Ludbreške novine broj 145 by Centar za kulturu Ludbreg

LIST GRADA LUDBREGA BE SPL AT NI PRIM JER A K 24. SVIBNJA 2019. BROJ 145 / GODINA XIV.

LU DBR EG U U L OZ I C E N T R A C V I J EĆ A

INOXMONT

F L OR A C E N T RU M M U N DI U tvrtki Inoxmont-VS u Sigecu Ludbreškom početkom svibnja održan je Dan otvorenih vrata.

Str. 5.

APITERAPIJA

Apiterapija je prirodan način jačanja imunološkog sustava pčelinjim proizvodima.

Str. 17.

HRVANJE

Četvrto izdanje ludbreškog međunarodnog turnira okupilo je 523 natjecatelja iz čak 20 država Europe.

Str. 12. - 13.

„Industrijska baština Ludbrega” Izložba donosi pregled palete industrijskih postrojenja nastalih na području tadašnje općine Ludbreg za vrijeme II. i III. industrijske revolucije, dakle od 1900. do 1990. godine. Tvornice koje su obuhvaćene kroz izložbu su Mlin „Bednja“, Ciglana „Antun Blažić“, Elektra, Grafičar, Budućnost, Orah, Varteks, Razvitak, Lukaps, Metakem, Oprema, Poljoprivredno-prehrambeni kombinat i Belupo. Str. 20.

Str. 22.

NOGOMET

U Ludbregu je održana izborna skupština NK „Podravina” na kojoj je na čelnu poziciju ustoličen Vitomir Namjesnik

Str. 22.

AKTUALNO

Ludbregu vaučer od 15 tisuća eura

Grad Ludbreg među odabranim je gradovima koji su ostvarili vaučer WiFi4EU u vrijednosti od 15 tisuća eura. Cilj je inicijative WiFi4EU osigurati visokokvalitetan besplatan pristup internetu za građane i posjetitelje preko pristupnih točaka za Wi-Fi na javnim prostorima kao što su parkovi, trgovi, uprave, knjižnice i zdravstveni centri u cijelom EU-u. Vaučeri koje u okviru inicijative financira Europska komisija dodjeljuju se kao potpora gradovima i općinama za instaliranje pristupnih točaka za Wi-Fi u središtima javnog života, koje će ugraditi poduzeća za instaliranje bežičnog interneta. – Ludbreg je turistički orijentiran grad, godišnje nas posjeti preko 200 tisuća posjetitelja, a vjerujem da će ta brojka u skorijoj budućnosti narasti. Aktualni su radovi na arheološkom parku koji će, vjerujem, izmijeniti centar našega grada, kroz projekt Zeleno želimo uredili smo vinski podrum, a u pripremi su i novi projekti kojima je upravo turizam baza. Današnjim turistima potrebno je omogućiti i nove sadržaje, a pristupne točke za Wi-Fi svakako su jedan od tih sadržaja i vjerujem da ćemo vaučer iskoristiti na najbolji mogući način – rekao je gradonačelnik Dubravko Bilić. Dodajmo kako Grad Ludbreg od ranije ima pet pristupnih točaka za WiFi. Brz i siguran pristup internetu omogućen je preko programa „HOTSPOT CROATIA“.

Nakladnik: CZKI “D. N.“ Ludbreg Glavni urednik: Iva Havaić Sakač Grafički urednik: Miroslav Vađunec Redakcija: Branko Dijanošić, Iva Havaić Sakač, Darko Skupnjak, Matea Lukić, Dražen Vađunec, Neven Jerbić, Željka Namesnik Kontakt: CZKI “D. Novak” Ludbreg, Trg Sv. Trojstva 19 Telefon: 042 / 306 130 Fax: 042 / 306 068 e-mail: ludbreske-novine@czkidn.hr dskupnjak@czkidn.hr Tisak: Tiskara Zagreb

24. svibnja 2019.

Ludbreg među rijetkima bez kazne, cijena odvoza otpada neće rasti Na adrese jedinica lokalne samouprave počele su pristizati poticajne naknade za smanjenje količine miješanog komunalnog otpada. Riječ je o mjeri kojom se gradovi i općine potiču da rade na recikliranju. Iza lijepog naziva zapravo se krije novčana kazna za one gradove i općine koji nisu zadovoljili količinom odvojenog zbrinutog otpada, odnosno prekomjernim količinama miješanog komunalnog otpada. Zahvaljujući brojnim poduzetim mjerama i provedenim europskim projektima Grad Ludbreg ovu je kaznu izbjegao, barem zasad. - Kao Grad možemo biti prezadovoljni svime što smo napravili vezano uz plan gospodarenja otpadom i svi ti rezultati najbolje su došli do izražaja ovih dana kada su mnogi gradovi i općine dobili kazne jer se nisu posvetili ovome problemu na vrijeme. Kazne su od nekoliko tisuća kuna mjesečno do vrlo ozbiljnih iznosa na mjesečno razini. Grad Ludbreg nije među njima prvenstveno radi naših marljivih građana koji su se uhvatili u koštac s odvajanjem otpada i shvatili taj segment veoma ozbiljno. To moramo nastaviti raditi i dalje jer nije to nešto što činimo za danas i za sebe. To je posao kojeg moramo odraditi zbog sutra i zbog naše djece. – rekao je gradonačelnik Dubravko Bilić. Poticajna naknada za smanjenje količine miješanog komunalnog otpada za 2017. i 2018. godinu iznosila je 100 kuna po toni, za 2019. i 2020. godinu 150 kuna po toni, a za 2021. i 2022. godinu 200 kuna po toni otpada. Odredba je to predviđena Zakonom o održivom gospodarenju otpadom koje predviđaju da jedinice lokalne samouprave u Hrvatskoj trebaju uplatiti određeni iznos Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost ovisno o prekomjernim količinama miješanog komunalnog otpada. Prema odredbi 2017. godine trebalo je za 20 posto smanjiti nerazvrstani miješani komunalni otpad u odnosu na količine iz 2015. godine koja je uzeta kao referentna godina. Do 2022. godine na odlagalištima će biti dozvoljeno trajno zbrinuti 50 posto količine miješanog komunalnog otpada u odnosu na količine iz 2015. godine.

-Očito je da se puno jedinica lokalne samouprave nije bavilo ovim problemom i smatrali su da je dovoljno imati nekoga poznatoga tko će riješiti situaciju, međutim ovo su brojke koje su već poslane u Bruxelles za svaku godinu i ne mogu se mijenjati i sada se javljaju posljedice. Grad Ludbreg ozbiljno je shvatio poruke koje su nam iz Europe poslane, krenuli smo od sanacije odlagališta otpada europskim sredstvima, uložili smo u vozila, nove tehnologije. Mi smo jedan od prvih gradova koji smo imali čipirane kante, vodi se evidencija o količini predanog otpada. Sve je to posloženo u jedan dobar i inovativan sustav koji dobro funkcionira. Moram tu iskoristiti priliku i zahvaliti dosadašnjem direktoru Alenu Sabolu koji se uhvatio u koštac s ovom ozbiljnom problematikom i poželjeti novoj direktorici Spomenki Škafec da uspješno taj put nastavi. Upravo zato jer smo pravovremeno krenuli u rješavanje problema građani Ludbrega plaćaju jednu od najnižih cijena zbrinjavanja otpada unatoč tome što na području našega grada nemamo odlagalište otpada. Ono što naši građani moraju znati je da iz cijena odvoza otpada plaćamo i njegovo zbrinjavanje na odlagalištu u Piškornici, plaćamo zbrinjavanje plastike i stakla i svih drugih korisnih dijelova. Sve to financiramo iz tog segmenta i to govori kako smo posložili racionalan i održiv sustav – rekao je gradonačelnik Dubravko Bilić te dodao - Ludbrežani su jako ozbiljno shvatili cijelu priču oko odvajanja otpada i mi danas

imamo jednu od najlakših kanti miješanog komunalnog otpada u Hrvatskoj, otprilike 150kg dok je prosjek u Hrvatskoj još 100kg više po glavi stanovnika i to je zapravo jako dobar pokazatelj da idemo u dobrome smjeru – kaže gradonačelnik.

Vinogradi Ludbreški i odvoz otpada iz vikend kuća -Započeli smo jedan pilot projekt i htjeli smo obuhvatiti cijeli grad, u skladu sa zakonom, jer svjedoci smo da konkretno u Vinogradima Ludbreškim u šumama, uz puteve nalazimo hrpe otpada koje zasigurno nisu ostavili prolaznici iz dalekih krajeva već lokalno stanovništvo koje još nije shvatilo važnost čuvanja okoliša. Međutim i te hrpe otpada valja počistiti, tu dužnost obavlja Lukom kojeg plaćamo svi mi. Nama je poseban problem bila činjenica da i mještani susjednih općina ovdje imaju svoje klijeti i vikendice. Smeće je ostajalo nama i svi mi iz svojih računa platili smo odvoz toga otpada za njih. Oni koji imaju vikendice na moru znaju da račune za odvoz otpada dobivaju svih 12 mjeseci bez obzira jesu li tamo ili nisu. No kad se isto uvede na kontinentu, kao što je bio slučaj kod nas dolazimo do problema iako su bili simbolični iznosi. Primili smo puno pritužbi i sada investiramo oko 200 tisuća kuna u podzemne kontejnere koje ćemo postaviti na 6 vinogradarskih puteva i gdje će se otpad moći odvajati besplatno. No u konačnici ništa nije besplatno već će građani Ludbrega plaćati i za one koji imaju vikendice na našem području, a žive izvan njega. Odlučili smo se na taj po-

tez jer smo slušali glas javnosti, ali ipak vjerujemo da u dobrim praksama treba ustrajati i da će s vremenom porasti svijest koja će nam ukazati da je ispravno platiti odvoz otpada i za vikend kuće kako na moru tako i na kontinentu – poručio je gradonačelnik.

Lukom predložio povećanje cijena, gradonačelnik i Savjet odbili Na jednom od redovitih sastanaka Lukoma i Grada Ludbrega predstavljena je ideja o povećanju cijene odvoza otpada zato jer su se povećali neki drugi parametri, prije svega odlaganje razvrstanoga otpada kao što je primjerice plastika koja je s nekih 400tinjak kuna po toni skočila na 1000kn po toni. - Lukom tu cijenu mora platiti, no zbog dobrih rezultata koje naši građani postižu osobno sam, a složio se s time i Savjet za zaštitu potrošača Grada Ludbrega rekao da ne pristajemo na povećanje cijene. Rast cijena odlaganja razvrstanog otpada za sve nas mora biti upozorenje da pokušamo dodatno smanjiti količinu prikupljenog miješanog otpada kako bismo i dalje kao grad izbjegavali kazne i time zadržali što duže postojeću cijenu odvoza otpada za građane. Dakle, još jedno vrijeme računi građana za odvoz otpada sigurno neće rasti, a što će biti u budućnosti ovisi o nama samima. Ludbrežani to mogu izbjeći, dokaz tome je da smo prvu poticajnu naknadu izbjegli, a ne očekujemo ju ni za 2017. i 2018. godinu, no za tekuću godinu su ciljevi malo viši i potrebno je uložiti dodatan napor – zaključio je gradonačelnik Dubravko Bilić.

AKTUALNO

24. svibnja 2019.

Kod budućeg trgovačkog centra izgradnja mini rotora Aktualni su radovi na križanju Fizirove i Tuđmanove ulice te glavnog prilaza u budući trgovački centar. Radove na izgradnji mini rotora izvodi Lukom. Podsjećamo da su u blizini svetišta u Ludbregu u punom jeku radovi na izgradnji trgovačkog centra. Kako smo već ranije pisali samo otvorenje očekuje se oko Svete nedjelje, a zasad je poznato da će se u sklopu centra naći trgovine Spar, Bipa, Tedi i Kik.

LUDBREGU JOŠ JEDNA NAGRADA Grad Ludbreg dobitnik je svjetskog priznanja BIZZ Award. World Confederation of Businesses dodjeljuje nagradu gradovima za konkurentno poslovno okruženje i inspirativno djelovanje. - Biti dobitnik ovakve nagrade od strane svjetske organizacije velika je čast. Činjenica da su nas prepoznali na svjetskoj razini govori u prilog tvrdnji da smo bussines friendly sredina. Upravo ovih dana s radom je započela tvrtka Variosystems – rekao je gradonačelnik Dubravko Bilić. Podsjećamo riječ je o švicarskoameričkom elektroničkom divu, a između mnogobrojnih obiđenih lokacija odlučili su se upravo za Ludbreg. - Tu ne stajemo, gospodarstvo je pokretač svega i dalje želimo raditi u tom pravcu. Pred nama su novi razgovori, upravo ovih dana u posjet nam dolazi i predstavnik njemačkog gospodarstva. Uz to uvijek valja podsjetiti na već postojeće gospodarstvenike koji postižu impresivne brojke po pitanju ulaganja i kontinuiranog rasta – zaključuje gradonačelnik Bilić. BIZZ Award nagrada uručena je na svečanosti koja je održana u Amsterdamu sredinom svibnja. - Ova nagrada vrhunac je naših napora za dovođenje stranih investitora, ali valja podsjetiti da nam ovo nije prva nagrada, a sve je krenulo nagradom Stvaratelji za stoljeća – podsjeća gradonačelnik.

Poticaji proizvođačima svinja

Objavljen Javni poziv

Međunarodni ekonomski forum Perspektive sa sjedištem u Dubrovnku dodijelio je Gradu Ludbregu priznanje “Stvaratelji za stoljeća” za doprinos razvoju poduzetništva u Srednjoj i Jugoistočnoj Europi između 400-tinjak nominiranih kandidata koje su predlagali ugledni stručnjaci. Nakon toga uslijedila je i nagrada Europske komisije u kategoriji Poboljšanje poslovnog okruženja. - Sve te nagrade potvrđuju da smo mali grad samo na papiru. Imamo svoj cilj, a to je biti

ekonomski uspješan grad koji ne zanemaruje ostale segmente, kulturu, socijalnu i komunalnu infrastrukturu. Dosad učinjeno velik je uspjeh ne samo za nas kao jedinicu lokalne samouprave već i za naše poduzetnike. Sve to nije došlo slučajno, već je rezultat dugogodišnjeg rada i suradnje s poduzetnicima, stvaranja dobre poduzetničke klime i privlačenja domaćih investicija, ali i onog što se posebno u današnjem trenutku cijeni, a to su međunarodne investicije – zaključuje gradonačelnik.

Javni poziv za dodjelu potpora male vrijednosti za poticanje malih proizvođača svinja na području Grada Ludbrega za 2019. godinu otvoren je od 22. svibnja 2019. godine do 1. kolovoza 2019. godine. Cilj je kratkoročnim mjerama i dugoročnim projektima pružiti šansu opstanku i razvoju svinjogojstva na području Grada Ludbrega. Potporom se želi potaknuti opstanak i razvoj malih proizvođača svinja. Sredstva će se dodjeljivati za poticanje uzgoja, držanje te kupnju krmača za uzgoj na području Grada Ludbrega. Potpora će se odobriti korisniku za uzgoj i držanje krmača na domaćinstvu za rasplod od minimalno 2 do maksimalno 5 krmača u tekućoj godini u iznosu od 500,00 kn po krmači. Druga mjera odnosi se na poticanje uzgoja, držanje te kupnju svinja za uzgoj na području Grada Ludbrega. Potpora će se odobriti korisniku za uzgoj i držanje tovljenika za potrebe vlastitog domaćinstva minimalne težine od 80 kg nadalje. Potpora će se isplaćivati korisniku koji drži minimalno 3 komada svinja, a maksimalno 5 komada u iznosu od 300,00 kn po svinji. Najviši iznos potpore po jednom korisniku tijekom jedne kalendarske godine iznosi 5.000,00 kn. Korisnici mogu biti poljoprivredna gospodarstva (OPG, obrti, trgovačka društva, zadruge registrirane za obavljanje poljoprivredne djelatnosti) upisana u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava. Sjedište poljoprivrednog gospodarstva te stoka treba biti na području Grada Ludbrega. Za Mjeru 11. Potpora za poticanje malih proizvođača svinja - poticaj za uzgoj i držanje svinja sredstva su osigurana u Proračunu Grada Ludbrega. Zahtjev i izjave podnose se na posebnom obrascu, a nalaze se na portalu Grada Ludbrega www.ludbreg.hr ili se mogu podići u Odsjeku za poduzetništvo, turizam i razvojne projekte Grada Ludbrega. Zahtjev s traženom dokumentacijom dostavlja se na adresu: Grad Ludbreg, Trg Svetog Trojstva 14, 42230 Ludbreg sa naznakom «Potpore u poljoprivredi – za javni poziv» ili osobno u pisarnici. Podsjećamo da je u 2018. godini isplaćeno preko 300 tisuća kuna potpora u poljoprivredi o čega se najveći dio odnosi na poticanje malih proizvođača svinja.

AKTUALNO

24. svibnja 2019.

SUKOB OKO ZAMJENE ZEMLJIŠTA HNS-ove vijećnice u Gradskom vijeću Petra Horvat i Mirjana Novak podnijele su prijedlog za poništenje Odluke o zamjeni zemljišta između društva Ciglana Ludbreg d.o.o. i Grada Ludbrega. Prema priopćenju poslanom medijima navode da je Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja utvrdilo niz nepravilnosti. Gradonačelnik Dubravko Bilić uzvratio je priopćenjem u kojem navodi da su sve procjene, njih četiri koliko je izrađeno, utvrdile da je prvobitna procjena u potpunosti utemeljena. Oba priopćenja prenosimo u nastavku.

Varaždin, 17.5.2019. godine PRIOPĆENJE MEDIJIMA

SPORNA ZAMJENA ZEMLJIŠTA – ZAŠTO JE GRAD PLANIRAO ZAMIJENITI ZEMLJIŠTE ZA NAJSKUPLJU RUŠEVINU U DRŽAVI?

HNS TRAŽI OD GRADA LUDBREGA PONIŠTENJE ODLUKE KOJOM JE NASTALA MILIJUNSKA ŠTETA

HNS-ove vijećnice u Gradskom vijeću Ludbreg Petra Horvat i Mirjana Novak podnijele su prijedlog za poništenje Odluke o zamjeni zemljišta između društva Ciglana Ludbreg d.o.o. i Grada Ludbrega. Radi se o odluci donesenoj 7. ožujka na 13. sjednici Gradskog vijeća Ludbreg.

