gdje bi smjestili arheološku zbirku, zavičajni muzej, prostor za čitaonicu, galerijski prostor. Također pokrenute su određene aktivnosti za dostojno obilježavanje 600. obljetnice čuda krvi Kristove. Želja nam je i da ŠNK ‘Podravini’ za 90. rođendan poklonimo nove svlačionice i tribine. Kako sve to financirati? Želja je i nastojanja su ove gradske vlasti da se što više ovih pobrojenih projekata financira iz vanjskih izvora.

4

30. travnja 2008.

LUDBREG

TRGOVINE OBU]OM

Trg Sv. Trojsva 4

plaæanja do 12 rata GO karticom

Hush Puppies BRAND SHOES

OPĆINA

30. travnja 2008.

MARTIJANEC

Županija ne ulaže u Osnovnu školu Martijanec Općina Martijanec izrazila je zabrinutost jer u protekle tri godine nisu uložena nikakva sredstva u opremanje i investicijsko održavanje Osnovne škole Martijanec što je bila obveza osnivača škole Varaždinske županije.

-Čini se da Županija ulaže samo u određene osnovne škole i da ne provodi politiku ravnomjernog opremanja i investicijskog održavanja svih osnovnih škola jer u našoj školi ulaganja su

izostala. Već dulje vrijeme upozoravamo i na potrebu hitne promjene postojećih ploča kojima je pokrivena školska zgrada jer su od azbesta, po zdravlje opasnog materijala – ističe se u stajalištu Općine.

Problem je i u tome, smatraju u Općini, što je za razliku od prethodnog razdoblja došlo do promjena oko sastava školskih odbora i Općina u njemu više nema svog predstavnika. Tako

je ostala bez utjecaja na rad školskog odbora, pa i na određene mogućnosti da u većoj mjeri pomogne u stvaranju boljih uvjeta rada škole, a time i obrazovanja djece u svojoj sredini.

Općina, inače, redovito sudjeluje u financiraju prijevoza učenika i prehrane u školskoj kuhinji, a sama će financirati izradu projekta za dogradnju škole vrijednog 300.000 kuna i kod škole urediti primjereno parkiralište.

Komunalna infrastruktura

Općina i država grade zajedno Na području Općine Martijanec intenzivno se radi na asfaltiranju planiranih dionica nerazvrstanih cesta.

Završeno je asfaltiranje dijela dionice ceste Sudovčina-Gornji Martijanec dužine oko 1.400 m i Radničke ulice u Vrbanovcu dužine oko 300 m. U tijeku su radovi na šljunčanom tamponu produžetka ceste Sudovčina-Gornji Martijanec i Vinske ceste u Gornjem Martijancu dužine oko 2.000 m, a prije samog asfaltiranja postavit će se betonski rubnjaci radi zaštite usjeka od djelovanja oborinskih voda. U planu su i radovi u Slanju, asfaltiranje dijela Vinogradske ulice od oko 750 m i na uređenju prostora ispred trgovine i društvenog doma.

Radovi na cestogradnji ugovoreni su s Ministarstvom mora, turizma, prometa i razvitka, te Fondom za regionalni razvoj Hrvatske. Vrijednost svih predviđenih radova iznosi oko 2,000.000 kuna od čega je učešće nadležnih ministarstava i fondova oko 55, a Općine 45 posto.

Općina Martijanec ima porezne prihode od svega 430 kuna po stanovniku, pa komunalnu infrastrukturu može graditi tek uz pomoć državnih institucija. Naime, u Općini ističu da u protekle tri godine nisu dobili nikakva sredstva za asfaltiranje nerazvrstanih cesta ili izgradnju druge infrastrukture iz županijskog proračuna.

Bez blata i prašine u Radničkoj ulici u Vrbanovcu

Otvoreno i radilište u Križovljanu

Općina nema nikakav utjecaj na radove na državnoj cesti Iako žitelji naselja, kao i vodstvo Općine Martijanec najbolje znaju gdje postoje problemi na državnoj cesti, primjerice, gdje je dolazilo do poplava ili gdje bi trebalo zacijeviti kanal radi sigurnosti pješaka, izvođači radova ‘Hrvatske ceste’ ne obaziru se na primjedbe pri obnovi državne ceste na relaciji Vrbanovec–Poljanec.

Problemi su oko ispusta oborinskih voda u sada zacijevljene dosadašnje cestovne jarke i slični problemi što izaziva opravdano nezadovoljstvo građana.

oborinskih, a posebno za odvodnju sanitarnih voda.

Na području Općine Martijanec, kao i u većini seoskih naselja, prostorni uvjeti ne omogućavaju gradnju dvocijevnog sustava koji također i značajno povećavaju same troškove izgradnje.

Zbog ove odluke Varaždinske županije upitna je gradnja sanitarne kanalizacije u većini općinskih

Općina, međutim, nije imala utjecaja niti na konačno projektno rješenje, a nema utjecaja ni na izvođače radova da isprave uočene propuste. Konačnu odluku donose isključivo ‘Hrvatske ceste’ uz odobrenje projektanata i nadzornog inženjera.

‘Hrvatske ceste’ pismeno će biti upozorene na propuste, a slučaju šteta na imovini žitelja ili ometanja korištenje njihovih posjeda, Općina Martijanec tražit će odgovornost svih sudionika u građenju i uputiti zahtjeve za nadoknadu štete.

Mladi martijanečkog kraja prigodnom su radnom akcijom obilježili Dan planete Zemlje. Petnaestak članova novoosnovane Udruge mladih ‘Sveti Martin’ prikupljalo je otpad od groblja u Martijancu do šumaraka u vinogorju.

-Ekologija je u našem programu rada i pripremamo nove akcije na očuvanju okoliša. Ima nas 49 članova.

Osnovali smo se radi druženja,

naselja odnosno praktično je onemogućena njezina izgradnja.

Općina je u tijeku javne rasprave upozorila na ovaj problem i zatražila promjene prema realnom stanju na terenu. No, Varaždinska županija primjedbe nije uvažila, pa će seoska naselja biti ograničena u mogućnostima komunalnog opremanja i biti u podređena u odnosu na gradska naselja.

Odvoz otpada četvrtkom

Mladi u akciji

htjeli smo nešto novo jer nedostaju udruge s programima za mlade, ali i da radimo nešto korisno za našu zajednicu. Organizirali smo dosad novogodišnji doček i maskenbal s tombolom

da bismo prikupili nešto novaca za buduće aktivnosti – rekao je Nikola Maturanec, predsjednik Udruge.

Za prvosvibanjske praznike planiraju susrete u društvenim igrama.

UKRATKO Za studente 60.000 kuna Općinsko vijeće Općine Martijanec na idućoj će sjednici usvojiti Odluku o kriterijima za dodjelu pomoći studentima s prebivalištem na području općine. Za dodjelu pomoći primjenjivat će se, prije svega, određeni imovinsko-socijalni kriteriji, kao i kriteriji urednog ispunjavanja obveza prema Općini Martijanec. U proračunu je za tu namjenu predviđeno 60.000 kuna, a predviđena je dvomjesečna isplata pomoći i to za deset mjeseci tijekom godine.

Parkiralište u župnom dvoru

Upitna gradnja sanitarne kanalizacije na području općine Studijom zaštite voda Varaždinske županije određeno je da se u gradovima i sredinama koje se priključuju na sustav odvodnje gradova, za odvodnju sanitarnih i oborinskih voda mogu graditi zajednički jednocjevni mješoviti sustavi kanalizacije. U većini pak drugih seoskih sredina trebaju se graditi dvocjevni, razdjelni sustavi gdje se posebno gradi cjevovod za odvodnju

5

Općina Martijanec ugovorila je s tvrtkom „Eko flor plus“ iz Donje Zdenčine, dosadašnjim koncesionarom odvoza otpada, promjenu dinamike obavljanja usluge, pa se od 1. travnja prikupljanje i odvoz komunalnog otpada obavlja jednom tjedno, svakog četvrtka.

Prije toga odvoz otpada bio je dvotjedno.

Koncesionar je pristao na tjednu dinamiku odvoza isključivo temeljem produženja ugovora o koncesiji za još četiri godine što je i u interesu korisnika usluge.

Naime, u Općini podsjećaju da Varaždinska županija još nije riješila pitanje regionalnog odlagališta otpada, a da se predviđa izgradnja spalionice otpada u Varaždinu.

U Općini procjenjuju da bi povjeravanjem poslova zbrinjavanja

otpada Varaždinskoj županiji cijena odvoza za domaćinstva vjerojatno bila višestruko skuplja nego je sada.

Cijena odvoza otpada u Općini Martijanec sada se povećava s 55 na 60 kuna za kantu od 120 litara odnosno na 90 kuna za kantu od 240 litara. No, korisnici veliku kantu mogu zamijeniti manjom, pa će zbog tjednog odvoza za istu količinu otpada plaćati 60 kuna.

Do novih cijena, kako smo doznali u Općini Martijanec, došlo je zbog povećanja cijena goriva unatrag četiri godine. Međutim, za jednočlana i dvočlana staračka domaćinstva gdje su sve osobe starije od 60 godina cijena odvoza otpada čak je smanjena sa 45 na 40 kuna.

Općina Martijanec će iz proračuna urediti parkiralište za potrebe vjernika u dvorištu župnog dvora, prema dogovoru župnika Župe svetog Martina i općinskog načelnika. Naime, pri dolasku na svete mise vjernici su vozila uglavnom parkirali kod župne crkve, ali uskoro to neće biti moguće zbog radova na uređenju i proširenju državne ceste kroz Martijanec.

Općina je također postigla dogovor s ‘Hrvatskim cestama’ o izgradnji novog betonskog potpornog zida uz sjevernu stranu dvorišta župne crkve, a završetku radova na proširenju ceste postavit će se betonske žardinjere s cvijećem čime će se spriječiti parkiranje ispred ulaza u crkvu i u župni dvor.

Ručak za hodočasnike Obitelji na području martijanečke župe primilo u svoje domove više od stotinu učesnika Susreta hrvatske katoličke mladeži iz Dugopolja kod Splita i Sesveta održanog prošlog vikenda u organizaciji Varaždinske biskupije. No, suradnjom svih mjesnih odbora Crvenog križa mještani su na jedinstven način ugostili mlade hodočasnike. Naime, nakon svete mise u župnoj crkvi za sve hodočasnike priređen je svečani, zajednički ručak u društvenom domu u Martijancu kojeg su pripremile žene iz svih naselja. Žitelji, te župnik vlč. Košutić darovali su obilje namirnica, tako da je višak čak poklonjen Caritasu i zajednici za odvikavanje od ovisnosti u Varaždinu.

Nakon zajedničkog ručka prigodni program izvela je Molitvena zajednica župe svetog Martina. ŽITELJIMA OPĆINE MARTIJANEC, KAO I CIJELE LUDBREŠKE REGIJE, MEĐUNARODNI PRAZNIK RADA 1. SVIBNJA ČESTITAJU OPĆINSKO VIJEĆE, OPĆINSKO POGLAVARSTVO I NAČELNIK OPĆINE MARTIJANEC

6

30. travnja 2008.

REPORTAŽA

Društveni dom u vlasništvu je DVD-a, ali ga svi koriste

Slokovec – naselje starih udruga, tradicija i posebnosti

DVD je novi barjak dobio na poklon u proslavu 80. obljetnice

Želja - asfalt ispred doma

-Skoro je svaka hiža dala vučitelja i sigurno smo bili ‘prvo vučiteljsko selo’ v državi – tvrde stariji Slokovčani.

Snimke: Josip Grđan Tekst: Darko Skupnjak ad se spomene Slokovec prve asocijacije su Sveti Florijan, vatrogastvo i nogomet. Malo mjesto na raskrsnici puteva za Mali Bukovec i prema susjednoj županiji krase i druge posebnosti koje su danas malo ili premalo poznate. Tko bi, naime, rekao da je u Slokovcu tradicija školstva stara 140 godina?

A radi se o malom naselju s 80 kuća i oko 280 žitelja od kojih je 238 u popisu birača na posljednjim izborima.

Prosjek broja članova po domaćinstvu umanjuje sedam praznih kuća i pet kuća s po jednom osobom.

Sveti Florijan zaštitnik od paleži, zaštitnik je i Slokovca. Mještani su imali dobrih razloga izabrati baš njega. Često su sredinom 19. stoljeća planule slamom prekrivene kuće i gospodarski objekti, pa je tadašnji župnik Aleksandar Egersdorfer savjetovao da se podigle kapela zaštitniku od vatre. Kapelicu na raskrižju mještani su podigli još 1869. godine.

K

Osam desetljeća Od tada do danas, ovdje je posebno svečano početkom svibnja, uglavnom druge nedjelje ako 4. svibnja pada radnim danom. A ove godine blagdan 4. svibnja pada baš na nedjelju. Tako će ove nedjelje u 11 sati kod kapelice na raskrižju biti blagdanska misa.

