Ludbreške novine broj 140

LIST GR ADA LUDBREGA BESPLATNI PRIMJERAK 21. PROSINCA 2018.

BROJ 140 / GODINA XIII.

BOŽIĆ NAM STIŽE Već godinama naš se sajam naziva Cinkuš adventski, cinkuš je zvono, a ove godine održava se upravo kroz vrijeme cijelog adventa. Cinkuš zvoni sve jače i poziva naše Ludbrežane, ali i druge drage nam goste da nam se pridruže u nedjelju 23. prosinca od 15 sati na Trgu Svetog Trojstva.

Pripadnici 2. mehanizirane bojne Pume šestu etapu hodnje prošli su od Koprivnice do Ludbrega u dužini od 22 km pod nazivom “Južni potez”.

Str. 4.

Gradonačelnik Dubravko Bilić ludbreškim vatrogascima predao je ključeve vatrogasnog vozila – autocisterne uvezene iz Velike Britanije.

Str. 4.

Zapjevat će “Pajdašice”, zaplesat mali i srednji folklor KUD-a “Anka Ošpuh”. Priču i ove nedjelje čitaju djelatnici i volonteri Gradske knjižnice i čitaonice Mladen Kerstner, a Odred izviđača Ludbreg i ove će godine podijeliti građanima Betlehemsko svjetlo. Na Trg Svetog Trojstva stiže i Djed Mraz kojem možete šapnuti svoje želje. Program će završiti paljenjem četvrte adventske svijeće.

Predsjednica RH Kolinda GrabarKitarović je pozvala tri udruge, a među njima i Ludbreško sunce. Zahvalivši svima koji su u svojim udrugama, sa svim članovima izrađivali prekrasan nakit.

Str. 21.

Na zagrebačkoj Pešćenici u subotu je održan posljednji turnir iz natjecateljskog kalendara u 2018. godini. Turnir nikad jači, uz sudjelovanje 240 hrvača iz 14 država.

Str. 31.

2

AKTUALNO

21. prosinca 2018.

Novci iz EU projekata čine gotovo polovicu proračuna Proračun Grada Ludbrega Vijećnici Grada Ludbrega su većinom glasova, 9 glasova za, 3 glasa protiv i četiri suzdržana glasa, donijeli proračun Grada Ludbrega za 2019. godinu.

Proračun iznosi 62.179.131,00 kuna i po prvi puta je izrađen u skladu s člancima 16.,17., i 29. Zakona o proračunu tj. u proračun su uključeni vlastiti i namjenski prihodi proračunskih korisnika Dječjeg vrtića „Radost“,Knjižnice i čitaonice „Mladen Kerstner“ i Centra za kulturu i informiranje „D. Novak“.

– Novci iz EU projekata čine gotovo polovicu našeg proračuna i time pokazujemo koliko su nam važna europska sredstva.

Time zapravo povećavamo vrijednost novca koje u svoj grad ulažu građani kroz poreze i prireze, a kao rezultat toga rada nastaju i projekti koje sami ne bismo mogli realizirati. I to je bit europskog financiranja – da naše novce oplemenimo s novcima europske unije za projekte koji su nama kao građanima posebno važni, a to pokazujemo i kroz vlastito financiranje. – pojasnio je Dubravko Bilić te dodao kako su pred Gradom Ludbregom dva najvažnija infrastrukturna projekta koji će ovaj grad učiniti još privlačnijim i za građane, ali i za poslovni sektor. Veseli nas što projekti koji dolaze osim Grada Ludbrega uključuju i susjedne općine. Projekt Aglomeracija Ludbreg najveći je i najvažniji projekt u gradu Ludbregu do 2023. godine. Vrijednost projekta s PDV-om je gotovo 220 milijuna kuna. Projekt obuhvaća područje Grada Ludbrega te Općine Martijanec i Sveti Đurđ.

Ukupna duljina kanalizacijskih

cjevovoda prema studiji izvodljivosti je 99.888m, a uključuje i 43 crpne stanice, te rekonstrukciju postojećih mješovitih kanalizacijskih kolektora ukupne duljine 8000m, te rekonstrukciju 3 postojeća preljevna objekta. U Aglomeraciji Ludbreg razvija se sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda s ciljem doprinosa poboljšanju stanja vode, kroz rekonstrukciju dijelova postojećeg mješovitog sustava odvodnje (cjevovoda u duljini od oko 8 km) u svrhu sprječavanja onečišćenja tla i voda. Izgradnjom i proširenjem javnog vodoopskrbnog sustava u naseljima Čukovec i Globočec Ludbreški omogućit će se pristup stanovništva kvalitetnoj pitkoj vodi.

Sljedeći značajan projekt je Razvoj infrastrukture širokopojasnog pristupa internetu u Gradu Ludbregu, te općinama Mali Bukovec, Martijanec, Sveti Đurđ i Veliki Bukovec, odnosno izgradnja širokopojasne mreže temeljene na tehnologiji kojom će se osigurati pokrivanje brzim i ultrabrzim širokopojasnim pristupom na teritoriju obuhvata projekta. Izgradnjom nove širokopojasne infrastrukture omogućit će se njenim stanovnicima prelazak na veće brzine širokopojasnog pristupa za što postoji veliki interes u današnje vrijeme.

Brzi i ultrabrzi internet preduvjet su i razvoja novih gospodarskih grana i stvaranja preduvjeta za ostanak mladih i kreativnih poduzetnika u našem kraju. Suvremeno gospodarstvo sve se više oslanja na poslovanje putem elektroničkih komunikacijskih usluga i usluga informacijskog društva i dužnost je države ili regije da im to osigura. Kad oni zakažu, onda gradovi moraju sami rješavati taj problem.

Prema istraživanju provedenom

u svrhu izrade projekta vidljivo je da mlađe dobne skupine kod kojih korištenje računala i interneta iznosi 100 posto očekuju pristup širokopojasnom internetu kao i bilo kojem komunalnom resursu. Upravo dostupnost širokopojasnog pristupa i usluga i sadržaja koje su time dostupne može smanjiti ili čak okrenuti negativne demografske i socijalne trendove jer time podižemo digitalni standard življenja u gradu, omogućujemo razvitak gospodarskih djelatnosti ili rada od kuće. Vrijednost ovog projekta procjenjuje se na oko 25.000.000,00 kn te očekujemo da se u potpunosti financira europskim i privatnim kapitalom.

Gradonačelnik je istaknuo i kako je povećano izdvajanje za dječje vrtiće na području Grada Ludbrega, a povećana su izdvajanja i za Gradsku knjižnicu i čitaonicu Mladen Kerstner jer će od

nove godine pravo na besplatnu članarinu imati svi osnovnoškolci.

-Djeca uvijek moraju biti prioritet. Ludbreg nosi titulu Grada prijatelja djece koju smo dobili zahvaljujući brojnim programima upravo za najmlađe i to je smjer u kojem i dalje želimo ići.

– rekao je gradonačelnik.

Povećana su i izdvajanja za udruge koje djeluju na području grada – Udruge su ukras grada, bez njih su sve naše manifestacije nezamislive, a neizmjeran je njihov značaj u smislu promidžbe – zaključio je gradonačelnik Bilić.

Povećanje vrijednosti boda za obračun komunalne naknade Gradovi, općine i županije prisiljene su same naći sredstva za zadržavanje komunalnih standarda te gradnju i održavanje objekata. Ludbreg dijeli sudbinu drugih gradova i općina U situaciji da država u idućoj godini poreznim izmjenama planira uzeti županijama, gradovima i općinama oko 300 milijuna kuna a kako bi zadržali standarde u komunalnoj uređenosti te

Nakladnik: CZKI “D. N.“ Ludbreg Glavni urednik: Iva Havaić Sakač Grafički urednik: Miroslav Vađunec Redakcija: Branko Dijanošić, Iva Havaić Sakač, Darko Skupnjak, Matea Lukić, Dražen Vađunec, Neven Jerbić, Željka Namesnik Kontakt: CZKI “D. Novak” Ludbreg,

Trg Sv. Trojstva 19

Telefon: 042 / 306 131

Fax: 042 / 306 068

e-mail: ludbreske-novine@czkidn.hr dskupnjak@czkidn.hr Tisak: Tiskara Zagreb

i dalje mogli graditi i održavati javne objekte, posebice one u školstvu i zdravstvu, mnoge jedinice lokalne samouprave od početka iduće godine povećat će komunalnu naknadu.

Njihovu sudbina dijeli i grad Ludbreg koji je, kako bi zadržao mogućnost ulaganja u spomenute objekte ali i mogao sufinancirati brojne EU projekte, i Grad Ludbreg je povećao komunalnu naknadu.

- Pozivajući se na novi Zakon o komunalnom gospodarstvu, jedinice lokalne samouprave od 1. siječnja povećavaju komunalnu naknadu. Vrijednost boda za obračun u Ludbregu nije se mijenjala više od 10 godina i bila je najniža od svih gradova u okruženju. S druge strane ulaganja u komunalnu infrastrukturu poput javnih površina i rasvjete iz godine u godinu rastu pa je i Gradsko vijeće Grada Ludbrega sredinom prosinca izglasalo povećanje vrijednosti boda za obračun te naknade – pojasnio je ludbreški gradonačelnik Dubravko Bilić.

Primjerice za stambeni prostor u 1. zoni od 60 m2, dosadaš-

nji iznos komunalne naknade je 15,00 kn mjesečno, a novi 18,00 kn. Za stambeni prostor od 120 m2, dosadašnji iznos komunalne naknade je 30,00 kn mjesečno, a novi 36,00 kn. Za stambeni prostor u 2. zoni od 60 m2, dosadašnji iznos komunalne naknade je 12,00 kn mjesečno, a novi 14,40 kn, a za stambeni prostor od 120 m2, dosadašnji iznos komunalne naknade je 24,00 kn mjesečno, a novi 28,80 kn.

Kada je riječ o stambenom prostoru u 3. zoni od 60 m2, dosadašnji iznos komunalne naknade je 9,00 kn mjesečno, a novi 12,60 kn, a za stambeni prostor od 120 m2, dosadašnji iznos komunalne naknade je 18,00 kn mjesečno, a novi 25,20 kn.

- Komunalna naknada koristi se za financiranje održavanja i građenja komunalne infrastrukture, kao i za financiranje građenja i održavanja objekata predškolskog, školskog, zdravstvenog i socijalnog sadržaja, javnih građevina sportske i kulturne namjene te poboljšanja energetske učinkovitosti zgrada u vlasništvu Grada Ludbrega – dodatno je pojasnio Bilić.

Nažalost, jedinicama lokalne nje daljnjih projekata. Sve to je samouprave u prilog ne ide ni dio odgovornosti jedne zajedninova porezna reforma za iduću ce, a mi smatramo da projekte godinu, a kojom će županijama, vrijedi provoditi – zaključio je gradovima i općinama uzeti oko ludbreški gradonačelnik.

300 milijuna kuna iz poreznih Dodajmo da u zonu 1 spadaprihoda koji će nedostajati za ju naselja Ludbreg i Selnik, zonu provedbu EU projekata čime će 2 čine naselja Sigetec Ludbrešnajviše biti kažnjeni upravo oni ki, Globočec Ludbreški, Kućan gradovi i općine te županije koji Ludbreški, Hrastovsko, Poljanec, su najuspješniji po povlačenju Slokovec, Apatija dok su zona EU sredstava. Među njima je sa 3 Bolfan, Čukovec, Vinogradi 108 milijuna kuna vrijednim Ludbreški i Segovina. projektima u pet godina i Grad Ludbreg.

-Jedino rješenje koje nam je država ovoga časa ostavila, a kako bismo i dalje mogli financirati europske Jedino rješenje projekte je ono koje je koje nam je država najmanje popularno, a to je povećanje ovoga časa ostavila, a nameta za građane, u ovom slučaju to kako bismo i dalje mogli je povećanje kofinancirati europske munalne naknade koja je i dalje na projekte je ono koje je nivou županije pa i najmanje popularno" šire najniža. Nastojali smo zaštiti građane povećanjem koje nije preveliko, ali smo ih istovremeno zatražili podršku za provođe-

"

AKTUALNO

21. prosinca 2018.

3

Hrvatska velika nagrada sigurnosti

Najbolji projekt lokalne i područne samouprave za sigurnost zajednice Hrvatska velika nagrada sigurnosti dodjeljuje se pojedincima, tvrtkama, organizacijama i lokalnoj zajednici za značajan doprinos ostvarivanju i razvoju sigurnosti Republike Hrvatske, a u 2018. godini u kategoriji Najbolji projekt lokalne i područne (regionalne) samouprave za sigurnost zajednice pobjednik je Grad Ludbreg za projekt “Siguran Ludbreg”.

Projekt “Siguran Ludbreg” provodi se dvije godine, a fokusiran je na povećanje sigurnosti svih sudionika u prometu. Grad je istraživao ponašanje sudionika u prometu, izradio bazu podataka, organizirao edukativne radionice za mlade vozače i slično. Posebna pozornost usmjerena je na djecu vrtićke i osnovnoškolske dobi, koje podučavaju

o ponašanju u prometu, dok roditelje i širu javnost educiraju o važnosti njihovog postupanja kao sudionika u prometu. Projekt je omogućio da sama djeca postanu zaštitni faktor u prometu za druge.

Nagrada je početkom prosinca u Zagrebu na prigodnoj svečanosti uručena Dubravku Biliću, gradonačelniku Grada Ludbrega, a uručio ju je dr.sc. Krunoslav Borovec, dekan Visoke policijske škole.

-Sigurnost građana mora biti na prvom mjestu. Drago mi je što kroz male i velike projekte uspješno radimo na povećanju sigurnosti. Uložili smo znatna financijska sredstva kako bismo cijeli sustav unaprijedili, a u svemu tome imamo i projektne partnere među kojima su osnovna

i srednja škola i Zajednica tehničke kulture jer vjerujemo da učenje mora početi od najmanjih – rekao je gradonačelnik Dubravko Bilić.

Nagradu dodjeljuje žiri u sastavu: predsjedavajući prof. dr.sc.Vlatko Cvrtila, rektor Sveučilišta VERN Zagreb; izv.prof. dr.sc. Valentina Kranželić, Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet u Zagrebu; dr.sc. Krunoslav Borovec, dekan Visoke policijske škole u Zagrebu; novinarka Ana Raić-Knežević; izv. prof.dr.sc.

Božo Skoko, Fakultet političkih znanosti u Zagrebu i Alen Ostojić, predsjednik HUMS-a Za 2018. godinu na natječaju za Hrvatsku veliku nagradu sigurnosti bilo je nominirano ukupno 46 pojedinaca i organizacija u 11 kategorija.

“Vlada poreznom reformom uzima županijama, gradovima i općinama oko 300 milijuna kuna” Vlada za iduću godinu priprema novu poreznu reformu kojom će županijama, gradovima i općinama uzeti oko 300 milijuna kuna iz poreznih prihoda koji će nedostajati za provedbu EU projekata čime će najviše biti kažnjeni upravo oni gradovi i općine te županije koji su najuspješniji po povlačenju EU sredstava.

Upozorio je na to ludbreški gradonačelnik Dubravko Bilić, koji je sredinom prosinca sudjelovao na 18. Skupštini Zajednice županija kao izaslanik Udruge gradova čiji je ujedno potpredsjednik.

Koliko su gradovi važni za apsorpciju europskih sredstava govori i podatak da je za razdoblje 2010. do 2018. u gradovima ugovoreno 932 milijuna, u županijama 248,8 te u općinama 166,8 milijuna kuna iz EU fondova.

Gradonačelnik Bilić je u svom govoru istaknuo važnost suradnje između Vlade RH i županija,

18. Skupština Zajednice županija

gradova i općina na procesima decentralizacije te stvaranja boljeg i učinkovitijeg sustava javne uprave. Drži da se za sada ti procesi vide samo prema županijama.

-Najavljenu optimizaciju i istraživanje djelotvornosti općina i gradova treba realizirati uz sudjelovanje samih gradova i općina te stručne javnosti kako

ne bi došlo do ugrožavanja prava građana na lokalnu samoupravu.

Sljedeća godina je za gradove i općine puna izazova jer Vlada novom poreznom reformom uzima županijama, gradovima i općinama oko 300 milijuna kuna iz poreznih prihoda koji će nedostajati za provedbu EU projekata -upozorio je ludbreški gradonačelnik.

Božićnice studentima, umirovljenicima i osobama slabijeg imovinskog stanja

Grad Ludbreg i ove je godine donio odluku o jednokratnim novčanim pomoćima studentima, umirovljenicima i osobama slabijeg imovinskog stanja.

-Jednokratne novčane pomoći dobit će redoviti studenti s prebivalištem na području Grada Ludbrega koji nisu navršili 27 godina života i nisu korisnici nikakvih stipendija. Također, jednokratne novčane pomoći povodom božićnih blagdana primit će umirovljenici i osobe slabijeg imovinskog stanja s pre-

bivalištem na području Grada Ludbrega, a čija mirovinska ili druga primanja iznose do 1500 kuna mjesečno - pojasnio je gradonačelnik Dubravko Bilić.

Isplata pomoći za umirovljenike i osobe slabijeg imovinskog stanja vrši se u prostorima gradske uprave Grada Ludbrega, Trg Svetog Trojstva 14, a završava s datumom izlaženja naših novina 21. prosinca u vremenu od 8 do 14 sati.

Umirovljenici i osobe slabijeg imovnog stanja s primanjima do

1.500 kuna isplatu jednokratne socijalne pomoći mogu ostvariti uz predočenje važeće osobne iskaznice ili druge javne isprave iz koje je vidljiv osobni identifikacijski broj – OIB. Studenti koji ispunjavaju uvjete mogu na propisanom obrascu dostaviti prijavnicu za dodjelu jednokratne novčane pomoći do 21. prosinca 2018. godine do 15 sati, a isplata "božićnica" bit će u ponedjeljak 24. prosinca u 9 sati u Centru za kulturu i informiranje "Dragutin Novak".

Happy bike

Izgradnja biciklističke staze u Poljancu U sklopu projekta Happy bike trenutno je u tijeku izgradnja biciklističke staze kroz naselje Poljanec.

Ukupna vrijednost ovog Interreg projekta iznosi 7.742.253,69 kn, od čega vrijednost projekta za Grad Ludbreg iznosi 1.103.636,63 kn. Intenzitet javne potpore iznosi 85% ukupnih prihvatljivih troškova, a predviđeno trajanje je 20 mjeseci. Partneri na projektu su Grad Letenye, Grad Prelog, Grad Ludbreg i Županijska uprava za ceste Varaždinske županije.

- Riječ je o projektu koji uključuje izgradnju biciklističke staze koja će povezivati partnerska naselja,prolazeći kroz prirodu uz rijeke Muru i Dravu. Predviđena je izgradnja biciklističkih staza, odmorišta i info točaka na kojima će turisti moći dobiti potrebne informacije i usluge rekao je gradonačelnik Dubravko Bilić.

Biciklistička staza Grada Ludbrega obuhvaća i dio susjedne Općine Sveti Đurđ i prolazi kroz naselja Hrženica, Poljanec, Vinogradi Ludbreški, Globočec, Ludbreg, Selnik, Sveti Đurđ te završava ponovo u naselju Hrženica, na granici s Međimurskom županijom gdje se spaja s rutom Grada Preloga. Izgradnja biciklističke staze predviđena je na dionicama županijskih cesta u Poljancu te između Selnika i Obrankovca.

Odmorišta s potrebnom opremom za bicikliste nalazit će se uzduž rute i to u naseljima Sveti Đurđ, Selnik i Ludbreg, a u Ludbregu je predviđena izgradnja suvremenog parkirališta za bicikle na kojem će turisti, ali i građani, moći ostaviti svoje bicikle na sigurnoj lokaciji.

4

AKTUALNO

21. prosinca 2018.

184 prijeđena kilometra Pripadnici 2. mehanizirane bojne Pume šestu etapu hodnje prošli su od Koprivnice do Ludbrega u dužini od 22 km pod nazivom "Južni potez".

Na pretposljednjoj etapi, pripadnici Puma posjetili su svetište Predragocjene Krvi Kristove gdje ih je pozdravio mons. Josip Đurkan.

Okrjepa, osvježenje i smještaj od strane Grada Ludbrega i Gradskog društva Crvenog križa osigurani su im u društvenom domu u Poljancu.

-Nema nikakvih problema, šesti dan je ovo i putovanje je vrlo naporno no ljudi su izuzetno motivirani. Pume idu dalje, a glavna motivacija nam je odavanje počasti svim poginulim braniteljima, njih ne smijemo zaboraviti. Ovo je godina spremnosti, svake godine u našem sustavu promičemo jednu vrijednost tako da je vojnicima to dodatna

PU M E

motivacija i dokazujemo da smo stvarno spremni. Srećemo ljude u prolasku, prilaze nam, oduševljeni su, mašu. Odlično smo primljeni u Ludbregu, od prvog trenutka kada sam kontaktirao Grad Ludbreg imali smo izvrsnu suradnju. Cijelo vrijeme smo u kontaktu i hvala na svemu! - poručio je stožerni narednik Dalibor Škvarić.