– Na samoj sjednici Gradskog vijeća ukazivale smo na nerealne iznose procjene nekretnina. Kako bi potvrdile ili odbacile naše sumnje, zatražile smo od Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja mišljenje o vjerodostojnosti procjembenih elaborata. U izvješću koje nam je dostavilo spomenuto Ministarstvo, vidljivo je da je utvrđeno niz nepravilnosti – rekla je Petra Horvat. Ministarstvo je, naime, utvrdilo da su predmetni procjembeni elaborati izrađeni protivno odredbama Zakona i da nisu relevantni dokumenti za upotrebu. Utvrđeno je, među ostalim, da je procjenitelj prilikom izrade elaborata jednu nekretninu paušalno odredio kao ruševinu,

dok je ostale, koje su prema fotodokumentaciji u istom stanju, vrednovao i za njih radio izračun, umjesto da je ukalkulirao troškove rušenja i deponija. Prema Ministarstvu, utvrđeno je i niz drugih nepravilnosti. Primjerice, primjena izmišljenih koeficijenata, povećavanje površina iz neto u bruto bez ikakvog obrazloženja, navođenje jedinične cijene građenja bez elaborata i obrazloženja, paušalno određivanje komunalnog doprinosa i sl. Nadalje, kako navodi Ministarstvo, Grad Ludbreg je trebao elaborate dostaviti nadležnom procjeniteljskom povjerenstvu sukladno Zakonu o procjeni vrijednosti nekretnina. Već u tom postupku utvrdila bi se odstupa-

nja i pogreška u procjeni u milijunskom iznosu, što je protivno Zakonu o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi. Zašto to gradonačelnik Dubravko Bilić nije napravio i zašto je Grad planirao zamijeniti gradsko zemljište za najskuplju ruševinu u državi, te tako oštetiti proračun, pitat ćemo njega. Petra Horvat ističe kako joj je uvijek, pa tako i sad, bio interes zaštititi interese građana Ludbrega. – HNS je stranka koja će uvijek podržati dobre projekte, ali nikako one koji idu na štetu mojih sugrađana. Zato smo zatražili poništenje odluke o zamjeni zemljišta i napomenula bih kako vijećnici nisu imali ova saznanja

prilikom donošenja odluke – rekla je Petra Horvat. Navodi kako HNS traži od gradonačelnika Bilića da ubuduće Grad vodi transparentno i raspolaže imovinom građana s više pažnje i promišljanja, te da ubuduće poštuje Zakone. – Gradonačelnik Bilić stalno povećava namete. Izbija novac iz novčanika građana kroz povećanje prireza, porez na klijeti, povećanje komunalne naknade, a sada umjesto da raspolaže imovinom Grada na način dobrog gospodara, on rasipnički troši novce Ludbrežana – zaključila je Petra Horvat. Petra Horvat, Vijećnica HNS-a u Gradskom vijeću Ludbreg

Predmet: Priopćenje

Nakon olako i populistički izrečenih tvrdnji HNS-a o nanošenju milijunske štete Gradu Ludbregu kupnjom zemljišta bivše ludbreške ciglane dužnost je da obavijestimo javnost kako se na redovitoj sjednici Gradskog vijeća Grada Ludbrega održanoj 7. ožujka na Dnevnom redu našao i Prijedlog Odluke o prihvaćanju ponude društva Ciglana Ludbreg d.o.o. za zamjenu zemljišta.

HNS je napustio sjednicu i nije sudjelovao u donošenju Odluke koja je prihvaćena od strane gradskih vijećnika. Napominjemo da je natječaj za kupnju zemljišta za stambenu namjenu iza budućeg trgovačkog centra otvoren još krajem prošle godine i da nitko nije iskazivao interes za ulaganje u taj prostor. Uvažavajući reakciju javnosti Grad Ludbreg odlučio je tražiti dodatne procjene te je ukupno izrađeno još njih tri dodatne. Prosječna vrijednosti četiriju procjena rezultirala je time da je prvobitna procjena zapravo i najniža. - Uvažavamo mišljenje Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja, ali oni nisu nadležni za djelatnost sudskog vještačenja i procjeniteljstva. Ukoliko postoje nepravilnosti u radu sudskih procjenitelja, Ministarstvo pravosuđa će djelovati sukladno svojim ovlastima. Mi vjerujemo u pravnu državu i u rad dr-

žavnih tijela i ukoliko postoji bilo kakav problem nadamo se da će tijela djelovati na pravi način – rekao je gradonačelnik Dubravko Bilić. Dodajemo i kako se Grad Ludbreg svim vještacima javio sa Zamolbom za potvrdom vrijednosti nekretnina i svi su i dalje ostali kod procijenjenih vrijednosti, za što imamo i dokumentaciju. -Žao nam je da Udruge ovlaštenih procjenitelja preko Grada Ludbrega međusobno ratuju, a nama je jedini cilj bio očuvati našu industrijsku baštinu. Za nas je to vrijedan projekt jer ne gledamo kako ćemo nešto rušiti već kako sačuvati taj vrijedni spomenik povijesti i industrijalizacije Ludbrega, zapravo jedini koji nije u funkciji. Taj znak vremena želimo sačuvati. Zanimljivo je da je Varaždinska županija nedavno kupila i prostor bivše carine za potrebe srednje škole odmah pokraj cisterni s gorivom na benzinskoj

stanici u iznosu 2.425.000,00 kn. I tada su mnogi prigovarali kako je to precijenjena vrijednost, ali Županija je danas vlasnik toga prostora. Oporba u Gradskom vijeću odlučila je očito biti destruktivna oporba koja na svaki način nastoji rušiti i razgrađivati. Možda smo izabrali „krive“ procjenitelje jer mi se čini da se priča na kraju svodi na političku pozadinu. Dosad smo pokazali da znamo odgovorno upravljati i gospodariti proračunom te ćemo tako nastaviti i dalje. – zaključuje gradonačelnik Dubravko Bilić. Podsjećamo da je ciglanu 1917. godine osnovao Đuro Kerstner čime kreće bogata povijest unutar građevine koju želimo spasiti. I vjerujemo kako je upravo briga o onome što je tradicionalno naše način dobrog gospodara.

Gradonačelnik Dubravko Bilić

GOSPODARSTVO

24. svibnja 2019.

MEĐU TOP PET TVRTKI U SVOJOJ BRANŠI Povećali su plaće, uveli beneficirani radni staž, 24-satno osiguranje za sve zaposlenike, a uz to nude specijalizacije i usavršavanja. U tvrtki Inoxmont-VS u Sigecu Ludbreškom početkom svibnja održan je Dan otvorenih vrata. U sklopu programa održan je i okrugli stol na temu „Kako zainteresirati mlade za metalska zanimanja i zadržati radnu snagu u Republici Hrvatskoj”. U programu su uz direktore poduzeća Mladena Vidovića i Zlatka Sovu, sudjelovali državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva Zdenko Lucić, pomoćnik ministra rada i mirovinskog sustava Dražen Opalić, direktor INGRA-DET Zoran Andročec, predsjednik Akademije tehničkih znanosti Vladimir Andročec, demograf Stjepan Šterc, predsjednik Gradskog vijeća Grada Ludbrega Antun Šimić te predstavnici HZZ-a, HGK-a, HUP-a i ravnatelji škola iz Varaždinske županije. Poslovna i kadrovska politika usmjerena na stalni razvoj ljudskih resursa kao najvažnijeg dijela poslovnog procesa, ukorak s tehnološkim razvojem i zahtjevima kako domaćeg tako i stranog tržišta, smješta poduzeće u sam vrh poželjnih poslodavaca. Inoxmont-VS svrstao se među top pet tvrtki u svojoj branši, a ono po čemu najviše odskaču su ulaganja, kako u proizvodnju i tehnologije, tako i u radnike. Kod njih radnici imaju iznadprosječne plaće, beneficirani radni staž i mogućnost specijalizacije.

– Puno mladih ljudi ide tražiti bolje uvjete rada, bolju zaradu. Organizirali smo ovaj okrugli stol da razgovaramo o tome na koji način stimulirati ljude da ostanu u Hrvatskoj, da vidimo što mi svi zajedno, poslodavci i naše lokalne samouprave te država i Vlada, možemo poduzeti da to spriječimo te da donesemo pozitivne, konstruktivne odluke. Mi trenutno imamo 200-tinjak zaposlenih i više od polovice tih ljudi su školovani i educirani tu kod nas, u ovim pogonima. To je trajalo 560 sati, nakon šest mjeseci vide se prvi pozitivni rezultati, a nakon dvije, tri godine od tih smo ljudi napravili kvalitetne majstore koji su definitivno osovina naše firme. No u posljednje vrijeme vidjeli smo da ti trendovi padaju, da nema toliko zainteresiranih za metalska zanimanja koja mi trebamo i mislimo da je marketing zemalja u našem okruženju puno bolji i oni privlače te ljude – poručio je Sova, a Vidović se osvrnuo i na beneficije. – Radimo na tome da zadržimo ljude koliko god je to moguće. Povećali smo plaće, uveli smo beneficirani radni staž, uveli smo 24-satno osiguranje za sve zaposlenike te nudimo specijalizacije usavršavanja. Također, moja poruka mladima je da prije ovdje počnu raditi, steknu vještine, a

onda sve ostalo – rekao je direktor Vidović. Zdenko Lucić, državni tajnik naglasio je kako je ova tvrtka svjetli primjer. – Ulaže se u izgradnju novih kapaciteta, u nove strojeve i opremu, a i zapošljava se i ulaže u djelatnike. Drago mi je da i oni, kao i druge uspješne tvrtke, koriste aktivne mjere poticanja ulaganja Ministarstva gospodarstva i sve ono što je na raspolaganju poduzetnicima koji ulažu u Republiku Hrvatsku, koji donose nova znanja. Vlada RH iz godine u godinu nastavlja s daljnjim poboljšanjima poreznog sustava i već treću godinu vidimo rezultate porezne reforme koja je ranije počela. Smanjeno je porezno opterećenje za tvrtke, kao i za građane, povećana je minimalna plaća, povećan neoporezivi dio plaće…to su sve stvari koje Vlada radi kako bi kreirala bolje poslovno okruženje, a ljudi ostali u Hrvatskoj – istaknuo je Lucić. Zoran Andročec upozorio je na stanje do kojeg će dovesti otvaranje austrijskog i talijanskog tržišta. – Ovo je pametno okupljanje, nužno radi izazova i tvrdoće stranih tržišta. Brutalna istina je da naši radnici zarađuju dva do tri puta više u inozemstvu, nego ovdje, za isti broj sati, pod boljim uvjetima, u boljim tehno-

loškim procesima. Mi moramo u Hrvatskoj postići tu istu razinu, inače će doći do daljnjeg prelijevanja radne snage u atraktivnije bazene. Ocjenjujemo da će s potpunim otvaranjem austrijskog i talijanskog tržišta to biti katastrofa za ovu regiju, da će doći do prepolovljavanja radne snage. Tome kontriramo boljom cijenom i višim netom iz istog bruta, nudimo našim radnicima dodatne modele socijalnog osiguranja, tako da imaju bolju mirovinu uz hrvatsku, kombinaciju međunarodnih mirovina i raznih drugih stupova osiguranja i na taj način pokušavamo zadržati ljude u Hrvatskoj, a sve to ne možemo bez države – rekao je Andročec. Stjepan Šterc, jedan od sudionika okruglog stola također je izrazio zabrinutost. – Demografska problematika danas je u Hrvatskoj vjerojatno

najozbiljniji dio priče. U predizborno vrijeme i natjecanje za EU parlament uvjeravaju nas da se demografska situacija naglo popravila, a nije. S obzirom na strukturu stanovništva i dugotrajne negativne procese, očekujemo konačno ključne odluke vezane uz tu problematiku, a i njihovu refleksiju na cijelo gospodarstvo, pogotovo na mlađu populaciju koja misli ostati ovdje. Moram priznati da nisam vidio ni jednu ključnu mjeru koja bi bila vezana baš uz tu mladu populaciju i njezin opstanak u Hrvatskoj. Mi još uvijek nemamo razrađenu koncepciju kakvo obrazovanje hoćemo, kakvo obrazovanje treba našem gospodarstvu, a naročito nemamo razrađene programe gdje ćemo kroz stipendije stimulirati struke koje su potrebne ovom, i sličnim pogonima u Hrvatskoj. - zaključuje Šterc.

OBRAZOVANJE

24. svibnja 2019.

CNC operater i dalje hit zanimanje Učenicima završnih razreda osnovnih škola ovih dana predstoji važna odluka – koju srednju školu upisati? Srednja škola Ludbreg ove godine upisuje jedan četverogodišnji program, a riječ je o smjeru strojarsko-računalni tehničar, zatim su tu CNC operateri, strojobravar-tokar-pekar, a novo zanimanje je instalater kućnih instalacija. - Sve spomenuto su deficitarna zanimanja jer nam je cilj da učenici kad završe školu mogu pronaći posao. Trenutno smo u završnoj fazi obilaženja osnovnih škola i nailazimo na različita razmišljanja. Primjerice u očima javnosti donedavno je smatrano da je strojarsko-računalni tehničar isključivo muška struka, ali srećom i tu dolazi do promjena i uviđa se da učenici kroz taj program dobivaju odličnu pripremu za fakultet. Posebno se to odnosi na tehničke fakultete za koje vas ovo zanimanje priprema bolje od opće gimnazije. CNC operater je apsolutno hit zanimanje što nije čudno jer od 28 učenika koji nam ovih dana izlaze iz škole 25 već ima osiguran posao – kaže ravnatelj Srednje škole Ludbreg Josip Zdelar. Uz već spomenuta zanimanja upisivat će odjel prodavač dualno zanimanje. – Smjer prodavač pokazao se kao veoma zanimljiv i prihvatljiv smjer. Od 1. travnja učenici imaju praktičnu nastavu i oni imaju na razini Hrvatske osiguranu 10 kn plaćenu satnicu koja se u drugom, a i u trećem razredu povećava – kaže Zdelar. Srednja škola Ludbreg upisivat će i pomoćna zanimanja slastičar i vrtlar. Sva zanimanja uključuju i praktičnu nastavu. - Znamo da se jedan dio praktične nastave odvija u radionicama koje imamo u sklopu Srednje škole Ludbreg, a drugi dio odvija se kod poslodavca. Opremljeni smo jako dobro na razini škole i imamo kontinuirana ulaganja u tom pravcu, a ključna nam je

suradnja s poslodavcima koja je na vrlo visokom nivou zbog čega smo jako zadovoljni. No ono što nas posebno veseli su rezultati koje naši učenici postižu. U sklopu škole imaju mogućnost odlučiti se između desetak izvannastavnih aktivnosti. Bitno je da sami učenici to žele, a mi smo im podrška. Iz toga rada nastaju dobre ideje i dobri rezultati. - kaže ravnatelj Srednja škola Ludbreg trenutno broji 242 učenika, od čega je 80 maturanata. - Iduće godine planiramo upisati devedesetak učenika. Težimo da Srednja škola Ludbreg dugoročno ima tristotinjak učenika jer smatramo da je to optimalna brojka – zaključuje ravnatelj Zdelar.

Smotra učeničkih zadruga Srednja škola Ludbreg uz Dan škole bila je i domaćin 23. smotre učeničkih zadruga Varaždinske županije. Na ovogodišnjoj smotri u parku dvorca Batthyany predstavilo se 27 zadruga. -Svojim su se izložbenim prostorom, praktičnim prikazom rada i već ranije poslanim izvješćem posebno istaknule UZ Jurek, OŠ Sveti Đurđ i UZ Domček iz Učeničkog doma Varaždin koje su osvojile maksimalan broj bodova (50). Drugo mjesto je osvojila UZ Jabuka iz OŠ Martijanec, treće UZ Korpica iz Kamenice, četvrto mjesto UZ Višnja iz Višnjice i peto mjesto UZ Sunce iz Gospodarske škole Varaždin – rekla je Snježana Hranić, voditeljica međužupanijskog stučnog vijeća za voditelje učeničkih zadruga. Smotra je i ove godine pokazala raskoš umijeća mladih zadrugara. - Posjetitelji su mogli vidjeti ukrasne i uporabne predmeta od keramike, šibe, drveta, papira i drugih materijala. Dosta zani-

mljivog nakita, prirodne kozmetike, suvenira različitih vrsta iz cijele Županije – kaže S. Hranić, a dodaje kako je najvažnije da učenici vole biti zadrugari i raditi u svojim izvannastavnim aktivnostima. - Zadrugari koji predstavljaju svoju zadrugu na smotri moraju znati jako puno. Na smotri se ocjenjuje rad cijele zadruge u protekloj godini, a oni to moraju prezentirati u samo dvije minute. To znači da moraju biti dobri govornici, dobro trebaju znati prikazati postupak izrade proizvoda koji izlažu. Niz je komponenti koje se ocjenjuju. Može se zaključiti da nije lako biti zadrugar jer je to vrlo kompleksno natjecanje – zaključuje Snježana Hranić. I uistinu je riječ o kompleksnom natjecanju jer kad spomenemo ekološke principe proizvodnje, inovacije, što je samo jedan mali dio onoga što čini konačni ocjenu, možemo zaključiti da su ovi mladi ljudi zapravo pravi poduzetnici.

Srednja škola Ludbreg

Dan škole

Srednja škola Ludbreg u petak 17. svibnja obilježila je Dan škole. U prepunoj kino dvorani Centra za kulturu školske sekcije izvele su prigodan program, a uz nadahnjujuće poruke oprostili su se s maturantima pred kojima su važne životne odluke. Programu su nazočili saborski zastupnik Anđelko Stričak, zamjenik župana Tomislav Paljak, gradonačelnik Dubravko Bilić, županijski i gradski vijećnici, ravnatelji osnovnih škola ludbreškog kraja, gospodarstvenici, djelatnici škole, učenici i brojni drugi. Svečanost je bila prilika da se nagrade učenici i mentori za postignute rezultate. Priznanje za uspješno sudjelovanje na državnom natjecanju "Interdisciplinarno natjecanje Opisujemo sustave" uručeno je učenici Luciji Ivanuša i mentoru Saši Petriniću. Učenica Antonija Golec primila je priznanje za sudjelovanje na Državnom natjecanju učenika strukovnih škola WordSkills Croatia 2019. Mentorica učenici je Ivana Blaško. Učenik Danijel Detelj i mentor Zvonko Bedenik primili su priznanje za osvojeno 6. mjesto na međužupanijskom natjecanju iz CNC i CAD/CAM tehnologije. Priznanje je uručeno učeniku Gordanu Grdenu i mentoru Damiru Cikaču za osvojeno 2. mjesto na županijskom natjecanju iz fizike. Učenici Emilly Zember i Josip Makoter te mentor Željko Posavec primili su priznanje za osvojeno 4. mjesto na državnom natjecanju „Ideja godine“. Učenici dramske i novinarske skupine Srednje škole Ludbreg Judita Havaić, Ana Marija Lilek, Ema Stančin, Matej Pevec, Domagoj Horvat, Roman Katalenić i Erik Kelin te mentorice Đina Bobetić i Jasminka Vugrinec primili su priznanje za uspješno sudjelovanje i osvojenu županovu nagradu na županijskoj smotri Lidrano u kategorijama scenskog nastupa i novinarskog izraza te za promicanje ugleda škole brojnim javnim nastupima. Program su vodili sami učenici, izveli su scensku igru, a za glazbeni dio pobrinuo se školski zbor pod vodstvom prof. Barbare Othman, a kao posebni gost sudjelovao je Mirko Švenda-Žiga. Učenici su svim suradnicima, a posebno maturantima za kraj poručili: - I na kraju, možda moja krila neće biti ni najljepša ni najveća, ali kad-tad ću ih raširiti i šetati nebom, jer imam najvažnije što je potrebno letaču: vjeru da je let moguć.

OGLAS

24. svibnja 2019.

DJELA NE RIJEČI Zahvaljujući HNS - u obnavljaju se vr tići i škole, saniraju klizišta... U EP ne idu sjediti nego raditi. Borit ćemo se da građani imaju veće plaće, a odreći ćemo se dijela svojih u korist studenata. Izbori za Europski parlament od iznimne su važnosti, posebice ako znamo da se priprema novo proračunsko razdoblje i odlučivat će se i o tome koliko će Hrvatska dobiti novca na raspolaganje. I zato je važno da u Europskom parlamentu imamo predstavnika koji zna i razumije potrebe građana i koji će tamo raditi za dobrobit svih nas u Ludbregu i Varaždinskoj županiji, predstavnika koji neće samo sjediti i pričati. Štromar rekorder u povlačenju iz EU fondova Uzmimo primjer, Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja koje vodi HNS-ov Predrag Štromar, isplatilo je u prošloj godini za projekte energetske obnove 60 posto više sredstava nego što je bilo planirano. U narednih godinu do dvije realizirat će se u Hrvatskoj projekti energetske obnove u vrijednosti od 5 milijardi kuna, od toga je bespovratno 2,3 milijarde kuna. To je samo znak da se može, a HNS je stranka koja prelazi s riječi na djela.

