Ludbreške novine broj 143

LIST GR ADA LUDBREGA BESPLATNI PRIMJERAK 29. OŽUJKA 2019.

BROJ 143 / GODINA XIV.

UTRKA CENTRUM MUNDI

Povodom Dana grada Ludrega održana je tradicionalna 6. utrka „Centrum mundi“.

Trka je to koja se naslanja na tradiciju nekadašnjih trka koje su se trčale 3. listopada. I ovog puta već od jutra su stizale kolone onih koji se žele okušati u trčanju ludbreškim ulicama. Bilo je zaista svakakvih slučajeva. Trčala su djeca od samo nekoliko godina, naravno u pratnji roditelja, mladi, stari, atletski i neatletski građeni. Svi željni trčanja i druženja.

Krenulo je utrkom osnovnoškolaca s područja regije, nakon koje je sljedila glavna utrka. Rekreativci su trčali na 2,500 metara, dok su atletičari trčali trasu dužine 10,000 metara.

U odličnom raspoloženju na središnjem ludbreškom trgu najboljima su podijeljena priznanja.

Str. 20.

DAN GRADA

Na blagdan svetog Josipa, zaštitnika hrvatskog naroda, u utorak 19. ožujka Grad Ludbreg tradicionalno je proslavio svoj dan...

Str. 10. - 13.

KAMENE KUGLE

LUDBREŠKE MAŽORETKINJE

CRAZY HILL TRAIL

Riječ je o kuglama koje su pronađene na području Grada Ludbrega u tijeku izgradnje šumskih puteva na Poljanskom...

Već četvrt stoljeća Ludbreg je i centar mažoret plesa i twirlinga. Ludbreške mažoretkinje rođendan su proslavile u svom stilu, plesnim spektaklom kako i dolikuje...

Športsko rekreativno društvo BSV Ludbreg ove je godine po peti put organiziralo utrku 'Crazy Hill Trail' i tako ubilježilo svoj prvi jubilej...

Str. 2.

Str. 15.

Str. 21.

2

AKTUALNO

29. ožujka 2019.

Pronađene kamene kugle stare 65 miljuna godina Kamene kugle nedavno smještene na prostoru ispred gradske uprave iznenadile su Ludbrežane. Riječ je o kuglama koje su pronađene na području Grada Ludbrega u tijeku izgradnje šumskih puteva na Poljanskom.

– Radi se o kuglama starim oko 65 miljuna godina koje su nastale taloženjem pijeska i učvršćivanjem u stijenu posredstvom kemijskih reakcija. Kugle mogu biti različitih oblika, sastava, materijala i težine – kaže Jelena Koprek, arheologinja u Centru za kulturu i informiranje “Dragutin Novak” Ludbreg.

Gradonačelnik Dubravko Bilić istaknuo je kako je ovo privremena lokacija za kugle.

– Pred nama je prijava velikog i zanimljivog projekta “Zaštita i revitalizacija industrijske baštine – Ciglana Ludbreg” u kojem je predviđeno postavljanje i pronađenih kugli. Ovim projektom potaknuli bismo razvoj kultur-

nog turizma koji nije samo velika globalna industrija koja donosi dohodak, već i potpora nacionalnom identitetu i sredstvo za očuvanje kulturne baštine. Neki smatraju da upravo kulturni turizam predstavlja najbolji model za lokalni razvoj. Mi smo grad impresivne povijesti što dokazuje i pronalazak ovih kugli te vjerujem kako ćemo ovim projektom to i potvrditi – rekao je gradonačelnik Bilić.

Najviše ovakvih kugli za sada je otkriveno na prostoru Moslavačke gore i na području Vrgorca kod Ploča. – Ministarstvo kulture je Vrgoračke kugle proglasilo zaštićenom kulturnom vrijednošću. Kako bi se zaštitilo ovaj prirodni fenomen potrebno je provesti sva istraživanja te obavijestiti Geološko-paleontološki zavod te Ministarstvo kulture kako bi se pokrenuo sam postupak zaštite – zaključuje J. Koprek.

Sara Kolak i David Šalamon: Jedva čekamo stazu

U centru grada postavljena pametna klupa U Ludbregu je sredinom ožujka postavljena Steora Urban pametna klupa, a ovaj model je prva ulična klupa na svijetu s ugrađenim LCD ekranom.

Klupa kombinira solarno i napajanje iz gradske mreže te ima 19˝ LCD zaslon namijenjen za prikazivanje fotografija i informacija zanimljivih javnosti.

– Posebno nas veseli što je pametna klupa hrvatski proizvod, proizašla je iz tvrtke Include mladog solinskog poduzetnika Ivana Mrvoša.

Odlučili smo postaviti ju u samom centru Ludbrega, u prostoru parka ispred gradske uprave – rekao je gradonačelnik Dubravko Bilić.

Prijavljen projekt atletske staze Grad Ludbreg Središnjem državnom uredu za sport prijavio je projekt izgradnje atletske staze s borilištima kojim bi se na prostoru u samom centru grada uredila staza ukupne dužine 300

metara sa 6 traka.

Predviđena lokacija je uz dječje igralište i workout zonu sa spravama za vježbanje, a planirano je da sportski teren bude gotov do kraja godine. Lokaciju

za izgradnju atletske staze obišli su Ludbrežani Sara Kolak, olimpijska pobjednica u bacanju koplja i David Šalamon, trkač na 400 i 800 metara i seniorski prvak Hrvatske.

– Naši rezultati pokrenuli su cijeli proces. Atletska staza i bacalište nisu namijenjeni samo nama atletičarima, tu dolaze i kondicijske pripreme ostalih sportova. Dvorana ima svoje prednosti, ali za lijepog vremena atletska staza od velikog je značaja za sportaše, ali i rekreativce. Prije svega atletska staza bit će motivacija za brojne druge i uistinu je potrebna Ludbregu.

Kada je sport u pitanju, iako smo mali grad, imamo ono nešto, sve se razvija pa je logično da istim pravcem idemo i kad je u pitanju sport. Zaslužili smo to i jedva čekam isprobati – rekla je Sara

Kolak, a istome se nada i David Šalamon.

– Jedva čekam da se staza izgradi, da ju isprobamo, a siguran sam da će se upravo zahvaljujući izgradnji brojna djeca odlučiti upravo za atletiku – zaključio je David.

Gradonačelnik Dubravko Bilić naglasio je kako je cilj da se u Ludbregu osnuje i atletski klub i da se što više djece uključi u atletiku jer upravo je atletika osnovni sport. Uz obilazak lokacije gradonačelnik je Sari Kolak i Davidu Šalamonu uručio i novčane nagrade Grada Ludbrega za zalaganje i promociju od po 20 tisuća kuna.

Nakladnik: CZKI “D. N.“ Ludbreg Glavni urednik: Iva Havaić Sakač Grafički urednik: Miroslav Vađunec Redakcija: Branko Dijanošić, Iva Havaić Sakač, Darko Skupnjak, Matea Lukić, Dražen Vađunec, Neven Jerbić, Željka Namesnik Kontakt: CZKI “D. Novak” Ludbreg,

Trg Sv. Trojstva 19

Telefon: 042 / 306 131

Fax: 042 / 306 068

e-mail: ludbreske-novine@czkidn.hr dskupnjak@czkidn.hr Tisak: Tiskara Zagreb

AKTUALNO

29. ožujka 2019.

3

Gradovi predstavili projekte Općina Tivat (Crna Gora) bila je domaćin 6. Skupštine mreže CIVINET Slovenija-HrvatskaJugoistočna Europa. S obzirom da Grad Ludbreg čeka donošenje strategije prometa odnosno održivog razvoja urbane mobilnosti gradonačelnik Dubravko Bilić sudjelovao je u radu skupštine CIVINET mreže u Tivtu gdje mnogi gradovi predstavljaju svoje projekte i razmjenjuju svoja iskustva.

– Kako se projekt integriranog prijevoza Varaždinske županije sporo ili nikako ne razvija očito nam predstoji pokušaj da problem mobilnosti unutar grada riješimo sami. Nadamo se da ćemo uskoro pokrenuti i ovaj projekt i zato su nam iskustva kolega koji su odmakli dalje vrlo važna – rekao je gradonačelnik Dubravko Bilić.

CIVINET je mreža gradova i drugih dionika, koji se na području Slovenije i Hrvatske te Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Makedonije i Srbije bave održivim planiranjem i upravljanjem mobilnošću. Cilj mreže je prijenos znanja i dobre prakse te osmišljavanje zajedničkih projekata kojima će se financirati buduće aktivnosti održivog prometa i bolje mobilnosti. Mreža je osnovana u Ljubljani 25. travnja 2013. kao mreža CIVINET Slovenija - Hrvatska. Odlukom Skupštine, mreža je 10. veljače 2016. preimenovana u CIVINET Slovenija-Hrvatska-Jugoistočna Europa.

Mreža CIVINET SlovenijaHrvatska-Jugoistočna Europa okuplja preko 160 članova iz šest zemalja te je najbrojnija europska mreža CIVINET.

CIVINET mreža

U 2018. godini isplaćeno preko 300 tisuća kuna poticaja Poljoprivreda Ludbreg je nekad bio ruralno središte gornje Podravine, još je uvijek vrlo važan poljoprivredni kraj no velikim dijelom riječ je samo o ratarstvu. Poticajnim mjerama Grad Ludbreg odlučio je pokrenuti i druge poljoprivredne grane, a koje su tradicionalno vezane uz ovaj kraj.

Tako je u 2018. godini isplaćeno preko 300 tisuća kuna potpora u poljoprivredi od čega se najveći dio odnosi na poticanje malih proizvođača svinja – poticaj za uzgoj i držanje svinja. Upravo je poljoprivreda bila tema održane konferencije za medije u Gradu Ludbregu.

- Ovo je segment kojim se intenzivno bavimo, ali kroz brojne druge priče nekako ostane u sjeni i zapostavljeno. Ludbreg je mjesto koje je povijesno poljoprivredno središte, u prošlosti je to bilo puno izrazitije, ali i danas je sačuvana upravo ta snaga ludbreškoga kraja kroz bavljenje poljoprivredom. Kod nas nema neobrađenog zemljišta, dovukli smo i strane investitore, a i mi kao grad osjetili smo obvezu krenuti u pomaganje i razvijanje poljoprivrede kao vrlo važne djelatnosti za grad Ludbreg – rekao je gradonačelnik Dubravko Bilić.

Grad Ludbreg poljoprivrednike potiče kroz 14 različitih mjera kroz koje se prvenstveno nastoji pomoći mali proizvođačima, OPG-ovima.

Istaknuo je i kako se poticaj za uzgoj i držanje svinja pokazao kao pravi pogodak.

- Na taj način lokalni poljoprivrednici mogu ovdje plasirati svoj proizvod, a Ludbrežani i mještani okolnih naselja mogu kupiti meso kontroliranog podrijetla. Nismo zaboravili naše cvjećare ni vrtlare. Svih ovih godina pomažemo im u izgradnji plastenika, sufinanciranju sustava za zagrijavanje i navodnjavanje. Ta mjera se također redovito godišnje koristi. Tu su i voćari i vinogradari kojim se također sufinanciraju novi nasadi.

Uz naše mjere razvila se i poljoprivredna zadruga u Ludbregu koja okuplja sve više članova, ne samo iz Ludbrega već s područja cijele bivše općine Ludbreg pa i šire. Još uvijek se veliki broj ljudi želi baviti poljoprivredom, žele proizvoditi i nama je drago da smo im omogućili i taj kanal prodaje kroz poljoprivrednu zadrugu da roba koja se proizvede može biti plasirana na tržište ili u dječje vrtiće, škole, Podravku s kojom je ostvarena odlična suradnja– rekao je gradonačelnik Bilić te dodao kako Grad Ludbreg ulazi u novi europski projekt.

– Vrijednost projekta je oko 1,5 milijuna kuna, a fokusiran je razvijanju kanala kratke prodaje da proizvod što brže dođe do konačnih kupaca. Nadam se da će to biti prilika da naučimo nešto od Švicaraca koji su u tom pogledu otišli jako daleko. Želja nam je da poljoprivredna proizvodnja, zdrava hrana i čuvanje okoliša bude jedan od temelja poljoprivredne proizvodnje na području Ludbrega i očekujemo da će u budućnosti biti sve više zainteresiranih sugrađana

Prijenos najboljih praksi DESCO Nakon 16 mjeseci završio je projekt DESCO koji se temeljio na potrebi jačanja suradnje između malenih gradova i različitih dionika te okuplja tri partnera iz dvije zemlje, Grad Ludbreg, Grad Prelog i Općinu Letenye. Projektom se nastojala uspostaviti prekogranična suradnja, ojačati kapaciteti lokalnih samouprava i stvoriti strateška podloga za poticanje i povećanje broja prekograničnih inicijativa u području malog i srednjeg poduzetništva, civilnog društva te javne vlasti.

Cilj prekogranične suradnje bio je

usmjeren na rješavanje zajedničkih izazova koji su zajednički identificirani u pograničnim regijama, poput loše dostupnosti, posebno u odnosu na povezivost informacijskih i komunikacijskih tehnologija i prometnu infrastrukturu, lokalnih industrija u opadanju, neodgovarajućeg poslovnog okruženja, nedostatka umreženosti između lokalnih i regionalnih uprava, niskih razina istraživanja i inovacija te preuzimanja informacijskih i komunikacijskih tehnologija, onečišćenja okoliša, sprečavanja rizika, negativnih stavova prema građanima susjednih zemalja te bi cilj trebao biti iskorištavanje neiskorištenih

koji su naslijedili zemlju, imaju mala imanja i od toga žele nešto i zaraditi. Pratimo i velike poljoprivredne proizvođače, prvenstveno ratare kojih na području Ludbrega ima dosta, osluškujemo i njihove potrebe i nadam se da ćemo im kroz ovaj novi Zakon o gospodarenju poljoprivrednim zemljištem omogućiti da i oni mogu lakše i bolje koristiti svoje resurse i stvarati dodatno bogatstvo na našem području kroz poljoprivrednu djelatnost – zaključio je gradonačelnik.

potencijala rasta u pograničnom području (razvoj prekograničnih objekata i klastera za istraživanja i inovacije, integracija prekograničnog tržišta rada, suradnja između obrazovnih institucija, uključujući sveučilišta, ili između zdravstvenih ustanova), uz istovremeno jačanje suradnje u svrhu općeg usklađenog razvoja Unije.

-Svakako je najvažnija međunarodna baza svih sektora i različitih djelatnosti, povezani su umreženi dionici. Izrađena je online baza najboljih projekata, programa i prekograničnih praski, lista izazova, zajednička metodologija za rješavanje postojećih problema. Cilj nam je osigurati prijenos najboljih praksi, a koja se odnosi na poticanje međusobnog povezivanja. – zaključuje Petra Međimurec, voditeljica projekta.

Vijećnica Anica Happ naglasila je kao cilj u njihovom radu da mlade nauče suživotu s prirodom i da se pomogne svakome tko želi iskoristiti potencijale koje ima za poljoprivrednu proizvodnju.

Gradonačelnik Bilić je na kraju rekao da se kroz „varoške vrtove“ omogućuje onima, koji nemaju svoje poljoprivredno zemljište, da se u manjem obimu bave osnovnom proizvodnjom poljoprivrednih proizvoda. U ovom je trenutku 13 korisnika gradskih vrtova.

Sadržaj je isključiva odgovornost Grada Ludbrega i ni pod kojim uvjetima ne odražava stav Europske unije i/ili Upravljačkog tijela.

4

AKTUALNO

29. ožujka 2019.

Uskoro dva dimnjačarska tima LUKOM U komunalnom poduzeću “Lukom” u Ludbregu sredinom ožujka održana je konferencija za novinare na kojoj je predstavljena jedna od djelatnosti poduzeća – dimnjačarstvo.

Gradonačelnik je na konferenciji podsjetio da je upravo dimnjačarstvo jedna od djelatnosti na kojoj Lukom temelji širenje usluga i na područje susjednih općina koje su ušle u suvlasništvo poduzeća, a to su Mali Bukovec, Veliki Bukovec i Martijanec.

-Moram izraziti zadovoljstvo jer je Lukom i dalje jedno dobro, stabilno poduzeće u vlasništvu jedinica lokalne samouprave, rade u interesu građana, a tako će nastaviti i dalje. Nedavno smo predstavili rezultate koje imamo u odvojenom prikupljanju otpada i naši sugrađani zajedno s gospodarstvenicima ne moraju brinuti da bi Ludbreg mogao biti uopće blizu plaćanja penala jer smo na oko 64 posto razdvajanja i time smo već sad osigurali zaobilaženje penalizacije. Prošle godine završili smo veliku investiciju za reciklažno dvorište u koje naši sugrađani mogu dovesti sve ono što ne uspijemo pokupiti pred vratima – rekao je gradonačelnik Dubravko Bilić te najavio javljanje na natječaj za sortirnicu i nabavu novih komunalnih vozila.

Spomenka Škafec, direktorica Lukoma osvrnula se na širenje dimnjačarskih usluga. Lukom će tako zapošljavati ukupno 5 dimnjačara.

-Dimnjačar je deficitarno zanimanje stoga nam je drago da je Zavod za zapošljavanje prepoznao naš interes i omogućio nam izobrazbu i sufinanciranje dva nova dimnjačara. Nabavili smo i novo dostavno vozilo Peugeot tako da imamo na raspolaganju vozilo za dva tima u slučaju hitnih intervencija, redovitih servisiranja i slično. Vjerujem da će to poboljšati kvalitetu usluge jer radi se o osjetljivom i širokom području i smatram da bi nam itekako trebalo biti važno da dimnjačari provjere svaki dimnjak bilo da je riječ o kući ili stanu kako bismo smanjili mogućnost bilo kakvih nepoželjnih događaja – rekla je Spomenka Škafec te dodala kako se u poduzeću paralelno spremaju i za proljetnu sezonu, a u tu svrhu nabavljene su dvije nove kosilice.

– Riječ je o američkim kosilicama koje su se pokazale izuzetno dobre, jedna je s košarom kako ne bismo morali dodatno sakupljati pokošenu travu što nam je iznimno važno na pojedinim lokacijama posebno kada je riječ o sportskim terenima – zaključila je S. Škafec.

Gradonačelnik se pri samom kraju osvrnuo i na posljednju sjednicu gradskog vijeća na kojoj je donijeta odluka o načinu prikupljanja biorazgradivog i komunalnog otpada.

– Vjerujem da ćemo opet biti jedna od najkonkurentnijih gradskih tvrtki koja se brine o zbrinjavanju otpada. Grad Ludbreg ima izuzetno malu cijenu za svoje sugrađane, a s obzirom da nemamo vlastito odlagalište

već moramo tržišno zbrinjavati taj otpad. Uskoro nas očekuje godišnji zahtjev Lukoma za reguliranjem cijene i nastojat ćemo opet biti najkonkurentniji na tržištu te omogućiti da naši građani imaju najbolju moguću uslugu. Istovremeno na temelju ove nove odluke donijet ćemo i novi plan prikupljanja otpada iz vinograda i pritom ne mislim na naselje već na sve vinograde ludbreškog područja i trenutačno je u nabavi šest zelenih otoka kako bismo omogućili ljudima koji tamo ne žive da ne bacaju otpad u prirodu već na primjereno mjesto – rekao je gradonačelnik Dubravko Bilić te naglasio kako oni koji ne stanuju u vinogradima, već posjeduju vikend kuće, više neće plaćati zbrinjavanje otpada već će se to financirati preko prikupljene naknade za vikend kuće, odnosno poreza na kuće za odmor. To zbrinjavanje godišnje će Grad Ludbreg koštati između 50 tisuća i 100 tisuća kuna.