Pume su simboličnu hodnju povratka u Varaždin od 184 kilometra započele u srijedu, 12. prosinca iz Našica. Hodnja je organizirana u čast poginulih hrvatskih branitelja, a odvijala se u sedam etapa: Našice – Kutovi, Kutovi – Slatina, Slatina – Virovitica, Virovitica – Đurđevac, Đurđevac – Koprivnica, Koprivnica – Ludbreg i Ludbreg – Varaždin, a svaka etapa nosi naziv po jednoj operaciji koju je uspješno provela 7. gardijska brigada Pume.

Novo vozilo za ludbreške vatrogasce Gradonačelnik Dubravko Bilić ludbreškim vatrogascima predao je ključeve vatrogasnog vozila – autocisterne uvezene iz Velike Britanije. Ovo vozilo omogućava opskrbu veće količine vode dostatne za djelovanje kod složenijih požarnih intervencija, ujedno u mogućnosti efikasno i samostalno djelovati.

Vrijednost vozila je oko 700 tisuća kuna, a njegovu nabavu financirao je Grad Ludbreg. – – Posebno smo ponosni na činjenicu da smo sami financirali cijeli ovaj projekt nabave vatrogasnog vozila koje će Dobrovoljno vatrogasno društvo Ludbreg i sam Grad Ludbreg svrstati među vatrogasno najrazvijenije sredine. Naši vatrogasci će moći s ovim vozilom odgovarati na sve zahtjeve koji se pred njih postavljaju, ne samo u Ludbregu, nego i u široj okolici grada. Investici-

ja je vrijedna više od 100 tisuća eura i u potpunosti je financirana sredstvima iz proračuna Grada Ludbrega. Nadam se da će naši vatrogasci ubuduće biti zadovoljniji svojim voznim parkom i da će na pravi način moći odgovarati potrebama građana koji su ugroženi ili požarom ili nekom drugom katastrofom – rekao je gradonačelnik Dubravko Bilić te dodao kako se ipak nada da će vozilo u upotrebi biti što rjeđe.

- To je vatrogasno vozilo koje prije svega služi gašenju požara, ali može služiti i za druge svrhe, ovisno o situacijama u kojima ćemo se kao grad naći. Naravno, nadamo se da takvih prilika ipak neće biti i da će ovo vozilo prije svega služiti da se naši mladi vatrogasci obučavaju i pripremaju za sve one situacije koje bi mogle doći. Grad Ludbreg je u skoro

dvije godine, uz nekakvih 100 tisuća eura investicije iz vlastitog proračuna, omogućio da se ovo vozilo nađe danas u Ludbregu.

Zahvaljujem našim vatrogascima na svemu što su dosad dali svome gradu, a sljedeće godine ih čeka velika obljetnica i ovo je zapravo uvod u obilježavanje velikog jubileja. Sljedeće godine ćemo našim vatrogascima omogućiti da se napokon vatrogasni dom uredi na pravi način i da dočekaju tu važnu obljetnicu onako kako priliči stoljeću u kojem živimo, budući da je ovo već treće stoljeće u kojem naši vatrogasci djeluju – poručio je gradonačelnik.

Novo vozilo je prvo takvo na području ludbreške regije s većim rezervoarom vode (ugrađen rezervoar za vodu volumena 6000 litara) čime je čitava regija sigurnija i spremnija u slučaju

potrebe za interventnim djelovanjem. Obzirom da zadovoljava sve higijenske standarde, u slučaju potrebe, može vršiti opskrbu pitke vode.

– Zahvaljujem gradonačelniku i Gradu Ludbregu. Ovo vozilo je iznimna potvrda suradnje i zajedničkog velikog projekta i svih onih projekata koje zajedno

radimo već deset i više godina.

Ovo je kruna naših karijera, posebice interventne skupine mladih ljudi. Mislim da je ovo velika motivacija tim mladim ljudima koji sad imaju više želje, ali i više mogućnosti da upravljaju i rade s iznimnim, najsuvremenijim vozilom – rekao je Jurica Havaić, zapovjednik DVD-a Ludbreg.

AKTUALNO

21. prosinca 2018.

Iskustvo poslovnog svijeta želim prenijeti lokalnoj zajednici Kada se 2009. godine Renata Potočnik, aktualna zamjenica gradonačelnika, uključila u politički život bilo je to iz lokalpatriotskih razloga. Krenula je s nezavisne liste da bi nakon nekog vremena priključila se SDP-u. Nakon mandata vijećnice, predsjednice gradskog vijeća od prošle je godine na dužnosti zamjenice gradonačelnika.

Obzirom da je profesionalno u gospodarstvu, i u obnašanju dužnosti zamjenice to joj je primarni interes.

-Moja je namjera bila te 2009. godine, a i sad je, da iskustvo koje imam u poslovnom svijetu prenesem i na taj način doprinesem lokalnoj zajednici jer ona je polazna točka za svakoga od nas. Vjerujem da radimo dobro, gospodarstvo grada Ludbrega raste naočigled. Tvrtke koje već jesu u Ludbregu šire svoje pogone, zapošljavaju nove ljude i to je zasluga samih gospodarstvenika, ali ono što je sigurno doprinijelo tome je izuzetno dobra suradnja s lokalnom vlašću, u ovom i prošlom mandatu. Činjenica je da osluškujemo njihove potrebe, izlazimo im u susret kad je riječ o gospodarskoj zoni, komunalnim pitanjima.

Nastojimo biti savršeni servis, jer smo svjesni da napredak Ludbrega prije svega ovisi o gospodarstvu s kojim idemo "ruku pod ruku". Potrudili smo se da se urede gospodarske zone, da otvorimo mogućnost i drugim tvrtkama da dolaze u Ludbreg.

Imamo stabilno gospodarstvo temeljeno na tvrtkama koje već dugi niz godina rade, a neke od njih su također svjetski poznate korporacije. To dokazuje da imaju dobru klimu da mogu razvijati svoj biznis ovdje u našem gradu, jer da nije tako, oni bi odselili u druge gradove – objašnjava zamjenica Potočnik.

U obavljanju poslova zamjenice upravo je gospodarstvo njezin dio posla jer ipak je u tom svijetu već niz godina.

-Tvrtka Hilding Anders koja svoje sjedište ima u švedskom Malmeu, a čiji dio korporacije je i tvrtka Hespo, mjesto je mog rada od 2005. godine. Činjenica da smo dio tako velike i ozbiljne grupacije znači i veći izlazak na europsko tržište. Došla sam na poziciju brand managera jer je strategija tvrtke tada bila da ćemo se više razvijati u jednom dijelu retaila, odnosno maloprodaje.

U jednom trenutku, iz nekakvih poslovnih razloga, od toga se odustalo pa sam s pozicije brand managera prešla u prodaju, vodila sam ekipu prodaje kojoj je sjedište u Prelogu, a djelomično radi na terenu. Samim time, posvećena sam najvećim kupcima koji rade u području prodaje madraca i namještaja u Hrvatskoj. Mi smo početkom ove godine promijenili organizaciju i samim je time moja pozicija za jednu stepenicu viša, unaprijeđena, znači odgovaram direktno našem direktoru koji vodi našu tvrtku.

Vodim cjelokupni biznis koji je vezan uz prodaju na domaćem i stranom tržištu koji je vezan uz veleprodaju. U ovom trenutku imamo jedan dio biznisa koji se bavi maloprodajom, a to nije pod mojom ingerencijom. Prednost mojeg radnog vremena je što je fleksibilno, ovisi o dinamici posla. Odlazim na posao svakog jutra poslije 7, a vraćam se u 17, 18 ili 19 sati – nevezano je to uz nekakvo fiksno vrijeme, već ovisi o tome kakve imam obaveze, što moram obaviti. Stacionirana sam u Prelogu možda dva, tri dana u tjednu, a ostalo se svodi na putovanja, ili obilazak tržišta i komunikaciju s kupcima. Nema tu radnog vremena koje bi ušlo u nekakve vremenske okvire. - kaže Potočnik.

Zadovoljna je kad je riječ o broju zaposlenih na području Grada Ludbrega, ali ne toliko kad je riječ o visini plaća.

-Kad je u pitanju nezaposlenost, situacija na području grada Ludbrega usporediva je s onim

u Varaždinskoj i Međimurskoj županiji, mi stvarno imamo vrlo nisku stopu nezaposlenosti što je pohvalno, ali problem je što su i plaće niske i to je nekako diktirano potrebama na tržištu. Činjenica je da sve više ljudi odlazi raditi u inozemstvo i samim time su gospodarstvenici motivirani da svoje radnike zadrže tako da im poboljšaju plaće i uvjete rada, ali jedan dio toga doprinosi i država. Naš je cilj da industrije koje su na području grada Ludbrega budu industrije koje su da tako kažemo, bolje plaćene, nego neke prerađivačke – kaže Potočnik te dodaje kako trenutno u Ludbregu nije moguće kupiti ni jedan stan, a ima ljudi koji žele doći živjeti u Ludbreg, jer možda tu rade ili pak ovaj grad jednostavno smatraju ugodnim mjestom za život.

- Moramo se pobrinuti da cijela ta infrastrkutura koju građani koriste bude njima atraktivna, da žele ostati tu kod nas. Tu nam puno znače projekti jer zahvaljujući njima činimo Ludbreg ugodnijim za život. A kad je riječ o europskim projektima, tu zaista prednjačimo, imamo izuzetno dobro uigran tim, ne stajemo ni trenutka. Bilo koji natječaj da se pojavi, mi imamo osnove i predispozicije da se na njega javimo.

U pet godina povukli smo 108 milijuna kuna. Prolaznost projekata je preko 80 posto. Sve odra-

5

Renata Potočnik, zamjenica gradonačelnika

đujemo promptno i unutar Grada, znači gradskih službi. Moram pohvaliti ekipu koja na tome radi i zahvaljujući kojoj ne ovisimo o vanjskim agencijama. Koristimo apsolutno sve moguće izvore za koje vidimo da mogu kvalitetu života u našem gradu podići na jedan viši stupanj. Gotovo polovicu proračuna za 2019. godinu čine upravo EU projekti vezani uz kulturu, gospodarstvo, ekologiju, promet... - zaključuje Potočnik koja je nedavno nazočila Liderovoj konferenciji "Žene u biznisu". Riječ je o događaju koji se osmu godinu zaredom održava u Zagrebu i ove je godine okupila i povezala poslovne žene, vlasnice, direktorice i menadžerice kompanija Hrvatske, regije pa i šire.

- Moram priznati da je ženama, žele li uspjeti u poslu, vrlo važno znati artikulirati svoj stav, znati dovoljno glasno reći i iskazati svoje mišljenje i mogućnosti.

Radim isključivo u muškom svijetu, moji nadređeni su uvijek bili direktori, znači bili su muškog spola, moji kolege i kupci s kojima radim, a to su sve firme koje su dijelovi ozbiljnih korporacija u svijetu, u pravilu su muški, s njima ja pregovaram, ali nemam apsolutno nikakvih problema u pregovorima, znači u izražavanju stava, u postizanju ciljeva za svoju firmu. Bitno je da žena bude jasnog stava i da se zna dobro po-

zicionirati. Da je uvijek teže nego muškima, to je točno i to zato jer se za postizanje istog cilja žene moraju barem 30 posto više potruditi. Može se napredovati, ali uvijek postoji ona pozicija kad vam se pojavi tzv. stakleni krov, kad vi vidite da možete dalje, ali tu je neka nevidljiva barijera – to su stvari koje je kod nas dosta teško pomiriti. I unutar svoja 4 zida okružena sam muškarcima, vjerojatno se i stoga razloga dobro nosim sa suprotnim spolom.

Centar mog privatnog svijeta su dvojica muškarca, moji sinovi, na koje sam jako ponosna, 23 god Martin, koji je uspješan student i apsolvent PTF u Osijeku i 17 god.

Rok, uspješan gimnazijalac 3. razreda 1. varaždinske gimnazije.

– zaključuje zamjenica gradonačelnika, rođena Ludbrežanka.

- Završila sam ludbrešku osnovnu školu, a potom varaždinsku Gimnaziju. Studirala sam na Fakultetu organizacije i informatike, a po završetku studija odlučila sam se na malu avanturu i otišla na godinu i pol u Englesku gdje sam radila kao baby sitter.

Snalazila sam se već s 18 godina kada sam uzela jednogodišnju pauzu između srednje škole i fakulteta. Roditelji su mislili da se neću vratiti, ali ovdje sam.

Uostalom, ima li ljepšeg mjesta od Ludbrega? - zaključuje Potočnik.

6

ZADRUGA

21. prosinca 2018.

Utrostručen otkup Poljoprivredna zadruga Ludbreški kraj u 2018. godini otkupila je tri puta više povrća i voća prvenstveno od svojih zadrugara ali i kooperanata u odnosu na prošlu 2017. godinu, a brojniji su i za 14 novih poljoprivrednih zadrugara.

- Već po tim početnim brojkama možemo reći da je godina na izmaku za Zadrugu bila vrlo dobra godina. Posebice kad u obzir uzmemo činjenicu da je ovo tek treća godina postojanja zadruge uistinu možemo biti zadovoljni radom. No ono što za nas u Zadruzi još bolje potvrđuje uspješan rad su lica zadrugara, malih poljoprivrednika koji su tijekom cijele godine surađivali sa Zadrugom. Zadovoljstvo svakog od njih potvrda je kvalitetnog rada i poticaj za nas da se i dalje nastojimo razvijati. Zadruga i jesu naši poljoprivrednici, bez njih bi ovakav rast bio nemoguće. Poljoprivrednu zadrugu "Ludbreški kraj" čine poljoprivrednici koji proizvode voće i povrće u našem kraju i oni su razlog osnivanja Zadruge – kaže Marijan Makar, voditelj zadruge "Ludbreški kraj" i v.d. direktora u Luceri.

U 2019. godini u Zadruzi planiraju dodatno raditi na plasmanu proizvoda, brendiranju, količini te poticanju drugih proizvođača da im se pridruže.

-Ove smo godine uspjeli nabaviti kalibrator koji nam je dvostruko olakšao proizvodnju krastavaca, a potrebna nam je još dodatna mehanizacija, po-

lagačica folije, sijačica. Zadruzi je u interesu nabavka strojeva koji se mogu zajednički koristiti i olakšavaju nam posao. Dobro bi nam došlo i teretno vozilo za transport proizvoda, to nije ništa novo već model po kojem uspješno djeluju zadruge recimo u Austriji, Švicarskoj. Siguran sam da u pet godina naša zadruga može postati važan čimbenik u razvoju voćarstva i povrtlarstva našega kraja – kaže Makar.

Kao i svake godine krajem mjeseca siječnja, odnosno početkom veljače organizirat će se predavanje „Zašto i kako postati član Poljoprivredne zadruge Ludbreški kraj“. Prošlih godina to se održavalo u sjedištu zadruge u Hrastovskom, dok će ove zbog velikog interesa poljoprivrednika to predavanje biti održano u Centru za kulturu i informiranje "Dragutin Novak" u Ludbregu.

-Cilj nam je na tom predavanju upoznati poljoprivredne proizvođače s mogućnostima koje ih očekuju ukoliko postanu članom naše poljoprivredne zadruge. Do tada sve potrebne informacije vezane uz rad same Zadruge, kao i dodatne informacije vezane uz spomenuto predavanje možete dobiti u sjedištu Zadruge u Hrastovkom svakim radnim danom od 07:30 do 15:30 sati (uz prethodnu najavu), putem e-maila: upravitelj@pz-ludbreski-kraj.hr, ili na brojeve mobitela 098 176 7345 (Marijan Makar); 098 844 415 (Saša Lenček) – kaže Saša Lenček, predsjednik Zadruge.

Zadruga "Ludbreški kraj"

Zašto uopće postati član zadruge.

-Krajem mjeseca studenog sudjelovali smo na 4. stručnom seminaru za proizvođače povrća u Hrvatskoj pod nazivom „Hrvatsko povrće“, najbitnijem događaju po pitanju proizvodnje povrća.

Na seminaru se između ostalog moglo čuti da Hrvatski sektor voća i povrća ima perspektivu i potencijal za rast i uspješnu proizvodnju, no treba povećati konkurentnost, ojačati suradnju između proizvođača, prerađivača i maloprodaje, a važno je i udruživanje proizvođača. Upravo ovo zadnje je možda i najvažnije. Udruživanjem proizvođača i osnivanjem poljoprivrednih

zadruga možemo se organizirati i postati konkurentni ne samo na domaćem već i na vanjskom tržištu. Zapravo, ne da se možemo već se moramo jer zadruge su u Europi već davno postale nositelji razvoja gospodarstava brojnih zemalja dok kod nas još uvijek nisu prepoznate kao budući pokretači proizvodnje. Dokaz tome je i da je svaki treći stanovnik Europe član neke zadruge, da je u Europi registrirano oko 263.000 zadruga koje osiguravaju posao za gotovo 5,5 milijuna ljudi za razliku od Republike Hrvatske gdje je registrirano 1.300 zadruga s oko 2.700 zaposlenih – kaže Lenček. Ono najvažnije je pitanje, može li se u Hrvatskoj živjeti od poljoprivrede?

-U Hrvatskoj se sigurno može živjeti od poljoprivrede. Istina ne možete se od poljoprivrede obogatiti ali može se pristojno živjeti. Činjenica je da se u nemilosrdnoj borbi za tržište i plasman proizvoda, te u cilju racionalizacije troškova proizvodnje, mali proizvođači teško mogu nositi s konkurencijom na tržištu, ali srećom mi imamo zadrugu kroz koju je lakše ostvariti napredak.

Pozivam sve poljoprivrednike da se odazovu na naše predavanje početkom iduće godine, na kojemu će biti prisutni i predstavnici Podravke iz Koprivnice kako bi iz prve ruke čuli sve o proizvodnji i otkupu voća i povrća putem naše zadruge – zaključuju u Zadruzi.

21. prosinca 2018.

PODUZETNIŠTVO

7

“ZAPLOVILE” U PODUZETNIČKE VODE O Poduzetničom inkubatoru smještenom u Hrastovskom već smo imali prilike pisati.

Ukratko, to je prostor u kojem su smještena novoosnovana mala poduzeća koja tek počinju poslovati ili su u fazi razvoja ili posluju do maksimalno 3 godine, a potrebna im je pomoć u prostoru, infrastrukturi i stručna pomoć kroz savjetodavne, konzultantske te administrativne usluge i edukacije.

Upravo uz pomoć Poduzetničkog inkubatora svoje su ideje u konkretne planove pretočile i dvije sada već uhodane poduzetnice, Jasenka Smok Hrelja i Sandra Slunjski. S nama su podijelile svoje priče.

Jasenka je diplomirana ekonomistica, ali u tom se poslu, kaže, nikad zapravo nije pronašla. Nakon 12 godina rada u struci odlučila je okrenuti novu stranicu i posvetiti se nečemu u čemu će uistinu uživati. – Počela sam razmišljati o prekvalifikaciji i tu se onda pojavio niz pitanja.

Kojoj? Kakvoj? Zašto?.. – prisjeća se.

Na kraju se odlučila za Arimed učilište i njihov tečaj za njegu i održavanje stopala - pedikuru i depilaciju tijela. Edukacija je trajala 6 mjeseci, a svoj certifikat odnosno potvrdu o završetku primila je u rujnu 2017. godine. Što dalje? Kuda krenuti?

- Nakon što sam dodala zanimanje medicinskog pedikera u radnu knjižicu krenula sam obilaziti kozmetičke salone i slati molbe za posao. Međutim, svi bi me uvijek pitali: Samo pedikura? Šminkanje ne radite? Tu onda nastupa jedno razočaranje jer vidiš da opet nešto ne valja, nedostaje ili nije dovoljno. – objašnjava.

Nakon niza neuspješnih pokušaja njen savjetnik u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje u jednom trenutku upitao ju je što misli o samozapošljavanju. Njen prvi odgovor bio je NE. – Pitao me: A zašto ne? E tu je

„Studio36“

onda uslijedila tišina jer nisam znala što bih mu rekla. – kaže Jasenka i dodaje kako joj se nakon tog razgovora i povratka kući “javio mali crv koji je konstantno kopkao po ideji o samozapošljavanju.“ - Krenula sam računati koliko bi iznosio najam prostora, troškovi režija i slično. Sve sam popisala i iznos je bio popriličan. Uz sve to postoji i činjenica da je pedikura za ljude kategorija luksuza tako da bi samo s tom djelatnošću teško ostvarila bilo kakav profit.

Rizik je, prema mojem izračunu, bio prevelik. – prepričava.

Ponovnu nadu dao joj je ni manje ni više nego članak iz Ludbreških novina.

– Sasvim slučajno listala sam novine i „naletjela“ na članak o korisnici Poduzetničkog inkubatora Kseniji Novosel i njenom obrtu za masažu. Uskoro smo stupile u kontakt i ona mi je preporučila da se javim tadašnjoj direktorici inkubatora, Spomenki Škafec. – prisjeća se.

