Ludbreške novine broj 146

LIST GRADA LUDBREGA BE SPL AT NI PRIM JER A K 28. LIPNJA 2019.

BROJ 146 / GODINA XIV.

USPJ E H Z A USPJ E HOM

POTPORA

OPG „Ivan Friščić” ostvario potporu male vrijednosti u iznosu od 15 tisuća eura.

Str. 8. - 9.

BICIKLIJADA

Prvi lipanjski dan u Ludbregu je bio u znaku upravo tog sportskog događaja.

Str. 11.

HAIKU

Na ovogodišnji natječaj pristiglo je čak 825 haikua od 145 autora iz Hrvatske...

IVA GERIĆ

osvojila je prvu europsku medalju u povijesti hrvanja za žene u Hrvatskoj - brončanog je sjaja.

Str. 12. - 13.

SARA KOLAK

Str. 20.

ORKESTAR

najduljim hitcem na mitingu u Ostravi riješila normu za Svjetsko prvenstvo i Olimpijske igre.

Str. 23.

Puhački orkestar grada Ludbrega sa 33. državnog susreta vratio se sa srebrnom plaketom.

Str. 21.

2

AKTUALNO

28. lipnja 2019.

Renata Potočnik, zamjenica gradonačelnika

U Š E ST G O D I N A P OV E Ć A L A S E Z A P O S L E N O ST Z A 5 5 0 L J U D I Grad Ludbreg je prema službenim podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje u svibnju zabilježio 3914 zaposlenih osoba što je 79 više zaposlenih u odnosu na svibanj prošle godine. Također, nedavno je Gradu Ludbregu dodijeljeno i svjetsko priznanje BIZZ Award od strane World Confederation of Businesses, a koje se dodjeljuje gradovima za poslovno okruženje i inspirativno djelovanje. Grad Ludbreg već je ranijih godina dobio nagradu "Stvaratelji za stoljeća" koju je Međunarodni ekonomski forum Perspektive sa sjedištem u Dubrovniku dodijelio jedinici lokalne samouprave za doprinos razvoju poduzetništva u Srednjoj i Jugoistočnoj Europi između 400-tinjak nominiranih kandidata.

Nakon toga uslijedila je i nagrada Europske komisije u kategoriji Poboljšanje poslovnog okruženja. Sve to dokaz je da Grad Ludbreg uspješnost poslovnog svijeta prenosi i na upravljanje gradom, a upravo to je bila tema nedavno održane konferencije u Gradu Ludbreg.

Gradonačelnik Dubravko Bilić i njegova zamjenica Renata Potočnik istaknuli su kako je za njih politika samo pozadina

Nakladnik: CZKI “D. N.“ Ludbreg Glavni urednik: Iva Havaić Sakač Grafički urednik: Miroslav Vađunec Redakcija: Branko Dijanošić, Iva Havaić Sakač, Darko Skupnjak, Matea Lukić, Dražen Vađunec, Neven Jerbić, Željka Namesnik Kontakt: CZKI “D. Novak” Ludbreg,

Trg Sv. Trojstva 19

Telefon: 042 / 306 130

Fax: 042 / 306 068

e-mail: ludbreske-novine@czkidn.hr dskupnjak@czkidn.hr Tisak: Tiskara Zagreb

i princip na temelju kojega djepreko 105 milijuna realiziranih luju, sve ostalo je vođeno projekata u kojima potprincipima poslovpora iznosi više od noga svijeta.