Pohvala žene ženi Mjesec u kojem slavimo Dan žena svake nas godine natjera da se sjetimo naših boljih polovica, majki, baki, sestara, prijateljica ili jednostavno žena kojima se divimo ili kojima smo iz nekog razloga zahvalni.

Upravo jedan takav razlog za zahvalnost ima Vesna Žepina i to prema novoj direktorici Lukoma, Spomenki Škafec.

- Ona je u mjesec i pol dana, otkako je došla na poziciju direktorice, riješila problem koji se prije toga rješavao pune četiri godine. – započinje priču Vesna.

Problem joj je stvarao dimnjak koji prolazi kroz njenu spavaću sobu u stambenoj zgradi u kojoj stanuje. – U dimnjaku su nastale rupe iz kojih je, kao što je kasnije utvrđeno infracrvenom kamerom, izlazio ugljični monoksid. U četiri godine konstantno smo se borili s nadležnim službama. Prvo su zatvarali dimnjak, pa su ga otvarali, ulijevali nešto u njega, pa onda opet zatvarali i tako konstantno u krug bez ikakvih konkretnih rezultata. Kad bi stavila ruku na zid kroz koji je prolazio dimnjak to bi bilo vrelo kao radijator. Srećom da se ništa u tom periodu nije zapalilo. Kucala sam na sva vrata međutim svi su okretali glavu sve dok, ponavljam, nije došla Spomenka Škafec. – objašnjava Vesna i dodaje - Ona nas je saslušala, ozbiljno shvatila i pokrenula sve korake koje je bilo potrebno napraviti kako bi se stvar konačno sanirala. Neizmjerno sam joj zahvalna. Žena me u životu nije vidjela, ali je prepoznala ozbiljnost problema i odradila svoj posao kako treba. I zato zaslužuje jednu ovakvu javnu pohvalu!– zaključuje Vesna Žepina.

Tomislav Bunić, dimnjačar -S poslom smo krenuli 2014. godine, također putem Zavoda za zapošljavanje. Vidio sam natječaj, prijavio se i krenuli smo na osposobljavanje u Zagreb gdje sam završio srednju školu, zvanje dimnjačar. Došli smo u fazu da imamo praktikante koji kreću sa sljedećom sezonom čišćenja, a postoji i plan širenja u susjedne općine. Posla ima napretek, potražnja za tim zanimanjem je velika. Naime, mladi se ne odlučuju za ovaj posao jer ne znaju koje su njegove prednosti. Nadam se da će se situacija na tržištu rada popraviti i da će se mladi više zainteresirati za ovo zanimanje. -

Zid kroz koji prolazi dimnjak

29. ožujka 2019.

GOSPODARSTVO

5

Zahvalnica gradonačelniku za potporu ulaganja Generalni konzul Republike Hrvatske Zurich Švicarska Slobodan Mikac uručio je gradonačelniku Ludbrega Dubravku Biliću zahvalnicu za izdašnu potporu prilikom ostvarenja ulaganja Variosystems d.o.o.

Podsjećamo, u Ludbreg je stigao novi švicarsko-američki investitor, Variosystems AG sa sjedištem u Steinachu, kantonu St. Gallen. Riječ je o elektroničkoj kompaniji, a ovih dana u tijeku su razgovori za prva zapošljavanja.

– Ugovor o najmu je potpisan i uskoro u postojeći proizvodni

pogon počinju pristizati strojevi.

Do kraja godine prema njihovim procjenama zaposlili bi dvadesetak radnika, a brojka bi postepeno rasla. Mi smo ponosni što su između nas, Varaždina, Preloga, Čakovca i Ivanca izabrali baš Ludbreg jer to potvrđuje da pozitivna poduzetnička klima ovdje nije mit već stvarnost – rekao je gradonačelnik Dubravko Bilić. Švicarci su u spomenutim gradovima obišli 15 potencijalnih lokacija, a odabrana se nalazi u Koprivničkoj ulici u Ludbregu.

Očekuju da će ovdje uložiti desetak milijuna eura.

Odlazak radnika spriječili većim plaćama Oprema d.d.

Mogući odljev radnika pred kojim su se brojni gospodarstvenici našli rezultirao je propitkivanjem odluka i mjera kako to spriječiti. Javila su se brojna pitanja, od samog načina i mjera kojima Vladina politika može utjecati na sprječavanje odljeva poticanjem gospodarstva pa do usklađivanja školstva s potrebama gospodarstva. Ludbreška tvrtka Oprema d.d. uvidjela je da će mogući odljev radnika najefikasnije spriječiti povećanjem plaća.

- Politikom plaća i preraspodjelom politike plaća smanjili smo odljev radnika. Plaće koje ima Njemačka ne možemo dati, ali jasno smo dali do znanja da nam je svaki radnik bitan. Od 2017. godine, istovremeno s preraspodjelom uvidjeli smo da postoji i mogućnost zapošljavanja žena koje do tog trenutka nisu radile u pogonu. Danas ih zapošljavamo dvadesetak u pogonu, a rade sve od najjednostavnijih poslova, lotanje u kojem je potrebna mirna ruka i strpljivost te smirenost. Žene su puno bolje kada se radi o ponavljajućim poslovima – objašnjava član uprave Tomislav Cvetko.

Osim što dižu plaće u tvrtki i investiraju. Iza njih već je sedam provedenih projekata, od uštede energije do konkurentnosti i kohezije iza kojih je oko 2 milijuna eura koje tvrtka nije morala izdvojiti iz vlastitog džepa.

- Da biste ostvarili europski projekt potrebno je i investirati.

Mi smo se odlučili investirati u zapošljavanje. Zaposlili smo diplomiranu ekonomisticu koja je zadužena za projekte, orijentirali smo se na vlastite snage umjesto

angažmana konzultantske tvrtke – kaže direktor Domagoj Cvetko.

Upravo su kroz posljednji provedeni projekt otvorili novi, prošireni pogon veličine 640 četvornih metara u kojem su smještena i tri nova stroja, savijačica, probijačica te linija za plastificiranje. Sagrađeno je i 400 kvadrata novog objekta u kojima se nalaze uredi i garderoba, a zaposleno je i 25 novih radnika. Vrijednost investicije je 15,3 milijuna kuna, a Europski fond za regionalni razvoj sufinancirao je 5,6 milijuna kuna, odnosno 37 posto.

-Aparati za hlađenje i točenje pića u potpunosti su vlastiti proizvod razvijen u vlastitom razvojnom sektoru.

– Linijom za plastificiranje smanjujemo troškove i skraćujemo proizvodni proces jer smo do sada nabavljali uslugu plastificiranja od vanjskih poduzeća – rekao je D. Cvetko.

Oprema d.d. inozemno je orijentirana tvrtka koja proizvodi uređaje za ugostiteljstvo, prvenstveno rashladne uređaje za hlađenje i točenje piva, te uređaje za hlađenje i točenje ostalih pića.

Cilj im je "osvojiti" nova tržišta.

-Domaće tržište pokrivamo kroz tri radna dana godišnje, riječ je o 600, 700 aparata godišnje, a mi dnevno proizvodimo 200 aparata. Dakle, sve ostalo je za potrebe inozemnog tržišta. Pokušavamo se probiti na tržište Južne Amerike, imamo i tamo dio pokriveni, ali primjerice jake carinske barijere prepreka su nam za ulazak na brazilsko tržište – kaže Tomislav Cvetko te dodaje da je globalizacijom nestalo puno tvrtki. – Globalizacija je krenula od bankarskog sektora, a sljedeće su bile upravo

pivovare koje su se međusobno akvizicijom povećale i sada su četiri velike sestre. Automatski, globalizacija pivovara prisilila je nas dobavljače da se isto globaliziramo, a mi smo pak naše dobavljače komponenti prislili da se globaliziraju. Danas imate dvije mogućnosti, biti lokalni proizvođač koji radi 2000 aparata godišnje ili veliki s 36 tisuća aparata godišnje za cijeli svijet – kaže T. Cvetko.

Ovakvom brojkom ludbreška Oprema danas je jedan od pet najvećih svjetskih proizvođača u tom segmentu, a u budućnosti očekuju povećanje prihoda, izvoza i poboljšanje rezultata.

- Svojevremeno sam u jednom intervju spomenuo 16 mjera koje bi Vlada trebala poduzeti kako bi se potaknulo gospodarstvo. Teško je očekivati da će ih sve prihvatiti, ali tada sam primjerice spominjao povećanje božićnice.

Jedino je bilo malo zločesto od Vlade što su tu mogućnost stavili na raspolaganje od prosinca što je za većinu gospodarstvenika tada bilo neizvedivo. Općenito imamo previše parafiskalnih nameta, za mirovinski i zdravstveni fond davanja nisu previsoka jer ti sistemi grcaju. No, primjerice nekad je gablec ulazio u materijalne troškove, a danas je osobna potrošnja što znači dodatne troškove za gospodarstvenike. Smatram da je potrebno

vratiti u materijalne troškove jer radnik mora imati topli obrok.

Kod nas radnici obrok plaćaju 3 kune, a poslužujemo ga u menzi i vjerujem kako je to za njih pogodna situacija – kaže Tomislav Cvetko te dodaje kako Grad Ludbreg dobro tretira gospodarstvenike – Gradonačelnik se trudi.

Vidljivo je to bilo na slučaju sa Švicarcima, animirao ih je, vozio na aerodrom. Posjetili su i nas kako bi vidjeli poslovanje na sofisticiranim strojevima. Švicarci se boje promjena zakona koje su kod nas učestale, još jedan zakon nije sproveden, a već se ide u izmjene i dopune – zaključuje Cvetko.

Oprema d.d. obiteljska je tvrtka. Tomislav Cvetko član uprave u posao je uveo i sina Domago-

ja koji je prije desetak godina krenuo s pozicije samostalnog referenta prodaje, a danas je direktor. Obojica su svjesni značaja svakog radnika pa im omogućuju besplatno učenje stranih jezika, stipendiraju zaposlenike u daljnjem obrazovanju i niz drugih pogodnosti.

-Ovdje radim godinu dana i jako sam zadovoljna plaćom, radnim uvjetima. Posao nije pretežak i odluka da u pogonu zaposle žene sasvim je opravdana jer nam otvara više mogućnosti – rekla je Lidija Gložinić čiji sinovi su također zaposlenici tvrtke Oprema d.d.

Trenutno su na oko 210 zaposlenih, a ova brojka uz ambiciozan tim sasvim sigurno u budućnosti će biti još i veća.

6

SA SVIH STRANA

Klupa za dojenje i previjanje Kod središnjeg dječjeg igrališta u Ludbregu postavljena je klupa za dojenje i previjanje. Klupu je izradila ludbreška tvrtka Aura na inicijativu Grada Ludbrega. – Ovo igralište nalazi se u samom srcu grada, u neposrednoj blizini našeg trga, a s druge strane je svojevrstna oaza.

Nema ljepšeg nego vidjeti igralište ispunjeno djecom pa se nekako s time povezano javila potreba za ovakvom klupom – rekao je gradonačelnik Dubravko Bilić.

Postavljanje ove klupe ujedno je i potpora dojenju u javnosti, inicijativa je to koju su prihvatili već pojedini hrvatski gradovi, a kojom se želi unaprijediti kvaliteta života mama dojilja i najmlađih sugrađana.

PZ Ludbreški kraj

Postanite zadrugarom

U prostoru Poduzetničkog inkubatora u Hrastovskom početkom ožujka održano je predavanje u organizaciji Poljoprivredne zadruge "Ludbreški kraj". Tema predavanja bila je ugovaranje poljoprivredne proizvodnje povrća čime je službeno započela nova sezona. Na predavanju su zadrugari i budući kooperanti mogli saznati sve mogućnosti koje ih očekuju ukoliko proizvode za potrebe zadruge koja i ovu sezonu nastavlja suradnju s Podravkom.

Svi zainteresirani za proizvodnju povrća još uvijek se mogu javiti u sjedište poljoprivredne zadruge u Hrastovskom i dogovoriti poslovnu suradnju kao i upisati se u poljoprivrednu zadrugu odnosno postati član zadruge s obzirom da je upis članova u tijeku.

29. ožujka 2019.

Pristupačniji put do vinograda U tijeku je uređenje puteva na području vinograda ludbreškog kraja. Riječ je o nekoliko puteva, Vinogradi – Graci dva odvojka te odvojak Cvjetne ulice.

– Ovo je jedan od segmenata brige za naše građane, a istovremeno i ulaganje u razvoj potencijalnih turističkih kapaciteta. Grad Ludbreg trenutno provodi europski projekt naziva Zeleno želimo u sklopu kojeg brendiramo vino kao mikroproizvod našega kraja, a kako bismo bili pristupačniji potrebno je urediti i puteve do prekrasnih brežuljaka kojima je okružen naš Ludbreg – rekao je gradonačelnik Dubravko Bilić.

Uređenje puteva vrijedno je oko 350 tisuća kuna, a financira se preko prikupljenih sredstava za porez na kuće za odmor.

Uređenje šumske ceste Lijepa Gorica U tijeku su radovi na rekonstrukciji šumske ceste Lijepa Gorica na području Ludbrega.

Riječ je o europskom projektu koji se osim u infrasturkturnom poboljšanju dokazao i u turističkom aspektu.

- Važno nam je da se taj put osposobi, ne samo zbog vlasnika vinograda na tom dijelu već i u turističke svrhe. Put je idealan i za ljubitelje šetnji, a sada će biti puno pristupačniji. Posebna zanimljivost je i pronalazak kamenih kugli starih 65 milijuna godina koje su već izazvale veliki interes javnosti - rekao je gradonačelnik Dubravko Bilić.

Projekt je vrijedan oko 2,5 milijuna kuna, a trenutno se radi na još jednoj prijavi u sklo-

pu mjere Ruralnog fonda, a to je uređenje šumske ceste od Čukovca do Segovine.

- I ovdje se vodimo istim ciljem, naime kontinuirano bilježimo porast broja šetača, biciklista. Čini se da je porasla

svijest o brizi za zdravlje čemu boravak u prirodi znatno doprinosi. Osim što ćemo bolje povezati ova mjesta tu je i taj turistički aspekt koji nikako ne možemo zanemariti - rekao je gradonačelnik Bilić.

DOZNAJEMO

29. ožujka 2019.

Uskoro u školi ormarići

7

Obilježili Međunarodni dan žena Povjerenstvo za ravnopravnost spolova

Učenici od 5. do 8. razreda Osnovne škole Ludbreg uskoro će na raspolaganju imati 400 ormarića u koje će moći odložiti školski pribor i stvari.

-Učenicima su torbe svake godine sve teže pa je stoga Grad Ludbreg odlučio izdvojiti sredstva za nabavu 400 garderobnih ormarića, a posebno nas raduje činjenica da ih izrađuje ludbreška tvrtka. Za potrebe Osnovne škole Ludbreg na godišnjoj razini izdvajamo oko pola milijuna kuna, sufinanciramo školsku kuhinju, a pokrivamo i kompletno financiranje školskog prijevoza učenika – rekao je gradonačelnik Dubravko Bilić. Šarenim ormarićima najviše se vesele učenici, a polaznici dodatne nastave iz tehničke kulture i sami su imali prilike sudjelovati u procesu izrade te su nešto i naučili. Učenici će i dalje na raspolaganju imati trenutnu garderobu za odlaganje obuće i jakni dok će novi ormarići biti razmješteni po hodnicima uz učionice.

Za izradu ormarića Grad Ludbreg izdvojit će dvjestotinjak tisuća kuna.

Erasmus+ Grad Ludbreg i Srednja škola Ludbreg sredinom ožujka bili su domaćin drugog međunarodnog sastanka po projektu “Project Augmented Reality Education Module – Development and implementation of innovative ICT – based educational tool in STEM orientated school subjects”. Projekt je sufinanciran iz Programa EU Erasmus+.

Nositelj projekta je LAG Kocani iz Makedonije. Ostali partneri u projektu vrijednom 131.100,00 EUR su Grad Ludbreg, Gimnazija Ljupco Santov iz Kocana, Ekonomska i poslovna škola iz grada Paradzika u Bugarskoj, tvrtka Techko Net Dooel, Centar za održivost i ekonomski razvoj (CSEG).

Povjerenstvo za ravnopravnost spolova grada Ludbrega u subotu je povodom Međunarodnog dana žena održalo tradicionalnu akciju u suradnji s PU Varaždinskom i PP Ludbreg. Tom prigodom članice Povjerenstva i ludbreški gradonačelnik Dubravko Bilić vozačicama su uručili simbolični

cvjetni pokloni.

Akcija je održana u Ulici kardinala Franje Kuharića, kod ludbreške tržnice, a lokacija je odabrana zbog frekventnosti.

Povjerenstvo za ravnopravnost spolova Grada Ludbrega djeluje prvenstveno na područjima ljudskih prava žena, jed-

nakih mogućnosti na tržištu rada, rodno osjetljivog obrazovanja, ravnopravnost u procesu odlučivanja na gradskoj razini, suzbijanju nasilja nad ženama, zdravlju žena te ostalim pitanjima programskog karaktera utvrđenih u nacionalnim dokumentima, a sukladno svojim zadacima i programima.

Projekt koji povezuje škole

Cilj projekta je kroz zanimljive i interaktivne sadržaje, koje će kreirati sami učenici i njihovi mentori, povećati interes učenika za školske predmete iz

STEM područja te razviti interaktivni nastavni software koji će moći koristiti i buduće generacije srednjoškolaca. Ovim se projektom također želi unapri-

jediti prekogranična suradnja obrazovnih institucija i nevladinih organizacija kao i povećati mobilnost učenika i nastavnog osoblja.

Završetak projekta planiran je 2020. godine završnom konferencijom te višednevnom razmjenom nastavnika i učenika škole.

33 udruge ostvarile pravo na financijska sredstva U utorak 12. ožujka u Uredu gradonačelnika održano je potpisivanje ugovora s udrugama čiji su programi ili projekti zadovoljili kriterije natječaja za dodjelu financijskih potpora za programe i projekte organizacijama civilnog društva iz Proračuna Grada Ludbrega. Nakon provedenog postupka čak 33 udruge ostvarile su pravo na financijska sredstva.

- Prije nekoliko godina promijenili smo način financiranja udruga i kroz natječaj ga uskladili s načelima Europske unije te time povećali transparentnost cijelog postupka. Drago mi je što su udruge prihvatile takav oblik

prijava i nisu odustale od svojih aktivnosti kojima promoviraju naš grad, ali i svaku našu manifestaciju čine ljepšom i boljom.

Spektar udruga uistinu je raznolik i u tome je bogatstvo našega grada – rekao je na potpisivanju gradonačelnik Dubravko Bilić.

Najmanji iznos koji su udruge mogle ostvariti za projekte iznosi 1000 kuna, a najveći 3000 kuna. Za programe najmanji iznos koji se mogao ostvariti iznosi 3000 kuna, a najveći 30 000 kuna.

Grad Ludbreg godišnje za sufinanciranje projekata i programa koje provode udruge izdvaja tristotinjak tisuća kuna.

8

PROJEKTI

29. ožujka 2019.

Projekt koji doprinosu razvoju turizma ARHEOLOŠKI PARK Čitav kompleks arheološkog nalazišta u samom središtu grada u skorije vrijeme postat će još jedna vrijedna turistička atrakcija grada. Grad Ludbreg, popularno nazvan "Centar svijeta" nadaleko je poznat kao grad svetišta u koji se godišnje "slijevaju" brojni vjernici, hodočasnici i turisti.