Plan je i za naredno proračunsko razdoblje iz EU fondova povući minimalno 4 milijarde kuna za energetsku obnovu, što će značiti 8 milijardi kuna investicija. Kad je riječ o sredstvima za energetsku obnovu na nivou Varaždinske županije, u godinu dana dogovoreno je 420 milijuna kuna od čega su 194 milijuna bespovratna sredstva, za javne i višestambene zgrade, za škole, domove, vrtiće. Projektima energetske obnove podiže se kvaliteta života, ali i štedi novac, kako gradovima i općinama, tako i svim građanima. Bez EU fondova ne bi bilo ni boljeg obrazovanja -Bez 850 miljuna kuna iz EU fondova, reforma obrazovanja nikad ne bi ušla u učionice i zbornice. Dvadeset godina o potrebi promjena u obrazovnom sustavu samo se pričalo, a mi smo prešli s riječi na djela. Ministrica Blaženka Divjak iz kvote HNS-a napravila je u godinu dana ono što nitko nije bio u stanju desetljećima.

Ove jeseni reforma obrazovanja bit će u svim učinonicama – rekao je Alen Leverić, kandidat na listi HNS-a za EU parlament. Dodaje kako prijašnje Vlade nisu imale puno sluha za potrebe građana sjevera. Tek ulaskom HNS-a u Vladu počeli su se rješavati ključni problemi. Zahvaljujući HNS-u rješavaju se problemi klizišta -Napokon se saniraju i klizišta, dugogodišnji problem za koji nije bilo sluha u prijašnjim Vladama. Zato smo prošle godine prvi u Ministarstvu graditeljstva osigurali 10 milijuna kuna za sanaciju, a zahvaljujući amandmanu saborskog zastupnika i gradonačelnika Ivanca Milorada Batinića, sad imamo na raspolaganju 50 milijuna kuna godišnje u Hrvatskim vodama za sanaciju klizišta – rekao je Alen Leverić. Napomenuo je i kako će se zahvaljujući osobnom angažmanu HNS-ovog potpredsjednika Vlade Predraga Štromara sanirati i klizišta u Ludbregu.

HNS u EP ide raditi, a ne sjediti

HNS će se zalagati za povećanje plaća svim radnicima, što je moguće napraviti poreznim rasterećenjem građana i poduzetnika od nepotrebnih nameta, čime bi se povećala produktivnost radnika, kao i društveni optimizam. Na sjeveru Hrvatske su radišni ljudi, nezaposlenost je vrlo mala, na samom vrhu smo po izvozu, ali radnici imaju premale plaće. HNS se zalaže da se to promijeni.

HNS-ovci u Europskom parlamentu odreći će se dijela svojih plaća kako bi stipendirali hrvatske student - želimo ostaviti budućnost našim mladima, želimo hrvatskim biračima poručiti da na izbore ne idemo zbog nas nego zbog njih, želimo Europi pokazati da Hrvatska brine za mlade, za znanje i obrazovanje.

Bavimo se projektima i reformama, a ne ideologijama.

Naši ministri rekorderi su u povlačenju sredstava iz EU fondova, u Europskom parlamentu borit ćemo se da u narednom financijskom razdoblju osiguramo još više novca.

Puno zakona koji se donose u Europskom parlamentu vezani su uz hrvatske građane i moramo brinuti o svima, o mladima, umirovljenicima, poduzetnicima. Imamo puno toga što treba promijeniti i svatko od nas ima puno iskustva u svojim lokalnim sredinama, da vidimo što se može promijeniti koristeći europske institucije.

NAJAVLJUJEMO

24. svibnja 2019.

Dan otvorenih vrata vinskih podruma Ludbreška vinska cesta u subotu, 8. lipnja otvara vrata svojih vinskih podruma. Kupnjom vinske putovnice posjetitelji mogu uživati u eno-gastro ponudi na pet postaja Ludbreške vinske ceste: Restoran ‘Arabela’ Globočec, Vinski podrum ‘Makar’, Vinska kuća ‘Kirić’, Vinarija ‘Stručić’ i Agroturizam ‘Kežman’. Cijena putovnice je 70 kuna, a uključuje degustaciju na

svim postajama. Obilaskom Ludbreške vinske ceste imate priliku upoznati prepoznatljiv ludbreški peti element – vino, ali i druge specijalitete odnosno goričke delicije. S kupljenom putovnicom vinskom cestom putuje se od 14 do 19 sati. - Kako naše putovanje ne bi završilo tako rano, svi zajedno odlazimo do kipa svetog Vin-

ka s vidikovcem gdje ćemo na prigodan način obilježiti i Dan ludbreškog vinogorja. Tamo će sve posjetitelje ugostiti članovi udruge Trsek, a uz gemište, dobru glazbu i još bolju hranu slavit ćemo dugo u noć – poručuju iz udruge. Dodajmo da je ovogodišnji Dan otvorenih vrata vinskih podruma 4. događaj u sklopu projekta Zeleno želimo uz po-

nudu novih sadržaja lokalnih ponuđača. Riječ je o projektu iz Programa suradnje Interreg V-A Slovenija-Hrvatska 2014.2020, a kojem je cilj izrada i implementacija novih sadržaja i proizvoda utemeljenih na aktivnom uključivanju baštine u turističku ponudu. U sklopu projekta nastat će nekoliko mikroproizvoda, a ludbreški mikroproizvod je upravo vino.

Selski sejem Udruga "Žene iz Centra svijeta" u subotu 1. lipnja ove godine po prvi puta organizira manifestaciju "Selski sejem".

Sadržaj priopćenja isključiva je odgovornost Grada Ludbrega.

Cilj ove manifestacije je prikazati nekadašnji način života i običaja. "Selski sejem" održat će se na Trgu Svetog Trojstva, a njime će se "Žene iz Centra svijeta" pridružiti već poznatoj Ludbreškoj biciklijadi kao i 1. međunarodnoj biciklijadi. "Selski sejem" bit će otvoren od 14 sati.

24. svibnja 2019.

Kandidati HDZ-a za Europski parlament posjetili Ducati Kandidati HDZ-a za izbore skim motorima te za upotrebu u za Europski parlament u sklopu vanbrodskim motorima), geneposjete Varaždinskoj županiji poratore (za zavarivanje i dobivanje sjetili su tvrtku "Ducati kompoelektrične energije), vjetrogeneranenti" u Ludbregu. Karlo Ressler, tore, regulatore, transduktore te Sunčana Glavak, Marijana Balić, invertere. Stjepan Ribić, Danijel Marušić i Sama proizvodnja podijeljena Stjepan Adanić tako su imali prije na tri dijela: rotore (stariji proliku detaljnije se upoznati s tvrtizvodi s feromagnetima, noviji kom koja u Ludbregu djeluje već proizvodi s neodymium magnegodinama. tima, vanbrodski motori), statore Prema riječima Dražena Crn(standardni dijelovi, avionski dikovića, generalnog menadžera u jelovi) i elektroniku (CDI paljenja, tvrtki Ducati Komponenti najnaponski regulatori, elektroničke važniji proizvodi tvrtke u Ludkontrolne kutije i inverteri). bregu su dijelovi za sve vrste dvoPosjet Ludbregu okupljeni su kotača na svijetu, zatim dijelovi iskoristili i za obraćanje medijivanbrodskih motora, a radi se i na ma. proizvodima 'zelene energije'. Saborski zastupnik Anđelko - Kada se govori o 'zelenoj' proStričak istaknuo je da je najbolje izvodnji Ducati ima proizvode u što se u posljednjih nekoliko gočetiri grupe - mali elektromoped dina Hrvatskoj dogodilo ulazak u 'Free Duck', akumulatore za elekeuroatlantske integracije, odnotrična vozila, e-kotač 'Copenhasno u NATO savez i EU, te pozvao gen Wheel' i male vjetrogeneražitelje Varaždinske županije da tore. Prije dvije godine investirali izađu na izbore i povjerenje daju smo pet milijuna eura u proširelisti broj 9. nje proizvodnje "zelene" energije i Kandidat na listi, Stjepan Adakondenzatorskih baterija – rekao nić naglasio je da na područje je Dražen Crnković, generalni Varaždinske županije trenutačno menadžer u tvrtki Ducati Komdolazi preko milijardu i 400 miliponenti. juna kuna sredstava iz EU-a. SunGrupacija je poznata po proičana Glavak je naglasila vertikalu zvodnji generatora, motora, statoEU, odnosno Europski parlament, ra, dijelova vanbrodskih motora i Vladu RH pa sve prema nižim ostalih dijelova za sve vrste dvorazinama te podsjetila da je ova kotača, automate za naplatu parVlada pokazala stvarnu fiskalnu kinga, te aparate za automatsku decentralizaciju i omogućila Vanaplatu cestarine, pametnih broraždinskoj županiji da ima gotovo jila, ukratko svega što se povezuje 30 posto veći proračun. s inovativnim elektronskim Nositelj liste HDZ-a za procesima i upravljaEU izbore Karlo Ressler njem… na kraju je poručio U vlastitim da i u Varaždin...najbolje što se u pr o i z v o d n i m skoj županiji kapacitetima prenose istu posljednjih nekoliko tvrtka Ducati poruku snažgodina Hrvatskoj Komponenti ne povezanodogodilo je ulazak proizvodi rosti lokalnih tore, statore, i europskih u euroatlantske a lternatore projekta, lointegracije, odnosno u (jednofazni i kalnih politika trofazni s unui europskih poNATO savez i EU. trašnjim izgaralitika, a isto tako i njem, za upotrebu poruku da su EU izu fitness aplikacijama, bori 26. svibnja na neki za upotrebu u malim avionnačin i lokalni izbori.

OGLAS

PROJEKTI

24. svibnja 2019.

PREZENTIRA LI RA D U DRUGE Ludbre šk a ud r u ga m lad i h ent u zija st a ot vor i la je s voja v r at a s v i m z nat i ž eljn ic i ma Na Danima otvorenih vrata, održanim 16. i 17. svibnja, svi zainteresirani posjetitelji imali su prilike upoznati se s projektima koje udruga provodi. Među njima bili smo i mi. Evo što smo saznali.

Start-Up Mosaic

Udruga je partner i prijavitelj projekata unutar programa ERASMUS+ Erasmus+ najveći je program Europske unije za obrazovanje, osposobljavanje, mlade i sport koji nudi mogućnosti međunarodne mobilnosti za pojedince te međunarodne suradnje za organizacije. Upravo zahvaljujući tom partnerstvu LUMEN omogućuje financirana osposobljavanja i razmjene mladih. - Na razini Republike Hrvatske mali je broj sudionika i korisnika međunarodnih razmjena mladih i europskih alata mobilnosti te niski stupanj uključenosti mladih prema neformalnoj edukaciji. To nam je bio motiv za uključivanje u sam program ERASMUS+. Na nacionalnoj razini zalažemo se za prepoznavanje službenih Europskih potvrda u obrazovanju mladih, točnije Youthpass-a. – navodi Denis Sačer, koordinator projekata udruge LUMEN. Youthpass je jedan od alata za prepoznavanje rezultata neformalnog učenja u projektima programa Erasmus+. Drugim riječima, za sudjelovanje u ERASMUS+ projektima i razmjenama, mladi ostvaruju dodatne bodove prilikom prijave za školovanje i stipendije te ostvaruju prednost prilikom zapošljavanja. LUMEN je dosad u sklopu ERASMUS+ programa sudjelovao u preko pedeset partnerstava, a u samu razmjenu bilo je uključeno više od 400 mladih kako iz Ludbrega tako i iz cijele Hrvatske.

Konstantno prijavljuju nove projekte Na posljednja dva ERASMUS+ roka odobreno im je financiranje čak tri projekta. Riječ je o projektu „Why not StreetArt?“ o kojem smo pisali u prošlom broju te o „Color Blind-u“ i „Start-Up Mosaic-u“. „Color Blind“ će se provoditi u srpnju, a radi se o razmjeni mladih koja promovira toleranciju, interkulturalnu i etičku različitost, stimulira uključenost osoba s manje mogućnosti, briše predrasude i potiče osjećaj pripadnosti europskom identitetu. To je projekt u kojem će se sresti 36 mladih iz 6 programskih zemalja kako bi zajedničkim radom stvorili materijale kojima se kroz igru potiču i promoviraju navedene društvene vrijednosti.

Trenutno su domaćini volonterima iz Indije i Kanade Na tragu toga mladi entuzijasti odlučili su pružiti smještaj volonterima iz AISEC-a u novouređenom volonterskom centru u prostoru LUMEN-a. - AIESEC je međunarodna organizacija mladih ljudi koja omogućuje mladima da rade na svom osobnom i profesionalnom razvoju kroz članstvo i projekte ili prakse diljem svijeta. Za potrebe te suradnje adaptirali smo prostor koji posjeduje kapacitet za smještaj desetak osoba. Dakle napravljene su dvije sobe, galerija za spavanje i kupaonica. Ugovor smo potpisali početkom travnja, a već krajem istog mjeseca stigle su nam prve volonterke.– objašnjava Igor Dobec, također koordinator

projekata udruge LUMEN. Riječ je o Sheli Lunawat i Rishiti Jain iz Indije te Gloriji Laus iz Kanade koje u periodu od 28. travnja do 9. lipnja volontiraju u „Ludbreškom suncu“. – Za rad nam uopće nije bitan jezik, sporazumijevamo se kroz igru, na neverbalnoj razini. To je sasvim dovoljno da se realiziraju

„Start-Up Mosaic“ odnosno trening o društvenom poduzetništvu rezerviran je za listopad. - Riječ je o treningu za osobe koje rade s mladima. Cilj je potaknuti mlade da se lakše prilagode novim izazovima na tržištu rada odnosno da lakše pronađu posao ili pokrenu vlastiti. Krajnji korisnici projekta su svi oni mladi zainteresirani za borbu s nezaposlenošću dok mi kao nositelji projekta potičemo razradu samih ideja i njihovu implementaciju kroz razne EU fondove.- otkrivaju u udruzi. Uz navedeno, članovi LUMEN-a će u srpnju provoditi radionice pisanja EU projekata koje će za cilj imati informirati mlade, udruge, ali i same poduzetnike o mogućnostima korištenja EU fondova u raznim sektorima. Financirati će se iz „Programa razvoja civilnog društva“. - Ovim putem pozivamo sve zainteresirane da prate naše objave na Facebook stranici kako bi se mogli prijaviti na same radionice. – poručuju lumenovci. svi ciljevi, ali i ono najvažnije da su djeca sretnija i da im je ugodnije. – objašnjavaju volonterke.

Idemo otok 2019 Jedno od značajnijih postignuća LUMEN-a je zasigurno i kulturno-glazbeni festival „Idemo otok“ koji će se ove godine održati od 21. do 23. lipnja. Festival se održava već četrnaestu godinu. Početna ideja bila je okupiti mlade demo bendove koji su manje poznati, ali kroz godine je festival poprimio međunarodni karakter. Posjetitelje očekuje cjelodnevna glazba uz kampiranje kraj jezera u prirodi, kreativne radionice, sportske aktivnosti, druženje s volonterima iz europskih zemalja i još mnoštvo zanimljivosti o kojima se možete dodatno informirati putem Facebook i Instagram stranice LUMEN-a. - Tjedan dana prije, također u sklopu „Idemo otoka“, održat će se i Street Art festival kroz koji ćemo angažirati lokalne umjetnike i akademske slikare Maju Mezgu, Evu Vučković, Graffiti Ranch i Tonija Franovića te učiteljice iz produženog boravka OŠ Ludbreg, za oslikavanje zidova na nekoliko lokacija u Ludbregu. – otkrivaju organizatori. Čime li će ukrasiti Ludbreg ove godine, otkrit ćemo kroz mjesec dana!

OGLAS

24. svibnja 2019.

Ludbreg je primjer dobre prakse i grad koji može biti pouka za sve ostale

Biljana Borzan, Tonino Picula i Gordan Maras obišli su u Ludbregu arheološki park u izgradnji, novouređenu prostoriju u Dječjem vrtiću Radost i vinski podrum "Trsek", a sve to financirano je putem projekata. Hrvatski zastupnici u EU parlamentu kao i kandidati govorili su o nedovoljnom povlačenju sredstava iz EU fondova na razini države, a istaknuli su kako općine i gradovi u kojima su SDP-ovi načelnici i gradonačelnici na vlasti pokazuju odlične rezultate upravo u korištenju EU fondova. - Zadovoljstvo mi je biti danas u Ludbregu, a došli smo na poziv gradonačelnika Bilića da se još jednom uvjerimo u točnost teze da se sredine ne mogu dijeliti na male i velike, nego na uspješne i neuspješne. Drago nam je što nas je gradonačelnik upoznao s projektima koji se u Ludbregu realiziraju uz pomoć sredstava iz Europske unije. Nema ih malo i nisu se počeli realizirati od jučer. Izuzetno korištenje sredstava iz fondova Europske unije u Ludbregu je vršnjak ulaska Hrvatske u EU, dakle, od 2013. godine i projekti koji su se realizirali i koji će se realizirati daju za pravo da se ovdje na ovome trgu, uz pločice koje signaliziraju udaljenost Ludbrega od nekih sredina može slobodno postaviti jedna velika na kojoj će pisati Brisel 1.400 km, ali u realnosti, upravo je gradonačelnik smanjio tih 1.400 km u odnosu na svoje mjesto. Dajemo punu potporu projektima, svakako želimo da ih bude što više, jer očito je dokaz da gradska administracija ovdje u Ludbregu zna svoj posao i volio bih da neke sredine koje nisu toliko uspješne dođu

ovdje i da se koriste iskustvima gradonačelnika i njegovog tima. Osobito je na neki način značajna informacija da je grad Ludbreg po glavi stanovnika u jednom momentu zapravo prvak Hrvatske po povlačenju sredstava, ali ta informacija ne bi bila cjelovita, ako vas ne bih informirao da je Hrvatska u aktualnom proračunskom razdoblju od 2014. do 2021. godine dobila 10 milijardi i 600 milijuna eura na raspolaganju, što nas stavlja na šesto mjesto u Europskoj uniji po mogućnosti korištenja sredstava po glavi stanovnika. Na žalost, izvedba, kad govorimo o Hrvatskoj, nije ovakva kao u Ludbregu i na predzadnjem smo mjestu. Dakle, razlog više da oni koji zaostaju dođu upravo u ovu sredinu i pokušaju naučiti kako se uspješno koriste sredstva europskih fondova.– rekao je Tonino Picula, a zadovoljna viđenim bila je i Biljana Borzan. -Drago mi je da sam danas ovdje u Ludbregu da se upoznam sa svim onim što se ovdje radi. Naime, rekla bih da do dolaska Dubravka Bilića na čelo grada, EU fondovi su bili kao Yeti, svi su pričali o njima, a nitko ih nije vidio. Tek su se sada počela povlačiti sredstva iz EU fondova i to vrlo izdašno. Rekla bih po onome što imam priliku kao zastupnica u EU parlamentu vidjeti na terenu je da tamo gdje su SDP-ovi načelnici i gradonačelnici otprilike onoliko koliko je proračun te JLS-a, toliko se povuče sredstava iz EU fondova. Udvostruči se mogućnost za građane i danas svi veliki projekti koji se na terenu po cijeloj Hrvatskoj odvijaju su financirani iz EU fondova. Ludbreg je svakako primjer

dobre prakse i grad koji može biti pouka za sve ostale koji nisu ovako spretni u povlačenju EU sredstava. Nažalost, SDP-ovih načelnika i gradonačelnika ima u premalo sredina u Hrvatskoj da bi oni uspjeli podići ukupan prosjek povlačenja sredstava iz EU fondova tako da nažalost stružemo po dnu što se tiče povlačenja sredstava. To ne bi bilo možda toliko tragično da smo mi gospodarski jača zemlja, međutim i gospodarski smo predzadnji i po povlačenju sredstava predzadnji i to su dvije vrlo tužne činjenice koje se moraju promijeniti - naglasila je Borzan. Konferenciji u Ludbregu nazočila je i SDP-ova kandidatkinja EU parlament Barbara Antolić Vupora. -Dakle, uz Dubravka Bilića tu je i Željko Posavec iz općine Petrijanec. Nažalost, svi ti ljudi koji stvarno rade na projektima da se standard građana digne na zadovoljavajući nivo imaju pri tom velike teškoće upravo kod ministarstava i kod Županije jer, nažalost da bi se moglo do nekih drugih fondova do kojih treba preko Županije i ministarstava, tu je često važnija stranačka iskaznica nego sposobnost da se projekt realizira - rekla je Vupora.

Gradonačelnik Dubravko Bilić istaknuo je kako je Ludbreg s velikim brojem investicija, realiziranih europskih projekata ili onih koji se provode najbolji primjer za povlačenje sredstava iz EU fondova. -Drago mi je da smo danas u Ludbregu mogli ugostiti dvoje najuspješnijih hrvatskih euro zastupnika i kandidata na novim izborima za Europski parlament. – Mi ovdje možemo pokazati koliko Europa može pomoći razvoju naših gradova, koliko su europski novci kroz realizaciju projekata važni za ostanak naših ljudi u svojim sredinama, za daljnji rast i razvoj, ne samo kroz različita ulaganja, bilo u kulturne ili turističke sadržaje, nego i kroz ulaganja u gospodarstvo. Ludbreg je najbolji primjer za to, s velikim brojem investicija, realiziranih europskih projekata ili onih koji se provode. Zadovoljan sam što su i udruge

civilnog društva prihvatile tu našu politiku, da i one dobivaju sve više sredstava i naravno, naši gospodarstvenici koji prednjače u ulaganjima upravo europskih sredstava na našem sjeveru Hrvatske. Mi smo danas grad gotovo bez nezaposlenih, s novim investicijama i želimo pokazati našim građanima da je ulazak Hrvatske u Europsku uniju nešto najbolje što nam se moglo desiti. Nadam se da će naši europarlamentarci nastaviti promovirati vrijednosti i važnost Europske unije za razvoj naših gradova. I dosad smo se mogli osloniti na njih u svim našim projektima i nadam se da će tako biti i ubuduće i da će nam svojim radom u Briselu i Europskom parlamentu pomoći da i dalje budemo grad prepoznatljivih projekata, grad koji se razvija i koji ulaže za generacije koje dolaze – zaključio je gradonačelnik Dubravko Bilić.

12 S A J A M

24. svibnja 2019.

FLOR A CENTRUM MUNDI

Zbog kiše dva dana manifestacije više Od male cvjetne izložbe koja se početkom svibnja održavala u samom centru svijeta, manifestacija Flora Centrum Mundi postala je prepoznatljiv ludbreški simbol i jedna od najvećih takve vrste u Hrvatskoj. S godinama je poprimila i međunarodni karakter, a iznimka nije bilo ni ovo posljednje 23. izdanje. Ovogodišnju manifestaciju otvorio je Robert Vugrin, zamjenik varaždinskog župana, a svečanost otvorenja uljepšao je Puhački orkestar grada Ludbrega glazbenim programom. -Činjenica je da je ludbreška Podravina kolijevka hrvatskog cvjećarstva, činjenica je da je Ludbreg osim centra svijeta i centar cvjećarstva, ali ne samo kada se održava sajam cvijeća već čitave godine. Cvjećarstvo je grana kojom se ova županija uistinu može dičiti, 60 posto cvijeća proizvodi se upravo u ovoj županiji, a od toga velik dio upravo u ludbreškoj Podravini – rekao je Vugrin. Posjetitelji su uz sajam imali priliku razgledati i izložbe, od uvijek privlačnih bonsai primjeraka do orhideja, a nije izostalo ni likovnih sadržaja. Naša Ludbrežanka Nicol Sin-

ković svoj svijet predstavila je kroz keramiku, a posjetitelji su također mogli razgledati i izložbu koprivničkog umjetnika Ivana Andrašića. Obje izložbe održane su u prostoru dvorca Batthyany. U suradnji s Podravkom održan je trodnevni cooking show, a u sklopu projekta „Zeleno želimo” održane su radionice u vinskom podrumu „Trsek”. -Ove godine obilježavamo 23. obljetnicu manifestacije Flora Centrum Mundi koja je već prerasla u međunarodni karakter. Udruga ima oko 120 članova i to su većinom profesionalci, međutim primamo i hobiste, ljubitelje cvijeća, floriste, a članovi su i izvan Varaždinske županije pa čak i iz drugih država. Proizvodi se većinom jednogodišnje balkonsko cvijeće, trajnice, nešto malo ukrasnog drveća i grmlja i presadnica povrća. Od cvjećarstva se može živjeti, ali to je posao za koji je potrebno puno ljudskog rada, to je obiteljski biznis koji se prenosi iz generacije u generaciju, koji je vrlo zahtjevan, ali je profitabilan – rekla je Valerija Pokos, predsjednica Udruge cvjećara ludbreške regije. Ovogodišnju 23. izložbu i sajam poremetila je tek kiša pa su organizatori, Grad Ludbreg, Turistička zajednica

Grada Ludbrega i Udruga cvjećara ludbreške regije odlučili po prvi puta napraviti iznimku pa je tako uz prvi svibanjski vikend Flora Centrum Mundi dobila nastavak i vikend kasnije, točnije 10. i 11. svibnja. Drugi dio sajma upotpunila je izvedba Ludbreških mažoretkinja i ludbreških vrtića. - Drago nam je da mnoštvo ljudi prepoznaje ovu manifestaciju i da naša Udruga cvjećara čiji članovi proizvode najviše cvijeća u Hrvatskoj ustraje zajedno s Gradom Ludbregom u organizaciji ove dugogodišnje manifestacije. Posjetitelji se ovamo vraćaju jer znaju da ih uz cvijeće koje se uzgaja u teglama ovdje dočeka i ponuda popratnih sadržaja, a tu je i bogat zabavni program – rekao je gradonačelnik Dubravko Bilić. U dodatnom sajamskom vikendu vremenski uvjeti su više bili naklonjeni cvjećarima, ali i posjetiteljima koji znaju da će ovdje naći najljepše cvijeće i najkvalitetnije sadnice. Ovaj svibanj jedan je od hladnijih ikad, ali atmosferu ove cvjetne manifestacije uspio je tek malo poremetiti.

Zadovoljni posjetitelji Iskoristili smo lijepo vrijeme između dvije kiše kako bi provjerili koliko su posjetitelji zadovoljni manifestacijom.

Kristina Golubić

Nadica Pagadur Gospođu Nadicu sreli smo u kapelici sv. Križa u razgledavanju izložbe orhideja. – Prvenstveno sam došla iz Varaždina pogledati izložbu orhideja. To je prvo i tek nakon orhideja se mogu baciti u razgledavanje ostalog. Obožavam cvijeće i definitivno podržavam ovakve manifestacije jer su odlična prigoda i prilika da se ljudi povežu s prirodom. Nakon što razgledam orhideje prošetat ću trgom u potragu za starinskim cvijećem, a naravno bacit ću oko i na ove ostale izložbe u dvorcu. –

Franjo Nemec -Živim tu u obližnjem selu Dubovica i sajam posjećujem gotovo svake godine. Mislim da su ovakve manifestacije stvarno potrebne jer ljudima treba omogućiti raznovrsnu ponudi. Kad kupujete po dućanima ili vrtnim centrima ograničeni ste samo na određene vrste cvijeća. S druge strane ovdje je ponuda stvarno velika, od začinskog bilja do balkonskog i vrtnog cvijeća, a i cijene su stvarno povoljne. Evo ja sam danas ovdje kupio pelin koji ćemo koristiti i supruga i ja. –

Kristinu smo pak presreli na odlasku s punim rukama cvijeća. - Manifestacija je odlična, obožavam cvijeće i obično prvo sve dobro razgledam pa onda biram što ću kupiti. Međutim, ovoga puta sam malo u žurbi jer se sajam poklopilo s proštenjem kod nas u Hrženici pa moram juriti doma pripremati ručak. Cijene su prihvatljive s obzirom na to da oko cvijeća ima jako puno brige. Inače pratim i ostale popratne programe u sklopu sajma, ali evo kao što sam rekla, ove godine ne stignem toliko. Na koncertima moram priznati da nisam bila, ali mislim da je izbor izvođača prosječan. Znate kak se veli, o ukusima se ne raspravlja, ali vjerujem da ima za svakog po nešto. –

Jasna i Dragutin Črnčec - Dolazimo iz Čakovca i od kada smo u mirovini redovno posjećujemo sajam. Nije to neka velika udaljenost, malo se prošetamo, razgledamo, nešto kupimo, popijemo kavu…Evo danas smo kupili kaktus i ljute papričice. Ponuda je dosta dobra, a i cijene nisu pretjerano visoke. Sad ćemo još otići do dvorca pogledati izložbu bonsaija. To nam je dosta zanimljivo budući da i jedna naša kolegica izlaže. –

Elena Hadelan Mlađe generacije više se interesiraju za umjetnički aspekt sajma. - Došli smo prvenstveno radi izložbe bonsaija, ali uvijek naravno razgledamo trg i ponudu cvijeća. Manifestaciju posjećujemo gotovo svake godine i stvarno je super. Posebno mi je zanimljivo vidjeti izradu bonsai drvca uživo. Što se ostalih popratnih programa tiče, poput koncerata, nismo baš previše zainteresirani. –

CVIJEĆA

24. svibnja 2019.

Bonsai drvo je kao kućni ljubimac Bonsai nije vrsta drveta nego način uzgoja i oblikovanja. Iako doslovno znači drvo u posudi, bonsai je zapravo umjetnost oblikovanja žive skulpture, s ciljem da minijaturno drvo svojim karakteristikama i izgledom podražava staro i veliko drvo. I za ovogodišnju bonsai izložbu u sklopu manifestacije Flora Centrum Mundi zaslužan je Aleksandar Horvat. -Bonsai nije “nekakvo japansko drvo” nego je uz male izuzetke svako drvo, pa čak i ukrasni grmovi, pogodno za ovaj oblik uzgoja. Neki shvaćaju ovaj hobi olako dok drugi opet misle da je to izuzetno teško i komplicirano. Istina je negdje u sredini, na ležernoj strani. Treba se naoružati strpljenjem i konačni rezultat imati u nekoj dugoročnijoj viziji. Bonsai drvo je najbolje shvatiti kao kućnog ljubimca, ali iz biljnog svijeta. Kao što možemo voljeti psa, brinuti o njemu svakodnevno, ponešto o njemu naučiti, prepoznati mu navike, štititi ga, hraniti, očistiti za njim, da bi nam ta suradnja urodila zadovoljstvom i privrženošću, tako je i s drvetom. Bonsai drvo je živo i brinemo o njemu svakodnevno. Zbog svoje dugovječnosti s drvetom treba napraviti taj odnos suradnje jer ono ovisi o nama. O jednom drvu je lako brinuti, treba mu pokloniti par minuta dnevno radi zalijevanja i kontrole bolesti i nametnika, i par puta na godinu po sat i dva za neke veće zahvate poput, orezivanja, čišćenja, presađivanja i slično. A dalje, više drveća, više posla, ali i više zadovoljstva. Nepravilan ili svojeglav pristup početnika prema ovom hobiju najčešće vodi u frustracije i odustajanje, stoga je dobro prethodno se informirati i povezati s ljudima koji se već time bave – rekao je Aleksandar Horvat. Zanimljiv je i podatak da se u Hrvatskoj u posljednjih desetak godina broj zainteresiranih

za bonsai povećava, ali svejedno smo po broju bonsaista još uvijek mali. -U Hrvatskoj ima puno manje bonsaista nego u drugim zemljama, no u zadnjih desetak godina se broj zainteresiranih povećava. Organizirano djeluju Bonsai udruga ZEN iz Samobora i Dalmatinski bonsai klub u Splitu, a u osnivanju je još jedna udruga koja će pokrivati sjeverozpadni dio Hrvatske. Jedan broj bonsaista uglavnom djeluje u manjim neformalnim regionalnim grupama. Oni koji nisu uključeni u rad bilo koje udruge nego su zainteresirani individualno se baviti uzgojem bonsaija, najčešće se informiraju putem knjiga i interneta. U Hrvatskoj postoji hobibonsai.com, forum uzgajivača bonsaija koji je nastao u ranim začecima bonsaija u Hrvatskoj. I danas veliki broj ljudi iz Hrvatske i susjednih zemalja posjećuje forum u potrazi za odgovorima. Kroz forum se može saznati i postoji li u nečijoj blizini netko od iskusnijih bonsaista, a oni su uvijek voljni u svoj vrt primiti svakog zainteresiranog i dati puno odgovora na pitanja – kaže Horvat, a otkriva nam i koje su sve mogućnosti oblikovanja bonsai drvca. -Uzgoj bonsaija je istovremeno i jednostavan i složen. Razlika je samo u počecima. Razvoj

iz sjemenke (misho) ili reznice (sashiki) je najdugotrajniji, nešto brže je cijepljenjem (tsugiki) margotiranjem (toriki), a najbrže uzimanjem drveta odgovarajućih karakteristika iz prirode (yamadori). Svaka od ovih tehnika traži poznavanje određene tehnike. Kako bonsai nastoji biti slika starog drveta u minijaturi, traže se sve one karakteristike koje odlukuju neko veliko drvo. Zvjezdasto razvijeno površinsko korijenje, stara kora, krivine i oštećenja nastala vremenskim uvjetima i drugim utjecajima itd. Od takvog drveta se najbrže oblikuje nova krošnja i formira se u skladu s karakterom drveta. Stoga je bonsai spoj hortikulture i umjetnosti oblikovanja živih skulptura – priča Horvat. Svatko to se želi oprobati u uzgoju bonsaija trebao bi se u početku orijentirati na autohtone vrste drveća. -Prilagođenost tih vrsta našem podneblju je jedan problem manje za razmišljanje. Otporne i prilagođene domaće vrste sklone su oprostiti pokoji početnički propust u njezi, lakše preživljavaju promjene vremena i godišnjih doba. Među najlakšima za uzgoj su obični grab (Carpinus betulus), poljski javor (Acer campestre) ili malolisni brijest (Ulmus minor), i naravno, oni nisu jedini.. A početnici bi svakako trebali izbjegavati vrste koje se kupuju u shoping centrima poput fikusa ili kineskog brijesta jer bez potrebnog inicijalnog znanja to drveće obično preživi tek nekoliko mjeseci – kaže Horvat. I za kraj zašto uopće odabrati bonsai kao hobi? -Bonsai je učenje o hortikulturi, upoznavanje vrsta drveća, razumijevanje osnovnih ili složenih bioloških procesa, umjetnost oblikovanja i estetike, hobi i u konačnici postignuće. Ozbiljan pristup ovoj umjetnosti zaista očekuje od sudionika strpljivost, posvećenost, preciznost, planiranje, viziju, odgovornost. Svatko s takvim vrlinama vrlo lako može započeti sa svojim prvim drvetom, ali vrijedi i obrnuto: bavljenje bonsaijem može pomoći da se te osobine razviju u nama. Nema prečice, brzinu od ideje do realizacije određuje samo drvo. Razmjena iskustava i druženja samo pojačavaju i stimuliraju ta nastojanja. Šetnja bonsai vrtom, među drvećem, smiruje i opušta. Bonsaijem se možete, kao i svim umjetnostima, baviti amaterski ili profesionalno, ali je mnogima bonsai u filozofskom smislu i stil života.

HARRY HARRINGTON Ove godine posebni gost na bonsai izložbi “Svijet minijaturnog drveća” koja se održala u sklopu manifestacije "Flora Centrum Mundi" od 3. do 5. svibnja u dvorcu Batthyany u Ludbregu bio je bonsai umjetnik Harry Harrington iz Aylesburyja (UK). Na izložbi je predstavio nekoliko odličnih primjeraka drveta autohtonih hrvatskih vrsta (maslina op. a.) koje je obradio na demonstracijama u vrijeme izložbe. -Imao sam priliku već posjetiti Hrvatsku tako da sam znao da dolazim u prekrasnu zemlju. Ludbreg i ova izložba posebno su me oduševili i imam već planova za sljedeću godinu, naime volio bih dovesti ovamo kolege iz drugih zemalja. Ljudi ovdje su divni, krasno su me primili, svi dolaze i razgovaraju, pitaju – rekao je Harry. Rođen je u Oxfordu 1970. godine, a bonsaijem kao hobijem se bavi od 1990., prvo radeći kao vrtlar, da bi 2000. godine počeo profesionalno raditi kao bonsai umjetnik i pisac knjiga o bonsaiju. Njegova stranica bonsai4me.com ima preko 1,5 milijun posjeta godišnje. Popularnost njegovih vremenskih serija fotografija razvoja drveća na web stranici dovela je do objave tri knjige o bonsaiju: Osnove bonsaija, Bonsai inspiracija 1 i Bonsai inspiracija 2 koje se distribuiraju u preko 40 zemalja i višestruko reizdaju. Trenutno piše za Bonsai Focus magazin. Bavi se predavanjima i radionicama vezanim uz bonsai, stiliziranjem drveća za klijente, a posebna mu je specijalnost stiliziranje “materijala slabije kvalitete” odnosno stvaranje uspješne umjetničke forme od drveća koje bi inače bilo označeno kao neprikladno za bonsai.

SA SVIH STRANA

Studenti hortikulture na Izložbi cvijeća

Višegodišnja suradnja Šumarije Ludbreg i Šumarskog fakulteta iz Zagreba nastavljena je i ove godine posjetom studenata urbanog šumarstva OPG-ovima koji se bave uzgojem cvijeća te izložbi cvijeća Flora Centrum Mundi. Nastavak je to projekta koji se provodi više od deset godina s ciljem istraživanja vegetacije našega zavičaja, ali i promocije ludbreškog cvjećarstva upoznavanjem najnovijih postignuća u uzgoju cvijeća. -Studentska istraživanja itekako su važna jer je utvrđeno bogatstvo vegetacije našega kraja koje broji preko tisuću vrsta višeg bilja. Uz zavičajnu, zabilježene su još i 'unesena' i 'pridošla' vegetacija, a osim očekivane vegetacije nalazimo tu i elemente planinske pa čak i submediteranske vegetacije. Pronađene su i endemične vrste kao i neke vrste koje se vode kao nestale ili izumrle – rekao je Gabrijel Horvat, ravnatelj ludbreške Šumarije, nekada i sam student Šumarskog fakulteta. Krajem svibnja studenti iz Zagreba još će jednom posjetiti šire ludbreško područje i nastaviti istraživanja flore počevši od vrha Kalničkog gorja pa sve do podnožja oko Ludbrega te dolinom Drave od Malog Bukovca do Hrženice. -Ova suradnja ima i dugoročnije značenje jer današnji studenti su potencijalni novi turisti, ali i budući stručnjaci iz područja hortikulture i uređenja životnog prostora koji će u svojem radu trebati i materijale vezane uz cvijeće. Ovakva prezentacija ima za cilj povezivanja gospodarstva i znanosti te doprinosi kasnijim uspješnim gospodarskim suradnjama i plasmanu proizvoda naših cvjećara na nova tržišta. – pojasnio je Gabrijel Horvat, domaćin studentima Šumarskog fakulteta. (dv)

24. svibnja 2019.