Misnom slavlju i sada će biti nazočni brojni vatrogasci, domaći i go-

Zdravko Gložinić i Petar Skupnjak – ovo treba asfaltirati sti. Mjesno vatrogasno društvo pravi je ‘starac’. Osnovano je 1926. godine i predlani je proslavilo 80. rođendan, ali začeci vatrogastva u selu bili su još prije toga. U DVD-u kažu da je pokojni učitelj Marijan Gložinić istražujući došao do zaključka da tradicija stara stotinjak godina jer je nekad za Slokovec i susjedna sela Sigetec i Apatiju djelovalo zajedničko društvo, a te 1926. godine Slokovčani su se osamostalili. Prije 55 godina sagradili su vatrogasni dom i gruntovno ga prenijeli u svoje vlasništvo.

Sustavno se opremalo društvo, ali se dograđivao, opremao i uređivao dom kojeg su oduvijek koristi sve udruge i mještani.

-DVD ima 50-ak članova. Posebno nas raduje što smo oformili ekipu djece od 6 do 12 godina koja je lani su bila najbolji na natjecanju u ludbreškoj regiji, a na županijskom su bili

Impresivni novi objekt ‘Sloge’

Klupska prostorija za druženje ima TV, liniju, šank osmi. Sada smo u akciji prikupljanja materijala za gradnju garaže za kombi-vozilo. Imamo već prve donacije cigle, za pod smo već napravili betonsku podlogu – rekao je Zdravko Gložinić, tajnik DVD-a ujedno i dopredsjednik Vijeća mjesnog odbora.

Mali, ali aktivni Društveni dom danas je najvećim dijelom u potpunosti uređen zahvaljujući većim ulaganjima u proteklih nekoliko godina.

Nabavljen je novi namještaj, stolovi i klupe, dom ima sve komunalne

priključke, plinsko grijanje, spušteni su stropovi s novom rasvjetom, zavjese, brodski pod, fasada, soboslikarski radovi postavljene pločice.

-Praktički nam ostaje samo održavanje doma. Jedino što trebamo je štednjak u kuhinji jer je stari pregorio. Član Poglavarstva grada Slavko Blagaj donirao je za štednjak 5.000 kuna, a očekujemo da će na grad pomoći s još potrebnih 6.000 kuna. Mjesni odbor je samo za ogradu oko kapelice i njezino potpuno uređenje, kao i za namještaj u domu izdvojio 50.000 kuna, a novčano pomaže svim udrugama – naglasio je Petar Skupnjak, predsjednik Vijeća MO. U Vijeću MO ističu kako su važna investicija bilo asfaltiranje odvojka Zdelar dužine 110 metara jer su samo dvije kuće. Tako je Vijeće MO izdvojilo 30.000 kuna,

30. travnja 2008.

REPORTAŽA

Prometnice kroz mjesto nisu u najboljem stanju, a nedostaju i staze a iz gradskog proračuna s dobili su potrebnih 17.000 kuna da pokriju visoke troškove.

Značajna je bila akcija uređenja poljskih putova, popravljeni su s oko 300 kubika šljunka za što se izdvojilo 28.000 kuna, a postavljena je i nadstrešnica na stajalištu gdje djeca čekaju školski autobus.

Zanimljiv je petočlani sastav Vijeća mjesnog odbora. Predsjednik Petar Skupnjak je iz HSS-a, Zdravko Gložinić i Marin Martinković su iz HDZ-a, a Siniša Vrbanić i jedina žena Božica Makar zastupaju HNS. Interesi sela uvijek su ispred bilo kakvih stranačkih i nema neslaganja unutar članova, kažu predsjednik i dopredsjednik. Vijeće najznačajniju akciju u ovoj godini planira na uređenju i asfaltiranju velike površine ispred društvenog doma za parkiralište.

-Treba bude za to skupiti oko 100 tisuća kuna, iz komunalne naknade, učešćem mještana, nadamo se pomoći iz gradskog proračuna, a budemo obišli donatore, sponzore. Inače, ceste su u lošem stanju, a sigurnost slaba. Po ovoj županijskoj cesti kroz selo prolazi dnevno puno kamiona, a kolnik je jako oštećen i nedovoljno širok. Cestu treba obnoviti stazama, ali bi trebalo napraviti i biciklističkopješačke staze - rekao je Skupnjak.

Škola i učitelji Tradicija školstva važan je dio povijesti ovog sela. Po svemu sudeći, još je 1868. godine izgrađena zgrada za školu s učiteljskim stanom. Sve do 1973. godine ovdje su učili osnovci od prvog do četvrtog razreda, ali ne samo iz Slokovca, već i Apatije i Sigeca. Naravno, učitelji su kroz sve te

godine dali pečat u radu udruga, razvoju sela, ali i mnoge mlade usmjerili da nastave obrazovanje, a mnogo ih je odabralo učiteljski poziv. Tako je nekoliko desetljeća prošlog stoljeća bilo sasvim uobičajeno da se mladi Slokovčani ‘školaju’ za učitelje, selo je nadaleko postalo poznato po najvećem broju ‘školnika’- učitelja.

-Skoro je svaka hiža dala vučitelja. Šteta kaj nikad nismo zbrojili kolko ih je bilo. Prema broju ljudi sigurno smo bili ‘prvo vučiteljsko selo’ v državi – tvrde stariji Slokovčani.

Bivša školska zgrada s učiteljskim stanom i u sredini je sela. Sada su u njoj trgovina i knjigovodstveni servis ‘domaće’ obitelji Makar koja je bavi i proizvodnjom kvalitetnih vina.

U Slokovcu će se također rado pohvaliti da su baš oni izmislili zajedničke godišnje skupštine vijeća mjesnog odbora i svih udruga. Tako se ovdje redovito svake zime sastaju sve udruge. Među njima je i 125 članova Mjesnog društva Crvenog križa sa 45 darivatelja krvi i 30-ak članica Društva žena. Sve do lani u selu je bio lijep običaj novogodišnjih dočeka samo za mještane na koje su dolazile sve generacija žitelja.

Nekadašnja stara škola danas je trgovina

Mljekarstvo je osnova gospodarstva u obitelji Havaić čiti ograđenu livadu s kravama iza grunta. U obitelji Franje Havaića obiteljsko gospodarstvo stoji na sina Nikolu, a zemlje se obrađuju radi proizvodnje mlijeka: -Imamo 12 dojnih krava i sedam junica, prosječna godišnja proizvo-

Iduće godine obilježit će se 140 godina od podizanja kapelice svetom Florijanu – izgrađena je 1869. godine

A kako zaokružiti priču o Slokovcu bez nogometa? Nemoguće!

Odavno za ovo malo mjesto kruži šala da se dječaci rađaju u kopačkama i s gotovom iskaznicom ‘Sloge’.

Nogomet se ovdje igrao prije kopački i iskaznica, za loptom na ‘žnirance’ trčalo se na drugim terenima prije nego na današnjem. ‘Sloga’ je osnovana 1935. godine. Među starijima teško je naći nekog koji nije zaigrao bar jednu utakmicu. Već su legendarne priče o utakmicama u

kupu s Podravinom, putovanju zaprežnim kolima u Čakovec na noge MTČ-u, nizu drugih nezaboravnih susreta, viših stupnjeva natjecanja, nekada je auto trebalo parkirati na početku sela jer kod igrališta nije bilo mjesta. Možda interes za nogomet danas nije takav, ali i vremena su druga. ‘Sloga’ se, međutim, mora ponositi zbog blistave povijesti, ali i sadašnjosti. Rezultati najčešće nisu bitni iako seniori i juniori sada u Prvoj ludbreškoj ligi konkuriraju za naslove. Klub je u proteklih nekoliko godina gradio nove prostore koji su uglavnom završeni. Mnogi klubovi iz saveznog ranga mogli bi se posramiti tog standarda, a da ne govorimo o onima sa šireg ludbreškog područja. U klubu procjenjuju da je u etapnu gradnju i uređenje novog objekta, dimenzija 22 x 13 metara od čega na terasu uzduž objekta otpada 4,5 metra, proteklih godina uloženo oko 350 tisuća kuna. Igrač ujedno i klupski oružar Boris Gložinić pokazao je ponos kluba: -Imamo prostoriju za druženja s televizorom, glazbenom linijom, s šankom radi vlastite prodaje pića.

Svlačionica za domaće igrače je 5,5 x 4,5 metara, gostujuća 5 x 4 m, za suce je nešto manja, tri su potpuno uređene kupaonice, te spremišta.

Samo da je više najmlađih za još pionirsku ekipu – rekao je Boris.

Teren ima rasvjetu, pa se može trenirati nakon poslovnih i školskih obveza igrača. Slokovec je dao mnogo trenera, sudaca, a velik broj igrača iz Slokovca nosio je i dres Podravine, također opet najviše u odnosu na broj stanovnika. Zato su nogomet i Slokovec - uvijek zajedno.

Slokovečka pilana

Talijanima prodali modu U selu posluje nekoliko manjih i obrtničkih radnji, a rijetke su veće kao ‘Stolarija Havaić’. No, selo ima i svoju tvornicu u čijem je nazivu i ime sela. ‘B.O.S. – Botakova obuća Slokovec’ već 19 godina zaštitni je znak sela. Tvrtka ima 60 radnika od čega 20 posto mještana. U pogonima se izrađuje modna obuća visoke kvalitete, te program specijalne obuće potrebne planinarima, skijašima, vatrogascima i sličnim službama.

Obiteljsku tvrtku pokrenuo je Zvonimir, a od ove godine vodi je sin Željko. Iako je bila slobodna subota, u tvrtki smo pronašli ‘glavu’ obitelji. Kažemo mu da smo, od pasioniranog vinogradara s odličnim vinima za koja dobiva visoka odličja na izložbama, očekivali da će lijep subotnji dan provesti u goricama. A dobili smo odgovor: -Kad mi je direktor (sin Željko) na ribičiji.

Baš se srdim na poreznu politiku prema izvoznicima. Imamo oko 90 posto izvoza, ali je kurs nepovoljni i slabo se potiče izvoz.

Godišnje radimo oko 100.000 pari obuće.

dnja je od 60 do 80 tisuća litara, a kooperanti smo Mljekare Bohnec.

Obrađujemo oko 30 hektara od čega je polovica u zakupu. Znači, kuruza, livade, ječam i druge žitarice, ali pšenice sada puno manje nego prije. Za proizvodnju mlijeka danas su strogi higijenski uvjeti proizvodnje, stroge su kontrole, pa stalno treba ulagati u objekte i opremu. Zato se malo može ušparati. U sustavu smo PDV-a, pa kad dojde povrat onda se to malo osjeti. No, mislim da se ne može vratiti trud i rad koji smo uložili – potužio se Franjo Havaić.

Nogomet

Zemlja je ipak zemlja Poljoprivreda je bila i ostala važna za svako domaćinstvo. Tek je polovica Slokovčana zaposleno, dosta ih je na popisu nezaposlenih, pa bi bez poljoprivrede bilo vrlo teško. Svako gospodarstvo radi barem nešto za vlastite potrebe, ali ima onih koji imaju veću proizvodnju.

U Slokovcu je desetak obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava. Na kraju sela prema Kapeli lako je uo-

7

Zvonko Botak – tvorac cipela iz Slokovca Visoko-modna obuća uglavnom je za Italiju.

Ostalo ide za Austriju, Švedsku. Imamo pet europskih poslovnih partnera. Baš smo pred potpisivanjem ugovora za proizvodnju 40.000 pari za talijansko tržište. Uskoro bumo počeli s novim programom posebne obuće za pirotehničare - rekao je Zvonko očito i dalje potpuno predan obiteljskoj tvrtki.

Unatoč svim problemima koji muče gospodarstvenike, kaže Botak, ‘ako Bog da dogodine bumo proslavili 20. obljetnicu.’

Dugo godina je Slokovec bio poznat po seoskoj pilani obitelji Gložinić. Počela je s radom prije 75. godina. Danas 86-godišnji Ivan Gložinić prisjeća se početaka nekad suvremenog pogona čije su usluge koristili mještani, ali i ljudi iz bliže i dalje okolice kada im je trebala drvna građa.

-Moj japa Žiga kupil je postrojenje 1933., sedam let je bila v Čukovcu, a od 1940. u Slokovcu. To je bil ‘horizontalni gater’ ručno napravljen na parni pogon. Ja sam čak 1948. moral u Zagrebu polagati ispit kaj sam mogel delati s parnim strojem. Na struju je prikopčana 1956., a elektromotor je i den-denes ispravni.