No, kako bi postao odredište privlačno još većem broju gostiju, što će sasvim sigurno rezultirati brojnim pozitivnim efektima na gospodarska, društvena i kulturna kretanja u gradu Ludbregu, provodi se projekt s ciljem transformacije Ludbrega u kulturno-turističku destinaciju sa spletom sadržaja i ponuda koje će zadovoljiti različite, pa i najzahtjevnije potrebe turista, kao i posjetitelje motivirane vjerom.

Projekt uređenja arheološkog parka i popratnih sadržaja, službenog naziva "Unapređenje kontinentalnog turizma turističkom valorizacijom povijesno-kulturne baštine grada Ludbreg" vrijedan je 17 milijuna kuna od čega

su odobrena bespovratna sredstva u iznosu od preko 14 milijuna kuna. Grad Ludbreg je nositelj projekta i svih aktivnosti, a partneri su Hrvatski restauratorski zavod, TZ Grada Ludbrega, LAG Izvor te UO Crnković.

- Ovo je za Ludbreg iznimno važan projekt jer pokazuje i dokazuje kontinuitet života na ovome prostoru još od davnih rimskih vremena. Cilj nam je postati prepoznatljivo turističko odredište u kontinentalnom dijelu Hrvatske, ali i zanimljivo odredište različitim dobnim uzrastima, od djece nadalje – rekao je gradonačelnik Dubravko Bilić.

Stručnoj javnosti Ludbreg je poznat još od davnih dana. Prva sondažna istraživanja proveo je Arheološki muzej u Zagrebu tijekom 60.-tih i 70.-tih godina.

- Projekt omogućuje aktivnije uključivanje posjetitelja u lokalnu kulturu, a nama je posebno zanimljivo jer se otvara mogućnost osmišljavanja programa za djecu predškolske i osnovnoškolske dobi koji će na zabavan i praktičan način učiti o antičkoj kulturi. Osim nastanka samog

arheološkog parka, projekt obuhvaća ulaganje u obnovu crkve, uređenje šetnice, zanatskog trga i hotela "Crnković" – objasnila je Erina Stančin, voditeljica

projekta. Uređenje Arheološkog parka Iovia-Ludbreg obuhvaća infrastrukturne radove izgradnje "Kuće Smođi", uređenje muzejskog postava te uređenje arheološkog nalazišta "Vrt Somođi". Župna Crkva svetog Trojstva kao središnja i najvažnija točka ludbreškog svetišta također je uključena u projekt kroz koji će se obnoviti fasada i uspostaviti sustav praćenja posjetitelja. U hotelu Crnković u tijeku je uređenje soba i depadansi, a povećanjem broja soba i ležajeva povećat će se smještajni kapacitet na području grada Ludbrega. Posebna zanimljivost bit će i zanatski trg koji će imati promotivnu i edukativnu funkciju te će poticati razvoj malog i srednjeg poduzetništva, OPG-ova i udruga čiji će se proizvodi predstavljati na njemu. U sklopu projekta bit će uređena i nova šetnica, ukupne dužine 1300m, povezivat će postojeće i buduće kulturne

Ludbreg i Pregrada partneri na projektu Zelena Mreža Aktivističkih Grupa (ZMAG) Zagreb prijavila je projekt Partnerstvo za Socijalnu i Solidarnu Ekonomiju. Ukupna vrijednost projekta je 1.500.000,00kn dok je iznos sufinanciran iz švicarsko-hrvatskog programa suradnje 1.350.000,00kn. Partneri na projektu su Chamber of Social and Solidarity Economy Geneva (Komora za društvenu i solidarnu ekonomiju Ženeve), Grad Ludbreg i Grad Pregrada.

Komora za društvenu i solidarnu ekonomiju Ženeve kao kvalitetno uspostavljena i iskusna udruga (300 organizacija i poduzeća) će prenijeti svoje stručno znanje i know-how za lokalni društveni i ekonomski razvoj kroz promociju, zagovaranje i praktičnu podršku društvenoj i solidarnoj ekonomiji u Hrvatskoj. Na početku će prijavitelj projekta provesti mapiranje i istraživanje u hrvatskim gradovima partnerima o stavovima i potrebama njihovih stanovnika i glavnih aktera. Nakon toga u suradnji sa švicarskim partnerima organizirati će se povezani i

međusobno podržavajući ciklus praktičnih seminara i treninga o društvenoj i solidarnoj ekonomiji, studijski posjeti i mentorstvo, javna događanja i promotivne aktivnosti. Partnerstvom na ovom projektu ćemo osnažiti održivi Lokalni ekonomski razvoj i promovirati doprinos ispunjavanju Ciljeva održivog razvoja u dva hrvatska grada koji će prihvatiti lokaliziranu verziju Povelje vrijednosti i principa društvene i solidarne ekonomije Komore iz Ženeve.

-Drago nam je što smo odabrani za partnere na ovom projektu jer vjerujem da od sudionika možemo puno naučiti po pitanju dodatnog razvoja lokalne zajednice. Ovaj projekt bazirat će se na radionicama i treninzima, odnosno prijenosu znanja, a sve u suradnji s lokalnim stanovništvom, odnosno njihovim potrebama – rekao je gradonačelnik Dubravko Bilić.

Prvi sastanak u Gradu Ludbregu sa Zelenom Mrežom Aktivističkih grupa već je održan, a projektne aktivnosti počinju u travnju.

Opći cilj projekta je doprinijeti razvoju lokalne ekonomije u hrvatskim gradovima kroz suradnju i partnerstvo između hrvatskih i švicarskih institucija, lokalnih vlasti i organizacija civilnog društva (OCD) uz korištenje koncepta i vrijednosti socijalne i solidarne ekonomije (SSE).

S naglaskom na ove ciljeve,

projekt će doprinijeti održivom lokalnom razvoju i poboljšati kvalitetu života kroz razmjenu znanja i iskustava te će doprinijeti agregaciji društvenog kapitala koji će u konačnici pozitivno utjecati na lokalnu zajednicu i kvalitetu života općenito.

Ovaj projekt za hrvatske gradove predstavlja korak dalje ili dodanu vrijednost njihovom

i turističke sadržaje. Šetnica će ujedno imati i informativnu te edukativnu funkciju.

-Jedina postojeća građevina, tzv. „Kuća Somođi“ je srušena, a novi objekt koji će se izgraditi služit će kao višenamjenski objekt bruto površine 670,79 m² i kapaciteta 150 posjetitelja.

Osim turističke zajednice i suvenirnice, u sjevernom dijelu objekta nalazit će se izložbeni postav, u kojem će se kroz arheološke nalaze interpretirati povijest Ludbrega od prapovijesti do suvremenosti. U južnom dijelu objekta (multimedijalni prezentacijski prostor) bit će prikazan istraženi dio rimske Jovije kroz interaktivne modele.

U podrumu i na prvoj etaži bit će smješteni multifunkcionalni prostori – rekla je Erina Stančin, voditeljica projekta. Radovi na budućem arheološkom parku u punom su jeku, a otvaranje se očekuje 2020. godine.

Švicarsko-hrvatski program

ukupnom radu za sudjelovanje građana i transparentnost rada uprave, poticajni ekosustav za kooperativno i socijalno poduzetništvo te ulaganja u kvalitetan život i održivi razvoj. Oba grada, Ludbreg i Pregrada izabrani su za partnere u ovom projektu jer nisu veliki i još uvijek njeguju osjećaj pripadnosti zajednici i povjerenja građana.

USKRS

29. ožujka 2019.

Bučino ulje Bučino ulje svojim izuzetnim orašastim okusom daje posebnu i specifičnu aromu jelima. Dobiva se od sjemenki koštica, popularno zvanih koštice golice.

Bučino ulje se smatra jednim od najcjenjenijih prirodnih lijekova zahvaljujući bogatstvu nutritivnih ljekovitih spojeva.

Sadrži ugljikohidrate, minerale, bjelančevine i važne nezasićene masne kiseline, linolnu (omega 6) i oleinsku (omega 9) kiselinu.

Obiluje željezom, manganom, magnezijem, bakrom, cinkom, slenom te vitaminima C, E, D, K i B. Zbog svega navedenog bučino ulje je dragocjeno da bismo očuvali zdravlje. Mnogobrojna istraživanja provedena na starijoj muškoj populaciji pokazala su da liječi probleme s prostatom. U Bugarskoj, Turskoj ili Rumunjskoj tek izrazito mali postotak populacije pati od bolesti prostate, a upravo su tamo sjemenke buče svakodnevno dio jelovnika, kao i bučino ulje.

Pospješuje rad bubrega, stimulira pamćenje, poboljšava vid, smanjuje stres, liječi bolesti prostate, obnavlja eritrocite, ojačava imunološki sustav, smanjuje bolove u zglobovima, ublažuje opekline.

Također ono hrani kožu i kosu, zahvaljujući velikom broju različitih korisnih spojeva. Poznato je da je prirodni antioksidans, odnosno sadrži veliku količinu kisika u koži, stoga se ulje koristi za tretiranje i njegu ma-

O ljekovitosti i dobrobiti za zdravlje sne kože. Smanjuje pojavu akni jer djeluje antimikrobno. Koristi i za njegu kože protiv starenja i ublažava kožne bolesti poput dermatitisa ili herpesa.

Bučino ulje je u ranoj povijesti poznato kao preparat koji se koristio za masažu tijela te kao tonik. Za što ljepšu i zdraviju kožu stavite malo ulja i dlanovima rasporedite nježnim, kružnim pokretima te koristite za masažu. Ulje hrani i njeguje kožu, te je tako čini mekom i nježnom.

Razlika između hladno prešanog ulja i onog dobivenog toplinskim postupkom Proizvodnja hladno prešanog bučinog ulja je proces koji je spor, ali kvalitetan način. Ulje se proizvodi na temperaturi nižoj od 50°C. Pri tome se koštice ne prže i ne kuhaju, nego se samo iz njih istiskuje ulje. Svi vitamini i minerali koje bučine koštice sadrže su sačuvane u tekućem obliku. Kod toplinskog postupka proizvodnje proces je lakši, no tijekom proizvodnje se gube mnoga važna svojstva te ulje ima slabiju kvalitetu i nutritivnu vrijednost. Kad je ulje proizvedeno hladnim prešanjem, to je naznačeno na etiketi.

Bučino ulje u kulinarstvu Bučinim ćemo uljem obogatiti razne specijalitete, ali i neko

jednostavno jelo učiniti posebnim. Najčešće ga upotrebljavamo u salatama, umacima, varivima i jelima s povrćem. Odlično je kao dodatak u kruhu i kolačima. Ovo je zaista dragocjena namirnica i najbolje kada je konzumiramo u prirodnom obliku. Termičkom će obradom izgubiti dio hranjivih vrijednosti. Bučino ulje divno se slaže u slanim, ali i slatkim kombinacijama. Neobična kombinacija u slatkom desertu je bučino ulje, bučine koštice i sladoled od vanilije. Kuglice sladoleda posipati sa malo prženih bučinih sjemenki i preliti bučinim uljem.

Voćna salata sa bučinim uljem osvježit će i ojačati organizam.

OPG Lastavec iz Hrastovskog Obitelj Lastavec jedan je od naših najpoznatijih i najuspješnijih proizvođača bučinog ulja.

Mirko Lastavec član je udruge proizvođača Varaždinske županije, a za svoja ulja već je sudjelujući na izložbama osvojio mnoge nagrade. Zasigurno uspjesi neće izostati ni ovaj put na drugoj po redu međunarodnoj i 9. izložbi bučinog ulja sjeverozapadne Hrvatske. Osim na OPG-u Lastavec u Hrastovskom, ulja, koštice i ostale proizvode možete kupiti i na Ludbreškoj tržnici svake srijede i subote.

Predlažemo vam recept za fine i neodoljive kiflice, baš kakve pripremaju na OPG-u Lastavec. Željka Namesnik

„Kolač sa bučinim košticama“

Sastojci: 3 jaja, 12,5 dag maslaca, 4-5 žlica smeđeg šećera, 1 vanilin šećer, 5-6 žlica jogurta, 18 dag glatkog brašna (najbolje tip 850), 1 žličica soda bikarbone, 12,5 dag očišćenih sjemenka od buće (koštice golice), 10 dag čokolade za kuhanje, 2-3 žlice bučinog ulja Priprema: Koštice golice sušite na 50°C u pećnici ili ih pecite u tavi na slaboj vatri, pazeći da ne pregore. Osušene i ohlađene sameljite u mlincu za orašaste plodove. Izmiksajte maslac, dvije žlice šećera i vanilin šećer. Postepeno dodajte žumanjke, jogurt i brašno pomiješano sa sodom bikarbonom, miksajte dok dobijete glatku smjesu, pa umiješajte mljevene koštice. Bjelanjke istucite sa preostalim šećerom u čvrsti snijeg i postepeno dodajte smjesi lagano miješajući kuhačom.

Pecite u manjem limu na 160 – 170°C oko 20 minuta. Pečeni kolač izvadite iz kalupa i ohladite. Na pari otopite 10 dag čokolade za kuhanje, dodajte 2-3 žlice bučinog ulja i lagano izmiješajte. Glazuru prelijte po kolaču.

„Paula kiflice“ Recept predlaže Ružica Lastavec

Sastojci: 35 dag brašna (pola oštro, pola glatko) 15 dag mljevenih koštica golica, 8 dag šećera, 1 margarin, 1 jaje, pola praška za pecivo.

Prije mljevenja koštice golice sušite u pećnici na 50°C ili lagano na tavici, pazeći da ne pregore.

-Ako želite slane kiflice, samo umjesto šećera stavite 4 dag soli .

Priprema: Zamijesite navedene sastojke i radite kiflice.

"Traženje vlastite osobnosti" U korizmenom vremenu uvijek se čitaju evanđeoski odlomci koji govore o Isusovim napastima u pustinji. Želio bih da zajedno razmatramo nad ovim Isusovim napastima iz Lukinog evanđelja 4,1-13, jer su to zapravo temeljne čovjekove napasti koje nas prate čitavog života.

Pozitivno odgovoriti na ove napasti znači pozitivno i ispravno živjeti.

Zanimljivo je primijetiti kada Isus odlazi u pustinju i kada se pojavljuje đavao sa svojim napastima? Nakon što je želio biti kršten na rijeci Jordanu. Isus je izabrao put blizine s ljudima, želio je dijeliti sve ono što su živjeli ljudi njegovog vremena.

Na krštenju se čuo glas: „Ti si sin moj ljubljeni, koga sam odabrao“. I baš tada kada je napravio jedan dobar izbor, dolazi đavao sa svojim napastima. Kada se pojavljuju napasti? Onda kada radimo dobre izbore. Svaki dobar izbor „košta“. Dobre odluke se rađaju i ostvaruju kroz kušnju. Ako nema nikakvih kušnji u našem životu to ne treba biti dobar znak. Loši izbori se obično čine lakši. Kod loših izbora u početku mi toliko ne trpimo, ali trpe ljudi oko nas. U dobrim izborima trpimo mi, ali su ljudi oko nas blagoslovljeni. Isus je u pustinji proveo četrdeset dana u molitvi i u postu. Četrdeset dana je slika četrdeset godina boravka u pustinji koje je Izraelski narod proveo nakon izlaska iz egipatskog ropstva. Četrdeset godina slika je jedne čitave generacije.

9

Možemo se pitati koliko dugo će u našem životu biti prisutna kušnja: odgovor je tokom čitavog života. Dok smo živi susretat ćemo se s različitim iskušenjima, ali i sa Božjom prisutnošću koja će nas čuvati. Napasti ne možemo izbjeći, one su zajedno s kušnjama dio našeg duhovnog puta. Jedan je mladi monah upitao starijeg: kada će me prestati napadati strasti i tjelesne požude. Starac je odgovorio: dva sata poslije smrti.

Prva napast govori o imati (posjedovati) i zadovoljiti potrebe.

Isus se, pun Duha Svetoga, vratio s Jordana i Duh ga je četrdeset dana vodio pustinjom, gdje ga je iskušavao đavao. Tih dana nije ništa jeo, te kad oni istekoše, ogladnje. A đavao mu reče: "Ako si Sin Božji, reci ovom kamenu da postane kruhom." Isus mu odgovori: "Pisano je: Ne živi čovjek samo o kruhu." Đavao je onaj koji napastuje, navodi na grijeh. Bog to nikada ne čini. Bog može dopustiti neku kušnju u našem životu, zbog nekog dubljeg razloga, ali nas Bog ne može napastvovati na grijeh.

Postoji razlika između napasti i kušnje. Napasti kreću onda kada je Isus ogladnio. To je sasvim normalno što je Isus ogladnio.

Glad označuje našu potrebu. Čovjek je potrebit, to je dio njegovog identiteta. Kruh predstavlja glad za svim onim što nam je potrebno za biološki život. No, upravo ta naša potrebitost postaje mjesto na napastovanja. Kako đavao napastuje Isusa? Postavlja

mu pitanje: Ako si ti Sin Božji… Želi dovesti u pitanje njegovo sinovstvo, njegov identitet. Moraš dokazati to da si Sin Božji, da te Bog ljubi. No, zar se ljubav mora dokazivati. I mi često tako razmišljamo: ako me Bog doista voli neka to dokaže na način da će mi ispuniti neku bitnu potrebu.

Isus odgovara napasniku: „Ne živi čovjek samo o kruhu, nego o svakoj riječi što izlazi iz Božjih usta.“ Isus ne niječe važnost kruha, ali govori da ima nešto važnije od njega. Dostignuća, uspjesi i produktivnost darovi su koji mogu biti dani onima čije je srce usmjereno Gospodinu, ali i cilj kršćanskog života. Veličanstvena poruka koju kao Isusovi sljedbenici moramo prenositi je da nas Bog ne voli zbog onoga što činimo i postižemo, zbog onoga što imamo, već zbog toga što nas je stvorio i otkupio u ljubavi.

Druga napast govori o moći i vlasti.

I povede ga đavao na visoko, pokaza mu odjednom sva kraljevstva zemlje i reče mu: "Tebi ću dati svu ovu vlast i slavu njihovu jer meni je dana i komu hoću, dajem je. Ako se dakle pokloniš preda mnom, sve je tvoje."

Isus mu odgovori: "Pisano je: Klanjaj se Gospodinu, Bogu svomu, i njemu jedinomu služi!

Obično je tako, prvo je važno imati (kruh), ali to nije dovoljno, nego treba i vladati. Jedna napast ide uz drugu prva napast se odnosi na stvari, a druga na osobe. Đavao sada mijenja taktiku. Više mu ne govori: „Ako si Sin Bož-

USUSRET USKRSU ji…“, jer to bi bilo paradoksalno da se Bog nekome treba klanjati.

Sada je napast u tome da đavao traži da mu se Isus pokloni jer će tada biti kao Bog, tada će vladati svime. Prva kušnja je dokaži da si Bog, a sada pokloni se da budeš Bog, da svime vladaš i sve posjeduješ. Moć je način da se dobije osjećaj sigurnosti i kontrole i ojača iluzija da je život u našim rukama i da s njim možemo raspolagati.

Isus mijenja paradigmu. Da bi čovjek istinski živio treba se klanjati Bogu, a ne moći. Što moć čini tako neodoljivom? Možda moć nudi laganu zamjenu za tešku zadaću ljubavi. Čini se da je lakše biti Bog, nego voljeti Boga, kontrolirati ljude, nego ih voljeti, biti gospodarom života, nego voljeti život.

Treća napast govori o iskušavanju Boga i spektakularnosti.