11 tisuća kuna - U ovih 6 po glavi stagodina ponovnika. Ove je većala se godine prizaposlejavljeni su cilj Ludbreg učiniti nost za projekti u gradom prijateljem svojih 550 ljudi, vrijednosti to je jedna 18 milijusugrađana, gradom za kojeg nova velina kuna. će sugrađani navijati, ka tvornica – Riječ je voljeti ga i s ponosom i to je činjeo različitim nica na koju programima, spominjati smo najviše Interreg, Eraponosni. Naš smus, Erasmus start nije bio jednoplus, Central Eurostavan, preuzeli smo grad pe, Dunavsko, odnosno s poreznim prihodima od 10 javljamo se gdje god stignemo, a milijuna kuna i manjkom od 6,5 očekuju nas dvije najveće prijamilijuna kuna, danas su porezni ve - kazao je gradonačelnik Bilić prihodi grada na razini 20 mite spomenuo prijavu projekta lijuna kuna i sredili smo manjširokopojasnog interneta u sukove do vrlo prihvatljivih iznoradnji sa susjednim općinama u sa jer primjenjujemo poslovne vrijednosti 25 milijuna kuna, a principe, svakodnevno pratimo uskoro slijedi i prijava najvećeg tokove novca, prihode, rashoprojekta Grada Ludbrega - aglode, a ono što nam predstavlja meracija čija je vrijednost 250 najveći problem je neažurnost milijuna kuna, a udio Grada je države u realizaciji europskih 15 milijuna kuna. projekata – naglasio je gradonaGradonačelnik i zamjeničelnik Dubravko Bilić te je naca istaknuli su da upravo meveo kako u ovom trenutku Grad nadžerski način upravljanja Ludbreg ima vlastitih 4 milijuna gradom, odnosno vođenje grada kuna uloženih u EU projekte i na način kako se vodi uspješna čeka povrat sredstava. Smatra privatna tvrtka, daju rezultate da će takav princip rada jedinikao što su porast zaposlenosti ce lokalne samouprave odvratiti u Ludbregu, nove investicije, od europskih projekata jer je nerast plaća te u konačnici činjemoguće, pogotovo manjim granica da to prepoznaju i drugi o dovima, izdržati takav financijčemu svjedoči svjetsko priznaski pritisak te se nada kako će nja BIZZ Award - World Confeprincip rada poslovnog svijeta deration of Businesses, nagrada zaživjeti i u tijelima javne uprakoja se dodjeljuje gradovima za ve, agencijama, ministarstvikonkurentno poslovno okružema i drugim državnim tijelima nje i inspirativno djelovanje. kako bi one sredine koje tako -Nama je cilj Ludbreg učiveć rade mogle normalno raditi niti gradom prijateljem svojih i doprinositi građanima na najsugrađana, gradom za kojeg će bolji način. sugrađani navijati, voljeti ga i Gradonačelnik se osvrnuo i s ponosom spominjati, vjeruna porast realiziranih europskih jem da smo puno na tom polju projekata, 2013. godine kada se napravili, a dokaz su i svi ovi krenulo s europskim projektiprojekti. Posebno nas veseli ma potpora po glavi stanovnika aktivnost i sudjelovanje naših iznosila je 807 kuna, a danas je gospodarstvenika u cijelome

Nama

procesu i njihovih 450 milijuna kuna različitih investicija u modernizaciju. Poboljšanje produktivnosti dokaz je da su u Gradu Ludbregu našli prijatelja, našli su grad koji prepoznaje njihov način funkcioniranja i koji razumije njihove potrebe. Isto tako mi očekujemo od gospodarstvenika da razumiju potrebe zaposlenika, građana i vjerujem kako ta simbioza zasad funkcionira – rekao je gradonačelnik Bilić. Što se tiče same BIZZ Award nagrade gradonačelnik kaže da je ona vrhunac njihovih napora za dovođenje stranih investitora, ali i da je jedna u nizu nagrada na području gospodarstva odnosno stvaranja povoljnog poduzetničkog okruženja.

- Biti dobitnik ovakve nagrade od strane svjetske organizacije velika je čast. Činjenica da su nas prepoznali na svjetskoj razini govori u prilog tvrdnji da smo bussines friendly sredina – podsjetio je gradonačelnik Bilić.

Naglasio je da je gospodarstvo pokretač svega i da u gradu i dalje ustraju u tom pravcu, a to su novi razgovori s novim investitorima i nastavak pozitivnih gospodarskih trendova u Ludbregu.

- Sve te nagrade potvrđuju da smo mali grad samo na papiru. Imamo svoj cilj, a to je biti ekonomski uspješan grad koji ne zanemaruje ostale segmente, kulturu, socijalnu i komunalnu infrastrukturu. Dosad učinjeno velik je uspjeh ne samo za nas kao jedinicu lokalne samouprave već i za naše poduzetnike.