Dnevno smo rezali oko osam kubiki dreva, dolazili su ljudi od Dubrave do Martijanca. Brati Filip, Andrija i ja delali smo i na pilani i na poljoprivredi. Pilana je još ispravna, još ljudi znaju i prosiju kaj bi im nekaj spilil. Kak su došle modernije tak se sve manje delalo. Do pred tri lete još sam znal nekaj spiliti – prisjeća se Ivan.

Njegov pokojni otac Izidor očito je shvaćao va-

Pilana u danas trošnom objektu obitelji Ivana Gložinića stara 75 godina danas više ne radi iako je još ispravna žnost suvremenih otkrića i tehnologija jer je brzo nabavio traktor i vršalicu.

-To vam je bilo 1922. i 1929. lete, isto su bili na paru. Mislim da smo prvi imali traktor u celom kraju. Žal kaj sam ga dal u staro železo. Sad bi deca mogla videti kak je to nekad izgledalo - rekao nam je Ivan Gložinić.

Stari traktor, ali vjerojatno i pilana danas bi mogle završiti u nekom muzeju.

8

REPORTAŽA

30. travnja 2008.

3. svibnja - završna proslava Dana centra svijeta

Vinkovci i Zagreb na ludbreškoj proslavi

Na jarbolu glavnog gradskog trga u Ludbregu gotovo punih mjesec dana vijori zastava Centra svijeta. Postavljena je još 1. travnja prigodom prvog dijela proslave Dana centra svijeta i Ludberginog rođendana. Bila je to tek uvertira za ono što će se događati na završnoj proslavi Dana centra svijeta u subotu, 3. svibnja. A događaja i novosti, najavljuju iz Turističke zajednice Ludbrega, ima dosta.

Izgleda kao da postala stvar

prestiža dobiti svoju pločicu na krugove centra svijeta, pa će čak dva grada postati novi prijatelji Ludbrega.

-Svoju pločicu dobit će Vinkovci. Naši obrtnici već nekoliko godina odlično surađuje s Vinkovčanima, pa je bilo prirodno da se Vinkovci predlože za status grada-prijatelja što su prihvatili Turističko vijeće grada i Gradsko poglavarstvo.

Vinkovčani redovito sudjeluju na našoj gastronomskoj izložbi tije-

Gradski dužnosnici Ludberga, posjetitelji – svi su mogli kušati vino iz fontane

Povelja o suradnji Ludbreg-Vinkovci

Mališani ‘Radosti’ u povijesnim kostimima kom programa obilježavanja Svete nedjelje. A drugi gost je grad Zagreb. Ova ideja rođena je prigodom nedavnog posjeta Ludbregu Tatjane Holjevac, predsjednice Gradske skupštine Zagreba – pojasnila je Štefica Pavković, predsjednica Turističke zajednice Ludbrega.

Zagreb već ima pločicu na krugovima, ali je postavljena samo formalno prije desetak godina. No, građani hrvatske metropole, kako je poznato, rado i redovito godinama dolaze na Dan centra svijeta turističkim vlakom, autobusima i automobilima kao posjetitelji. Blizina Ludbrega hrvatskoj metropoli, zanimljiv program i dobra zabava Zagrepčanima je očito postao lijep i redoviti izlet.

Sada će se i službeno Zagreb uvrstiti među gradove-prijatelje.

Završna svečanost obilježavanja Dana centra svijeta kao novost donosi i potpi-

sivanje povelja odnosno sporazuma o suradnji i prijateljstvu sa svakim novim gradom prijateljem.

-Željeli bismo da okupljanje predstavnika svih gradova-prijatelja postane tradicionalno. Naime, Ludbreg ima sve više prijatelja i naša je želja da suradnja s njima traje kroz čitavu godinu, da oni svojim programima obogate kulturnu, zabavnu i drugu ponudu Ludbrega - rekla je Štefica Pavković.

Tako ludbreški gradonačelnik i ove subote očekuje predstavnike dosadašnjih gradova-prijatelja. Na krugovima centra svijeta posljednjih su godina postavljene pločice gradova-prijatelja Raba, Huma, Varaždina, Rijeke, Čakovca, Koprivnice, Križevaca, Varaždinskih Toplica i slovenskog Tržiča, a zastave ovih gradova ukrasit će nove jarbole na ludbreškom trgu.

PROGRAM NA TRGU U SUBOTU OD 15 SATI Susret gradonačelnika i turističkih djelatnika gradova koji će se u subotu, 3. svibnja odazvati ludbreškoj proslavi bit će u 13 sati.

Potpisivanje povelja o suradnji bit će u restoranu ‘Črn-bel’.

U 14,45 sati je učesnici programa i uzvanici krenuti u svečanoj povorci od dvorca Batthyany prema trgu gdje u 15 sati počinje posebni program. Od domaćih udruga kratki nastup održat će Puhački orkestar grada i ‘Ludbreške mažoretkinje’, a veći dio

programa rezerviran je za predstavljanje gostiju iz Vinkovaca i Zagreba.

Vinkovčani će se predstaviti nastupom, plesnom i scenskim igrama KUD-a ‘Lisinski’ i svojim slikarima, a atraktivan program najavili su i Zagrepčani.

MONTMING d.o.o ČAKOVEC R. Boškovića 16

www.montming.com U skladu s planiranim proširenjem i politikom tvrtke objavljuje se

NATJEČAJ

za popunu radnih mjesta 1. Rukovoditelj gradilišta m/ž - VSS ili VŠS strojarskog smjera - položeni stručni ispit ili ispunjeni uvjeti za pristup ispitu - više izvršitelja 2. Plinoinstalater – više izvršitelja 3. Vodoinstalater – više izvršitelja 4. Monter centralnog grijanja – više izvršitelja Pod 2.,3. i 4. mogu se prijaviti i radnici koji imaju na tim radovima minimum deset godina radnog iskustva, a nemaju odgovarajuću kvalifikaciju.

Uvjeti: -odgovarajuća stručna sprema, osposobljenost, sklonost timskom radu , te poželjno radno iskustvo.

Nudimo: -poticajna primanja (plaća) -dinamičan, siguran i poticajan posao -okruženje mladih ljudi -kontinuirano usavršavanje u struci -tehnički i tehnološki opremljeno radno mjesto Rad se zasniva na neodređeno vrijeme uz probni rad od tri mjeseca. Vaše ponude šaljite najkasnije 8 dana od dana objave natječaja na adresu: MONTMING d.o.o. Ruđera Boškovića 16, 40 000 Čakovec ili na e-mail: montming@montming.com Informacije možete dobiti na telefon broj 098 242-992.

30. travnja 2008.

REPORTAŽA

9

Ususret 12. Izložbi cvijeća - Ludbreg od 2. do 4. svibnja

Cvjetni festival u centru svijeta Prije dvanaest godina Ludbreg i čitav kraj dobio je izložbu cvijeća kako bi se svega predstavili sve brojniji cvjećari čitavog kraja organizirani u novoosnovanu Udrugu cvjećara i povrtlara. Kroz godine je broj izlagača bio sve veći, dolaze iz skoro krajeva, a izložba danas ima međunarodni predznak.

- Prijavljeno je 80 izlagača od čega trećina iz ludbreškog kraja. Dolaze od Slavonije do Like, do Primorja i Dalmacije.

Svi će imati će organiziranu prodaju. Izložbu orhideja priprema ‘Ocean Orhids’ iz Slovenije, a zagrebački ‘MBM’ pokazat će njihovo aranžira-

Program izložbe od petka do nedjelje

Izložba se otvara na Trgu svetog Trojstva u petak, 2. svibnja u 17 sati. Na otvaranju će nastupiti gosti iz Makedonije. Poseban program priprema se za nedjelju 4. svibnja. U 14 sati bit će cvjetni korzo mališana vrtića, nastupi će KUD-ovi iz Golubovca i Ludbrega, ‘Ludbreške mažoretkinje’. Popularni country-band ‘Plava trava zaborava’ posjetitelje će zabavljati od 15,30 sati. Voditelj programa bit će Edo Vujić, popularni glumac i zabavljač.

Izložba završava u nedjeljnim večernjim satima.

Ludbreška izložba cvijeća postala je poznata širom Hrvatske i očekuje se izuzetno velik broj posjetitelja.

Suorganizator je Turistička zajednica Ludbrega, glavni pokrovitelj Varaždinska županija, supokrovitelji su grad Ludbreg i sve četiri susjedne općine, a održavanje izložbe pomogli su brojni i sponzori.

nje i korištenje. Izložit će se preko 500 vrsta orhideja, a posjetitelji će ih na jednom štandu moći kupovati po akcijskim cijenama – objasnio je Saša Jerković, predsjednik Udruge cvjećara i vrtlara.

Posjetitelje očekuje velika ponuda balkonskog, ukrasnog, začinskog, ljekovitog, sobnog cvijeća, crnogorica, sadnice, lončanice, trajnice, bonsai, kaktusi.

Predstavit će se i uređenje interijera, proizvođači vrtnog namještaja, rasvjetnih tijela, fontana, kao i raznih dekorativnih predmeta i slika iz keramike, drva, kamena i drugih prirodnih materijala

Ivicu smo zatekli u zalijevanju begonija- ‘čmelica’

Dubravko Herega i Ivica Markulinčić, mladi ludbreški cvjećari

Prepoznatljivo ludbreško cvijeće Kod istočne zaobilaznice oko Ludbrega lako je uočiti plastenike ispod kojih buja ljepota cvijeća. Vlasnici su Ivica Markulinčić i Dubravko Herega, dvojica mladih članova Udruge cvjećara i povrtlara ludbreške regije koji su se profesionalno posvetili cvjećarskoj proizvodnji. Ivica je posao naučio od roditelja u Dubovici, a prije 15-ak godina sa suprugom Ksenijom krenuo je u vlastiti posao.

-Imam 2.000 četvornih metara plastenika. Uzgajam oko 50-ak vrsta cvijeća, svakodnevno ga vozim na sajmove i tržnice u Zagreb, Veliku Goricu, Sisak, Rijeku i još neke gradove. Nešto uspijem plasirati kroz komunalna poduzeća, ali samo manji dio

satnicu, računica baš i ne pokazuje dobro. Nije problem u cijeni cvijeća već u plasmanu, nama treba veća veleprodaja.

Veliki trgovački lanci uvoze puno cvijeća, a nama nude nepovoljne uvjete suradnje.

Primjerice, ako ga ne prodaju žele nam ga vratiti. Kaj bumo mi s tim cvijećem koje samo kaj nije uvenulo jer oni tamo o njemu ne vode potrebnu brigu? Sadašnjim partnerima ne nude takve uvjete kao nama – tuže se Ivica i Dubravko.

Cvijeće u EU Cvjećari su osuđeni da većinu prodaju na tržnicama.

Srećom, proizvodnja je tako napredovala da traje čitavu godinu, nema više mrtve sezone, kad jedna prestaje

Dubravko mora pripremiti cvijeće za Zagreb ide u veleprodaju - predstavio je Ivica svoju proizvodnju.

Udruga pomogla Dubravko uzgaja više od 30 vrsta cvijeća na 1.300 četvornih metara pod plastenicima.

-Cvijeće isključivo prodajem u Zagrebu, na tržnici na Trešnjevci. Jedan manji dio ide kroz veleprodaju. Mogu vam reći da smo kao cvjećari ludbreškog kraja tamo stvarno prepoznati. Od ranog jutra do navečer u poslu smo supruga Mirjana, rodbina, imam jednog zaposlenog, a u sezoni više radnika – rekao je Dubravko.

Obojica ističu kako je pomoglo osnivanje udruge.

Kroz predavanja, edukativne izlete, naučili su nešto novo, preuzeli pozitivna iskustva.

No, potužili su se kako se od cvjećarstva živi sve teže.

-Previsoki su troškovi i ulaganja. Najviše odlazi na prijevoz i na zagrijavanje plastenika, a tu su i drugi izdaci.

Danas su troškovi stvarno jako visoki. Može se živjeti, ali kad bi obračunali svoj rad,

počinje nova - od maćuhica, proljetnica do krizantema i božićne zvijezde. Ali, cvjećare to ne može utješiti, barem zasad.

-Treba nekako probiti led s trgovačkim lancima. Eto, imamo troje djece osnovaca, ali sada nisam siguran da ću biti sretan ako krenu našim stopama. Mukotrpan je to posao.

Sad u sezoni ustajanje je u 3,30 sati, vožnja na tržište, kasno dođeš doma i pripremaš utovar za drugi dan i radni dan završi oko 20 sati. I subotom i nedjeljom. Ne zvuči baš atraktivno, zar ne? – rekao je Ivica.