Povede ga u Jeruzalem i postavi na vrh Hrama i reče mu: "Ako si Sin Božji, baci se odavde dolje! Ta pisano je: Anđelima će svojim zapovjediti za tebe da te čuvaju. I: Na rukama će te nositi da se gdje nogom ne spotakneš o kamen." Odgovori mu Isus: "Rečeno je: Ne iskušavaj Gospodina, Boga svojega!" Đavao ne odustaje i ponovno mijenja taktiku. On citira Psalam 91, jer poznaje Božju riječ, ali ne živi po njoj. U ovoj napasti krije se i ljudska čežnja za spektakularnošću. Učiniti nešto veliko, spektakularno po čemu ćemo biti pamćeni, po čemu će nas drugi prepoznati. Zamisli

baciti se s hrama i onda letjeti zajedno s anđelima to bi bilo spektakularno, to još nikome nije uspjelo. Važno je shvatiti da naša glad za spektakularnim kao i naša želja da budemo važni uvelike ima veze s traženjem vlastite osobnosti. Biti osoba i biti viđen, hvaljen, voljen i prihvaćen, za mnoge je gotovo jedno te isto. Često se pitamo: tko sam ja ako mi nitko ne posvećuje pozornost, ako mi ne kaže hvala ili ne prepoznaje moj rad? Što smo nesigurniji, sumnjičaviji, osamljeniji, to je veća naša potreba za popularnošću i pohvalama.

Na žalost, ta je glad nezasitna. Što više pohvala dobivamo, to ih više želimo. Glad za ljudskim prihvaćanjem je poput bačve bez dna. Nikad se ne može napuniti.

Teško nam je povjerovati da je Bog u naš svijet došao na nespektakularan način u obličju sluge, da je ušao u Jeruzalem na magarčiću, i da je ubijen kao običan kriminalac. A još je teže povjerovati da je nekoliko nekih ribara nosilo svijetu Božju radosnu vijest.

Pozvani smo da naviještamo evanđelje zajedno, kao zajednica. Vjerujem da ste i sami u svom životu osjetili kako je teško biti vjeran Isusu kad si sam. Potrebna su nam braća i sestre da zajedno molimo i razgovaramo.

S tim mislima svima Vama želim sretan i blagoslovljen Uskrs.

Pripremio: Kristijan Stojko, župni vikar

10 D A N

29. ožujka 2019.

Grad Ludbreg svečanom sjednicom koja se održala u hotelu Crnković obilježio je svoj dan uz brojne uzvanike i goste. Najsvečaniji dio sjednice, kao i svake godine, bila je dodjela priznanja.

Dobitnici javnih priznanja Grada Ludbrega POČASNA GRAĐANKA

Bio je član Gospodarske komore varaždinske regije te član savezne gospodarske komore, a za svoj dugogodišnji rad primio je mnogobrojna priznanja od lokalnog, regionalnog i državnog nivoa.

SMILJKA BENCET Počasnom građankom grada Ludbrega proglašena je Smiljka Bencet. Poznata hrvatska kazališna, televizijska i filmska glumica koja je svojom ulogom u „Mejašima” i „Gruntovčanima” zadužila naš kraj. Promovira naš grad i ovaj dio Podravine već 50 godina.

Ulogu Regice prvi put je odigrala 1970. u 'Mejašima'.

Pilot epizoda “Mejaša” emitirana je 14. kolovoza 1969. godine. Nakon uspjeha pilot epizode, napisana je cijela serija koja prati zgode i nezgode stanovnika podravskog sela, jednim dijelo i Ludbrega i Hrženice.

Posljednjih godina Smiljka Bencet rado dolazi u Ludbreg i surađuje s Gradskom knjižnicom i čitaonicom “Mladen Kerstner” u programima “Kešnerijade” organiziranim povodom obilježavanja rođenja Mladena Kerstnera.

NAGRADA ZA ŽIVOTNO DJELO LATIF BAJROVIĆ Latif Bajrović rođen je u mjestu Pljevlja, Crna Gora.

Na poziv dr. Kajfeža, idejnog začetnika tvornice lijekova u Ludbregu te Drage Novaka, tadašnjeg predsjednika Općine Ludbreg te obavljenih razgovora o njegovoj mogućnoj angažiranosti na projektu “Belupo” prihvatio je ponudu i preselio se u Ludbreg gdje je počeo intenzivno raditi na izgradnji pogona i projektiranju proizvodnih faza. Na samom početku projekta značajnu ulogu imalo je tadašnje poduzeće “Bednja” koje je financijski podržalo ovaj projekt, te je pogon uspješno sagrađen i 1971. godine počela je proizvodnja u Ludbregu, a naziv BELUPO tvornica je dobila od kratica Bednja-Ludbreg-Podravka. Tijekom godina uspostavio je vrlo korektne odnose s mnogim farmaceutskim tvrtkama-“Plivom”, “Krkom”, “Lekom”, “Alkaloidom”, “Bosnalijekom”, “Farmakosom” i dr., s kojima je uspostavljena i konkretna suradnja. Radio je i idejni projekt tvornice lijekova “Belupo 2” u Koprivnici, a po nalogu i zamolbi predsjednika Vlade i premijera organizirao je ekipu za izradu idejnog projekta proizvodnje lijekova u Kijevu te po istom modelu za rekonstrukciju tvornice lijekova u Moskvi. Uz angažman u gospodarstvu, odnosno farmaceutskoj industriji bio je uključen i u društveni život Ludbrega, osnivač je karate kluba u Ludbregu.

Za vrijeme Domovinskog rata socijalizirao je izbjeglice iz Vukovara te u zakupljenoj proizvodnoj hali organizirao pakiranje nefarmaceutskih proizvoda.

NAGRADA GRADA LUDBREGA Dražen Filipović Dražen Filipović rođen je 1972. godine u Varaždinu, Osnovnu školu završio je u Svibovcu kod Varaždinskih Toplica, a srednju građevinsku u Mariboru (Slovenija).

Od 1997. godine živi u Ludbregu. Većinu svojeg radnog vijeka proveo je u odori Hrvatskog vojnika tj. dočasnika (narednik) i pripadnika slavne postrojbe 7. Gardijske brigade. Završio je dočasničko obrazovanje u dočasničkoj vojnoj školi Jastrebarsko. Kao pripadnik postrojbe u pripremama operacije Oluja 02.08.1995. godine bio je ranjen na Livanjskoj bojišnici u obrani suvereniteta RH.Odlikovan je Medaljom za sudjelovanje u operaciji “Ljeto 95”, Medaljom za iznimne pothvate u održavanju ustavno-pravnog poretka RH, te zaštiti života građana i imovine, Spomenicom Domovinske zahvalnosti, Srebrnom punom 7. GBR, pohvaljivan je od strane tadašnjeg ministra obrane Gojka Šuška. Od 2007. godine nalazi se u mirovini kao HRVI Domovinskog rata.

Nakon odlaska u mirovinu aktivnije se uključuje u rad raznoraznih udruga koje djeluju na području Grada Ludbrega.

Kao tajnik ŠRD Ludbreg voditelj je ribočuvarske službe, te istaknuti natjecatelj u lovu ribe udicom na plovak gdje odličnim rezultatima osvaja mnogobrojne medalje i priznanja: kao kapetan kadetske ekipe ŠRD osvaja titulu prvaka Hrvatske – Kupa HŠRS. Posebno je za napomenuti da je u 2016. godini osvojio titulu svjetskog prvaka u Češkim Pardubicama, 2017. godine na natjecanju u Srbiji-Kanjiža osvojio je 2. mjesto. Prošle 2018. godine u svojstvu trenera-mangera s Hrvatskom reprezentacijom invalida u lovu ribe osvojio je 1. mjesto na natjecanju u Hrvatskoj-Podturen-Međimurje te je od strane Hrvatskog paraolimpijskog odbora s reprezentacijom proglašen za najuspješniji ekipu u RH za osobe s invaliditetom.

Aleksandar Horvat Aleksandar Horvat-informatičar rođen je u Ludbregu gdje i danas živi, vlasnik je obrta za grafički dizajn.

Od 1987. godine član je Kulturno-umjetničkog društva «Anka Ošpuh» kao plesač, pjevač, glumac i recitator, a u više uzastopnih mandata do danas i predsjednik ovog Društva. 2012. godine nagrađen je srebrnom diplomom Hrvatskog sabora kulture za više od 20 godina rada na širenju i razvijanju kulturno-umjetničkog amaterizma i hrvatske kulture. Već gotovo 20 godina aktivno sudjeluje

u organizaciji folklornih susreta u Centru svijeta, a kao predsjednik KUD-a sudjeluje u brojnim volonterskim akcijama i projektima u Gradu Ludbregu.

Volonter je Gradske knjižnice i čitaonice Mladen Kerstner kao recitator i interpretator te jedan od inicijatora Knjižničnog literarnog kluba KLIK i recitala kajkavske poezije «Božo Hlastec» , a voditelj je i brojnih događanja i manifestacija u Ludbregu.

Od 2016. godine počinje se aktivno baviti književnošću, prisutan je u zbornicima poezije na svim relevantnim hrvatskim recitalima, dobitnik je brojnih nagrada za kajkavsku poeziju te priznanja Hrvatskog sabora kulture čiji je član od 2017. godine.

U listopadu 2018. godine objavio je svoju prvu knjigu, zbirku pjesma na kajkavskom jeziku «Grad v sredini sveta» sa zavičajnom tematikom. Zaljubljenik je u prirodu, a zbog kreativnog potencijala iz hobija se bavi još i amaterskom fotografijom i uzgojem bosai drveća, povremeno crtanjem.

PLAKETA GRADA LUDBREGA Dobrovoljno vatrogasno društvo Ludbreg Dobrovoljno vatrogasno društvo osnovano je 15. kolovoza 1869. godine na inicijativu tadašnjeg općinskog načelnika Đure pl. Šafarića, a utemeljitelji i pokrovitelji bili su magistrat Općine Ludbreg i vlastelinstvo kneza Batthynya. Ove godine obilježava 150 godina postojanja, rada i djelovanja.

DVD Ludbreg središnje je društvo Vatrogasne zajednice Grada Ludbrega koje danas broji 75 članova na dobrovoljnoj bazi od toga 23 operativna člana, a u Društvu djeluje nekoliko natjecateljskih odjeljenja. Operativna postrojba godišnje odradi po 40-tak intervencija na gašenju požara, spašavanju unesrećenih u prometnim nesrećama, spašavanju ljudi i imovine u slučaju el.nepogoda, ispumpavanju vode iz objekata, dostavi pitke vode. Pored toga vodi se konstantna briga o osposobljavanju članstva, radu s djecom, mladeži, seniorskim natjecateljskim odjeljenjima, a posebni treninzi održavaju se s operativnom postrojbom kako bi interventna spremnost bila na maksimalnoj razini.

Društvo ima jako dobru suradnju s ostalim organizacijama u našemu gradu, posebno s Osnovnom školom i dječjim vrtićima te mnogobrojnim udrugama, a naročito u svibnju mjesecu – Mjesecu zaštite od požara kada se mnogobrojnim aktivnostima obilježava i upoznaje (ponajviše djecu) s mjerama zaštite od požara i ponašanju u slučaju izbijanja požara u objektima u kojima borave.

Također se vodi briga i o uređenju Vatrogasnog doma i njegovog okoliša, održavanju i nabavi vatrogasne opreme i vozila za potrebe gašenja požara i drugih nepogoda.

GRADA

29. ožujka 2019.

Nogometni klub «Podravina» Ludbreg Nogometni klub «Podravina» Ludbreg najstarije je sportsko društvo na ludbreškom području. Osnovan je 28. svibnja 1919. godine, a prva nogometna utakmica odigrana je 13. srpnja i od tada se igra nogomet u Ludbreškoj Podravini te se ove godine obilježava 100 godina uspješnog rada i djelovanja.

To je sportski kolektiv sa izuzetno bogatom i dugotrajnom tradicijom kroz koji su prošle brojne generacije sportaša ne samo iz Ludbrega nego i šire ludbreške okolice.

Trenutno je u Klubu registrirano oko 170 igrača, a takmiči se u IV. Hrvatskoj nogometnoj ligi u kojoj je u natjecanju s 8 dobnih kategorija. Najveći uspjesi ovog Kluba su: igranje u II. Hrvatskoj nogometnoj ligi, prvaci IV. Hrvatske nogometne lige 2010. godine, prvaci III. Hrvatske nogometne lige Istok 2011. godine kao i osvajanje Županijskog nogometnog KUP-a u tri navrata.

Također je važno istaći i igranje u 1/16 finala Hrvatskog nogometnog KUP-a 2001. godine protiv NK «Hajduk» u Ludbregu, 2007. godine igrana je utakmica 1/8 finala KUP-a s NK «Inter» u Zaprešicu, kao i igranje 1/8 finale KUP-a 2013. godine protiv NK «Rijeka» iz Rijeke na novoizgrađenom stadionu u Ludbregu. Želja je rukovodstva ovog Kluba, a i mnogobrojnih sportaša da Klub uz svoj 100-ti rođendan dobije pomoćni teren s umjetnom travom, a na sportskom planu da se plasira u viši rang takmičenja –III. Hrvatsku nogometnu ligu sjever.

Udruga «Ludbreške mažoretkinje» Ludbreg Udruga «Ludbreške mažoretkinje» osnovana je u kasnu jesen 1994. godine na inicijativu Franciske Schubert koja je bila prva i dugogodišnja voditeljica i predsjednica Udruge. U samim počecima u rad Udruge bila su uključena djeca uglavnom Osnovne škole Ludbreg da bi se kasnijim radom Udruzi pridruživale uglavnom članice i iz drugih naselja s ludbreškog i šireg područja te dječjih vrtića.

Tijekom godina Udruga se razvijala i bivala sve kreativnija, a idejama, kreativnošću, samouvjerenošću i velikim željama trenera Udruga je lansirana u sam vrh državnog i europskog mažoreta. Kroz sve ove godine iz tradicionalnog mažoreta prelazilo se u sve više natjecateljskih kategorija i raznovrsnosti plesa.

Danas su u Udrugu uključene sve dobne skupine djece, puno se radi na gimnastici, a sve dalje i sve više je potreba uključivanja roditelja kao i drugih osoba pojedinih struka za izradu umjetničkih i scenskih rekvizita za nastupe i natjecanja.

Svih ovih godina kroz Udrugu je prodefilirano preko 800 članova, sašiveno je preko 1000 kostima, napravljeno bezbroj rekvizita i utrošeno puno energije, dobre volje i volonterskog rada.

Udruga je prošla gotovo čitavu Europu kroz europska natjecanja, osvojila brojna odličja-uglavnom zlatna i u svakoj prigodi promicala Grad Ludbreg. Na lokalnom nivou surađuje s ostalim udrugama koje djeluju u našem gradu, te se uvijek odaziva i sudjeluje u programima koje organizira Grad ili Turistička zajednica Grada Ludbrega.

NAGRAĐENI NAJBOLJI UČENICI U sklopu Dana grada Ludbrega tradicionalno su uručena javna priznanja. Posljednjih godina Grad Ludbreg prema prijedlozima škola nagrađuje najbolje učenike.

Najboljim učenikom Osnovne škole Ludbreg tako je proglašen Hrvoje Novota, četrnaestogodišnjak, učenik osmog razreda. Odličan je učenik, savjestan, marljiv, druželjubiv i pravi prijatelj. Bavi se glazbom, sportom, a najviše od svega voli glumiti. Uživljava se u svoje likove odlazeći u neku drugu dimenziju i tu pronalazi sebe, riječima nasmijava i rastužuje publiku. Nastupa na školskim priredbama kao i u Župi Ludbreg povodom obilježavanja blagdana. Sve što ga muči i izjeda mu dušu stavlja na papir te tako nastaju prekrasni literarni radovi. Literarni rad „Okrutnost života“ dobio je županovu nagradu te prvu nagradu na literarnom natječaju „Odjeci“ naklade Ljevak kao najbolji literarni rad županije.

Priznanje najboljem učeniku Srednje škole Ludbreg dodijeljeno je Gordanu Grdenu, učeniku četvrtog razreda Srednje škole Ludbreg, smjer Opća gimnazija. Dosadašnje razrede završio je odličnim uspjehom i uzornim vladanjem. Svake godine sudjeluje na županijskom natjecanju iz fizike. 2016. godine sudjelovao je na Međunarodnom natjecanju iz matematike i fizike „Ilona Nosal – Nowikow i Kazimierz Czaplinski“ u Wieluniu u Poljskoj te je u kategoriji učenika srednjih škola osvojio 5. mjesto. Sudjelovao je i na državnom natjecanju „Opisujemo sustave“. Školske godine 2018./2019. osvojio je drugo mjesto na županijskom natjecanju iz fizike te se priprema i na županijsko natjecanje iz hrvatskog jezika.

Katarina Namjesnik ZAHVALNICE GRADA LUDBREGA Mladen Gradinski Mladen Gradinski rođen je u Ludbregu gdje je završio osnovnu školu gdje i danas živi. Srednju strukovnu školu za elektroinstalatera završio je u Varaždinu, a uz rad je završio i višu naobrazbu za montera elektromotornih pogona. Prvo zaposlenje bilo mu je u “Lukom”-u, potom u “Opremi” da bi početkom 90-tih otvorio samostalni obrt koji je vodio do umirovljenja 2016. godine. Član je pjevačkog zbora Župe Presvetog Trojstva u Ludbregu od njegova osnivanja, a osim sudjelovanja na nastupima i pjevanju u raznim prigodama, njegov udio je i u ozvučavanju pjevača i svirača.

Od 70-tih godina prošlog stoljeća kod njega je prisutno zanimanje i interes za ozvučavanje te je već tih godina radio ozvučenje prostora crkve i cintora crkve, a početkom 80-tih godina zbog sve većeg dolaska hodočasnika i nabavom novih zvučnika isti su postavljeni na cintor crkve prema trgu i ulici te je tako omogućeno hodočasnicima koji nisu mogli ući u prostor da i izvan prostora sudjeluje u Euharistijskom slavlju.

Kako je posljednjih godina puno programa i raznih događanja u Dane Svete Nedjelje potrebno je puno toga prilagoditi i učiniti za čujnost svih događanja koji se odvijaju u te dane.

Ozvučavao je mnogo priredaba i događanja koja se odvijaju u našemu Gradu: nastupe školske djece, nastupe mažoretkinja u dvoranama i trgu, sajam cvijeća, nastupe zborova i mnogih drugih. Sudjelovao je u izradi sedam nosača zvuka Pjevačkog zbora Župe Presvetog Trojstva kao snimatelj i mastering.

Antun Matijašec Antun Matijašec rođen je u Selniku gdje i danas živi. S aktivnim dobrovoljnim darivanjem krvi započeo je na odsluženju vojnog roka. Godine 1976. zaposlio se u “Grafičaru” Ludbreg gdje se odmah uključuje u akcije darivanja krvi, a istovremeno aktivno radi na uključivanju i ostalih djelatnika pa se upravo njegovom zaslugom puno djelatnika “Grafičara” odazivalo na akcije dobrovoljnog darivanja krvi.

Na dobrovoljno darivanje krvi uvijek se rado odazivao i na poziv Odjela za transfuziju varaždinske Opće bolnice kada je bila hitna potreba za njegovom krvnom grupom.

Do danas je krv darivao 101 puta.

Uz aktivni rad na okupljanju i aktiviranju dobrovoljnih darivatelja krvi, aktivan je i u drugim udrugama u svojem naselju – bio je član i tajnik DVD-a Selnik, mjesnog odbora Selnik, a član je i pastoralnog vijeća. Za vrijeme rata jedno vrijeme bio je i član Hrvatske vojske.

11

Katarina Namjesnik – Katica rođena je u Vinogradima Ludbreškim, osnovnu i srednju tekstilnu školu završila je u Ludbreg gdje i danas živi.