Ubrzo nakon toga Jasenka i Poduzetnički inkubator u H r a stov skom dogovaraju suradnju i Jasenka

„Makeup Sandra“

Sandra Slunjski živi u Varaždinu, radi u računovodstvu Društva crvenog križa Varaždinske županije, ali ono što je njena uistinu prava strast jest šminkanje.

- Završila sam srednju komercijalnu školu nakon koje sam diplomirala na Ekonomskom fakultetu, smjer računovodstvo i financije. – započinje Sandra.

Nakon završetka fakulteta

Sandra Slunjski

dobiva svoj poslovni prostor od 25 kvadrata.

- Već sam imala gotov poslovni plan tako da me Spomenka samo usmjerila na pravi put i naravno bila podrška tijekom cijelog tog perioda, zajedno sa ostalim djelatnicima inkubatora.

– kaže mlada poduzetnica.

Svoj studio službeno je registrirala 8. prosinca 2017., a otvorila 15. siječnja ove godine. U ponudi ima usluge medicinske i estetske pedikure te depilaciju, a naknadno je završila i tečaj za njegu tijela aparatima za limfnu drenažu, kavitaciju sa RF i elektrostimulacijom.

- Pedikura je bila prvi izbor i to je u prvom planu, a ove ostale usluge su zapravo dodatak. Ne planiram širiti ponudu jer se bojim da ne bih stigla sve odrađivati i da bi to onda jednostavno

trinaest je godina radila u parfumeriji. Tu se ujedno i javila njena ljubav prema šminkanju.

– U sklopu posla obavljala sam i usluge make up-a. To je nešto što mi se jako sviđalo i što sam voljela raditi. – dodaje.

U tom razdoblju završila je i tečaj šminkanja u Zagrebu kod poznate make up umjetnice Nele Brkić. Potvrdu o završetku odnosno certifikat dobila je u roku 2 tjedna.

Nakon trinaest godina Sandra dobiva priliku za zapošljavanje u struci stoga šminkanje ostavlja po strani, kao hobi. Međutim, početkom godine odlučuje ga pretvoriti u konkretniji posao. Čini se da je i u ovoj priču veliku ulogu imala Ksenija Novosel, korisnica Poduzetničkog inkubatora u Hrastovskom.

– Nakon parfumerije radila sam u Domu za starije osobe u Jalžabetu u kojem je radila i Ksenija. Predložila mi je da se javim u inkubator i probam nešto samostalno pokrenuti. – kaže Sandra.

U Poduzetnički inkubator uselila je u travnju ove godine.

– Najviše su mi pomogli savjeti koje sam dobivala od djelatnika inkubatora. Spomenka Škafec mi je jako puno toga razjasnila, od knjigovodstva, administracije do promocije, izrade promotiv-

Jasenka Smok Hrelja bilo svaštarenje. – zaključuje Jasenka.

Najtraženija usluga u njenoj ponudi je, očekivano, medicinska pedikura.

– Često me pitaju kako mogu raditi taj posao; brusiti gljivice, rezati nokte i slično. Međutim, kada osoba ustane sa stolice i hoda bez bolova zahvaljujući tebi, nema ljepšeg osjećaja i to te jednostav no hrani. – kaže Jasenka i dodaje kako je ključ uspjeha održavanje veze sa svojim klijentima.

– To je posao koji se ne može odraditi i gotovo. Moraš to voljeti i imat osjećaj za osobu koja ti sjedi s druge strane. Ima ljudi kojima si stvarno slamka spasa jer ili imaju već toliko urasli nokat da ga moraš doslovno razrezat ili veliko područje zahvaćeno gljivicama.

To su tretmani koji znaju biti bolni stoga je bitno prilagoditi se potrebama svakog klijenta. – Studio36 posluje već 11 mjeseci stoga vlasnica u ovom periodu plaća 25% cijene kvadratnog metra te administrativne troškove.

– Idem malo po malo. Cilj mi je osamostaliti se kao poduzetnica, a kasnije ćemo vidjeti.

– zaključuje Jasenka.

nih letaka i slično. – objašnjava.

Početak joj je, kaže, bio dosta težak.

– Imate osjećaj da danas svaki drugi frizerski salon nudi i usluge šminkanja, stoga je dosta teško doći do klijentele, ali evo tu su mi opet u pomoć priskočile kolegice iz inkubatora koje su me preporučivale svojim klijentima.

Pomoglo je i oglašavanje na Facebook-u i ostalim društvenim mrežama te brojna promotivna šminkanja u Spa centru Lavandula u Varaždinu. Bilo je potrebno uložiti puno truda u promociju, ali i praćenje trendova stoga sam još dodatno odlučila poraditi na sebi te upisala tečaj šminkanja kod poznate vizažistice i YouTube blogerice Ane Minić u Beogradu. – navodi Sandra.

Danas može reći kako joj se to i isplatilo. – Najveća gužva je tamo negdje u svibnju i lipnju kada krenu prve pričesti, krizme, maturalne večeri, vjenčanja. U inkubatoru sam onda od 3 popodne do 8 navečer. Jedan termin obično traje oko pola sata.

– kaže. Što se samih proizvoda za šminkanje tiče Sandra koristi profesionalne brendove poput MAC Cosmetics, Huda Beauty, Paris Berlin, Morphe Cosmetics i slično, a uz usluge šminkanja nudi i usluge individualnog tečaja.

– Odlučila sam krenuti i u tom smjeru. Tečajevi su jedna na jedan, dakle u dogovoru s klijenticom, a provodit će se ovdje u Poduzetničkom inkubatoru i u Spa centru Lavandul u Varaždinu. Žene imaju zapravo krivu predodžbu o kvaliteti šminkanja. Smatraju da je za vrhunski rezultat potrebna skupa šminka što zapravo nije istina. Stvar je u nekim sitnim „cakama“ koje ću upravo kroz te edukacije pokazivati klijenticama. S tečajevima imam iskustva jer sam ih već radila u suradnji s Pučkim učilištem u Varaždinu, ali tada su bili grupni. – objašnjava Sandra.

O tome što će dalje kada izađe iz inkubatora ne razmišlja previše. Ima, kaže, nekoliko mogućnosti, ali za sada se ne opterećuje.

– Trenutno mi je dobro ovako jer mogu uskladiti i stalni posao i šminkanje. Sreća je da u Crvenom križu radim samo jutarnju smjenu tako da popodne mogu dolaziti u Hrastovsko.

Druga olakotna okolnost je ta da je šminkanje ajmo to tako reći, vikend posao. Kroz tjedan baš nema puno potražnje, ali kroz petak, subotu i nedjelju se nadoknadi. Potrebno mi je još neko vrijeme da proširim glas, da se promoviram i steknem stalnu klijentelu, a onda ćemo vidjeti u kojem će se smjeru sve razvijati.

– zaključuje Sandra.

8

DESCO

21. prosinca 2018.

Predstavljen nacrt Strategije razvoja poduzetništva

Grad Ludbreg je u sklopu projekta “Development of strategic cross-border cooperation between Letenye, Ludbreg and Prelog” (DESCO), sufinanciranog iz programa Europske teritorijalne suradnje Interreg V-A Mađarska-Hrvatska 2014.-2020. pristupio izradi Strategije razvoja poduzetništva Grada Ludbrega.

Strategija razvoja poduzetništva Grada Ludbrega izrađuje se i provodi s ciljem jačanja poduzetničkog potencijala koji se temelji na inovativnom proizvodnom procesu, povoljnom poslovnom okruženju, a sve s ciljem dostizanja najviših EU standarda.

Jedna od faza izrade strategije je provedba postupka javne rasprave te obrada podataka s ciljem dobivanja povratnih informacija o stavovima građana.

Javna rasprava o Nacrtu Strategije razvoja poduzetništva Grada Ludbrega predstavljena je 19. prosinca u Centru za kulturu i informiranje "Dragutin Novak".

-Izrađena je osnovna analiza po ključnim područjima, analiza socio-ekonomskog okružja Grada Ludbrega gdje su iznesene glavne informacije koje uključuju teritorijalni i demografski aspekt, a poseban naglasak stavljen je na turizam obzirom da smo uočili potencijal za daljnji razvoj turizma Grada Ludbrega. Napravljena je i analiza postojećeg stanja poduzetništva u Ludbregu, korišteni su podaci Fine za posljednje tri godine, a u tom dijelu izneseni su podaci o veličini i sastavu sektora malog gospodarstva u Ludbregu, dinamika sektora malog gospodarstva u Ludbregu, podsektori i djelatnosti, analizirano je malo gospodarstvo i tržišta, radna snaga malog gospodarstva, broj zaposlenih i nezaposlenih. Izrađene su i ankete koje su provedene među ciljanom skupinom – rekla Maja Kirinić iz Logičke matrice.

Cilj ove strategije je jačanje poduzetničkog potencijala koji se temelji na inovativnom proizvodnom procesu, povoljnom poslovnom okruženju, a sve s ciljem dostizanja najviših EU standarda - U odnosu na siječanj 2016. godine trenutno bilježimo 400 zaposlenih više. Vjerujem da su gospodarstvenici osjetili pozitivnu klimu koju smo ovdje stvorili i da će se takav trend nastaviti i dalje. Dobre poduzetničke klime ne bi bilo bez stvaranja ostalih preduvjeta tako da vjerujem da su sve ove strategije koje nam donosi DESCO projekt samo sinergija da i dalje budemo ono što već godina dokazujemo – najbolji mali grad. Prepoznatljivi smo po mnogočemu, ali znamo da je gospodarstvo pokretač svega. Stoga je naša vizija da budemo i Grad poduzetništva, grad koji je sinonim za pozitivnu poduzetničku klimu, rast i razvoj poduzetništva te potaknuto time, rast otvaranja novih radnih mjesta i gospodarstva Grada Ludbrega u cjelini – kaže gradonačelnik Bilić.

To uključuje kreiranje i provedbu mjera za razvoj poduzetništva s ciljem podizanja konkurentnosti poduzeća s područja Grada Ludbrega. Uključuje davanje poticaja u financijskom, savjetodavnom i informativno-edukativnom obliku. Poticanjem inovacija, razvoja, novih ideja i poduzetničkih pothvata postići će se ciljevi koji vode k dugoročnom razvoju i održivosti poduzeća s područja Grada Ludbrega.

GOSPODARSTVO

21. prosinca 2018.

Na tržištu već preko 50 godina Oprema – pit d.o.o. ludbreška je tvrtka koja je svoju djelatnost započela još prije 50-ak godina u sklopu tadašnjeg sistema „Oprema Ludbreg“. Međutim, posljednjih 28 godina djeluje samostalno kako na hrvatskom tako i na europskom tržištu.

– Zajedno s našom tvrtkom u Njemačkoj izvodimo poslove montaže sustava grijanja, ventilacije i vodovoda, dok ovdje u Hrvatskoj nudimo još dvije dodatne djelatnosti. To su građevina, dakle visokogradnja, zidarija, montaža, uređenja pa čak i soboslikanje te bravarska djelatnost odnosno strojna obrada lima u sklopu koje vršimo usluge rezanja metala na CNC rezačici, savijanja i plastificiranja te ostale usluge obrade lima. U sklopu bravarije radimo i razne nadstrešnicem, kontejnere, stalke i slično. – objašnjava direktor tvrtke, Alen Sabol.

Ipak, dodaje, bolje je poslovati u inozemstvu, što potvrđuje i činjenica da tvrtka ima sklopljene ugovore i do dvije godine unaprijed.

- Kod nas je problem naplate obavljenog posla, ali imamo i ovdje kliijente sa kojima dugo i uspješno surađujemo. – kaže.

Svoje poslovanje vode po sustavu „ključ u ruke“.

– Imamo mogućnost da ljudima kod gradnje ili renoviranja objekata možemo pružiti kompletno sve. Od izrade projektne dokumentacije, savjetovanja, gradnje, nadzora gradnje, instalacija, opremanja do završnih radova – soboslikarskih, podopolagačkih i slično. Dakle kompletnu izgradnju možemo preuzeti na sebe. – objašnjava direktor. Što se poslovanja u Hrvatskoj tiče, trenutno rade na nekoliko projekata u okolici.

– U Prelogu radimo na montažnim kupaonicama koje se ša-

9

Oprema – pit d.o.o.

lju za Njemačku, zatim renoviramo i opremamo ambulantu u Malom Bukovcu, surađujemo sa ludbreškom tvrtkom Ducati, radimo građevinu za jedan objekt u Koprivnici te ogradu za jedno groblje u sklopu općine Rasinja.

– kaže Sabol. „Jedan od najvećih problema kako za nas tako i općenito za ovu branšu jest nedostatak kvalificirane radne snage.“ Tvrtka broji 80-ak zaposlenika od kojih se 40-ak nalazi na radu u Njemačkoj.

– Većinom su to radnici iz našeg kraja. Nudimo im nekoliko mogućnosti. Ako žele mogu ostati raditi ovdje u Hrvatskoj, otići u Njemačku ili mogu kombinirat ovisno o svojim potrebama i potrebama tržišta – odraditi jedan dio u Njemačkoj, a jedan u Hrvatskoj. Na taj način omogućavamo ljudima veću zaradu bez da su konstantno odvojeni od obitelji. Primanja su redovna, iznadprosječna i za Njemačke i za Hrvatske prilike, a radno vrijeme je od 7 do 15 sati. – objašnjava Sabol.

Međutim, unatoč povoljnim uvjetima radne snage i dalje nedostaje.

– Jedan od najvećih problema kako za nas tako i općenito za ovu branšu jest nedostatak kvalificirane radne snage. Mi smo zainteresirani i za početnike i za ljude s iskustvom. Konstantno objavljujemo natječaje za zapošljavanje i preko Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i preko medija, ali upita nažalost ima malo. To je jedan veliki problem na kojem ćemo morati poraditi svi zajedno, i država i lokalna samouprava i poslodavci. Potrebna je jedna šira zajednička akcija. – uvjeren je Sabol.

Iako je na mjesto direktora stigao tek početkom mjeseca kaže kako je odmah prepo-

Alen Sabol, novi direktor tvrtke Oprema-pit d.o.o. znao i osjetio pozitivnu radnu atmosferu.

– Moram reći da mi se jako sviđa filozofija poduzeća. Nekoliko puta godišnje provode se pojedinačni razgovori sa zaposlenicima tijekom kojih oni imaju priliku iznijeti svoja mišljenja i eventualne probleme. Mislim da je to ključno za rast poduzeća i održavanje kvalitetnih međuljudskih odnosa unutar tvrtke. Osvrt na proteklu i planovi za iduću godinu?

Budući da se poslovna godina bliži kraju zamolili smo direktora da se osvrne na ostvarenja u protekloj godini i da nam predstavi planove za iduću.

-Moramo biti zadovoljni jer konstantno rastemo svake godine i prisiljeni smo investirati.

Prva veća investicija koju planiramo provesti je proširenje proizvodnog prostora. Vidjet ćemo još hoće li se raditi o kupnji neke već postojeće hale ili izgradnji nove. Druga investicija vezana

Od 2015. tvrtka nudi i usluge strojne obrade lima je uz zapošljavanje i dodatne edukacije radnika. S obzirom na količinu upita i najavu investicija koje se planiraju ovdje u Ludbregu imamo sigurnost i potrebu za proširenjem. Tu je još jedna stvar na kojoj bih voljeli poraditi - plaće. Mi ovdje zbog cijena koje su na hrvatskom tržištu ne možemo pružiti iste plaće kao u Njemačkoj, ali smatramo da će se to vrlo brzo

morati izjednačiti jer posla ima, a radnika sve manje. Nadamo se da ćemo u tome uspjeti i zadržati čim više ljudi ovdje. – zaključuje Sabol.

-Ovim putem iskoristio bih priliku da se zahvalim svim našim korisnicima i klijentima, ali jednako tako i zaposlenicima te da im zaželim ugodne božićne i novogodišnje blagdane. – poručuje direktor Sabol.

10

SURADNJA

21. prosinca 2018.

Novinarska grupa Osnovne škole Ludbreg za Ludbreške novine Na mladima svijet ostaje. Da ovo ne bi bila tek puka

rečenica, odlučili smo u Ludbreškim novinama pokrenuti suradnju s Osnovnom školom Ludbreg, točnije s našim malim kolegama – novinarskom grupom.

Tko su oni?

Novinarska grupa puna je mladih bistrih glavica. Vjerojatno se pitate zašto je uopće osnovana novinarska grupa u Osnovnoj školi Ludbreg. Osnovana je radi učenika koji žele isprobati nešto novo i zato što ova škola treba mlade novinare. Naša novinarska grupa želi postići što ljepši uspjeh i njezini članovi žele postati profesionalni novinari i u tome su na dobrom putu. Možda nismo najveći novinari u gradu, ali trudimo se to postati.

Bavimo se pisanjem intervjua, anketa, raznih članaka i praćenjem svih novosti i događanja u našoj školi. Naš školski list zove se Zvijezde i možete ga pronaći na službenoj stranici škole.

U svom radu jednostavno zanemarujemo dosadnu stranu škole i pretvaramo je u predivan svijet mašte i zabave kako bi učenici promijenili pogled na školu kao dosadnu ustanovu u kojoj se samo uči. Kada u grupi imamo nekoga s idejom, tada ga svi saslušamo i iskoristimo tu ideju za neki članak. Svi marljivo radimo pod vodstvom učiteljice Marte Vrban koja je učiteljica Hrvatskog jezika u našoj školi. Najbolje su strane ove grupe što stvaramo uspješne radove, upoznajemo nove zanimljive prijatelje, a upoznali smo i novu učiteljicu koja nam većini ne predaje u redovitoj nastavi.

Novinarsku grupu čine:

Angela Križanić, 5. a, Korana Lukač, 5. a, Jana Sabol, 5. a, Saša Balažinec, 5. a, Karla Vitanović, 5. a, Amelia Gotić, 5. b,

Maša Šalamon, 5. c, Ena Kanešić, 6. d, Nina Grabarić, 6. d, Josipa Vuk, 6. d, Olivera Rak, 7. b.

Marljivo su pratili sve događaje i rado ih zabilježili za čitatelje Ludbreških novina.

Nikolinje i Večer matematike Blagdan poznatog sveca Nikole tradicionalno je i ove godine 6. prosinca obilježen u OŠ Ludbreg. Sveti Nikola ostavio je čokoladne poslastice za sve učenike, dok su učenici nižih razreda bili nagrađeni i prigodnom priredbom zbora i dramske skupine te osobnim susretom sa svetim Nikolom koji ih je razveselio slatkim poklonima.

U večernjem blagdanskom raspoloženju održana je Večer matematike, skup interaktivnih radionica koje potiču izgradnju pozitivnog stava učenika prema matematici. Sudjelovanje u zabavnim aktivnostima otkriva često zaboravljenu zabavnu stranu matematike, stvara nove ideje o tome što matematika jest i čime se bavi te dokazuje da matematičke probleme, i bez da smo svjesni vlastitog talenta, svakodnevno svi uspješno rješavamo. Ove se godine na Večer matematike prijavilo 750 ustanova iz cijele Republike Hrvatske. U realizaciji te zabavne radionice u OŠ Ludbreg sudjelovala su 24 učitelja i čak 329 učenika od prvog do osmog razreda.

Matematika možda nije nimalo lakša nego prije, no prema broju učenika koji je sudjelovao možemo zaključiti da im je rješavanje zanimljivih matematičkih zadataka i zagonetki čini svakako zabavnijom.

Zabavnim aktivnostima otkrili zabavnu stranu matematike

Priredba u školskoj sportskoj dvorani

Prvašićima uručeni paketići s medom hrvatskih pčelinjaka Na školskoj razini prvo je osnovnim školama potaknuti i Čitanjem do mjesto osvojila Dea Busija, drugo educirati djecu i njihove roditelje mjesto Zara Bilić, dok se za treće o važnosti konzumiranja meda. zvijezda i Školski mjesto vodila napeta borba troje OPG Jasminka Piljak osigurao učenika koji su imali jednak broj je slatke poklončiće za prvašiće medni dan bodova i gdje je pobjedu odnio ludbreške škole koji su uz preHrvoje Novota. Učenici koji su zentaciju pod naslovom Priče s Čitanjem možemo stići i do osvojili prva tri mjesta plasirali cvjetne livade učili o ulozi pčela i zvijezda! To je moto inicijasu se na županijsko natjecanje načinu nastanka meda. tive Nacionalnog projekta za koje će se održati u Trnovcu i Kraj prvog polugodišta trapoticanje čitanja kojoj je cilj gdje im želimo puno uspjeha. dicionalno će se u iščekivanju potaknuti interes za čitanjem i Istog dana, na dan sv. Ambožićnih blagdana obilježiti razvijati kulturu čitanja među brozija, zaštitnika pčela i pčeškolskom priredbom koja će biti školarcima u Republici Hrvatlara, čak 36 307 prvašića u 843 održana 21. prosinca u 12 sati u skoj. Ideja za ovakvim oblikom osnovne škole u Hrvatskoj doškolskoj sportskoj dvorani na poticanja na čitanje potekla je bilo je paketiće s medom hrvatkoju su pozvani svi ljudi dobre od strane Županijskog stručskih pčelinjaka u nacionalnoj volje. nog vijeća školskih knjižničara staklenci za med volumena 370 Također, škola će imati i svoj osnovnih i srednjih škola Meml, edukativnom slikovnicom štand na gradskoj božićnoj mađimurske županije, a u suradnji i letkom. Cilj je Programa školnifestaciji Cinkuš adventski gdje s Hrvatskom mrežom školskih skog mednog dana i promocije će učenici s učiteljima predstaviti knjižničara. meda hrvatskih pčelinjaka u uratke koje su zajedno izrađivali.

Prvo je takvo natjecanje realizirano još 2009. godine. Natjecanje se sastoji od pisanog dijela ispita na kojem se provjerava učenička pročitanost i razumijevanje zadanih književnih djela te prezentacije plakata.

Ovogodišnja su tema natjecanja ljetni praznici sa službenim nazivom "Ljeto priča priče". Putopisni su naslovi koji su ove godine izabrani za čitanje Vezanje tenisica jednom nepoznanicom Julijane Matanović, Ljeto na jezeru Čiču Jasminke Tihi-Stepanić i popularne Blizanke Ericha Kästnera. 7. prosinca svoje su čitalačke snage odmjerili mladi čitači u OŠ Ludbreg u kategoriji 5. – 8. razreda.

U Večeri matematike sudjelovalo je 329 učenika

21. prosinca 2018.

SREDNJA ŠKOLA

Sudjeluju u europskom projektu, uključuju se u razmjene učenika Srednja škola Ludbreg po prvi puta sudjeluje u Erasmus+ projektu. Nositelj projekta pod nazivom "Project Augmented Reality Education Module - Development and implementation of innovative ICT - based educational tool in STEM orientated school subjects" je LAG Kocani iz Makedonije. Ostali partneri u projektu vrijednom 131.100,00 EUR su Grad Ludbreg, Gimnazija Ljupco Santov iz Kocana, Ekonomska i poslovna škola iz grada Paradzika u Bugarskoj, tvrtka Techko Net Dooel, Centar za održivost i ekonomski razvoj (CSEG). Cilj projekta je kroz zanimljive i interaktivne sadržaje, koje će kreirati sami učenici i njihovi mentori, povećati interes učenika za školske predmete iz STEM područja te razviti interaktivni nastavni software koji će moći koristiti i buduće generacije srednjoškolaca. Upravo ono čemu ova srednja škola koja osluškuje potrebe i teži. Ovim se projektom također želi unaprijediti prekogranična suradnja obrazovnih institucija i nevladinih organizacija kao i povećati mobilnost učenika i nastavnog osoblja.

Prvi je sastanak organiziran u srijedu, 4. prosinca u Gimnaziji Ljupco Santov u općini Kocani koja u svojoj zemlji prednjači po

O

ve godine upisali smo 76 novih učenika. To su odjeljenja strojarskih računalnih tehničara koji se školuju 4 godine, te trogodišnja odjeljenja CNC operatera, kombinirani razred strojobravar-tokar-pekar, jedan razred pomoćnih kuhara, slastičara i vrtlara za polaznike s teškoćama u razvoju, a ponosni smo što smo jedna od 7 škola u Hrvatskoj koja je dobila mogućnost upisati jedan prvi razred

broju prijavljenih EU projekata.

Ovom je prilikom svečano potpisan ugovor i dogovoreni daljnji koraci projektnih partnera.

Srednju školu Ludbreg predstavljali su Marijan Skvaža, dipl. ing. strojarstva i Ivana Rodiger, prof. engleskog jezika. Josipa Grđan i Nikolina Nemec bile su predstavnice Grada Ludbrega, a također će aktivno raditi i na izradi strateškog domenta za transnacionalno partnerstvo. Završetak projekta planiran je 2020. godine

završnom konferencijom te višednevnom razmjenom nastavnika i učenika škole.

No nije ovo jedina međunarodna suradnja koju je ostvarila Srednja škola Ludbreg. Školsku godinu 2017./2018. njihova učenica Lea Kovačić provela je u inozemstvu.

- 3. kolovoza 2017. uputila sam se na svoj prvi let zrakoplovom prema SAD-u. Stigla sam u mali gradić Longmont u Coloradu gdje sam bila smještena kod vrlo simpatične obitelji Taylor koju čine majka Kim, otac Paul te dvojica braće, Connor i Griffin. Boraveći u SAD-u dobila sam priliku upoznati drugačiji oblik obrazovnog sustava koji je mnogo slobodniji od našega, primjerice, mogla sam izraditi vlastiti raspored predmeta koje želim polaziti. Upoznala sam mnogo novih ljudi, različitih

prodavača dualno. Istraživanjem potreba tržišta ustanovili smo da ova struka nedostaje te smo uspjeli prilagoditi upisnu politiku. Žao mi je tek što ni ove godine nije prepoznato zanimanje agroturistički tehničar. Poljoprivreda nije dovoljno atraktivna, a radi se o izuzetno kvalitetnom obrazovnom programu. Treću godinu bilo je u ponudi, ali nažalost nismo uspjeli u naumu. Drago mi je što nam je Varaždinska županija,

koja je osnivač SŠ Ludbreg dala suglasnost za otkup nekretnine u kojoj je nekad bila carinska ispostava, gdje izvodimo dio praktične nastave. To nam je iznimno važno jer smo time ostvarili uvjet da se možemo javiti na natječaje za sredstva europskih fondova za razne obrazovne programe kao i samu dogradnju škole sa dvoranom za TZK, potrebnim radionicama te drugim sadržajima u sklopu škole. Isto tako nabavili

kultura i usavršila engleski jezik.

Svidjeli su mi se zabavni praznici te običaji koji nisu česti u Hrvatskoj, kao što je Halloween, Thanksgiving day, različite školske utakmice i razna druga događanja. Tijekom godine promijenila sam tri obitelji, od kojih je svaka bila drugačija i fantastična na svoj način, te stekla doživotne prijatelje. Od tih sam ljudi zaista mnogo naučila. - kaže Lea. Programom učeničke razmjene pružena joj je i mogućnost osamostaljivanja, a vrlo važnu ulogu u stjecanju novih dragocjenih iskustava imao je Rotary klub Ludbreg koji joj je omogućio sudjelovanje u učeničkoj razmjeni.

-U SAD-u sudjelovala sam u mnogim Rotary sastancima i njihovim akcijama, upoznavši mnoge divne ljude koji su obogatili moje spoznaje i vještine no-

11

Natjecanje učeničkih zadruga Učenička zadruga Zdenček Srednje škole Ludbreg sudjelovala je na natjecanju učeničkih zadruga na temu "Čarolija Božića".

Natjecanje je održano u Kulturnom centru Ivan Rabuzin u Novom Marofu.

Zadrugu Zdenček SŠ Ludbreg predstavljale su učenice Ana – Marija Lilek iz 4.e razreda – Ekonomist i Matea Bahat iz 3. b razreda – Pekar te voditeljica zadruge Ivana Havaić Marković.

U sklopu natjecanja predstavili su radove koje su pripremili učenici sekcije kuharstvo, slastičarstvo i pekarstvo te sekcija kulturna baština, bio vrt i kreativa. Bilo je tu svega, od mirisa i okusa domaćih kolača i kompota do blagdanskih ukrasa nastalih od prirodnih materijala, pa i onih već korištenih poput gumbi i vune. vim iskustvima, kao što je skijanje, planinarenje, vožnja malim privatnim avionom, razna putovanja itd.

Protekla je godina, zasigurno, bila jedna od najtežih, ali istovremeno i najboljih godina mojega života i svakako bih proživljeno iskustvo preporučila svakome tko ima hrabrosti i volje mnogo toga naučiti i izaći iz svoje komfort zone. - zaključuje Lea. Od jeseni ludbrešku srednju školu pohađa i gošća iz SAD-a.

Iz savezne države Colorado došla nam je Emily Gravatt, učenica na razmjeni. Polazi kombinaciju gimnazijskog programa i strukovnih zanimanja. Mlada Amerikanka stigla je u Ludbreg preko poznate humanitarne organizacije Rotary Croatia. Emily će na školovanju u Ludbregu ostati godinu dana odnosno do kraja ove školske godine.

Josip Zdelar, ravnatelj Srednje škole Ludbreg smo opremu za projekat „ZDRAVI KUTAK“ i to uređaj za hladno prešanje ulja, mlin za brašno, dehidrator za hranu te uređaj za analizu tla (ukupne vrijednosti 130.000,00 kn, financirano od strane VŽ županije) gdje će učenici sa svojim nastavnicima u sklopu vježbi i praktične nastave izrađivat proizvode koji će se

distribuirati preko naše zadruge “Zdenček“. Isto tako trenutno se izvode građevinski radovi na 2. katu glavne zgrade SŠ Ludbreg (bivšim prostorima KUD-a) kojima će SŠ Ludbreg s početkom 2. polugodišta dobiti 3 nove moderno opremljene učionice sa interaktivnim televizorima za održavanje nastave.

12

OGLASI

21. prosinca 2018.

21. prosinca 2018.

OGLASI

13

14

OGLASI

21. prosinca 2018.

Sretan Božić

i Nova 2019. godina!

BLAGDANSKI PROGRAMI prosinac 2018.

22.12. 2018. (subota) – 18 sati – kino dvorana Centra za kulturu i informiranje „D.Novak“ –

Blagdanski program KUD-a „Anka Ošpuh“ - ritmičke skupine 23.12.2018. (nedjelja) – 15 sati – Trg sv. Trojstva – Cinkuš adventski 19 sati – kino dvorana

–

Blagdanski koncert Puhačkog orkestra grada Ludbrega

27.12.2018. (četvrtak) – 19 sati – kino dvorana Kazališna predstava Kerekeš teatra 28.12.2018. (petak) – 19 sati – kino dvorana Blagdanski koncert Pjevačkog društva „Trinitas“ 5.1.2019. (subota) - 18 sati - dvorac Batthyany -“Pajdašice” - blagdanski koncert - gosti: MPZ “Podravina”, Pjevačko društvo “Trinitas”

21. prosinca 2018.

BLAGDANI

15

Božićna poruka mons. Josipa Mrzljaka, varaždinskog biskupa Draga braćo i sestre!

Pri završetku građanske godine, a pri samom početku liturgijske godine, slavimo Božić – svetkovinu utjelovljenja Riječi Božje u čovjeku iz Nazareta – Isusu Kristu. Veliko je to otajstvo naše kršćanske vjere koje nas ispunja radošću i nadom. U došašću kroz četiri nedjelje palimo postupno četiri svijeće kojima želimo ražariti i više rasvijetliti svjetlo vjere u našim dušama. Neizostavni dio proslave Božića je došašće u kojem molimo u jednoj od misa zornica: „Svemogući Bože, daj da budno dočekamo dolazak tvoga Jedinorođenca: da mu spremni i s upaljenim svjetiljkama hrlimo ususret kako nas uči On sam, začetnik našega spasenja.“ Potrebno je biti budan s upaljenom svjetiljkom vjere. Opasnost je da nas, kako kaže jedna druga molitva, „zemaljske obveze i brige smetu“ u tom čekanju. Događaj u Betlehemu prije 2018 godina događaj je povijesti koji nadilazi povijest. To je svevremenski događaj ili neprestano događanje. Isus je došao u jednom povijesnom trenutku, ali On i neprestano dolazi. Božić je susret Boga i čovjeka.

Bog je prvi i pruža ruku svakom čovjeku. Čovjek u svojoj slobodi može odbiti pruženu ruku, može nezainteresirano proći pokraj Božje ponude, može je uslijed nedovoljno svjetla u duši ne vidjeti ili ne prepoznati kao ljubav koja mu je ponuđena. Čovjek može napustiti i zaboraviti Boga, ali Bog ne napušta i ne zaboravlja čovjeka. Mnogi u Betlehemu nisu u malom Djetetu, koje je rodila Marija, prepoznali Boga. Odbacili su Mariju i Josipa pravdajući se zaposlenošću i dnevnim brigama koje su ih okupirale.

No, u tom Djetetu prepoznaju Boga priprosti pastiri i onda čuju pjesmu anđela koji navješćuju: „Slava Bogu na visini, a na zemlji mir ljudima, miljenicima njegovim.“ Nismo li i mi danas u sličnoj opasnosti poput stanovnika Betlehema, obuzeti svojim brigama i poslovima, svojim kupovanjem i trgovanjem, svojim zabavama i igrama, ne vidjeti Božju ponudu ljubavi prema svakom čovjeku? Bog je ušao u našu ljudsku povijest, ali nije izašao. On ostaje među nama. Došao je u prošlosti, ali i danas dolazi.

Možemo li prepoznati Boga koji danas dolazi?! Dolazi u svojoj riječi koja je stalna i nepromijenjena, koja je neprestano živa i suvremena, koja ne može zastarjeti. Tu riječ povjerio je zajednici vjernika – Crkvi koja je čuva i o njoj svjedoči. U svjetlu te Božje riječi mi prepoznajemo i danas njegov dolazak. Dolazi u čovjeku, dolazi u nerođenom djetetu kojem neki ne dopuštaju doći na svijet.

Dolazi u djetetu koje umire od gladi.

Dolazi u prognaniku i izbjeglici.

Dolazi u obespravljenom i siromašnom.

Dolazi u beskućniku.

Dolazi u onima nad kojima se vrši nasilje u bilo kojem obliku.

Dolazi u žrtvi bezobzirnih ubojica i terorističkih napada čiji smo svjedoci i u ovom našem vremenu.

Dolazi u svima onima koji umiru.

I sam je iskusio smrt da bi nas vodio u život.

Ne samo da bi nas vodio u vječni život, nego da nas vodi ovozemaljskim vremenitim životom.

Podjela 23. prosinca Odred izviđača Ludbreg na Cinkušu adventskom u nedjelju 23. prosinca od 17 sati podijelit će Betlehemsko svjetlo mira.

Betlehemsko svjetlo mira prvi je put došlo u Hrvatsku 1992. godine, a od tada je tomu događaju pokrovitelj Hrvatski sabor.

Od 1993. godine, isprva izviđači odreda "Kamengrad" iz Koprivnice pod vodstvom Miroslava Svorena, dugogodišnjeg koordinatora, a zatim izaslanstva Saveza izviđača Hrvatske, preuzimaju svjetlo u Beču i odnose ga u Hrvatski Sabor, biskupije i župe širom Hrvatske, u mnoge domove, škole, bolnice... Riječ je o inicijativi koja je započela 1986. godine u Austriji, u sklopu dobrotvorne misije za djecu s poteškoćama, kao i za ljude u potrebi. Ta se inicijativa vrlo brzo proširila u više europskih zemalja, te u Americi.

Odred izviđača Ludbreg svake godine po svjetlo odlazi u varaždinsku katedralu, a tako je bilo i ove godine. Osim što donose svjetlo, šire i božićnu poruku: Jedne večeri prvog tjedna Došašća nekome se ugasio mobitel.

U mraku su nestale šarene igrice, lajkovi brojnih a dalekih prijatelja, prestala je glazba i nastala tišina.

Trenutak prije činilo mu se sve je imao, a ništa stvarnoga imao nije.

Razočaran i sam, s prazninom u srcu odluči potražiti prave prijatelje. One koji će ga s radošću dočekati, ugasiti mobitel da bi popričali, biti mu pomoć i svjetlo koje traži.

Iste večeri u dalekom Betlehemu, drugi netko kleknuo je i drhtavom rukom upalio svijeću.

Držeći tek mali treperavi plamen u ruci osjeti iznova novu radost u

srcu, novo Svjetlo za život i novu snagu za ljubav. Pođe podijeliti i s drugima to Svjetlo, jer svako je srce betlehemska noć u kojem se želi roditi betlehemsko Dijete, Svjetlo naše nade.

A dalekom prijatelju s početka priče, svima nama, poručuje da nije najsretniji onaj tko radost Božića traži u raskošnim adventima, poklonima i tisućama raznobojnih svjetala. Za sreću je dovoljna i samo jedna svijeća, u obitelji, među prijateljima, s onima koji će rado podijeliti i ono malo što imaju.

Svjetlu i njima, sada, otvorimo srce, ne čekajmo Božić da budemo bolji. ČESTIT VAM BOŽIĆ, NAJLJEPŠI I NAJSRETNIJI KOJEG STE IKAD IMALI! Scouts Croatia

Prihvaćamo li to vodstvo ili ćemo se ispričati da znamo i mi sami opijeni svojom ljudskom mudrošću i veličinom?

Zaključit ćemo zbornom molitvom koju molimo u božićnoj misi: „Svemogući Bože, ti nas obasjavaš novim svjetlom svoje utjelovljene Riječi. To nam svjetlo po vjeri sja u srcu. Molimo te da odsjeva i u našem življenju.“ Želim svima obilje Božjeg svjetla koje nam svijetli o svetkovini Božića.

Josip Mrzljak varaždinski biskup

Betlehemsko svjetlo mira 2018

16

BLAGDANI

21. prosinca 2018.

U N E D J E L J U 2 3 . P R O S I N C A PA L I M O Č E T V R T U A DV E N T S K U S V I J E Ć U Adventski su sajmovi posljednjih godina postali nezaobilazna manifestacija svakoga grada.

Gotovo da i nema mjesta koje u ovo predblagdansko vrijeme ne ogrne svečano ruho i stanovnicima i posjetiteljima nudi posebnu čaroliju. Grad Ludbreg i Turistička zajednica Grada Ludbrega i ove su godine priredili adventski sajam "Cinkuš adventski”. Prve tri svijeće na adventskom vijencu već su upaljene, a predstoji završni program koji će se održati u nedjelju 23. prosinca.

- Ove smo godine malo promijenili sam koncept našeg adventskog sajma. Kroz četiri nedjelje organizirali smo kraće poslijepodnevne programe, a na štandovima koji su za izlagače besplatni, posjetitelji su imali priliku kupiti prigodne božićne ukrase i nakit, cvijeće, poklone,

proizvode OPG-ova.

Prvu adventsku svijeću upalio je vlč. Kristijan Stojko kojem zahvaljujem na suradnji – rekla je Andreja Horvat, direktorica Turističke zajednice Grada Ludbrega. Kroz prve tri adventske nedjelje program su pripremile Ludbreške mažoretkinje i Twirling klub Ludbreg, dječji vrtići "Radost" i "Smjehuljica", Pjevačko društvo mladih "Trintas".

Gradska knjižnica i čitaonica "Mladen Kerstner" dugodišnji program "Priča za laku noć" prenijela je i na Cinkuš adventski te prigodnom božićnom pričom upotpunila manifestaciju. Na otvorenim štandovima mogu se kupiti božićni ukrasi, ručni radovi, kolačići, medenjaci i sl.

Nezaobilazan sadržaj u prosinačkim događanjima su topli čaj i kuhano vino.

- Već godinama naš se sajam naziva Cinkuš adventski, cinkuš je zvono, a ove godine održava se upravo kroz vrijeme cijelog adventa. Cinkuš zvoni sve jače i poziva naše Ludbrežane, ali i druge drage nam goste da nam se pridruže u nedjelju 23. prosinca od 15 sati na Trgu Svetog Trojstva – poziva A. Horvat.

Zapjevat će "Pajdašice", zaplesat mali i srednji folklor KUD-a "Anka Ošpuh". Priču i ove nedjelje čitaju djelatnici i volonteri Gradske knjižnice i čitaonice Mladen Kerstner, a Odred izviđača Ludbreg i ove će godine podijeliti građanima Betlehemsko svjetlo. Na Trg Svetog Trojstva stiže i Djed Mraz kojem možete šapnuti svoje želje. Program će završiti paljenjem četvrte adventske svijeće.

Sveti Nikola razveselio najmlađe Kao i svake godine Grad Ludbreg je, u suradnji s Turističkom zajednicom, razveselio najmlađe sa šireg ludbreškog područja.

Tako je, povodom Nikolinja, u kino dvorani Centra za kulturu i informiranje Dragutin Novak organizirana kazališna predstava za klince koji su došli u pratnji roditelja, baka ili djedova. Nakon predstave u predvorju dvorane podijeljeni su paketići sa slatkišima. Više od samih poklona klincima je značio susret sa Svetim Nikolom s kojim su se mnogi rado fotografirali.

– Predstavu pod nazivom ‘Božićna priča’ izvela je kazališna grupa ‘Scena Gorica’ iz Velike Gorice. Reakcije posjetitelja govore nam da smo odabrali odličnu predstavu, ali ipak od svega je najvažniji onaj koji nas je i okupio u tolikom broju, a to je najdraži dječji svetac, Sveti Nikola. Poslije predstave podijeljeno je oko 300 poklona. – rekla je Andreja Horvat, direktorica Turističkog ureda Grada Ludbrega. (dv)

21. prosinca 2018.

BLAGDANI

17

Z B O G O M , DV E J E Z E R E O S A M N A J S T A !

Prvoga Veljače mi je bil rođendan pak sam več onda rekel kak je fletno prešel Sečanj i da bu začas došel Božič i Novo leto.

Normalno da su mi se nasmejali.

A gle, još par dani i gotovo. Prosinec, dvanajsti i zadnji, to je baš pravo vreme za ponorevati. Oni koji su mi se smejali kaj sam proročanski najavljival kak bu leto preletelo, ve bi šteli, v raznjih par dani, napraviti se kaj su ne napravili celo leto. Niko ništ ne stigne, si su v nekakvi jurnjavi. Kak da je kraj sveta. Čak vidim da niti na cinkuš, na vužiganje adventske sveče ne dojdeju, jedino če su ne po nekakvomu zadatku.

Si su prezaposleni z blagdanima.

Pečeju se, na priliku, blagdanski kolači. Na tone. Bez brige, dosta bu za se. I bez brige, ne bu se pojelo. To bu tolko kolačov kaj jih

bumo potlam, dok i Tri kralji odjašeju, hitali v ove nove plave kompostere. Za meso da ne govorim. Nekak mi se čini kak da smo celo leto bili gladni i ve se spravljamo našlopati se mesa kak da nam je zadnje. V normalnomu danu si čovek doma za večeru nekaj čalabrcne i to je to. Više neče jer, veli, nesme kesno jesti, tišče ga v želocu, dijeta, beteg, cukor v krvi, žgaravica i te stvari. A za blagdane sima saki beteg prejde, posebno za novo leto, pifta se i šopa ko more i ko nemre, makar bilo zadnje. Pijača je pak posebna priča.

- Čuj pajdaš, se zmisliš kak smo se za prošlo novo leto napili?

- Ne! - Niti ja!

Vrak ti takvu proslavu če se potlam ničega ne zmisliš!

Pretiravanje je to, v semu kaj se tiče pijače i jedače. Nije čudo da do Tri kralje nemremo k sebi dojti pak jih dočekamo na šekretu.

Kaj još… aha, kinčanje. Vište, 1850. su naši ljudi počeli drevje kinčati po hiži, to smo pobrali od Njemcov i Austrijancov dok smo negda po prvi put bili Evropa.

Po drevu su ljudi vesili jabuke, šljive, hruške, češere, orehe i tak dalje. Onda su napredovali pak su s listopadnoga prešli na zimzeleno, znali su napraviti lance od papira, zamatali su slatkiše, vesili perece i vatu nametali namesto snega. Par jelki su skurili, nekoje skupa z hižom, dok su na jelku sveče nametali, a pri hiži su imeli mačka. Za moje vreme, dok sam bil još mali, v kombinaciji je bila vata, one srebrne lamete, dve tri kuglice (namesto jabuki) i pun bor onih salon bombonov.

Trebalo je sakoga z koncom svezati i obesiti. To je bil mučni posel, dok su jedno leto ne zišle one plastične zelene kuke kak slovo “s”. Z njima je kila bombonov bila na jelki za pet minut. Al’ smo se mi deca tih bombonov nakrali!

Trebalo je inače, čekati da prejde novo leto kaj nebi bil goli bor za blagdane, ali nigdar ni zdržalo tak dugo. Bil sam maher za fkrasti bombona, a ostaviti samo papireka. Mamu bi šlag ftrefil dok je za par dani skorom saki omot bil prazen. Jeno leto smo dobili lampice, zgledale su kak male svečice, nisu migale. I to je bilo to.

Denes smo plastični i na struju, blagdanska jelka se pretvorila v nekaj drugo. Makar, more se reči da nekoji kupuju pravu jelku i tu i tam neko dela ukrase po starinjavi. Saka jim čast, jedino to je povijest. Se drugo je kemija, fizika, matematika i engleski.

Darivanje je posebna stavka. Božić je jedini rođendan gde dara daješ nekomu drugomu.

Ne zna se zakaj. Ako koga pitaš, si budu rekli da je to za kraj leta, zahvala za to kaj smo nekak skupa preživeli tristo šezdeset i pet dani. Dobro, ajde, to more držati vodu, ima smisla. Druga je priča ko koga, i zakaj baš njega, daruje za kraj leta. Mi smo doma ne bili prebogati, pak smo navek meli praksu darivanja “pod bor” tak kaj su se obnovile zalihe rukavici, čarapi, gač i potkošulji, tu i tam kakva kuhinjska krpa, kolonjska voda, deci igračka ili slikovnica.

Paketi su lepo zgledali, se je bilo korisno, a papira smo lepo odmotali kaj smo ga meli za drugo leto.

Biznismeni svojim kunšaftima obično na dar davleju kojekakve pakete kaj su zaprav njihove reklame, ne zato kaj su nekomu jako zahvalni nego zato kaj se za kraj leta pošpinčiju kak imaju penez za butelje i skupe rokovnike. I denes se ti rokovniki prazni potežeju po ormarima, kolendari vu njima više ne vrediju, kajti niti jen biznismen se neče na sastanku pojaviti z nečijim tuđim rokovnikom. Takvi smo mi. Ne velim, neko iskoristi priliku pak nekomu baš lepoga dara kupi, ne ekonomskoga, ne onoga za špinčenje, nego onak baš simboličnoga, znak pažnje i ljubavi, kak bi se reklo.

E, tu je još čestitanje. Najbole je, gde se more, čestitati direktno,

stisnuti ruku, zagrliti, v oči pogledati. A gde se nemre... Samo da pitam - je l’ se zmisli još neko onih papirnatih čestitki. To vam je bil jedan kartonček, ili solo ili na preklop koji se nametal v kuvertu i prek pošte pošiljal svoji rodbini i pajdašima. Na njemu je bila nacrtana Marija z Isusekom ili grančica božikovine, cinkuš, adventska sveča, pa čak i Deda Mraz, bor, snežni breg, snjegovič ili kaj drugoga prigodnoga. A na te karton se je, zamisli, z rukom trebalo napisati npr, “Dragi naši z Njemačke, srečen vam Božič i Novo leto! P.S. I da nas se negda zmislite”.

Malo se šalim, znam da se si zmislite poštanskih čestitiki i da dobro znate kak su zgledale.

Kolko ste jih ovo leto poslalali? A prošlo? A pretprošlo? A kolko ste jih dobili? Kaj, to je staromodno?

Ne, to je bilo tak, ljudski, moral si malo truda vložiti za nekoga.

Zamislite si malo kak bi vam bilo drago da vam denes dojde jedna prava papirnata čestitka, radi koje je neko dal dve kune kaj ju je kupil, još dve kaj je kupil marku.

Potrošil je pet ili deset minut da nekaj zmisli, da vam svojim rečima nekaj napiše, deset minut da to odnese na poštu… Daroval vam je svoje vreme i malo sitniša da vam pokaže da vas se zmisli.

Negda, ak se komu ko dopada, je čak mogel čestitku malo i naparfimirati, tak kaj je poštaru torba do Vuzma dišala. Nema više toga, ali bi to mogli nazaj praksirati, to bi bilo tak ljudski. Elektronika nam je donesla nekaj novoga.

Kak prvo, donesla nam je lenost, SMS. Namesto kaj bi se gnjavili z poštom i markama, lizali lepilo i štrapacirali do pošte, mi si lepo obujemo šlape, sednemo si v toplo, natipkamo čestitku i onda ju pošlemo na se broje koje imamo v mobitelu. Bez žice, prek zraka.

Potlem je došel i internet, email, tu se takaj moglo emajlirati čak i slikice. V moderno vreme je tu i fejsbuk, elektronska trač partija, revolucija za najleneše čestitare, samo jemput napišeš, objaviš kaj si tvoji pajdaši i pajdaši tvojih pajdašov vidiju i gotova priča, par hiljadi čestitki. A dalje bu valjda i kakov sistem došel da napišemo i v napri za idučih deset ili više let, kaj ne bumo morali saki Božič misliti na to. Imam nekoje ljude na telefonu, dok otprem poruke, imam samo pet poruki. Nikaj se drugo nismo spominali v pet let, samo pet na dlaku istih čestitki za Božič i Novo leto, od 2013. do 2017. Ovo leto čekam šestu. Pri čestitanju prek elektronike je nestalo ljudskoga duha. To se kopira i ponavlja, krade, prepričava, se same velike i debele misli, a za njima nema ni srca ni duše, samo ono “ja sam svoje obavil”. I se je v redu dok ne dobiš deset istih, od deset ljudi, si ti želiju isto, pitaš se, je l’ opče znaju da su ti to poslali ili si samo brojček. Dojde ti da rečeš: Tak sam si mogel poslati i sam!

Ve je morti prekesno, ali drugo leto vas bum pak zmislil, idemo početi za ove dane biti ljudi, idemo onima koji nam najviše vrediju poslati prave papirnate čestitke, a onima koji su nam samo broj, njima navek lefko nekaj elektronskoga nafrljimo.

Čestitke kaj jih poštar donese se lepo naslažeju pod bor, tak da ljudi koji dojdeju k hiži vidiju kolko se drugih na nas zmislilo.

Napišimo želje svojim rečima, nek budu original i nek se vidi da smo nekaj mislili. Najte, na priliku, doživotno i teško betežnomu napamet zaželeti puno zdravlja, če znate da se ne bu više nigdar zdrav. To je licemerno pak zide kak da se norca z čoveka delate.

Napišite da mu želite snagu da se nosi z betegom, da ga čim menje boli i da, makar je betežen, poživi još puno let na radost vnukima, napišite mu da mu želite dobre prijatelje kaj mu budu v podršku, zaželite mu da ga familija ima rad, da ne klone. Je to teško?

A ja sima Ludbrežankama i Ludbrežancima i onima koji se tak sami sebi činiju, želim da v novomu letu na vreme zgledate se dobre prilike kaj vam se pokažeju, da imate pamet, snagu i kuražu kaj jih zgrabite i iskoristite sebi i drugima na pomoč. Želim vam takaj da ne gondrate i ne srdite se na nevažne bedastoče, kajti to vodi v beteg. Niko vam nemre toliko blagdanskoga zdravlja i sreče zaželeti koliko ga čez celo leto z gondranjem spoterete. To vam samo donaša “stresa”, a te vrak, verujte, znutra glođe i ždere postiha. Bole se je, i zdraveše, dobro i od srca nasmejati. Želim vam takaj da dobre stvari falite na sa vusta, v saki priliki i sima, a da kritizirate v četiri oka i vuha i da zmazanoga veša pred drugima skrivate. Tak se, na priliku, lopova prijavi policajcu, ranjenoga ambulanti, crknjenoga pesa veterinaru, onoga kaj hiče smetje komunalnomu redaru, tak kak se ponaša dober i odgovoren Ludbrežanec… Želim vam da se bez hude sile ne bavite z politikom če se vu nju ne razmete, kajti vam to samo krade vreme v kojem bi se mogli z nečim spametnim baviti. Želim vam da vam saki dan makar na jednu vuru krepa internet, pak da se zidemo negdi na trgu, malo pospominamo i friškoga zraka nadišemo. Želim vam da preštimavate vreme koje ste dobili za svoje živlenje i da ga ne fratite na tuđe živlenje, kajti bu to zgublemo i niškoristi vreme koje vam bu potlam falelo. Želim vam da se pozdravimo na cesti još puno let i da v znak dobre volje imamo osmeha na licu.

Evo, to vam se želim jer znam da bute želji za zdravlje, sreču i puno penez i bez mene dobili toliko kaj ne bute znali kam jih pospraviti.

Još sam si nekaj mislil reči za kraj. Ovim patuljkima pred starim gradom, kaj se pred blagdane jemput na leto pojaviju, od sveg srca želim da jim ovi kaj stalno moraju nekaj potreti i pokvariti, konačno pustiju nose na miru, da jih ne kradeju i ne rashitavaju, jer bez nosa patuljki zglediju kak grmi tise z kapom i bradom. Pesima i mucekima pak želim mira Božičnoga i još malo strplenja. I tih petardi je z leta v leto se menje, jer su ljudi počeli razmeti da če je Božič - nije rat.

V novo leto zakoračimo kuražno, veselo i z pozitivnim štundiranjem! Ljudi dragi, nek vam je dobro i dugo!

(A. Horvat, 2018.)

18

OGLASI

21. prosinca 2018.

Sretan

Božić i

Nova godina

KREATIVNOST

21. prosinca 2018.

19

LED čestitke za Božić i Novu godinu U zajednici tehničke kulture Ludbreg brinu da teorijska znanja stečena u školama učenici pretoče u praktična. Tako tajnik Radio kluba Ludbreg Ivan Marcijan tijekom godine, za mlade tehničare, organizira korisne radionice iz elektronike i radio komunikacija.

-Radionice organiziramo tri puta tjedno, a na njih se oda-

Ivan Marcijan, voditelj radionice

ziva dvadesetak djece od 4. do 8. razreda osnovne škole te četiri djevojčice iz Srednje škole Ludbreg. Uoči Božića radimo led čestitke koje posebno atraktivno izgledaju u mraku. Radili smo to i prošle godine, ali sada smo ugradili i prekidač tako da se čestitka može ugasiti i ponovno upaliti u željeno vrijeme.

– rekao je Ivan Marcijan.

Dijelove i prvu bateriju učenici dobivaju besplatno, a ako žele napraviti više čestitki za ostale si baterije moraju kupiti sami. Više čestitki napravila je i Rosana, učenica 7.d razreda.

-Ja sam iz Ludbrega i ovo mi je prva radionica. Napravila sam tri čestitke s motivima jelena, Djeda Mraza i jelke.

Prvo treba na polikarbonatnoj

LED čestitka u mraku

pločici tzv. lexanu precizno izbušiti rupice po šabloni. Led žaruljica se ugradi iza lexana.

Kada se prekidačem zatvori strujni krug kroz prozor prednje strane čestitke zasvijetli svjetlost koja se diže kroz sitne rupice koje sam napravila.

Boja svjetlosti ovisi o boji polikarbonatne pločice – rekla je Rosana.

LED čestitke od lexana

Sretan Božić i novu 2019. godinu želi Vam

Voditelj radionice Ivan Marcijan još uvijek traži zamjenika koji bi došao na njegovo mjesto nakon skorog odlaska u mirovinu. Za to vrijeme smišlja nove radionice pa tako za sljedeći Božić najavljuje izradu led bedževa sa senzorom. Možda baš oni budu hit odjevni detalj među mladima.

(D. Vađunec)

20

KULTURA

21. prosinca 2018.

Puhački orkestar priprema blagdanski koncert Puhački orkestar Grada Ludbrega održao je, uoči Božića 1997. godine, svoj prvi blagdanski koncert. Ove godine, u nedjelju 23. prosinca orkestar će održati sada već tradicionalni božićno – novogodišnji koncert.

Bit će to njihov 22. po redu blagdanski koncert i svi su dobrodošli u 19 sati u dvoranu Centra za kulturu i informiranje Dragutin Novak. Program će se sastojati od tradicionalnih blagdanskih skladbi, koračnica, polki, valcera, ali i od solističkih nastupa članova orkestra: flautistice Marte Mihin, tromboniste Lovre Povijača, rogiste Frana Povijača te trubača Marka Prepelića, Matije Jakopčina i Alena Vađunca.

Ove godine došlo je do promjene na dirigentskoj poziciji.

Prof. Marko Prepelić je zbog svojih brojnih obaveza morao odustati od vođenja orkestra, a za novog dirigenta izabran je prof.

Marko Novak iz Kućana Ludbreškog. Novi dirigent je prvi put vodio orkestar u studenom na proslavi 20.- godišnjice Orke-

stra Sveti Martin u Brezničkom Humu. Marko Novak je inače zaposlen u HNK Zagreb i ne može stići na sve probe orkestra, pa ga u njegovoj odsutnosti mijenja Slobodan Vađunec.

-Posebno veseli činjenica da mladi iz našeg kraja, pritom najviše mislim na učenike Glazbenog odjela Osnovne škole Ludbreg, žele biti dio ovog kolektiva te se u rad orkestra ove godine uključilo šestero novih učenika – rekao je Slobodan Vađunec, tajnik orkestra i zamjenik dirigenta.

Slobodan je uz Josipa Povijača, Ivana Vargovića, Zvonka Gerića i svog sina Miroslava Vađunca, član orkestra neprekidno od samog osnutka. Kao gost orkestra u programu će i ove godine sudjelovati zbor Glazbenog odjela Osnovne škole Ludbreg, pod vodstvom Jelene Pokos Prepelić.

Bit će to sasvim sigurno zanimljiv glazbeni doživljaj za građane Ludbrega koji se uvijek rado odazivaju na sve koncerte Puhačkog orkestra. (dv)

Žene iz Centra svijeta

Zaboravljeni običaji Božića Iako ne postoji snimljeni trag, tradicijski običaji koji se vežu uz blagdan Božića prenose se godinama s koljena na koljeno. Mnogi su zaboravili kako su naši stari obilježavali rođenje Isusa Krista, no ne i Žene iz Centra svijeta. One su naime i ove godine organizirale program pod nazivom „Božić u Bakinoj hiži“ kojim nas žele podsjetiti upravo na to kako je nekad izgledala proslava ovog najradosnijeg blagdana u godini.

Blagdanski program pod nazivom "Božić u Bakinoj hiži" za cilj ima uprizoriti nekadašnje običaje vezane uz Božić. U posljednjih su nekoliko tjedana čuvarice baštine tijekom radionica marljivo izrađivale ukrase uz pomoć kojih su stvorile ugođaj nekih prošlih vremena. Gošće iz Koprivnice u suradnji s Gradskom knjižnicom “M. Kerstner” pripremili su kratku predstavu kojom su podsjetili na bit Božića. U programu je sudjelovao i Aleksandar Horvat prigodnim recitacijama, a slamu je i ove godine unio Stjepan Žganjer.

-Naše je područje bogato kulturnom i povijesnom baštinom, a mi se trudimo da ta baština ne bude zaboravljena. Redovito se sastajemo u prostoru Bakine hiže, a održavamo i razne radionice. Jedan od posljednjih zadataka bio je izrada božićnih ukrasa kojima smo zajednički uredile prostor. Upravo to je i bit Božića – druženje. – poručuju članice Udruge.

Unesena slama koja se rasprostrla po tlu, simbolizira Isusovo rođenje u staji. Pritom su se pjevale božićne pjesme, a zrakom je kružio miris domaćih kolača. Prava božićna atmosfera!

Marko Novak je zamijenio Marka Prepelića na dirigentskom mjestu

Većinu proba vodio je tajnik orkestra Slobodan Vađunec

Nastup za nastupom Nakon što su u studenome na 15. susretu hrvatskih malih vokalnih sastava u kategoriji folklornih malih vokalnih sastava i komornih zborova ludbreške "Pajdašice" osvojile srebrnu plaketu, nanizale su brojne nastupe.

Nacionalna manifestacija posvećena bogatstvu vokalnog stvaralaštva Republike Hrvatske potvrdila je njihovu kvalitetu u koju ne sumnjaju Ludbrežani jer Pajdašice su uvijek rado viđeni izvođači.

- Prosinac smo započeli nastupom u Svetom Đurđu gdje je Udruga "Veliko srce" proslavila 15 godina djelovanja. Tjedan dana kasnije smo na Danu grada Varaždina nastupile u HNK-u s Tamburaškim orkestrom HRT-a pod ravnanjem dirigenta Siniše Leopolda. Pridružile smo se i proslavi Adventa u Jalžabetu, a nastupile smo i na 3. Županijskoj razglednici gdje su predstavljeni najbolji amaterski sastavi koji

Pajdašice

su predstavljali županiju na državnim smotrama – rekla nam je Maša Horvat, članica "Pajdašica".

Očekuje ih još nastup na ludbreškom Cinkušu adventskom 23. prosinca, a 5. siječnja bit će nositeljice koncerta u organizaciji KUD-a "Anka Ošpuh".

Zanimljiv će to biti glazbeni događaj kojem će se pridružiti ludbreške udruge kojima je upravo pjevanje osnovna djelatnost.

Čestit Božić i Nova 2019. godina

DOZNAJEMO

21. prosinca 2018.

21

Ruža Zlatar ponovo izabrana za predsjednicu Božićno fotkanje

Ludbreško sunce Ruža Zlatar narednih će godinu dana obavljati dužnost predsjednice Ludbreškog sunca. Odlučeno je tako na izborno-izvještajnoj skupštini održanoj ovih dana u Kući sunca u Globočecu.

- Proračun za ovu godinu je gotovo 3 milijuna kuna. Imamo 26 zaposlenih djelatnika, stotinjak korisnika. Uz Kuću sunca tu su i dvije stambene zajednice te treća koja na proljeće kreće s radom. Sjećam se naše prve skupštine održane na katu u Domu zdravlja, nas nekoliko roditelja s ciljem da našoj djeci omogućimo ljepše sutra. Jer to je ono što sve nas najviše brine, što će biti s našom djecom poslije nas? - objašnjava R. Zlatar.

A u ovoj Udruzi misle na uistinu svaki segment. Najmlađem korisniku tek je 18 mjeseci, najzastupljenija je školska populacija, a ima i korisnika od 60 godina.

-Naše školarce svake godine dočeka kompletan školski pribor. Poznato je da imamo organiziranu i malu školu, a ponosna sam što od prošlog mjeseca u našem prostoru ponovo djeluje i ured logopeda. Sve to je potrebno jer nismo heterogeni sastav samo kad je u pitanju dob

korisnika već i njihove dijagnoze. Imamo korisnike s Down sindromom, cerebralnom paralizom, autizmom. Za svakoga od njih imamo programe u koje su uključeni, a sve to zahvaljujući našem stručnom kadru koji uspješno s njima radi na dnevnoj bazi – kaže Ruža Zlatar.

U Udruzi imaju uistinu širok spektar usluga, od poludnevnog boravka, dnevnog boravka, uz

Ludbreški humanitarni kutak

Adventski kalendar za potrebite U organizaciji Ludbreškog humanitarnog kutka pokrenuta je humanitarna kampanja "Adventski kalendar za potrebite". Akcijom se nastoji u ovo predblagdansko vrijeme potaknuti građane na solidarnost i da svaki dan kroz Badnjak u košaru izdvoje po jedan prehrambeni ili higijenski proizvod.

- Do ideje smo došli sasvim slučajno, Jelena Filipašić vidjela je nešto slično na internetu i odlučile smo pokrenuti akciju. Odaziva dobrih ljudi uvijek ima, nije bitan broj već veliko srce pojedinca. Prikupljene namirnice namijenjene su zaista najteže socijalno pogođenim pojedincima ili obiteljima. Naše humanitarke, Jelena Filipašić, Vesna Ploh i ja marljivo skupljamo potrepštine i odvozimo ih potrebitima. Ovim putem zahvaljujemo svim ljudima dobre volje koji su i ovaj put uz nas, ali i mojim dragim volonterkama. Neka je svima čestit Božić i mirna Nova godina – kaže Suzana Herceg na čiju je inicijativu pokrenut sam Ludbreški humanitarni kutak. Djeluju već nekoliko godina, odradili su mnoštvo akcija i pomogli mnogima navući osmijeh na licu.

kabinet logopeda tu je i kabinet defektologa, već spomenuta mala škola te pomoć učenicima s poteškoćama u razvoju i organizirano stanovanje uz podršku.

-Sve funkcionira zahvaljujući svakodnevnom radu, zahvaljujući volonterima i dobrim ljudima koji nam pomažu. Nekad je ta pomoć financijska, a ponekad je to samo riječ koja

nas ohrabruje da i dalje vrijedno i marljivo radimo. Poznati smo diljem Hrvatske, ovamo dolaze srodne udruge po savjete i prijedloge. I u tome im možemo pomoći, ali kako sam jednom prilikom rekla, srce im ne mogu dati. Ako vas u ovom radu ne vodi srce, ako vas ne vodi ljubav i razumijevanje, onda ne možete biti uspješni zaključuje R. Zlatar.

Mjesec prosinac poznat je i kao mjesec darivanja. Marko iz Klagenfurta i ove godine nije mario za prijeđene kilometre i na blagdan Svetog Nikole stigao s paketima za korisnike udruge.

Tradicionalni donator je mlada obitelj Orlović koja također daruje korisnike, ali i djecu prijatelja ove Udruge.

Ovog prosinca održana je i nova, zanimljiva akcija naziva Slatki Božić za Ludbreško sunce.

Odnosno, za pokoji slatkiš svi zainteresirani dobili su božićne fotografije snimljene u parku dvorca Batthyany. Ideju je pokrenula Marija Kranjčec Vurušić, fotografkinja koja je hobi pretvorila u dodatni posao. Uskočila joj je u pomoć Cvjećarna "Ruža", a uključio se i Grad Ludbreg.

Obitelji, braća i sestre dobili su prekrasne božićne fotografije, a u Udrugu su stigli brojni slatkiši i grickalice. U udruzi Ludbreško sunce prosinac je uistinu najradosniji mjesec.

- Najljepše je kad vas prepoznaju u vašem kraju. Ove godine nekako se povećao broj dobrih ljudi koji pokucaju na naša vrata, spremni su pomoći. Tko ovdje jedanput dođe, vraća se ponovo – kaže R. Zlatar.

Gosti kod predsjednice Predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović primila je pravobraniteljicu za osobe s invaliditetom gospođu Anku Slošnjak te predstavnike udruga invalida i djece s posebnim potrebama, koji su izrađivali nakit i ukrase za najveći, središnji bor Ureda predsjednice. Predsjednica je pozvala tri udruge, a među njima i Ludbreško sunce.

Zahvalivši svima koji su u svojim udrugama, sa svim svojim članovima izrađivali prekrasan nakit, Predsjednica je naglasila kako su svojim umijećem i trudom uljepšali radni prostor Ureda predsjednice, ali i predstavili maštovitost i vještine velikih i malih ruku koje su sudjelovale u izradi ukrasa.

-Pri tome posebno cijenimo ukrase i darove koji su izraz

naših srca, a ne materijalnih ili tjelesnih mogućnosti jer za prihvaćanja ili dijeljenje dobrote ne postoje zapreke niti razlike među ljudima. Postoje samo ljudi otvorena srca koji znaju primati, davati i podijeliti veselje s drugima - kazala je Predsjednica.

Nakit i ukrase koji krase bor u Uredu predsjednice Republike izrađivali su predstavnici Centra za rehabilitaciju Josipovac iz Mli-

na u Župi dubrovačkoj, Udruge osoba s invaliditetom Sveti Bartolomej iz Knina te predstavnici Udruge za osobe s invaliditetom „Ludbreško sunce“ iz Ludbrega.

-Posebna je čast biti gost u Uredu predsjednice, dokaz je to prepoznatljivosti rada naše udruge i vjerujem kako ćemo imati priliku i mi ugostiti nju – rekla je Ruža Zlatar, predsjednica Udruge "Ludbreško sunce".

22

SA SVIH STRANA

21. prosinca 2018.

Crkveni zbor u 2018. imao 30 nastupa Crkveni zbor Župe Presvetog Trojstva počevši od 1992. godine otvara se za građanstvo i bilježi nastupe i izvan crkve.

Dotad je crkvenu glazbu Zbor izvodio obično uz crkvene orgulje, a vodili su ga kantori ili časne sestre.

-Od 1992. godine župni Crkveni zbor i Zbor Podravina djelovali su zajedno, a deset godina kasnije došlo je do razdvajanja. Na zamolbu prečasnog Josipa Đurkana počeo sam voditi Zbor 2004. godine i evo sada je to već 14 neprekidnih godina.

U Zboru pjeva i moja supruga Vesna koja mi je velika podrška u radu. – rekao je Antun Kranjčec, voditelj i dirigent Zbora.

Zbor broji 35 članova, a u posljednje vrijeme priključilo mu se nekoliko mladih pjevača iz Pjevačkog društva mladih Trinitas.

-Želim naglasiti da su nam ti mladi pjevači iz Trinitasa dali novu energiju i puno nam znače. Ove godine zabilježili smo čak 30 nastupa jer osim liturgijskih pjesama njegujemo i umjetničke pjesme hrvatskih autora kao i pjesme iz našeg šireg zavičaja. Između ostalog, nastupili smo i na Županijskoj smotri pjevačkih zborova u Varaždinu kao jedini crkveni zbor i dobili odlične ocjene prosudbenog povjerenstva. Posljednji ovogodišnji nastup imali smo na festivalu 'Sveta Cecilija' također u Varaždinu. Nastupilo je 18 zborova, a zadana tema bilo je Božje milosrđe. Mi smo četveroglasno otpjevali pjesmu Šime Marovića 'Jer ja sam milosrdan'.

– pojasnio je naš sugovornik.

Prelistavajući dirigentove bilješke koje gospodin Kranjčec brižno vodi, Crkveni zbor najviše puta gostovao je u Zlataru, Sisku, slovenskoj Lendavi i mađarskom Pečuhu.

-Postoji mogućnost da i sljedeće godine nastupimo u Pečuhu gdje je i naš hrvatski konzulat.

Tamo u samom gradu i okolici živi puno Hrvata i uvijek smo odlično primljeni. Svi članovi zbora na takvim putovanjima uživaju, a lijepo nam je bilo i u mađarskom Prekmurju gdje također živi dosta hrvatskih žitelja iz Međimurja. – rekao je voditelj Zbora.

Malo je poznato da je Crkveni zbor Župe Presvetog Trojstva dosad izdao 11 nosača zvuka što znači da je od zaborava sačuvao barem 200 pjesama. Sljedeće godine Zbor priprema novih 20 pjesama za dvanaesti CD koji će biti posvećen srcu Isusovu.

-Sljedeće godine ćemo nastojati, bar na još jednu godinu, zadržati dugogodišnjeg umjetničkog voditelja Antuna Kranjčeca koji za Zbor daje sve od sebe.

Naravno, tu mislim i na njegovu suprugu Vesnu koja pjeva i brine o financijama. Ako to uspijemo, možemo našim članovima Zbora opet osigurati tridesetak nastupa, počevši od Uskrsa pa sve do Božića. Vjerujem da će nam se u pjevanju pridružiti još veći broj mladih jer smo uz pomoć prečasnog Josipa Đurkana uspjeli nabaviti električni piano Yamahinu Clavinovu koja nam je od velike pomoći na probama. – rekao je Antun Novota, dugogodišnji predsjednik Zbora.

(D. Vađunec)

Dom za starije i nemoćne u Čukovcu

I njih je posjetio Sveti Nikola Da Sveti Nikola voli darivati sve uzraste uvjerili smo se 6. prosinca u Domu za starije i nemoćne Sveti Josip u Čukovcu. Naime „Žene iz Centra svijeta“ pobrinule su se da dobri svetac i ove godine ne zaboravi posjetiti njegove korisnike. Kako bi bile sigurne da je obavio svoj zadatak kao pratnju i pomoć poslale su mu svoje članice.

- Sveti Nikola sa sobom je donio vreću punu voća, uglavnom mandarina i jabuka te pokoji slatkiš i keksić. Većinom su to proizvodi koje štićenici smiju i mogu jesti. – otkrile su nam Nikoline pomoćnice.

Susret se odigrao u prijepodnevnim satima i bio je popraćen pjesmom koju su predvodile članice Udruge, a priključili su im se i sami korisnici doma. Ovim kratkim posjetom i programom razveselile su sve prisutne, a izbjeći se nije mogla ni pokoja suza u oku.

- Zahvalna sam gospođi F. Schubert koja već treću godinu inicira ovaj susret i članicama udruge „Žene iz Centra svijeta“ koje ga provode u djelo. Naše korisnike obradovale su sa malim poklonima, ali i onime što njima puno više znači, a to je razgovor i druženje.

– poručuje vlasnica doma, Ranka Grandić.

KNJIŽNICA

21. prosinca 2018.

Obilježen Međunarodni dan volontera Dan uoči blagdana Svetog Nikole, točnije 05. prosinac, nije samo dan u kojem čistimo cipelice i čizmice već i dan u kojem obilježavamo važnost dobrovoljnog rada, volontiranja.

Tim je povodom Gradska knjižnica i čitaonica Mladen Kerstner organizirala prigodno druženje na kojem su se okupili upravo njeni volonteri. Za raznolikost i bogatstvo programske ponude knjižnica velikim dijelom može zahvaliti njihovom slobodnom vremenu, dobroj volji, trudu, znanju, vještinama i energiji.

Na večernjem se druženju tako okupilo dvadesetak volontera koji su tijekom ove, ali i prethodnih godina vjerno prisustvovali i sudjelovali u raznim programima. Na samom početku obratila im se ravnateljica gradske knjižnice, Edita Kutnjak - Zlatar.

- Sigurna sam da diljem svijeta volontira velik broj ljudi i na tome im neizmjerno hvala,

ali moram reći da ste mi vi, naši volonteri, najdraži. Zajedno s vama radimo prava „mala“ čuda.

Ovim današnjim druženjem želimo vam zahvaliti za vaš trud i rad uz pomoć kojeg dižemo kulturu našeg grada na još jedan viši nivo. – poručila je ravnateljica te potom održala jednu zanimljivu prezentaciju. Ukratko je predstavila svakog od volontera i opisala čime doprinosi radu knjižnice te mu u znak pažnje darovala mali poklon.

- Koliko volontiranje oplemenjuje i duhovno uzdiže samu osobu pokazuje i činjenica da se sve više ljudi želi priključiti našoj ustanovi dobrovoljnim radom.

Nekima niti 18 kilometara ne predstavlja prepreku kako bi došli pomoći, a istovremeno i radili na vlastitom rastu. – poručuju iz knjižnice.

Cijeli susret prošao je u jednoj veseloj i opuštenoj atmosferi.

Nije nedostajalo niti smijeha niti šaljivih skečeva, a mogao se čuti i pokoji vic.

23

Međunarodni dan volontera Međunarodni dan volontera proglasila je Opća skupština UN-a 1985. godine. Od tada se svake godine 5. prosinca obilježava Međunarodni dan dobrovoljnog rada za ekonomski i društveni napredak, odnosno Međunarodni dan volontera. Cilj je sve aktivnosti volontera i njihov dobrovoljni rad učiniti vidljivim na lokalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini.

Na druženju se okupilo dvadesetak volontera

Zašto volim knjižnicu i volontiranje?

„Uživam

u društvu ostalih volontera i djece sa kojom radim kroz radionice. Svoje dosadašnje iskustvo prenosim u prostore knjižnice i nastojim svoj dio posla odraditi najbolje što mogu na obostrano zadovoljstvo. To je moj poziv i u tome uživam.”

Jasenka Bajrović

„Volontiranjem u knjižnici zapravo nastavljam njegovati svoju ljubav prema umjetnosti bez koje ne bih mogla.“

Štefanija Baranašić

„U knjižnici volontiram zato što mi je to zadovoljstvo i zato što se nadam da ćemo našoj djeci uspjeti pokazati što je vrijedno i trajno.“ Vlatko Hlupić u raznim akcijama i programima, ali u knjižnici mi je nekako najdraže jer se sve na neki način vraća. Kada vidimo da su ljudi zadovoljni i „Volim volontirati da nam se konstantno vraćaju znamo da smo odradili dobar posao. To je nešto što se ne može kupiti novcem.“ Aleksandar Horvat

„Knjižnica

za mene nije samo prostorija već su to za mene ljudi, smijeh i onaj dobar osjećaj. U knjižnici sam od malena, ali ona je tek kroz ovih zadnjih par godina koliko volontiram postala „moja“ i jednostavno volim boraviti u njoj.“ Lidija Novosel

Popis događanja u Gradskoj knjižnici 4. DANI BOŽE HLASTECA 19. – 26. 1. 2019.

19. 1. Večer poezije ludbreškog pjesnika Bože Hlasteca

- predstavljanje pjesničke zbirke „Sonca bi štel“

- dvorac Batthyany u 18:00 sati

OSTALI DJEČJI PROGRAMI:

OSTALI PROGRAMI ZA ODRASLE:

Slušam, pričam, stvaram – priča za laku noć - program za djecu koja žele naučiti pričati priču, srijedom od 18:00 sati

- Čitanje priče za laku noć u 19:00 sati:

14. 1. Čitateljski klub „Knjiški moljci“, Knjižnica u 10 sati

24. 1. Mališani Ludbrega Boži Hlastecu

- kinodvorana Centara za kulturu i informiranje

“Dragutin Novak” Ludbreg u 17:00 sati

9. 1. Sofija Prva

16. 1. Doktorica Pliško

26. 1. Izložba slika „Poezija umjetnosti“ i 2. recital

kajkavske poezije „Božo Hlastec“

- dvorac Batthyany u 18:00 sati

23. 1. Minnie

30. 1. Puppy Dogs Pals

19. – 26. 1. 2019. „Naš ludbreški pjesnik Božo Hlastec“

– radionice učenika OŠ i SŠ Ludbreg u Knjižnici

26. 1. Klinci u Knjižnici – program za djecu predškolske

dobi, igraonica Knjižnice od 9:30 do 11:30 sati 19. 1. Dječji čitateljski klub, Knjižnica od 10:00 do 11:00 sati

15. 1. „Rutina“ - filozofsko predavanje Nove Akropole iz

Varaždina, Knjižnica u 19.30 sati 16. 1. „Čavrljanje uz čaj“ – opušteno druženje uz

razgovor koji prati iznošenje i slušanje osobnih

iskustava, Knjižnica u 10:00 sati

24

RESTAURACIJA

21. prosinca 2018.

Oltar prije obnove

Oltar nakon obnove

Oltar svetog Ivana Krstitelja ponovno u punom sjaju U Restauratorskom odjelu Hrvatskog restauratorskog zavoda u Ludbregu završeni su konzervatorsko-restauratorski radovi na glavnom oltaru sv. Ivana Krstitelja iz franjevačke crkve sv. Ivana Krstitelja u Varaždinu.

Samostan i crkva sv. Ivana Krstitelja spadaju u najcjelovitiji barokni sklop u Varaždinu koji se razvijao postupno, ali skladno od početka 13. do sredine 18. stoljeća. Oltar sv.

Ivana Krstitelja je uz propovjedaonicu najstariji očuvani dio inventara te crkve. Datira iz prijelaza 17. u 18. stoljeće, a njegovi su dijelovi u tri navrata prevezeni Dravom do Varaždina. Kiparski radovi na velikim skulpturama svetaca pripisuju se mariborskom kiparu Franji Krištofu Reissu. Izvorna oltarna pala, naručena u Beču od Bernarda Weiterena, nije se očuvala, a današnju je 1857. godine naslikao Johan Beyer iz Graza. Slike iz života sv. Bonaventure i sv. Ivana Kapistrana naslikao je 1701. godine Ioannes Geiorgius L. Zirky. Izvornu voštanu polituru na crno bajcanom furniru od orahovine, kombiniranu s pozlaćenim aplikacijama i draperijama kipova, oltar je dobio tek 1715. godine, a izradio ju je zagrebački slikar Joakim Shidt.

Oltar je repolikromirala i cjelovito obnovila radionica mariborskog pozlatara Josipa Zorattija 1908. godine, a iz te obnove potječe i današnji tabernakul.

Zbog potrebe za hitnim zaustavljanjem propadanja oltara, radi djelovanja drvnih nametnika i vlage pri čemu se desni bočni dio oltara spustio za 14 cm, 2008. godine provedena su konzervatorsko-restauratorska istraživanja, a zahtjevna obnova oltara s opsežnim radovima započela je godinu kasnije pod stručnim vodstvom Restauratorskog centra Ludbreg.

- Statička sanacija oltarne arhitekture obuhvaćala je podizanje desne strane oltara i ugradnju nove nosive drvene konstrukcije pri čemu je zbog potrebe privremenog rasterećenja nosivih elemenata oltar djelomično demontiran. S obzirom da je prethodnim istraživanjima utvrđeno da su izvorna polikromija i pozlata na arhitekturi oltara te kipovima

RESTAURATORSKI ODJEL LUDBREG

svetaca i anđela vrlo dobro očuvane, pristupilo se uklanjanju slojeva naknadne repolikromije, nakon čega su izrađene rekonstrukcije svih nedostajućih dijelova rezbarija te vizualno

Montaža

uklapanje oštećenja u izvorni polikromirani sloj. S oltarnih slika su odstranjeni potamnjeli lak i površinska nečistoća te su sanirana oštećenja nosioca i slikanog sloja s ciljem prezentacije izvornog izgleda.

– objašnjavaju u Restauratorskom odjelu Ludbreg.

Zbog velikih dimenzija oltara, radovi na oltarnoj arhitekturi obavljani su u suradnji s „Orguljarskom radionicom Mihaljević“ d.o.o. iz

Male Subotice i obrtom za restauriranje i konzerviranje umjetnina „Dok-Art“ iz Zagreba.

Obnova je trajala desetak godina, a financirana je od strane Ministarstva kulture i Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda.

Početkom mjeseca održano je i svečano predstavljanje obavljenih radova te blagoslov obnovljenog glavnog oltara sv. Ivana Krstitelja u franjevačkoj crkvi u Varaždinu.

PREDSTAVLJAMO

21. prosinca 2018.

Što rade arheolozi?

Posao arheologa zahtijeva rad u uredu i na terenu.

- Uredski posao uključuje pisanje izvještaja, odgovaranje na hrpe mailova, „kopanje“ po literaturi i pripremu budućih arheoloških istraživanja, dokumentiranje, obradu materijalne građe, pripremu izložbi i još mnogo toga. Kad ste na terenu i istražujete neki lokalitet ili jednostavno rekognoscirate određeno područje, odnosno pregledavate polja i livade za potencijalnim lokalitetima, morate se posvetiti samo tome i prilagoditi se vremenskim uvjetima. Od same organizacije iskopavanja, raspodjele poslova na terenu, fizičkog rada, pa sve do pisanja terenskog dnevnika, čišćenja i pranja arheološkog materija do snimanja – objašnjava Jelena.

25

Jelena Koprek,

ludbreška arheologinja

Ljubav prema povijesti postala životni poziv U istraživačkom radu, arheologinja Jelena Koprek, naša Ludbrežanka odnedavno djelatnica Centra za kulturu i informiranje "Dragutin Novak" Ludbreg posvetila se Ludbregu i njegovoj okolici, "čeprkanju" po prošlosti i znamenitim stanovnicima.

- Nije jednostavno odgovoriti na pitanje zašto sam odabrala baš ovaj posao. Zapravo je u mojem slučaju oduvijek postojala ljubav prema povijesti. Još kao mala obožavala sam srednji vijek i dvorce i život u tom razdoblju.

Kasnije je to preraslo u čitanje povijesnih romana, gledanje dokumentaraca i povijesnih filmova i proučavanje povijesne literature, života ljudi i njihovih običaja. Tako da je u srednjoj školi pala odluka da ću biti ili povjesničar ili arheolog i na kraju je ipak prevagnula arheologija. Jednom kad se počneš baviti arheologijom, to nije samo tvoje zanimanje, tvoj posao, to je nešto što te prati u stopu, to je ono što jesi – započinje Jelena i dodaje kako je studij arheologije završila na Sveučilištu u Zadru.

- Vjerujem da je prednost što se u jednom gradu mogu vidjeti lokaliteti iz svih razdoblja. Vrlo je zanimljivo hodati i razgledavati grad, a profesori su nas vodili i na terensku nastavu u crkvu sv. Donata i sv. Stošije, išli smo na stručne izlete u druge gradove, posjećivali izložbe – kaže Jelena.

Koncepcija studija je takva da se tijekom prve tri godine detaljno obrade sva povijesna razdoblja, a na diplomskom studiju studenti se opredjeljuju za smjer koji ih najviše zanima. Kod Jelene je to bio rani srednji vijek i seoba naroda, tema na kojoj je i diplomirala.

-Tijekom svake godine, obavezna je studentska praksa na kojoj se istražuju lokaliteti različitih razdoblja, omogućuje Sam centar se studentima Ludbrega izgrađen upoznavanje je na rimskim ostacima s arheološi „moderna“ izgradnja je kim mapreslojila antičke ostatke. t e r ija lom Ono što je ostalo vidljivo je ali i metoraspored glavnih ulica, odnosno dologijom Carda i Decumanusa, od kojih rada. Prije se jedna pruža prema dvorcu svega predBatthyany, a druga ulica nost takve ide prema crkvi. prakse je povezivanje studenata i profesora i razmjenjivanje iskustva. Osim obavezne studentske prakse tijekom godine, pružila mi se prilika raditi na terenima koje su vodili profesori s fakulteta, ali i s privatnim arheološkim tvrtkama, i muzejima. Tako da mogu reći da sam stvarno prošla sve oblike arheoloških terena, od onih kopnenih, speleoloških do podvodnih – otkriva Jelena koja je zahvaljujući studentskoj praksi radila na mnogim arheološkim lokalitetima, od liburnskih nekropola, srednjovjekovne crkve i groblja iz vremena križarskih ratova, antičkih vila, ranokršćanskoj crkvi.

Njezina baza sada je rodni Ludbreg, za kojeg kaže da arheološki nije cjelovito sagledan.

- Ono što je istraženo je tek jedan mali segment u njegovoj prošlosti. Ludbreg, a i njegova okolica imaju još puno „priča za ispričati“. Sam centar Ludbrega izgrađen je na rimskim ostacima i „moderna“ izgradnja je preslojila antičke ostatke. Ono što je ostalo vidljivo je raspored glavnih ulica, odnosno Carda i Decumanusa, od kojih se jedna pruža prema dvorcu Batthyany, a druga ulica ide prema crkvi – kaže arheologinja te dodaje: - U svijetu postoji tzv. arheoturizam u sklopu kojeg zaljubljenici u povijest i arheologiju i općenito kulturnu baštinu obilaze lokalitete, sudjeluju u istraživanjima, radionicama i predavanjima. Kod nas takva vrsta turizma još uvijek nije razvijena i za njega postoji slab interes. Da bi se postigao interes potrebno je u različite aktivnosti uključiti građanstvo, a posebno djecu, srednjoškolce i studente koji bi se brinuli za uređenje, sudjelovali u radionicama, postavljanju izložba i tako se zainteresirali za

samu prošlost svog grada – kaže nam Jelena koja aktivno radi i na izradi kratke publikacije o ludbreškom vunastom nosorogu, poznatijem pod imenom Erika.

- Cilj nam je publikacijom upoznati naše stanovništvo s važnošću tog nalaza. Pripremamo i izložbu u sklopu manifestacije Noć muzeja 2019 koja će se održati 1. veljače 2019. godine u dvorcu Batthyany pa već sad pozivam sve da upišu taj datum na vidljivom mjestu – zaključuje Jelena.

Vunasti nosorog

je jedan od najzastupljenijih velikih sisavaca koji su živjeli u Euroaziji, ali i na ovim prostorima. U pojasevima tundre i hladne stepe Europe i Azije zajedno s mamutima živio je i vunasti nosorog jedini od nosorožaca koji se uspješno prilagodio hladnim uvjetima. Nosorozi (Rhinocertidae) su za vrijeme pleistocena bili široko rasprostranjeni po svijetu.

Vunasti nosorog je obitavao u nizinama, a velikim migracijskim putovima koji su vodili dolinama rijeka za vrijeme maksimalnih zahlađenja stigao je i daleko na jug. Vunasti nosorog se savršeno prilagodio životu u ledeno doba.

26

PAD

21. prosinca 2018.

Posadu spasio snijeg, mještane zbunili Prema povijesnim zapisima na području Hrvatske, od kolovoza 1943. do svibnja 1945. godine, srušeno je više stotina američkih zrakoplova koji su pripadali 15. američkoj zrakoplovnoj armiji. Iz svojih baza na jugu Italije djelovali su na području Italije, Francuske, Njemačke, Poljske, Austrije, Češke, Slovačke, Mađarske, Rumunjske i Balkana. Rijetki su oboreni , a jedan takav slučaj pada zrakoplova dogodio se baš u našem kraju, Selniku. U istraživački posao po tom pitanju "bacio" se Stjepan Kovaček iz Svetog Đurđa, a sve kako bi pričom o tom zanimljivom događaju obogatio novo izdanje popularne edicije – Podravski zbornik.

- Nisam povjesničar po struci, ali posljednjih dvadesetak godina imam afinitet prema istraživanju povijesnih događaja, posebno kada je u pitanju ludbreška Podravina. O ovom događaju vrlo se malo pisalo, a čini mi se da postoji itekako velik interes za ovu zanimljivu temu. Možda će upravo to poslužiti kao poticaj drugima da se više bave ovom tematikom zanimljivoj široj javnosti. Gledajući širi kontekst, srušeni zrakoplov nije nešto novo, nerijetko čujemo o pronađenim ostacima i sve to smatramo materijalnom baštinom iz Drugog svjetskog rata koja često kasnije bude prozvana kulturnim dobrom – pojašnjava Stjepan Kovaček i dodaje kako su poznati lokaliteti pronalaska aviona kod Visa i Hvara dok su kopneni lokaliteti prava rijetkost.

- Vrlo je zapravo jednostavno objašnjenje za takvu situaciju.

Poznato nam je svima kakva su

Prepoznatljivi detalj bombarderske skupine americkog B-24 Liberatora iz ove zanimljive price bila je crno-žuta šahovnica na repnom stabilizatoru vremena bila u doba 2. svjetskog rata i gdje god bi se našlo nešto korisno, od tkanine, materijala, boja sve bi vrlo brzo bilo razgrabljeno. Ostala je tek pučka predaja o događaju, a ona bi prenošenjem od osobe do osobe poprimila senzacionalističku notu, uljepšanu verziju koja nema puno veze s onime što se zapravo dogodilo. - kaže Kovaček.

Jerome Jerry Gleesing, kopilot “Sretne dame” (1924.-2010.), čiji potomci su autoru pomogli u rasvjetljavanju činjenica

Zanimljivo je da je o padu zrakoplova kod Ludbrega prvu informaciju čuo u inozemstvu, točnije u Slovačkoj.

– Čovjek koji je djetinjstvo proživio u Svetom Đurđu u godinama nakon 2. svjetskog i čuo te priče prenio mi ih je. Doduše, kada sam krenuo u istraživanje pokazalo se da je većina informacija bila netočna – kaže Kovaček. No, baza priče bila je točna, a za jednog zaljubljenika u zrakoplovstvo od malih nogu sasvim dovoljno da krene u istraživanje.

- Nakon oslobađanja Italije od strane savezničkih snaga 1943. godine puno je bilo novih zrakoplovnih baza na području južne Italije iz kojih se mogao imati domet do ciljeva u srednjoj i istočnoj Europi, najčešće mete bili su Beč, Budimpešta.

Prelijetanje aviona tako u našim krajevima nije bila rijetkost, nebo bi se zacrnilo, grmjelo je i kako kažu naši ljudi, "zemla bi se stepala". - kaže Kovaček.

Iznimka nije bio 15. siječnja 1945. godine. Tog dana, u podne u Selniku se srušio bombarder Liberator, odnosno Osloboditelj. Nadimak mu je bio Lucky Lady, što i nije bilo daleko od istine jer svi članovi posade pad zrakoplova su preživjeli.

- Amerikanci bi već nakon 48 sati znali da nešto nije u redu tako da se deseteročlana posada našla među 21 671 poginulim, ranjenim, nestalim i zarobljenim pripadnikom neke od 3364 posada izgubljenih zrakoplova američke 15. Zrakoplovne armije - priča istraživač te dodaje da su tog dana u jutarnjim satima saveznički zrakoplovi nanijeli značajnu štetu u desetak gradskih kvartova Beča. Tog dana vrijeme je bilo lijepo uz vrlo

dobru vidljivost od tridesetak kilometara.

- Nakon izvršenog zadatka slijedio je povratak u matičnu zračnu bazu Giulia u južnoj Italiji, koristeći mađarski i hrvatski zračni prostor. No, njemačka protuzračna obrana pogodila je topom Lucky Lady. Zrakoplovu su prestala raditi dva motora.

Poručnik Charles Lindstrom kao glavni pilot o tome je uspio obavijestiti predvodnika borbene formacije kapetana Paula Gansza. Iznad jezera Balaton zrakoplov je potpuno zaostao za formacijom američkih bombardera, ali nastavlja se kretati prema Italiji - pojašnjava Kovaček i dodaje - Svjedoci iz Selnika prisjećaju se kako je zrakoplov u blagom desnom luku od Sigeca Ludbreškog prema Selniku počeo gubiti visinu i da je izgledalo da će pasti na same kuće.

Obojeni metal Ipak, avion je naglo okrenuo prema sjeveru i pao na snježni pokrivač u blizini mjesnoga groblja. Nakon pada, preostala dva motora zrakoplova još su radila. No, samo na nekoliko trenutaka. - kaže Kovaček te dodaje kako nije trebalo dugo da mještani shvate kako je zrakoplov opremljen najsuvremenijom tadašnjom opremom i pomagalima za kućanstvo.

Pripadnici njemačke vojske kroz nekoliko su dana stigli po motore, mitraljeze i drugu opremu. Aluminijske ploče iz zrakoplova poslužile su za krpanje krovova na štagljevima, a rebrasti lim zrakoplova poslužio je i za pretakanje vina u vinogradu.

-Djeca su bosih nogu trčala prema zrakoplovu odnoseći sve

što se moglo ponijeti kući. Ovdašnji ljudi do tada nisu imali prilike vidjeti toliko obojenog metala. Posebno zanimljiva bila je radio postaja kojom nitko nije znao upravljati, a ispuštala je i čudne zvukove te su ju mještani u konačnici predali vlastima u Ludbregu – prenosi Kovaček.

Posada aviona Deseteročlana posada Sretne dame prije pada zrakoplova našla se u životnoj opasnosti.

Srećom po njih iskakanje iz zrakoplova završilo je bez poteškoće, a tome je zasigurno doprinijela i snježna površina koja ih je dočekala.

- Posadu Sretne dame činili su Pilot poručnik Charles J. Lindstrom, kopilot poručnik Jerome V Gleesing, navigator poručnik Vernon Jackson, bombarder poručnik Jerry D. Elsemore, strojar desetnik Valton A. Monkres, radio operater/operater desnog boka desetnik John W. Ingram, operater lijevog boka desetnik Frank E. Kudlacik, operater prednje kupole – desetnik Robert K. Levensailor, operater stražnje kupole – desetnik Edward A. Jones i operater okrugle kupole – desetnik Clifford Grodd. Članovi posade najprije su bili zbrinuti kod obitelji u Selniku, a potom su zarobljeni i odvedeni u Ludbreg na ispitivanje. Do 29. travnja bili su u zarobljeništvu, posljednja stanica bila im je u Bavarskoj gdje su i dočekali oslobođenje. Svih deset članova posade vratilo se u Ameriku i još su jedno vrijeme održavali međusobnu vezu, ali život ih je odveo u raznim smjerovima i tako je prekinut i kontakt članova – otkriva Kovaček.

“SRETNE DAME”

21. prosinca 2018.

čudni zvukovi radio postaje

27

Povratak u prošlost

Do jedine fotografije srusenog Liberatora, snimljene po dolasku vojnika sila osovine iz Ludbrega, autor je dosao u Norveskoj Neumorni Kovaček otkrio je i o njima brojne zanimljivosti.

Poručnik Jerry D. Elsemore bio je među vodećim osobama Društva američkih bivših ratnih zarobljenika. Clifford Grodd postao je cijenjeni menadžer zaslužan za postizanje kultnog statusa modne kuće Paul Stuart koja je "oblačila" američke glumce i pjevače od Freda Astaira, Paula Newmana i Franka Sinatre. Pilot Charles Lindstrom završio je magisterij iz rudarstva i bio upravitelj jedne od najpoznatijih američkih rudarskih tvrtki. Ovime je priča o padu zrakoplova postala zaokružena cjelina, ali tko zna, možda nas uskoro iznenadi novi (ne)ri-

ješeni povijesni slučaj.

- Poznati su mi slučajevi još nekoliko padova zrakoplova u ludbreškom kraju, od Komarnice Ludbreške do Malog Bukovca.

U međuvremenu sam pronašao i nekoliko ostataka jednog zrakoplova u Dubovici, kao i vitalne očevice koji unatoč svojim 90-tim godinama života s velikim uzbuđenjem pričaju o događajima koji spadaju među najznačajnija zbivanja tijekom 2. svjetskog rata na našem području. Moguće je da jednoga dana sve te priče objedinim u jednom radu, pa da onda naša djeca iz prve ruke upoznaju

Posada Sretne dame ispred svog bombardera u prosincu 1944. godine - na manjoj fotografiji je detalj s prednjeg dijela aviona po kojem je isti dobio nadimak zanimljive i prije svega istinite priče o ratnim zbivanjima, a ne da slušaju prepričavanja koja graniče s bajkama, odnosno više zvuče kao scenarij nekog filma iz Hollywooda.

Interes javnosti za ovom temom je očito velik, a objava ovogodišnjeg stručnog rada dala je dodatan „vjetar u jedra“ mojem povijesno-istraživačkom radu – zaključuje Kovaček.

Saveznički bombarderi na povratku s misije bombardiranja Beča lete iznad Alpa 15. siječnja 1945., pri čemu je jedan pao u Selniku

Stjepan Kovaček: Slijedi monografija DVD-a Ludbreg, a možda i nova povijesna crtica -Istraživanje povijesti domaćega kraja određen mi je oblik privremenog isključivanja od uobičajene životne rutine, vraćanja u prošlost, „stajanja na loptu“.

Poznato je da bez objektivnog poznavanja povijesti nema kvalitetnog i realnog promišljanja o budućnosti, stoga na svaki mogući način pokušavam od zaborava otrgnuti važne lokalne događaje, zaslužne osobe i običaje.

Znanstveno-istraživačko štivo o ludbreškoj Podravini prikupljam tijekom posljednjih 25 godina, stoga upravo preuređujem radnu sobu koja već sada izgleda kao prava kombinacija knjižnice i muzeja.

Nakon dosad objavljenih 5 knjiga, pri čemu sam 2017. godine bio najplodonosniji autor u Podravini (objavljeno je preko 1000 stranica materijala), trenutno radim na monografiji DVD-a Ludbreg povodom njihove 150. godišnjice osnutka, a koja će biti obilježena nizom prigodnih događanja tijekom 2019. godine.

Već je prikupljeno pregršt arhivskih materijala koji će iznenaditi mnoge, s obzirom da sam došao do originalnih stoljetnih dokumenata na mjestima gdje bi ih rijetko tko potražio.

Valja istaknuti da se zapravo radi o najstarijoj udruzi građana u Podravini, stoga držim da generacije njezinih zaslužnih članova, nakon prethodne dvije manje publikacije, zaslužuju pravo sveobuhvatno djelo koje će njihov plemeniti rad predstaviti najširoj javnosti.

Time ću doživjeti i zaokruživanje projekta pisanja o vatrogastvu ludbreške regije, s obzirom da su moje monografije o vatrogastvu sve 4 okolne općine objavljene tijekom posljednje 3 godine. -

M e r r y C h r i s t m a s a n d a H a p p y N e w Ye a r !

Čestit Božić i sretna Nova 2019. godina!

F r o h e We i h n a c h t e n u n d e i n g u t e s n e u e s J a h r !

Tu r i s t i čk a z a j e d n i c a g ra d a Lu d b re ga

28

GASTRO

21. prosinca 2018.

'ŽELI M POSTATI V RH U NSK I KU H A R' Dvadesetjednogodišnji Vanja Orban uspio je kuhačom dosanjati svoj prvi kulinarski san.

Ovaj mladi ludbreški kuhar, na Svjetskom kulinarskom kupu 'Expogast 2018' u Luxemburgu, osvojio je brončanu medalju.

Na svjetskom natjecanju koje se održava svake druge godine sudjelovalo je 2500 kuhara iz 75 država svijeta.

-Varaždinska regionalna reprezentacija pod vodstvom Bojana Bohorča bila je najmlađa na natjecanju. Osim mene sudjelovali su još: Marin Pozder, Ivan Tomas, Marin Sambolek, Karlo Štorga i Amos Novak. Natjecanje je trajalo četiri dana, a došli smo četiri dana ranije kako bi se mogli pripremiti. Natjecalo se u 15 kategorija, a broncu sam uspio osvojiti u kategoriji 'Kulinarska umjetnost'. – rekao je Vanja.

Vanja je na svjetsko natjecanje došao zahvaljujući ranijim uspjesima kao dvostruki osvajač zlatnih odličja na državnim natjecanjima koje je organizirao

Hrvatski kulinarski savez.

-Pripremao sam prezentacijski hladni stol svečanog menija od pet sljedova. Mogao sam birati namirnice po želji i onda kombinirati na temelju vlastitog znanja i iskustva. Prilikom želatiniranja koristio sam dosta ribljih komponenti lososa, skuše i brancina. Prezentirani meni mora dobro izgledati, imati odličan okus i izbalansirane nutritivne vrijednosti. – pojasnio je Vanja.

Zahvaljujući kulinarskim sposobnostima, Vanja je osim Luxemburga proputovao Njemačku, Austriju, Švicarsku, Sloveniju i Srbiju. Dosad je dvije ljetne sezone radio u porečkom Valamaru gdje je upoznao i djevojku Eni. Kod kuće je bio svega jedan dan jer je odmah po povratku sa svjetskog natjecanja s curom krenuo u austrijski Lech gdje započinje zimska skijaška sezona. Donedavno neatraktivno zanimanje postaje itekako cijenjeno i dobro plaćeno, ali

Božićna čarolija Željke Namesnik Tokom godina, svakog prosinca pripremam tradicionalne kolače, koje moja obitelj posebno voli, ali uvijek dajem mašti na volju i spajam svoje najdraže sastojke kako bih stvorila nešto posebno i novo.

Tako je nastao kolač Božićna čarolija. Spojila sam najfinije sastojke i drage recepte te napravila kolač koji jednostavno mora oduševiti svako nepce. Recept počinje s korom od mamine najbolje pite kroz koju želim zadržati tradiciju i okus domaće kuhinje, a odlično se povezuje s ostalim okusima u kolaču. Lagana nježna krema i biskvitno tijesto sa lješnjacima daje finu notu, a topljena čokolada najbolji je završni ukras na kolaču koji je već posipan sjeckanim lješnjacima.

Božićna čarolija nosi u sebi i jednu posebnu tajnu, a to je ljubav u pripremi jer uz ljubav će kolač biti ukusniji. Mjesec prosinac je čaroban, a pravljenje kolača je predivna igra u koju unosimo svoju ljubav, samim time u mjesecu prosincu kolači su jednostavno posebni, razigrani i posuti čarobnim prahom.

Dragi čitatelji i čitateljice Ludbreških novina, dijelim s vama ovaj autorski recept kao mali znak pažnje za nadolazeće blagdane. Želim vam puno ljubavi u pripremi vaših jela i slastica.

treba posjedovati ambicioznost, znanje i sposobnost. Vanja ima to sve troje.

-Želim postati vrhunski kuhar i nadam se još sjajnijoj medalji za dvije godine. Zahvaljujem se Grozdani i Bojanu Bohorču koji su me usmjerili u kulinarske vode, a zahvaljujem se i roditeljima Ružici i Stjepanu na ogromnoj potpori. – zaključio je Vanja.

(D. Vađunec)

Vanja s roditeljima Ružicom i Stjepanom

Svečani meni u pet sljedova, Vanjina dekoracija

Tijesto: 7 dag margarina, 1 žlica vrhnja, 15 dag glatkog brašna, 1 jaje i prstohvat soli Biskvit: 8 bjelanjaka, 25 dag šećera, 20 dag mljevenih lješnjaka, 2 žlice brašna, 2 žlice krušnih mrvica namočenih sa jednom žlicom ruma, 1 prašak za pecivo Krema: 8 žumanjaka, 25 dag šećera, 2 pudinga od vanilije (prašak za puding), 8 dl mlijeka, 15-20 dag margarina za kreme, 10 dag čokolade Glazura: 3 dag kokosove masti i 6 dag čokolade Za posipati gotov kolač: šaka poprženih sjeckanih lješnjaka Priprema tijesta: Zamijesiti tijesto, razvaljati na papiru za pečenje, peći u kalupu dimenzije cca 32 x 20 cm. Tijesto se peče 8 minuta na temperaturi 170 °C.

Vanjina dekoracija svačanog menija u pet sljedova Priprema biskvita: Umutiti bjelanjke sa šećerom u čvrsti snijeg, te lagano umiješati mljevene lješnjake, brašno, krušne mrvice natopljene sa žlicom ruma i prašak za pecivo.

Biskvit peći na papiru za pečenje u jednakom kalupu kao i tijesto. Biskvit se peče 20 minuta na temperaturi 170 °C. Ohlađeni biskvit prerezati i malo poprskati sa kuhanom crnom kavom (po želji može i malo ruma).

Priprema kreme: Staviti kuhati 5 dl mlijeka i šećer, posebno pjenjačom izraditi žumanjke, 3 dl mlijeka i 2 pudinga. Kad mlijeko zakuha, lagano ulijevati pripremljenu smjesu i neprestano miješati pjenjačom. Kuhati na srednjoj vatri oko 7 minuta.

Kremu ohladiti, dodati prethodno dobro izrađeni margarin i dobro izraditi. Zatim, kremu podijeliti na dva dijela da veći dio ostane žuti, a u manji dio dodati 10 dag omekšane čokolade za kuhanje.

Kolač slažite redom: tijesto, pola žute kreme, polovica biskvita, krema od čokolade, druga polovica biskvita, žuta krema, posipajte sjeckanim lješnjacima i ukrasite čokoladom.

SA SVIH STRANA

21. prosinca 2018.

29

Izložba vina 25. i 26., a program kod vidikovca 20. siječnja Udruga “Trsek”

Ludbreški vinogradari u Nadinu

priprema program povodom blagdana Vincekovo Mnogim vinogradarima Vincekovo je najvažniji 'vinogradarski' blagdan kojim počinje nova radna godina u vinogradu uz simbolično obrezivanje i blagoslov grančice trsa. Udruga vinogradara Trsek Ludbreg predstojećeg će siječnja, kao i dugi niz prethodnih godina, ponovno prirediti programe kojim će se obilježiti Vincekovo. Bit će to otvaranje nove Izložbe mladih vina ludbreškog i susjednih vinogorja 25. siječnja. Prigodni program u vinogorju u Sigečaku kod kipa svetog Vinka, zaštitnika ludbreškog vinogorja, održat će se 20. siječnja.

Središnji događaj bit će održavanje nove već 27. po redu Izložbe mladih vina ludbreškog i susjednih vinogorja. Održavanje izložbe u protekla gotovo tri deseljeća imalo je iznimno velik utjecaj na podizanje kvalitete vina ludbreškog vinogorja. Danas se možemo pohvaliti i ponositi kvalitetom vina koja nastaju u ludbreškom vinogorju, te velikim brojem naših vinogradara među kojima je i puno mladih. Proizvodnjom vina neki se bave manje ili više profesionalno, a većina amaterski, ali kvaliteta vina je na zavidnoj visokoj razini.

Kao uvod nove Izložbe mladih vina u Ludbregu najprije će biti priređeno korisno predavanje za vinogradare o uporabi 'Bayerovih' zaštitnih sredstava u vinogradu s počekom u 16 sati. Izložba će se otvoriti u 17 sati u hotelu Crnković, a trajat će sve do subote 26. siječnja kada će se na tzv. Vinskom balu u večernjim satima vinogradarima uručiti priznanja za kvalitetu njihovih vina.

Uzorci vina za izložbu moraju biti u buteljama ili bocama, etiketirana ili s ispisanim podacima, a zaprimat će se u hotelu Crnković u subotu 13. siječnja od 12 do 20 sati, kao i u nedjelju 14. siječnja od 10 do 20

sati uz uplatu kotizacije. Vina će ocijeniti poznati hrvatski enolozi, a za izložbu se mogu prijaviti bijela, ružičasta i crna vina, od jedne sorte ili mješavine sorata. Po stupnju mogu biti stolna, vrhunska i kvalitetna.

Proizvođač mora deklarirati svoje vino kao suho, polusuho, poluslatko ili slatko.

U 'Trseku' očekuju da će i ovoga puta vinari iz ludbreškog i drugih krajeva za izložbu prijaviti više stotina vina.

- Uputili smo poziv udrugama i društvima s kojima 'Trsek' ima jako dobre odnose.

Primjerice, mi smo se nedavno odazvali pozivu prijateljske udruge iz Nadina, te smo vrlo uspješno sudjelovali na njihovoj izložbi mladih vina. Tako očekujemo da će na predsto-

Nakon 50 godina ponovno zajedno MARTIJANEC – Prije točno 50 godina zajedno su sjedili u školskim klupama OŠ Martijanec, a ove jeseni odlučili su se susresti ponovno. Radi se o učenicima 8.a i 8. b razreda koji su davne 1968. godine završili osnovnu školu.

- U lipnju se nismo mogli dogovoriti jer smo razasuti na svim stranama svijeta, ali 50-godišnjicu ipak nismo htjeli propustiti. U 8.a razredu bilo je tada 27 učenika, razrednica je bila Mira Horvat koja je večeras tu sa nama. 8.b razred pohađalo je 32 učenika. Među njima bio sam i ja, a naš razrednik bio je Albin Medvedec iako nas je često imala i učiteljica Mira. – rekao je Branko Kežman, jedan od organizatora susreta.

Osim Branka Kežmana 50-godišnjicu male mature organizirali su: Anica Bohnec, Marija Jagić - Ploh i Branko Gerenčir. (dv)

jećoj ludbreškoj izložbi svoja vina predstaviti naši prijatelji iz Nadina, kao i članovi udruga Velike Gorice, Križevaca, Zeline, Kastava kod Rijeke i još nekih s kojima lijepo surađujemo i često razmjenjujemo iskustva.

Dolazak su najavili i gosti iz Mađarske, pa će izložba imati međunarodni karakter.

Godina je bila dobra za vinare, pa sam uvjeren da će na izložbi svoja vina predstaviti i više stotina vinogradara ludbreškog i drugih vinogorja. Pozivam vinogradare i sve građane da nam se pridruže kako na degustaciji vina na izložbi 25. siječnja, tako i na zabavnom programu kod kipa svetog Vinka 20. siječnja - kaže Branko Kežman, predsjednik Trseka.

Prigodni program u povodu Vincekova za građane predviđen je za nedjelju, 20. siječnja s početkom u 12 sati u Sigečaku podno kipa svetoga Vinka s vidikovcem. Priredit će se ceremonijal narodnog običaja obrezivanja i blagoslova grančica vinove loze. Posjetitelje očekuje prigodni zabavni program uz glazbu, vino i kuhano vino, te tradicionalne domaće zimske specijalitete i druga jela.

Ludbrežani odnosno članovi 'Trseka' odazvali su se pozivu prijateljske vinogradarske udruge iz Nadina, te su početkom prosinca sudjelovali na velikoj manifestaciji degustacije vina i maslinovih ulja, koja se organizira povodom blagdana Sv. Nikole.

Na manifestaciji je sudjelovalo 10 članova Trseka. Uspjeh niti ovoga puta nije izostao jer su se u Ludbreg vratili sa zlatom za kvalitetu svojih vina i nekoliko srebra.

Titule šamopiona dodijeljene su u više kategorija, a naš Vjekoslav Jakopčin iz Malog Bukovca osvojio je titulu šamiona za najbolje bijelo vino, njegov muškat žuti osvojio je 86,33 boda.

Gosti iz Ludbrega su cjelodnevno druženje u Nadinu iskoristili za edukaciju, za koju su bili zaduženi stručnjaci Savjetodavne službe Zadarske županije i Agronomskog fakulteta u Zagrebu, te za razmjenu iskustava, kušanje vina, maslinovih ulja i dalmatinskih gastro specijaliteta.

30 S P O R T

21. prosinca 2018.

O

• Odbojkaši „Poljanca“ standardno su pri vrhu III. lige na čemu im treba odati priznanje.

va godina donijela nam je solidne rezultate ludbreških sportaša i sportašica.

• Nedostajali su nam nastupi Sare Kolak koji su nas protekle dvije godine dizali na noge.

Naravno, uslijed ozljede nije mogla nastupati, ali iduće sezone opet je očekujemo tamo gdje joj je mjesto, na svjetskom vrhu. Pogledat ćemo i njen nastup u Splitu u veljači, a na ljeto bi čak mogla nastupiti u obližnjem Varaždinu.

• Ivana Dežić nastupila je za seniorsku reprezentaciju na Europskom prvenstvu koje se igralo u prosincu u Francuskoj.

Nastup reprezentacije nije bio blistav, no Ivani će ostati lijepa uspomena za cijeli život.

• Društvo iz HK „Ludbreg“ ne posustaje. Njihov najvrijedniji dragulj Iva Gerić ide prema svom cilju. Jedna je od najboljih kadetkinja svijeta, pa ne bi trebalo čuditi ako se uspije kvalificirati na Olimpijadu 2020. godine u Tokiju. Znači, na dvije smo kandidatkinje za najveću smotru sportaša.

• U zahtjevnoj švedskoj rukometnoj ligi naš Matija Špikić već slovi kao jedan od najboljih vratara nakon samo polusezone branjenja. Ako se reprezentacija nastoji pomladiti, logično je očekivati da će biti

• Nogometaši iz tog mjesta dobili su novi polet, pošto im je na klupi proslavljeni nogometaš Bojan Vručina.

Sportska 2018. godina

• Mažoretkinje i twirling navikle su nas proteklih mnogo godina na niz trofeja, i ove godine bile su na nivou zadatka. barem na širem spisku putnika za Tokio, gdje nas zasigurno očekuje mjesto.

• David Šalamon na početku je prave seniorske karijere. Za olimpijskom normom na 400 metara zaostaje samo sekundu.

Dvije godine do Olimpijade za sekundu poboljšanja, izvedivo! Čekaj malo, četiri potencijalna olimpijca iz Ludbrega?

Nevjerojatno.

• Nogometaši „Podravine“ nemaju nezaboravnu godinu, ispali su iz kupa, u prvenstvu im ne cvatu ruže. No pred

njima je iduće godine proslava sto godina postojanja s nizom lijepih događanja. Neka proslave zaslužili su.

• Košarkaši „Grafičara“ igrali su u prvom dijelu sezone A 1 ligu. Najviši rang koji je dosegao bilo koji ludbreški sportski klub. Bili su među 25 najboljih klubova u državi. No uslijed kratkog igračkog fonda u cijelom regionalnom bazenu morali su odustati od ovog natjecanja. Sada su u A2 ligi, mladići, kadeti, stasaju kroz plasman koji će vjerojatno biti u gornjoj polovici ljestvici.

• Igrači „RK Ludbreg“ igraju također u visokom rangu, 2. HRL „Sjever“.

Konkurencija je žestoka, klubovi su ozbiljni, a problemi naše ekipe tradicionalni. Uz posljednjih godina redovitih ozljeda, poslovnih i školskih obveza, sada je tu u cijeloj Hrvatskoj aktualni odlazak u inozemstvo.

• Što se tiče ženskih klubova - preživljavaju. Rukometašice i odbojkašice igraju u trećim ligama. Okupljaju solidan broj djece, a ako iznjedre koju kvalitetnu igračicu to im je dodatni bonus.

Prekrasni rukometni dani Ivane & Matije

Posljednje tromjesečje ove godine donijelo je lijepe sportske dane našim rukometnim perjanicama Ivani Dežić i Matiji Špikić.

Može se to gledati i drugim naočalama, ali mi ćemo gledati s ponosom iz perspektive našeg malog, ali na njih ponosnog Grada Ludbrega. Ivana Dežić u prosincu je, nakon dobrih partija u Poljskoj, izborila

• Selnička „Plitvica“ ne predaje se u I. Županijskoj ligi, „Zadrugar“ i „Mladost“ iz Sigeca „pokefat“ će se u Drugoj ligi za prvo mjesto.

Neven Jerbić

prvu sedmorku na Euru u Francuskoj. Nije bilo blistavo, izgubile su naše, koje su nakon više godina sudjelovale na tako velikoj smotri, od Nizozemske, Španjolske i Mađarske, očekivano s obzirom koliko se ulaže kod nas u sport, pogotovo u onaj ženski. Ivana je dala sve od sebe i doživjela trenutke koje će zauvijek pamtiti.

Mladi, za golmana to itekako jest, Matija Špikić odlučio je nakon Varaždina karijeru nastaviti u jakoj švedskoj ligi kod „Aik“-a u Stockholmu.

Nažalost ekipa u kojoj je on jedan od najboljih, s petnaestak obrana po utakmici, nalazi se na dnu ljestvice i opasno joj prijeti ispadanje iz lige. Nadamo se, a gotovo smo i sigurni,

da su ga primijetili i ostali prvoligaši, jer šteta bi bilo tako kratko biti u ovoj lijepoj državi. Kao što smo već pisali, ovaj inteligentni, obrazovani i lijepo odgojeni mladić predestiniran je za nastup u seniorskoj reprezentaciji, dogodit će se to… Što se tiče rukometnih klubova u Ludbregu, o njima više u idućem broju.

• Kod rekreativnih sportaša prednjače tenisači čiji nas veterani i županijski prvaci oduševljavaju.

• Sve aktivniji su rekreativni atletičari. Neki od njih spoznali su sport u svojim tridesetima i četrdesetima, ali nikad, izgleda, nije kasno.

Sve u svemu veselimo se predolimpijskoj 2019. godini.

Prava uzbuđenja bit će u 2020. godini, koja bi kao i 2016. mogla biti zlatnim slovima upisana u sportske almanahe.

Svim sportašicama, sportašima i svima koji vole sport želimo uspješnu i zdravu Novu 2019. godinu.

Mladi ludbreški košarkaši polako odrastaju Silom prilika, a jednim dijelom i klupskom orijentacijom, kadeti ludbreškog „Grafičara“ dobivaju sve više prigoda u seniorskoj konkurenciji.

Zanemarit ćemo podatak da su kadeti poraženi u Varaždinu od Vindije s više od sto razlike, tamo su igrali jako oslabljeni. Dvije posljednje utakmice u A2 ligi zaista su bile pune njihovih minuta, mogli smo vidjeti njihovo sazrijevanje. Puni elana i borbenosti ušli su u okršaje s Bjelovarom i Labradom- Žurko. Protiv Bjelovaraca nisu uspjeli zbog nedostataka „podupirućih“ seniora, kojih nije bilo na utakmici.

U posljednjem ogledu protiv Labrade bili su tu Siladić i Šamarija, pa su odigrali slobodnije, iskoristili prigodu te zaslužili pljesak. Ima tu još pregršt posla na njima kako to dobro primjećuje trener Poljak. Trebat će raditi na taktičkoj pripremi, na fizikaliji, pošto i nisu baš previsoki, treba mnogo rada na motorici pogotovo bekovski dio, a ne bi škodilo ni samoinicijativnog rada. Znamo čuti Dina Rađu kako je trenirao, i to s trenerima koji znaju zanat i po 8-10 sati dnevno. Sumnjamo da ovi mladići toliko treniraju i tjedno. Zato valja zapeti ako se želi postati košarkaš, “španer“.

Kako je to opće poznato onima koji se bave sportom i razumiju ga, rezultati u juniorima i kadetima nisu toliko bitni, važno je da se izbacuju košarkaši ili bilo koji sportaši za prvu ekipu.

Neven Jerbić

SPORT

21. prosinca 2018.

Vrijedimo više od plasmana U sezoni kada ludbreška Podravina obilježava svoju ponosnu stotu godišnjicu kluba, kormilo prvog trenera dodijeljeno je Mariju Piškoru. Riječ je o poznatom nogometašu koji je s Podravinom čak zaigrao u II. HNL. Vrlo mlad, još kao igrač, u ranim dvadesetima, na nagovor, kako kaže, svog sportskog uzora iz Slokovca Slavka Horvata krenuo je u trenerske vode. Čak je dvadesetak godina u tom poslu, većinom kao trener "Sloge" s kojom je osvojio niz titula i učinio je prepoznatljivom na nogometnoj karti županije. Već godinu dana trajali su pozivi s adrese ludbreškog četvrtoligaša, no zbog radnih obveza nije mogao prihvatiti poziv. Sada su posložene kockice, pa je uz zahtjevan zadatak prvog trenera i na trenerskoj nogometnoj akademiji gdje se nada da će do kraja iduće godine položiti i za "Uefa A licencu".

S "Plavim bluzama" nakon prvog dijela u IV. HNL zauzeo je desetu poziciju. Nadali smo se boljem, a on?

- Nisam zadovoljan. Ostvarili smo šest pobjeda, dva puta igrali neriješeno, a sedam puta izgubili.

Ja bi o porazima. Dva su potpuno zaslužena, protiv Rudara i Varteksa.

U Svetom Martinu do boljeg ishoda dijelila nas je sudačka greška. Podbačaji na svakoj razini bile su utakmice protiv Marofa i čakovečke Sloge. Protiv Međimurca u Dunjkovec – Pretetincu odigrali smo najbolje

“K

poluvrijeme sezone, promašili kazneni udarac, trebali voditi s 4-0. No domaćin je u drugom dijelu kaznio naše brojne promašaje. Protiv izbalansiranog Nedelišća i nije sramota izgubiti. Trebali smo, objektivno, imati četiri – pet bodova više, s time bih bio zadovoljan.Što možemo očekivati u drugom dijelu sezone?

-Moram spomenuti da u ekipi imamo samo trinaest igrača starijih od dvadeset godina. Krenuli smo s pomlađivanjem i sada to valja istrpiti.

Juniori još puno trebaju raditi, pogotovo na taktičkom planu, treba im i strpljenja. Često im spominjem kao uzor strpljenja mog pomoćnog trenera Damira Vađunca. Kao neki plasman s kojim bih bio zadovoljan smatram čet v r tu-petu poziciju.-

renuli smo s pomlađivanjem i sada to valja istrpiti.

Juniori još puno trebaju raditi, pogotovo na taktičkom planu, treba im i strpljenja.”

Poželimo Piškorovim trupama mnogo sreće u idućoj godini, toliko jubilarnoj da nas čini ponosnima!

Neven Jerbić

Turnir nikad jači Na zagrebačkoj Pešćenici u subotu je održan posljednji turnir iz natjecateljskog kalendara u 2018. godini. Turnir nikad jači, uz sudjelovanje 240 hrvača iz 14 država. Natjecanje se, kao i svake godine, odvijalo u dvije uzrasne kategorije, kadetima i dječacima. Hrvanje koje je prikazano, bilo je zaista na visokom, usudili bi se reći, europskom nivou.

Hrvači koji su u Zagreb došli iz hrvačkih velesila poput Ukrajine, Mađarske, Bugarske, Moldavije, Rumunjske i ostalih, dali su dimenziju više ovom turniru. U toj probranoj konkurenciji je i dvojac iz HK Ludbreg.

Leo Petrić u uzrastu kadeta te Florijan Varović kod dječaka.

Leo je u osmini finala, u odličnoj borbi, tušem pobijedio talijanskog predstavnika, na samom isteku prve runde. U četvrtfinalu je bolji od njega bio naš reprezentativac Hader rezultatom 12:4.

Nažalost, Hader nije uspio ući u finale, tako da Petrić nije imao više priliku nastaviti natjecanje kroz repesaž. Slično je bilo i kod Florijana Varovića, koji je u prvoj borbi tuširao hrvača iz Srbije, da bi u četvrtfinalu izgubio od odličnog Mađara. Isti pomalo iznenađujuće gubi u polufinalu, te je i za mladog Varovića tu bio kraj natjecanja.

Bez obzira što nisu osvojene medalje, hrvanje koje su dečki prikazali, bilo je na visokom nivou, te u sljedećoj sezoni možemo očekivati od njih još bolje rezultate.

Osim natjecateljskog dijela, Božićni turnir imao je i jednu svečanu dimenziju te su, kao i svake godine, dodijeljene nagrade za najuspješnije hrvače, trenere, klubove i sportske djelatnike. Za nas najzanimljivija je bila nagrada za najbolju hrvačicu, koju je ove godine više nego zasluženo, dobila Iva Gerić. Za podsjetnik, Iva je ove godine u uzrastu kadetkinja bila 8. na europskom te 7. na svjetskom prvenstvu, a na prvenstvu Balkana osvojila je srebrnu medalju.

Sljedeći broj Ludbreških novina izlazi 31. siječnja 2019.

31

32

21. prosinca 2018.

Čestit Božić, sretnu i uspješnu 2019. godinu želi Vam