Dubravko sumnja da će pomoći ulazak u EU kroz koju godinu: -Uvozno jeftino cvijeće loše kvalitete kroz trgovačke lance moglo bi nas uništiti. Mi bismo se morali pripremiti da ga plasiramo na strana tržišta kad uđemo u EU, a to možemo samo zajednički, nikako pojedinačno. U udruzi je zato, između ostalog, i pokrenuto pitanje osnivanje zadruge radi zajedničkih interesa na tržištu – rekao je Dubravko.

10

SA SVIH STRANA

30. travnja 2008.

Predstavljamo Andreasa Bartolića, ludbreškog kontakt-policajca

‘Uvijek se može nazvati’

Građani u slučaju potrebe uvijek mogu nazvati broj 098 336 361 ako žele nešto prijaviti, zatražiti pomoć ili dobiti savjet

Prije nekoliko godina Ministarstvo unutarnjih poslova pokrenulo je program ‘kontakt-policajci’, zamišljenog da se odrede službenici koji će biti servis građanima. U Policijskoj postaji Ludbreg za kontakt-policajca određen je Andreas Bartolić, policajac koji unatoč mladosti ima desetogodišnji staž. No, još uvijek znatan broj građana ne zna kako i što radi kontaktpolicajac i da mu se uvijek mogu obratiti za pomoć.

-Radim na programima za djecu, ali i odrasle. Mislim najprije na suradnju sa školama u Ludbregu i okolici gdje se učenicima ukazuje na opasnosti u prometu i pravilno kretanje u prometu. Primjerice, prve razrede upozoravamo na korištenje pješačkih prijelaza, a one najstarije učimo pravilnu vožnju biciklom.

No, upozoravamo djecu i na druge stvari koje nisu u redu – rekao je Andreas.

A kakvu pomoć odrasli mogu dobiti od kontakt-policajca?

-Ljudi uvijek mogu pitati za savjet, mogu im osobno pomoći ili ih uputiti na pravu adresu i što da rade. Međutim,

osobno na broj mobitela 098 336 361. Uvijek mogu nazvati da bismo riješili problem – ističe Andreas.

Vratite oružje

Andreas Bartolić još se nepotrebno ustručavaju zvati. Mislim da ima neopravdano previše negativnog publiciteta prema našem poslu. A bez obzira radi li se o manjem ili većem problemu, to su uvijek problemi svih u zajednici, a ne samo nekih institucija. Dakle, kada ljudi imaju potrebu mogu nazvati Policijsku postaju ili mene

Naš kontakt-policajac posebno je želio upozoriti na nekoliko stvari radi što bolje suradnje građana i policije.

-Apelirao bih na građane da se riješe oružja u kući.

‘Izbacite uljeza’ nije fraza jer u kućama, nažalost, još ima puno oružja i to je stalna opasnost za ukućane. Nedavno su i lovci pomogli da se vrati dio oružja. Svaka udruga može pomoći. Ljudi se ne trebaju bojati, kazni nema, a neće biti ni neugodnosti. Samo neka nazovu i ako je potrebno doći ćemo u ‘civilkama’ i diskretno preuzeti oružje. Druga stvar je ostavljanje stvari u parkiranim vozilima pred grobljima.

U ovo doba ljudi dolaze na groblja saditi cvijeće, a u autu na vidljivom mjestu ostave torbicu, druge predmete. Za lopove to je mamac i oni će gotovo sigurno provaliti. Nemojte ništa ostavljati u autu na vidljivom mjestu. Upozorio bih građane da u kući ne drže veće iznose novca. Ne-

Po ‘ljetnu’ boju u solarij

Bliži se ljeto, praznici, godišnji odmori, dolazi vrijeme ljetovanja na moru, pa je težnja za ljepšim izgledom sve izraženija. Mnogo je žena koje na odmor žele doći promjerenom tamnom bojom kože. Danas više ne treba strpljivo čekati zrake sunca i ležeći gubiti vrijeme da se ‘uhvati’ željena boja.

Sunčanje u klimatiziranom solariju suvremene tehnologije sa zaštitnim UV filterima brza je priprema za nadolazeće ljeto.

Ludbrežanke odnedavno takve mogućnosti za lijepu boju mogu koristiti zahvaljujući opremi u studiju za sunčanje i uljepšavanje ‘BTS’ u Ulici bana Jelačića 29.

-Osim lijepe potamnjene puti, sunčanje u solariju ima pozitivnih učinaka na zdravlje. Ispunjava toplinom, energijom, aktivira stvaranje vitamina D koji jamči tjelesnu formu i vitalnost. Solarij služi i

Njega noktiju

kao terapija kod nekih kožnih bolesti, primjerice, psorijaze, neurodermitisa, depigmentacije gljivicama i općenito jača imunitet - ističe vlasnica Ksenija Baranašić.

Savjetuje se obvezna priprema prije sunčanja u solariju radi zaštite kože, a odnosi se ishranu. Na jelovniku treba biti više crvenog, žutog, zelenog povrća i voća bogatog vitaminima E i C, beta karotenom, selenom i kalcijem koji podižu otpornost stanica kože na djelovanje UVzraka. I sama koža se prirodno brani od štetnog sunčevog zračenja stvaranjem melanina, pigmenta tamne boje zaslužnog za tamnjenje kože.

-Solarij u odnosu na sunce nudi kontrolu sunčanja. Želim zadržati tamniji ten i prirodan izgled, pa se sunčam tijekom cijele godine, ali postupno i umjereno. Zimi dolazim radi boljeg raspoloženja i stvara-

nja pigmenta, a u proljeće se pripremam za ljetno sunce da izbjegnem opekline, alergije i ostale neugodnosti. Obvezno pijem puno tekućine – otkrila je Ivana Jambrović, redovita posjetiteljica solarija.

U ‘BTS-u’ pomoću kartice korisnik može saznati kojeg je foto-tipa njegova koža, pa i koliko je minuta potrebno da njegov tip kože postupno i ujednačeno potamni.

- Može se regulirati jačina lampi koje se mogu uključivati i isključivati po želji, a contour-ležaj odnosno poluokrugla ploha za ležanje omogućavaju ravnomjerno sunčanje svih pregiba na tijelu – rekla je Ksenija Baranašić, vlasnica ‘BTS-a’.

U solariju ističu dobru posjećenost jer je sve veći broj Ludbrežanki svih dobnih skupina koje redovito i sve više pozornosti poklanjaju izgledu tijela i lijepoj boji.(marina hižak)

Jedan od najpopularnijih tretmana je i njega ruku, ukrašavanje i geliranje noktiju.

-Najčešće se preporučuje tzv. geliranje. Nokat se porašpa, očisti, oblikuje, zatim se stavlja prozirna gelmasa što mogućuje da se nokat produži i ukrasi po želji. Mnoge žene nemaju dovoljno kvalitetne nokte, pa je alternativa ugradnja umjetnih. Način ugradnje je jednostavan i potpuno bezbolan, a njega se svodi na minimum. Radimo s poznatim preparatima Alessandro i La Femme, a oni sadrže važne vitamine i minerale. Zato noktima daju prirodan izgled – ističe manikerka Mirjana Radašić, vlasnica ‘Alessandro’ di- Ivana redovito koristi tretmane plome o završenoj edukaciji za manikiranje. njege noktiju i solarija u ‘BTS-u’

davno smo u imali provalu jer su stariji vlasnici ostavili ključ od kuće ispod tegle, a držali su doma veći iznos novca.

Lopovi takve stvari nanjuše, a ako su na proputovanju onda ih je teže otkriti. A zbog ovih grafita kojima se oštećuju fasade u gradu, građane molim za pomoć, da nam prijave ako vide izgrednika da spriječimo da stradaju i druge fasade – rekao je naš kontakt-policajac.

Andreas sa suprugom i dvoje male djece živi u Svibovcu kod Varaždinskih Toplica, ali cijeli radni vijek radi u Ludbregu.

-Radim i druge poslove u postaji, primjerice, na ispomoći u ophodnju. Bilo bi bolje i lakše da smo dvojica, da još jedan od kolega počne raditi ove poslove. Možda nedostaju neka pomagala za programe koji se rade s djecom u školama, tada bi se oni još više zainteresirati za promet, lakše bi im bilo objasniti i shvatiti neme stvari. Ali, da ne ispadne kako se žalim, posao mi je zaista zanimljiv i ja sam zadovoljan – završio je Andreas, ludbreški kontaktpolicajac.

Rapsodija na tanjuru Postoje mnoge teorije o hrani i kuhanju. Kako se opredijeliti za pravu? Osjećamo li da nam naše tijelo govori što je dobro, a što nije dobro za nas? A da li ga mi slušamo? Loše prehrambene navike i nedovoljna tjelesna aktivnost glavni su neprijatelji čovjekova zdravlja.

Proljeće je pravo vrijeme za neke promjene loših navika.

Preporuke nutricionista su da osnova prehrane trebaju biti žitarice i proizvodi od žitarica, voće i povrće, mlijeko i mliječni proizvodi, te meso, riba i jaja u umjerenim količinama. Masti, ulja i šećeri u ograničenim količinama. Tako bi svatko osigurao potrebnu energiju i nutrijente. Takvu prehranu lako je primijeniti osobito u proljeće, u vrijeme buđenja u prirodi, ali i u ljudskom organizmu. Stručnjaci savjetuju da s promjenama treba započeti što prije, ali uvoditi ih postupno, uz što više novih jela i namirnica.

Svakako treba koristiti sezonsko voće i povrće. Savjet stručnjaka - ‘Budite umjereni i uživajte u hrani, ali ne pretjerujte’.

Predlažemo vam proljetni recept – musaku od mladih tikvica

SASTOJCI: 1 kg mladih tikvica 10 dag sira za ribanje (trapist ili sličan) 3 jaja 2 dl mlijeka 0,5 dl vrhnja 3 češnja češnjaka sjeckani peršin ulje, papar, sol, brašno Priprava: Mlade tikvice po želji ogulite (nije neophodno), narežite na ploške, posolite, izvaljajte u brašno i ispecite na vrućem ulju. U nauljenu vatrostalnu posudu složite sloj pečenih tikvica, gore pospite naribani sir, ponovno složite tikvice i prelijte izmiješanom smjesom od jaja, vrhnja, mlijeka, sitno sjeckanog češnjaka i peršinovog lišća. Pecite pola sata u pećnici.

Za kuhanje kažu da je to jedna od najljepših meditacija, proces u kojem svoju ljubav prenosimo u jelo koje pripremamo.

Kuhanje je i zabavno, istinska radost na putu koji ne prestaje….

30. travnja 2008.

SA SVIH STRANA

LD ‘Srnjak’ Ludbreg i školarci u proljetnoj ekološkoj akciji

Odrasli i mladi za čistiji okoliš

Lovačko društvo ‘Srnjak’ već se nekoliko godina ekološkim akcijama bori protiv neodgovornog odlaganja otpada u okolici grada.

Otpada još ima u znatnim količinama u šumama, šumarcima, kanalima, pa su lovci u pomoć pozvali učenike ludbreške škole i druge. Akciji se pridružilo više od 20 školaraca sa svojim učiteljima.

-Dobro je da mladi vide kako se postupa s otpadom, da shvate ozbiljnost problema.

Ekološku svijest treba razvijati od najmlađeg uzrasta. U Lasnom je otpada manje nego prije pet godina, napredak je vidljiv, ali još ima onih koji ga ovdje bacaju – rekao je Antun Novota, predsjednik ‘Srnjaka’.

Akcija je održana u suradnji sa županijskim lovačkim savezom, a donacijom od 1.500 kuna pomoglo je i Gradsko poglavarstvo. Nakon doručka na terasi lovačkog doma, predsjednik ‘Srnjaka’ Antun Novota svima se zahvalio na odazivu. A došli su i članovi ekološke udruge i drugi, zamijetili smo i Stanislava Nemeca, predsjednika Gradskog vijeća.

Ekipa u Lasnom također napunila prikolicu

Djevojke DVD-a Ludbreg pripremaju se za državno natjecanje

Sponzori pomognite

šume bez puno otpada.

-A kad smo ušli dublje otpada je bilo sve više. Našli smo školjku i druge dijelove auta, televizor, peći, željezo, odjeću, staklo, lešine životinja – izvijestili su školarci.

Nagrada

Druga ekipa Druga ekipa bila je iza Selnika sve do granica lovišta na lokacijama Gornjak i Štuk. Čistila je kanal i na prikolici su se ubrzo našli zamrzivač, bicikli, cijevi za vodovod i odvodnju, mnogo sitnog otpada, čak i WC-školjka. Bilo je doista svega, od građevinskog materijala do bijele tehnike.