Posvećena obnovljena kapelica u Slokovcu Točno 4. svibnja, na dan tragične smrti svetog Florijana održana je sveta misa i posvećena obnovljena kapelica u Slokovcu. Kapelica nosi ime zaštitnika vatrogasaca pa je uz mještane Slokovca misi pribivalo i 60-ak vatrogasaca. Misu je predvodio velečasni Kristijan Stojko, a pjevao je i Župni mješoviti zbor. -Iako po zanimanju vojnik Sveti Florijan zalagao se za kršćane i štitio ih od Dioklecijanova progona. Tako je u Austriji 304. godine pokušao osloboditi 40 kršćana i zbog toga bio mučen i bačen, s kamenom oko vrata, u rijeku Enns. Zato hvala vatrogascima za sve ono što čine za Boga i svakog mještanina svoga. – rekao je velečasni Stojko. Pregled o selu Slokovec i 150 godina postojanja mjesne kapelice sažeto je na kraju mise prezentirao član Crkvenog odbora Zdravko Gložinić. -Prema podacima kojima raspolažemo naše naselje prvi put se spominje 1659. godine pod nazivom Slokovci, kasnije je zabilježen naziv Slakovci, a ima naznaka da je naziv mjesta nastao od naziva korova 'slak' kojeg je očito na ovim prostorima bilo u izobilju. Kapelica veličine 5 puta 3.5 metara sagrađena je 1869., a prvi put je izvana i iznutra obnovljena 1998. godine kada je uvedena i trofazna struja kako bi elektromotor mogao pokretati 46 kilograma teški zvon. Šest godina kasnije sagrađena je metalna ograda oko kapelice, a restauriran je i drveni kip sv. Florijana. Ove godine kapelicu smo ponovno temeljito obnovili na način da je obnovljena fasada, napravljen novi limeni krov, postavljene keramičke pločice te obojani unutarnji zidovi. – rekao je Zdravko. Radove na obnovi kapelice financirali su: Vijeće mjesnog odbora, Grad Ludbreg, brojni dobrotvori kao i pojedini mještani sela Slokovec. Kapelica je uređena na ponos svim mještanima, a naročito vatrogascima koji sv. Florijana imaju za svoga zaštitnika i svake godine odaju počast njegovom mučeništvu i žrtvi. Poslije mise održano je zajedničko fotografiranje kod same kapelice, a zatim je povorka uz pratnju limene glazbe krenula prema Društvenom domu gdje je održana proslava Florijanova. Osim domaćih vatrogasaca proslavi su pribivali i vatrogasci iz Ludbrega, Bolfana, Hrastovskog, Kučana Ludbreškog, Selnika i Sigeca Ludbreškog. (D. Vađunec)

Počeci i u Ludbregu Hrvatska se može pohvaliti kao jedna od šumama najbogatija zemlja Europe, a uz to postoje i mnogobrojna lovišta. Iako se Hrvatska ne može pohvaliti razvijenim lovnim turizmom činjenica je da on u Hrvatsku privlači brojne inozemne turiste, mahom je riječ o gostima iz Italije, Austrije, Njemačke, Velike Britanije i Švicarske. Imamo još nekoliko atributa, a to su geoprometna povezanost, ljepota prirode, gastronomija koja svakog oduševi, a tu je i nezaobilazna kulturna baština. Da lovni turizam ima temelja i u našem kraju uvjerili smo se uz goste iz Njemačke i Austrije koje smo sreli u Ludbregu. Uz pomoć Lovačkog društva "Srnjak" ovdje su proveli nekoliko dana. - Za Ludbreg smo sasvim slučajno doznali u Mađarskoj te smo uspjeli ostvariti kontakte i dođi ovamo. Nije nam ovo prvi put, a sasvim sigurno ni posljednji. Gostoprimstvo je na visokom nivou i ovdje smo pronašli sve što nam treba – rekli su nam inozemni gosti te još jedanput ponovili da će već ovu jesen doći ponovo.

Izviđači u Osijeku

Lovni turizam

- Ovo je definitivno početak lovnog turizma. Tendencija čitavog hrvatskog lovstva je da se lov promovira kao privredna grana u Hrvatskoj, a i mi se priključujemo tome i podržavamo takvu akciju. Događa se da nam lovištva postaju sve manja, privatni sektor se širi, lovišta se devastiraju, a divljači još uvijek imamo. Mi se pokušavamo na neki način prikazati i ostalim ljudima koji nisu lovci da se bavimo nečime što može biti vrlo korisno. Lovci koji su trenutno kod nas odsjedaju u hotelu koji će platiti, potrošili su ovdje nov-

ce. Nisu došli iz Austrije i Njemačke da ovdje škrtare – kaže nam Antun Novota i dodaje kako je o takvom turizmu u Hrvatskoj trebalo već ranije razmišljati. – Polako trebamo raditi na tome da lovni turizam doprinosi čitavoj zajednici. Proveli smo ih Ludbregom, upoznali s njegovom povijesti i oni su oduševljeni. Vjerujem kako je ovo dobar početak – zaključuje Antun Novota. Uz lovce iz Austrije i Njemačke, Ludbreg redovito posjećuju i lovci iz Istre, a najavljuju se i nove grupe.

Povodom stote godišnjice od osnivanja prvih izviđačkih skupina izviđača u Osijeku, od 17. do 19. svibnja osječki su izviđači bili domaćini godišnjeg Zborovanja Saveza izviđača Hrvatske. Na svečanosti otvaranja i dijelu programa Zborovanja u subotu 18. svibnja sudjelovalo je i dvadesetak izviđača iz Odreda izviđača Ludbreg. U raznim izviđačkim, ekološkim i stručnim programima, izložbama, igrama i natjecanjima sudjelovalo je oko 1.200 hrvatskih izviđača i gostiju iz susjednih država, a izviđači su svoje šatore podigli na lijevoj obali Drave u Osijeku.

UDRUGE

24. svibnja 2019.

Dva desetljeća sportskih igara za osobe s invaliditetom Zahvaljujući ekipi iz Rogaške Slatine druženje poprima i međunarodni karakter Udruga tjelesnih invalida LIO, koja okuplja osobe s invaliditetom na području Ludbrega, početkom mjeseca bila je domaćin 20. Međunarodnih sportskih igara za osobe s invaliditetom. Na poziv za sudjelovanje odazvale su se udruge iz Varaždina, Koprivnice, Čakovca, Ludbrega, Ivanca, Đurđevca i Bjelovara, a međunarodni karakter susretu dala je prijateljska udruga iz Rogaške Slatine iz Slovenije. - Cilj ovih sportskih igara je prvenstveno okupiti mlade osobe kako bi ih barem na kratko odmaknuli od računala i mobitela. Za sudionike smo pripremili četiri discipline u kojima se mogu okušati. Svatko si može odabrati ono što mu najviše odgovara. – kazao je Ivan Jagić,

predsjednik Udruge tjelesnih invalida LIO koji je uputio pozdravnu riječ svim gostima te potom otvorio 20. Međunarodne sportske igre za osobe s invaliditetom. U sportskom dijelu ekipe su se natjecale u visećoj kuglani za osobe s invaliditetom, stolnom tenisu, karikama i elektroničkom pikadu. Oko 13 sati slijedila je pauza za ručak te nastavak natjecanja. Po završetku igara održano je i proglašenje pobjednika. No, bez obzira na osvojeni plasman, svi oni zajedno već su pobjednici sami po sebi. Članovima udruga osoba s invaliditetom daleko je važnije bilo druženje i opuštena atmosfera koja je vladala tijekom cijelog dana. Prije početka samih igara, domaćine i goste posjetio je i gradonačelnik Grada Ludbrega, Dubravko Bilić.

Betka Šeligo Plavčak

Udruga tjelesnih invalida LIO

Dražen Mustač

-Ja sam članica Udruge invalida Rogaška Slatina iz Slovenije. Već nekoliko godina zaredom dolazimo na sportske igre i druženja ovdje kod Udruge tjelesnih invalida LIO. Organizacija je odlična i jako nam je lijepo ovdje. To potvrđuje i činjenica da nam nije problem ni vožnja duga 2-3 sata. Uvijek se dobro zabavimo igrajući razne igre. Evo i danas ću se okušati u svima. –

-Ovdje sam stigao kao član Udruge invalida Koprivničko – križevačke županije. Nije mi prvi puta, mislim da je čak četvrti. Organizacija je dobra, društvo je dobro i svi se zabavljamo i veselimo. Okušat ću se u stolnom tenisu, tu sam najbolji. -

SUNCE 2019

Likovna kolonija i ove godine okupit će brojne umjetnike

Klub varaždinskih branitelja 1991-1995

Udruga „Ludbreško sunce“ pod pokroviteljstvom Grada Ludbrega ove subote, 25. svibnja, organizira tradicionalnu 14. likovnu koloniju “Sunce 2019”. Očekuje se dolazak dvadesetak slikara iz raznih krajeva Hrvatske. Otvorenje likovne kolonije bit će u 9:30 sati u prostoru Kuće sunca u Globočecu. - Ova likovna kolonija u znatno je manjem obliku nego prijašnjih godina, nisam zvala šezdesetak slikara već smo ih sveli na brojku do 25. Riječ je o poznatim slikarima čije slike su najtraženije. Slikari će se okupljati do 9 sati, a nakon svečanog otvorenja u 9:30 sati, razasut će se po brežuljcima oko Kuće sunca. Predstoji nam tek nadati se lijepom vremenu – rekla je Ruža Zlatar, predsjednica Udruge Ludbreško sunce.

Ludbrežani i Varaždinci na Susretu prijatelja – Bljesak 2019 Ludbrežani i Varaždinci, članovi Kluba varaždinskih branitelja 1991-1995 Varaždin prema zacrtanom godišnjem planu 4. svibnja obišli su sela Mlaka, Jablanac i zaštićeni park prirode Lonjsko polje, koje je 1995. godine bilo u zoni odgovornosti i djelovanja pripadnika 104. brigade u provođenju VRO Bljesak. Na putu prema Lipiku i Pakracu upalili su svijeće u Okučanima, kod Spomen obilježja poginulim hrvatskim braniteljima gdje je njih 42 položilo svoje živote u VRO Bljesak 1995.godine. - Nakon toga odazvali smo se pozivu i druženju sa svojim prijateljima braniteljima na Omanovcu (Pakrac) i bili na "Susretu prijatelja-Bljesak 2019", kojeg je

svečano otvorio Dinko Tandara, pomoćnik ministra hrvatskih branitelja. U sklopu susreta održan je kuglački turnir u pakračkoj kuglani, a ispred planinarskog doma Omanovac održano je natjecanje u visećoj kuglani dok se 19 ekipa natjecalo u kuhanju čobanca – rekao je Vladimir Leskovar, predsjednik Kluba varaždinskih branitelja 1991-1995 Varaždin. Trodnevno obilježavanje 24. godišnjice VRO „Bljesak“ organizirale su Udruga hrvatske policije, Udruga branitelja Pakraca i Lipika i Grad Pakrac. - Obišli smo i mjesta pogibije naših prijatelja, pripadnika 104. brigade i zapalili svijeće kod Spomen obilježja na Gavrinici,

gdje je u dva dana 27.-28. prosinca 1991. godine, svoje živote na oltar Domovine položilo šest pripadnika 104. brigade, Mirko Lazar, Božo Petrikovski i Mladen Jendrić 27. prosinca 1991. godine, a idućeg dana zapovjednik 104. brigade pukovnik Ivan Sokač, Slavko Smiljan, Juraj Brlenić i Zoran Tarbuk pripadnik 76. samostalne bojne Pakrac. Nešto ranije te godine 11. prosinca u jednoj od akcija poginuo je Miljenko Banić, pripadnik 3. bojne iz Novog Marofa. Nakon toga počast smo odali 21 poginulom pripadniku 104. brigade ZNGHV Varaždin na Spomen obilježjima na Zukvi, Lipiku i Kukunjevcu – zaključio je Leskovar.

Zahvala

Dirnuti dubokom pažnjom u trenucima tuge i bola od srca zahvaljujemo rodbini, prijateljima, udrugama, poznanicima koji su bili uz nas i izrazili riječi utjehe povodom smrti naše drage i voljene Nade Kapusta. Ožalošćena obitelj

ŠKOLSTVO

Projektni dan Dana 29. travnja 2019. u Osnovnoj Školi Ludbreg održan je projektni dan. Ovogodišnja tema projektnog dana bila je ,,Zamjena uloga“ gdje su učenici na jedan dan zamijenili mjesta sa školskim djelatnicima. Učenici su zamijenili ravnateljicu, učitelje, pedagoginje, psihologa, djelatnike u računovodstvu i tajništvo, pomoćnike u nastavi, knjižničara, domara, čistačice, kuharice i sve ostale uloge. Zamjenskim učiteljima bio je dopušten boravak u zbornici te se nisu morali preobuvati u papuče. Za ravnateljicu bila je izabrana Stela Virag iz 8. b razreda koja je radila uz potporu prave ravnateljice. Zbog velikog interesa za neka radna mjesta bilo je izabrano više učenika te su neke sate održali u paru. Peti sat bila je održana sjednica Učiteljskog vijeća zamjenskih učitelja razredne nastava, a nakon šestog sata održana je sjednica Učiteljskog vijeća predmetne nastave. Obje sjednice održala je zamjenska ravnateljica uz pomoć prave, a glavna točka dnevnog reda bila je iznošenje dojmova s projektnog dana. Svi zamjenski učitelji ispunili su evaluacijske listiće koje je podijelila zamjenska pedagoginja na kojima su iznijeli svoje dojmove. Većina zamjenskih učitelja složila se da je bilo zanimljivo i pozitivno iskustvo i rado bi ga ponovili.

24. svibnja 2019.

Terenska nastava

Sigurno u prometu

Jumicar pustolovina

Svi razredi, osim četvrtih i sedmih koji ove godine idu na maturalno putovanje, 30. travnja posjetili su neki dio Hrvatske. U pratnji svakog razreda bio je razrednik i učitelj pratitelj. Prvi razredi išli su na barokno imanje Contessa u Karlovcu i isprobali nekadašnji život grofova i grofica. Drugi razredi išli su u Gaveznicu i u dvorac Trakošćan, treći u Varaždin i OPG Lukač u Lužanu Biškupečkom, a petaši u Fužine gdje su posjetili vrlo staru špilja Vrelo i nakon toga razgledali Opatiju. U šestim razredima bila je nešto drugačija priča pa su 6. c i 6. d išli u Gorski kotar i Crikvenicu, a 6. a i 6. b išli su u Osijek i Bizovačke toplice te su na taj način bili jedini razredi koji su krenuli na istok, točnije u Slavoniju. Osmi su razredi išli u Zagreb, posjetili su zgradu HRT-a, a nakon toga Tuheljske toplice u kojima su se dobro zabavili.

Županijsko natjecanje „Sigurno u prometu“ održalo se 2. svibnja za učenike osnovnih škola čija je svrha da učenici usvoje osnovna znanja o prometnim propisima i sigurnosnim pravilima te da što bolje svladaju vještinu vožnje biciklom kojim se većina djece koristi svakodnevno. OŠ Ludbreg ove je godine već sedmi put bila domaćin županijskog natjecanja koje se sastojalo od provjere znanja o prometnim propisima i sigurnosnim pravilima te praktičnog dijela (vještina vožnje biciklom). Sudjelovalo je 18 škola s ukupno 72 natjecatelja. Najveći broj bodova od djevojčica osvojila je Laura Friščić iz OŠ Ivana Kukuljevića Sakcinskog iz Ivanca. Najveći broj bodova od dječaka osvojio je David Hošnjak iz OŠ Vinica. Od učenika naše škole Matija Bačani osvojio je 5. mjesto, Nika Dežić osvojila je 11. mjesto, Dora Gerić osvojila je 18. mjesto, a Martin Vađunec osvojio je 25. mjesto. Pobijedila je OŠ Vinica, a naša je ekipa osvojila odlično 5. mjesto.

Preventivni edukacijski program proveden je 20. svibnja u OŠ Ludbreg za 2. razrede. Obučava ih na lak, zabavan i jedinstven način kako sudjelovati u prometu te ih poučava pravilima ponašanja u cestovnom prometu. Učenici su konačno iskušali svoje vještine na prometnom poligonu kako bi uvidjeli da nije lako biti vozač. Jumicar instruktorima pomogli su i ludbreški policajci, vatrogasci te Društvo Crvenog križa Varaždinske županije. Na svačiju sreću svi su poštivali prometne propise pa nije bilo potrebno zaustavljati mlade vozače. Pazili su na prekršaje i sigurnost u gustom prometu na Jumicar prometnom poligonu. Učenici su čak ušli u policijsko vozilo, sjeli na motor te su isprobali sirenu. Predstavnik Društva Crvenog križa prolaznicima je demonstrirao kako pružiti prvu pomoć pri lakšim ozljedama, ogrebotinama i oguljotinama, a uz to djeci su demonstrirali i bočni položaj unesrećenika te opremu kutije prve pomoći. Učenici su mnogo saznali o prevenciji od požara, a pri tome su se odlično zabavili. Održana im je poučna i zanimljiva radionica o prevenciji i gašenju požara. Vatrogasci su im pokazali vatrogasnu opremu koja se svima sviđala i upozoravali ih na opasnosti i zaštitu od požara. Demonstrativno su palili i gasili vatru za djecu koja su silno iščekivala ponovni susret s vatrogascima i, naravno, najboljim vozilom koje su vidjeli tog dana, vatrogasnim vozilom. Sva su djeca naučila nešto novo iz te Jumicar priče koja nas poučava da nije lako biti vozač te kako je promet opasan i da nam se iza svakog ugla skriva neki novi znak.

Olivera Rak, 7. b

Maša Šalamon, 5.c

Saša Balažinec, 5.a

Ena Kanešić, 6. d

Ludbrežanin drugi u državi u znanju geografije U Osnovnoj školi Majstora Radovana u Trogiru od 8. do 10. svibnja održano je Državno natjecanje učenika osnovnih i srednji škola iz geografije 2019. Među nekoliko predstavnika s područja Varaždinske županije najbolji rezultat postigao je Robert Bačani, učenik Prve gimnazije u Varaždinu. U konkurenciji drugih razreda srednje škole učenik pod mentorstvom Maje Jurgec zauzeo je odlično drugo mjesto. Ovaj rezultat posebno nas veseli jer je Robert naš Ludbrežanin koji, kako nam sam kaže, uz geografiju ima velik interes za kemiju, engleski, a voli i povijest. No kakav je uopće osjećaj biti među najboljima u znanju geografije na državnoj razini? - Osjećaj je izvanredan, ne bih lagao kad kažem da sam još u šoku. Ovo nisam zamišljao ni u najluđim snovima. Kad sam

prvi put vidio listu poretka nisam mogao vjerovati, osjećao sam čisti adrenalin jer još nisam bio svjestan što sam postigao. Počeo sam shvaćati tek nakon par dana razmjere drugog mjesta. Ali mogu potvrditi da je ovo jedan od najboljih osjećaja u životu – kaže nam Robert te dodaje da se za natjecanje pripremao paralelno sa školom u svoje slobodno vrijeme. - Znao sam da ću se natjecati s najboljima pa sam pokušao što više se pripremati. Na natjecanjima sudjelujem od 4. razreda osnovne škole, ove godine sam se natjecao u informatici, fizici, engleskome, kemiji i naravno geografiji – priča nam gimnazijalac koji već razmišljanja i o nastavku školovanja. - Volio bih studirati farmaciju ili nešto što ima veze s kemijom, ali bih volio možda studirati

i geografiju. Obzirom da sam među prvih šest u državi imam izravan upis na PMF – geografski odsjek tako da je i to moguća opcija – ističe Robert. Ovaj vrijedan učenik osvrnuo se i na reformu školstva i što ono donosi kroz oči onih na koje se izravno odnosi. - Ova nova reforma školstva je, prema meni, loša. Djeca će spomenuti pojmove koje onda neće učiti temeljito do npr. srednje škole. Shvatio sam da bi prosječni gimnazijalac koji završi srednju mogao predavati u osnovnim školama jer oni rade to isto ali samo teoriju, a ne i praktično npr. zadatke. Blokovska nastava će isto loše utjecati na neke, pogotovo na one koji se natječu u nekim predmetima. Netko voli kemiju i misli se natjecati iz kemije, a zbog blokovske nastave cijelo prvo polugodište ima

geografiju, povijest, likovni i još neke predmete koji nisu STEM. Onda se nema smisla natjecati jer neke škole će imati obrnuto i njihovi učenici će znati najviše i imat će bolje rezultate. Konstantno imanje istih predmeta može biti naporno, ja ne poznajem osobu koja želi imati povijest 4,

5 ili možda 6 sati na tjedan. Mislim da će biti problem jer će se trebati pamtiti više informacija i biti će teže nekima – upozorava Robert. Nama ne preostaje ništa drugo nego čestitati mu na postignutom uspjehu i poželjeti još takvih rezultata u budućnosti.

ZDRAVLJE

24. svibnja 2019.

APITERAPIJA

pomoć pri liječenju različitih tegoba OPG VLADIMIR HAVAIĆ Med je u životu ljudi uvijek predstavljao zdravu i dostupnu namirnicu koja se održala usprkos pojavi jeftinijeg industrijskog šećera. Apiterapija je prirodan način jačanja imunološkog sustava pčelinjim proizvodima, a njezini počeci sežu još u doba starog Egipta. Svi znamo za ljekovitost meda, propolisa i svega što nam pčele mogu dati. Međutim, pčelar Vladimir Havaić iz Malog Bukovca otišao je korak dalje te je u Sigečaku (Globočec Ludbreški) izgradio apiinhalacijsku kućicu u kojoj je moguća inhalacija zrakom iz košnica.

Kako je sve počelo? -Na cijelu tu priču o pčelama i proizvodnji meda potaknula me supruga koja je u to vrijeme bila trudna i konstantno je konzumirala med. Svaki tjedan obavezno sam moral kupiti jednu flašicu meda, i onda sam jednostavno odlučil da je bolje i isplativije da ga doma sam proizvodim. – kroz smijeh svoju priču započinje Vladimir. Prve četiri košnice kupio je 2005. godine od pčelara Ivana Lenčeka iz Martijanca. On mu je prenio prva znanja o pčelarstvu. - Ubrzo sam se učlanio i u Pčelarsko društvo Ludbreg te sam pohađao edukaciju za pčelara u Pučkom učilištu u Varaždinu. Tadašnji predsjednik Pčelarskog društva Stjepana Žganjera također mi je pružio podršku u počecima, a Pčelarsko društvo Ludbreg i danas, na čelu s predsjednikom Krešom Piljakom podržava i promovira moj rad. – kaže Vladimir i dodaje kako je osim uz pomoć poznanika, o ponašanju pčela i njihovom uzgoju učio i iz mnogobrojne literature. Kao rezultat toga, broj pčelinjih zajednica u Vladimirovom pčelinjaku se iz godine u godinu povećavao čime je narasla i sama proizvodnja.

– Dio košnica imam doma u Malom Bukovcu, dio u Sigečaku i dio na parceli pokraj Drave. Briga o njima je konstantna. Kroz zimu su pripreme, a u proljeće ima najviše posla, dakle travanj, svibanj i lipanj. – kaže pčelar.

Proizvode prodaje na kućnom pragu OPG Vladimir Havaić proizvodi različite vrste proizvoda od meda te u ponudi između ostalog ima i med s cimetom, peludom, te med s komadima oraha, lješnjaka i bučinih koštica. – Susjedi, prijatelji i rodbina iz Malog Bukovca i okolice bili su prvi kupci koji su na taj način podržali i potaknuli daljnji rad. Sve proizvode plasiramo odmah na kućnom pragu. Većinom su to konstantni kupci koji su zadovoljni kvalitetom i uvijek se vraćaju.–

Pomoć cijele obitelji Vladimiru u pomoć često priskače supruga Sanja, njihove kćeri Gabrijela i Tanja, te sin Mario. - Trudimo se održati to u nekim granicama koje možemo zadovoljiti. Ne želimo ništa forsirati jer onda to više nije gušt. Ne treba pretjerivati, nama je bitnija kvaliteta i pozitivan feedback kupaca nego kvantiteta.- kaže pčelar. S proizvodnjom je prvotno krenuo na malo, međutim javila se prilika za ulazak u projekt Ministarstva poljoprivrede koji je bio okidač za nešto više. Njegova ljubav prema čovjeku, pčelama i prirodi rezultirala je realizacijom mEDEN-a

mEDEN - Apiinhalacijska kućica kao mali medeni raj gdje apiterapija i domaći pčelinji proizvodi iscjeljuju tijelo u krajoliku koji iscjeljuje duh.

U sklopu apiinhalacijske kućice mogu se kušati i proizvodi OPG-a Vladimir Havaić Ideja za izgradnjom apiinhalacijske kućice kod Vladimira se javila još na samom početku. Međutim, prava prilika pružila se 2016. godine kada je objavljen natječaj Agencije za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju za provedbu mjere 6.3.1. “Potpora razvoju malih poljoprivrednih gospodarstava”. – Na poticaj prijatelja Vladimira i Marije Čurila iz Ludbreškog poduzetničkog centra aplicirali smo projekt mEDEN izgradnju apiinhalacijske kućice i prodaju vlastitih proizvoda. Dobili smo bespovratna sredstva Europske unije i krenuli u provedbu. Tu opet moram zahvaliti i svima ostalima koji su na bilo koji način doprinijeli i pomogli da bi sve to danas izgledalo kako izgleda. Naravno, ima još posla, ali ponavljam, ništa ne požurujemo. – kaže Vladimir. Ovakav način pčelarenja je jedna druga razina u odnosu na klasično pčelarstvo. Već sam naziv mEDEN upućuje na prirodu i samoodrživost, a s obzirom da je vrlo zvučan, već nakon prvog susreta ostaje zapamćen.

Što je zapravo apiinhalacijska kućica? Apiinhalacijska kućica je drvena kućica koja nudi mogućnost inhalacije udisanjem zraka iz košnice koji je koristan kao pomoć kod bolesti respirativnog sustava, migrena, za dizanje imuniteta organizma i poboljšanje općeg psihofizičkog stanja organizma, kod kardiovaskularnih bolesti, stresa, depresije, tijekom oporavka nakon moždanog udara, poboljšavaju opće stanje organizma.

Domaćini Sanja i Vladimir proveli su nas kroz svoju apiinhalacijsku kućicu kojoj su odabirom prirodnih materijala i jedinstvenim dizajnom dali osobni pečat.

Preporuča se inhalacija 20-30 minuta, dva puta dnevno

Već na samim vratima osjetili smo aromatičan miris košnica i pčela. U unutrašnjosti kućice nalazi se pet košnica, a na vrhu svake od njih postoji otvor iznad kojeg je mali uređaj koji uvlači zrak iz košnice u crijevo i do maske za inhalaciju. Korisnicima se preporučuje inhalacija 20-30 minuta, dva puta dnevno. Nadalje u kućici se nalazi i ležaj tako da gosti mogu opušteno uživati u smirujućem zujanju pčela ili ugodnoj glazbi. - Iako takva vrsta terapije kod nas još nije toliko poznata interesa ima. Ljudi zovu, dogovaraju

termine. Ali eto, vrijeme je takvo kakvo je i nažalost ne smijemo još uznemiravati pčele, uzimati im topli zrak iz košnice. Moramo pričekati da još malo zatopli. – otkriva Vladimir Havaić. U potkrovlju se nalazi ambijent koji se također koristi kao zona za opuštanje s balkonom koji pruža prekrasan pogled, a u podrumu se nalazi prostor koji može primiti 40-ak ljudi i u kojem se može prirediti edukacija o pčelarstvu te degustacija domaćih proizvoda - posebice odličnih medenjaka koje priprema Vladimirova majka Marija. - Već godinama lokalni dječji vrtići posjećuju obiteljski pčelinjak te uče o pčelama uz degustaciju pčelinjih proizvoda. Vrlo je važno već u djetinjstvu steći navike konzumacije pčelinjih proizvoda te podići svijest o važnosti pčelarstva. U tom smislu mEDEN je u cijelosti prilagođen organizaciji takvih dolazaka kako bi bez opasnosti posjetitelji imali prilike vidjeti pčelinje zajednice, naučiti nešto o njima i možda začeti ljubav prema istima. - kaže Vladimir i dodaje kako za sad imaju samo pozitivne komentare. - Zadovoljni smo napretkom i polako ćemo se razvijati i dalje. Vrlo povoljna lokacija udaljena svega 1,5 km od Ludbreškog svetišta, 200 metara od magistrale, uz vinsku cestu koja vodi do vidikovca Sveti Vinko nameće nastavak razvijanja projekta. Tako da epilog zasigurno slijedi…

OBILJEŽILI SMO

24. svibnja 2019.

Festival povijesti i u Ludbregu

Šetnja središtem grada Gradska knjižnica i čitaonica "Mladen Kerstner" i ove se godine, po treći put zaredom pridružila obilježavanju manifestacije Kliofest. Iza ovog naziva zapravo se krije festival povijesti, a ludbreška knjižnica proteklih se godina priključila predavanjima dok je ove godine to bila šetnja Ludbregom. Ulogu vodiča dobio je Milivoj Dretar, povjesničar i autor knjige "Židovi u ludbreškom kraju". Posjetitelji Kliofesta doznali su nešto više o rabinu Nußbaum, obitelji Moses, književniku Eduard Breier, obiteljima Scheyer, Schlesinger, Appler, Weiss, rabinu Deutsch. Zanimljiva je i priča o prvoj benzinskoj crpki na mjestu današnje pivnice te o jednoj "srećki" koja je dovela do izgradnje prve ludbreške banke. -Kliofest je festival povijesti, tjedan dana u svibnju kada se širom Hrvatske održavaju manifestacije koje populariziraju povijest i slične znanstvene grane. To je prilika da se upozna povjesničare, njihov rad, da se publici približe i neke manje poznate teme, nešto o čemu možda baš i nisu učili u školi. Naziv dolazi od složenice imena muze povijesti (Klio). Posebno raduje da se Kliofestu svake godine pridružuje sve veći broj institucija. Tako se programi organiziraju i u školama za učenike, u knjižnicama, arhivima, muzejima, u udrugama – rekao je Milivoj Dretar. A kako je uopće došlo do pokretanja programa u Ludbregu? - Dr. Agičić s Filozofskog fakulteta u Zagrebu je idejni začetnik i voditelj Kliofesta. On je bio moj profesor na Odsjeku za povijest te kad sam vidio za Kliofest, javio sam mu se i suradnja je počela. Svake godine počinjemo s prijavom programa u ožujku pa da sve bude spremno za svibanj. Ludbreg se već treću godinu zaredom nalazi u programskoj knjižici koja je dostupna na internetu. Kliofest se odvija od Dubrovnika do Belog Manastira i zato je dobro vidjeti da i jedna manja sredina poput Ludbrega može proizvesti program koji je dio Festivala – dodaje Dretar. Ludbreška knjižnica poznata je kao mjesto okupljanja povodom stručnih predavanja, putopisa, predstavljanja tiskovina, radionica. Tako se početkom svibnja u knjižnici održao dio dvodnevnog državnog stručnog skupa za koordinatore projekta SEMEP-a, sudionici su slušali predavanje o ekohistorijskim promjenama u okolišu ludbreške Podravine te o unapređenju rada s darovitom djecom. Potom je uslijedio Kliofest, ove godine u nešto drugačijem obliku. - Ove godine zamislili smo ga drugačije, kroz edukativnu šetnju obišli smo središte grada s pričom o nestaloj židovskoj zajednici. Nije nikakva tajna da se tu nalazi dvadesetak kuća u kojima su do 1940-ih živjeli Židovi. Malo ljudi zna o njima, ali interes ne jenjava. I stalno pristižu nove informacije, a nedavno je u Izraelu pokrenut novi slučaj proglašenja Pravednika među narodima – otkriva Milivoj Dretar. Kliofest već je tradicija u Ludbregu, a neki veći gradovi tek s njime počinju. -Pije dvije godine imali smo predavanje o slavnom Che Guevari, povodom 50. godišnjice njegove smrti. Prošle godine slušali smo o američkim Indijancima, a ove je naglasak na zavičajnoj temi. Iako se program odvijao samo posljednjeg dana održavanja Kliofesta, u petak 17. svibnja, povijesne teme su zastupljene u našoj knjižnici tokom cijele godine – zaključuje Dretar.

Dan otvorenih vrata i Međunarodni dan obitelji

Sredina svibnja i ove je godine bila rezervirana za Dane otvorenih vrata udruga, a obilježavanju su se pridružile i ludbreške udruge, među njima i "Žene iz centra svijeta". One su u suradnji s Povjerenstvom za ravnopravnost spolova Grada Ludbrega uz Dan otvorenih vrata obilježile i Međunarodni dan obitelji kako bi svi zajedno podsjetili da je obitelj temelj društva. Posjetitelji su tako u Bakinoj hiži imali priliku sudjelovati na radionicama izrade tjestenine koje su bile namijenjene svim dobnim uzrastima. Također, bila je to i prilika da se svi zainteresirani detaljnije upoznaju s radom Udruge "Žene iz centra svijeta" kao i Povjerenstva za ravnopravnost spolova.

Prigodan koncert povodom Majčinog dana Mješoviti pjevački zbor Podravina već tradicionalno organizira prigodni koncert za Majčin dan. Ove godine u dvorcu Batthyany svečana dvorana bila je popunjena do posljednjeg mjesta, a čak se tražilo i mjesto više. Naime, vodstvo MPZ Podravina na čelu s novom predsjednicom Jasminom Bačani odlučilo je prigodu dati i onim najmlađima pa su tako nastupili i klinci iz dječjeg vrtića Iskrica. Djeca su recitirala stihove o mamama, pjevala i plesala, a da su njihove nastupe mobitelima snimala oba roditelja ne treba uopće govoriti. Osim vrtićanaca mnogo ozbiljniji nastup imali su učenici OŠ Ludbreg koje je pripremila učiteljica Ljudmila Kladić. Zara Lu Sakač se tako istaknula izvođenjem monologa, a kasnije je kazivala i stihove o majci. Šaljiv monolog izveo je i Hrvoje Novota. Njegov djed Antun dugogodišnji je član MPZ Podravina i te večeri je pjevao. Stihove svoje autorske pjesme o majkama govorio je Aleksandar Horvat koji je svugdje rado viđen gost, a pjevale su i 'njego-

ve' Pajdašice. Pjevala je i posebna gošća iz Varaždina, Anita Huđek, članica Ansambla LADO iz Zagreba, a kao pratnja Zboru svirali su i tamburaši KUD-a Juraj Lončarić iz Hrženice. -Zbor Podravina će najesen proslaviti 140 godina od osnutka. Ovaj put mi sami smo izveli samo pet pjesama, tri na početku i dvije na kraju koncerta zajedno s tamburašima i više smo dali prigoda našim dragim gostima. Mislim da je program bio bogat, a izvođači raznih dobnih skupina doprinijeli su da je svatko za sebe mogao ponešto 'odvojiti'. – rekla je Jasmina Bačani, predsjednica MPZ Podravina. -Radila sam dugo godina u Njemačkoj i tamo upoznala supruga Slovenca. Čim smo se vratili u Hrvatsku počela sam pjevati u Zboru i evo sad već 8 godina pjevam i družim se s ostalim članovima. Svi se radujemo ovom nastupu i lijepo se osjećam večeras. Naša dirigentica Rosana Cepanec nas je jako dobro pripremila. – rekla je Ana Kaube, drugi glas 'Podravine'. (dv)

24. svibnja 2019.

KULTURA

Ukratko o

Nova knjižica u biblioteci

Vladimiru

„Ludbreške razglednice“ Gradska knjižnica i čitaonica „Mladen Kerstner“ pokretač je edicije „Ludbreška razglednica“ koja za cilj ima predstaviti znamenite Ludbrežane koji su pridonijeli razvoju svojeg rodnog mjesta ili su prenijeli glas o njemu diljem zemlje i šire. -S ponosom i sa željom da se ono vrijedno zapiše, a zapisano će ostati sačuvano, osmislili smo ovakve knjižice-razglednice. Svaka od njih je djelić sačuvanih sjećanja, evokacija uspomena na drage Ludbrežane i djela koja su stvarale vrijedne ludbreške ruke. Svaka od njih ono je najbolje što Ludbreg ima i s čime se želi pohvaliti, s radošću istaknuti. Ove knjižice poklon su svakom Ludbrežaninu, ali i razglednica koju će moći poslati dalje, pokloniti nekome. – poručila je ravnateljica gradske knjižnice, Edita Kutnjak – Zlatar.

Predstavljena životna priča i rad znamenitog sugrađana prof. dr. sc. Vladimira Filipovića U „Ludbreškoj razglednici“ tako su svoje mjesto već pronašli Marija Winter, Božo Hlastec, i Mladen Kerstner, a kroz razglednicu „Priče i legende iz Lodbringova grada“ predstavljene su i neke od najznačajnijih legendi vezanih uz Ludbreg. Peto pak izdanje posvećeno je znamenitom sugrađaninu, hrvatskom filozofu prof. dr. sc. Vladimiru Filipoviću. U predstavljanju knjižice, koje je održano 14. svibnja, sudjelovao je profesor povijesti Milivoj Dretar te sam autor knjižice, magistar filozofskih znanosti profesor Eduard Vargović. - Ovu ideju o pisanju knjižice o profesoru Filipoviću prihvatio sam iz dva razloga. Prvi je taj što sam ga poznavao i kao profesora, ali i osobno,što se odmah nadovezuje i na drugi razlog, a to je sam njegov lik koji je bio sjajan, izrazito jednostavan, kulturan, duhovit i nevjerojatno tolerantan. – između ostalog kazao je profesor Vargović. Predstavljanju knjižice prisustvovao je i predsjednik Gradskog vijeća Antun Šimić te predsjednik Ogranka Matice hrvatske iz Koprivnice Dražen Ernečić.

Pripreme za Kešnerijadu Gradska knjižnica i čitaonica Mladen Kerstner i ove će se godine prisjetiti svog sugrađanina, književnika, scenarista i redatelja po kojemu nosi ime. Popularna "Kešnerijada" i ove će se godine održati početkom srpnja u povodu obilježavanja godišnjice rođenja jednog od najpoznatijih Ludbrežanina, a pripremne aktivnosti već su započele. - U zelenilu dvorišta galerije Štefanije Baranašić u Ludbregu, umjetnici kipari i oni koje žele nešto novo naučiti stvarali su radove iz serije Grutovčani. U goste su nam došli glumci istoimene serije, Smiljka Bencet i Nikica Novosel što nas je posebno razveselilo. Dvodnevna radionica zapravo je bila regionalno, međužupanijsko druženje uz umjetnike iz Ludbrega, Varaždina, Varaždinskih Toplica, Lepoglave, Koprivnice. Ono što nam je posebno važno je da su nam se priključili i naši Ludbrežani, mladi ljudi koji su radionicu iskoristili kao priliku da nauče nešto novo – rekla je Edita Kutnjak Zlatar, ravnateljica Gradske knjižnice i čitaonice Mladen Kerstner. Što je nastalo na radionici pod vodstvom Štefanije i Zlatka Baranašić svi zainteresirani imat će prilike vidjeti od 5. do 7. srpnja na ovogodišnjoj Kešnerijadi.

Filipoviću Vladimir Filipović rođen je 26. srpnja 1906. godine u Ludbregu, u prostoru današnje Ljekarne u Ulici Ivana Gundulića. Osnovnu školu pohađao je u Novskoj, gimnaziju u Bjelovaru i Zagrebu. Studirao je filozofiju i slavistiku u Zagrebu, te Münchenu i Berlinu. Diplomira je 1929., a godinu kasnije i doktorirao. Radi je na gimnazijama u Karlovcu i Korenici, te kasnije postao asistent na Katedri za filozofiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, na kojoj je predavao sljedeće 44 godine. Pod njegovim vodstvom, Katedra za filozofiju izrasla je u Odsjek za filozofiju s devet katedri i 19 nastavnika i asistenata. Značajan događaj, u kojem je Filipović sudjelovao, bilo je osnivanje Hrvatskog filozofskog društva. Bio je njegov prvi predsjednik. Inicirao je i pokretanje Odjela za filozofiju Sveučilišta u Zadru, na kojem je i sam predavao. Njegovo pedagoško, strukovno, izdavačko i organizacijsko djelovanje od golemog je značaja za dalji razvoj filozofije u Hrvatskoj.

Popis događanja u GKČ „Mladen Kerstner“ Ludbreg lipanj, 2019. PROGRAMI ZA DJECU U KNJIŽNICI: Slušam, pričam, stvaram – priča za laku noć – program za djecu koja žele naučiti pričati priču, srijedom od 18:00 sati Čitanje priče za laku noć u 19:00 sati: 5. 6. Sjena kapetana Kuke 12. 6. Vuk koji je htio obići svijet 19. 6. Što se ne može ukrasti? 26. 6. Zog i leteći liječnici

15. 6. Klinci u Knjižnici: Došlo nam je ljeto

Program za djecu predškolske dobi od 9:30 do 11:30 sati PROGRAMI ZA ODRASLE U KNJIŽNICI: 7. 6. Put do beskraja - večer poezije Draženke Bakšaj u 19.30 sati 11. 6. Šamanizam inicijacija u drevnim kulturama – filozofsko predavanje Nove Akropole iz Varaždina u 19:30 sati 18. 6. Odsečeni od svetla večer poezije Gorana Gatalice u 19.30 sati

KULTURA

24. svibnja 2019.

Centar za kulturu i informiranje „D. Novak ” Ludbreg - Povodom Međunarodnog dana muzeja

Otvorena izložba „Industrijska baština Ludbrega“ Izložba „Industrijska baština Ludbrega“ koja za cilj ima očuvati bogatu industrijsku baštinu na kojoj smo se razvili kao društvo otvorena je 17. svibnja u izložbenom prostoru i podrumu dvorca Batthyany. Izložba donosi pregled palete industrijskih postrojenja nastalih na području tadašnje općine Ludbreg za vrijeme II. i III. industrijske revolucije, dakle od 1900. do 1990. godine. Postav je koncipiran u tri dijela. - Prvi dio donosi pregled nastanka i nestanka većih tvornica na području Ludbrega, značajnijih promjena u poslovanju te pregled proizvedenih proizvoda. U drugom dijelu nalazi se velika maketa Grada Ludbrega koju smo izrađivali u suradnji s Ludbreškom udrugom mladih entuzijasta (LUMEN) i učenicima produženog boravka Osnovne škole Ludbreg. Na maketi su označene sve tvornice koje su obuhvaćene izložbom. Treći dio odnosi se na galeriju fotografija koje smo prikupili zahvaljujući bivšim radnicima tvornica i njihovim obiteljima. – objašnjava Jelena Koprek koja je uz Miroslava Vađunca i Mateu Lukić organizator izložbe u ime Centra za kulturu i informiranje „Dragutin Novak“. - Prilikom sakupljanja građe došli smo do zaključka kako bi svaka tvornica, a osobito one koje su i sada operativne, zahtijevale posebnu izložbu da se približe građanima, a osobito mla-

dim generacijama koje danas ne znaju kako se radilo u počecima i kakav je napredak do danas. – poručio je ravnatelj Centra za kulturu i informiranje „Dragutin Novak“ Branko Dijanošić. Otvorenje izložbe popratio je i gradonačelnik Grada Ludbrega Dubravko Bilić. – Industrijska baština je naša povijest i ona nam je od neprocjenjivog značaja. Podaci kažu da je u ovim tvornicama nekad radilo više ljudi nego što je grad imao stanovnika. Zahvaljujem svima koji prepoznaju tu vrijednost, vrijednost korijena, baštine, kulture te u konačnici vrijednost identiteta Grada Ludbrega. Ludbreg je industrijsko središte i od toga ne treba bježati. Nadam se da će ova izložba privući još ljudi i da će oni na izloženim fotografija možda prepoznati i dio svoje obiteljske povijesti, svog identiteta i obiteljskoga nasljeđa.- kazao je tom prilikom. Tvornice koje su obuhvaćene kroz izložbu su Mlin „Bednja“, Ciglana „Antun Blažić“, Elektra, Grafičar, Budućnost, Orah, Varteks, Razvitak, Lukaps, Metakem, Oprema, Poljoprivrednoprehrambeni kombinat i Belupo. - Ovom prigodom zahvaljujem svim upravama trgovačkih društava koja su nam izašla u susret prilikom prikupljanja artefakata, svim pojedincima koji su se uključili u ovu akciju, učiteljicama i učenicima Osnovne škole Ludbreg te LUMEN-u. – poručio je Branko Dijanošić te dodao kako ovo nije sve što su prikupili

i što će, nadaju se još prikupiti. - Trenutačno radimo pripreme za projekt virtualnog muzeja industrijske baštine, što je i trend u svijetu, da se građa prezentira na novim platformama. Ponekad naprosto nije moguće izložiti primjerice tiskarske strojeve jer su oni teški za izlaganje izvan pogona ili neku proizvodnu liniju. Međutim, možemo ih prezentirati uz pomoć digitalne tehnologije. Nadam se da će nakon ove izložbe biti još razgovora i dogovora o temi jer nam je i to prilika da se pokažemo u široj zajednici. – zaključuje. Svi oni koji su propustili razgledati izložbu to još mogu učiniti do 6. lipnja.

UKRATKO O INDUSTRIJALIZACIJI LUDBREGA U samim počecima industrijalizacije, u Ludbregu su radili samo mlin i ciglana koji su tada bili u posjedu obitelji Batthyany dok je ostalo stanovništvo bilo orijentirano prvenstveno na poljoprivredu. Kasnije se mali obrtnici počinju organizirati u zadruge te tako djeluju neko vrijeme dok se zbog jačeg prezentiranja na tržištu ne udružuju i zajedno osnivaju male tvornice. Među prvima bila je tiskara „Grafičar“ koja se razvila prije Drugog svjetskog rata iz male tiskare Đure Laborca, a za njom je slijedio „Orah“ osnovan 1950. godine nakon likvidacije građevinskog poduzeća „Novator“ Ludbreg. Postolarsko poduzeće „Budućnost“ također nastaje iz zadruga da bi kasnije preraslo u jednu od najvećih industrija na području Ludbrega. Njenim pri-

mjerom krenuo je i „Razvitak“ iz kojeg se kasnije razvija „Metakem“, zatim „Lukaps“, „Oprema“ te „Belupo“. Valja istaknuti i pogon konfekcije „Varteks“ Ludbreg koji je bio rezultat integracije između tekstilne industrije „Varteks“ i konfekcijskog poduzeća „Naprijed“ te Poljoprivredno-prehrambeni kombinat koji je nastao 1964. godine i stvorio izvanrednu materijalnu, tehnološku i tehnički osnovu, kojom je mogao obuhvatiti čitave proizvodne cjeline u ratarstvu, stočarstvu i sjemenarstvu. Međutim, sve to ne bi bilo moguće bez električne centrale koju je još 30-ih godina konstruirao Viktor Fizir, a koja je osvjetljavala područje tadašnje općine Ludbreg sve do elektrifikacije koju kasnije preuzima „Elektra“.

24. svibnja 2019.

KULTURA

Silvija Novak oduševila publiku Ludbreška pijanistica Silvija Novak održala je u dvorcu Batthyany svoj prvi samostalni koncert. Publika u punoj svečanoj dvorani dvorca bila je oduševljena 45 minutnim programom. Silvija je program mukotrpno i marljivo vježbala jer je sve skladbe odsvirala napamet bez notnih zapisa. -Učenica sam završne godine srednje Muzičke škole u Varaždinu u klasi profesora Danijela Ota. Zajedno smo birali skladbe za ovaj nastup o kojem sam sanjala dugo godina. Izvest ću sonatu, etidu, preludije i na kraju baladu, a autori kompozicija su Beethoven, Chopin, Kempf, Bach, Martin i Liszt. Dio ovog programa izvest ću na skorašnjem maturalnom koncertu. – rekla je Silvija neposredno prije koncerta. Silvija namjerava krenuti stopama brata Marka koji kao hornist radi u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu, a dirigentskom palicom ravna Puhačkim orkestrom grada Lud-

brega. Marljiv i nadasve predan rad planira okruniti upisom na Muzičku akademiju u Zagrebu ili Ljubljani. -Za Silvijin koncert birali smo skladbe koje odgovaraju njezinom karakteru i temperamentu. Program je jako zahtjevan i s njime bi ona mogla diplomirati čak i na Akademiji. – rekao je Danijel Oto, Silvijin profesor. Osim svom sadašnjem, Silvija se na kraju koncerta zahvalila i prijašnjim učiteljima koji su je uputili u svijet glazbe. Radi se o profesorima koji rade u Osnovnoj glazbenoj školi u Ludbregu: Slobodanu Vađuncu, Ani Pokos – Labazan i Jeleni Pokos – Prepelić. Nakon zahvale profesorima i publici na dolasku krenula su čestitanja za uspješan nastup. Uz mnogobrojne kolegice koje su pripremile prekrasne bukete, čestitali su joj rođaci kao i članovi njene uže obitelji braća Marko i Vedran te njezini roditelji. Ponosna obitelj Novak rodbinu i goste počastila je na domjenku poslije koncerta.(dv)

Glazbene najave

PRED NAMA DVA KONCERTA Mjesec svibanj još jedanput je potvrdio kako je Ludbreg uz brojne atribute i grad glazbe. Koncertom se predstavila mlada Silvija Novak, a ovih dana očekuje nas još jedan završni koncert. Harmonikaš Mihael Hižak, maturant varaždinske Glazbene škole u utorak 28. svibnja u svečanoj dvorani dvorca Batthyany s početkom u 19 sati predstavit će svoje glazbeno umijeće. Glazbene korake mladi glazbenik započeo je u Osnovnoj glazbenoj školi u Ludbregu. Naša glazbena škola okuplja preko 150 mladih glazbenika, a zašto je takav interes publika se još jednom može uvjeriti na završnom koncertu učenika koji će se u kino dvorani Centra za kulturu i informiranje "Dragutin Novak" održati u srijedu 12. lipnja s početkom u 19 sati.

23. GODINU ZAREDOM ODRŽAVA SE „HAIKU SUSRET“ U LUDBREGU Manifestacija već više godina ima međunarodni karakter Centar za kulturu i informiranje „Dragutin Novak“ i ove će godine biti domaćin „Haiku susreta“ koji ulaze u 23. godinu obilježavanja. Haiku poezija smatra se najkraćim oblikom poezije na svijetu. To je pjesnička forma koja slavi trenutak života i prirode s ljudskim osjećajima u trostihu 5-7-5 te u Hrvatskoj ima mnogo ljubitelja i autora. Susreti haiku-pjesnika u Ludbregu postali su tradicija, a sam grad prepoznat je kao jedan od gradova-centara haiku poezije. Podsjetimo, prvi ludbreški haiku susret održan je 1997. godine, a godinu kasnije započinje i kontinuirano tiskanje zbornika radova, koji s vremenom postaje međunarodan jer se u njemu objavljuju i radovi pjesnika iz susjednih država. Iznimka neće biti ni ovogodišnji u sklopu kojeg će svjetlo dana ugledati „Haiku zbornik 2019“, koji je u potpunosti dvojezičan – hrvatsko- engleski. Uredio ga je međunarodni urednički tim koje čine hrvatski haiku pjesnik Boris Nazansky i Alenka Zorman iz Slovenije. Uz predstavljanje zbornika održat će se i tradicionalan podjela priznanja. Uz „Afroditu“, priznanje za najuspješniji haiku erotskog sadržaja dodijelit će se i „Povelja za doprinos haiku poeziji“ kao priznanje za ukupno dosadašnje stvaralaštvo. Novitet ovogodišnjeg susreta je i izložba japanske kaligrafije (umjetnost lijepog pisanja rukom) u izložbenom prostoru dvorca Batthyany koju organizatori priređuju u suradnji s japanskim veleposlanstvom. Druženje haiku-pjesnika održat će se 8. lipnja 2019. s početkom u 11:30 sati u prostoru dvorca Batthyany.

Nicol Sinković i njezin svijet U sklopu ovogodišnje manifestacije Flora Centrum Mundi posjetitelji su imali priliku razgledati izložbu "Moj svijet". Izložena djela zapravo su svijet mlade Ludbrežanke Nicol Sinković koja se još kao osmogodišnja djevojčica zaljubila u keramiku. Izložbu je u dvorcu Batthyany u Ludbregu otvorio mr.sc. Branko Dijanošić, ravnatelj Centra za kulturu i informiranje "Dragutin Novak", a samu umjetnicu predstavila je Štefanija Baranašić koja joj je 12 godina bila mentorica. – Izuzetno sam emotivna danas jer s jednom osobom družiti se toliko godina, proći s njom sve faze odrastanja puno znači. Od malene djevojčice koja je stigla u malu školu keramike izrasla je u mladu ženu koja je družeći se s glinom uspostavila ravnotežu u životu. Kako je odrastala radovi su postajali sve ozbiljniji. Nije jednostavno raditi keramiku, to samo tako izgleda, ali puno je tu uloženog truda i napora – rekla je Štefanija Baranašić. Nicol Sinković maturantica je Srednje škole Ludbreg, smjer ekonomist. Rođena je 2000. godine, a u malu školu "Artum" centar za umjetničko stvaralaštvo pod okriljem ZB ART-a Ludbreg stigla je s 8 godina. Druženje s keramikom u početku je bila igra, ali s vremenom veza nje i gline rasla je. -Ovo je moj svijet, ali moram zahvaliti i svima koji su omogućili da se ova izložba ostvari,

Gradu Ludbregu, Centru za kulturu i informiranje i Turističkoj zajednici. Obitelj i dečko podržavali su me u svemu ovome, bili uz mene u teškim trenucima, a zahvaljujem i Štefaniji koja je uz mene bila 12 godina i trpjela moja raspoloženja i koja me potakla na razmišljanja o daljnjem životu. Nadam se da će svi koji razgledaju radove uživati u njima jednako kao i ja kad sam ih radila – rekla je Nicol na samom otvorenju. Mlada umjetnica dosad je sudjelovala na dvadesetak skupnih izložbi u Ludbregu, Krapini, Svetom Ivanu Zelini, Zagrebu, a u Varaždinu 2014. godine nagrađena je za svoj najbolji rad. - Od djeteta do odrasle djevojke pređen je put koji je obilježio njeno djetinjstvo i ostavio traga kako fizičkog karaktera tako i

utjecaj na psihički i emocionalni razvoj, a sve to u jednom okruženju pažnje i razvojnog tijeka koji će zasigurno ostaviti pozitivan trag na njen život. Koliko je Nicol utjecala na oblik predmeta, toliko je i glina oblikovala nju. Družeći se, zajedno su zakoračile u svijet odraslih – zaključila je Štefanija Baranašić.

SPORT

24. svibnja 2019.

Hrvači okupili 523 natjecatelja iz 20 država Europe Četvrto izdanje ludbreškog međunarodnog turnira "Colluctatio centrum Mundi Open", okupilo je 523 natjecatelja iz čak 20 država Europe. Turnir je bio spektakularan i po broju, ali i po kvaliteti natjecatelja. Natjecanje se odvijalo u uzrastima od početnika do juniora u muškoj i ženskoj konkurenciji. U izuzetno jakoj konkurenciji, ludbreški su hrvači bili odlični. U uzrastu početnika, prvo mjesto osvojio je Ivan Bačani uvjerljivo pobijedivši sve svoje protivnike. Donat Ledenko natjecanje je završio na petom mjestu, kao i Jan Špoljarić. Svoje prve nastupe na nekom natjecanju, zabilježili su Vid Potočnik, Karlo Kovačić i Jakov Havaić. Za njih je ovo veliko iskustvo, a Karlo je uspio zabilježiti i jednu pobjedu. Kod mlađih dječaka imali smo četiri predstavnika, a najuspješniji je bio Florijan Varović koji je uspio doći do bronce. Iako je u prvom kolu izgubio od odličnog mađarskog hrvača, pošto je isti došao do finala, Florijan je kroz repesaž uspio izboriti broncu. Rene Dulikravić pobijedio je u prvom kolu, da bi izgubio u sljedećem, također od kasnijeg finaliste, no u repesažu nije uspio ponoviti Florijanov uspjeh. Vilim Cindori upisao je veliku pobjedu u prvom kolu da bi ispao u sljedećem. Noa Čanaki, također još neiskusan, izgubio je u prvom kolu, ali nakon velike borbe i nakon što je imao protivnika u tuš poziciji, koju nije uspio realizirati do kraja. Odličan nastup i za njega. Kod kadeta, dobar nastup i priliku za medalju, imao je Leo Petrić, ali nije uspio u borbi za broncu te s dvije pobjede i dva poraza na kraju zauzima peto mjesto. Berislav Varović izgubio je nažalost u prvom kolu i ostao bez značajnijeg plasmana. Naš jedini junior, Dražen Oršuš, s dva poraza, ali i jednom pobjedom nije mogao bolje od korektnog petog mjesta. Četiri ludbreške hrvačice nastupile su

u sastavu Hrvatske reprezentacije, a njihovi rezultati bili su sljedeći: Iva Gerić očekivano je, s tri uvjerljive pobjede osvojila prvo mjesto u konkurenciji kadetkinja. Sandra Besek nastupala je u dva uzrasna razreda. U kadetkinjama je zauzela peto mjesto, dok je u uzrastu starijih djevojčica izgubila u prvom kolu od vrlo dobre Grkinje koja je ispala u polufinalu te tako nije Sandru "povukla" u repesaž, ali na temelju klasifikacijskih bodova osvaja deveto mjesto od 14 hrvačica. Marta Besek osvojila je broncu u uzrastu starijih djevojčica. Nakon uvodne pobjede, gubi u neizvjesnom meču od mađarske reprezentativke, koja ulazi u finale, a Marta onda u borbi za broncu, u također dramatičnom meču, osigurava broncu. Marta Busija, koja zbog fakultetskih obaveza, nema puno vremena za trening, ali usprkos tome u seniorskoj konkurenciji

za Hrvatsku i Ludbreg donosi srebrnu medalju. U ekipnom plasmanu prvo mjesto osvojila je ženska reprezentacija Mađarske, koja je bila i najbrojnija na turniru. Drugo mjesto pripalo je ženskoj Hrvatskoj reprezentaciji, gdje su veliki obol dale Ludbrežanke, a treći su bili susjedi iz Koprivnice HK Podravka. U konkurenciji od 74 ekipe, HK Ludbreg zauzeo je 14. mjesto. Dodijeljene su i nagrade za najbolje hrvačice i hrvače te najboljeg suca, navijača i fair play, a laureati su bili: najbolji mladi hrvač naš Ivan Bačani, najbolja mlada hrvačica Ajla Kadriji – H.K.Zagreb, najbolji strani hrvač bio je Robertico Junior iz nizozemskog De Haltera dok je najbolji domaći hrvač bio Roko Paškov iz zagrebačkog Metalca. Najbolja strana hrvačica bila je Tomyschch Mariia iz Ukrajine, a titulu najbolje domaće hrvačice drugu godinu zaredom poni-

Novi predsjednik Podravine Vitomir Namjesnik U VIP – salonu Gradskog stadiona u Ludbregu 5. svibnja održana je izborna skupština NK "Podravina" na kojoj je na čelnu poziciju ustoličen Vitomir Namjesnik, a za njegove prve suradnike skupštinari su odabrali Franju Besera i Igora Franolića. Vitomira Namjesnika ludbreška sportska javnost zna kao dugogodišnjeg pouzdanog igrača ludbreške „Podravine“ koji je svojom smirenošću i kvalitetom davao ton igri zadnje linije nekadašnjeg drugoligaša. Nakon igračke karijere već je petnaest godina klupski tajnik. Uz tu dužnost obavljao je niz stvari koje nisu spadale u njegovu domenu te držao svaki kutak kluba. Prije nekoliko godina predvidio sam ovakav

rasplet, nije baš vjerovao u to, ali eto dogodilo se. - Stjecajem okolnosti pripala me ta čast da klub vodim u njegovoj stogodišnjici. Nisam maksimalno sretan zbog toga, mislim da tu imamo privrednike koji su predestinirani za tu funkciju, no odlučio sam prekinuti ovu pat poziciju traženje predsjednika. Nadam su da ću za svog mandata koji traje do veljače iduće godine naći pravu ekipu ljudi, da ćemo skupiti glave i dostojno obilježiti stoljeće kluba – otkriva novi predsjednik. Doznali smo da se priprema niz sadržaja za ovu vrijednu obljetnicu, od igranja velikog turnira mlađih kategorija, dolaska veterana "Slavena" i "Dinama" u dane Svete nedjelje te zaokruživanja priče 30.

studenog svečanom klupskom sjednicom skupštine. Onako, objektivno, situacija nije lagana. Neki od igrača razmišljaju o odlasku, mladi nisu do kraja stasali, potvrdili su to i loši ovosezonski rezultati seniora, proračun se planira za ovu godinu negdje na nivou prošlogodišnjeg, nešto više od 400.000 kuna. Zvuči kao nešto, a u biti je ništa , toliko vrijedi 52. igrač "Dinama". Okolne ekipe, pogotovo iz Međimurja, u svojim redovima imaju po nekoliko stranaca, što Brazilaca, Japanaca i ostalih. Ako ćemo željeti gledati nogomet kakvog, nadam se, zaslužuju naše oči, morat će se podići proračun, naći sredstva, kojih ima na području Grada u više tvrtki. Neven Jerbić

jela je Iva Gerić. “Zlatnu fućku” zaslužio je dugogodišnji sudac i hrvački djelatnik, a prije toga i odličan hrvač, Zdravko Pekeč. Najbolji navijač “zlatnu trubu”

osvojio je Mihael Traeger iz Like, a nagrada za fair play pripala je H.K.Poreč. Sjajan posao ludbreških hrvačkih entuzijasta. (N. J.)

SPORT

24. svibnja 2019.

Otrčali još jednu zahtjevnu utrku Snaga prirode, njene ljepote i staza koju ne možete ni zamisliti Trail tri rijeke je mjesto gdje priroda oduzima dah, a vaše noge tjeraju vas naprijed, za još ljepšim i spektakularnijim prizorima – tako organizatori opisuju Trail Tri rijeke – Zrmanja adventures festival. Brojni epiteti vjerojatno su razlog zbog kojeg ovu utrku svake godine pohode i naši Ludbrežani. -Obzirom da Udruga "BSV" između ostaloga organizira i Crazyhill trail odlučili smo u većem broju iskušati se na sličnoj utrci u drugom dijelu Hrvatske. UZ 13 članova naše udruge bilo je tu i drugih Ludbrežana, čak cijele obitelji - kaže Ivan Novak, član Udruge "BSV". Za svladavanje staze duge 14 km nekima je bilo potrebno nešto više od sat vremena, a bilo je i onih koji su naprosto željeli uživati u ljepotama prirode i nisu nimalo žurili već su utrku "iskoristili"

kao šetnju. Nije ni čudo obzirom na ljepotu prirode koja vas okružuje i čak tri rijeke – Zrmanja, Krpa i Krnjeza. - Sama utrka vrlo je zanimljiva, trči se po kamenju, preko mosta dugog 109 metara, a posebna je atrakcija i prevoženje čamcem preko jednog dijela rijeke jer drugačija mogućnost ne postoji – kaže Ivan Novak. Nije naodmet napomenuti kako je među mnogobrojnim sudionicama član ludbreške udruge Zoran Križanić osvojio četvrto mjesto u utrci na 14 km dok je naš sugovornik u utrci na 7 km bio sveukupno treći, a u svojoj kategoriji prvi. - U ovakvim utrkama nekako rezultati ostanu u drugom planu, sudionicima ostaju prekrasna sjećanja, druženja, a tu je i promocija Ludbrega koji se još jedanput predstavio kao grad sportskog duha. -

Gdje su i što rade poznati ludbreški sportaši i sportašice?

BSV Ludbreg

Dugoočekivani nastup Sare Kolak sve nam je bliži. Idućeg mjeseca možemo očekivati prvi nastup najbolje županijske sportašice nakon gotovo godinu i pol stanke zbog saniranja ozljede. Onako punu elana, izgleda bolje i jače nego ikad, možemo odmah očekivati s odličnim rezultatima. Bojan Vručina i dalje zarađuje "pečalbarski" kruh u austrijskom četvrtoligašu "Wildonu". Ekipa se nastoji dočepati sredine ljestvice u čemu značajno doprinosi i naš internacionalac, prvi klupski strijelac. Tomislav Vađon, jedan od najpotentnijih ludbreških sportaša, državni prvak u powerliftingu, rijetke trenutke odmora iskoristio je i za skladanje reperske pjesme koja će biti uglazbljena. Multitalent Tomislav.

Rukometaši i košarkaši izborili državne završnice

EUROPSKI, SVJETSKI I OLIMPIJSKI POBJEDNICI U DVOJCU BEZ KORMILARA (SLIKA)

RAZMAK, RAZMAK NICA

OTOČNA SKUPINA U JADRANSKOM MORU

5+3

BRKAJLIJA

AUTOR “PROSJAKA I SINOVA“ (IVAN) SASTAV NOVOG VALA IZ 1980.- IH ONA KOJA FRIZIRA AUTOR: ANTUN GOLUBIĆ

STANJE ATMOS FERE

TALAS

ITALIJA

ZRINKO OGRESTA

SLOVA IZA „E“ I „Č“

NOVO MESTO

DALMATIN. RUŽIĆASTO VINO

DRUGI U DVOJCU NA SLICI RUŽNOM GRIMASOM POKAZATI ZUBE

ENIGMATSKI TJEDNIK NAVESTI ZNAČAJKE

LANTAN

RIMSKA ČETVORKA EGIPATSKI BOG PODZEMLJA INŽINJERI U AGRONOM.

RASTAVNI VEZNIK

METAR

Proteklih mjesec dana mogli smo uživati u nastupima ludbreške rukometne i košarkaške budućnosti. Krenulo je sve sa košarkašima "Grafičara", kategoriji U-13, koja je igrala na državnoj završnici u Zagrebu. Za ulazak među najbolje četiri ekipe trebalo je još malo svježine te još jedan raspoloženi igrač uz Aleksandra Zembera koji je potvrdio da je u toj uzrasnoj kategoriji jedan od najboljih u državi, da zaslužuje poziv u neku od državnih selekcija, tko zna možda iduće godine u kategoriji U-14. Kadeti RK "Ludbreg" imali su fantastičnu sezonu. Igrali su iscrpljujuću i kvalitetnu 1. ligu gdje su u konkurenciji čak 24 kluba bili sedmi i izborili državnu završnicu u Poreču. U izuzetno etabliranom društvu, u kojem su igrali mahom kadeti klubova, koji su ili su bili dio premijerligaškog društva, bili su sedmi s četiri poraza i jednom pobjedom. Ovo je odličan

uspjeh, jer to su već igrači koji su dobrim dijelom selektirani, u sportu koji je u Hrvatskoj prilično razvijen. Biti na ovoj poziciji samo je potvrda onog što znamo, Ludbreg je rasadnik odličnih rukometaša, a ne nedostaje ni odličnih trenera. Mudro, prigodom turnira održan je i seminar za trenere kojim je pribivalo njih nekoliko stotina, među kojima i više ludbreških. I za kraj, u Pazinu je održana državna završnica, za kategoriju U-12. Među najboljih deset u državi bili su i košarkaši Grafičara. Ostvarili su jednu pobjedu, onu u borbi za devetu poziciju protiv „Borova“. Pokazali su volju i talent, no još je uvijek u ovoj dobi prerano nekoga izdvajati. Pa to su ipak samo još mala djeca. Uz trenera Horvata, ekipu je na četverodnevnoj pustolovini po Istri vodio Kristijan Kokolek koji je završio ovih dana i stručni trenerski ispit na čemu mu od srca čestitamo.

ANA KONJUH

PRVI U DVOJCU NA SLICI

KELVIN

DIVOTA

OSJEĆATI NJUHOM GORSKE VILE I JEDAN I DRUGI

RETURN ON REVENUE

STOŽAC

ZBIRKA OSNOVNIH PROPISA DRŽAVNE VLASTI

ŠARA NA TKANINI, VEZ (ANAG. MARKA) ŠIBENIK

NESTAJANJE IZ SJEĆANJA

KOPATI, ROVARITI

POLOŽAJ TIJELA U JOGI STEĆI KUĆU, STAN KNOCK OUT

LEŽAJ BEZ NASLONA, DIVAN PUNITI ZRAKOM ILI PLINOM, NAPUHAVATI

SMJESA IRIDIJA I OSMIJA DESNI PRITK SAVE

OLIVER DRAGOJEVIĆ VRSTA DRVETA TONA

ŠPANJOL SKA

VODORAVNO:BRKO,RAOS,AZRA,FĆ,NM,KVIZORAMA,LA,OPISATI,ILI,OZIRIS,M,VALENT,K,AK,GORKINJE,ROR,KONUS,ZABORAV,ŠI,ASANA,IRIT,KO,OKUĆITI,OTOMAN,TIS,NADIMATI

ACO PIŠE

Zdravljiče Malo sam se pošpanceral po internetu v potragu za ZDRAVLJEM. Našel sam kojekaj zanimljivoga, pak vas morti čemu zgodnomu podučim. Po staroslavenskomu, kaj ne znam točno ponoviti, reč ZDRAV je zapraf posložena od “dobro” i “drevo”. Denes, dok ne znamo staroslavenski, ostale su nam sikakve zdrave prispodobe, na priliku, “zdrav kak dren”, “jaki kak hrast”, “vitka kak breza”, “tupavi kak bukva”... A ZDRAVLJE je jedno opće stanje dobroga, nečega kaj funkcionera i nema probleme z živlenjem.

Zdravlje je najvekše bogatstvo Zmislite se toga? To smo se vučili v školi. Ali morti ne znate da je to prvi rekel Vergilije. A vučili smo se i “Čistoča je pol zdravlja”. Zločesti su onda rekli da je zmazanoča druga polovica. Tu i tam se pojavil “V zdravomu telu zdrav duh”, a dobre stvari se delaju “pri zdravi pameti”. I fakat, dok imaš zdravlje, moreš se kaj očeš. Znači da se buš v jutro zbudil, oren za delo, vesel za zabavu, se ti bu išlo od roke. Zdravljiče nam je važno, zato ga rad želimo drugima. Poželeti nekomu zdravlje je jako veliki dar, a nikaj ne košta. Zato se, dok se z nekim sretnemo poZDRAVLJAMO. Još su stari Rimljani govorili salutare kaj pak dojde od salus - dobro zdravlje. Pozdravljali smo se dost dugo z “zdravo” kaj je isto varijanta želje za zdravljem kajti ništ drugo nemre značiti. Če negdo kihne bi to mogel biti znak nekakve betege, zato mu mom velimo “naZDRAVLJE”, pri dobri kupici se veli uZDRAVLJE, a pri ZDRAVICI se naZDRAVLJA.

Kaj znači biti ZDRAV? To budu vučitelke rekle da je pridjev - ZDRAV! Ak sam ja zdrav, znači da nisam betežen. Veliju i da je jogurt zdrav. Znači da niti jogurt ni betežen. Šalim se.

24. svibnja 2019. Negda v davna vremena je na velku žalost bilo tak da, če si bil betežen, ti je čez kratko vreme sveča gorela polek vuha. Nesi imel sreču. Negdašnji doktori su zmislili da ti treba krv pustiti kaj bi ozdravel, kajt je beteg v krvi i onda cirkulera seposud po telu. To je bila dobra i spametna metoda, kajti si koji su ne skrvarili su preživeli. Negda su ljudi znali da su za zdravlje dobe koprive, regač, matičnjak, češnjak, hren, slezov koren, čuvarkuča, čista voda z izvora ili z zdenca polek kojega raste drenek. Takaj su znali da jim je za zdravlje dobro friško kravlje mleko, kosana mast, med, pisani špek, mladi luk, jena rakijica v jutro, a prije sega pšenična ili ražena pogača, kuružnjača ili žganci. To jih je kraj teškoga dela držalo tip-top. Ali dok su došle ospice, kozice, jakša gripa, tuberkuloza i tak dalje onda je bil vrag. Ili dok si je nešče nogu ftrgel, ili se na hrđavi čavel fpičil bila je velka frka. Protiv tetanusa je jedino v rakiji bilo nekakve nade. To me zmisli na jeden vic, kak je čovek rekel da on k doktoru ne mora iti kajti vse rešava z pijačom: - Ja ti, vidiš, depresiju rešavam z rakijom, želočane probleme sredim z pelinkovcom, za masnoču v krvi pijem orehovca, protiv glavobolje konjaka, tlaka reguleram z črnim vinom, probavne smetnje rešavam z kruškovcom, on je najslajši… - Čekaj, pa kaj ti nigdar ne piješ vodu? Običnu vodu? - Jeeee, tak pak sam još ne bil betežen! No, idemo dalje, dok smo bili deca smo imeli popriličnoga imuniteta, kajti smo se v zobe narivali. Črešnje smo jeli z zmazanim rokama, žeđ smo gasili v Bednji, šmrkle brisali v rukav, i nikaj nam je ne bilo. To je normalno ne bilo zdravo ali smo se nafčili prati roke, puhati nosa, jesti puno vitaminov. Jedino je v to vreme čovek generalno živel par let menje, v prosjeku. A veliju da denes ljudi v prosjeku živiju duže. Bi se reklo da se zdravo hranimo, krečemo se, rekreiramo se, bolje smo otporni ne beteg i tak dalje. Ali je - vraga. Duže živimo samo zato kaj je medicina tak napredovala da su to čudesa. Denes moreju i mrtvoga još tri dane držati kak živoga. A to da je denes okolo nas se zdraveše i da zdraveše živimo - kaj pak da ne. Nema više regača i matovilca koji nebi bil pošpricani z kakvom kemijom, nigdo više neče jesti žgance z belom kavom od friškoga kravskoga mleka z cikorijom. Ili z kosanom masti. Ne, denes imamo nekaj kaj se zove “konzumerizam”. A to znači da denes ne stignemo štihati vrta i hraniti kokoši, jer vreme leti, treba peneze služiti, a da bi se se stiglo onda treba jesti fletno, “fast-food”, makarone, konzervirane salame i tak dalje i tak bliže. I tak v mladosti dajemo zdravlje za čim više penez, a onda dok smo v penziji onda te peneze trošimo kaj si nazaj kupimo zdravlje.

A kaj ja mislim o tomu? Gle, najlepše mi je dok na vrtu poberem paradajza i onda ga ne stignem pojesti, pak mu vu fružideru počne gnileti. To ti je paradajz iliti rajčica, kak se šika. A oni kupljeni kaj ih z šublerom moreš meriti, si su isti, njih ostaviš vuni na verandi mesec dan isti je kak i prvi dan, niti ne prhne niti se suši, lepi je kaj slika ali pun je kemikalije. Ili picek, na priliku. Imam nekakvu rodbinu gde piceki od kak se zležeju pod kvočkom bežiju po dvoru, ščukaju šodra travu i malo kuruznoga šrota, sončece jih greje. Tomu treba tri četiri mesece dok se spifta, ali je to juha kaj ju bez rezanci moreš jesti, divota jedna žota. A ovi denešnji konzumni su bledi kak da su vu vapno pali, zato jih zamotavaju vu žoti najlon. A dok ga deneš v lonec moraš paziti da voda ne vri duže od dve minute jer, ga več nemreš vun z lonca zvaditi, raspada se kak da je sprhnjeni. Tak da denes, zaprav, nikaj više zdravoga ne pojemo. Če se saki zmisli sebe i vreme koje je bil v bolnici, bi bili denes živi da nema moderne medicine. Teško. Jer da naši stari, na mesto onoga kaj su negdja jeli, moraju jesti ovo kaj mi imamo za jesti podurali bi na pol života. Oni ne bi bili otporni na se ove kemikalije koje paradajza čuvaju mesec dan, kruha dva tjedne, a salamu dok se sama ne rasuši. I još bi rekel, kak sam čital, zdravlje nam je najviše v glavi. Naše bi telo trebalo samo napraviti sebi leka, samo mu treba dati sikakve sastojke, i pozitivnu energiju. Samo od salame se to ne bu dogodilo. A moram reči, kaj stalno ponavljam, gondranje, čemerne misli, negativa, zločestoča - to vam su telesnu kemiju raštela tak kaj se letima ne zbrojite. Ste čuli za PLACEBO? To je dok dobiš niškoristi sodu ili cukora v formi tablete, pak misliš da ti to pomaže. I makar ti ne pomaže, ozdraveš jer veruješ da ti pomaže, kajti je tableta bila lepa rozna. Imamo i hagioterapiju, ljudi kaj se moliju, pak v molitvi dojdeju do ozdravlenja. Imamo i biblioterapiju, kaj nam se v čitanju primiriju misli, plesnu terapiju, kaj se rekreiramo i razonodimo. I kaj reči, tak kak to v glavi mišlenje pomaže, tak more i odmoči. Zato idemo misliti dobro, idemo se pozdravljat dok se vidimo, nasmejati se jen drugomu, zagrliti se, se su to dobre terapije za zdravlje, sreču i veselje.. Veliju da nam se potlam pedesete zide garancija, rezervne dele je se teže nabaviti, a originalni su več malo pohabani i habaju se dalje. Nema druge, treba čuvati to jedno telo kaj imamo, to jeno jedino zdravlje. Saki čovek ima samo jenoga života, i nema veze je li mu je na pameti “Zdravo drug” ili “Zdravo Marijo”, sam nek je zdravo. Dobro zdravljiče želim! (A. Horvat) Foto: Miroslav Vađunec, Zavičajna zbirka

Sljedeći broj Ludbreških novina izlazi 28. lipnja 2019.