Sve to nije došlo slučajno, već je rezultat dugogodišnjeg rada i suradnje s poduzetnicima, stvaranja dobre poduzetničke klime i privlačenja domaćih investicija, ali i onog što se posebno u današnjem trenutku cijeni, a to su međunarodne investicije – zaključuje gradonačelnik.

Zamjenica gradonačelnika Renata Potočnik, koja je ina-

Gospodarstvo kao temelj razvoja grada je u našem programu bila točka broj 1 i tu smo od samog početka bili svjesni da moramo uložiti najviše napora, odnosno da Grad kao takav mora biti servis našim gospodarstvenicima i jedna platforma za razvoj gospodarstva i mjesto na kojem će gospodarstvenici rado dolaziti i rado razmišljati da razvijaju svoje pogone. Stvarala se čak fama da je gospodarstvo dio koji ne dobiva dovoljno pažnje, no ja sam izuzetno zadovoljna načinom na koji Grad Ludbreg funkcionira u potpori svojim gospodarstvenicima.

Vidljivo je to kroz uređenje zona gdje ne stajemo, kroz investicije koje sad dolaze – rekla je zamjenica gradonačelnika te naglasila i kako je konkurencija vrlo oštra, gradovi u okolici također su spremni prihvatiti nove poduzetnike, ali unatoč tome u Ludbregu postoje i dolaze respektabilne tvrtke koje su spremne na ulaganja. če direktorica prodaje u jednoj preloškoj tvrtki, govoreći o gospodarskim pokazateljima i rezultatima, naglasila je da su se u početku njihove suradnje odlučili da je glavni cilj gospodarstvo i gospodarski razvoj grada.

-Izuzetno sam zadovoljna kako Grad Ludbreg funkcionira kao "poslovni subjekt". Način na koji se Ludbreg transformira u jedan vrlo fleksibilni servis gospodarstvenicima je nešto jako dobro. Najbolje o tome mogu posvjedočiti naši gospodarstvenici, a i ljudi koji sve to vide svaki dan - kazala je Potočnik te rekla kako na području grada djeluje 200-tinjak poduzetnika koji zapošljavaju 2260 osoba.

Dodala je da nisu zadovoljni prosjekom plaća koja je takva na nivou županije, odnosno cijelog sjevera Hrvatske od 4908 kuna ali da veseli trend njenog rasta.

Kazala je i kako veseli rast dobiti ludbreških poduzetnika prema pokazateljima za 2018.

Dodala je i da od 10 top tvrtki s područja županije dvije su s područja Ludbrega. U ukupnom izvozu Varaždinske županije tvrtke iz Ludbrega sudjeluju sa 6 posto.

-Od 200 poduzetnika 154 njih posluje s dobiti. Veseli nas da su svi pozitivni pokazatelji u porastu. Mi sve to ne pripisujemo sebi no uz podršku koju im u svakom trenu pružamo možemo biti zadovoljni našim radom i naporom - zaključila je zamjenica Potočnik. Oboje su zaključili da svakako treba istaknuti kao izrazito pozitivno što se prema rastu poreznih prihoda vidi da rastu plaće, ali i da se Ludbreg, kao i ostatak Hrvatske, susreće s nedostatkom kvalitetne radne snage. No, ni tu Grad Ludbreg, zaključio je gradonačelnik Bilić, neće sjediti skrštenih ruku već će napraviti sve što može da ludbreškim gospodarstvenicima pomogne u pronalasku kvalitetne radne snage.

AKTUALNO

28. lipnja 2019.

Grad i susjedne općine u zajedničkom projektu Grad Ludbreg Ministarstvu regionalnoga razvoja i fondova Europske unije podnio je iskaz interesa po javnom pozivu za sudjelovanje u postupku pred odabir po natječaju “Izgradnja mreža sljedeće generacije (NGN)/pristupnih mreža sljedeće generacije (NGA) u NGA bijelim područjima” za projekt “Plan razvoja infrastrukture širokopojasnog pristupa u Gradu Ludbregu te općinama Mali Bukovec, Martijanec, Sveti Đurđ i Veliki Bukovec”. Glavni cilj projekta je izgradnja NGA širokopojasne mreže temeljene na tehnologiji kojom se može osigurati pokrivanje brzim i ultrabrzim širokopojasnim pristupom na teritoriju obuhvata projekta.

– Za Grad Ludbreg, odnosno cijelu ludbrešku Podravinu obzirom da su uključene i sve susjedne općine ovo je iznimno važan projekt. Njime je predviđena izgradnja infrastrukture za priključak na brzi internet i to od preko 100 megabita u sekundi. Time će naši građani dobiti mogućnost da brže “surfaju” internetom, ali omogućit ćemo i poslovnom sustavu da funkcionira u skladu s europskim i svjetskim standardima – kaže gradonačelnik te dodaje kako je danas dostupnost širokopojasnog pristupa upravo jedan od ključnih preduvjeta za daljnji razvoj gospodarstva.

– Ovim ćemo projektom također omogućiti mladim ljudima koji žele pokrenuti samostalne programerske ili poslove vezane uz druge zemlje svijeta da ih mogu obavljati iz vlastitih domova – pojašnjava gradonačelnik. Prema njegovim riječima u rujnu se očekuje odabir operatera koji će provesti projekt na terenu.

– Nakon odabira operatera kojih ima dosta, od malih do velikih, očekuje nas dovođenje žica do samih korisnika. Nama je najvažnije da realizacija projekta započne što prije kako bismo Ludbreg upisali na kartu brzog interneta – zaključuje gradonačelnik. Projekt je vrijedan oko 25 milijuna kuna.

3

Grad Ludbreg nabavio CRP analizator za pedijatrijsku ordinaciju

Od lipnja i mobilno reciklažno dvorište Uz reciklažno dvorište, Lukom odnedavno u širokom spektru usluga ima i mobilno reciklažno dvorište koje je s radom započelo početkom lipnja.

U prvom sakupljanju otpada putem mobilnog reciklažnog dvorišta pristupilo je ukupno 55 korisnika. Ukupno je zaprimljeno 11 različitih vrsta otpada,

2.181 kg otpada, od toga najviše: glomazni otpad – 829 kg, odbačena električna oprema – 552 kg, otpadno staklo – 204 kg, otpadni tekstil – 176 kg, otpadni metal – 161 kg.

Mobilna reciklažna dvorišta su pokretne jedinice koje služe odvojenom prikupljanju i skladištenju manjih količina isko-

ristivih i drugih vrsta otpada iz kućanstva.

Mobilno reciklažno dvorište lokacije će obilaziti svaka četiri mjeseca. U Bolfanu, Segovini, Čukovcu, Globočecu, Vinogradima Ludbreškim i Kućanu to će biti 7. listopada, a u Apatiji, Slokovcu, Sigecu, Selniku, Poljancu i Hrastovskom 9. listopada.

Za pedijatrijsku ordinaciju Doma zdravlja Ludbreg zahvaljući inicijativi i financijskoj potpori Grada Ludbrega nabavljen je analizator krvi. Točnije, riječ je o CRP analizatoru krvi čija je ukupna vrijednost dvadesetak tisuća kuna.

-Obzirom da laboratorij koji djeluje u Domu zdravlja Ludbreg radi isključivo u prijepodnevnim satima odlučili smo se za kupnju uređaja koji će pomoći liječnicima da utvrde o kakvoj je infekciji riječ i pravovremeno započnu s adekvatnom terapijom. Vjerujem da će zahvaljujući ovom uređaju roditelji i djeca biti bezbrižniji, neće morati strepiti do vađenja krvi idućeg jutra ili odlaziti u Varaždin, Koprivnicu i druge gradove, a liječnicima ćemo također olakšati posao – rekao je gradonačelnik Dubravko Bilić.

Uređaj radi na principu analiziranja uzorka kapilarne krvi iz jagodice prsta, izrazito je jednostavan za korištenje, za jedno testiranje treba oko 2 minute te se kvantitativni rezultati CRP-a dobivaju brzo dok je pacijent još prisutan u liječničkoj ordinaciji. Ujedno pomaže i u razlučivanju bakterijskih od virusnih infekcija.

Država kupuje udžbenike, Grad Ludbreg radne bilježnice MANJINE – DODANA VRIJEDNOST EU Gradu Ludbregu odobren je projekt „Manjine – dodana vrijednost EU“ u sklopu programa Europa za građane. Projekt je povezan s prioritetom Programa Europa za građane 2.3. koji se odnosi na Jačanje interkulturalnog dijaloga i zajedničkog razumijevanja te prevladavanja stigmatizacije migranata i nacionalnih manjina. Projekt ima međunarodni karakter te se provodi u partnerstvu s organizacijama iz Slovenije, Mađarske, Srbije i Crne gore. Partneri su: Tótszentmárton Község Önkormányzata (Mađarska), Općina Tivat, Židovska zajednica Crne Gore (Crna Gora), Hrvatsko kulturalno društvo Komušina (Slovenija), Udruženje Dunav 1245 (Srbija), Vijeće srpske nacionalne manjine Varaždinske županije i KUD „Anka Ošpuh“ Ludbreg (Hrvatska). Ciljevi projekta su promicati međukulturni dijalog između pripadnika nacionalnih manjina i većinskog stanovništva, podići svijest o bogatstvu kulturno-jezičnog okruženja u Europi i promicati raznolikost, toleranciju i poštivanje zajedničkih vrijednosti i prevladati stereotipe o manjinama i drugim skupinama Ukupna vrijednost odobrenog projekta iznosi 22.175,00 EUR.

Ministarstvo znanosti i obrazovanje za sljedeću školsku godinu kupuje obvezne udžbenike za učenike u cijeloj Hrvatskoj, a to se financira iz državnog proračuna. Grad Ludbreg stoga će u proračunu osigurati sredstva za nabavu drugih obveznih materijala, odnosno radnih bilježnica.

- Gdje su djeca tu je i Grad. Nedavno smo u Osnovnoj školi Ludbreg za sve učenike od petog do osmog razreda postavili školske ormariće jer im želimo olakšati školsku torbu. Država se pobrinula da učenici dobiju nove udžbenike, a ostalo je pitanje radnih bilježnica te smo odlučili uskočiti u tom dijelu. Grad Ludbreg za to će izdvojiti do 350 tisuća kuna, ali vjerujemo kako ćemo time olakšati roditeljima pripreme za novu školsku godinu, a i djeca će biti bezbrižnija – rekao je gradonačelnik Dubravko Bilić. Udžbenici i radne bilježnice učenike Osnovne škole dočekat će na školskim klupama početkom nove školske godine.

-Želimo pokazati da nam je stalo do naše škole, iako pripada Varaždinskoj županiji, ona je u našem gradu, naša djeca ju polaze i zaslužuju sve najbolje. Želimo pružiti najbolji standard i mogućnosti kako bi se djeca mogla razviti u inovativne, kreativne stanovnike Ludbrega, ali i cijeloga svijeta i dati doprinos gradu u kojem će živjeti, a nadam se da će odabrati grad svog djetinjstva, najljepši grad na svijetu – Ludbreg – zaključio je gradonačelnik Bilić.

4

AKTUALNO

28. lipnja 2019.

Dan državnosti Dan uoči Dana državnosti Republike Hrvatske, na gradskom groblju delegacije Gradskog vijeća, udruga proizašlih iz Domovinskog rata i političkih stranaka položile su vijenac na spomenik braniteljima Domovinskog rata. Upaljeni su lampioni, a počast poginulim braniteljima odana je također minutom šutnje, te sviranjem ‘Tišine’.

Kod spomenika braniteljima nazočnima se obratio predsjednik Gradskog vijeća Antun Šimić i podsjetio na povijesne dane iz 1991. godine kada je Hrvatska proglasila državnu neovisnost.

- Koristim prigodu da izrazim zahvalnost svima onima koji su na bilo koji način pomogli u stvaranju današnje nam neovisne i slobodne Hrvatske.

Posebnu zahvalnost izražavam svim hrvatskim braniteljima, a osobito onima s našega ludbreškoga područja koji su za taj plemeniti cilj položili svoje živote i osigurali svima nama slobodan i miran život u vlastitoj državi rekao je Antun Šimić, predsjednik Gradskog vijeća.

Više od 1.800 žitelja ludbreškog kraja kroz razne postrojbe izravno je sudjelovalo u Domovinskom ratu i njima treba odati posebno priznanje, a osobito onima koji su za plemeniti cilj izgubili život.

Dan antifašističke borbe Na gradskom su groblju povodom Dana antifašističke borbe položeni vijenci na spomen-obilježje poginulim borcima antifašističke borbe, kalničkih partizana, te na spomenik poginulim braniteljima Domovinskog rata.

Vijence su položili predstavnici ludbreškog Gradskog vijeća predvođeni predsjednik Antunom Šimićem, delegacija Grada Ludbrega i Udruge antifašista općina i Grada Ludbrega uz nazočnost predstavnika udruga iz Domovinskog rata.

O doprinosu Ludbrega antifašističkom pokretu i borbi u kojoj je s područja bivšeg kotara Ludbreg sudjelovalo 1.206 boraca, a 203 poginulo, kratko je govorio Zdravko Pahor, predsjednik Udruge antifašista Grada Ludbrega i općina ludbreškog kraja.

Zatvaranju prolaza prethodili problemi s parkirališnim mjestima Na posljednjoj sjednici Gradskog vijeća Grada Ludbrega gradonačelniku je postavljeno pitanje vezano uz prolaz između Hotela Amalia i Pivnice Mejaši koji je odnedavno zatvoren. Obzirom da je ovo tema o kojoj su se raspisali i drugi mediji, odgovor smo odlučili pronaći u Hotelu Amalia. Prema informacijama koje smo dobili zatvaranju prolaza prethodili su problemi u poslovanju na koje se naišlo zbog korištenja parkirališta od strane osoba koje nisu gosti objekata. Gužva je bila i preko tjedna, dok bi kulminirala vikendom kada su u hotelskom objektu razne proslave. Time za goste hotela ne bi ostalo slobodnih parkirališnih mjesta što je uzrokovalo nezadovoljstvo klijenata. Hotelski objekt dužan je imati dovoljan broj parkirališnih mjesta no prije zatvaranja prolaza to je naprosto bilo nemoguće. Stoga su se odlučili na zatvaranje prolaza što je pomoglo u rješavanju situacije, besplatno parkiralište u hotelskom vlasništvu sada koriste gosti objekata.

24. svibnja 2019.

28. lipnja 2019.

Otpad nije šala, a uloga mu nije mala.

Okoliš često onečišćuje i vode, tlo i zrak zagađuje.

Stoga složimo se svi i otpad zbrinimo mi!

P R OOJ GE LK AT S

57

6

OTVORILI

Dvije pozitivne poslovne priče

28. lipnja 2019.

Poduzetnički inkubator

Svoje karijere odlučili graditi u Ludbregu Poduzetnički inkubatori izvrsno su mjesto za stvaranje i usavršavanje poslovne ideje, stasanje poduzetnika na noge i ulazak na tržište.

Nažalost svjedoci smo velikog vala iseljavanja mladih u potrazi za bolji poslovnim prilikama, stoga posebno vesele primjeri koji pokazuju one koji su ostali u Hrvatskoj i pokrenuli vlastiti biznis.

Posjetili smo naš poduzetnički inkubator LUCERA iz kojeg vam donosimo upravo dvije takve pozitivne poslovne priče.

Glavni akteri su 28-godišnji Nikola Frančić i Vilim Cikač koji se poznaju još od đačkih dana. Pohađali su isti fakultete, čak bili i cimeri u stanu. Danas su pak „susjedi“ u poduzetničkom inkubatoru, obrt do obrta.

AERO FUSION – obrt za proizvodnju bespilotnih letjelica Nikola se u pothvat otvaranja vlastitog biznisa upustio pred nepune 3 godine. Odlučio je svoj hobi – aviomodelarstvo unaprijediti u poslovnu djelatnost.

– Tata se također bavi modelarstvom tako da sam ja od malenih nogu bio u cijeloj toj priči i zapravo je sve ovo došlo nekako prirodno. Nakon srednje škole krenuo sam na studij strojarstva međutim za to jednostavno nisam imao volje što se naravno odrazilo i na same ocjene i rezultate. Odustao sam od fakulteta i ubrzo nakon toga javila se prilika za otvaranje vlastitog biznisa uz pomoć poduzetničkog inkubatora. – započinje priču Nikola.

Da mu je to bila jedna od najboljih odluka u životu potvrđuje i podatak da se njegov vlastiti model zrakoplova „CroZilla“ koji proizvodi u sklopu svog obrta smještenog u staroj zgradi LUKOM-a, prodaje diljem svijeta.

– Ideja o konstruiranju vlastitog modela javila se još prije osnivanja obrta, a u konačnici se ostvari nakon otvaranja. To je model kategorije F5J koji u sebi ima elektromotor koji služi samo za dizanje letjelice. Nakon toga se elektromotor gasi i model postaje jedrilica. – otkriva.

Države Australije i Amerike, zatim Kina te brojne države unutar Europe destinacije su u kojima Nikola ima naručitelje i u koje šalje svoju „CroZillu“ . – Za izradu jedne takve letjelice, dakle s rasponom krila od čak 350 cm, potrebno je otprilike 60 do 70 sati rada. Potražnje ima, ali uzimam si onoliko posla koliko mogu kvalitetno odraditi. – kaže Frančić.

Problem s kojim se susreće prilikom izrade je nabava materijala kojeg naručuje iz čak 5 različitih zemalja - Ukrajine, Češke, Njemačke, Slovenije i Kine.

– Znalo se desiti da mi ponestane komadić carbona koji onda moram prvo naručivati pa čekati da stigne. Tu izgubim dosta vremena, ali do sada sam se već uhodao tako da ni to više nije toliki problem.- dodaje.

Ovaj ludbreški konstruktor letjelica u kolovozu će proslaviti treću godišnju otvorenja obrta što bi značilo da za dvije godine napušta inkubator kao samostalni poduzetnik. – Kroz te dvije godine očekujem još više posla čime će, nadam se, narasti i financijska sigurnost koja će onda biti podloga za dalje. Počeo sam polako raditi i na jednoj novoj verziji modela koji bi iduće godine trebao ugledati svjetlo dana čime bi se onda proširila i sama

ponuda „Aero fusion-a“. – otkriva Nikola.

Za sada je, kaže, zadovoljan. – Kao prvo radim ono što volim i ono što me zanima, a kao drugo nisam prisiljen raditi po fiksnom radnom vremenu nego si sam mogu rasporediti i prilagoditi obaveze kako mi najbolje odgovara. S druge strane naravno postoji i rizik od neuspjeha, ali ja ne razmišljam negativno. – zaključuje.

Nikola u sklopu Aerokluba Rudolf Fizir nastupa na natjecanjima aviomodelara Osim što proizvodi bespilotne letjelice Nikola kao član Aerokluba Rudolf Fizir sudjeluje i na natjecanjima aviomodelara.

Natječe se u dvije kategorije F3K i F5J. – Trenutno je špica sezone. Već smo četiri, pet vikenda za redom vani na natjecanjima. Rezultati su dobri. U ovoj sezoni imam jedno prvo mjesto s natjecanja u Slavonskom brodu u kategoriji F3K. Tu se radi o letjelicama koje se u zrak bacaju rukom tako da je tu potrebna i određena fizička spremnost.

– kaže Nikola koji u sedmom i osmom mjesecu putuje na svjetsko prvenstvo u Mađarsku i Slovačku i to kao član reprezentacije Hrvatske. Držimo fige!

VLASTITI OBRT

28. lipnja 2019.

7

VISES TECHNOLOGY - proizvodnja metalnih konstrukcija, strojna obrada metala Nikolin susjed u staroj zgradu Lukom-a u sklopu poduzetničkog inkubatora je Vilim Cikač, vlasnik obrta za strojnu obradu metala, ali i računalno programiranje te ostale uslužne djelatnosti u vezi s informacijskom tehnologijom i računalima.

Vilim je početkom godine završio trogodišnji studij strojarstva na Tehničkom fakultetu Sveučilišta u Rijeci, da bi već nekoliko tjedana kasnije samostalno krenuo u poduzetničke vode.

- Oduvijek sam imao u glavi ideju o otvaranju vlastitog obrta. – kaže.

Idealnu priliku pružio mu je upravo poduzetnički inkubator.

– S njima sam prvi puta o tome pričao pred gotovo 3 godine. Jedino što mi je tada bila prepreka bio je fakultet koji se odužio radi prebacivanja na studij strojarstva u Rijeku. – otkriva Vilim.

Nakon što je riješio i tu prepreku, dakle diplomirao, krenuo je u konkretne dogovore za samozapošljavanje. Svoj obrt službeno je registrirao u travnju ove godine.

- Obrt je zapravo registriran na više djelatnosti, ali one koje prednjače su proizvodnja metalnih konstrukcija i strojna obrada metala. Trenutno još čekam svoju CNC glodalicu koja bi trebala stići tijekom ljeta i nakon toga bi trebao krenuti s konkretnim radom. – kaže Vilim.

U tom periodu čekanja bavi se ostalim obavezama koje podrazumijeva otvaranje obrta – rješavanje papirologije, odabir i izrada logotipa, promotivnih materijala te komunikacija s potencijalnim budućim kupcima i naručiteljima.

Uz sve to trenutno je i u procesu završavanja vlastitog proizvoda kojeg je započeo pred 2 godine.

PREDNOST SAMOZAPOŠLJAVANJA VIDI U ISKORIŠTAVANJU VLASTITIH POTENCIJALA - Definitivna prednost samozapošljavanja uz pomoć poduzetničkog inkubatora jest sufinanciranje najma u samim počecima. To mi jako puno znači jer nemam svoj privatan prostor. Naravno i komunikacija je odlična. Ekipa je stvarno podrška u svemu tome. – kaže „friški“ poduzetnik i dodaje – Ja sam jednostavno takav karakter kojem odgovara samostalnost i jedino na taj način mogu iskoristiti svoj potencijal. Ne volim ograničenost i ne volim posao koji odrađujem samo zato što moram i samo zato što mi je to u opisu posla.

Jedino na ovaj način se mogu pokazati u pravom svjetlu i iskoristiti svoje mogućnosti. A sad, što će od toga biti vidjet ćemo. Nadam se samo pozitivnom. – zaključuje Vilim Cikač.

– Radi se o proizvodu koji spada u takozvanu industriju 4.0. koja se temelji na sinergiji online svijeta i industrijske proizvodnje. Sam proizvod je dosta kompleksan i otišao je u jednu širinu koju zapravo nisam očekivao tako da sam jako zadovoljan što se toga tiče. Nedavno sam potpisao i ugovor koji mi je zapravo bio još jedna dodatna motivacija i vjetar u leđa te mi dao određenu sigurnost.– kaže Vilim koji nam ne smije otkrivati nikakve druge detalje vezane uz svoj proizvod budući da je pod NDA klauzulom.

No, vjerujemo da ćemo kroz par mjeseci, kada proizvod bude lansiran na tržište, imati mogućnost predstaviti ga.

U Luceri trenutno 11 "stanara" Lucera d.o.o. osnovana je kako bi nudila usluge koje do njezinog osnivanja nisu postojale na području Grada Ludbrega, a cilj kojih je potaknuti brži rast i razvoj malog i srednjeg poduzetništva na području Grada Ludbrega. Iz tog razloga Lucera d.o.o. nudi kompletne usluge potrebne poduzetnicima početnicima na jednom mjestu putem poduzetničkog i virtualnog inkubatora ali i svim ostalim poslovnim subjektima putem tržišta po povoljnim uvjetima.

- U sklopu poduzetničkog inkubatora korisnicima inkubatora nude se usluge: subvencioniranog zakupa poslovnog prostora, korištenja infrastrukture i konferencijske sale, usluge fotokopirnog aparata i najam drugih aparata po subvencioniranim cijenama, organizacijska i savjetodavna pomoć, seminari, edukacije korisnika te predstavljanje svakog korisnika na web portalu pružajući im kompletnu marketinšku podršku.

Putem virtualnog inkubatora

koji je namijenjen poduzetnicima početnicima koji nisu fizički smješteni u inkubatoru te poduzetnicima koji su završili proces inkubacije u Poduzetničkom inkubatoru Lucera nudi razne poslovne, tehničke i obrazovne usluge kao i skup informatičkih i knjigovodstvenih alata potrebnih za njihov daljni razvoj. