Ludbreške novine broj 141

LIST GR ADA LUDBREGA BESPLATNI PRIMJERAK 31. SIJEČNJA 2019.

BROJ 141 / GODINA XIV.

SJEĆANJE NA HLASTECA

Već četvrtu godinu zaredom ludbreška Gradska knjižnica i čitaonica „Mladen Kerstner“ sa svojim suradnicima i volonterima obilježava Dane Bože Hlasteca koji je uz Kerstnera jedan od najznačajnijih ludbreških kajkavaca. Termin održavanja manifestacije je prigodan, od 19. siječnja, kad se ludbreški pjesnik rodio, do dana njegove smrti 26. siječnja.

Kajkavske pjesme pisao je od rane mladosti. Objavljeno mu je pet samostalnih zbirki: Stari poti (1970.), Zvezde nad Samoborom (1971.), Podravske senje (1977.), Na zemli tragi (1980.), Lubavne popevke (1989.). Pjesme su mu objavljivane i u Samoborskim novinama, časopisu Kaj i Kajkavskom kalendaru, a zastupljen je i u antologijama i zbornicima kajkavskog pjesništva (Zeleni bregi Zeline, Hrvatska zemljica). Nagrađivan je na smotrama kajkavskog pjesništva u Zlataru, Samoboru i Krapini. Tridesetak njegovih pjesama je uglazbljeno.

Str. 18. - 19.

Jačanje konkurentnosti tvrtke Oprema d.d. kroz proširivanje kapaciteta postojeće poslovne jedinice i poboljšanje tehnološke spremnosti naziv je projekta kojeg je ova tvrtka provela...

Str. 6.

Središnja siječanjska manifestacija u Ludbregu i ove je godine bila Izložba mladih vina. Ova tradicionalna izložba mladih vina izrasla je u zavidnu manifestaciju, najveću takve vrste u Hrvatskoj.

Str. 12. - 13.

U Grafičaru se još više naglaska stavlja na rad s mlađim košarkaškim kategorijama, stvara kvalitetna baza za buduću kvalitetniju košarku.

Str. 22.

Matija je kao osnovnoškolac započeo trenirati u Udruzi Mladi rukometaš u Ludbregu. Zatim je kao srednjoškolac četiri godine trenirao u RK Ludbreg...

Str. 23.

2

AKTUALNO

31. siječnja 2019.

Najveći projekt u nadolazećem razdoblju A g lomera cija O projektu Aglomeracije, najvećem i najvažnijem projektu u Gradu Ludbregu do 2023. godine bilo je riječi na konferenciji za medije održanoj 8. siječnja u varaždinskom Varkomu.

Projekt Aglomeracija Ludbreg obuhvaća područje Grada Ludbrega te Općine Martijanec i Sveti Đurđ. Ukupna duljina kanalizacijskih cjevovoda prema studiji izvodljivosti je 99.888 m, a uključuje i 43 crpne stanice, te rekonstrukciju postojećih mješovitih kanalizacijskih kolektora ukupne duljine 8000m, te rekonstrukciju 3 postojeća preljevna objekta. U Aglomeraciji Ludbreg razvija se sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda s ciljem doprinosa poboljšanju stanja vode, kroz rekonstrukciju dijelova postojećeg mješovitog sustava odvodnje (cjevovoda u duljini od oko 8 km) u svrhu sprječavanja onečišćenje tla i voda. Izgradnjom i proširenjem javnog vodoopskrbnog sustava u naseljima Čukovec i Globočec Ludbreški omogućit će se pristup stanovništva kvalitetnoj pitkoj vodi.

Gradonačelnik Dubravko Bilić na konferenciji je naglasio kako Grad Ludbreg koji je drugi dioničar po snazi u Varkomu s poduzećem ostvaruje odličnu suradanju dok je za projekt Aglomeracije rekao kako je najvažnije da se čim prije započne.

- Proces izdvajanja u novoosnovanu tvrtku, iako mukotrpan i težak obzirom na sva izvršena ulaganja u kanalizacijsku mrežu u Ludbregu i pročistač otpadnih voda u Selniku, pokazao se kao odličan kada

Nakladnik: CZKI “D. N.“ Ludbreg Glavni urednik: Iva Havaić Sakač Grafički urednik: Miroslav Vađunec Redakcija: Branko Dijanošić, Iva Havaić Sakač, Darko Skupnjak, Matea Lukić, Dražen Vađunec, Neven Jerbić, Željka Namesnik Kontakt: CZKI “D. Novak” Ludbreg,

Trg Sv. Trojstva 19

Telefon: 042 / 306 131

Fax: 042 / 306 068

e-mail: ludbreske-novine@czkidn.hr dskupnjak@czkidn.hr Tisak: Tiskara Zagreb

smo krenuli u pripremu projekta aglomeracije. Među rijetkim smo gradovima koji smo se odlučili prihvatiti tog posla i uz pomoć gradskog vijeća osnovali smo novu tvrtku, što je ključno za projekt aglomeracije. Pripajanjem tvrtke Odvodnja Varkomu, omogućili smo da oni vrlo brzo za Grad Ludbreg odrade prijavu projekta aglomeracije na europske fondove. Očekujem da će prijava biti riješena do lipnja, a do kraja godine i javna nabava. Za nas je ovo izuzetno važan projekt jer naša dužnost je da građanima omogućimo da uživaju sve blagodati standarda građana Europske unije. - kaže ludbreški gradonačelnik Dubravko Bilić.

– Bio nam je cilj da uskočimo u isti vlak s Varaždinom – otkrio je gradonačelnik Bilić, dok je direktor Varkoma kazao kako su dosad u sklopu Aglomeracije ugovoreni građevinski radovi u vrijednosti oko 190 milijuna kuna, a treba se ugovoriti još 731 milijun.

– Ukupno je to oko 922 milijuna kuna ili oko 200 milijuna kuna radova po godini kada se u obzir uzmu rokovi kada Aglomeracije trebaju biti dovršene – istaknuo je Željko Bunić, direktor Varkoma.

Bunić je kazao i kako je od početka godine Varkom bez naknade preuzeo poslovne udjele u Odvodnji d.o.o. iz Ludbrega te da je to je napravljeno prema zakonskim propisima, a prethodno je Ludbreg na Gradskom vijeću donio odluku da se taj udio prenosi u Varkom. Riječ je o temeljnom kapitalu od 5,9 miliju-

na kuna i ta tvrtka ima značajan investicijski potencijal. Time su dobivena 1.402 nova korisnika i novih pet zaposlenika.

– Varkomu je svaki potrošač bitan, a bila je i obveza napraviti to prije nego krene raspisivanje natječaja za Aglomeraciju Ludbreg – rekao je Bunić.

Ludbreški je gradonačelnik suradnju s Varkomom nazvao primjerom dobre suradnje i dobrim načinom na koji se rješavaju stvari.

– To je oko 40 kilometara kanalizacijske mreže i ubuduće će kvaliteta biti samo veća. Prema zakonskim propisima ovo je trebalo napraviti i Ludbreg je to jedini napravio u županiji.

Ovim činom može se aplicirati na natječaj za projekt Aglomeracije – istaknuo je Bilić dodavši

da će građani koji su dosad bili zadovoljni uslugom Varkoma sigurno biti zadovoljni i dodatnim uslugama koje će dobiti.

– Kanalizacijske cijevi su ostale u Ludbregu i tu će ostati zauvijek i ono što je jako bitno, u dogovoru s Varkomom ćemo prijaviti ludbrešku aglomeraciju na EU fondove i očekujemo da do kraja godine imamo izvođače za pročistač i kanalizacijsku mrežu – rekao je gradonačelnik Bilić te dodao kako se Varkom pokazao kao dobar partner.

-Ludbreg kao grad s manje od 10 tisuća stanovnika morao bi imati završenu kanalizacijsku mrežu do 2025. godine, međutim mi smo odmah krenuli u cijelu priču, nismo čekali i upali smo u vlak s varaždinskom aglomeracijom. Ovo je jedan

od doprinosa stvaranju velikoga Ludbrega jer iako smo mali radimo velike projekte i želim poručiti građanima da imaju povjerenja u sebe, u svoj grad.

Bez obzira na činjenicu da se u nekim segmentima ne možemo uspoređivati s velikim gradovima, u brojnima ipak možemo biti najbolji – poručuje gradonačelnik Bilić koji najavljuje i projekt dogradnje dječjeg vrtića Radost. - Čim nam vrijeme dozvoli krećemo u radove vrijedne 2,5 do 3 milijuna kuna. Ovime ćemo još jedanput pokazati koliko su važna djeca i njihova dobrobit. Naš vrtić uskoro će imati i malu sportsku dvoranu u kojoj djeca mogu raditi na koordinaciji, a postavit će se i nova igrala na vanjskom prostoru vrtića – kaže gradonačelnik.

Valentinovo: Grad Ludbreg poziva parove koji slave 50 ili 60 godina braka da se jave za obilježavanje Grad Ludbreg poziva bračne parove koji ove godine slave 50 ili 60 godina braka da jave do 11. veljače kako bi zajedno dali doprinos obilježavanju ovih važnih obljetnica.

– Pozivamo sve Ludbrežanke i Ludbrežane da uz Valentinovo koje je puno više od praznika ljubavi, ono je i praznik razumije-

vanja, a koji su 50 ili 60 godina u braku da se zajedno prisjetimo tih vremena, da se prisjetimo kako je nekad bilo. Istovremeno želimo pokazati što su sve ljudi u stanju napraviti kada se pronađu u ljubavi, kada u zajedništvu stvaraju ne samo za sebe već i za svoju djecu, ali i širu zajednice – kaže gradonačelnik Dubravko Bilić.

U prošlosti se svadbi pridavalo izuzetno značenje što se može zaključiti i iz samog trajanja svadbe.

Svadbe su u prošlosti trajale do 3 dana.

– Želimo se prisjetiti zašto je tome bilo tako, ali i da mlađi čuju koje su tajne uspješnih i dugovječnih brakova. U užurbanosti i svakodnevnoj jurnjavi možda

smo zaboravili da i naša odabranica ili odabranik također trebaju razumijevanje, minutu vremena, lijepu riječ – kaže gradonačelnik i poziva sve bračne parove s područja Grada Ludbrega da se jave do 11. veljače na broj telefona 420200 ili osobno u Grad Ludbreg, Trg Svetog Trojstva 14 radi daljnje organizacije.

AKTUALNO

31. siječnja 2019.

Uveden sustav elektroničkog praćenja Gradsko vijeće sjednice i glasovanja Posljednja prošlogodišnja sjednica Gradskog vijeća ostat će zapamćena po novom sustavu glasovanja. Uveden je sustav elektroničkog praćenja sjednice i glasovanja.

– Članovi vijeća na korištenje su dobili tablet računala putem kojih su im dostavljeni materijali za sjednicu, a ujedno služe i za glasovanje. Uoči ove sjednice imali smo i probnu sjednicu na kojoj smo isprobali kako sustav funkcionira. Vjerujemo kako ćemo ovim sustavom smanjiti godišnje troškove za pripremu materijala koji se odnose na papir i boju za ispis, a ujedno uz ovakav sustav vjerojatnost pogreške se smanjuje – rekao je gradonačelnik Dubravko Bilić.

Pred vijećnicima je i nova sjednica koja se održava upravo danas, 31. siječnja. Pred gradskim je vijećnicima donošenje Odluke o visini godišnjeg paušalnog poreza od iznajmljivanja stanova, soba i postelja. Naime, izmjenom i dopunom Zakona o porezu na dohodak propisano je da su predstavnička tijela jedinica lokalne samouprave obvezna donijeti odluku do 31. siječnja kojom će propisati visinu paušalnog poreza po krevetu odnosno smještajnoj jedinici u kampu i koja ne može biti manja od 150,00 kuna niti veća od 1.500,00 kuna.

Projekt “Građanska kultura u Ludbregu” Grad Ludbreg i Državni arhiv u Varaždinu su sklopili Ugovor za potrebe realizacije projekta “Građanska kultura u Ludbregu”. U sklopu projekta u Ludbregu će u povodu obilježavanja Dana grada biti održana tribina i izložba u dva dijela. U prvom dijelu kroz fotografije će biti predstavljen život ljudi u Ludbregu dok će u drugom dijelu biti predstavljeni eksponati kućanskih aparata.

Nositelj projekta je Centar za kulturu i informiranje “Dragutin Novak” Ludbreg u suradnji s Državnim arhivom u Varaždinu.

– Naš je cilj otići dovoljno daleko u povijest da bi se potvrdilo i prikazalo da je Ludbreg povijesno imao građansku kulturu, jer bez obzira na svoju veličinu, kao mali grad, i svojom prometnom, trgovačkom, proštenjarskom i gospodarskom aktivnošću imao je građansku jezgru koja je bila nositelji tih aktivnosti, a i građanska društva i institucije bili su promicatelji gradskog duha Ludbrega. Već obitelj Batthyany je za svoje aktivnosti i vođenje posjeda okupljala školovano osoblje, a i kao dio kulturnog i prosvjećenog plemstva bili su mecene umjetnici, stručnjaci.

Ovim projektom ne želimo pokazati samo slike iz prošlosti i sadašnjosti već slike povezati s ljudima, društvima i institucijama, sudionicima života grada – objašnjava Antun Šimić, predsjednik Gradskog vijeća Grada Ludbrega.

U tijeku je natječaj za organizacije civilnog društva U sklopu Javnog natječaja organizacije civilnog društva svoje prijave mogu podnijeti za projekte – kratkoročne, manje opsežne, uglavnom jednokratne aktivnosti u koje je uključen manji broj korisnika te koje se provode na području Grada Ludbrega.

Trajanje projekta definirano je početkom i krajem projekta.

Organizacije civilnog društva svoje prijave mogu podnijeti za programe – dugoročne, opsežnije, više aktivnosti u koje je uključen veći broj korisnika te koji se provode većinom na području Grada Ludbrega, a u manjoj mjeri na području Varaždinske županije, Republike Hrvatske i u inozemstvu.

Trajanje programa može biti najdulje 12 mjesec, zaključno do 31. prosinca 2019. godine. - Naše udruge početkom godine, natječaj je upra-

Dan grada Ludbrega 2019

3

vo u tijeku, prijavljuju projekte i programe. Natječaj je usklađen s načelima Europske unije, a Grad programe financira u maksimalnom iznosu od 30 tisuća kuna po udruzi.

Udruge su takav način prijave projekata dobro prihvatile upravo zbog transparentnosti. Udruge su dobri duh grada, one su ukras i potpora svih naših manifestacija. Nadam se da će se još više mladih uključivati u njihov rad jer time veličamo našu baštinu i tradiciju i promoviramo naš Ludbreg – zaključuje gradonačelnik Dubravko Bilić.

Najmanji iznos koji se može odobriti za projekte iznosi 1.000,00 kuna, a najveći 3.000,00 kuna.

Za programe najmanji iznos koji se može odobriti iznosi 3.000,00 kuna, a najveći 30.000,00 kuna.

Prijave se podnose do 7. veljače 2019. godine.

Švicarci zainteresirani za otvaranje pogona u Ludbregu

Dodaje i kako je jačanjem građanskog staleža i socijalne interakcije tijekom 19. i u prvoj polovici 20.st. došlo i do pojave interesnog udruživanja i stvaranja raznih gospodarskih, kulturnih, prosvjetnih i sportskih društva i udruga. Prateći njihov postanak, rad, ciljeve i djelovanje otkrivamo i razinu razvitka zajednice, njezine potrebe i mogućnosti. Tako će, osim podataka o gospodarskim kretanjima,

upravo brojnost i raznovrsnost društava i udruga svjedočiti o građanskom karakteru dijela ludbreške društvene zajednice. Od 1869. g. kada je osnovan „Ludbreški vatrogasni zbor“, pa do sredine 20. st. u Ludbregu će biti osnovano dvadesetak društava i udruga.

Više o svemu svi zainteresirani moći će doznati 18. ožujka na sam dan održavanja tribine i izložbe.

JAVNA PRIZNANJA Tradicionalno, i ove godine uz Dan grada Ludbrega dodijelit će se javna priznanja. Povjerenstvo za dodjelu javnih priznanja Grada Ludbrega raspisalo je oglas kojim se pozivaju građani, pravne osobe, političke stranke i udruge građana na podnošenje inicijativa za dodjelu javnih priznanja Grada Ludbrega.

Javna priznanja Grada Ludbrega su: Proglašenje počasnim građaninom Grada Ludbrega, Nagrada Grada Ludbrega za životno djelo, Nagrada Grada Ludbrega, Plaketa Grada Ludbrega i Zahvalnica Grada Ludbrega.

Podnositelji inicijativa za dodjelu javnih priznanja dužni su svoje pismene prijedloge na priloženom obrascu dostaviti Povjerenstvu za dodjelu javnih priznanja Grada Ludbrega, Trg Svetog Trojstva 14 i to najkasnije do 8. veljače 2019. godine.

Gradonačelnik Dubravko Bilić, zamjenica gradonačelnika Renata Potočnik i Slobodan Mikac, generalni konzul Republike Hrvatske u Švicarskoj Konfederaciji održali su sastanak s predstavnicima švicarskih tvrtki. Švicarci su iskazali interes za otvaranje proizvodnog pogona upravo u Ludbregu.

– Grad Ludbreg intenzivno radi na privlačenju stranih investicija. Ovom prilika obišli smo nekoliko njima atraktivnih lokacija na području samog Ludbrega i vjerujem kako ćemo uskoro imati još jednu pozitivnu priču.

Vrata Grada Ludbrega uvijek su otvorena za potencijalne investitore, za sve koji pokažu interes za ulaganje i razvoj poslovanja na ovom području. Gospodarstvo je glavni pokretač razvitka, toga smo svjesni i želimo biti odskočna daska, a ne kamen spoticanja – rekla je Renata Potočnik, zamjenica ludbreškog gradonačelnika.

U Gradu Ludbregu smatraju da je prvi korak napravljen i nadaju se realizaciji planiranih pokretanja pogona u Ludbregu što će rezultirati i novim radnim mjestima.

4

AKTUALNO

31. siječnja 2019.

Novou re đene prostorije za srednjo školce Četiri novoopremljena praktikuma i tri nove učionice opremljene interaktivnim televizorima na raspolaganju su učenicima Srednje škole Ludbreg.

Varaždinska županija za potrebe Srednje škole Ludbreg kupila je nekretninu vrijednu 2.425.00,00kn za organiziranje praktične i radioničke nastave koju je ova srednja škola dosad unajmljivala. Varaždinska županija za potrebe Srednje škole Ludbreg iz proračuna je izdvojila 3,1 milijun kuna.

Novouređeni strojarski i prehrambeni praktikum, praktikum za prehranu i poljoprivredu te praktikum prodavaonica u novoj zgradi, kao i učionice u glavnoj zgradi, obišli su župan Varaždinske županije Radimir Čačić, njegov zamjenik Tomislav Paljak i pročelnik Upravnog odjela za prosvjetu, kulturu i sport dr. sc. Miroslav Huđek, zajedno s ravnateljem Srednje škole Ludbreg Josipom Zdelarom i gradonačelnikom Ludbrega Dubravko Bilićem.

- Srednja škola Ludbreg ima 247 učenika u 16 razrednih odjela, a fantastičan je primjer srednjoškolske obrazovne ustanove izvan sjedišta Županije.

Ovo je respektabilna škola koja je posebno važna jer školuje djecu sukladno potrebama gospodarstva. Zbog toga su radionice i praktikumi za njih posebno značajni, a uz to su sada dobili i tri kvalitetne, novoopremljene učionice. Županija je uz odobrenje Županijske skupštine uzela kredit za kupnju objekta, pri čemu glavni razlog nije bila cijena najma, nego činjenica da nismo mogli koristiti EU fondove budući da je bila riječ o nekretnini koja nije naše vlasništvo. U vlasništvo smo sada dobili i okolno zemljište, što će u budućnosti biti temelj za nova ulaganja. – rekao je župan Čačić koji je s ravnateljom Srednje škole Ludbreg potpisao primopredajni zapisnik za kupnju nekretnine za praktičnu nastavu u Srednjoj školi Ludbreg koja je postala prepoznatljiva po tome da djecu školuje za posao, a ne za burzu.

- Jedna smo od rijetkih škola koja ne upisuje učenike u program opće gimnazije te za zanimanje ekonomist, nego se baziramo na strukovnim područjima koja su deficitarna na području cijele sjeverozapadne Hrvatske. Posebno veseli da dosad nismo imali problema s upisom učenika, kao i to da svi, čim završe srednjoškolsko obrazovanje, odmah rade – istaknuo je ravnatelj Srednje škole Ludbreg Josip Zdelar te dodao kako je Srednja škola Ludbreg jedna od sedam škola koja je dobila program prodavača – dualno obrazovanje.

- Djeca najprije kod nas uče osnovne stvari, a u travnju, svibnju idu u prodavaonice.

Smanjeni su opći predmeti, a pojačana je praktična nastava. Model je to koji koriste u školskom sustavu Austrije i Njemačke. Kod nas je pilot projekt i pokazao se kao odličan, predstoji nam još vidjeti kako će funkcionirati praktična nastava kod poslodavaca tako da ćemo u srpnju vidjeti konačne rezultate. - rekao je ravnatelj J. Zdelar te naglasio kako im je rješeno pitanje vlasništva bilo prioritetom jer im otvara mogućnost prijave na EU fondove za dogradnju. Ponosan je i kad su u pitanju brojke – Prošle godine je 46 učenika završilo strojarsku struku, zatim ekonomisti i gimnazijalci koji nastavljaju školovanje. Već idući dan 10 ih je bilo zaposleno.

Bit školstva je da se djeca školuju za privredu – rekao je Josip Zdelar te istaknuo kako su ključ uspjeha učenici koji rado upisuju ovu školu.

Za opremanje praktikuma za strojarstvo CAD-CAM računalima, softverima i namještajem izdvojeno je 199.950 kuna, za opremanje prehrambenog praktikuma 128.920 kuna, dok je praktikum prodavaonica za zanimanje prodavač uređen u suradnji s Konzumom u vrijednosti od 50.000 kuna. „Zdravi kutak“, praktikum prehrane i poljoprivrede, opremljen je s uređajem za hladno prešanje ulja, mobilnim uređajem za analizu tla, uređajem za

Srednja škola Ludbreg

sušenje voća, povrća i bilja te poluprofesionalnim mlinom za prešanje brašna. U to je uloženo 130.000 kuna.

Istovremeno se izvodila adaptacija postojeće zgrade, čime su na korištenje dobivene tri učionice, za što je izdvojeno 409.000 kuna.

- Od samog početka naglašavali smo da nam je obrazovanje jedan od prioriteta. Mnogi su bili skeptični po pitanju ovoga projekta, no mi smo u njega čvrsto vjerovali. Uz pomoć Ministarstva i Varaždinske županije uredili smo prije nekoliko godina ovaj prostor kojeg svakodnevno koriste naši mladi, srednjoškolci. Vratili smo mlade i mladost u naš grad, a oni će nam dati novu snagu da ustrajemo na ovome projektu do kraja, prateći potrebe tržišta. Moram svakako zahvaliti i udrugama koje su spremno napustile prostore koje su godinama koristile kako bismo proširili prostor škole. Dokaz je to da kao zajednica dobro funkcioniramo i spremni smo na suradnju - poručio je gradonačelnik Dubravko Bilić.

AKTUALNO

31. siječnja 2019.

5

Trening "Održivo gospodarenje otpadom" U sklopu projekta Ecological Smart and Sustainable Cities, odnosno EcoSmartCities odobrenog u okviru Programa suradnje INTERREG V-A Mađarska Hrvatska 2014.-2020. održan je jednodnevni trening na temu “Održivo gospodarenje otpadom”. Trening je održan u prostoru dvorca Batthyany i jedan je od zaključnih segmenata po ovom projektu. Polaznike treninga pozdravio je ludbreški gradonačelnik Dubravko Bilić.

– Ovo je primjer uspješnog i efikasnog projekta kojeg provodimo s našim partnerima, kolegama iz mađarskog grada Zalaegerszeg. Važan nam je ovaj projekt jer kroz njega ostvarujemo ciljeve, a to je da postanemo pametan, ekološki održiv grad. Želimo budućim generacijama ostaviti uređeno mjesto, a kako bismo to učinili moramo čuvati prirodu. Mi u Ludbregu ozbiljno smo shvatili gospodarenje otpadom, ozbiljno smo shvatili i europsko financiranje i upravo zahvaljujući njemu krenuli smo u stvaranje održivoga, pametnoga, zelenoga grada i danas imamo vrlo dobre rezultate. Generacijama stvarano odlagalište otpada smo sanirali i pretvorili u šetnicu na kojoj je posađena lavanda, preko puta smješteno

Info dan U sklopu projekta EcoSmartCities u utorak 22. studenoga u dvorcu Batthyany u Ludbregu održan je Info dan u sklopu projekta EcoSmartCities.

Cilj Info dana bio je upoznati javnost s ovim projektom kojeg karakterizira prekogranična suradnja, kako između dvaju prekograničnih gradova, tako i različitih ciljanih skupina koje su direktno uključene u provedbu projekta.

je reciklažno dvorište. Naše komunalno društvo, iako ima male resurse, postiže sjajne rezultate i jedno je od boljih u Hrvatskoj.

Sve to priprema je za suočavanje s nadolazećim izazovima, prvenstveno je to sortirnica, a potom i zbrinjavanje biootpada – rekao je gradonačelnik Dubravko Bilić.

Jednodnevni trening sastojao se od tri zanimljiva predavanja.

Doc.dr.sc. Lovorka Gotal Dmitrović održala je predavanje na temu Upravljanje otpadom kroz povijest, dr.sc. Igor Petrović održao je predavanje pod nazivom Energija iz otpada – mehanička biološka obrada otpada, dok je mag.ing. el Marko Capek održao predavanje Otpad – problem ili izazov (kako živjeti bez otpada).

-Lijepo je vidjeti kad jedan grad zna upravljati otpadom, a Ludbreg je uistinu pravi pozitivan primjer kada je u pitanju ta tematika i ozbiljno se uhvatio posla – rekla je je doc.dr.sc. Lovorka Gotal Dmitrović.

Kroz projekt EcoSmartCities u Ludbregu su uspostavljeni suvremeni sustavi gospodarenja otpadom koji uključuju opremu za podzemne spremnike povezane s naprednim softverom za gospodarenje otpadom i mobilnim aplikacijama, čime se postiže vremenska učinkovi-

tost, smanjenje troškova prijevoza i osiguravanje učinkovitost upravljanja ljudskim resursima.

– Posebno mi je drago kad govorimo o kontejnerima i aplikaciji kojom se upravljaju jer s ponosom mogu reći da su to sve ludbreški proizvodi, proizvodi ludbreških firmi i pameti koji će sigurno svoje mjesto naći na tržištu – zaključuje gradonačelnik Bilić.

Provedba ovog projekta koji je odobren za sufinanciranje iz Programa suradnje INTERREG

V-A Mađarska – Hrvatska 2014.-2020. započela je u listopadu 2017.godine, a vodeći partner je upravo Grad Ludbreg.

Partner na projektu je Grad Zalaegerszeg iz Mađarske. Ukupno predviđeno trajanje projekta je

16 mjeseci, a ukupna vrijednost 204.943 eura.

Sadržaj ovog članka je isključiva odgovornost Grada Ludbrega i ni pod kojim uvjetima ne odražava stav Europske unije i/ ili Upravljačkog tijela.

Održan jednodnevni trening “Korištenje otvorenih obrazovnih resursa”

U sklopu projekta Ecological Smart and Sustainable Cities, akronim: EcoSmartCities odobrenog u okviru Programa suradnje INTERREG V-A Mađarska Hrvatska održan je jednodnevni trening na temu “Korištenje otvorenih obrazovnih resursa”. Cilj ovog treninga bio je unapređenje znanja nastavnika u korištenju otvorenih obrazovnih resursa za daljnji razvoj inovativnih sadržaja i obrazovanja učenika u području održivog gospodarenja otpadom.

Projekt uključuje pokretanje inicijative za obrazovanje koja bi bila usmjerena na ostvarivanje tri glavna cilja, omogućavanje slobodnog pristupa digitalnim obrazovnim materijalima, podržavanje i razvoj individualiziranih oblika učenja neovisnih o mjestu na kojem se odvijaju (u školi, na poslu, kod

kuće i u slobodno vrijeme) te omogućavanje suradnje radi izgradnje mreže različitih dionika u svrhu usvajanja znanja, razmjene iskustva i primjera dobre prakse.

Predavanje je u Centru za kulturu i informiranje “Dragutin Novak” u Ludbregu održao mag.ing.el Marko Capek koji već nekoliko godina živi bez upotrebe jednokratne plastike, proizvodi kozmetiku, a posljednjih godina aktivno promovira život bez otpada.

Predavanje je uključivalo usporedbu edukacijskih programa, način provedbe i resurs, a predstavljeni su i edukacijski materijali koji se razvijaju u svrhu edukacije, osvještavanja građana, srednjeg uzrasta djece i najmlađih kroz brošure, letke, slikovnice i slično. Prikazan je i film “A Plastic Ocean”.

6

OPREMA

31. siječnja 2019.

O pr ema d.d. u sp je š no pr ovela pr ojek t Jačanje konkurentnosti tvrtke Oprema d.d. kroz proširivanje kapaciteta postojeće poslovne jedinice i poboljšanje tehnološke spremnosti naziv je projekta kojeg je ova tvrtka provela i u srijedu 30. siječnja predstavila javnosti.

Sve je započelo još 2017. godine kada je u listopadu Oprema d.d. potpisala s Ministarstvom gospodarstva, poduzetništva i obrta Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava u svrhu provedbe projekta pod nazivom Jačanje konkurentnosti tvrtke Oprema d.d. kroz proširivanje kapaciteta postojeće poslovne jedinice i poboljšanje tehnološke spremnosti.

Provedba projekta sufinancira se iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova u financijskom razdoblju 2014.-2020., preciznije iz Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR).

Domagoj Cvetko, direktor tvrtke je govoreći o projektu naglasio da je projekt trajao 18 mjeseci i da je ukupna investicija iznosila 15,2 milijun kuna dok je iznos potpore bio 37 posto.

Inače tvrtka se bavi proizvodnji uređaja za hlađenje o točenje pića, a gotovo svi proizvodi završavaju na stranom tržištu.

Kazao je kako je cilj tvrtke postati globalni lider u proizvodnji uređaja za hlađenje i točenje pića, a već sada su, naglasio je Cvetko, u nekim segmentima broj 1. u svijetu.

Samo prošle godine proizveli su 35100 uređaja dok je ukupno dosada proizvedeno vise od pola milijuna uređaja koji su izvezeni na sve kontinente. Tvrtka ima 248 zaposlenika.

Partneri tvrtke su snažne multinacionalne kompanije posebice one iz pivarske industrije.

- Tvrtka se bavi proizvodnjom uređaja za hlađenje i točenje pića. Ovo je lokacija na kojoj se proizvodi i upravo ovdje je u 2018. godini odrađeno 35,5 tisuća uređaja. Investicija je bila nužno potrebna s obzirom da tvrtka radi na međunarodnom tržištu, jednostavno moramo trčati brže od naši zapadnih pa i istočnih konkurenata da uopće pratimo tempo. Ovom investicijom mi smo si omogućili siguran rast u kapacitetu za iduću godinu, dvije. Naravno da ni to nije dovoljno i već razgovaramo o novim projektima.

Tvrtka izvozi 98 posto proizvoda, a i ova preostali dio se odnosi na međunarodne kompanije koje imaju sjedišta i u Hrvatskoj – rekao je Cvetko.

Po riječima Cvetka tvrtka je snažno orijentirana na ekološki prihvatljiv način proizvodnje i očuvanje okoliša.

Mario Piškor, rukovoditelj proizvodnje i tehnologije rekao je više o samom projektu odnosno investiciji vrijednoj 15,2 milijuna kuna. Ističući razloge zašto se tvrtka uopće odlučila za ovaj projekt naveo je povećanje proizvodnje odnosno cilj da se sa prošlogodišnjih 35559 uređaja ove godine proizvodnja poveća na 38 tisuća.

Kako bi ostvarili te ciljeve povećana je površina proizvodnoposlovnog proizvoda za nešto više od 1.000 metara četvornih.

Investicijom je proširen proizvodni pogon dogradnjom proizvodne hale od 640 m2, kojom su povezane dvije postojeće pro-

izvodne hale, te još 400 m2 gdje su smješteni novi uredi i garderobe.

Modernizirana je i tehnologija kupnjom 3 nova stroja. Nabavljena je nova savijačica, probijačica te linija za plastificiranje.

Nabavom navedenih strojeva proširen je proizvodni pogon s ciljem poboljšanja učinkovitosti i produktivnosti proizvodnih procesa, povećanja kvalitete postojećih gotovih proizvoda te veće energetske učinkovitosti.

Nabavom linije za plastificiranje također smo i u još smo jednom segmentu pridonijeli In house proizvodnji, smanjenju troškova i skraćivanju proizvodnog proces, budući da smo do sada nabavljali uslugu plastificiranja kod vanjskih poduzeća.

- Projektom ćemo svakako povećati kapacitete jer smo na tehnologijama probijanja i savijanja lima imali uska grla u proizvodnji i radili smo šest dana u tri smjene. Naše serije orijentira-

ne su personalizaciji kupca, serije su sve manje, a novi strojevi rađeni su upravo za personalizirane serije – pojasnio je Piškor.

Ulaganjem u projekt stvorena je potreba za novim zapošljavanjima te je zaposleno 25 radnika, a planirana su i daljnja zapošljavanja.

-U budućnosti očekujemo da će ovo ulaganje generirati i veću dodanu vrijednost proizvoda, omogućiti povećanje prihoda, izvoza i poboljšanje rezultata poslovanja što će doprinijeti daljnjem razvoju tvrtke – poručuju iz Opreme d.d.

Oprema d.d. već je dugi niz godina prisutna na svjetskom tržištu. Iz male lokalne tvrtke

stasala je u globalnog igrača u svojem području poslovanja, te zauzela poziciju među 5 najvećih proizvođača aparata za hlađenje i točenje pića na svijetu. Aparati za hlađenje i točenje pića u potpunosti su vlastiti proizvod razvijen u vlastitom razvojnom sektoru. Cijeli proizvodni proces od ideje, istraživanja i razvoja, preko konstrukcije, dizajna, razvoja tehnologije i proizvodnje, pa do marketinga i prodaje odvija se u samoj tvrtki. Visoku kvalitetu, raznovrsnost i pouzdanost proizvoda omogućuje dugoročni "know-how", vlastiti laboratorij, te inovativan, kreativan i educirani stručni kadar odjela za istraživanje i razvoj.

31. siječnja 2019.

GOSPODARSTVO

7

Inoxmont proslavio 10. rođendan:

Njihov recept za zadovoljne radnike su – veće plaće i specijalizacija Zahvaljujući prije svega iskustvu u međunarodnom poslovanju prije 10 godina Mladen Vidović i Zlatko Sova zajedničku su želju, znanje i viziju pretočili u temelje tvrtke Inoxmont. Sa sjedištem u Sigecu Ludbreškom gdje su prije nekoliko godina otvorili novi proizvodni pogon i zgradu uprave poduzeća ova se tvrtka danas svrstava među nositelje gospodarskog razvoja i to ne samo ludbreškog kraja već i cijelog Sjevera Hrvatske.

Poznato je da počeci nisu jednostavni ni laki, tako je bilo u slučaju dvojice gospodarstvenika. Kroz deset godina poslovanja, dok je hrvatsko gospodarstvo bilo na koljenima, u Inoxmontu se ulagalo, ne samo u postrojenje i moderne tehnologije, nego i u ljude. Jer, radnici su, kažu Zlatko Sova i Mladen Vidović, stup i nositelj razvoja tvrtke.

Prije tri godine otvorili su novi pogon, a trenutno zapošljavaju više od 200 radnika.

Inoxmont je danas suvremeno poduzeće za projektiranje, proizvodnju i montažu dijelova ili čitavih postrojenja u procesnim industrijama na području Europske unije s naglaskom na tržište SR Njemačke i Skandinavije.

Njihovi strateški partneri dolaze iz najrazvijenijih svjetskih zemalja, a da bi održali konkurentnost, nužna su stalna ulaganja.

-Daljnjim investiranjem u nove proizvodne i popratne kapacitete osiguravamo daljnje stvaranje dodatnih vrijedno-

sti i konkurentnosti na tržištu.

Strateški ciljevi poduzeća su postati prepoznatljivi centar izvrsnosti za metaloprerađivačku industriju – objasnio je Mladen Vidović.

U vrijeme kad je poslovni uspjeh neke hrvatske tvrtke sam po sebi vijest, a naslovnice medija pune informacije o odlasku mladih u inozemstvo trbuhom za kruhom, posebnu pažnju zaslužuje činjenica da je

Inoxmont poželjan poslodavac.

Osim što ulažu u svoje ljude kroz edukacije, Inoxmontovi radnici imaju i plaće iznad prosjeka.

-Nama je cilj ne samo zadržati radnike, nego im pružiti sigurnost, kako za njih same, tako i za njihove obitelji. Temelji tvrtke leže na radnicima, a nama je cilj i da su ti radnici zadovoljni. Želimo educirane i zadovoljne zaposlenike na sva-

koj razini, a svakome tko želi napredovati u karijeri, bilo da se radi o specijalizaciji ili usavršavanju menadžerskih vještina, mi ćemo uvijek biti podrška – rekao je Zlatko Sova.

I upravo u društvu svih radnika Inoxmont je svečano i proslavio deseti rođendan. Tom prilikom uručena su priznanja i zahvalnice radnicima. Tako su posebna priznanja dobili zaposlenici koji su u Inoxmontu već

10 godina, od samog početka.

Jubilarne nagrade za 10 godina vjernosti primili su Darko Bajcer, Željko Bartolec, Mladen Blašković, Jasenko Koštarić, Dejan Krznar, Mario Kučina, Željko Pintarić, Stjepan Rožman i Darko Struški.

Nagrade za poseban doprinos tvrtki u protekloj godini primili su Josip Golubić, Darko Flegarić, Kruno Tkalčec, Kruno Kelemen i Dejan Hus.

8

PROJEKT

31. siječnja 2019.

O okolišu se pobrini i otpad zbrini "O okolišu se pobrini i otpad zbrini" naziv je projekta koji je odobren Gradu Ludbregu, a provodit će se u suradnji s Ministarstvom zaštite okoliša i energetike, kao Posredničkom tijelom razine 1 i Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, kao Posrednič-

kom tijelom razine 2. Vrijednost projekta je 499.997 tisuća kuna, a 424.997,45 tisuća kuna je iznos odobrenih sredstava koji sufinancira Europska Unija iz Kohezijskog fonda u financijskom razdoblju 2014.-2020., dok preostali iznos sufinancira Grad Ludbreg.

Projektom se nastoji potaknuti sve građane i stanovnike Grada Ludbrega i Općine Kalnik na odgovorno ponašanje s otpadom. Provedba projekta trajat će do ožujka 2020. godine.

- Otpad nije smeće, već sirovina koju je potrebno selektivno prikupljati, obrađivati, reciklira-

ti te vratiti u upotrebu. Time se smanjuje količina otpada što u konačnici rezultira očuvanjem prirode i okoliša – kaže gradonačelnik Dubravko Bilić.

Opći cilj projekta je informirati stanovnike Grada Ludbrega i Općine Kalnik o načinima zbrinjavanja otpada koji dovode

do smanjenja količine otpada odloženog na odlagališta kroz obavezne i preporučene izobrazno-informativne aktivnosti.

Projektom je obuhvaćeno 10 545 stanovnika Općine Kalnik i Grada Ludbrega. Svrha projekta je informirati i educirati cjelokupno građanstvo prostora obuhvata projekta i time im podići svijest o važnosti odgovornog postupanja s otpadom, s naglaskom na sprečavanje nastanka otpada, pravilno odvajanje otpada u kućanstvima, kućno kompostiranje i ponovnu uporabu predmeta. Trenutno stanje u gospodarenju otpadom u Hrvatskoj dugoročno je neodrživo, bez obzira na određene pozitivne pomake te je zbog toga potrebno sustavno i konstantno raditi na podizanju svijesti i edukaciji javnosti, kako bi se što više otpada iskoristilo te tako smanjio pritisak na okoliš.

Ciljane skupine projekta su djeca predškolske i školske dobi, mladi, zaposlenici, poduzetnici, starije osobe i umirovljenici te osobe s invaliditetom.

-Organizacijom projektnih aktivnosti usmjerit ćemo se na sve ciljane skupine kako bi se najbrže i najučinkovitije usvojile navike zbrinjavanja otpada i spriječilo nepravilno odvajanje i stvaranje prekomjernih količina komunalnog otpada u kućanstvima. Projektom ćemo ostvariti pozitivne rezultate u vidu povećane stope odvojeno prikupljenog otpada, povećanje stope recikliranja i kućnog kompostiranja koje se odnosi na smanjenje otpada iz hrane i kuhinje.

U okviru aktivnosti Izobrazno-informativne aktivnosti o održivom gospodarenju otpadom provodit će se 6 obaveznih podaktivnosti i 4 preporučene podaktivnosti na području Grada Ludbrega i Općine Kalnik.

U okviru 6 obaveznih podaktivnosti provodit će se: izrada letaka o sprečavanju nastanka otpada, izrada plakata za sprečavanje nastanka otpada, izrada brošura za odgovorno postupanje s otpadom, organizacija specijaliziranih radijskih emisija o gospodarenju otpadom, organizacija specijaliziranih televizijskih emisija i organizacija edukacijskih tribina. U okviru preporučenih podaktivnosti provodit će se sljedeće podaktivnosti: organizacija edukativnih radionica za djecu, organizacija natjecanja u školama, izrada idejnog rješenja, izrada sadržaja i strukture aplikacije za pametne telefone, dizajn aplikacije i osnovni identitet, programiranje aplikacije te izrada naljepnica za označavanje kanti i kontejnera za strane turiste s uputama za odgovorno postupanje s otpadom.

Projekt „O okolišu se pobrini i otpad zbrini“ sufinancira Europska unija iz Kohezijskog fonda.

Sadržaj priopćenja isključiva je odgovornost Grada Ludbrega.

DOZNAJEMO

31. siječnja 2019.

9

Pobjegla „lovcu“ i osvojila 50.000 kuna U 735. epizodi HRT-ovog kviza „Potjera“ pobjedu je odnijela 24-godišnja Karla Triplat iz Ludbrega Odmalena je voljela križaljke Ljubav prema kvizovima kod Karle se javila već u najranijoj dobi zahvaljujući njenom ocu.Tata je, zapravo, glavni „krivac“ za moj interes za kvizove jer me odmalena „navukao“ na križaljke i na enigmatiku uopće. Isto tako, voljela sam pratiti i TV kvizove koji su se u to vrijeme počeli emitirati.– kaže Karla. Kada tome pridodamo i njen interes za književnost i čitanje sve nam je jasno - Kako čovjek odrasta sve više shvaća koliko npr. jedan dobar roman ili novela podataka u sebi nosi, od povijesti, geografije pa sve do nekih općekulturnih pojmova poput podrijetla nekih fraza ili npr. poslovica. – dodaje.

Prvi pub kvizovi Svoje znanje odlučila je iskušati tek 2017. godine kroz pub kvizove. - Mislim da je to jedna od najboljih stvari koja se nekako uvukla na ove naše prostore.

Mnogo naučiš, a istovremeno i preispitaš samoga sebe i koliko zapravo znaš. – komentira Karla.

Godinu kasnije prijavila se i u popularnu „Potjeru“ u kojoj se, s još trojicom kandidata, okušala u srazu s „lovcom“ Dejanom Kotigom. Snimljenu epizodu imali smo prilike vidjeti početkom godine na malim ekranima.

Karla je nastupila kao druga po redu, a u brzopoteznim pitanjima skupila je tek tri točna odgovora, odnosno 10.500 kuna. Ono što mi gledamo na televiziji samo je jedna vrlo kratka verzija „Potjere“. Najprije je tu sama priprema kandidata, tonske probe, probe u brzopoteznim pitanjima te na ploči kao i završna potjera, a sve to potraje i više od sat vremena jer se ipak radi o četvero ljudi. Moj problem je bio taj što prvo pitanje nisam čula, kao ni podosta pitanja na koja nisam dala odgovore, što zbog treme, što zbog činjenice da fizički neke dijelove pitanja stvarno ne ču-

jete, bilo to zbog brzine čitanja ili naglašavanja nekih riječi u samome pitanju. Mislim da me najviše od svega iz takta izbacilo to što je prvi natjecatelj ispao i postala sam kapetanica ekipe, a nitko od nas se tome nije nadao jer smo na probama imali gotovo 100 postotan učinak.- prisjeća se.

Prvi dojam odmah je odlučila popraviti hrabro uzevši višu ponudu na ploči. Zahvaljujući zavidnom znanju uspjela je pobjeći lovcu, za razliku od ostalih kandidata. Ostala je jedina u završnoj potjeri u kojoj je dala čak 12 točnih odgovora, odnosno skupila ukupno 13 koraka prednosti pred lovcem. To je ujedno i jedan od boljih rezultata u ‘Potjeri’ uopće.

Kotigi je lov odlično krenuo, točno je odgovorio na prvih šest pitanja. Potom je uslijedilo nekoliko netočnih odgovora te u konačnici pad koncentracije. Karlina prednost bila je nedostižna.

-Mislim da je Karlina pobjeda uistinu zaslužena i nemam nikakvih zamjerki. – na kraju kviza poručio je Kotiga.

Napomenimo samo kako je vrlo teško individualno pobijediti lovca jer svi oni imaju zaista veliko znanje.

- Prvih nekoliko sekundi nisam ni bila svjesna činjenice da sam uspjela pobijediti jer sam u jednom trenutku prestala gledati u ekran na kojem se lovčevo vrijeme odbrojava, ponajviše zato što sam očekivala da će na zadnje pitanje znati odgovor i da će ubrzati tempo nakon toga i bez problema stići mojih 13 koraka. Tek kad sam vidjela osmijeh na licu voditelja shvatila sam da sam osvojila 50 000 kuna. Osjećaj je uistinu odličan, pogotovo kada ne očekujete pobjedu. Mješavina sreće i nevjerice. – kaže „kapetanica Karla“.

Sretnu vijest prvo je javila roditeljima i dečku. –Moram priznati da je mama ostala bez riječi kad sam joj javila, a i tata je bio presretan. – prisjeća se.

Putovanje s dečkom i odlazak na Novi Zeland Dio osvojenog novca će, kaže, definitivno iskoristiti za putovanje koje s dečkom planira već nekoliko mjeseci, a dio će ostaviti kako bi sljedeće zime par tjedana provela i na Novom Zelandu. Ostatak će staviti na već postojeću štednju. - Naravno, neću propustiti ni priliku za jedan pošteni shopping. - zaključuje mlada ludbrežanka. „Htjela bih svima koji razmišljaju o prijavi na Potjeru poručiti kako nemaju što izgubiti i da bi svakako trebali probati. Nije ništa strašno, ekipa koja sprema natjecatelje je odlična, imaju mogućnost upoznavanja novih ljudi, a snimanja su uistinu i zabavna. Uostalom, u jednom se snimanju izvrti pedesetak pitanja, što je odlično za svakog kvizaša jer ima priliku naučiti i nešto novo. Sve u svemu, iskustvo je odlično i uvijek postoji mogućnost da kući odete bogatiji, i znanjem i novcem.“

Karla je svoje prve učeničke korake napravila upravo u ludbreškoj Osnovnoj školi nakon koje je upisala Prvu privatnu gimnaziju u Varaždinu. Tamo se, kaže, zainteresirala za književnost i jezike, ponajprije zbog odličnih profesora i njihovog pristupa učenicima te samog načina organiziranja nastave, koji se pomalo razlikuje od onoga u javnim gimnazijama jer je individualiziran. Njen interes na kraju je rezultirao i upisom na Filozofski fakultet u Zagrebu na kojem trenutno studira kroatistiku.

Popis događanja u Gradskoj knjižnici DJEČJI PROGRAMI:

PROGRAMI ZA ODRASLE:

Slušam, pričam, stvaram – priča za laku noć - program za djecu koja žele naučiti pričati priču, srijedom od 18:00 sati

4. 2. Čitateljski klub Knjiški moljci, Knjižnica u 10 sati

- Čitanje priče za laku noć u 19:00 sati: 6. 2. S. Junaković: „Ljubav spašava živote“ 13. 2. O. Lallemand: „Vuk koji je tražio ljubav“ 20. 2. U. Stark: „Princeza i žabac“ 27. 2. A. Đokić: „Kraljevstvo kralja Leonarda“ 9. 2.

Dječji čitateljski klub, Knjižnica od 10:00 do 11:00 sati

23. 2. Klinci u Knjižnici – program za djecu predškolske dobi, igraonica Knjižnice od

9:30 do 11:30 sati

6. 2. ČAVRLJANJE UZ ČAJ – opušteno druženje uz razgovor koji prati iznošenje i

slušanje osobnih iskustava, Knjižnica u 10:00 sati 8. 2. LUDBREG I PODRAVSKA REPUBLIKA –

povijesno predavanje Milivoja Dretara - Knjižnica u 18:00 sati

12. 2. ZNATI VOLJETI - filozofsko predavanje Nove Akropole iz Varaždina predavanje povodom Valentinova, Knjižnica u 19.30 sati 19. 2. MEĐU OBLACIMA U ZEMLJI INKA –

putopisno predavanje Mirjane Komar - Knjižnica u 18:00 sati

10

NAJAVLJUJEMO

31. siječnja 2019.

8.2.2019., petak, 19 sati Cijena ulaznice 40,00 kuna

Centar za kulturu i informiranje “D. Novak”

31. siječnja 2019.

DOZNAJEMO

11

Narcise obi ljež i le Dan m i moza U organizaciji udruge Narcisa po prvi je puta u Ludbregu obilježen Dan mimoza.

Obilježile su ga uz prigodno predavanje magistra sestrinstva

Nine Ivanuša na temu Prevencija raka vrata maternice – što mogu učiniti za sebe?

Svake se godine treće subote u mjesecu siječnju, u cilju borbe

protiv raka vrata maternice, obilježava Dan mimoza i Nacionalni dan borbe protiv raka vrata maternice. Cvijet mimoze izabran je za zaštitni simbol borbe protiv raka vrata maternice jer mimoza u mnogim kulturama simbolizira ženu, slobodu, emancipaciju i osjećajnost, a samim time što cvjeta u ledenim uvjetima pokazuje i snagu i otpornost koju bi svaka žena trebala imati, kada je

Iz Ureda predsjednice RH

Ludbrežanin odveo ekipu do zlata

u pitanju vlastito zdravlje.

Cilj ove javnozdravstvene akcije je podizanje svijesti javnosti, a posebice žena, o važnosti redovitih ginekoloških pregleda, cijepljenju protiv HPV-a te brizi za vlastito intimno zdravlje, kako bi zahvaljujući preventivnim mjerama smanjili smrtnost od ove zloćudne bolesti. Stoga je iznimno važno što kvalitetnije i što više informirati žene svih dob-

Predsjednica Republike Hrvatske, Kolinda Grabar Kitarović u svom je uredu primila članove i vodstvo hrvatske reprezentacije osoba s invaliditetom u lovu ribe na plovak.

Spomenuta se reprezentacija u lipnju prošle godine okrunila s dvije zlatne medalje, ekipnu i pojedinačnu Nikola Gečer. Prvenstvo je održano u Podturenu u Međimurju, a trener im je naš Ludbrežanin Dražen Filipović.

nih skupina o mogućnostima prevencije raka vrata maternice.

Primivši reprezentaciju koja je dvostruki prvak i doprvak svijeta u lovu ribe na plovak za osobe s invaliditetom, predsjednica Grabar Kitarović je kazala da će uvijek pomagati sport i sportaše te naglasila važnost uključivanja osoba s invaliditetom u život zajednice. Sportski ribolovci predsjednici su uručili plaketu zahvale.

Naš Ludbrežnin, Dražen Filipović naglasio je kako im je jedan od ciljeva učiniti ovaj sport vidljivijim.

Izvor fotografija: Ured predsjednice RH

+385 98 297 222 | info@tectum.hr | Ruđera Boškovića 13, 40000 Čakovec

TVRTKA 'TECTUM' d.o.o. zapošljava na neodređeno osobe voljne postati izolateri.

Zbog povećanog obujma posla tvrtka 'Tectum' d.o.o. traži djelatnike sa ili bez iskustva u izolacijama za rad na neodređeno vrijeme, poželjno al nije uvjet da su iz građevinske branše tipa monter suhe gradnje, limar ili sl.

Radovi se odvijaju na sjevernom djelu Hrvatske, Čakovec, Varaždin i uža okolica.

Ukoliko želite promijeniti radnu sredinu i raditi u pozitivnom ozračju gdje su odlični uvjeti za rad obratite im se s povjerenjem putem email adrese ili nazovite na 098 297-222.

12

VINO

31. siječnja 2019.

Izložba vina

112 zlatnih odličja Središnja siječanjska manifestacija u Ludbregu i ove je godine bila Izložba mladih vina. Ova tradicionalna izložba mladih vina izrasla je u zavidnu manifestaciju, najveću takve vrste u Hrvatskoj, na kojoj se okuplja preko 300 vinara s područja Hrvatske, Slovenije i Mađarske.

Ove godine prijavljeno je 577 uzoraka za ocjenjivanje, od čega 555 vina, 9 voćnih vina i 3 rakije.

Izložbu tradicionalno već gotovo tri desetljeća organizira Udruga vinogradara "Trsek", a uz važne brojke nastavljeni su i odlični rezultati pa je tako i ove godine preko stotinu uzoraka, točnije njih 112 dobilo zlatno odličje. Prosudbena je komisija dodijelila još 311 srebrnih i 103 brončanih odličja. Ocjenjivanje prema međunarodnim standardima proveli su enolozi s certifikatom za degustatore vina, a komisiju je vodila prof. dr. Stanislava Herjavec.

- Za pohvalu je kako je više vina prijavljenih kao suha doista i bila suha okusa u usporedbi s proteklim godinama. Broj zlatnih i srebrnih odličja na ovom ocjenjivanju pokazuje da su vinari uvažili naše prijašnje napomene i proizveli vina veoma dobre kvalitete. Činjenica je kako dobar proizvođač vina zna da kvaliteta vina nije samo slučajna, već je rezultat znanja i brige, ali i neprekidnog kušanja vina i pravodobnog reagiranja uoči li nepoželjne promjene boje, mirisa ili okusa vina – rekal je prof. dr.sc. Stanislava Herjavec.

-Osvrnut ću se na rad naše udruge koja djeluje dugi niz godina, a najvažnija aktivnost je održavanje izložbe na čijem otvorenju smo se ponovo okupi-

li. Naša udruga tijekom godine provodi još veliki broj aktivnosti, uključujemo se i u europske projekte kao što je i ovaj Zeleno želimo kojem je cilj upravo promocija vina. - rekao je Branko Kežman, predsjednik udruge Trsek i zahvalio na podršci svima koji sudjeluju u radu udruge kojoj je cilj okupljanje vinogradara, vinara, poduzetnika i ostalih srodnih udruga u svrhu unapređenja proizvodnje kvalitete vina i podizanje turističke ponude Ludbrega i okolice.

Na svečanom otvorenju zamjenica gradonačelnika Grada Ludbrega Renata Potočnik istaknula je rad Udruge Trsek kao jedne od najaktivnijih udruga na ludbreškom području. Također, pohvalila je projekt zajedničkog uređenja pokaznog podruma kao jedne od glavnih turističkih točki Grada Ludbrega. - Grad Ludbreg izuzetno dobro surađuje s udrugom Trsek, ponosni smo na njihovu aktivnost, promoviraju nas u turističkom dijelu. Posebno sam ponosna što smo s njima u suradnji u okviru europskog projekta prošle godine uredili vinski podrum koji je sada jedna lijepa pokaznica vina koja proizvodimo na našim vinogradima. Udruga Trsek već 27. godinu zaredom organizira jednu ovakvu izložbu koja je stvarno respektabilna čemu svjedoči broj uzoraka, ali i kvaliteta koja se ovdje poluči. Sigurna sam da je vinogradarstvo segment u kojem ćemo i dalje nastaviti rasti i zato je važna svaka inicijativa ove aktivne udruge jer to je jedan od ključnih segmenata našeg turizma – rekla je zamjenica gradonačelnika R. Potočnik.

U ime Varaždinske županije okupljenim vinarima, vinogradarima i gostima obratio se župan Varaždinske županije Radimir Čačić.

- Veseli me što je ova izložba izrasla u najveću izložbu mladih vina u Hrvatskoj što je još jedno priznanje za Varaždinsku županiju te njezin turistički razvoj.

Napravite da ova izložba bude pojam vrhunske kvalitete vina u Hrvatskoj. – naglasio je župan Čačić.

Ovogodišnja izložba Mladih vina bila je dio projekta Zeleno želimo, točnije 2. događanje koje se u Ludbregu u okviru europskog projekta održalo. Izložbi vina prethodila je degustacija vina i proizvoda u novouređenom vinskom podrumu "Trsek".

Projekt Zeleno želimo odobren je u okviru Programa suradnje Interreg V-A SlovenijaHrvatska 2014.-2020.

Prijavitelj projekta je Poljoprivredno šumarski zavod Murska Sobota, a partneri s hrvatske strane projekta su Hrvatska gospodarska komora – Županijska komora Varaždin, Grad Ludbreg, Turistička zajednica grada Varaždina. Kao pridruženi partneri na projektu uključeni su i Grad Varaždin te Turistička zajednica Grada Ludbrega.

Glavni cilj projekta i zajedničkog turističkog proizvoda KULTNATURA je kreirati i implementirati nove turističke proizvode na području projekta, na temelju aktivnog uključivanja baštine, u svezi sa sadržajima iz zaleđa, te sa time ciljnim skupinama omogućiti nova iskustva, te s druge strane njihova učinkovitija prodaja, kroz održiv turizam.

VINO

31. siječnja 2019.

13

Vinogradari obilježili Vincekovo Već osmu godinu zaredom Udruga vinogradara Trsek Ludbreg obilježila je početak nove vinogradarske godine. I krajem ovog siječnja kod kipa svetog Vinka u Sigečaku Vincekovo je proslavljeno veselo. Iako je vrijeme bilo oblačno, hladno i bez snježnog pokrivača, starinski običaj pokrštenja goric i posvećenje trsovih grančica osvijestili su članovi 'Trseka' Stjepan Sanjković, Nenad Vrban i Stjepan Gerić. Okupilo se oko 200 ljudi, a crkveni obred posvećenja triju trsovih grančica vodio je vlč. Kristijan Stojko rekavši da su dvije najžalosnije riječi u Svetom pismu 'vina nemaju'.

-Donijela sam pet grančica graševine jer tu blizu je i naš vinograd.

Imamo zasađeno oko tisuću čokota, a prošle smo godine morali zbog fitoplazmoze izvaditi oko 200 trsova ranijih sorti koje su manje otporne na ovu bolest. Suprug Mladen je već naručio 200 loznih cijepova graševine jer se ona pokazala otpornijom. – rekla je Katarina Gložinić iz Slokovca.

Vjerojatno je najveselija proslava Vincekovog bila u vinogradu kojeg s velikom voljom obrađuje Kruno Havaić - Tinč. Naime, kod njega se i ove godine okupilo mnoštvo bivših nogometaša koji su uz srneći paprikaš i rajnski rizling gledali utakmicu hrvatske rukometne reprezentacije protiv Brazila.

-Pošto je naš domaćin prošle godine za gulaš pripremio premalo mesa ove su godine njegovi prijatelji donijeli sve što je trebalo: srnetinu, veprovinu, svinjske nogice za temeljac, bučine koštice, luk i začine. Da je bar Tinč došao na vrijeme otvoriti klijet, ali ni to. A evo sada se naslikava s brojnim gostima i pravi se važan kao najbolji domaćin. – šalio se Sebastijan Pepelko, Tinčov najbolji prijatelj.

Da je Tinčovih 500 trsova njegovano uspravno kao 'na špagi' potvrdio je i Josip Špoljarić koji također voli da mu sve loze stoje uspravno kao da su povezivane za žicu pomoću libele.

Naravno, veselo društvo je proslavu Vincekovog i sljedeće godine dogovorilo na istom mjestu.

Novoizabrani predsjednik Udruge vinogradara 'Trsek' Branko Kežman i tajnik Mladen Matijašec bili su zadovoljni posjetom ljudi, ali ne i s vremenskim prilikama općenito.

-Bez obzira što smo vršili temeljitu zaštitu vinograda i redovito prskanje američkog cvrčka kao prijenosnika fitoplazmoze imamo dosta primjera pojave ove bolesti. Jedan od uzroka su i izuzetno blage zime koje se ponavljaju već nekoliko godina zaredom pa ličinke cvrčka uspješno prezimljavaju. Istovremeno ljeta su izuzetno sušna pa vinova loza dodatno trpi u fazi pune vegetacije. Naši članovi znaju da se vinova loza ne može njegovati 'kao nekada' već se treba još više posvetiti ovoj plemenitoj biljci. Postoje sredstva kojima je biljke potrebno prskati kako bi im se preko lista ojačao imunitet. Ne radi se samo o magneziju već o nizu prirodnih mikroelemenata koje koriste i naši cvjećari – rekao je Mladen, tajnik 'Trseka'.

I dok smo mi tako časkali s pred-

sjednikom i tajnikom 'Trseka' zahuktala se proslava obilježavanja Vincekova. Vino je kuhano, kobasice također, 'metalica' svira, a mirisi se šire iz obližnjih klijeti. Gostoljubivi domaćini pozvali su svoje prijatelje i ugostili ih u svojim objektima koji svake godine izgledaju sve uređenije.

Na kraju možemo zaključiti da vrijedni ludbreški vinogradari ne posustaju unatoč poteškoćama.

Vremena za hladnu zimu još uvijek ima jer pred nama je nepredvidljiva veljača, a možda i ljeto za biljke ne bude previše stresno. Ako sve to ipak izostane tu su nova saznanja o vinogradarenju koja će vinogradari razmijeniti već na ovom druženju.

Dok je vrijednih ljudi bit će i dobre kapljice, a Hrvati to svakako jesu.

To potvrđuju i stihovi naše himne u kojoj se, vjerojatno jedinoj u svijetu, spominje vino: 'rujna lica, rujna vina, to je naša domovina'. Živjeli!

(D. Vađunec)

Kod Tinča opet veselo

14

ZIMSKE RADOSTI

Iskoristili praznike za planinarski izlet Tridesetak planinara Osnovne škole Šemovec i Osnovne škole Ludbreg u pratnji Marije Vugrinec i Andreje Majhen kvalitetno su ispunili dva dana zimskih praznika te su 7. i 8. siječnja zimovali na Belcu.

Planinarski dom Belec i istoimena stara utvrda smješteni su na južnim obroncima Ivanšćice. Snijega nije nedostajalo, pa se uz planinarenje vrijeme potrošilo na zimske radosti poput grudanja i pravljenja snjegovića. Svi planinari ujedno su učlanjeni i u Paninarsko društva "MIV" Varaždin, sekcija Čevo.

- Od ove školske godine u OŠ Ludbreg djeluje i Planinarska skupina trećih i četvrtih razreda koja okuplja čak četrdesetak učenika. Jesenski izlet je bio po obroncima Bilogore. Jedva čekamo proljetno vrijeme. U planu su nam izleti na Kalnik i Ham Pokojec. – poručuje voditeljica, učiteljica Andreja Majhen.

Ledena čarolija u Centru svijeta Nakon brojnih upita građana i Ludbreg ima klizalište. Za posjetitelje je otvoreno krajem siječnja i najvjerojatnije ćemo u čarima klizanja moći uživati do 24.veljače. Cijena pola sata klizanja je 20 kuna s uključenim klizaljkama. Klizanju se najviše raduju djeca, a "ulovili" smo i pokoje roditelje, početnike koji nam kažu da kad se savlada početni strah ide odlično! Dakle, sve što je potrebno je samo malo odvažnosti i volje.

31. siječnja 2019.

31. siječnja 2019.

SJEĆANJA

15

R u d o l f F i z i r (13 .1.18 91. – 11.11. 19 6 0) Ludbrežanin s prestižnom nagradom za doprinos svjetskom zrakoplovstvu Mjesec siječanj prigoda je da se Ludbrežani, ali i šira javnost prisjeti jedne važne ličnosti, rođenog Ludbrežanina Rudolfa Fizira.

Njegov rad opisan je u Općoj enciklopediji Leksikografskog zavoda 'Miroslav Krleža', dok mu je Međunarodna zrakoplovna federacija (Fédération Aéronautique Internationale) dodijelila prestižnu diplomu 'Paul Tissandier' za doprinos svjetskom zrakoplovstvu.

Naš Ludbrežanin Rudolf Fizir bio je najistaknutiji konstruktor aviona u hrvatskoj povijesti, te jedan od najdjelotvornijih svjetskih konstruktora zrakoplova. Svijet zrakoplovstva osobito ga cijeni kao izvrsnog aerostatičara zbog njegovih tehničkih rješenja konstrukcija i kvalitete letjelica koje i danas oduševljavaju konstruktore. Jer njemu nije bila primarna snaga motora već konstrukcija letjelica i njihove aero-dinamične karakteristike. Ukratko njegovi se zrakoplovi odlikuju jednostavnošću i preciznom konstrukcijom.

Radio je u kompanijama 'Fokker Flugzeugwerken' u Schwerinu i u 'Brandenburgische Flugzeugwerker' kod Berlina. U Budimpešti je za firmu 'Fokker' osnovao i vodio tvornicu aviona. Do 1940. bio je konstruktor zrakoplova u Zemunu. U doba 2. Svjetskog rata pri Tehničkom fakultetu Zagreb osnovao je Zavod za projektiranje zrakoplova i bio predavač. Budući da vlasti nove države nisu dopustile da se u Zagrebu izgradi avio-industrija iako je Zagreb imao najbolje uvjete, Fizir je bio prisiljen preseliti u Novi Sad na rad u Vazduhoplovnoj komandi. Posljednje radno mjesto bilo mu je u Zagrebu u Institutu za istraživanja i Industrijskom projektnom zavodu. Po prirodi kreativac nije dugo izdržao na uredskom poslu i otišao je u mirovinu 1952. godine. No, i u mirovini je i dalje skicirao, crtao,

konstruirao.

Bio je poklonik umjetnosti, mnogo je čitao, uživao u slikarstvu i glazbi, a i sam je svirao, volio je životinje. Obožavao je kad bi mu kuća bila puna gostiju i kad ih je mogao počastiti. Inače, bio je poklonik umjetnosti, mnogo je čitao, uživao u slikarstvu i glazbi koju je i sam svirao, volio je životinje. Obožavao je kad bi mu kuća bila puna gostiju i kad ih je mogao počastiti. Ipak, najviše je uživao u krugu najuže obitelj. Obolio je od upale pluća i preminuo u bolnici u Zagrebu 11. studenoga 1960. godine.

Odakle Fiziru ljubav prema tada vrlo mladoj znanosti?

Rudolf je iz ugledne ludbreške obitelji, rodio se 13. siječnja 1891. u Ludbregu i bio drugo od četvero djece oca Mije i majke Valentine. Mladi Rudolf se još kao dječak oduševljavao balonima i tehničkim znanostima, pa kao da je njegov put nakon osnovnog obrazovanja u Ludbregu bio predodređen. Roditelji su ga poslali na školovanje u Zagreb, zatim je naobrazbu nastavio u Bečkom Novom Mjestu pored Beča, jedne godine i u francuskom Toulousu, te naposljetku u Akademiji za inženjersku avijaciju u Wismaru u baltičkom dijelu Njemačke. Tu je i diplomirao 1915. na Inženjerskoj akademiji i dobio zvanje aero inženjera.

Prvi avion zamislio i 'stavio na papir' već u dobi od 23 godine 1913., kao student u Wismaru.

Njegov prvi dvokrilni, avion dvosjed pobijedio je na utakmici Male Atante 1927. godine, odnijeli prvu nagradu. Njegov veliki uspjeh doživio je Fizir FN, dvosjedni dvokrilac s dvostrukim komandama, te je proizvedeno više od stotinu tih zrakoplova. Rabio se kao instrukcijski avion više od 30 godina nakon kraja Drugog Svjetskog

rata! Godine 1931. konstruirao je amfibijski avion Fizir 1931, namijenjen za slijetanje na rijeke, jezera i morsku površinu. Također je razvio i turistički avion još godine 1935. Ukupno je konstruirao osamnaest tipova motornih zrakoplova, hidroaviona i amfibija, od kojih su se neki proizvodili i serijski. Također je konstruirao i padobrane, kao i njegov izumitelj Faust Vrančić. Živio je i radio u nesigurna, burna i ratna vremena, te je zbog toga gotovo stradao o čemu govori ova epizoda. Kako je ratne godine Fizir proveo kao profesor predavač na Tehničkom fakultetu po završetku 2. Svjetskog rata sredinom svibnja 1945. Fizir je kratko bio zatočen u skupnom logoru u Zagrebu, te mu je prijetila neizvjesna sudbina. No, predratni piloti koji su u međuvremenu postali časnici partizanske vojske, doznali su za njega i opasnost koja mu prijeti, te su u logor došli automobilom i jednostavno Fizira izveli na slobodu.

Njegov doprinos ipak se znao cijeniti. Osim već istaknutog uvrštavanja njegova imena i djela u Opću enciklopediju i diplome međunarodne federacije 'Paul Tissandier', danas jedna ulica u Ludbregu nosu njegovo ime, ali i ona u Velikoj Gorici koja vodi do novog terminala Zračne luke 'Franjo Tuđman' na adresi Ulica Rudolfa Fizira 1. Ludbreg je još 1971. dao postaviti spomen-ploču reljefa s njegovim likom na zgradu Centra za kulturu i informiranje. Ista ustanova je prije 15-ak godina izdala prigodnu knjigu povodom održavanja stručnog skupa o životu i radu ing. Fizira.

Njegovo ime nosi i ludbreški aero-klub poznat po svojoj modelarskoj sekciji. A i Srednja škola Ludbreg je u suradnji s Gradom konstruirala instalaciju 'Fizirov avion' danas izloženu u parku staroga grada.

Z(BOGOM) NAŠEM JOŽEKU Na Dan Svete obitelji nakon teške bolesti u bolnici za plućne bolesti Klenovnik preminuo je Josip Bulf. Rođen je 14. siječnja 1958. u Ludbregu od oca Antuna i majke Julijane te nažalost nije dočekao svoj 61. rođendan.

Od najmlađih dana i prvih sakramenata bio je i ostao vjeran Crkvi.

Svećenici, kapelani i časne sestre su se mijenjale, a naš dragi JOŽEK je ostajao služeći i pomažući časnim sestrama kod cijepanja drva te kod ostalih teških poslova, a župnicima i kapelanima za „Velikih zima“ kod odmetanja velikog snijega jer mu je BOG podario snagu i jake mišiće. Kad još nije bilo električnih zvona, naš Jožek bio je i ministrant ali i mežnar koji je znao točno pogoditi čas zvonjenja te potegnuti štrik aktivirajući žmehka zvona. Bio je i ostao naša velika LEGENDA posebno kod Slavljenja Svete nedjelje – prve nedjelje u rujnu kad su ga zapamtili i hodočasnici koji su dolazili na Slavljene Presvete Krvi Isusove i

kad je trebalo najviše pomoći svećenicima oko organizacije same svečanosti koju naš Jožek do zadnjih godina nije propuštao.

Bio je i ostao veliki čovjek a njegovim odlaskom manje će se čuti njegova riječ „SRAMOTA“! koju je izgovarao kad je bio posebno ljut vidjevši nepravdu nanijetu malom čovjeku s kojim se možda i prvi put susreo. Znao se okomiti i na mafijaše s onom poznatom riječi „BANDA“ te „BITANGE“. Sjećam se i jednog stvarnog događaja kod kolinja kod moje punice kad je glavni mesar bio naš susjed Julio Drvar koji je velemajstorski radio svoj posao i tražio da se pajcekova glava čisto obrije. Došao je i naš Joška a mesar Julek je nama pomoćnicima sugerirao: „Dečki da je glava ČISTA“! A Joško je kao iz topa izvalio:“Ko TVOJA! “ Ostala su nezaboravna sjećanja na naša druženja u pivnici „Mejaši“ okružena glavnim likovima iz serije

„GRUNTOVČANA“ te živućoj legendi osnivaču Ludbreških haiku susreta Zdenkom Orečom Gavranom koji ga je također izuzetno cijenio i uvažavao.

Bog ga je pozvao k sebi te smo ga dostojno sahranili na Novu godinu, a obred oproštaja i posebno inspirativnu te nadahnutu propovijed održao je prečasni mons. Josip Đurkan koji mu se kao Upravitelj Ludbreškog svetišta zahvalio za sva dobra djela koja je učinio za sve nas. Pisac ovih redaka koji mu je bio veliki prijatelj poručuje Jožeku Biblijskom porukom: „Što god ste učinili jednom od moje najmanje braće meni ste učinili“. Mt (25, 40) Zato Josipe neka Ti je vječna hvala i slava u ime svih koji su Te poznavali, a posebno od Tvojih najmilijih sestara: BRANKICE i JASNE, kao i nećakinje MARTINE koju si neizmjerno volio i poštivao!

Pripremio: mr. sc. Mirko VARGA, prof.

16

REKREACIJA

31. siječnja 2019.

POBJEDA SVAKAKO, PORAZ NIKAKO! Na poprište tradicionalnog silvestarskog susreta kod Stare elektre prvi je došao autor ovih redaka. Nigdje nikoga! Linije na terenu nisu najravnije, ali su svježe iscrtane. Dakle, utakmica između 'starih' i 'mladih' ipak će se održati. Tradicija neće biti prekinuta. Nakon par minuta nisam više sam. Odnekud se pojavio brižno njegovan zlatni retriver. Pas je preskočio ogradu i pobjegao od zabrinutih vlasnika zbog pucnjave petardi.

Nakon pola sata počeli su pristizati članovi Društva za sport i rekreaciju BSV Ludbreg.

Jedan je dovezao stol i glavni sastojak za kuhano vino. Drugi je dopremio plinsku bocu. Tko je trebao donijeti plamenik? Začas se na igralištu okupilo mnoštvo nabrijanih nogometaša, ali i navijača na zelenoj tribini. Snimili smo zajedničku fotku i pregovori oko broja igrača u polju mogli su početi: 'Igrali bumo 4+1! Nema

šanse, igra se 5+1! Tko će suditi?

Pa tu je Tihomir Cenko, neka on sudi. Ja vam mogu samo mjeriti vrijeme jer vi nikad niste zadovoljni sa suđenjem bilo tko da sudi. Igraju se dva poluvremena po 35 minuta.'

Još samo malo i utakmica bi mogla početi. Jer ako ne počne, smrznut će mi se kemijska, a tko će onda sve događaje uspjeti popamtiti? Uz ogradu se okuplja zavidan broj glasnih navijača.

Ljudi stižu sa svih mogućih brežuljaka. Većina navija za 'stare' jedino najstarija teta navija za 'mlade'. Ekipe su dodatno nabrijavaju jer u ovoj utakmici se može sve, samo se ne smije izgubiti. Mladi u jedan glas u krugu uzvikuju: 'mladi luk!', a stari: 'za gemišt!'. Sad još samo treba odrediti koja ekipa će ove godine nositi markirke.

Utakmica je počela. Pozivu 'starih' odazvao se i Bojan Vručina, ali ne može igrati zbog

Tradicionalno druženje malih nogometaša Škola nogometa NK Podravina Ludbreg djeluje već 13 godina, a od 2011. organizira druženje mladih nogometaša i njihovih roditelja.

Ovom prigodom u gradskoj sportskoj dvorani okupilo se oko 80-ak djece i nešto manje roditelja nego prošle godine. Poslije svake odigrane utakmice djeca su 'navalila' na grickalice i sokove, a očevi su isto imali 'tajni kutak'. Odigrano je niz utakmica po starosnim kategorijama, a za kraj druženja odigrane su dvije utakmice djece i roditelja. Prvo su igrale mame, a zatim očevi čak dvije utakmice protiv mlađeg i starijeg uzrasta djece. Roditeljima su podijeljeni kalendari za 2019. godinu. U Školi nogometa sa 6 uzrasnih skupina rade: Davor Tropšek, Saša Sabol, Andrija Ivančić i Saša Špoljarić koji je ujedno i koordinator.

-Idejni začetnik ovih susreta i glavni u organizaciji i provedbi bio je Saša Špoljarić. Ovaj put bio je spriječen prisustvovati zbog obiteljskih razloga pa sam ja sada možda podnio nešto veći teret, ali nije bilo teško jer su djeca naučena redu i disciplini. Roditelji su također već uhodani i zna se koje su obaveze i dužnosti. – rekao je Davor Tropšek.

Upisi u Školu nogometa NK Podravina Ludbreg su tijekom cijele godine, a više informacija možete potražiti na njihovoj Facebook stranici.

(D. Vađunec)

Druženje djece i roditelja - mame

ozljede. Igra se kao da je finale svjetskog prvenstva. Bojim se da bi moglo doći do ozljeda. 'Stari' ne samo da drže nulu već i propuštaju niz odličnih prigoda za postizanje pogotka. Odlično brani i njihov golman Silvio Posavec - Silvek. Posljednjih deset minuta prvog poluvremena 'mladi' postižu dva pogotka i na kuhano vino odlazi se rezultatom 0 : 2. Svoj prvi pogodak postigao je 'Gregor' koji igra s kapicom Djeda Mraza da nas podsjeti da se utakmica igra na Staru godinu.

Počelo je drugo poluvrijeme.

'Stari' vjeruju da mogu izjednačiti i ne predaju se. Niti slučajno! 'Mladi' u svojim redovima imaju odličnog tehničara u liku Andrije Havaića koji namješta nekoliko prigoda. Iskorištena je tek jedna i 15 minuta prije kraja već je sad uvjerljivih 0 : 3. I kad su svi mislili da je sve gotovo rezul-

tat smanjuje Ivan Novak – Fročo.

Slijedi uzbudljiva završnica u kojoj najviše energije iskazuje Vlado Vukina kojeg neslužbeno proglašavamo igračem utakmice.

Po završetku utakmice koja je

završila rezultatom 1 : 3 slijedili su prijateljski zagrljaji i čestitke sviju koji su nastupili. Čestitke svima i od autora ovih redaka.

Vidimo se i sljedeće godine!

(D. Vađunec)

Druženje djece i roditelja

Utakmice u raznim kategorijama

Čekaju na red za svoju utakmicu

31. siječnja 2019.

SA SVIH STRANA

17

Žive jaslice u Hrastovskom Mladi sela Hrastovsko dobrovoljno su se organizirali i pripremili na Badnjak 'Žive jaslice'. Rođenju malog Isusa pribivali su majka Marija, Josip, djeca anđeli i pastiri. Na Sveta Tri kralja događaj Isusova rođenja je ponovno uprizoren kod kapele Svete Ane, a dovedene su i životinje. Za sve posjetitelje osigurana je okrepa, kuhano vino, topli čaj, klipići i kroasani.

Vjernici su pjevali božićne pjesme, a žive jaslice svojim je fotićem ovjekovječio i mons. Josip Đurkan.

-Cijela priča započeta je na način da se okupilo nas nekoliko mladih sa željom da nekako opet probudimo duh Božića.

Gornjogradski

Mrazovi

Organizirali smo priredbu u Društvenom domu, sami smo napisali scenarij za predstavu te izradili jaslice i kostime. – rekla je Lana, jedna od sviju ravnopravnih organizatora događaja iz tradicijske kulturne baštine.

U okviru projekta Žive jaslice, mladi mještani Hrastovskog izrađivali su božićne ukrase, uz pomoć roditelja pekli kolače i od prikupljenih donacija kupili su pakete potrebitima te darovali bolesnu djecu u selu. Mladi su ovim projektom pokazali ne samo da mogu biti nositelji društvenih zbivanja već su iznenadili i odrasle koji im često neosnovano prigovaraju i sumnjaju u njihove sposobnosti. (dv) Na blagdan svetog Stjepana već tradicionalno Ludbreg i okolicu obilaze Djedovi Mrazovi. S vrećom punom darova zastali su i na Trgu Svetog Trojstva, a potom krenuli u daljnji obilazak. Inicijativa je to koju su pokrenuli članovi udruge Gornji Grad iz Vinograda Ludbreških.

– Kao udruga postojimo 12 godina i 12 godina darujemo našu djecu, članove, prijatelje udruge, donatore. Ljudi, posebno djeca oduševljeni su kad nas vide u prolazu, žele se slikati s nama. Ovo je jedna lijepa tradicija koju vjerujem da ćemo još godinama njegovati – rekao je Željko Zember iz Udruge Gornji Grad.

Prehrana za jačanje imuniteta Sezona gripe i prehlade je u punom jeku. Ukoliko smo do sada uspjeli ostati zdravi, nije naodmet da ojačamo svoj organizam i stvorimo imunitet za dalje, a ukoliko smo već oboljeli naš organizam bit će nam zahvalan, ako ga ojačamo. Naravno, prehrana nas neće učiniti 100% otpornima, ali konzumacija određenih namirnica svakako će pomoći da se osjećamo bolje i stvorimo otpornost tijela prema bolestima.

U ovo moderno doba žurba je postala naš životni stil. Organizam izlažemo mnogim naporima, a sve je manje vremena za kvalitetnim obrokom. Zbog nekvalitetne i neredovite prehrane dolazi do neželjene težine, ali i općeg lošeg stanja organizma.

Kada se tome još doda i stres, osjećamo se umorno, boli nas glava, zglobovi, dolazi do probavnih smetnji, promjena raspoloženja, prehlada, promjena na koži. Sve je to dobar temelj za razvoj budućih bolesti. Pre-

hrana ima neprocjenjivu ulogu za naš organizam. Ona treba biti podijeljena u manje obroke više puta dnevno. Vrlo je važan i izbor namirnica. Mišljenje je da je najbolja prehrana ona koja je u skladu s godišnjim dobom, tako da sve ono što nam donosi naša tradicionalna kuhinja je svakako ono što je najvrijednije, ali uvijek možemo dodati još neke nove namirnice.

Namirnice kojima ćemo ojačati imunitet Imunološki sustav je obrambeni mehanizam tijela koji se bori protiv bolesti i infekcija.

Imunitet štiti tijelo od vanjskog utjecaja bakterija, virusa i alergena i drugih mikroorganizama. Nutritivni nedostaci, kao i manjak tjelovježbe, te previše stresa slabe naš imunitet. Hrana koju jedemo ima veliki utjecaj na imunološki sustav. Konzumiranje namirnica koje su bogate hranjivim tvarima, mogu pomo-

Pogačice od sira Sastojci: 30 dag brašna, 30 dag svježeg sira, 1 prašak za pecivo, žličica soli i žlica vrhnja Priprema: Zamijesiti navedene sastojke, razvaljati tijesto i rezati krugove. Peći na vrelom ulju ili masti, pečene slagati na papirnati ubrus i poslužiti.

ći u jačanju imuniteta i stvaranju veće otpornosti na bolesti.

Osim tradicionalne zimske hrane našeg podneblja, treba konzumirati dosta voća i povrća, cjelovitih žitarica, ribu, piletinu kako bi osigurali dovoljnu količinu nutrijenata, vitamina i minerala. Namirnice kojima ćemo pomoći u jačanju imuniteta su svakako češnjak, med, đumbir, zeleni čaj, jogurt, naranče, limun, kupus , kelj, brokula, bundeva, orašasti plodovi, bobičasto voće …

Uz pravilnu prehranu važno je svakodnevno vježbanje Dobro je da u prehranu uvedemo i neke nove namirnice ili pak zamijenimo one nezdrave sa zdravima. Podijelimo obroke na pet manjih dnevno umjesto konvencionalna tri. Pomoći ćemo metabolizmu da radi brže i da se energija ravnomjernije rasporedi tokom dana. No, ako želimo biti puni energije, imati jaki imunitet, dobru liniju i osjećati se zdravo i poletno osim ukusne i zdrave hrane potrebna je svakodnevna tjelovježba. Vježbanje uistinu služi i za duh i za tijelo.

Namirnica koju bi bilo dobro uvesti u našu prehranu je avokado, iako nije namirnica našeg podneblja zbog svojih prehrambenih vrijednosti zaslužuje biti u našoj prehrani. U receptu koji vam donosimo sigurno ćete ju zavoljeti.

Avokado To je voće punog okusa i bogato nutrijentima. Sadrži veliki udio dobrih masti, zdravi je dodatak svakom jelu. Može se jesti sirov ili termički obrađen.

Namaz od avokada Sastojci i priprema: 1 avokado (srednje mekan) oguliti, izrezati na manje komade i dobro izgnječiti vilicom.

Sitno nasjeckati manju glavicu luka(može biti i ljubičasti),

nekoliko češnja češnjaka i sve skupa dobro izmiješati.

Posoliti, popapriti po ukusu i poslužiti uz prepečeni kruh ili upravo uz ove domaće pogačice od sira.

Avokado ima oko dvadesetak esencijalnih vitamina, obiluje vlaknima, kalijem, visokim udjelom vitamina E i B te folnom kiselinom. Poboljšava apsorpciju nutrijenata i tako omogućuje tijelu da upije više hranjivih tvari.

Poboljšava zdravlje kože, stimulira rad mozga, čuva zdravlje srca, sprječava i liječi artritis, sprečava nastanak nekoliko vrsta raka, regulira šećer u krvi, poboljšava probavu, pomaže kod mršavljenja, čuva zdravlje očiju, uravnotežuje ženske hormone.

Smatra se da je avokado jedna od najzdravijih namirnica na svijetu. Ima najveći udio bjelančevina među voćem, u korisnim količinama sadrži vitamin C, ima visok udio jednostruko zasićenih masnih kiselina za koje se smatra da smanjuju razinu kolesterola u krvi. Od minerala je izvrstan izvor bakra i kalija te dobar izvor kalcija i magnezija.

Od davnina poznato tropsko voće, potječe iz prašuma Južne i Sjeverne Amerike gdje se prema arheološkim nalazima koristio u kulinarstvu još prije 8.000 godina. Prvi su ga uzgajali Inke i Maje koji su ga smatrali čarobnom biljkom i vjerovali da njeguje tijelo izvana i iznutra.

Najpoznatije jelo od avokada je meksički dip guacamole – pire od avokada pomiješan sa sokom limuna ili limete, čilijem, korijanderom, lukom, soli i paprom.

Avokado se odlično uklapa u razne salatne kombinacije, može se koristiti kao namaz, dodatak hladnim juhama ili umacima.

Vrijedan proizvod koji se dobiva iz avokada je ulje. Ukusno je i zdravo, mnogi ga kuhari koriste umjesto maslinova ulja. Osim što se koristi u zdravoj prehrani ulje avokada je vrlo ljekovito i kada se nalazi u kozmetičkim preparatima. Željka Namesnik

18 L U D B R E Š K I

31. siječnja 2019.

Siječanj posveć en Bož i H lastecu Gradska knjižnica Već četvrtu godinu zaredom ludbreška Gradska knjižnica i čitaonica „Mladen Kerstner“ sa svojim suradnicima i volonterima obilježava Dane Bože Hlasteca koji je uz Kerstnera jedan od najznačajnijih ludbreških kajkavaca. Termin održavanja manifestacije je prigodan, od 19. siječnja, kad se ludbreški pjesnik rodio, do dana njegove smrti 26. siječnja.

Ovogodišnji dani Bože Hlasteca započeli su promocijom pjesničke zbirke „Sonca bi štel“ koju je iz dosad neobjavljenih Hlastecovih rukopisa realizirala gradska knjižnica uz pomoć svojih suradnika. Ovo je njegova ukupno šesta stihozbirka, ali prva koja je objavljena posthumno. Predstavljanje zbirke održano je 19. siječnja, na autorov rođendan, u dvorcu Batthyany u Ludbregu.

-Zahvaljujući rukopisima koje je gospođa Jasminka Hlastec Funda poklonila našoj knjižnici i zahvaljujući suradnicima knjižnice koji su ih mjesecima čitali i analizirali danas vam predstavljamo pjesničku zbirku Bože Hlasteca s njegovim dosad još neobjavljenim pjesmama. – na početku druženja poručila je ravnateljica Gradske knjižnice i čitaonice „Mladen Kerstner“, Edita Kutnjak – Zlatar.

Vulica vo zimi Senjok sonjelice i veter ledvenec Zahukani glajži cifrasti lučo Sever vrožji frče venec V zanoftice deca hučo Gruda grudvena, bela i zdena Huče se para z noseki plovi Očice bliščo, lica črlena I cifrasta kapa na glovi Nogice trepčo, vusnice šepčo Glosi srečne dece v igrači Plohtice bele z vetrom dolečo Vulica novo robočko oblači Srečna so deca i vulica cela Zakopano blogo vu snego iščo Kostanji kak velka bela embrela Jeden do drugog se stiščo

U ovoj večeri poezije Hlastecove pjesme interpretirali su već dobro poznati čitači knjižnice; Đurđa Kokanović, Snježana Hranić, Ksenija Mihin i Aleksandar Horvat, a pridružili su im se i učenici Srednje škole Ludbreg; Domagoj Horvat, Roman Katalenić i Erik Kelin čitajući pjesme koje je Hlastec posvetio svojim unucima. Za potpuni doživljaj pobrinuli su se glazbeni gosti „Etno duo Goga i Željko“.

- Dani Bože Hlasteca ne znače samo sjećanje na našeg

ludbreškog pjesnika i očuvanje tradicije koju je on utkao u kulturni identitet već je to manifestacija kojom čuvamo identitet i kulturni dignitet ovog grada. – poručila je urednica, profesorica Lidija Novosel koja je potom i predstavila samu zbirku.

- Nastojala sam očuvati jezično i stilski ono što je Božo Hlastec u tim rukopisima zapisao i način na koji je to zapisao maksimalno poštujući izvorni izričaj. Zbirka se sastoji od dva dijela. U prvom dijelu nalaze se pjesme koje se uklapaju u kontekst zavičajne poezije odnosno pjesme koje govore o našem gradu, ali i našim ljudima. Drugi dio su pjesme koje su, kako ja volim reći „neotkriveno blago“, Hlastec kakvog dosad još nismo upoznali. Te pjesme je nazvao „dečinskim“ pjesmama koje su, kao što im i sam nadimak govori, namijenjene djeci. One su, kao i brojne njegove pjesme proizašle iz ljubavi prema bližnjima, u ovom slučaju unucima. Pjesme su pjevne, zvučno zanimljive i ritmički skladane.

– objasnila je. Kako je zapisala u predgovoru ludbreški pjesnik Božo Hlastec svojim je kajkavskim pjesmama zadužio naš kraj, oživotvorivši u njima naš gradić, jezik i kulturni identitet. - Namjera izdavanja ove zbirke jest (o)čuvanje Hlastecove ostavštine, što je ujedno i

čuvanje naše tradicije, kajkavske riječi koja ne smije zamrijeti unatoč i usprkos nametnutim globalizacijskim i otuđujućim obrascima suvremenosti, kao i želja da se njegova prisna i neposredna kajkavska poezija prenosi novim generacijama koje će, nadamo se, ipak znati prepoznati njezinu vrijednost. Uistinu, samo smo osluhnuli Hlastecove riječi: Sonca mi srce hlapi/ Toploga sonca bi štel/Žarečega kak negda je bilo...i – poslušali ga! - poručila je Lidija Novosel, prof.

Nakon promocije svim prisutnim posjetiteljima dodijeljen je primjerak zbirke, a svim sudionicima koji su pomogli u njenoj pripremi i promociji dodijeljene su zahvalnice.

Zbirka je za vrijeme trajanja Dana Bože Hlasteca predstavljena i u Domu za starije i nemoćne „Sveti Josip“ u Čukovcu te u Domu za starije in nemoćne „Sveti Florijan“ u Hrženici. Također, tijekom dana održavanja manifestacije u prostorijama knjižnice održane su i literarne radionice na temu“ Naš ludbreški pjesnik Božo Hlastec“ za 2., 4. i 6. razrede Osnovno škole Ludbreg, a tradicionalno su se uključili i učenici Srednje škole Ludbreg. U današnje vrijeme, kada živimo užurbano, trčeći za karijerom ili nekim drugim ciljevima, zaboravljamo koliko nam vrijeme brzo prolazi i propuštamo važne trenutke života. Uspoređujući s nekadašnjim načinom života, ne

možemo, a da se ne zapitamo koliko je vrijedno propustiti ljepotu druženja s obitelji, prijateljima, ostvariti zdravi odnos. Tema koju su učenici SŠ Ludbreg pripremili i prezentirali na literarnoj radionici „Naš ludbreški pjesnik Božo Hlastec“ u prostorijama Knjižnice, nosi naziv „Imaš malo čas“. U Power Point prezentaciji predstavili su Hlasteca kroz njegovu biografiju. Podijeljeni u četiri grupe, obrađivali su pjesme: „Ima za se mesta“, „Čekal sam te“, „Kaj“, „V mojem polo“ i „ S te kože nikam“. I poručuje Hlastec: Imajte malo čas – a vas na to podsjećaju naši školarci.

Završnica manifestacije Zadnja večer održavanja manifestacije „Dani Bože Hlasteca“ započela je otvorenjem izložbe „Poezija umjetnosti“ u sklopu koje je u izložbenom prostoru dvorca Batthyanny izloženo 25 likovnih radova 21-og umjetnika. Svi radovi inspirirani su Hlastecovim pjesmama. Izložba je sastavljena temeljem objavljenog natječaja na koji se prijavljuju brojni autori s ludbreškog područja i šire.

- Ove godine javio se velik broj slikara, ali ne u onoj različitosti koju smo imali prilike vidjeti prijašnjih godine. Ovog puta umjetnici su svoja djela bazirali na prirodi.

31. siječnja 2019.

Mališani Ludbrega Boži Hlastecu

Dakle, kopirali su prirodu, išli za realnošću i u to sve dodali svoje emocije. Tehnike slikanja ovoga puta su vrlo jednostavne i upravo zahvaljujući toj jednostavnosti dobili smo jednu mirnu priču ovdje u dvorcu.

U gradskoj knjižnici izložen je drugi dio fotografija koje pak govore jednu sasvim drugu priču. One dominiraju svojom jačinom i nadopunjuju samu knjižnicu. Dakle, dva različita prostora zahtijevala su dvije različite priče. Na to se nadopunjuje i sam Hlastec koji u jednoj od svojih pjesama kaže kako svaki stih ima svoj ton, svaka priča ili riječ je dio nas. Budimo sretni i zadovoljni što nas je večeras okupio ovdje da se družimo jer druženje je najveće bogatstvo. - na otvorenju izložbe rekao je Zlatko Baranašić koji je uz Štefaniju Baranašić i Editu Kutnjak – Zlatar činio prosudbenu komisiju za odabir radova.

Otvorenje izložbe uveličale su učenice Osnovne škole Ludbreg Dea Busija, Zara Bilić, Lucija Međimorec i Ivona Dijanošić te učenik Osnovne škole Sveti Đurđ Luka Funtek čitajući stihove Bože Hlasteca. Za glazbeni ugođaj pobrinuo se Vladimir Mihaljević, kantor i pjevač iz Međimurja.

Nakon otvorenja izložbe održan je drugi po redu recital kajkavske komedije „Božo Hlastec“ koji je i ovoga puta okupio

U sklopu Dana Bože Hlasteca održan je i program u kojem su sudjelovali oni najmlađi. Polaznici dječjih vrtića „Radost“, „Smjehuljica“ i „Iskrica“ u kinodvorani Centra za kulturu i informiranje „Dragutin Novak“ održali su 30-minutni program u sklopu kojeg su čitali, recitirali i pjevali Hlastecove pjesme.

Sve su dodatno začinili i plesom. Svojim nastupima razveseli su sve prisutne.

Jedva čekamo vidjeti što će nam pripremiti iduće godine!

brojne kajkavske pjesnike. Sama priredba nazvana je po naslovu pjesme Gorana Gatalice „Svetleči liliputančeki“. Prosudbena komisija u sastavu profesorica Ljudmile Kladić, Lidije Novosel i Jasminke Vugrinec od 99 pristiglih odabrala je 21 pjesmu, koju su ovoga puta interpretirati sami autori. Najbolje tri pjesme dobila su nagrade uz priznanja Zlatni, Srebrni i Brončani KAJ. - Povjerenstvo se trudilo voditi načelima originalnosti, uvjerljivosti, sugestivnosti i inovativnosti izraza. Moram napomenuti da smo bile poprilično ujednačene u izboru ovih dvadesetak pjesama, ali i onih koje su nagrađene prigodnim nagradama. Međutim, moram reći sa su svi pjesnici koji su se prijavili zapravo jedna važni kotačić u očuvanju hrvatske kulturne književno-jezične tradicije i baštine ne samo na lokalnoj razini već na razini cjelokupne Hrvatske. – poručila je profesorice Lidija Novosel.

Nagrade je uručila hrvatska pjesnikinja Božica Jelušić.

– Smisao poezije jest da nas okrijepi i ukoliko svaki od vas danas ovdje okupljenih zapamti barem jedan stih od svih izrečenih, onda je glavna zadaća poezije ispunjena. – poručila je prije dodjele.

Nagradu BRONČANI KAJ primila je pjesnikinja Ružica Marušić Vasilić za pjesmu Hmiraju rieči, SREBRNI KAJ pjesnikinja Ljubica Ribić za pjesmu Sveti gral, a nagrada ZLATNI KAJ uručena je pjesniku Darku Foderu za pjesmu Na žulj si mi stala.

-Srce mi je puno. Ovo je veliki poticaj stvaralaštvu. Također, moram reći da ovdje u Ludbregu, nevezano za ovu večer i manifestaciju, rade velike stvari za naš KAJ. Nadam se da će tako i nastaviti. – poručio je Foder.

Posebno iznenađenje večeri bila je posljednja izvedba Vladimira Mihaljevića koji je uglazbio jednu od pročitanih pjesama. Radilo se o pjesmi Marije Hlebec Listeki nebeski.

KAJKAVEC

19

O Boži Hlastecu Božo Hlastec rođen je 19. siječnja 1923. godine u Ludbregu.

Osnovnu građansku školu završio je u Ludbregu, a srednju tehničku građevinskog smjera u Zagrebu.

Po zanimanju bio je građevinski tehničar. Radio je u očevu gađevinskom obrtu. Tijekom Drugog svjetskog rata uključio se u antifašističku borbu. Nakon rata radio je na građevinskim poslovima u Ludbregu, a od 1953. godine živi u Samoboru sa suprugom Anom i kćeri Jasminkom. Uključuje se u kulturni život. Jedan je od osnivača Ogranka Matice hrvatske u Samoboru, u sklopu koje je imao važnu ulogu u Hrvatskom proljeću. Nakon suprugine smrti 1990. godine preselio se u Varaždin, provevši zadnje godine života s kćeri i njezinom obitelji. Umro je 26. siječnja 1994.

Kajkavske pjesme pisao je od rane mladosti. Objavljeno mu je pet samostalnih zbirki: Stari poti (1970.), Zvezde nad Samoborom (1971.), Podravske senje (1977.), Na zemli tragi (1980.), Lubavne popevke (1989.). Pjesme su mu objavljivane i u Samoborskim novinama, časopisu Kaj i Kajkavskom kalendaru, a zastupljen je i u antologijama i zbornicima kajkavskog pjesništva (Zeleni bregi Zeline, Hrvatska zemljica).

Nagrađivan je na smotrama kajkavskog pjesništva u Zlataru, Samoboru i Krapini. Tridesetak njegovih pjesama je uglazbljeno.

20

KNJIŽNICA

31. siječnja 2019.

Novi program u Gradskoj knjižnici i čitaonici Clevy tipkovnica Gradska knjižnica i čitaonica Mladen Kerstner pokreće novi program kojim želi djeci sa specifičnim teškoćama učenja, ili sa teškoćama u povezivanju glasa sa slovom, u povezivanju glasova i slogova u riječi i sličnim problemima pomoći u njihovom svladavanju. Za potrebe programa kupljena je Clevy tipkovnica koja je prilagođena upravo djeci s teškoćama. Njezin poseban dizajn olakšava pristup računalu za djecu sa specifičnim teškoćama učenja, slijepe i slabovidne osobe s motoričkim teškoćama.

Program će voditi Tatjana Novosel, magistra edukacije kroatistike i magistra edukacije fonetike. A zanimljivo je kako ju je put doveo u Ludbreg. - Rođena sam u Zagorju odakle sam otišla na studij u Zagreb gdje sam kasnije i radila. Nikad u struci, što me nagnalo da razmišljam o Irskoj, Švedskoj i drugim zemljama, ali umjesto odlaska u inozemstvo iz Zagreba sam preselila u Varaždinske Toplice gdje sam naslijedila kuću – kaže Tatjana Novosel i dodaje kako s Gradskom knjižnicom i čitaonicom suradnju ostvaruje već nekoliko godina kroz razne programe.

- Tako sam primijetila i ovu tipkovnicu koju je knjižnica nabavila, a koja je vezana uz jedan cijeli program mladih stručnjaka, naravno u suradnji s međunarodnom zajednicom, a zove se asistivna tehnologija – kaže T. Novosel. Spomenuta tehnologija naziva se još i potpomognuta komunikacija, a ona kroz alate kao što je i clevy tipkovnica osobama s invaliditetom omogućuje svladavanje poteškoća. Današnja asistivna tehnologija i njezina funkcija u obrazovanju djece i učenika sa smetnjama u razvoju i invaliditetom od velikog je značaja za djecu, ali i za njihove učitelje, odgajatelje i obitelji.

- Konkretno, ova je tipkovnica namijenjena djeci koja imaju blaže motoričke teškoće, slabovidnost i poremećaj pažnje i koncentracije. Kako se zove Clevy, mi smo ju odlučili nazvati pametnica. Tipkovnica je povezana s ABC maestro programom koji pomaže u opismenjavanju, učenju abecede. Zahvaljujući programu djeca uče bolje tipkati jer je tipkovnica dizajnirana drugačije od klasične. Veća je, pojedine tipke su izbačene, a

odlikuje ju i pametan raspored slova u boji. Ono što je također značajno jest i glas koji djetetu šalje niz povratnih informacija i nadam se da će ovaj program biti prepoznat – zaključuje T. Novosel. Iz Gradske knjižnice i čitaonice Mladen Kerstner pozi-

vaju zainteresirane da se jave, a ovisno o broju prijava odredit će

se termini održavanja. Program je besplatan.

Čitajmo i činimo dobro!

Kroz iskustvo činjenja dobra u životu možemo doživjeti osjećaj sreće, zadovoljstva i ispunjenosti, pri tome se i sami osjećati kao bolja i vrijednija osoba, a sve to može rezultirati vlastitim duhovnim mirom i naglasiti postojanje većeg životnog smisla. Čin dobrote ne mora biti nešto veliko, niti komplicirano – mala gesta poput kratkog osmijeha usputnom prolazniku, može imati veliki utjecaj na vaš i njegov život. S tom mišlju, Gradska knjižnica i čitaonica pokrenula je projekt Čitajmo i činimo dobro! S ciljem poticanja svojih korisnika da učine dobro djelo u našoj lokalnoj zajednici.

- Da bismo vam pomogli, izradili smo Kartice dobrote s prijedlozima dobrih djela. Odaberite jedno, pritom se fotografirajte, u nekoliko rečenica opišite svoje dobro djelo i javite nam se putem elektroničke pošte. Karticu dobrote nekome poklonite ili ostavite na vidljivom mjestu. Osoba koja dobije ili pronađe karticu uzima je i postaje dio projekta nastavljajući niz dobrih djela. Učinite dobro djelo, potaknite druge da učine isto, a zauzvrat očekujte samo osobno zadovoljstvo – poručuju iz Gradske knjižnice i čitaonice Mladen Kerstner.

KULTURA

31. siječnja 2019.

21

KUD-OVCI PRESELILI U NOVI DOM Zbog proširenja Srednje škole Ludbreg, od kraja prošle godine Kulturno-umjetničko društvo “Anka Ošpuh” više ne stanuje na adresi Trg Svetog Trojstva 16. Novo sjedište KUD-a sada je u prostorima Osnovne škole Ludbreg, u izdvojenoj učionici u kojoj je nekad bio predmet Domaćinstvo, pa školska knjižnica i zubarska ambulanta, a za neophodnu garderobu je preuređen prostor spremišta za sportske sprave koje je izmješteno na drugo mjesto u maloj školskoj sportskoj dvorani.

- Evo, nakon puno vremena, napustili smo prostor na koji smo navikli i kojeg smo na neki način zavoljeli. S obzirom na potrebe Srednje škole za dodatnim učionicama ovakav rasplet događaja nije nam bio upitan, s obzirom da je obrazovanje važno u svakom društvu. Ponuđena nam je alternativa u Osnovnoj školi, te smo uz suradnju i dogovor svih aktera uspješno definirali novi prostor i manje funkcionalne preinake. Naš novi dom se sastoji od dvije prostorije: glavne koju kori-

stimo za druženje, sastanke, a predviđena je i za probe Pajdašica, tamburaša i dramske grupe, te od garderobe koja je nastala pregrađivanjem spremišta sportske opreme. Probe plesača odvijaju se u maloj sportskoj dvorani prema zadanim terminima. Odradili smo nekoliko akcija oko postavljanja, poda, polica i unutarnjeg uređenja kako bi svoj boravak u prostorima učinili funkcionalnim i ugodnim. Zahvaljujemo svima koji su nam u tome pomogli.

Zbog smanjene kvadrature u

odnosu na dosadašnje prostore, iskoristili smo priliku da se riješimo nekih nepotrebnih stvari, a za višak opreme koju često ne koristimo koristimo i jedno malo spremište u velikoj sportskoj dvorani. Ovo naravno nije idealno rješenje, ali je prihvatljivo na neko određeno razdoblje, imamo krov nad glavom, čisto nam je i toplo, ne gužvamo se, imamo dovoljno termina za korištenje dvorane koju koristimo gotovo svaki dan, ne smetamo nikome, niti nama tko smeta. Funkcionira-

mo normalno, iako nas čeka još ponešto radova na uređenju koje zbog zauzetosti nismo stigli odraditi. Stare adrese ćemo se sjećati s veseljem, ali i ovdje smo pronašli pozitivne stvari: ne moramo se penjati i tegliti stvari na drugi kat, manji su problemi s parkiranjem i s ukrcavanjima u autobus, a i dobro je biti blizu velikog broja osnovnoškolaca koji su iz godine u godinu naši potencijalni novi članovi. - rekao nam je predsjednik KUD-a Aleksandar Horvat.

“ G r a d v s r e d i n i s v e t a” u Z a g r e b u Recentno izdanje suvremenog kajkavskog pjesništva, zbirka pjesama “Grad v sredini sveta” Aleksandra Horvata, ovog mjeseca predstavit će se u Zagrebu.

Predstavljanje knjige održat će se u petak 22. veljače u 19 sati, u sjedištu nakladnika, Hrvatskog sabora kulture, Ulica kralja Zvonimira 17. U programu uz autora sudjeluju Snježana Hranić, Ksenija Mihin i Đurđa Kokanović kao interpretatorice, te Pajdašice koje će u glazbenom djelu izvesti i “Zvezde nad menom”, pjesmu iz zbirke za koju je glazbu napisao Antun Kranjčec.

O knjizi će govoriti urednica Lidija Novosel i đurđevačka književnica Božica Jelušić koja je ujedno i autorica predgovora. Tisak knjige pomogli su Centar za kulturu i informiranje “Dragutin Novak” i “Gradska knjižnica i čitaonica “Mladen Kerstner” iz Ludbrega.

22 S P O R T

31. siječnja 2019.

Ludbreški „Magic Johnson“ Razgovarao sam sa svojim starim sportskim prijateljem, dugogodišnjim suigračem, sjajnim košarkašem Sinišom Beserom. Da, onim koji stoji iza svih brojnih uspjeha koje je ludbreška košarka doživjela u ovom tisućljeću. Zaista, da analiziraš sve njegove odluke koje je donio kao prvi sportski operativac kluba teško bi se u tom razdoblju našla koja kriva odluka. Često je kako i treba gledao godinu, dvije, pet unaprijed pa ni termin košarkaški vizionar ne bi trebao biti prejak. I tako u zadnjem razgovoru spomenuo mi je da nije previše zadovoljan kvalitetom A2 lige, da će se još više naglaska staviti na rad s mlađim košarkaškim kategorijama, stvarati kvalitetna baza za buduću kvalitetniju košarku. Nije preostalo ništa drugo nego da zavirim u košarkaški inkubator u kojem pod rukovodstvom trenera Horvata, Kokoleka (koji vrijedno studira trenerstvo i pred dobivanjem je trenerske licence koja će samo verificirati njegovo neupitno košarkaško znanje), Triplata,

Pappa, jasno i Poljaka stasaju konačno pravi košarkaški proizvodi. Nećemo ih poimenično izdvajati, sklizak je to teren, no jedan grumen košarkaškog zlata spreman je za obradu, Aleksandar Zember. Kao i velika većina visokih ljudi dobričina je, finih manira, odličan u školi u Svetom Đurđu, polaznik glazbene škole, čak su mu maknuli neke dodatne predmete koje je pohađao, iz obitelji sportskog pedigrea (otac Dalibor poznato je sportsko ime u Slokovcu, Sesvetama itd.).

Aleksandar je rođen 2006., nepunih 13 godina, a već je izrastao do 187 cm.

-U široj obitelji imam nekoliko članova koji su preko 190 centimetara. Vjerujem da ću i ja ubrzo preko te visine. Ne sumnjamo, pa već sada ima broj patike 47. Po nekoj mojoj računici, kada poraste još tri centimetra bit će spreman za nastup u prvoj ekipi (zašto ne, tako su počinjali i Tomasi), sa 195 cm bit će ponos „Grafičara“, s 200 cm ponos Ludbrega, a s eventualnih 205 cm ponos hrvatske košarke, tko

zna možda i hrvatski reprezentativac. Košarku prakticira i kod kuće na „zbijenoj tabli“ i obruču kojeg mu je poklonio ludbreški gradonačelnik. A kako je sve počelo -Počeo sam igrati s 8-9 godina kod trenera Slatine. Poslije je sve vezano uz trenera Horvata.

U klubu sam dobar sa svima, pogotovo s Bačanijima. Treniram četiri puta tjedno. Bio sam već i u Cedevitinom kampu na Velom Lošinju (pitaju za njega, kako ne o.a). Moj je uzor fantastični Giannis Antetokounmpo, čudesni igrač Millwauke Bucksa.Da, Greek freek. Veliki all round igrač. No, mi iz nešto starije generacije pamtimo kao najve-

Turnir parova u badmintonu

Badminton klub Centrum Mundi osnovan je u svibnju 2018. godine i zasigurno je najmlađi ludbreški sportski kolektiv. U klubu nam kažu da je badminton najljepše igrati u paru pa su tako, uoči Nove godine, organizirali 'Prvi blagdanski turnir parova'. Prijavljeni igrači donirali su Klubu loptice za igru, a nastupilo je 20 igrača iliti 10 parova. Na turniru je sudjelovalo

šest djevojaka koje su same birale muški dio para za natjecanje mješovitih parova. Ostalih osam muških igrača natjecalo se u igri muških parova.

-Inicijativu za organiziranje turnira dale su naše dvije cure koje treniraju u Klubu, Lidija i Suzana. Iz Varaždina su nam pristigle još četiri igračice pa smo curama dali prednost birati partnere za igru. Igrali smo

na dva terena, a sljedeće godine ćemo nastojati da se na parketu iscrtaju linije za još dva kako se ne bi igrači morali višekratno zagrijavati te kako turnir ne bi predugo trajao. Za pobjednike smo osigurali medalje, a druženje poslije turnira imali smo u jednom ludbreškom hotelu. – rekao je Milivoj Dretar, predsjednik Badminton kluba Centrum Mundi. (dv)

ćeg u toj kategoriji legendarnog „Magic Johnsona“. Upravo nekako stilom igre na njega podsjeća Aleks, kako ga zovu prijatelji.

Gledali smo nekoliko susreta. Fizički dominantan, prevodi loptu, ide na skok, diktira igru. Više se od mladog talenta ne može i očekivati. Samo da ga zaobiđu ozljede. Aleksandar Zember, košarkaš kojim ćemo se ponositi.

Neven Jerbić

Počele pripreme „Podravine“ U subotu 26. siječnja počele su pripreme NK „Podravina“ za drugi dio sezone. Ponosni i gordi stogodišnji ludbreški klub ulazi u sljedećih petnaest kola s nakanom da se poboljša plasman za nekoliko mjesta, kako bi se našao među četiri-pet klubova, što bi mu bila dobra legitimacija kod možebitnog ulaska u Treću ligu, koja je nekako prirodno mjesto „Plavih Bluza“. U odnosu na prvi dio prvenstva zasada je definiran samo dolazak vratara Edija Kovačića iz „Tehničara“.

Neven Jerbić

SPORT

31. siječnja 2019.

N

a pitanje koji je najbolji sportaš u muškoj konkurenciji u prošloj godini zasigurno bi se većina zaljubljenika u sport dvoumila između rukometaša Matije Špikića i nogometaša Petra Brleka. Ovom prigodom vam predstavljamo Matiju, dvadesetdvogodišnjeg ludbreškog rukometnog golmana na privremenom radu u švedskom glavnom gradu Stockholmu. Matija brani u prvoligašu AIK-u i po broju obrana trenutno je četvrti vratar prvoligaškog natjecanja sa 213 obrana što je u prosjeku 15 obrana po utakmici.

-Švedska liga je izuzetno jaka, zadovoljan sam sa svojim nastupima i dobro se osjećam tamo.

Ovdje planiram ostati još dvije godine jer sa mnom radi i Claes Hellgren koji je uz Fikreta Handana zasigurno najbolji trener vratara u Švedskoj. Osjećam da imam još prostora za napredak i nadam se će me ozljede zaobići.

Vjerujem da ću dosanjati svoje snove, a to su njemačka Bundesliga i hrvatska reprezentacija. rekao je Matija.

Matija je kao osnovnoškolac započeo trenirati u Udruzi Mladi rukometaš u Ludbregu. Zatim je kao srednjoškolac četiri godine trenirao u RK Ludbreg te isto toliko kao student Fakulteta organizacije i informatike u GRK Varaždin 1930. Prošao je sve mlađe reprezentativne selekcije da bi ga u rukometnom kampu u Makarskoj zapazio Fikret Handan, cijenjeni trener zadužen za vratare u švedskoj reprezentaciji.

-U švedski AIK došao sam na Handanov poziv i nisam pogriješio. Klub me zaposlio na pola radnog vremena u dvorani u kojoj treniramo tako da uz svakodnevni redovni trening imam mogućnost i za dodatno treniranje. – pojasnio je Matija.

Ovaj vrijedni Ludbrežanin bez poroka mladima pokazuje koji je jedini put do uspjeha. Uz sposobnost potrebno je imati ambicioznost i upornost, a to sve troje Matija ima. Stoga vjerujemo da ćemo uskoro moći sa zadovoljstvom pisati i o ostvarenim Matijinim snovima.

(D. Vađunec)

23

Sanjam Bundesligu i hrvatsku reprezentaciju

ŽRK Ludbreg

Odluka o napuštanju natjecanja u 3. HRLsjever Pred ŽRK LUDBREG proljetni je dio natjecateljske sezone. Vodstvo kluba je kroz novogodišnju stanku održalo niz sastanaka kako bi se što kvalitetnije ušlo u 2019. godinu, te su donesene važne odluke za daljnje funkcioniranje kluba od kojih treba izdvojiti sljedeće: - odluka o napuštanju natjecanja u 3. HRL-sjever. Veliki problemi u usklađivanju školskih obaveza igračica s treniranjem i igranjem, što je u kombinaciji s visokim troškovima natjecanja dovelo do ove odluke.

- odluka o nastavku natjecanja u Zagrebačkoj međužupanijskoj ligi za: ekipu 2006. (trener Darko Jagić) i ekipu 2008. godišta (trener Nenad Novosel).

- odluka o formiranju ekipe 2010, godišta (trenerica Valentina Loparić).

Ima dosta upita roditelja o pokretanju trenažnog procesa za 2010/2011. godište djevojčica. Kako bi osigurali termine u sportskoj dvorani, mora se skupiti dovoljan broj zainteresiranih. Više informacija zainteresirani mogu dobiti na e-mail adresi kluba zrk.ludbreg@ gmail.com ili na broj telefona predsjednice kluba, Dolores Horvat, 098 185 7289. Početkom veljače održat će se roditeljski sastanci kako bi se roditelji igračica detaljnije upoznali s radom kluba, te se i sami uključili u pojedinim aktivnostima, predviđeno je i održavanje Skupštine kluba o čemu će članstvo biti na vrijeme obavješteno.Kako u klubu rade tri licencirana trenera, ovo je optimalan način rada za sljedeće dvije do tri sezone.

Nažalost klub koji je iznjedrio više prvoligaških i drugoligaških rukometašica poput Aleksandre Kolak, Sanje Modrić, Ivane Dežić, Suzane Dežić, Ane Vrabec, što je pomalo nevjerojatno s obzirom na veličinu mjesta, što svjedoči da netko zaista ozbiljno zna raditi, izlazi iz natjecanja. Sudba hrvatskog, pa i ludbreškog sporta.

Sljedeći broj Ludbreških novina izlazi 28. veljače 2019.

24

ACO PIŠE

31. siječnja 2019.

Ve l k i ,

Lepo smo si lani poželeli lepu i spametnu dve jezere devetnajstu, ali sama se nebu dogodila. Idemo vezda malo delat na tomu. Za to prvo moramo misliti lepo jedni o drugima i jen drugomu pomagati, kak god su sikakve bedastoče okolo nas ostale iste kak i lani. Na priliku, natipkavam po internetu i ovi naslovi me srdiju. Namesto da piše v naslovu “Bartol je opal v šaht”, oni napišeju “Poglečte kam je Bartol opal i kaj je na to rekel”. Imamo i one naslove kak na trač partiji: “Ne bute verovali kaj je rekel čovek dok je videl ovo” ili “Joža je išel v dučan, a onda se dogodilo ovo”, čak su i vremenske prognoze zafrknute, “Alarm!!!

Poglečte kaj bu curelo, kak dugo i zakaj”, a da ne govorim o potrošenim rečima kak su kaos, apokalipsa, katastrofa, panika, armagedon, smak sveta, strava, horor, užas.

Onda dok se zaprav nekaj jako grdoga dogodi onda ne znaju kaj bi, pak ponavljaju pak zide da je, dok neko hmerne v mukama, isti užas i horor kak i dok Bartol opadne v šaht. A tek polarne mrzline i peklenske vručine kaj su same po sebi problem, si bumo pomrli od njih če fletno ne prečitamo kaj imaju za reči. I da rečem po domače, mi to pušimo, a oni peneze služiju na saki naš otpuhnuti dim. Jer je nabrajanje problemov moderno.

I mi smo postali nabrajači problemov, kak trač-babe, nek mi profesionalne tračbabe oprostiju. Gledimo gde bumo komu ili čemu kakvoga felera našli, valjda zato kaj “če je feler pri tebi, onda ga ja nemam, ja sam bolši, jakši, vekši, spametneši”. Ja navek govorim da saki bedak zna nabrajati probleme. A koji niti to ne zna, zna jih zmisliti. Ali lepo bi bilo da se ponudi kakvo rešenje za te probleme koje si vidiju i znaju. Ali moram reči, rešenje koje bu rešilo jednoga problema, a napravilo novih pet neje rešenje, nego novi problem. Takvih rešenja je prek i preveč dost. Najte se dati prevariti.

Problemi su kak hudi vrag. Dojdeju i bez da jih se nabraja i zmišlava. Na zadnje, dok si kremežle zrulimo i malo bole pogledamo, celo živlenje je kup problemov koji se rendiraju jen za drugim. I kaj dela živi čovek dok je još navek živ? Rešava jih! Da jih ne rešava neg’ samo nabraja na dnevni bazi, kak bi preživel? Zato je ne baš jasno kak se nekoji kraj seh svojih problemov koje imaju na brigi još stigneju baviti i z tuđima. Veliju da se problem latinski veli “problema”, a to su latini fkrali od starih grkov, gde je najbliže značilo - prepreka, nekaj v kaj se popikneš i prek čega si padajuč nosa potereš. Mi znamo da su prepreke i dok ti neko cepanice hiče pod noge, tak da je jasno da problemi nemreju biti nekaj dobroga. Zamislite si ovak živeti: Joj, jutro je, sila mi je scat i moram se stati z tople postelje. Ve bum moral prejti skorom deset metri v papučama prek zdene sobe na šekret. Problem je kaj još nesam zakuril, pak bum moral pre toga drva nacepati, a pre toga se moram obleči i vun na zimu ziti, jer… problem je kaj nemam

mali

i srednji problemi

plina kojega bi samo našarafil. Problem je kaj niti nemam peneze za priključak, a i da imam ne bi imel za ratu. Dok kak mučenik nacepam drva i zakurim (kaj je veliki problem jer me križa boliju), več mi do ničega ne bu. A novi problem bu kaj budem okolo polneva gladen. Ona bum moral nekaj kuhati ili peči. Problem je kaj ne znam kaj, a dok to zmislim več bu jedna vura.

To je problem jer bum kesnel, moral bum se žuriti jesti i morti si jezika spečem na juhi. Dalje je problem kaj moram iti peške na posel. A tam su pak posebni problemi.

Problem je kaj tam očeju da osem vur delam. Problem je kaj me šef ne bu imel rad zato kaj mu bum problematičnoga spečenoga jezika plazil. Problem je isto kaj moram delati na stoječki, na sedečki, prignuti biti, zdigati i prenašati stvari i moram stalno misliti kam bum kaj del. Onda pak navečer peške iti z posla. Pak nazaj v zimu.

Več mi se bu spalo i to bu problem jer više ništ ne bum stigel. Denes budu kak zgleda sami problemi… ali imam ja rešenje.

Najbolje da ja ostanem v postelji. Jooj, ali onda bu došlo prekzutra. A tek bu onda problem….

Vidite, lepi moji, kaj ne da saki more tak nabrojiti svoje dnevne probleme? Ali ne dela to. Nego negda premisli, negda stisne zobe, negda prosi za pomoč, negda ima sreču, negda problem sam zgine… ide se dale, rešava se i dan prejde. I tjeden prejde.

I mesec, i leto, i život prejde… i stalno rešavamo te svoje probleme, jen za drugim, sistematski, stručnjaki smo v tomu. Jemput dok bu semu kraj, dok si naš grobar hmije blato z roki, više ne bumo imeli niti jednoga jedinoga problema, kajti se smo jih rešili za života. Tak da nigdo ne misli da je jako važen če nabraja probleme, važen je če jih rešava i če z rešenjem ne dela nove probleme. Jedna pajdašica mi je rekla zgodnu metodu koju je i ona negdi prečitala. Kak se postaviti na problem? Znači, pazi ovak….

Dok vam dojde kaj bi zagnjavili sebe i druge z problemom, zapitajte se: “Je l’ to mali, veliki ili srednji problem?” Tu je baš sejedno kaj si budete odgovorili, tu se počne, to je pitanje samo kaj vas z nabrajanja prehiti v premišlavanje. E onda se drugo zapitajte: “Je l’ se te problem inače more rešiti?” Nikaj preveč misliti. Je l’ se da il’ se ne da? Ako se ne da, prestranite se sekirati, pozabite na njega. Nikakve koristi od toga da skačete ljudima po glavi i gnjavite z problemom koji se ionak nemre rešiti, z njim treba početi živeti kajti je to tak. No če se da rešiti onda se dalje zapitajte: “Je l’ ga morem i znam JA rešiti?” Isto ne preveč misliti. Morete ili nemrete? Ako nemrete onda se najte v to ftikati, posebno če se ne razmete, to znači da nemate rešenje i da samo nabrajate jer mislite da ste zato važni, a da se bude neko drugi z tem baktal, a vi bute na kraju pobrali vrhnje jer ste prvi nabrojili problema ili bute kritizerali kak je to ne dobro rešeno. Tak kak se ponesete tak vas budu ljudi i gledali. No če morete i znate to rešiti, onda se još samo za kraj zapitajte: “Kak točno bum to rešil, je l’ to ne bu napravilo pet novih problemov, gda morem početi, gda bu gotovo i je l’ mi treba, i od koga, kakva pomoč”. I evo, na kraju sega, namesto da velite: “Glečte, problem je v tomu kaj…”, vi dojdete i rečete: “Glečte, predlažem da rešimo jednu situaciju...”. E, onda budu ljudi rekli: “Bravo, koji su ti Džek!” (tak su negda govorili, dok sam ja bil mali, to je potlam preraslo v “koji si ti frajer”).

Dragi moji čitači, pozitivna, lepa i topla misel more brege genuti, a ova druga, zločesta, samo ruši. Problemi su del života. Saki ima svoje neprilike koje mora rešavati, i rešava jih. To nam je v krvi i ne smemo se radi problemov sekirati kajti nam to na zdravlje škodi. Kak jedni veli-

ju, ak’ nemreš rešiti problema jer se to nemre, onda se naj sekirati, jer se nemre. Ak se more rešiti onda se naj sekirati jer ga buš reši l.

Najgorše je dok se zapet ljaš v tuđe probleme i brigaš tuđu brigu, to ionak nemreš rešiti, samo na živce ideš drugima. A komu to treba? Se kaj neje za svoje vlastito dobro neče niti pes z kosanom maščom pojesti i pela vas direkt v stres. A stres je prokleti.

Moram vas z tem malo splašiti. Niti ga vidite, niti ga morete zmeriti, niti znate gde vam je. Nema ga ne rengenu, nema ga na CT-u, MR-u, v krvni sliki. Jedino EKG morti pokaže da vam srce malo preskače od brige, a to zna dojti od nosa, zato kaj ga v tuđu brigu rivlete. Stres vas pomali ždere znutra i onda vas vdrapi tam gde ste najtenši, tam gde vas najprije pregrizne. Il’ vam vudri v glavu, ili na srce, v čir na želocu, na živce da ne govorim, raštela vas tak kaj vam leto dan ne najdeju koji su vam se šarafi rašarafili. E, onda tek vidiš kaj je problem, i onda se sev klecavi pitaš “kaj je meni se to trebalo”. Dobro je biti zdrav. Če nikaj ne boli, to ne znači da je z zdravljem se v redu. Jer dok zaboli, onda je kesno, onda su nam si drugi krivi, kajti smo se mi sekirali radi njih i rešavali njihove probleme saki dan, v grob nas očeju pospraviti. Problemi, problemi…

Pak otkud nam ta nekakva huda volja kaj bi po drugima furt blato nahitavali.

Je, ja mislim da preveč čitamo i gledimo dnevnu politiku po televiziji i novinama.

Ta samo nabraja probleme, išče škandale i ništ se više nemre normalno reči, samo špekulira i navlači nas kaj se svadimo i brigamo tuđu brigu. A mi smo, kak zgleda, preslabi karakter kaj bi jemput prestali takve novine čitati, mi se z tem hranimo, pak nam na zadnje isto takvi rogi zrasteju.

Samo iščemo probleme i svađu kajti je to tak moderno. Problem je dok nema dežđa, problem je dok ga ima. Za ozbiljno: kaj je od toga dvojega zaprav problem, kajti i jedno i drugo nemre biti? Nigdo nezna, ali je dobra pretpostavka da je problem nekaj v naši glavi, i to zato kaj se damo nagovoriti, i zato kaj kak mala deca pratimo kak drugi zločestoče delaju i kaj vidimo ove koji problematiziraju vse po redu, takvi najbole prejdeju kajti na tuđim problemima služiju peneze, na zmišljavanju problemov živiju i največ jim placa daju v novinama, na internetu i na televiziji. Denes je popularno furt biti protiv nečega, ali verujte mi, kolko je popularno tolko je ne zdravo.

A glečte, mi prav zaprav po prirodi nesmo zločesti, to se bute složili. Mi svoje zmazane gače ne namečemo napri kaj jih budu si vidli, rajši jih nekam skrijemo ili v smetje hitimo. Je tak? Če je tak, a zakaj bi onda tuđe zmazane gače napri rivali? V trki si najbolši če bežiš bržeše od drugih, a ne zato kaj si drugima nogu podel. V životu si bolši če znaš rešiti ono kaj je drugima problem, a ne če znaš nabrojiti ili napraviti više problemi nego drugi.

Ja sam za to da se saki k sebi obrne i da svoje gače pere, a dok vidi kakvoga problema da za njega i spametno rešenje predloži, takvo koje ne bu nove probleme doneslo. Zato treba menjati sebe, najprvo sebe. Je l’ to problem?

Ili bolje reči: Je l’ to mali veliki ili srednji problem?

(A. Horvat, 2019)