Najbrojnija ekipa bila je u šumi Lasno koju su, uz pomoć odraslih, čistili školarci. Mladi su zamijetili da je samo početak

IZDVOJENO

Članice ženske mladeži DVD–a Ludbreg od 17. do 19. svibnja sudjelovat će u Makarskoj na državnom natjecanju najboljih ekipa Hrvatske. Ludbrežanke su bile treće na županijskom natjecanju i zato izborile državno natjecanje. U ekipi su Ivona Jagić, Mihaela Cindori, Nikolina Novosel, Marina Bulf, Nicole Novak, Melita Zadravec, Anne Mary Novak, Blanka Zdelar, Valentina Balent i Mihaela Zadravec.

-Pripreme traju od siječnja, cure vježbaju triput tjedno na poligonu, a vježbamo i štafetu s preprekama. Pored toga rade i u teretani pod vodstvom Jurice Havaića. Sve cure završile su i vatrogasni tečaj. Hvala roditeljima jer daju curama punu potporu.

Pomogli su nam Grad Ludbreg i županija, ali nam još treba financijske potpore i nadamo da će nam pomoći i neki sponzori rekla je Natalija Kišić, voditeljica mladeži.

Na terenu Prva ekipa uklanjala je otpad uz cestu Slokovec-Globočec. Komadi namještaja, bijela tehnika, peći, predmeti od plastike koji se ne mogu niti razgraditi.

-Ljudi idu u gorice i usput istovare otpad.

Tu malo dalje bila je još jedna hrpa s dijelovima lešina i drugim otpadom. Propitkivali smo se o ‘vlasniku’ smeća i tražili neki trag da ga otkrijemo, pa je vjerojatno čuo, preplašio se i pokupio svoje smeće – kaže Vlado Brkić, lovnik društva koji je organizirao rad ekipa na terenu.

11

Nazočne pozdravio Antun Novota, predsjednik ‘Srnjaka’, a lovnik Vlado Brkić odredio grupe za teren

Nakon tri sata hoda kroz šume, šumarke, polja i prikupljanja otpada akcija je završila, a prikolice pune otpada ispraznile se na gradskom odlagalištu ‘Meka’. Što mladi misle o neprimjernom zbrinjavanju otpada i zaštiti prirode u svojoj okolici?

-U školi učimo o ekologiji, a sad smo imali ‘praksu’ na terenu. Nismo imali pojma da se toliko otpada baca u prirodu. Taj otpad je bolest za ljude. Mislimo da to rade stariji. Otpad trebaju odvesti u ‘Meku’. Zašto za par kuna koje tamo treba platiti rade takve štete u prirodi? – pitaju se osnovci.

Lovci su za kraj učesnike akcije počastili zasluženim ručkom.

Višemjesečne pripreme za Makarsku bliže se kraju Za državno natjecanje najveći su troškovi putovanja i smještaja, ali djevojke moraju biti i propisno odjevene u odore i trenirke. Pred djevojkama i voditeljima još je15-ak dana rada, a žele u najboljem svjetlu predstaviti Ludbreg.

Svibanjske aktivnosti DVD Ludbreg priprema također nizom aktivnosti obilježiti ‘vatrogasni svibanj’. Pohodit će misu u čast svog zaštitnika sv. Florijana, a blagdan proslaviti i s društvom u Kaštel Sućurcu. Prigodna predavanja o preventivi od požara održat će u školi, svim vrtićima i ‘Suncu’. Priredit će se izložba dječjih likovnih i literarnih radova i održati pokazne vježbe otvorene za javnost.(ana havaić)

Hrpe otpada uz cestu u ‘Markovčici’

Trebalo se potruditi iz kanala izvući zamrzivač Mališani ‘Radosti’ s lopaticama

Zajedno uz Dan planete Zemlje Ludbreška ekološka udruga ‘Vidra’ i mališani vrtića ‘Radost’ već sedmu godinu zaredom zajedno obilježavaju Dan planete Zemlje i uvijek radno. Mali i veliki ekolozi posadili su cvijeće i temeljito od papirića i drugog otpada očistili dvorište gdje svakodnevno borave. Potom su razgovarali zašto treba čuvati Zemlju, zašto saditi cvijeće i nove šume, kako čuvati prirodu, čemu služe razne kante za bacanje smeća…..

12

SA SVIH STRANA

30. travnja 2008.

Naselje Ludbreg i dječja igrališta

Loše stanje sprava i rekvizita

U Ludbregu se dolaskom proljeća aktualiziralo pitanje funkcionalnosti dječjih igrališta. Građani su nezadovoljni njihovim stanjem na otvorenom što su izrazili na nekoliko skupova. Jer mališani nemaju primjerene površine na otvorenom za bezbrižnu i sigurnu igru. U Vijeću mjesnog odbora naselja Ludbreg doznajemo da je i prijašnji sastav prije pet godina pokrenuo ovo pitanje, a novi ga opet otvorio.

Temelj za raspravu bio je detaljan izvještaj o stanju dječjih igrališta kojeg je u svibnju 2005. godine slikom i tekstom izradio tadašnji član

VMO-a Stanislav Nemec, danas predsjednik Gradskog vijeća. On je i u intervjuu u prošlom broju ‘Ludbreških novina’ naveo potrebu uređenja suvremenog dječjeg igrališta za najmlađe Ludbrežane.

-Izvještaj donosi popis, stanje i snimke pet postojećih dječjih igrališta u naselju. Igrališta i sprave u jako su lošem stanju, nikakve su opremljenosti i nisu primjerena za igru. Dakle, mi nemamo niti jedno pravo dječje igralište kakvo djeca zaslužuju. Vrtićka su nešto drugo. Postoje i prijedlozi za uređenje, ima cjenik sprava i cijelih sustava, pa se okvirno vidi koliko

Na području naselja igrališta su u Šenoinoj, Nemčićevoj, Zagrebačkoj, Krležinoj i Ujevićevoj ulici. Stav je sadašnjeg Vijeća MO da je potrebno izgraditi još jedno, a s analizom stanja i prijedlogom mjera, VMO je izvještavao i prethodne izvršne vlasti.

-Predlažemo gradnju igrališta i u Vinogradskoj ulici jer ga nema u

tom kvartu, a preko puta stare elektre postoji gradsko zemljište i prikladna livada za takvu namjenu. Za stanja postojećih građani su s pravom nezadovoljni. Ako se ne mogu napraviti nova i veliko dječje igralište bolje da se svi rekviziti i sprave s postojećih uklone. Neispravna su, neodržavana, oštećena, ne zadovoljavaju potrebe djece, pa čak nisu niti sigurna – smatra Ružica Antolić, predsjednica Vijeća MO Ludbreg.

Prema podacima VMO-a Ludbreg za potpuno uređenje šest dječjih igrališta potrebno je uložiti otprilike 350.000–400.000 kuna. (mh, ds)

Ana Katana: Djeca se nemaju gdje igrati.

Jedino mjesto za igru je igralište ‘Radosti’, ali i ono kroz vikend zna biti meta noćnih posjetitelja koji uništavaju sprave. Djeci treba kvalitetno opremljeno igralište gdje bi bezbrižno uživala u igri i djetinjstvu.

Smatram da se suradnjom gospodarstvenika i Grada može napraviti pozitivni pomak. Pa kakav smo mi to grad bez velikog dječjeg igrališta i dječjeg smijeha?

Elvira Vidović: Školarci imaju dvoranu i terene na Podravini, a najmlađi nemaju

ništa. A djeca ne mogu čekati. Zadnjih se godina obnavljaju ceste što je dobro, naravno, ali bi vlast trebala nastojati da se osposobi barem jedno dječje igralište. Ova postojeća su zapuštena, razbijena, iz klackalica vire čavli. Igrališta treba održavati. Da ne ispadne kako se samo deklarativno govori da treba brinuti o potrebama djece.

Ksenija Lukač: Smatram da je neophodno urediti igralište koje bi bilo prilagođeno razvojnim potrebama i sigurnoj igri djece različite dobi. Važno je da se takvo igralište opremi spravama

koje imaju certifikate o kvaliteti i sigurnosti koji se primjenjuju u Europskoj uniji. Osim klasičnih sadržaja, bitno je da su zastupljeni i prirodni elementi: voda, pijesak, trava.

Naravno, i da je ograđeno.

Krešimir Šalig: Normalno da treba jedno pravo dječje igralište. Ako se ulaže u infrastrukturu smatram da se mogu iznaći i sredstva za dječja igrališta jer izgledaju kao da u zadnjih dvadeset godina nije uložena niti kuna. Ne treba stvarati čuda.

Dovoljno je konzultirati struku, ugledati se u susjedne gradove i

napraviti igralište prema zakonskim propisima, da zadovoljava sigurnosne uvjete i da djeca rado dolaze na igralište.

Andreja Majhen: Ove željezne konstrukcije nisu sigurne niti se mogu nazvati igralištima. Žalosno je što djecu moramo voditi na igru u Varaždin ili Koprivnicu. Treba igralište na nekom izoliranijem mjestu okruženo drvećem. Nisu dovoljni samo tobogani i klackalice već i sadržaji za raznovrsnije igre. Djeca se tjelesno razvijaju, stvaraju navike boravka na otvorenom. Nedopu-

FIED Q UA

LI

RTI

NAGEMENT S MA YS AL 4 NT

E TM

IED ENVIRON M RTIF E CE

Prijedlozi

CE

to košta. Međutim, nisam za to da se postave dvije-tri sprave i gotovo nego da se naprave prava igrališta kakva se mogu vidjeti u drugim gradovima – bio je konkretan Stanislav Nemec.

TY

Prva urediti tijekom godine -Pokrenuli smo rješavanje ovog očitog problema i čim od ‘Lukoma’ dobijemo podatke u Gradskom poglavarstvu analizirat ćemo kako najbolje urediti i opremiti igrališta.

Vjerujem da tijekom ove godine možemo urediti barem jedno, a možda i dva igrališta, ovisno o tome kakve će biti financijske mogućnosti gradskog proračuna. Ali, postupno bi se tako trebala urediti svi objekti da najmlađi dobiju igrališta za bezbrižnu igru. Grad mora ulagati u najmlađe jer oni su njegova budućnost – naglasio je gradonačelnik Ivan Lončarić.

stivo je kad se igralište napravi da se ne održava.

Danijela Maltar: Obitelji koje žive u zgradama nemaju dvorište za igru i osuđene su na šetnju s djecom po gradu. Tako umjesto da se igraju s vršnjacima bulje u asfalt i aute. Igralište treba biti u centru, kružnog tipa s maštovitim elementima, omeđeno klupicama za odrasle radi bolje preglednosti da se djeca mogu lako uočiti i treba ga ograditi. Ludbreg nema igralište, a imaju ga okolna sela. Biti će sramotno ako tako ostane.

Anketirala: Marina Hižak

SYSTEM

regionalni distributer www.termoplin.com

30. travnja 2008.

KULTURA

Braća Jakopčin, učenici Osnovne glazbene škole POU ‘Dragutin Novak’ Ludbreg nižu nagrade

Mladi trubači nastavljaju tradiciju Hrvatsko društvo glazbenih pedagoga svake druge godine priređuje natjecanja nadarenih mladih glazbenika, polaznika osnovnih i srednjih glazbenih škola, te studenata glazbe.

Na ovom natjecanju koje ima gotovo stoljetnu tradiciju jer je upravo održano 46. put, izuzetne rezultate ostvaruju braća Marko i Matija Jakopčin, polaznici petog razreda Osnovne glazbene škole koja djeluje pri POU ‘Dragutin Novak’ Ludbreg.

Marko je prije dvije godine u Samoboru na natjecanju za regiju sjever osvojio prvu nagradu što je značilo odlazak na državno natjecanje u Varaždin gdje je ponovio isti uspjeh - prvu nagradu.

Ove godine u Sisku na regionalnom natjecanju Marko je osvojio drugu nagradu. Mlađi Matija je prije dvije godine u Samoboru osvojio drugu, a sada u Sisku prvu nagradu, pa je otišao na upravo održano državno natjecanje u Varaždin gdje je osvojio opet - prvu nagradu.

Djedovim i očevim stopama Već pet godina iz Dubovice, gdje žive, roditelji ih voze u Ludbreg na satove u glazbenu školu, dva puta tjedno. Naime, Marko je učenik prvog razreda Prometne i strojarske škole Varaždin, a Matija pohađa OŠ Veliki Bukovec.

-Upisali su nas roditelji, tada uopće nismo znali svirati, ali smo živjeli uz glazbu i trubu.

Deda Josip sviral je bas, a tata Dragutin klarinet u ‘Habekima’. Onak smo počeli za probu, zanimalo nas je i sad je teško bez sviranja. Ja se na-

13

VIJESTI

rasrdite onda najbolje zvuče visoki tonovi – slikovito će Matija.

Sviraju s odraslima

mjeravam u ljeti upisati Srednju glazbenu školu u Varaždinu jer se namjeravam baviti glazbom – priča stariji Marko.

Mlađi Matija još ne razmišlja hoće li glazba postati njegov životni put jer je tek u šestom razredu osnovne škole. No, bez glazbe i trube očito ne može.

-Najvažnije je imati volju za glazbu i za vježbati. Brat i ja svaki dan vježbamo doma sat vremena, a onda još dvaput s profesorom u školi. Najteže nam je odsvirati visoke tonove. Kak dok se malo

Marko već ima vlastitu profesionalnu ‘Jamahu’, a Matija još koristi školsku, poluprofesionalnu.

Jednako vole svirati klasičnu i popularnu glazbu.

Imaju punu potporu bivših glazbenika djeda i tate, ali i ostalih ukućana - mame Andreje, bake Marije i mlađa sestra Josipa koja se ne bavi glazbom, barem zasad. Braća su već stalni članovi Puhačkog orkestra grada Ludbrega gdje su se sasvim udomaćili.

-Mi i Tonček Jalšić smo najmlađi. Ali, stariji su nas super prihvatili. Svirali smo s orkestrom po skoro po cijeloj Hrvatskoj i u Mađarskoj – kažu braća.

U Osnovnoj glazbenoj školi njihov prvi učitelj bio je Tomislav Ratković, a posljednjih godina Marko Prepelić, profesor trube koji za ima samo pohvale.

-Glazba iziskuje svakodnevni rad, pa osim na satovima rade i samostalno, a oni vrlo ozbiljno i ustrajno izvršavaju ove obveze. Uostalom, bez takvog rada ne bi toliko napredovali i ostvarili odlične rezultate. Naime, regionalno i državno natjecanje u organizaciji Hrvatskog društva glazbenih pedagoga samo je za one koji se ističu nadarenošću. Uz stručni rad pred njima je lijepa glazbena budućnost – rekao je prof. Prepelić.

Osnovna glazbena škola pri Pučkom učilištu iz svojih je klupa u glazbeni život poslala velik broj glazbenika, a braća Jakopčin na najboljem su putu nastaviti ovu tradiciju.

Stigla bronca Ritmičke skupine srednjeg i starijeg uzrasta KUD-a «Anka Ošpuh» osvojile su treće mjesto na petom natjecanju plesnih amaterskih grupa u Puli čime su izborile i nastup na TREPS-u, odnosno Trešnjevačkoj plesnoj sceni koji se održao 25. travnja u Zagrebu. Predstavile su se koreografijama “Magic”, “Crno-bijeli svijet” i “Street”.

Tradicionalni Susreti plesnih skupina u Zagrebu okupljaju zaljubljenike u plesnu umjetnost iz čitave Hrvatske, pa i inozemstva povodom Svjetskog dana plesa 29. travnja. Zanimljiv plesni program započinje čitanjem poruka istaknutih plesnih umjetnika, a uz svečanost plesa redovito se organizira i izložba na temu plesa. (mh)

Orkestar na državno natjecanje

Manifestacije u Ludbregu ne mogu proći bez nastupa Puhačkog orkestra

Puhački orkestar Ludbrega sudjelovat će na državnom natjecanju najboljih orkestara i glazbi Hrvatske koje će 7. i 8. lipnja biti održano u Novom Vinodolskom. Za sudjelovanje ludbreških glazbenika na ovako značajnoj smotri zaslužan je odličan nastup na županijskoj smotri nedavno u Lepoglavi na kojem se izvode tri skladbe. Povjerenik Hrvatskog sabora kulture najbolje je ocijenio nastup orkestra Hrvatskih

željeznica iz Varaždina, a odmah potom Puhačkog orkestra Ludbrega.

Kako Varaždinci ne mogu sudjelovati na državnom natjecanju pozivnica je zasluženo poslana u Ludbreg što je svakako veliko priznanje ludbreškom orkestru i njegovom dirigentu Stjepanu Kataleniću. Bit će to drugi nastup Puhačkog orkestra grada Ludbrega na državnom natjecanju.

S nastupa u Lepoglavi

GRADSKA KNJIŽNICA ‘MLADEN KERSTNER’

Za klince knjiga na ‘ekranu’ Nov i neobičan način ‘čitanja’ knjige doživjeli su mali polaznici gradskog vrtića ‘Radost’. U Gradskoj knjižnici i čitaonici ‘Mladen Kerstner’ pročitali su elektroničku knjigu.

Naime, knjiga ‘Čarapojedac’ poznate spisateljice za djecu i ilustratorice Ivane Guljašević projicirana na platnu tako da su mališani zajednički čitali s ‘ekrana’ uz pomoć odgojiteljice Mirjane Vida, te komenti-

rali ovu edukativnu priču koja govori zašto treba pospremati svoje stvari.

U Gradskoj knjižnici po prvi je put organiziran ovakav način ‘čitanja’ knjige za najmlađe kojima se tako približavaju novi mediji i njihove mogućnosti.

Na dječjem odjelu Gradske knjižnice po prvi puta je održana elektronička knjiga

Posudite i pročitajte Aleš Šteger: ‘Katkad je siječanj usred ljeta’ Putopisni roman slovenskog autora motiviran je putovanjem u Peru u kojem je boravio nekoliko mjeseci da bi neposredno nakon povratka na toj podlozi ispisao gustu lirsku prozu.

Roman je priča mladoga intelektualca, tražitelja smisla života, zgroženoga besmislenošću i kaosom suvremenog svijeta, s kojim se ne identificira nego prema njemu čuva etičku distancu.

Sanja Pilić: ‘Sasvim sam popubertetio’ Tinejdžerski roman o odrastanju u kojem glavnog junaka, petnaestogodišnjeg Luku, razapetog između školskih, ljubavnih i obiteljskih problema muči završetak osnovne škole i nastavak školovanja, raspad obitelji uzrokovan odlaskom oca, odrastanje uz žene, zaljubljivanje... (mh)

14

SA SVIH STRANA

Turnir za dječake pokazao da rukometu predstoji svijetla budućnost

Tihomir Bendelja i Roberta Kovačić, vrhunski twirlingaši

Odlični u školi i u dvorani

Stvara se ludbreška rukometna škola Starija ekipa pokušat će do kraja regionalnog prvenstva izboriti plasman na turnir za odlazak na državno prvenstvo

Tihomirovi nastupi nikog ne ostavljaju ravnodušnim

Svakodnevni treninzi doveli su do velikih uspjeha, ali osim marljivog rada mlade twirlingaše i dalje krasi – skromnost Na nedavno održanom državnom prvenstvu u Ludbregu mogli smo se upoznati s atraktivnosti, ali i težinom twirlinga, mladog sporta. Ludbreški twirlingaši bili su temelj državne reprezentacije koja je nakon toga uspješno nastupila na europskom prvenstvu u Granollersu u Španjolskoj. Dobrim su se rezultatima istakle Tea Softić, Mihaela Turek, Karmela Kovač, Ivana Happ, Stela Petrošanec i juniorski sastav. No, u Ludbreg su stigle i europske medalje. Tihomir Bendelja vratio se okićen s nova tri zlata i broncom u duetu s Robertom Kovačić što je i prva medalja osvojena za Hrvatsku u ovoj disciplini.

Ponajprije treba reći da su odlični ludbreški twirlingaši ujedno i odlični učenici što nije nimalo lako. Za odličnu izvedbu teških elemenata treba svakodnevno vježbati, potrošiti puno vremena. A Tihomir je odličan učenik sedmog razreda, uz redovite školske obveze marljivo svakodnevno trenira već četiri godine.

Bez razlike nastupa li sam ili u duetu njegove su izvedbe posebne, ostavljaju vas bez daha. Čak su i strani treneri oduševljeni težinom vježbi i Tihomirovom izvedbom.

Roberta često nastupa u paru s Mihaelom

Nakladnik: POU D. Novak Ludbreg Glavni urednik: Darko Skupnjak Redakcija: Darko Skupnjak, Branko Dijanošić, Iva Havaić, Željka Namesnik, Marina Hižak, Ana Havaić Fotografije: Josip Grđan, Željka Namesnik, Marina Hižak, Darko Skupnjak

30. travnja 2008.

Dečki mi čestitaju -Još sam ove godine u juniorskoj konkurenciji, a iduće prelazim u seniore. Sigurno će mi to biti još veći izazov, ali ću se pripremiti za to, puno trenirati.

Možda je mojim prijateljima najprije bilo malo čudno što sam odabrao ovaj sport, ali već su se navikli i sada mi čestitaju na uspjesima – ističe Tihomir koji je član i tamburaškog sastava.

Roberta Kovačić počela je u mažoretkinjama već s pet godina, a sada već pet godina trenira twirling. Odlična je učenica sedmog razreda. Na europskom prvenstvu bila i jedina hrvatska finalistica u solo-nastupu i u konkurenciji 26 natjecateljica osvojila je visoko peto mjesto što je najbolji rezultat ikad osvojen za Hrvatsku.

Ako su 80-e bile godine košarke s uzorom Draženom Petrovićem, devedesete nogometa i velemajstora iz generacije vatrenih, prvo desetljeće novog stoljeća u Hrvatskoj svakako pripada rukometu. Olimpijsko i svjetsko zlato genijalca Ivana Balića i suigrača iz ‘paklenih’ preko noći su rukometne virtuoze pretvorile u sportske heroje, uzore mnogim dječacima. A kada je Ludbreg napokon dobio i pravu sportsku dvoranu, što je bio san brojnih ludbreških generacija sportaša, stvorene su pretpostavke za budući rukometni procvat u gradu.

Takva predviđanja temelje se na Udruzi ‘Mladi rukometaš’ osnovanoj u prosincu 2006. godine. Naime, klub ‘Ludbreg-Mljekara Bohnec’ više nije mogao pratiti potrebe sve većeg broja dječaka željnih rukometnom znanju pa se prišlo osnivanju posebne udruge koja će brinuti o rukometnoj mladosti Ludbrega.

– pojasnio je Darko Struški, predsjednik ‘Mladog rukometaša’.

Turnir ‘Centrum Mundi’ Ludbreški turnir ‘Centrum Mundi’ ovog travnja doživio je drugo izdanje i zapravo je logičan slijed razvoja udruge. ‘Ako već odlazimo na razne turnire, red je da i mi u Ludbregu imamo svoj’, kažu rukometni zanesenjaci. I to kakav! Svoje mlade uzrasne ekipe poslali su hrvatski prvoligaši i drugoligaši, okupilo se 16 ekipa iz 12 klubova u dvije generacije. Turnir je čak imao i međunarodni predznak dolaskom ‘Jeruzalema’ iz slovenskog Ormoža. Tako se Ludbreg može pohvaliti s turnirnom koji ide u kategoriju najjačih u Hrvatskoj.

U takvoj konkurenciji mladi su ludbreški rukometaši pokazali da ne zaostaju ili barem ne mnogo u odnosu na poznate rukometne škole iz velikih gradova s dugom rukometnom tradicijom. Na

Pripreme za svjetsko prvenstvo -Volim twirling, imam puno volje i nije mi teško uporno vježbati, a nova natjecanja uvijek su novi izazovi. Puno radim, pa dobri rezultati dolaze. Svi se veselimo uspjesima koje smo ostvarili – skromno naglašava Roberta koja uz sve obveze školske i obveze prema twirlingu ima još i dodatnu aktivnost - nogomet.

Za Tomislava i Robertu treneri zaista imaju samo riječi pohvale.

Ističu da osim što puno rade, uvijek su dobro raspoloženi, nikad ne prigovaraju, a ostali su vrlo skromni bez obzira na velike uspjehe koje postižu.

-Stekli smo puno prijatelja na natjecanjima, a imamo i posebnu čast da nastupamo na otvorenju mažoret-natjecanja u Sinju početkom svibnja, što nam je izuzetna čast jer smo tamo pozvani zbog naših rezultata – govore Roberta i Tihomir.

Nakon toga očekuju ih posebne dugotrajne pripreme od 6-7 mjeseci. Cilj je opet odličan rezultat na predstojećem svjetskom prvenstvu iduće zime.

Pripremila: Željka Namesnik

Kontakt: POU D. Novak Ludbreg, Trg Sv. Trojstva 19 Telefon: 042 306 113 Fax: 042 306 068 e-mail: ludbreskenovine@pou-ludbreg.hr Tisak: Tiskara Zagreb d.o.o. , Zagreb

Gosti na otvaranju turnira – predstavnik HRS-a, gradonačelnik Ivan Lončarić, Marin Vučić, član Županijskog poglavarstva, Kruno Kosir, predsjednik RK ‘Ludbreg - MB’ i predstavnici klubova-učesnika turnira Kako je sve zamišljeno Ludbreg će, prije ili kasnije, sigurno postati važno rukometno središte.

--Trenutno okupljamo 80-ak dječaka. Najprije su samo trenirali, učili osnove i vještine kroz treninge, druženje, igru. Ubrzo se počelo odlaziti na turnire jer se djeca moraju natjecati i pokazati što su naučila. Oformili smo dvije uzrasne ekipe s po 25 dječaka, stariju trenira Nenad Novosel, mlađu Damir Špikić, a upravo smo u fazi formiranja još jedne najmlađe ekipe o kojoj će brinuti Tomica Letina. Dakle, sada je sve na višoj organizacijskoj i stručnoj razini

ludbreškom turniru u konkurenciji dječaka rođenih 1994. godine domaćin je tek u finalu doživio jedini poraz čakovečki ‘Pipo IPC’ bio je bolji. U skupini su ludbreški dječaci izborili tri pomalo neočekivane i uvjerljive pobjede u skupini, naši su dječaci pobijedili vršnjake Karlovca 14:10, Bjelovara 13:8 i varaždinskog Varteksa Di Capria sa čak 16:9.

Treninzi bez izostanaka -Dobili smo sve u skupini, a to su ekipe iz klubova s jakom rukometnom tradicijom. I u finalu smo se dobro držali, na poluvremenu je bilo je 8:9, a onda pali u nastavku za ko-

Bivši rukometaši Darko i Jasenka Jagić pomažu za zapisničkim stolom

Darko Struški, predsjednik ‘Mladog rukometaša’

Uživo gledali Ivana i Blaža U Udruzi ‘Mladi rukometaš’, osim djece, okosnica svega su roditelji. Njihova je pomoć i potpora radu izrazito važna. Uostalom, bez dopuštenja roditelja djeca ne mogu niti na utakmicu.

Djeca dolaze i iz susjednih općina, roditelji ih redovito dovoze na treninge i pomažu i na razne druge načine. U udruzi zato dvaput godišnje održavaju prigodna druženja djece i roditelja, zimi u dvorani, ljeti na otoku mladih.

A da nije sve samo u treningu i utakmici pokazuju i druge aktivnosti. Mladi su rukometaši dvaput putovali u Zagreb na utakmice lige prvaka na kojima je naš prvak Zagreb – Croatia osiguranje ugostio momčadi iz Španjolske i Njemačke u kojima igraju Ivano Balić i Blaženko Lacković. Predsjednik udruge otkrio nam je kako bi želio dječake odvesti i na neki inozemni turnir.

Tko zna? Ako sponzori i donatori još malo pomognu možda se ostvari i takav atraktivni izlet.

načnih 15:19. Ali, drugo mjesto veliki je uspjeh jer naši suparnici skupa rade i igraju već nekoliko godina, a mi smo skupa godinu dana. Dobro radimo, dečki su zaista vrlo uporni i željni znanja, pa je odaziv na treninge skoro stopostotan. Sada se dečkima polako počeo vraćati ono sve što ulažu u rukomet – rekao je Nenad Novosel, trener dječaka generacije 1994/95. Mlađa generacija rezultatski nije bila tako uspješna.

Mali Ludbrežani tako su poraženi od Ivančica 5:6, Zagreb Croatia osi-

Trener Nenad Novosel sa svojim igračima pozorno su, između utakmica, pratili i analizirali suparnike

30. travnja 2008.

SPORTSKI PREGLED

15

Bolji nogometni dani

Drugo mjesto na turniru, možda i odlazak na državno

‘Centrum Mundi 2008.’

Poredak dječaka rođenih 1994/95.: 1. Pipo IPC iz Čakovca, 2.

Ludbreg-Mljekara Bohnec, 3.

Varteks Di Caprio iz Varaždina, 4.

Medvešćak iz Zagreba, 5. Ivančica iz Ivanca, 6. Bjelovar, 7. Prelog, 8. Karlovac.

Poredak dječaka rođenih 1996/97.: 1. Zagreb Croatia osiguranje iz Zagreba, 2. Trsat iz Rijeke, 3.

Medvešćak iz Zagreba, 4. Ivančica iz Ivanca, 5. Bjelovar, 6. Ludbreg Mljekara Bohnec, 7. San Sport iz Čakovca i 8. Jeruzalem iz Ormoža.

Ekipa generacija 94/95. godišta koju vodi Nenad Novosel

Ekipa generacije 96/97. godišta koju vodi Damir Špikić

Budući rukometaši U ekipi generacije 1994/95. godišta na ludbreškom turniru igrali su: Karlo Lacković, Denis Novosel, Robio Špoljarić, Marko Komes, Dino Pišpek, Igor Balažinec, Sven Struški, Tomislav Kirić, Marko Gložinić, Marin Hrupec, Leo Gotić, Mihael Slaviček, Dario Slaviček, Karlo Šafarek, Bernard Lončarić, Marko Kišićek, Matija Balažinec, Dino Grgec, Matija Blažin i Tomislav Rak. U ekipi generacije 1996/97. godišta danas igraju: Dario Jandrok, Matija Špikić, Matija Kolak, Aleks Kos, Tin Hrastić, Dominik Kolonić, Patrik Zebić, Matej Sović, Goran Sinković, Lino Struški, Matija Rak, Adriano Kovaček, Tomislav Vađon, Mirza Suljić, Matija novak, Valentin Janušić, Antonio Baćani i Alen Novosel. Treneri nisu željeli izdvajati pojedince. Kažu, svi su vrijedni i ozbiljni na treninzima, a kakva ih rukometna budućnost očekuje ovisi o njihovom daljnjem razvoju.

guranje bilo je bolji s 12:6, a slovenski Jeruzalem 6:8 koji je bio i s nekolicinom starijih pa je igrao izvan konkurencije. U utakmici za peto mjesto Bjelovar je bio bolji s 9:7. No, nema razloga nezadovoljstvu niti šestim mjestom. -Mi smo realno još u zaostatku u odnosu na druge ekipe imaju puno više treninga i utakmica od nas. Unatoč četiri poraza ja sam vrlo zadovoljan jer su se dečki borili i pružili odličan otpor, porazi su bili tijesni. Važno je da su ‘pokazali zube’, da su osjetili kako ih suparnici sve više respektiraju i da se s njima mogu sve ravnopravnije nositi. Doista vole trenirati, pa je odaziv visok, uglavnom se izostane samo zbog bolesti - mišljenja je Damir Špikić, trener generacije 1996/97. godine.

Kako dalje?

Rukometni razvoj dječaka nastavit će se dalje i kada prerastu rad u udruzi. Tada će drugi biti odgovorni za nastavak njihova rukometnog razvoja. Naime, rukometna škola ‘Mladog rukometaša’ ima jasne pla-

nove i ne namjerava voditi sadašnje generacije do seniorskog uzrasta.

Oni rade za klub ‘Ludbreg - Mljekara Bohnec’. Svi su već registrirani za klub. Obje formirane ekipe od prošle jeseni uključene su u prvenstvena natjecanja na razini Varaždinske i Međimurske županije. Dakako, bez pravih službenih utakmica mali sportaši ne mogu napredovati, pa je bilo iznimno važno djeci osigurati redovito natjecanje.

-Ovdje će redovito vježbati do kraja osmog razreda. Nakon toga prelaze u drugu momčad kluba. Naš je cilj okupljati djecu u ranijoj dobi, osigurati im nesmetane uvjete za rad - znači dvoranu, svu potrebnu opremu i stručne trenere, a potom i natjecanja.

Zapravo rad u udruzi zasniva se na entuzijazmu i brizi za najmlađe da im omogućimo da se bave sportom.

Dvorana se koristi svaki dan izuzev ponedjeljka. Srećom, naš rad prepoznali su mnogi, pa se zahvaljujem našim sponzorima bez kojih bismo teško napravili uvjete za nesmetan rad s djecom – rekao je Struški.

Ludbreški turnir visoke kvalitete, odličan rukomet, potpora sponzora i roditelja što donosi pozitivno sportsko ozračje. Tako niti rezultati ne mogu izostati. Primjerice, generacija 1994/95. godišta u prvenstvu na razini Varaždinske i Međimurske županije čak se bori za četvrto mjesto. A tako visok plasman osigurao bi odlazak u svibnju na kvalifikacijski turnir u Bjelovar na razigravanje na odlazak na državno prvenstvo.

Bio bi to fenomenalni uspjeh ludbreške rukometne mladeži.

KREDITNI URED 098 344-038 098 905-5687

UMIROVLJENICI

MIROVINA MANJA I OD 1.000 KN REALIZACIJA ODMAH

ZAPOSLENI

GOTOVINSKI I HIPOTEKARNI KREDITI BEZ JAMACA, BEZ GLEDANJA HROK-a, MOŽE I CRNA LISTA. S PLAĆOM OD 3.600 KN MOGUĆNOST KREDITA DO 20.000 E. SVE ĆEMO ODRADITI UMJESTO VAS –UVJERITE SE!

Razvitak iz Čićkovine, jedini je predstavnik općine Martijanec među prvoligašima Nogometnog središta Ludbreg. Nakon slabe jeseni i dna ljestvice, proljeće izgleda sasvim dobro i Razvitak uspješno grabi u sigurnost sredine ljestvice.

Iako je Polet iz Martijanca lani ispao iz prvoligaškog društva sada je sasvim blizu povratka, a usput su Martijančani dogurali do polufinala

kupa NS Ludbreg. Na Praznik rada (u 17 sati) Martijančani će se protiv Mladosti iz Sigeca boriti za ulazak u finale, upravo u godini kada klub slavi 35. rođendan.

Treba podsjetiti i na Bednju iz Slanja koja je na zimskom prvenstvu u Ludbregu oduševljavala gledatelje lijepim malim nogometom i ulaskom u polufinale turnira. Kao da za nogomet u općini Martijanec opet dolaze bolji dani.

Momčad iz Čićkovine – nakon tmurne jeseni vedrije proljeće

NOGOMET – rezultati, tablice, najave KUP NOGOMETNOG SREDIŠTA LUDBREG Polufinale u četvrtak, 1. svibnja u 17 sati: U Velikom Bukovcu: BukovčanPoljoprivrednik U Martijancu: Polet-Mladost (Sigetec)

KUP ŽNS-A VARAŽDIN: Polufinale kupa ŽNS-a Varaždin, uzvratne utakmice, 7. svibnja u 16,30 sati : Ludbreg: Podravina-Sloboda (T)(3:0 bb) Nova Ves: Nova Ves-Sračinec (1:5) (u zgradi rezultati prvih utakmica)

ČETVRTA HRVATSKA NOGOMETNA LIGA SJEVER – SKUPINA A Utakmica 21. kola, 26. travnja: Podravina-Dubravka 6:0 Poredak: Mladost iz Preloga Podravina iz Ludbrega Čukovec 77’ Ivančica iz Ivanca Sloboda iz Tužnog Sloga iz Čakovca Omladinac iz N. Sela Rok Mladost iz Varaždina Dinamo iz Domašinca Plitvica iz Gojanca Dubravka iz Turčina Graničar Ellabo iz Kotoribe Trnava iz Goričana Nedeljanec

48 45 44 41 40 36 31 26 25 24 20 19 18 11

Parovi 22. kola 3. i 4. svibnja, 17 sati: Čukovec 77’Nedeljanec, Trnava-Mladost (P), Graničar Ellabo-Mladost (Vž),Omladinac-Sloboda, Dubravka-Sloga, Plitvica-Dinamo, Ivančica-Podravina (subota, 3. svibnja u 17 sati).

PRVA LIGA NOGOMETNOG SREDIŠTA LUDBREG

Rezultati 19. kola (27. travnja): Sloga-Gora 2:2, Mladost(Š)Dinamo 5:1,Plitvica-Lunjkovec 3:0, Razvitak-Podravac 4:2, DravaKarlovec 0:1, Radnički-Mladost(S) 1:4, Podravka-Bukovčan 3:0 (bbprekid u 67. skrivio Bukovčan) Poredak: Bukovčan iz Velikog Bukovca 42, Sloga iz Slokovca 42, Podravka iz Struge 38, Plitvica iz Selnika 37, Mladost iz Sigeca 36, Karlovec 29, Mladost iz Šemovca 24, Drava iz Svetog Đurđa 23,Razvitak iz Čićkovine 19, Dinamo iz Apatije 18, Podravac iz Sesveta 18, Lunjkovec 17, Gora iz Globočeca 12, Radnički iz Hrženice 11 bodova.

Parovi 20. kola za nedjelju, 4. svibnja: Gora-Radnički, Mladost(S)-Drava, Karlovec-Podravka, Bukovčan—Razvitak, DinamoSloga, Podravac-Plitvica, Lunjkovec-Mladost(Š).

DRUGA LIGA NOGOMETNOG SREDIŠTA LUDBREG Rezultati 17. kola (27.travnja): Dinamo 01’-Drava 2:4, Bukovčan 27’-Poljoprivrednik 4:2, PodgoraNovakovec 1:14, Poljanec-Bednja 0:0, slobodan Polet.

Poredak: Polet iz Martijanca 45, Bednja iz Slanja 32, Bukovčan 27 iz Malog Bukovca 24, Novakovec 22, Poljoprivrednik iz Kapele 19, Drava iz Štefanca 16, Podgora iz Bolfana 14, Poljanec 12, Dinamo 01’ iz Vrbanovca 9 bodova.

Utakmicama 18. kolo završava drugi krug prvenstva nakon kojeg četiri prvoplasirane momčadi prenose bodove u doigravanje za prvaka po dvostrukom bod-sustavu, a ostali za poredak od petog do devetog mjesta.

Parovi 18. kola (4. svibnja): Poljoprivrednik-Dinamo 01’, BednjaPodgora, Novakovec-Bukovčan 27’, Drava-Polet, slobodan Poljanec.

16

30. travnja 2008.

‘Lijepom našom’ u Ludbregu 14. svibnja

PD ‘Ludbreg’ - s vrha Lijepe gorice do Vinograda Ludbreških

Sve više poklonika pohoda u gore Poklonici planinarskih pohoda okupili su se na krugovima centra svijeta, razgledali nalazište rimskih termi, a zatim uz susretljivost udruge ‘Sunce’ koja je ustupila vozilo prebačeni su nedaleko lugarnice kod Slanja. Tamo je bio start pohoda prema vrhu Lijepe gorice i u smjeru Črnoglavca do društvenog doma u Vinogradima Ludbreškim. Pohod dug oko 8,5 km bio je uvod u skupštinu PD ‘Ludbreg’ koja je time obilježila drugu godinu djelovanja.

-Raste interes za udrugu i danas već imamo više od 50 članova. Znači da dobro radimo, imamo najmanje dva pohoda mjesečno, najčešće obroncima Kalničkog gorja i ludbreškog vinogorja, ali priređujemo ekološke, edukativne i tipične planinarske izlete po manje poznatim dijelovima Hrvatskog zagorja i drugim krajevima Hrvatske. Na pohode

redovito dolazi 15 do 20 članova – rekao nam je predsjednik Damir Klarić.

Zbog povećanja broja članova upravni odbor proširen je za dva člana, Ervina Ivanušu i Sašu Juga, a za novog potpredsjednika izabran je Željko Remar.

U društvu djeluju izletnička, eko i gljivarska sekcija. Najčešće se priređuju izleti, a Ludbrežani će se već krajem svibnja pridružiti izletu i na Belecgrad u povodu Dana planinara, pa slijedi pohodi na Sveto brdo i Goranskim planinarskim putem, a krajem ljeta možda i slovenskim dijelom alpi. Planirano je i više predavanja iz ekologije i botanike, kao i prezentacije s atraktivnih izleta.

Pohodu uoči skupštine pridružili su se brojni gosti iz okolnih društava i županijske planinarske organizacije. Nakon trosatnog hoda ogladnjele planinare če-

Uspješno su svladane sve prirodne prepreke na pohodu kao je specijalitet od gljiva i gulaš koje su pripremili članovi gljivarske sekcije.

Planinarima su potporu u radu dali gradonačelnik Ivan Lončarić i Stanislav Nemec, predsjednik Gradskog vijeća koji su podržali rad društva, kao i Zlatko Podvezanec predsjednik Vijeća mjesnog odbora Vinograda Ludbreških koji je najavio mogućnost da naselje pomogne oko rješavanja problema nedostatka prostorije.

Iz policijskog dnevnika

Za uspomenu s centra svijeta Posjetiti Ludbreg, a otići bez uspomene na naš grad bio bi grijeh. Dolaskom proljeća sve se češće mogu uočiti posjetitelji iz drugih gradova. Za njih su krugovi centra svijeta očito posebna atrakcija. Svjedočili smo kako svi redom vade mobitele kako bi snimili fotografije za uspomenu.

Mlade Zagrepčanke Vesna i Zdenka posjetile su Ludbreg sa svojom crkvenom zajednicom, ali niti one nisu odoljele da se vrate u hrvatsku metropolu bez fotke s krugova centra svijeta. Ali, umjesto fotografije mobitelom dobile su na poklon vrhunsku fotografiju našeg foto-reportera Josipa Grđana.

Na području Policijske postaje Ludbreg u razdoblju od 27. ožujka do 27. travnja dogodilo se 19 prometnih nesreća. Teže su ozlijeđene tri, a četiri osobe zadobile su lake tjelesne ozljede. Kod 14 nesreća zabilježena je samo materijalna šteta. Kod svih sudionika u nesrećama izvršena je provjera alkotestom i utvrđeno je da je alkohol bio uzrok u sedam nesreća.

Samo na cestama na području grada i prigradskih naselja dogodile su se ove nesreće: 2. travnja Oko 7,00 sati na državnoj cesti između Hrastovskog i Ludbrega došlo je do nesreće jednog osobnog vozila s ozlijeđenim osobama zbog nedovoljnog držanja razmaka uz desni rub kolnika. Vozač je zadobio lake tjelesne ozljede.

3. travnja U 20,50 sati na raskrižju državne i lokalne ceste kod Hrastovskog u nesreći s ma-

terijalnom štetom sudjelovala su dva osobna vozila. Uzrok je nepoštivanja prednosti prolaska.

4. travnja U 10,45 sati u Ulici kardinala Kuharića u Ludbregu došlo je do prometne nesreće s materijalnom štetom osobnog vozila zbog nedovoljnog držanja razmaka uz desni rub kolnika.

5. travnja Oko 21,40 sati na lokalnoj cesti Hrastovsko-Poljanec došlo je do nesreće vozila i bicikla zbog nepropisnog obilaženja. Biciklist je zadobio lake tjelesne ozljede. Uzrok - alkohol.

8. travnja U 10,30 sati u Glavnoj ulici u Selniku u nesreći dva osobna vozila zbog nepropisnog pretjecanja zabilježena je materijalna šteta. Uzrok nesreće - alkohol.

13.travnja U 23,30 sati Šenoinoj ulici u Sigecu dogodila se nesreća

Nesreća na zaobilaznici između Sigeca i nadvožnjaka

osobnog vozila zbog neprilagođene brzine. Zabilježena samo materijalna šteta.

18. travnja U 19,35 sati dogodila se nesreća u Slokovcu u kojoj su dvije osobe zadobile teške tjelesne ozljede. Do nesreće je došlo zbog neprilagođene brzine motocikla i slijetanja van kolnika. Uzrok nesreće je alkohol.

19. travnja Oko 11,30 sati na cesti Sigetec-Ludbreg kod nadvožnjaka došlo je do nesreće materijalnom štetom automobila i traktora zbog brzine neprimjerene uvjetima.

Uzrok je alkohol.

‘Brzina’ i ‘Alkohol’ u svibnju Policijska postaja Ludbreg tijekom svibnja na cestama ludbreškog kraja od 2. do 4. svibnja provodit će pojačanu kontrolu vozača i motornih vozila. Operativnu akciju “Alkohol’ provodit će od 23. do 25. svibnja. Akcija ‘Brzina’ odnosno mjerenja kretanja vozila uređajem “Multanova” pojačano će se kontrolirati od 29. do 31. svibnja.

Djelatnici policije pojačano kontrolirati vozače mopeda i motocikala oko nošenja zaštitne kacige, upravljanja vozilom bez vozačke dozvole i istek tehničkog pregleda i registracije motocikala i mopeda.

Javno snimanje popularne emisije Hrvatske televizije ‘Lijepom našom’, autora Branka Uvodića, bit će u Ludbregu 14. svibnja.

Ludbregu je pripala čast da u ovom serijalu koji predstavlja narodno blago svih županija bude domaćin za našu županiju.

Izvođači su kulturno-umjetnička društva ‘Anka Ošpuh’ iz Ludbrega, ‘Elizabeta’ iz Jalžabeta i ‘Vidovec’ iz Vidovca.

Osim njih nastupit će također, kako se očekuje, Barbara Othman, Željko Zaplatić, Ines Grabarić, Ivica Pepelko, Lidija Horvat–Dunjko,Varaždinski tamburaški orkestar, ‘Kavaliri’ iz Bednje, zatim tamburaški sastavi ‘Faringaši’ iz Prigorca kod Ivanca, ‘Fakini’ iz Varaždinskih Toplica, ‘Lepi cajti’, ‘El Combo’, Slavonia band’, Ivan Povijač iz Velikog Bukovca i Branko Bek iz Varaždina.

Osim glazbenika predstavit će se i tradicionalni stari zanati ovog kraja. Postolarski zanat predstavit će Đuro Grgec, a Ivan Vidović pletenje košara, dok će ‘Žene iz centra svijeta’ predstaviti nedavno otvorenu etno-kuću. Gastronomiju ovog kraja predstavit će vinarije Cindori iz Ludbrega i Kotolenko iz Cestice, te ugostiteljski obrt ‘Crnković’ iz Ludbrega. No, i ‘ludbreška’ emisija imat će svoje goste s vrha domaće estrade, a prema posljednjim najavama iz HTV-a u Ludbregu će nastupiti Jasna Zlokić, Kićo Slabinac i Gazde.

Dio prihoda s javnog snimanja emisije namijenit će se u humanitarne svrhe, pa će se ulaznice prodavati na nekoliko mjesta u gradu po simboličnih 30 kuna.

Javno snimanje bit će u školsko-sportskoj dvorani, dakle, u srijedu 14. svibnja s početkom u 20,30 sati.

POGLEDAJTE U KINU LUDBREG 4. svibnja – BIT ĆE KRVI – psihološka drama Plainview (Daniel Day-Lewis) uporno traži naftu. Obilazi farmere i otkupljuje njihovu zemlju, a pritom mu društvo prati njegov mali sin H.W. koji Danielu služi kao dokaz da je on ‘obiteljski čovjek koji misli na budućnost’. Kada dobije informaciju o važnom nalazištu na posjedu obitelji Sunday, odlazi na pregovore o otkupu zemlje. Daniel se uspijeva dokopati zemlje, ali zauzvrat mora osigurati veliku donaciju mladom Eliju Sundayu (Paul Dano) koji želi postati glavni propovjednik u tom kraju. Daniel ubrzo postaje glavni u tom kraju, ali mu nije suđeno da ima sretnu obitelj i njegova opsjednutost poslom postaje sve veća...

11. svibnja – ZAUVIJEK DJEVERUŠA, NIKAD NEVJESTA – komedija Jane (Katherine Heigl) živahna je stanovnica New Yorka s odličnim poslom, stanom i kolekcijom ružnih haljina za djeveruše koje nikada više neće obući. Toliko je uključena u tuđe ljubavne živote da željno iščekuje bilo kakvo vjenčanje. Tome svjedoči novinar Kevin (James Marsden) koji shvaća da mu je prvorazredna priča o vječnoj djeveruši prilika za napredovanje. Janein uredno organiziran život se naruši kada iz Europe stigne njezina mlađa sestra Tess (Malin Akerman) i odmah zarobi srce Georgea,Janeinog šefa (Ed Burns. Dolazi do ozbiljnih komplikacija jer i ona je potajno zaljubljena u svog šefa.

18. svibnja – NESTALA BEZ TRAGA – kriminalistička drama Patrick Kenzie (Casey Affleck) i Angie Gennaro (Michelle Monaghan) privatni su istražitelji koji dobro poznaju opasni dio grada. Upravo ih zato teta nestale djevojčice, Beatrice McCready (Amy Madigan), moli da započnu istragu, ali oni to ne žele jer smatraju da nemaju dovoljno iskustva u takvim slučajevima. Naposljetku ipak pristaju. Ulaze u svijet dilera, kriminalaca i pedofila u potrazi za djevojčicom. Istraga otkriva da ništa nije kako se čini, te istražitelji shvaćaju da na kocku moraju staviti sve – njihov odnos, zdrav razum i same živote.

25. svibnja – RUSKA OBEĆANJA – kriminalistička drama Priča prati misterioznog i karizmatičnog Rusa, Nikolaia Luzhina (Viggo Mortensen), dugogodišnjeg vozača i ‘čistača’ jedne od najozloglašenijih mafijaških obitelji u Londonu koja je s ostalim obiteljima povezana u savez zvan Vory V Zakone, a vodi je Semyon (Armin Mueller-Stahl). On je vlasnik Trans-Siberian restorana koji je paravan za brojne ilegalne radnje – ubojstva, iznude, mučenja. U tom krutom mafijaškom sustavu svatko zna svoje mjesto i to se mora poštovati po cijenu života. Jedina prijetnja stabilnosti i dosadašnjem poretku je Semyonov nagao i nasilan sin, Kirill (Vincent Cassel) koji je više privržen Nikolaiu, nego vlastitom ocu.

Predstave počinju u 19 sati, a ulaznice su 10 kuna.