Uz radne i obiteljske obveze, od najranije mladosti bavila se humanitarnim radom, a intenzivne aktivnosti započela je početkom Domovinskog rata. Na samom početku zbrinula je šestero izbjeglica i o njima se brinula 3 godine, a istovremno se aktivno uključila u prikupljanje odjeće, obuće, higijenskih potrepština i pribora, hrane te sve to prevozila potrebitima.

Od tada joj je volonterski rad i pomaganje drugima, a posebno starijim osobama na prvome mjestu i svakodnevno je na usluzi i raspolaganju za bilo koju vrstu pomoći, od prevoženja na razne preglede, nabave potrebnih lijekova i hrane, a i pomoći u kući u obavljanju svakodnevnih kućanskih poslova. Uvijek se odaziva i uključuje i u organizirane akcije prikupljanja određenih vrsta pomoći te kasniju dostavu tako prikupljene pomoći potrebitima.

U našemu Gradu uključena je u rad mnogobrojnih udruga te se rado odaziva i sudjeluje u manifestacijama koje organiziraju pojedine udruge, Turistička zajednica ili pak Grad Ludbreg.

U svim udrugama doprinosi napretku i poboljšanju rada i aktivnosti pojedine udruge, a jedna je od rijetkih osoba sa svim ljudskim kvalitetama koje sve svoje slobodno vrijeme nesebično daje drugima.

Petar Smolčić Petar Smolčić rođen je u Begništu, Kavadarci, Republika Makedonija. U svibnju 1940. godine obitelj je doselila u Ludbreg te od tada živi u našem gradu, u kojem je i radio do prijevremenog umirovljenja 1998. godine.

Za vrijeme Domovinskog rata bio je mobiliziran u Hrvatsku vojsku.

Obzirom da je bio višestruki dugogodišnji volonter i višestruki dobrovoljni darivanji krvi Gradski odbor Crvenog križa Ludbreg angažirao ga je kao volontera za rad na programu UNHCR-a u koji je bio uključen do konca 1987. godine, a potom je nastavio raditi kao volonter na svim poslovima koje Gradski odbor CK Ludbreg radi kako bi pomogao prognanim i izbjeglim osobama. Obnašao je razne funkcije, od člana Upravnog odbora do predsjednika Nadzornog odbora. Višestruki je dobrovoljni darivatelj krvi te dugogodišnji volonter za što je primio mnogobrojna priznanja. Sudjelovao je u provođenju EU projekta te je osposobljen za dobrovoljne voditelje međugeneracijskih skupina te za sprečavanje padova u starosti.

Aktivni je član i mnogobrojnih udruga koje djeluju u našemu Gradu, a kao hrvatski branitelj uključen je u rad udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata te u Ogranku Ludbreg obnaša dužnost tajnika.

12 D A N

29. ožujka 2019.

Ludbreg malo gospodarsko čudo u Hrvatskoj pa i šire Svečana sjednica

Na blagdan svetog Josipa, zaštitnika hrvatskog naroda, u utorak 19. ožujka Grad Ludbreg tradicionalno je proslavio svoj dan.

Ludbrežani dan grada slave prema dokumentu pape Leona X datiranom od 19. ožujka 1513. godine. Svetom bulom papa Leon X je Ludbreg proglasio prošteništem Predragocjene Krvi Kristove. Gradsko vijeće tako je 1999. godine upravo ovaj datum odabralo kao Dan grada Ludbrega.

U jutarnji satima na Dan grada u župnoj crkvi svetu je misu služio mons. Josip Đurkan. Središnja svečanost, odnosno svečana sjednica Gradskog vijeća održana je po prvi put u hotelu Crnković.

Uz predsjednika Gradskog vijeća Antuna Šimića, gradonačelnika Dubravka Bilića, zamjenicu gradonačelnika Renatu Potočnik, gradske vijećnike nazočili su i potpredsjednik Hrvatskog sabora Siniša Hajdaš Dončić, zastupnica u Hrvatskom saboru Božica Makar, predsjednik Županijske skupštine Varaždinske županije Alen Runac te zamjenik župan Varaždinske županije

Tomislav Paljak. Svečanosti su nazočili i predstavnici susjednih županija, gradova i općina, predstavnici raznih ustanova i društava te drugi gosti i prijatelji Ludbrega. Uz govore domaćina i gosti su za govornici uputili pozdrave, osvrnuli se na suradnju s Gradom Ludbregom.

Novomarofski gradonačelnik Siniša Jenkač u svom je obraćanju naglasio kako s Ludbregom uvijek ostvaruju dobru suradnju.

– Bez obzira na različite političke stranke dobro surađujemo.

Svi imamo iste probleme. Birokracija je i danas problem, ali čini mi se da se to ipak ubrzava i vidljivo je iz svih aktivnosti na području naših gradova. Želim vam uspjeh, da odradite zacrtano. Pred nama je novo financijsko razdoblje Europske unije i vrlo je važno da već sada krenemo s pripremama. Vjerujem da to ovdje neće izostati i želim vam što više kvalitetnih ideja – kazao je Jenkač.

Prisutnima se obratio i zamjenik varaždinskog župana Tomislav Paljak.

– Želim da Ludbrežanke i

Ludbrežani budu ponosni na svoj grad koji se jako dobro razvija, izuzetno je potentan, on je imao svoj razvoj i prije, ima aktivnu sredinu i danas i svjetlu budućnost u narednom razdoblju – rekao je Paljak.

Potpredsjednik Hrvatskog sabora Siniša Hajdaš Dončić istaknuo je kako je Ludbreg malo gospodarsko čudo u Hrvatskoj pa i šire. – Zasluga je to svih stanovnika, ali i gradskih vijećnika, gradonačelnika i zamjenice koji predano rade na tome da Ludbreg pozicioniraju što je moguće bolje. Kroz proračun je vidljivo da se više od polovice izdvaja za društvenu djelatnost, a upravo to govori da se brine o svojim stanovnicima – rekao je Hajdaš Dončić.

Najsvečaniji dio sjednice bilo je uručenje priznanja, a o dobitnicima više možete pročitati na prethodnim stranicama.

Svečanu sjednicu glazbenim programom uveličao je Mješoviti pjevački zbor Podravina i učenici Osnovne glazbene škole Ludbreg. Pjesme je kazivao Aleksandar Horvat, a program vodila Matea Lukić.

Gradonačelnik Dubravko Bilić u svom govoru nije se osvrtao na projekte već je naglasio da su Ludbrežani marljivi ljudi.

– Šesti put stojim ovdje pred vama i predstavljam sve ono što smo napravili protekle godine ili što ćemo raditi. Nekako mi se čini da je došlo vrijeme da se nekako drugačije obratim pa sam odlučio iznijeti nekoliko osobnih opservacija o onome što radimo, zbog čega i na koji način.

Posao gradonačelnika i suradnika je da rade teške poslove, da svaki dan „kopaju“, ali i da imaju viziju da sve što rade, rade za nešto više. Svi mi nastojimo od onog što imamo raditi za budućnost. Moramo biti i realni, sagledati naše realne mogućnosti i u svakom trenutku vidjeti nekoliko koraka naprijed. Zamjenik župana spominjao je osnovnu školu. Njima je škola važna, ali nama još više jer to su naša djeca. Zato ćemo realizirati projekt školskog bazena. Ne samo za školu Ludbreg već za sve škole u našem okruženju i nadamo se da će nas Županija u tome projektu podržati.

Danas ćemo nagraditi neke sugrađane, ali i druge, jer cijenimo njihov rad i ono što su za života napravili za Ludbreg. Spomenuto je danas da je Ludbreg prepoznat. Ali Ludbreg je i grad pun potencijala. Život u Hrvatskoj može biti dobar i Ludbreg je primjer kako se može ići naprijed. Ludbreg je motor razvoja Varaždinske županije – zaključio je gradonačelnik Bilić.

Osvrnuo se i na nagrađene pojedince u sklopu proslave Dana grada.

- Počasnom građankom grada Ludbrega proglasit ćemo Smiljku Bencet, koja je utjelovila lik Regice, upravo kroz taj lik Mladen Kerstner opisao je podravsku ženu koja je jaka i radišna, ali lik Regice prikazuje i Podravinu kao takvu, a samim time i Ludbreg. Ovdje se teško radi i muči za sebe, svoju obitelji svoj grad, a upravo je to obilježje Podravaca – rekao je gradonačelnik Bilić.

GRADA

29. ožujka 2019.

13

Predsjednik Gradskog vijeća Ludbrega, Antun Šimić Mi u Ludbregu fokusirani smo na EU projekte i u svemu što radimo potvrđujemo svoje Europsko građanstvo i promoviramo Europske demokratske vrijednosti toleranciju, nenasilje, borbu protiv mržnje, ravnopravnost žena i manjinskih grupa, očuvanje kulturne baštine, brigu prema djeci i starima i stvaranje pozitivnog društvenog ozračja jačanjem organizacija civilnog društva. Za neke projekte smo nositelji a u nekim projektima sudjelujemo kao partneri, jer iz dosad odrađenih projekata imamo široku partnersku bazu u mnogim zemljama Europske zajednice.

To će nam i u budućnosti biti ciljevi, dvosmjerna veza, da kako imamo mi, grad Ludbreg, korist od europske Unije da Unija ima i koristi od nas, želimo biti prisutni.

LATIF BAJROVIĆ Beskrajno sam zahvalan na ovom priznanju. Govornici prije mene rekli su puno o Ludbregu, a ja sam sretan što sam ovdje godinama, imam ovdje puno prijatelja. Poručujem svima da podrže dobre namjere koje ovaj grad ima i u kojem se evidentno vide uspjesi, od industrijskih objekata, ulicama kojima šećete... Ja sam puno putovao, vidio i činio.

Sretan sam zbog onoga što sam učinio, žao mi je što nisam još nešto napravio, ali moja mladost to će nadoknaditi.

SMILJKA BENCET – Po rođenju ja nisam Ludbrežanka, ali jesam po osjećajima, to je činjenica. I svako malo sjetim se prekrasnog naslova u jednim Ludbreškim novinama gdje je pisalo I Regica je naša. Uvijek iznova to me raznježi i mislim si, pa ipak ja u narodu i jesam njihova i kao takva sam prihvaćena. Ovo priznanje stvarno je velika čast i otkad su mi javili stalno se u mislima vraćam na dane snimanja i Mladena Kerstnera koji nažalost nije dobio u hrvatskoj književnosti mjesto koje mu stvarno pripada jer kajkavski nije narječje, to je jezik – zaključila je Smiljka Bencet.

14 D A N

29. ožujka 2019.

Ludbreg od sredine 19. do sredine 20. stoljeća

Građanska kultura

Namjera nam je, ujedno, potaknuti posjetitelje, građane Ludbrega i okolice da se priključe akciji prikupljanja predmeta za proširenje Zavičajne zbirke koja sada broji već 600-tinjak muzejskih predmeta stručno obrađenih, a u tijeku je postupak procjene zbirke za upis u Registar zaštićenih pokretnih spomenika kulture pri Ministarstvu kulture RH. U sklopu Dana grada u dvorcu Batthyany otvorena je izložba “Građanska kultura”. Izložbu je priredio Centar za kulturu i informiranje “Dragutin Novak” u suradnji s Državnim arhivom Varaždin, a otvorio ju je Antun Šimić, predsjednik Gradskog vijeća grada Ludbrega.

– Ideja za stvaranje ove izložbe potekla je prošle godine baš za Dan grada kada sam se u svom govoru osvrnuo upravo na građansku kulturu. Drago mi je što je ovaj tim ljudi uspješno realizirao ideju i podsjetio nas na brojne zanimljivosti kako fotografijama i tekstovima tako i predmetima korištenima u razdoblju od sredine 19. stoljeća pa do sredine 20. stoljeća – rekao je A. Šimić.

Izložba je bila podijeljena u dva dijela, jedan je arhivsko-muzejski, a u drugom su predstavljeni predmeti građanske kulture.

Ova izložba svojevrstan je presjek građanske kulture Ludbrega od sredine 19. pa do sredine 20. stoljeća, odnosno u raspo-

nu od 100 godina. Iako se začeci građanskog društva mogu pratiti već i ranije, Ludbreg se naime već u 16. stoljeću spominje kao trgovište, u punom se smislu razvilo u drugoj polovici 19. stoljeća.

-Ludbreg je grad tisućljetne povijesti, o čemu svjedoče arheološki nalazi materijalne kulture kao i pisani izvori. Tako će već u prvim stoljećima nove ere na području današnjeg Ludbrega niknuti antičko urbano naselje, dok će se u ranom novom vijeku, točnije u 16. stoljeću ovdje razviti trgovište. U trgovištu će biti smještena i vojna posada što povećava potražnju za obrtničkim proizvodima, kao i dobavljanjem živežnih namirnica, a time i porast udjela stanovništva koje ne živi samo od poljoprivrede. Upravo u ovom segmentu stanovništva naziremo začetke građanskog društva, koje će konačnu afirmaciju postići ukidanjem feudalnih odnosa i izgradnjom moderne građanske države u drugoj po-

"MOJ GRAD" Gradska knjižnica i čitaonica Mladen Kerstner u povodu Dana grada organizirala je izložbu fotografija Aleksandra Horvata “Moj grad”.

Riječ je o fotografijama u crno-bijeloj tehnici, a snimljene su na raznim lokacijama u Ludbregu tijekom višegodišnjeg razdoblja.

lovici 19. stoljeća – rekao je Damir Hrelja, ravnatelj Državnog arhiva Varaždin.

Izložbeni predmeti vezani su uz prostor u kojem se prije provodio veći dio dana, kuhinju, blagovaonicu, gdje se hrana pripravljala i blagovala, a dijelom i čuvala.

– Ovdje je izložen odabir predmeta koji je ulazio u upotrebu sredinom 20. stoljeća pa do početka šezdesetih, a odabir je sužen na razna kuhinjska pomagala i posude. Namjera nam je, ujedno, potaknuti posjetitelje, građane Ludbrega i okolice

da se priključe akciji prikupljanja predmeta za proširenje Zavičajne zbirke koja sada broji već 600-tinjak muzejskih predmeta stručno obrađenih, a u tijeku je postupak procjene zbirke za upis u Registar zaštićenih pokretnih spomenika kulture pri Ministarstvu kulture RH. – rekla je Venija Bobnjarić-Vučković, prof. pov. umjet. i etnologije.

Sredinom 19. stoljeća u Ludbregu djeluje pedesetak obrtničkih radnji u gotovo 20 različitih vrsta obrtničke proizvodnje, a posljednjih desetljeća 19. i 20.

– To je dio fotografija iz mojeg pjesničkog prvijenca.”Grad v sredini sveta”. Zahvalan sam Knjižnici što me pozvala da upravo moji radovi krase njihov izlog u dane kada obilježavamo dan našega grada. S obzirom da u Ludbregu imamo još profesionalnih i amaterskih fotografa nadam se da je ovo tek početak i poticaj tradicije prikazivanja vizura našega grada kroz fotografiju, iz novih kuteva, u različitim godišnjim dobima, kroz tematski vezane kolekcije i različite fotografske tehnike. Već sam

IZLOŽBA U IZLOGU

stoljeća zabilježeni su i počeci industrijske proizvodnje. Tako knezovi Batthyany posjeduju pilanu i mlin na vodeni pogon te ciglanu.

-Jačanjem građanskog staleža i socijalne interakcije tijekom 19. i u prvoj polovici 20. stoljeća dolazi i do pojave interesnog udruživanja i stvaranja raznih gospodarskih, kulturnih, prosvjetnih i sportskih društava i udruga. Prateći njihov postanak, rad, ciljeve i djelovanje otkrivamo i razinu razvitka zajednice, njezine potrebe i mogućnosti – zaključuje Hrelja.

razgovarao s nekim sugrađanima o tome i vjerujem da Ludbrežani i posjetitelji Ludbrega uskoro mogu očekivati još zanimljivih fotografskih izložbi – rekao je Aleksandar Horvat.

Posebna zanimljivost je i sama lokacija izložbe. Naime, Gradska knjižnica i čitaonica Mladen Kerstner prije nekoliko godina počela je izložbe fotografija i slika smještati u izlogu. Na ovaj način izložbe su učinili pristupačnijima.

Ako još niste, fotografije možete razgledati do 1. travnja.

GRADA

29. ožujka 2019.

Ludbreške mažoretkinje Ludbreg je centar svijeta, grad čudesa i legendi. Već četvrt stoljeća Ludbreg je i centar mažoret plesa i twirlinga. Ludbreške mažoretkinje rođendan su proslavile u svom stilu, plesnim spektaklom kako i dolikuje.

Uz slavljenike program su u Gradskoj sportskoj dvorani izvedbama uveličali mališani iz dječjih vrtića “Radost” i “Smjehuljica”, grupe Magic i Crazy Hill KUD-a Anka Ošpuh te prijateljske mažoret udruge iz Donjeg Kraljevca i Preloga. Goste je na početku programa pozdravio gradonačelnik Dubravko Bilić, a kao što i priliči rođendanskoj proslavi, program je zaključen rezanjem tortom.

-S radom smo započeli 1994. godine kada su već diljem svijeta mažoretkinje bile prepoznatljive po svojim živopisnim uniformama i plesnim koracima te vještim

rukovanjem mažoret štapom u pratnji pomno odabrane glazbe.

U to doba bili smo među rijetkim gradovima u Hrvatskoj koji su se mogli pohvaliti mažoret sastavom. Možemo to zahvaliti prvenstveno Franciski Schubert čijom su inicijativom osnovane mažoretkinje. S vremenom se u sklopu udruge počeo poticati i razvijati twirling, a mi smo postali ukras našega grada i nezaobilazan dio svake gradske manifestacije. Svojim smo plesnim izvedbama dodali gimnastičke pokrete, a naše baratanje sa štapom postalo je virtuozno. Uz takvu kvalitetu uspjeli smo uprizoriti povijesne likove, likove iz bajke, plesom smo dočarali ono što se ponekad činilo nemoguće – podsjeća Mirjana Pavičić, predsjednica udruge.

S vremenom su postali i dio europskog NBTA mažoret i twir-

Počast Jendriću i Petrikovskom Već 24 godina Udruga dragovoljaca veterana Domovinskog rata organizira Memorijalni malonogometni turnir u počast ludbreškim braniteljima Mladenu Jendriću i Boži Petrikovskom.

Mladen i Božo stradali su 27. prosinca 1991. kod mjesta Japaga na Pakračkom bojištu od posljedica neprijateljske minobacačke vatre, a prilikom pokušaja osvajanja neprijateljskog uporišta u Šeovici. Naši dečki bili su članovi Ludbreške satnije kao dio Novomarofske bojne u okviru 104. gardijske brigade Hrvatske vojske. Susret braniteljskih udruga ostvaren je u okviru programa obilježavanja Dana Grada Ludbrega.

-Ove godine na turniru sudjelovale su četiri ekipe i to: Podgora iz Bolfana, 104. gardijska brigada iz Varaždina, Udruga dragovoljaca veterana Domovinskog rata ogranak Varaždin i ekipa Policijske postaje Ludbreg. Poraženi iz prvih utakmica igrali su za treće mjesto, a pobjednici su odigrali finalnu utakmicu u kojoj je ekipa PP Ludbreg bila bolja od Udruge dragovoljaca veterana Domovinskog rata ogranak Varaždin.

Ludbreški policajci i ovog su puta pokazali svoju fizičku spremu jer su turnir osvojili triput zaredom, ali ovdje je svima na prvom mjestu bilo druženje. – rekao je Zlatko Požgaj, predsjednik Udruge dragovoljaca veterana Domovinskog rata ogranak Ludbreg.

Obilježavanje pogibije ludbreških branitelja započeo je intoniranjem hrvatske himne i minutom šutnje za poginule, a zatim je stotinjak prisutnih pozdravio i turnir otvorio brigadir 104. gardijske brigade Vjeran Rožić. Potom je delegacija branitelja upalila svijeće na groblju kod spomenika braniteljima te na grobu Petrikovskog u Ludbregu. Svijeće su upaljene i kod spomen ploče Petrikovskom u Globočecu te na Jendrićevom grobu u Bolfanu.

I ove godine pokrovitelj turnira bio je Grad Ludbreg, a sljedeće godine se planira još bogatiji program s obzirom da će biti 25. obljetnica sjećanja na ratne dane te na kolege koji nisu imali sreće uživati u slobodi za koju su se borili.

(D. Vađunec)

15

2 5 god i na plesa ling saveza, a krenuli su i natjecanja kako u mažoret plesu tako i u twirlingu.

-Iza nas su tisuće prijeđenih kilometara, proputovali smo cijelu našu prekrasnu obalu i uživali u ljepotama krajolika. Zapažene rezultate postizali smo i diljem Europe, od Španjolske, Francuske, Monte Carla, Engleske, Belgije, Škotske, Norveške, Njemačke, Češke, Mađarske, Nizozemske, Slovenije. Osvajali smo medalje na državnim, europskim i svjetskim natjecanjima čime smo postali jedan od najtrofejnijih sastava u Hrvatskoj – kaže Mirjana Pavičić te dodaje kako obljetnica udruge ne bi imala na značaju da nije proslavljena prigodnim programom.

- Ovo je naš način zahvale za sve poticaje koje su nam brojni dobri ljudi tijekom godina posto-

janja davali. Mi ćemo se i dalje truditi vraćati onako kako najbolje znamo, dajući sve od sebe

na svakom našem nastupu kao što to činimo već četvrt stoljeća – zaključuje M. Pavičić.

16

KULTURA

29. ožujka 2019.

„OŽIVJELI“ KNJIŽEVNI VELIKANI U sklopu programa proslave Dana Grada te u sklopu obilježavanja Dana žena u prostoru dvorca Batthyany održane su dvije zanimljive predstave koje su izvele dvije zasebne glumačke skupine. Riječ je o dramskoj skupini Srednje škole Ludbreg i glumcima iz Teatra Snova.

Prvi su nastupili srednjoškolci s predstavom „Što je moja krivica“ za koju su osvojili Županovu nagradu na ovogodišnjem Lidranu.

- Prošle godine u programu „Čitajmo grofovski“ sudjelovala je gospođa Dubravka Vidović iz „Društva Marije Jurić Zagorke“ iz Zagreba koje se na sve moguće načine trudi da to ime ostane zapamćeno. Tada su ludbreškoj publici ispričali jednu dirljivu priču o prvoj profesionalnoj novinarki

i hrvatskoj književnici te zadivili naše srednjoškolce koji su na temelju nje zajedno sa svojim profesoricama Jasminkom Vugrinec i Đinom Bobetić napisali tekst za dramsko-scensku igru. –u najavi predstave kazala je ravnateljica Gradske knjižnice i čitaonice „Mladen Kerstner“ koja stoji iza organizacije ovog događaja.

Dramska skupina koju čine Judita Havaić, Ana-Marija Lilek, Ema Stančin, Matej Pevec, Domagoj Horvat, Erik Kelin i Romano Katalenić u ovom sastavu djeluje od rujna prošle godine, a predstavu su uvježbavali puna 2 mjeseca.

Njihovim radom i trudom oduševljena je i već spomenuta Dubravka Vuković.

– Veoma ste me obradovali viješću o uspjehu učenika srednje škole na natjecanju Lidrano.

Ponosna sam na njihov rad i entuzijazam te im čestitam. Na ovaj način najbolje čuvamo sve ono što smo baštinili od naše Marije Jurić Zagorke. – poručila je.

Nakon njihove 15-minutne predstave publici je predstavljen još jedan poznati hrvatski književnik – Tin Ujević. Utjelovio ga je Antun Tudić, glumac iz Teatra Snova, a na pozornici mu se pridružila i Iva Šimić u ulozi mlade novinarske. Tekst i režiju potpisuje Željko Senečić, a producentsku palicu Lea Bulić. Predstava

govori o jednom od najvećih hrvatskih književnika 20. stoljeća, ali ovdje nije riječ o običnoj biografiji, već o dijalogu između prošlosti i sadašnjosti i o tome kako je bilo nekad a kako je sad.

Posjetitelji su tako imali prilike nakratko zaviriti u povijest i saznati detalje iz života ovo dvoje hrvatskih književnih velikana koje dosad možda nisu znali.

Za kraj još samo napomenimo kako se cijeli program održao u sklopu projekta „Živimo zajedno, starimo kvalitetno 3“.

Popis događanja u Gradskoj knjižnici NOĆ KNJIGE 23. 4. Povodom Dana hrvatske knjige čitanje priče na brdu Meka S. Marinković: „U šumi“ uz performans Hajsok Željka – 10:30 sati

10. 4. S. Škrinjarić: „Nezadovoljna bubamara“

17. 4. N. Borić: „Uskršnji zec“ 24. 4. B. Markota: „Brdo na kraju grada“

19 vježbi opuštanja - Ljubica Uvodić – Vranić, Knjižnica u 19:00 sati

1. 4. Čitanje priče „Palčica“

Akcija Vraćanje knjiga bez naplate zakasnine – Knjižnica je otvorena do 21:00 sat

DV „Iskrica“ u 9:30 sati – povodom Međunarodnog dana dječje knjige

PROGRAMI ZA DJECU:

(H. C. Andersen)

4. 4. Čitanje priče „Ružno pače“ (H. C. Andersen)

Slušam, pričam, stvaram – priča za laku noć – program za djecu koja žele naučiti pričati priču, srijedom od 18:00 sati

DV „Smjehuljica“ u 9.30 sati – povodom Međunarodnog dana dječje Knjige

Čitanje priče za laku noć u 19:00 sati:

6. 4. Micro:bit + Boson - radionica za

3. 4. H. C. Andersen: „Kraljevna na zrnu graška“

djecu osnovne škole

Knjižnica od 10 - 11 sati

11. 4. Medijska pismenost za djecu

– radionica za učenike 6. razreda OŠ Ludbreg Knjižnica od 9 do 12 sati

11. - 14. 4. Dani medijske pismenosti

2019. – izložba radova učenika 6. razreda OŠ Ludbreg, izlog Knjižnice

15. - 26. 4. O okolišu se pobrini i otpad zbrini (projekt) – izložba radova polaznika Dječjeg vrtića „Radost“, izlog Knjižnice 13. 4. Dječji čitateljski klub, Knjižnica od 10:00 do 11:00 sati

25. 4. Proljetnice – dječja kreativna

radionica Radionicu će voditi kulturno umjetnička udruga Magda i Luisa Knjižnica od 10 do 12 sati

27. 4. Čuvajmo naš Planet – Klinci u

Knjižnici – program za djecu predškolske dobi, igraonica Knjižnice od 9:30 do 11:30 sati

PROGRAMI ZA ODRASLE

:

1. 4. Čitateljski klub Knjiški moljci, Knjižnica u 10:00 sati

5. 4. Misli koje liječe – predavanje Sandre Dolenc Vojvodić, Knjižnica u 19:00 sati

9. – 10. 4. Medijska pismenost za odrasle – radionica za članove Knjižnice Knjižnica od 10:00 do 11:30 sati

9. 4. Gotičke katedrale – filozofsko predavanje Nove Akropole iz Varaždina, Knjižnica u 19:30 sati 26. 4. Dravom i Podravljem – predstavljanje knjige Božice Jelušić povodom Dana planeta Zemlje, glazbeni gosti: Andrija Maronić (cimbalist) i ŽVS Pajdašice, dvorac Batthyany u 19:00 sati Akvarela i ulja na staklu – ciklus pejzaži – izložba Ivana Andrašića, izložbeni Prostor dvorca Batthyany

KULTURA

29. ožujka 2019.

Brojne aktivnosti u ožujku ŽENE IZ CENTRA SVIJETA Žene iz Centra svijeta u sklopu ovogodišnjeg programa planiraju čitav niz aktivnosti. O njima je bilo riječi i na ovogodišnjoj izvještajnoj skupštini koja je također bila nešto drugačija.

Uprizorena su dva scenska prikaza koja su prisutne podsjetila na već pomalo zaboravljene običaje, ali i modu tih vremena, a nakon službenog dijela otvorena je izložba "Novo ruho nošnje".

-Zahvaljujući kulturnoj baštini stvaramo osjećaj pripadnosti. Ona nije samo umjetnost ili predmeti, ona je puno više od toga, priče koje nam pričaju naše bake i djedovi, hrana koju jedemo pa čak i filmovi koje gledamo. Ako cijenimo kulturnu baštinu, ako razumijemo svoju prošlost onda ćemo puno lakše izgraditi budućnost. Kulturna baština od velikog je značaja za nas kao pojedince, zajednice i društva. Na nama je da ju očuvamo i prenosimo budućim generacijama – rekla je Ana Katana, predsjednica udruge "Žene iz Centra svijeta".

Izložbu je u prostoru Centra za kulturu i informiranje "Dragutin Novak" uz čiju je potporu ona i ostvarena otvorio Antun Šimić, predsjednik Gradskog vijeća Grada Ludbrega koji je podsjetio koliki je značaj kulturne baštine.

Autorica izložbe je Ludbrežanka Eva Vučković koja je 2014. godine završila smjer slikarstva u Školi primijenjene umjetnosti i dizajna u Zagrebu te iste godine upisala preddiplomski sveučilišni studij Grafike na Akademiji likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu. Stipendistica je Erasmus+ studentske razmjene te je 2017. godine studirala u Španjolskoj na Facultad de Bellas Artes, Universidad de Granada.

Dobitnica je Rektorove nagrade za zajednički projekt četiriju sastavnica sveučilišta u Zagrebu

Pjevalo se i plesalo Uz održanu skupštinu Žene iz centra svijeta tijekom ožujka organizirale su brojne aktivnosti.

Posebno veselo bilo je na sam Fašnjak, 5. ožujka, u Domu za starije i nemoćne „Sveti Josip“ u Čukovcu. Naime, na vrata su im pokucale, očekivano, maškare!

Violinistica, dvorska dama, zatvorenik i red cirkusanata! Sve se to izmiješalo na fašničkoj veselici.

I zaposlenici i korisnici družili su se zajedno sa maškarama i uživali u atmosferi prepunoj plesa i pjesme.

- Odlučile smo malo razveseliti korisnike Doma. Nemamo neki konkretni isplanirani program već se sve događa spontano i ovisi o samim željama i mogućnostima korisnika. Naglasak je na tome da se svi što više druže, da budu zajedno, vedri i veseli. – otkrile su nam članice udruge „Žene iz Centra svijeta“ koje su se krile iza maski.

Druženje je potrajalo sve do popodne, a nije moglo proći bez prave fašničke delicije – krafni.

te nagrade Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu, G.F. Handel: Agrippina, za scenografski projekt Brundibar i studentski časopis Skica.

- Koristeći suvremene materijale te uklopivši u njih modificirane tradicionalne vezove, potičem mlade na prisjećanje vlastitih korijena i obnavljanje tradicionalnih vrijednosti kako bi nam jednom istraženi i već učvršćeni temelji omogućili bolje i kreativnije sagledavanje i gradnju vlastite budućnosti. Koristeći plastiku zbog njene teške

razgradivosti želim naglasiti kako bi trebalo raditi na očuvanju tradicije tako da ona nikada ne izblijedi – rekla je mlada autorica Eva Vučković koja je propustila otvorenje izložbe jer je istog dana svoje radove predstavljala u Trstu. Žene iz Centra svijeta samoinicijativno su odlučile uljepšati izloge dva nekorištena objekta kako bi prolaznicima, ali i svima koji posjećuju Ludbreg dojam bio puno ljepši. Ružni i zapušteni izlozi sada podsjećaju na umjetnička ostvarenja.

17

Sjećanje na Mariju Winter

Udruga “Žene iz Centra svijeta” u suradnji s Gradskom knjižnicom i čitaonicom “Mladen Kerstner” Ludbreg organizirala je predavanje “Sjećanje na Mariju Winter”. O srdačnoj ženi na biciklu, s maramom na glavi više je rekao Milivoj Dretar, prof., a i sami sudionici predavanja rado su je se prisjetili.

– Mariji Winter nije nikada trebala pozivnica, a došla bi na svaki događaj. Danas često puta sve zanemarimo iako smo o događajima informirani putem sms poruka, e-maila, društvenih mreža, radija. Marija Winter pomno je sve pratila i ništa ne bi propustila. Organizirala je radionice, tečajeve. Puno pažnje pridavala je učenicima, a kako je govorila i njemački jezik rado je davala učenicima poduku. Vodila ih je i na izlete. Svi ju pamte kao izvrsnu pedagoginju i dobru ženu uvijek spremnu pomoći – rekao je Dretar.

Iza Marije Winter ostala je velika ostavština: rukopisi, dokumentacija, fotografije, crteži, obiteljska knjižnica, osobni predmeti. Među rijetkim je autorima koji su njegovali kaj i promicali vrijednost kajkavskog narječja u razdoblju kada to nije bilo popularno.

-Marija Winter cijeli je svoj radni vijek posvetila edukaciji i podučavanju mladih generacija, a ušavši u mirovinu, postala je velika zaljubljenica u zavičajnu povijest, narodne običaje i pučku tradiciju – zaključio je Dretar.

Nakon predavanja izvedena je predstava “Poštene žene” koju potpisuje upravo Marija Winter.

18

KULTURA

29. ožujka 2019.

Živimo zajedno, starimo kvalitetno 3 Likovno udruženje Ludbreg organiziralo je izložbu slika polaznika likovnih radionica po projektu 'Živimo zajedno, starimo kvalitetno 3'. Projekt je financiralo Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, a Likovno udruženje pojavljuje se kao partner u projektu. Glavni nositelj u projektu bila je Udruga umirovljenika Ludbreg uz podršku Grada Ludbrega.

Izložbu je, u hotelu 'Amalia', otvorio predsjednik Gradskog vijeća Antun Šimić. U zabavnom dijelu nastupile su 'Pajdašice' KUD-a 'Anka Ošpuh' koji je također partner u navedenom projektu. Na izložbi se predstavilo sedam autora sa 16 slika rađenih pretežito suhim pastelom te akrilikom na platnu i papiru. Motivi su različiti, a prevladavaju pejzaži. Isto tako na radionicama u Međugeneracijskom centru polaznici likovnih radionica oslikavali su sta-

klo bojama za staklo. I dio tih radova, također, je bio izložen.

-U rad Likovnog udruženja uključila sam se krajem 2017. godine i dosad sam naslikala 16 slika. Ovdje mi je izložen 'Dvorac Batthyany', akril na platnu te akvareli 'Ulični lampaš' i 'Gundulićeva ulica poslije kiše'. Gotovo sve slike radim po predlošku, a potrebno vrijeme za ostvarenje je do 15 sati rada. Kada slikam odgovara mi apsolutni mir tako da sam dosta vremena slikala i kod kuće.

Provedeno vrijeme u likovnim radionicama je dragocjeno zbog razmjene znanja i iskustava što svakako opravdava postojanje istih. Svi se veselimo rezultatima našeg rada, a to su upravo ovakve izložbe kao što je ova današnja – rekla je Irena Perić, učiteljica likovne kulture u mirovini.

Likovne radionice vodi slikarica Elvira Štabi koja je pripremila i ovu izložbu. (dv)

Povjerenstvo za

NA JAV L J UJ E MO

KUD "Anka Ošpuh"

Dva zlata za skupinu Crazy hill

Ludbreško sunce

Pisanice već spremne Udruga "Ludbreško sunce” i ove godine provodi radionicu "Uskrsna pisanica". Riječ je o jednoj od značajnijih i većih kreativnih radionica koje kroz godinu provede. Do sada su vrijedne ruke malih i velikih korisnika, zaposlenika i volontera obojale i ukrasile preko 3000 pisanica. Uoči Uskrsa pisanice će se moći kupiti na ludbreškoj tržnici na prigodnom štandu Ludbreškog sunca.

Lovačko društvo "Srnjak"

Organiziraju stručno predavanje

Plesačice najstarije plesne skupine KUD-a „Anka Ošpuh“ CRAZY HILL sudjelovale su na dvodnevnom natjecanju EUROPEAN FIT KIDS CHAMPIONSHIP 2019, INTERNATIONAL BELGRADE DANCE OPEN. Na natjecanju sudjelovalo je 45 plesnih skupina iz Srbije, Makedonije, Bugarske, Turske, Grčke, Italije, Mađarske, Slovenije, Austrije i Hrvatske. U dva dana otplesalo se 185 koreografija.

Naše plesačice osvojile su dva zlatna prva mjesta i to u kategoriji Ethnic Formation za koreografiju KALINKA, i kategoriji Jazz Dance Formation za koreografiju UMBRELLA.

Lovačko društvo “Srnjak” Ludbreg i Lovni ured Ludbreg organiziraju stručno predavanje.

Tema predavanja bit će “Obnova populacije trčke skvržulje i fazana u lovištima Varaždinske županije”. Predavanje će održati prof.dr.sc. Ivica Bošković s Fakulteta agrobiotehničkih znanosti Osijek. Zanimljivo predavanje održat će se u petak 5. travnja 2019. godine u 18 sati u Centru za kulturu i informiranje “Dragutin Novak” Ludbreg.

ravnopravnost spolova

Obilježavaju Svjetski dan zdravlja Povjerenstvo za ravnopravnost spolova Grada Ludbrega u subotu 6. travnja od 9 do 11 sati na Gradskoj tržnici u Ludbregu organizira akciju besplatnog mjerenja šećera u krvi i tlaka.

Akcija se organizira u povodu Svjetskog dana zdravlja, a provodit će ju Nino Ivanuša, magistar sestrinstva.

Sat za planetu Zemlju

Svjetla se gase na sat vremena Grad Ludbreg uključit će se šestu godinu zaredom u najveću volontersku akciju “Sat za planet Zemlju”, kojoj je cilj potaknuti građane da donesu odluke o promjeni ponašanja u cilju očuvanja našeg planeta. U sklopu akcije u subotu 30. ožujka ugasit će se svjetla na simboličnih sat vremena, od 20:30 do 21:30.

U sklopu akcije “Sat za planet Zemlju” bit će održan i kratak program u kojem će sudjelovati Gradska knjižnica i čitaonica “Mladen Kerstner” Ludbreg čitanjem prigodne priče, zaplesat će Ludbreške mažoretkinje i Twirling klub Ludbreg, a bit će organizirano i promatranje zvjezdanog neba teleskopom.

Program na Trgu Svetog Trojstva počinje u 20 sati.

Uz bok sa znamenitostima diljem svijeta i Hrvatske na sat vremena ugasit će se i javna rasvjeta na Trgu Svetog Trojstva u Ludbregu.

“Sat za planet Zemlju”, u svijetu poznata kao Earth Hour, evoluirala je od inicijative australskog Sydneya iz 2007. godine u veliki globalni pokret.

Ludbergin rođendan u vinskom podrumu „Trsek” Ludbreg je doista jedinstveni grad u svjetskim razmjerima jer godinama obilježava Dan centra svijeta, točnije od 1996. godine na prvi dan travnja. Legende govore da je baš Ludbreg središte svijeta, a uz taj datum vezana je i legenda o vinogradarki Ludbergi, pa istoga dana slavimo i njezin rođendan. Program će u ponedjeljak 1. travnja započeti konferencijom za medije koja će se održati u Vinskom podrumu „Trsek” uređenom u sklopu europskog projekta „Zeleno želimo”. Konferencija započinje u 10 sati, a od 11 sati vinski podrum bit će otvoren za sve posjetitelje.

Gradski notar u knjigu građana upisat će sve građane koji posjete i razgledaju Vinski podrum „Trsek”, a događaj neće propustiti ni slavljenica Ludberga.

Obzirom na prevrtljive travanjske vremenske (ne)prilike drugi dio programa Dana centra svijeta održat će se u sklopu sajma cvijeća – Flora Centrum Mundi 2019.

FAŠNJAK

29. ožujka 2019.

19

Maškare, kaj mogu maškare Još je sredinom 19. stoljeća, točnije 1857., ludbreški učitelj Antun Ferzić u svojim ljetopisima spomenuo šlafrunge i veselo mnoštvo koje se pod maskami bedari. Od tada su prošle čak 162 godine, a Ludbrežani su unatoč raznoraznim teškoćama i prijeporima, svo to vrijeme uspjeli zadržati tradiciju Fašnjaka. Za ovogodišnji nastavak tradicije treba zahvaliti organizatorima fašničkog spelavanja: udruzi 'Črni maček ludbreški', Turističkoj zajednici i Gradu Ludbregu.

Organizatori svake godine moraju iznova smišljati načine kako da odmaknu ljude od laptopa i mobitela te ih pokrenuti da ustanu iz fotelja i dođu na glavni gradski trg. Tako je ovaj put pronađena dobitna formula i glavne uloge na Ludbreškom fašnjaku dobila su djeca. Na velikoj pozornici Ivan Filipović i Ingrid Hrelja iz 3.b razreda OŠ Ludbreg dobili su uloge princa i princeze karnevala kojima je gradonačelnik Dubravko Bilić osobno uručio ključeve grada.

Princ i princeza dijelili su slatke poklone svim organiziranim grupama koje su se predstavile pred pozornicom. Da ne mislite da su samo djeca bila maskirana.

Uz djecu iz dječjih vrtića Radost,

Iskrica i Smjehuljica osim teta odgojiteljica koračali su i mladi roditelji. I neki razredni odjeli iz OŠ Ludbreg došli su maskirani sa svojim učiteljicama. U krugovima Centra svijeta plesale su i ritmičarke KUD-a Anka Ošpuh, Ludbreške mažoretkinje, plesači Twirling kluba Ludbreg pa čak i Žene iz Centra svijeta. Sve maskirane plesače i sve ostale koje nismo ovdje uspjeli pobrojati snimio je naš Miro, grafički urednik koji je dronom snimio milenijsku fotografiju kada je trg stvarno bio preplavljen maskama i mnoštvom.

Ludbreški fašnički svati bili su nešto okrnjeni pa su na podiju plesali mladoženja u liku Božidara Pajnića i mladenka u liku visokog Srećka Zagorca. Črni maček u liku Roberta Kelemena plesao je i sa njima i sa svima drugima, a program su vodili Zlatko Hrelja i Mišo Gerić. Povorku maškara pratili su članovi Puhačkog orkestra grada Ludbrega, a na čelu povorke stupali su i predstavnici FECC-a: Ivan Kovačić, dopredsjednik slovenske podružnice i Vlado Hvalec, predsjednik slovenskih Korentov.

E, sad smo došli do trenutka kada se čitao nekad omiljeni 'Vrabec' koji na satirični način govori o događajima i postupcima koji nisu dobro napravljeni ili su mogli bolje biti izvedeni. Iako se autor Vrapca jako potrudio skupljajući cijele prošle godine materijal za dvije stranice teksta njega je pozorno slušalo jako malo ljudi. Pa znam, reći ćete da to mališani ionako ne razumiju, ali oni su ionako već ranije otišli kućama, odmah nakon svog nastupa čak ni ne gledajući druge. Evo što o tom problemu nas odraslih, na svojoj Facebook

vremenskoj crti, ludbreški stihoklepec Aleksandar Horvat između ostaloga piše. Citiramo: 'I tak dok su vrtići svoje oddelali, i mažoretkinje, i kudovci, to se se pobralo fletno doma. Ostali su oni koji su doma na trgu, oni koji nemaju decu, i oni retki koji su došli pogledati celoga fašnjanskoga programa. Ti isti su i dočekali da se prečita tradicionalni fašnjanski 'vrabec'. I ve si ja mislim, negda su to ljudi poslušali kak da jim je zadnje i smejali se, pleskali, denes to više nigdo ne posluša.

Valjda je negda ne bila tak jaka črna kronika, pak je sima bilo zanimljivo koga se bo preglasilo na 'vrapcu'. A denes je se to, kak zgleda, preslaba senzacija, nigdo više ne razme ironiju niti se za nju stara, a vrabec se na Dnevniku čita saki dan na državni razini. V širokomu svetu žene bijeju, decu čez oblok hičeju, stoletne babice plačaju globu radi kotla za rakiju, pesi dobivaju kazne za lajanje, ljudi dobivaju zabranu približavanja spomeniku, si glediju kaj se budu dogovorili dva z najlepšim svetskim frizurama i z prstom na črlenomu gombu.

Na kraju, kak se i priliči, fašnjak je zgorel, za se one koji nemaju čas je po odluki Fašnjanske republike zgorel mom denes, isti dan, namesto v tork kak bi po pravici trebal. K mirisu marmelade dodal malo duhe po skurenomu, z njim su zgorele naše brige i krivice. Ali nek se zna, to vredi za one koji su došli od početka i ostali do kraja. Si drugi koji nemaju ispričnicu, svoje su brige odnesli za sobom. Za nekvu drugu priliku, do nekvoga drugoga Fašnjaka.'

(D. Vađunec)

20 S P O R T

29. ožujka 2019.

Preko dvjesto trkača na utrci „Centrum mundi“ Povodom Dana grada Ludrega održana je tradicionalna 6. utrka „Centrum mundi“. Trka je to koja se naslanja na tradiciju nekadašnjih trka koje su se trčale 3. listopada. I ovog puta već od jutra su stizale kolone onih koji se žele okušati u trčanju ludbreškim ulicama. Bilo je zaista svakakvih slučajeva. Trčala su djeca od samo nekoliko godina, naravno u pratnji roditelja, mladi, stari, atletski i neatletski građeni.

Svi željni trčanja i druženja. Krenulo je utrkom osnovnoškolaca s područja regije. U utrci na 1400 metara, u konkurenciji pedesetak sudionika najbolji je bio Matija Kučer iz OŠ Martijanec.

-Baš mi je drago da sam pobijedio. Inače bavim se i nogometom u Martijancu, no nisam donio konačnu odluku kojim ću se sportom baviti. Na utrku rekreativaca od 2500 metara prijavilo se 90-ak atletskih zaljubljenika.

Bilo je i onih koji atletiku shva-

ćaju vrlo ozbiljno, poput pobjednika mladog Alberta Rusaka iz AK „Koprivnica.

-Nisam prvi puta ovdje. Drago mi je što sam pobijedio i nadam se da ću jednom postati hrvatski reprezentativac, na mojoj omiljenoj distanci od 800 metara.Želimo mu mnogo sreće.

U konkurenciji žena na 2500 metara prva je bila Jasenka Šimunčić iz AK „Sloboda“ Varaždin.

-Pošto sam majka, uspijevam trenirati samo dva puta tjedno.

Uživala sam u Ludbregu i vratit ću se opet.Dodatni razlog mogao bi biti dvostruko slavlje ove obitelji.

Naime trčali su i njen suprug te kćer Paula koja je bila najbrža na 10.000 metara.

-Drago mi je da smo majka i ja pobijedile. Svima preporučam da se bave atletikom, makar i rekreativno, da bi mogli trčati trke po ovako lijepim mjestima.-

Najbrži kod muškaraca na 10.000 metara bio je atletičar iz Čakovca Saša Horvat.

-Iskoristio sam trenutak, nekoliko atletičara bilo je na prvenstvu države u polumaratonu u Zagrebu, tako da sam uspio pobijediti i s ovim vremenom od 35 minuta sam zadovoljan. Treniram dva puta tjedno, a ovo će mi biti podstrek za nešto više.Trčali su što je za svaku pohvalu članovi HK „Ludbreg“, bio je tu i legenda Tihomir Cenko, a posebne pohvale zaslužuje i njegova četiri mjeseca trudna djevojka Romina Šajatović.

-Uspjela sam otrčati utrku iako se beba nešto malo „bunila“.

Na trčanje me nagovorio dečko Tihomir i to je sad postalo nešto bez čega više ne ide.U odličnom raspoloženju na središnjem ludbreškom trgu najboljima su podijeljena priznanja.

Do viđenja do 7. izdanja!

Neven Jerbić

Košarkaši „Grafičara“ sezonu završili u sredini ljestvice Sezonu A2 lige „Sjever“ košarkaši „Grafičara“ završili su na petom mjestu. Nakon sezone koja je odigrana u višem rangu, A1 ligi, na prvi pogled to izgleda kao mali šok. No, dosta je čimbenika koji su uvjetovali takav rasplet. U odnosu na prošlu sezonu otišlo je nekoliko bitnih igrača, a ovi koji su ostali imali su velikih problema s težim ozljedama i poslovnim obvezama poput Novaka, Šamarije, Siladića, Dijanošića. Samo je nekako te nevolje zaobišao Nakić koji je morao biti jedan od nosioca ekipe što je solidno odradio. Svaty kao još jedan Varaždinac odigrao je nekoliko solidnih partija, no fizički ipak nije dozrio za ozbiljniju košarku. Nedostaje tu i koncentracije. Od mlađih najviše je prigoda dobivao Turek. Dosta često je od protivničkih trenera bio ocrtan kao koncepcijski rizik što je nekoliko puta i iskoristio.

Mladi Sven Križanić pokazao je, i on nakon stanke zbog ozljede, da je zanimljiv materijal.

No ima tu još posla, pogotovo

kod šuta, kojeg je njegov poznati otac Goran doveo do savršenstva. Mladi Stjepić pokazao je u nekoliko navrata da može biti koristan u rotaciji na poziciji visokih igrača, iako to i nije po prirodi nadoknađuje to inteligentnim rješenjima. Mikec je u nekoliko utakmica pokazao da je dobar s vanjskih pozicija, pogotovo u utakmici života protiv „Podravca“ iz Virja u kojoj se zamalo prometnuo u junaka.

Hrelec, Hrešć, Radiković igrali su premalo za neku ocjenu, no jasno je, pred njima je ako žele postati igrači dugotrajan rad, pa i onaj individualni. Sve ovisi o tome što žele postići u karijeri. Dobro se radi s klincima, naravno uvijek može i bolje, tu se već naziru i neki dragulji, no znate kako je, oni su rijetki i traženi, zato ih treba i zaštititi kako ih ne bi uzeo neki „Pink Panther“.

Sve u svemu sezona odrastanja našeg mlađeg kadra. Druge sezone očekujemo dodatni iskorak, jer konkurencija ne spava.

Neven Jerbić

SPORT

29. ožujka 2019.

21

CR A Z Y H I L L T R A I L 2 019 Športsko rekreativno društvo BSV Ludbreg ove je godine po peti put organiziralo utrku 'Crazy Hill Trail' i tako ubilježilo svoj prvi jubilej. Ove godine zima je bila bez snijega pa je blata na stazi bilo manje nego prošle godine. Kao što i sam naziv utrke govori trčalo se kružno po ludbreškim brežuljcima sjeveroistočnih dijelova Kalničkog gorja.

Krenulo se od istoimenog kafića preko Otoka mladosti, putem šumskih staza i makadamskih puteva, jednim dijelom po asfaltu Vinogradske ulice natrag do mjesta starta gdje je ujedno bio i cilj. Spremniji trkači odlučili su se za dulju stazu duljine 34 km s visinskom razlikom od 1040 m, a rekreativci za kraću stazu duljine 16 km s visinskom razlikom od 415 m. Naravno, na obje staze organizirane su okrepne stanice na kojima su se trkači mogli osvježiti.

Na utrci je sudjelovalo 429 trkača iz Hrvatske, Austrije, Slovenije i Mađarske. Svaki natjecatelj morao je uplatiti startninu od 120 kn te na utrci imati mobilni telefon, komplet prve pomoći i zviždaljku. U startninu je bila uključena sportska poliester

majica s logom utrke koju su dizajnirali članovi BSVa, troškovi organizacije utrke, natjecateljski broj, bogate okrepe tijekom utrke, osiguranje utrke od strane HGSS-a i MUP-a, tuširanje i zakuska nakon utrke.

-Ove godine imamo rekordan broj sudionika. Za dužu utrku vremensko ograničenje postavili smo na 7.5 sati, a kraću je trebalo završiti za maksimalno 5 sati. Osigurali smo nagrade za najbrže natjecatelje na objema stazama po starosnim kategorijama (MS, ŽS, M35, Ž35, M45, Ž45) kao i nagrade za ukupne pobjednike u muškoj i ženskoj konkurenciji. Svi koji su završili utrku i pristigli na cilj dobili su posebne finišerske medalje. Radi se o ručno izrađenim medaljama koje su napravili štićenici udruge 'Ludbreško Sunce'. Zahvaljujem se svim sponzorima koji su nam omogućili da najbrže nagradimo vrijednim nagradama. – rekao je Igor Golec, predsjednik BSV-a.

Kraću dionicu, unatoč operaciji od zloćudne bolesti, prohodala je i Gora Brnas iz Zagreba kojoj su podršku na startu dale članice ludbreške udruge

'Narcisa'. Na utrci smo zapazili i niz poznatih lica među kojima smo izdvojili jednog privatnog poduzetnika.

-Nakupilo se dosta kilograma tijekom zime pa moram to skinuti. Trčao sam u dva navrata po 15 kilometara po bregima i mislim da ću uspjeti završiti kraću utrku. Nije prevruće tako da su uvjeti za trčanje gotovo idealni.

- rekao je Zlatko Sova, suvlasnik Inoxmonta koji je jedan od većih sponzora utrke. Športsko rekreativno društvo BSV ovom je utrkom pokazalo svima kako se u samo pet godina od utrke za zabavu može organizirati međunarodna utrka na koju se prijavljuje sve više respektabilnih trkača. Veličinu ovog sportskog događaja potvrđuje i činjenica da se trkači trebaju prijaviti na vrijeme jer ako to ne urade nema ništa od uživanja u trčanju po našim 'ludim bregima'. Ovogodišnji pobjednici utrke bili su: Mojca Koligar (Slovenija) i Ante Živković (Hrvatska) u utrci na 16 km te Mirela Kristek i Marijan Zupančič oboje iz Slovenije u utrci na 34 km.

(D. Vađunec)

„Narcise” podržale Goru Brnas iz Zagreba na startu

Sudjelovalo je 429 trkača

Dobra atmosfera prije starta

Utrku je trčao i Zlatko Sova, jedan od sponzora

22

SPORTAŠICE

29. ožujka 2019.

Sara Kolak Spremna za povratak Olimpijska pobjednica, naša Ludbrežanka Sara Kolak uskoro se vraća na teren. Iza nje je već druga teška operacija, ali bacanje koplja takva je disciplina, stradavaju laktovi i ramena. Prva operacija ramena izvedena je krajem 2014.godine, a svi znamo kakva se Sara vratila nakon nje. Najprije je koplje prebačeno preko 60 metara, ispunjena je olimpijska norma. Uslijedila je bronca na Europskom prvenstvu u Amsterdamu, a potom Rio... Trenuci ponosa i slave, nezaboravni trenuci za Ludbreg, ali i čitavu Hrvatsku kojoj je tako u fenomenalnoj i pomalo nevjerojatnoj statistici čudesnih sportaša pridodano i naše ludbreško čudo. Iako kad bolje razmislimo, možda čudo i nije najbolji odabir riječi jer Sara je do toga došla napornim radom i ona je uistinu pravi školski primjer da uspjeh ne dolazi preko noći već ga se mora zaraditi marljivošću, upornošću. Ponekad čak i tvrdoglavošću. No s time idu i ozljede, "vukla" se jedno vrijeme ozljeda lakta, pokušali su najprije s terapijama i vježbama, ali nisu postignuti željeni rezultati. Krenula je tako Sara put

SAD gdje ju je operirao Shawn O’Driscoll koji slovi kao vrhunski stručnjak za ozljede lakta.

Naravno, značilo je to propuštanje sezone, ali Sara već iskustva s time ima.

-Prošlo je malo više od godinu dana. Nakon operacije nisam imala nikakvih problema, rehabilitacija je išla odlično, sve je išlo po planu, kraće je trajalo nego rame tako da sam ovaj put nekako bila spremna i znala sam što me čeka. Rame i lakat su potpuno drugačiji zahvati i drugačije ozljede. Spremam se, pitaju me treniram li. Jasno da treniram, počela sam još prošlo ljeto, cijelo sam trenirala bez prestanka.

Ova sezona će biti duga. Glavni cilj je Svjetsko prvenstvo u Dohi za koje su kvalifikacije 30. rujna i finale 1. listopada. Zimski dio smo odlučili propustiti baš kako bismo se što bolje pripremili za ljetni dio. Tu su i Dijamantne lige, tu je i povratak. Natjecanja neće izostati i jedva ih čekam – kaže Sara i otkriva kako će povratak biti upravo Dijamantna liga iako još ne zna koje točno natjecanje. - Sve ovisi o treninzima i dogovoru s trenerom koji će

donijeti konačnu odluku – kaže Sara. Ozljede su dio posla kad ste profesionalni sportaš, Saru su nažalost zadesile takve da su operacije bile neizbježne. Nakon prve operacije vratila se odlično, a i sada djeluje spremna. U 23 godine koliko ima napravila je odličan posao. Njezin osobni rekord je ujedno i hrvatski rekord, a iznosi 68,43 m. A što je tek sve pred njom?

- Osjećam se super, zadovoljna sam kako je prošla rehabilitacija i kako ruka reagira na koplje.

Tijelo ništa nije zaboravila čak sam iznenađena jer neke stvari radim puno bolje. Gradili smo ponovo sve iz temelja, išli smo iz početka. Dala sam si vremena, odlučili smo propustiti tu 2018. godinu, dali smo tijelu i laktu vremena. Mi smo zapravo ljeto odradili maksimalno, ali bez pritiska natjecanja – kaže Sara, a o daljinama kaže nema smisla govoriti. - Zašto bih se ograničavala nekim brojem? Uvijek može i bolje od toga, a može i slabije. Teško je bilo što predvidjeti. Najbolje bi bilo o tome pričati nakon prvog natjecanja, tada ću najbolje moći reći jesam

li zadovoljna. Trenutno sam fokusirana na tehnički model, da dođem na natjecanje, dam sve od sebe i da napravim tehnički sve kako trebam i kako se od mene očekuje. Želim pokazati na čemu smo radili i vjerujem kako će se sve poklopiti. Daljine me za sad ne brinu, nastavit ću i dalje raditi kao i do sad, a uz rad rezultati dolaze – zaključuje Sara. U oporavku joj je puno pomogao Dean Mistura, fizioterapeut koji ju uči i kako pokušati izbjeći ozljede i činiti dobro

svome tijelu.

Prošlu je sezonu propustila i Barbora Špotakova, dakle bit će itekako zanimljivo pratiti natjecanja pred nama. Iako Sara ne brza s brojkama znamo da mašta o velikim stvarima. Uostalom, izmaštala je i Rio, prekrasan san pretvorila je u još ljepšu javu.

Fokusirana je na natjecanja koja su pred njom, ali i na Tokio. Jer doći će i to jako brzo. Samo da zdravlja bude, ova Ludbrežanka koja živi u Celju spremna je za duuuuge letove.

Odličan ulazak u sezonu Ivana Dežić u Poljskoj na Ive Gerić visini zadatka

Ova godina lijepo je započela za jednu od perjanica ludbreškog ženskog sporta. Članica HK „Ludbreg“ Iva Gerić nastupila je do sad na tri turnira. U Austriji je bila prva, u Njemačkoj druga, a u Poljskoj prva. Da pokucamo u drvo zdravlje je služi.

-Bilo je odlično na ova tri natjecanja. Nastavljam s pripremama za tri velika natjecanja ove godine, bit će to kadetsko europsko prvenstvo u Italiji, svjetsko prvenstvo u Bugarskoj te Europske igre mladih u glavnom gradu Azerbejdžana Bakuu. U tu svrhu treniram svaki dan, tri puta na tjedan sam u Mađarskoj, a dva puta treniram ovdje u Ludbregu.Od već potvrđene kvalitete možemo očekivati dosta, no Iva spušta „loptu na zemlju.

-Pošto sam izlazno kadetsko godište, imam 16 godina, moglo bi se reći da na ovim natjecanjima spadam među favorite. No, nastupat ću bez nekog pritiska, pokušati odraditi što bolje, pa što bude.I tako od Ive možemo očekivati da svoj veliki talent, veliki rad, gdje pogotovo ističe svoje trenere Ignaca Horvata i Zsolta Szatmarija, oplodi nekim rezultatom koji će odjeknuti. Naravno, očekujemo i odlučujući korak prema seniorskom hrvanju te Olimpijadi u Tokyu, zašto ne.

Najbolja ludbreška rukometašica u povijesti provodi ugodne trenutke u poljskom „Pogonu“ iz Sczecina. Ivana je nakon značajnih partija u varaždinskoj „Koki„ i koprivničkoj „Podravki“ nastavila na europskom sjeveroistoku.

Pa kakav je to u stvari grad .

-Lijep i veliki. Nema klasičnog centra, puno je restorana, ima šetnicu uz rijeku, a Berlin nam je na samo dva sata.Naravno ima Ivana i dobro društvo. -Najbolja sam s jednom Hrvaticom, a tu su po jedna Srpkinja i Crnogorka. I Poljakinje nisu loše iako je to malo drugačiji mentalitet. No, dobra hrana ne poznaje granice,

pa me stalno mole da im donesem Linoladu.A sad na primarni posao, igranje utakmica u Ligi.

-Sezona protječe dobro, imamo puno utakmica, igramo prvenstvo, kup, Challenge kup. Jaka je liga.

Svaki svakog može dobiti, brojne su obveze, duga putovanja, do 12 sati, velika razlika u odnosu na našu ligu. Trebalo mi je nekoliko mjeseci da se snađem. U prvenstvu smo u Playoffu, nadamo se da ćemo biti među četiri najbolje ekipe.

Treći sam klupski strijelac.

U Challenge kupu ušli smo u polufinale. Do finala, kojemu se nadam, dijele nas dvije utakmice s nizozemskim sastavom „Quintus

Vireo.Naravno, reprezentacija je posebna priča.

-Reprezentacija je vrh.

Kako sam uživala dok smo krajem prošle godine igrali turnir u Češkoj te nastupale na EP u Francuskoj koje me oduševilo. Koja organizacija, prepune tribine prekrasno. Nadam se da ću ostati zdrava, dobro igrati, ostati u reprezentaciji, igrati kvalifikacijske utakmice za Svjetsko prvenstvo protiv Njemačke. Van sporta cilj mi je u srpnju diplomirati novinarstvo na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu „.

Kompletan paket naša Ivana Dežić, ponos ludbreškog rukometa.

N. Jerbić

29. ožujka 2019.

St olje ć e St are dame

Ušlo se i u stotu godinu NK „Podravina“. Pamtimo i bolje dane. Možemo uzeti samo posljednje desetljeće. Nakon godina niželigaških nastupa uspio se osvojiti naslov prvaka IV., pa III. lige. Bio je to tada najjači klub od Varaždina do Osijeka. Koji je to bio ponos nas Ludbrežana, izdana je i klupska monografija, istina sa dvije godine zakašnjenja, ali ipak. I tada je trebalo donijeti odluku o nastupu u višem rangu. To bi donijelo dodatno zanimanje za nogomet, više mladih u klubu, sigurni smo i veće zanimanje gledatelja kojih nije manjkalo u trećeligaškom rangu, na krilima nogometnog zanosa.

Veće transfere, mogućnosti zarade. Uglavnom u stopostotnom iznosu pozitivna sportska priča. No, kao i u nekim sportovima stiglo se, do neki misle plafona, pa su se napumpavali iznosi potrebnih sredstava za viši rang, u prijevodu „dečki budite tu gdje jeste, dosta je“. Pisac ovih redaka na osnovu iskustva upozoravao je da ta demotivirajuća odluka u budućnosti neće donijeti ništa dobrog. I tako

već se nekoliko godina ponire, igrače i sredstva za Treću ligu iznašli su i industrijski debelo inferiorni Oriovci, Jurjevo, Jelisavci, Ždralovi, itd. A prihodi poslovnih subjekata na području Grada Ludbrega u 2017.godinu bili su oko milijardu kuna...

Nestalo je zanosa, a od daljnjeg pada sačuvalo je „Podravinu“ samo nekoliko vrijednih klupskih ratnika koji polako ulaze u godine. Uvijek je tu i priča oko mladih, no zadržati najnadarenije Sizifov je posao. Neka rješenje nećemo nuditi, to će vjerujemo naći nova Uprava koja će biti izabrana na skoroj skupštini. Uglavnom pred obilježavanjem smo stote godišnjice naših „Plavih bluza“. Šapuće se o dolasku naših „Vatrenih“ na jedan trening (igrat će izabranici Zlatka Dalića u Varaždinu, pa nadamo se doći i do Ludbrega). Neka prigodna knjiga se ne spominje, najavljenog igrališta s umjetnom travom nigdje. Nije nam se to trebalo događati u jubilarnoj godini, jednostavno nije…

Neven Jerbić

Industrijska baština Ludbrega - POZIV GRAĐANIMA Centar za kulturu i informiranje “D. Novak” priprema tematsku izložbu pod nazivom “Industrijska baština Ludbrega”, koja će biti otvorena sredinom svibnja u dvorcu Batthyany.

Kako su mnogobrojni građani s područja grada Ludbrega dugi niz godina bili na različite načine povezani s ludbreškim tvornicama, pozivamo Vas da se aktivno uključite u pripremu izložbe.

Pregledajte svoje tavane i podrume. Imate li neke zanimljive dokumente, fotografije, reklame ili čak priče, a voljni ste to posuditi ili pokloniti za izlaganje tijekom trajanja izložbe u svibnju i lipnju ove godine, molimo da nam se javite na: Jelena Koprek, tel. 306-113, jkoprek@czkidn.hr ili nas posjetite u Centru za kulturu i informiranje „D. Novak“ (Trg. Sv. Trojstva 19) radnim danom od 07 – 15 sati.

SPORT

23

Svećenička reprezentacija na europskom prvenstvu Na 13. europskom prvenstvu u malom nogometu za svećenike održanom od 25. do 28. veljače u Baru u Crnoj Gori titulu europskog prvaka osvojili su svećenici iz Portugala koji su u finalu pobijedili Bosnu i Hercegovinu s 3:0.

U borbi za treće mjesto uspješnija je bila reprezentacija Poljske koja je utakmicu protiv Hrvatske dobila s 2:1.

Na natjecanju je nastupilo 17 reprezentacija s oko 250 sudionika.

Uz našu Hrvatsku sudjelovale su i reprezentacije Slovenije, Portugala, BIH, Poljske, Slovačke, Ukrajine, Češke, Kosova, Albanije, Srbije, Slovenije, Austrije, Italije, Mađarske i Bjelorusije.

Opet je u redovima reprezentacije nastupao ludbreški kapelan Kristijan Stojko. -Proveli smo lijepe trenutke u Crnoj Gori. Obišli smo Bokokotorski zaljev, u Kotoru imali misu. Dobro smo igrali, opet ušli među četiri. I meni je uspjelo postići jedan zgoditak, protiv Italije. Aktivni smo i u našem kraju. U katoličkoj malonogometnoj ligi Varaždinske biskupije naša ludbreška ekipa zauzela je treće mjesto. Lijepi trenuci. Još jedna reprezentacija pokazala je da smo nogometna država, a dio njenog uspjeha je i naš ludbreški kapelan.

Odlučeno je da će se 14. europsko prvenstvo za svećenike igrati u Pragu u Češkoj 2020 godine.

Sljedeći broj Ludbreških novina izlazi 30. travnja 2019.

24

ACO PIŠE

29. ožujka 2019.

Sentiment na prešle cajte Mislim si denes o Ludbregu. Rodil sam se tam prek Međimurke BS, v Sveti Bernardi… je, čekaj malo! Pak je šezdeset šestoga leta ne bilo Međimurke BS! E, tak, tam su bile nekakve hiže, če se zmislite. A prek čez pot je bila ambulanta. Na prvem katu dr. Vilešić, a v prizemlju levo - rodilište! Halo! Rodilište! Hiljadu devetsto šezdeset šeste je trebalo samo znati da se roke moraju večno prati, da vse mora biti skuhano, sterilizerano i čisto, pak smo mi štrukli, ta leta, bez problema vdihavalii prvoga ludbreškoga zraka.. I kaj nam fali?

Ja sam mel četiri i pol kile dok sam se rodil. Govoril mi je pokojni otec da me je čul kričati još od Müllera i točno je znal da sam to ja. No dobro, ne od Mülera, od Korotaja, Janyja, kak očete, prek čez pot Komiteta i Papove mesnice, znate gde… i malo dalje od Rakove krčme…

Eeee, dok sam ja prehodal, tam v Kalnički vulici nam je bila baza, jer smo tam bili doma, ali smo zato kak mravle po celomu Ludbregu prelandrali. Bos sam ga prebežal, na biciklinu ga sprejahal, čak sam i mojega maloga brata pinču-lonču nanašal kam god je trebalo.

No, a zakaj to zapravo pišem? Zato kaj si denes mislim o Ludbregu. Kaj je bil negda a kaj je denes. Zmislim se da mi je navek bilo lepo videti dok se je nekaj v Ludbregu delalo, zidalo, menjalo, dodavalo, predelavalo, preslagavalo. Meni je to navek nekak v srcu bilo znak da se nekam giblemo, da idemo napri, da rastemo.

Nema veze je l’ to bila nova fabrika negdi na kraju grada ili je negdo v ciganjski vulici delal pesju kučicu. Samo da se nekaj delalo. Je, mora se reči, negda se nekaj i zrušilo. Zrušilo se, na priliku, staroga vatrogasnoga doma, staru školu na trgu. V noveše vreme nema Peričičke, a evo nema niti Varteksa. Ali ljudi moji, stare stvari se rušiju zato kaj više nemaju nekakvu funkciju a nemate peneze za popravak. Stara zdrapana oprava se hiče v smetje, stare novine se ne čitaju, stari auti ideju v otpad, stari ljudi hmiraju. Pitajte mene, znam se o starim stvarima, doma skupljam bedastoče jer mi “morti negda budu trebale”. I moji su negda skupljali bedastoče jer jim morti budu trebale, to sam valjda nasledil.

Dok sam bil dečec, na tavanu smo meli dve šoferšajbe od stare Škode 1000MB i pol mašine v rinfuzi, jedno pet felgi za Roga i tri za Ponyja, punu škatulu železja, od lagera za čekičar do osovine od desne pedale, čavlov, šerafov, cevi, plehovja,

drota, deski…se je to moj otec jak jazbec skupljal za črne dane. Ja sam to v moje vreme samo dopunil z starim štokima od obloka, dve televizijske antene, četerdeset biber črepov i starim drvenim okvirom od otomana... Ljudi moji, teško se zmislim da mi je igda kaj od toga trebalo, samo je hiža bila težeša. Jednoga dana sam tomu stal na kraj i dve pune traktorske prikolice otpelal tam gde je denes zeleni breg z kučicama i lavandom na bregu polek Bednje v Meki. I nesam se plakal niti za jednim lagerom, niti za jednom špicom od bicikla.

Morti negda čovek fula, pak napravi krivo i hiti nekaj kaj mu treba. Je, a kaj, kupiš novo, jer staro je itak staro. Vatrogasni dom, na priliku, nepofrajhani, mali, v ono vreme najbolši kaj je mogel biti. Denes bi bil spomenik. Turisti bi rekli: U, gle, stari vatrogasni dom! Da se razmemo, ne delam se norca niti s vatrogasnoga doma, niti z onoga ko ga je zazidal niti koji ga je zrušil.

V ono vreme je bil dika i ponos i denes ga imamo na sliki takvoga kakov je bil. Tak je sačuvani za navek.

Dok čovek hoče nekam napri preskočiti, mora si zaleta zeti, pak prvo mora iti par koraki v rikverc, je tak? Znam ja.

Staru hižu smo obnavljali, jer nam je bilo nutri grdo, a šteli smo kaj bi nam bilo lepo.

Dok smo zastrugali zide, strgali žice i cevi, spukali parkete z poda, trstinu z plafona, zgledalo je kak da je ef šesnajst raketlina parkiral direkt čez oblok. Zgledalo je deset put gorše nek predi. Ali to je te jeden korak koji se mora napraviti. Dok je ženi frizura navodno grda, pak si ju ide popraviti, ono kak pre toga zgledi z viklerima je sigurno ne poboljšanje. Ali to je te korak gde grdo mora postati još gorše, da bi postalo najlepše, valovito i hercik. Tak ja vidim i v gradu. Da bi se nekaj staro popravilo, treba se z grdoga napraviti još gorše.

Na kaj je ličila Frankopanska pred nekoje vreme dok je bila sa raskopana. “Gle kak je raskopano, samo grabe su po njoj, a bila je tak lepa vulica”, ali to je bil korak gde treba malo strplenja. Vinogradska isto, pak ve ove vulice prek Bednje… Zmislim se i moje Topličke, a zmislite se i vi, da je negda bil zemljani trotovar kak i po celom Ludbregu. Dok bi kombi zabremzal pred hižom pol vure se je po hiži prašilo, pesek mi je hrustal pod zobima za obedom. E, to je bilo grdo. Onda su išli slagat kanalizaciju, ma zamisli, skopali su jarka po sred vulice, nikam smo ne mogli, prašilo se, bilo je blato, bila je katastrofa. Nekoji

su fest gondrali na to, kak da kanalizacija more viseti na banderama. A vidiš, strpeli smo se, denes mi se ne praši tak jako, skorom nikaj, jer je vulica dobila novo ruho, v zadnje vreme i nova vulična svetla tijam do Hrastovskoga, Betlehem...

Mislim si denes o Ludbregu. I ne žalim se ni za kaj kaj je bilo predi. Makar je negda zdavnja trg takaj bil zemljani, to ne znači da “baš šteta” jer bi denes po trgu mogli mačuhice ili matovilca saditi. Vremena se menjaju, ljudi se menjaju, grad se menja, život ide dalje. Ludbreg je asfaltirani, svetli, vređeni i lepi grad. Neje se idealno, i on ima falinge, ali i nekoji od nas imaju črlenoga nosa, klempava vuha ili krive noge, pa kaj? Če se da popraviti, se bu popravilo, ne treba se sekirati. Če se ne da popraviti, se s tim mora živeti, i isto ne treba se sekirati.

Kajti, negda je grad imel drvenoga mosta na Mandovcu pod kojim su se krave napajale, zemljanoga trga, staroga vatrogasnoga doma, staru školu, fabriku v Bačanijevomu dvorcu, kapelicu Majke božje žalosne kaj je samovala z druge strane Bednje, blatne klanjce do goric, Bednju kaj je tekla i plavila kak je štela, smetja kolko očeš… se je to bil Ludbreg negda.

Denes ima tri škole pune dece, tri vrtiče, fabrike, asfalta, modenu rasvjetu, igrališta, svetište, sređenoga dvorca, otkopane rimljane, nema deponiju smetja, obnovljene vulice, sređenoga parka, hotele, vinske ceste, vidikovca, kružne “tokije”, parkinge, pedeset kafiči, pet pekari, dva, skorom tri šoping centre, zaposlene ljude, tri gospodarske zone, tri benzinske, kulturna događanja, olimpijske pobjednike, svetske sportaše, pjevače, mužikaše, legende, udruge, strane investitore, digitalizaciju, ekologiju, kulturu.... ne bum više nabrajal jer sam sigurno nekaj zabil.

I kaj ve? Nam još kaj v Ludbregu fali?

Normalno da nam fali, nema grada kojemu nekaj ne fali. Bazeni na priliku, fontana, baletna škola, fakultet, neboderi, aerodrom… samo po redu. Korak po korak.

Sentiment na prešle cajte je jako zaguljena stvar. Na sentimentu se budučnost nemre zgraditi. Gradi se na onomu kaj imaš denes, a ne na onomu kaj si imel fčera ili kaj več nemaš. Kajti, da bi trebali živeti v sentimentu spram onomu kaj je bilo, onda se vdovec ili vdovica nigdar ne bi nazaj oženili s nekim drugim. Onda bi v

hižama živeli tak dugo dok nam se nebi na glavu zrušile, onda bi auta tirali tak dugo dok mu kotači ne otpadneju jer nam je tak lepi i dragi. Kaj je bilo, bilo je, poslikalo se, zapisalo se, i toga se moremo z veseljem i ponosom zmisliti i nigdar zabiti. A onda se obrnuti napri i dale iti.

Meni je drago kaj su VSI oni koji su vodili ovoga grada (ili ono kaj je bilo na ovomu mestu prije grada), počevši od nekakvoga kosmatoga dedeka koji je našega nosoroga naganjal v prethistoriji, pa prek onoga Rimljana koji je tu Ioviju dal zazidati, dale prek Bačanija i ekipe koji su malo tlačili, pa onih kaj su potlam svetskih ratov obnavljali, pa do denešnjih poglavarov kaj su v zadnjih trideset let v slobodni demokratski Hrvatski iskoristili se kaj su mogli i znali, kaj su, znači, vsi oni, malo po malo, doprinesli da je Ludbreg navek išel napri. Tu i tam se malo curiknul, ali samo zato kaj si zaleta zeme i dale poleti. Sima lepo i od srca fala.

Zato ja nečem živeti od sentimenta za starim, zrušenim i hmrlim, neje me briga kaj je ko fulal pred pet, deset, sto ili petsto let. Važno je samo kaj je ko dobro napravil.

Za one koji se razmete vu filozofiju: Ludbreg je denes najbolši kak je mogel biti!

A takov je zišel jer je v sako vreme, kakvo je god bilo, sagdo nekaj odlučival kak je odlučival i delal najbolše kaj more. I kaj je z toga zišlo, vidimo okoli sebe. Pitajte ljude koji su nigdar ne bili v Ludbregu, ili one kaj furt nazaj dolaziju. Samo pitajte, pa probajte zeznati je li negdo z vun Ludbrega misli da je Ludbreg grdi, zmazani, porušeni, zaostali, da nejde nikam napri.

Ja sam puno stranjskih ljudi videl i puno njih dopelal v Ludbreg, i samo sam lepe reči čul, kaj se je poklopilo z onim kaj i sam vidim. Još dok globu platiju onih par kaj kraj Bednje, v Lasnu i po goricama smetje sipavaju… ali strplenja treba, takvih je se menje, i oni se budu zdošli ili spremenili i ostali samo sentiment na slikama, jer jih je malo koji živiju vu vremenu dok se je smetje za sosedov plot hitalo. A si ostali idemo napri i ima više koji se veselimo da se v letima kaj dohajaju, još lepoga šušmurastoga drevja po gradu posadi. Zeleno nam daje kisika i hlada, a od friškoga zraka se pozitivno misli, zdravo živi, zdene glave, z punim plučima i punim srcem.

(A. Horvat, 2019)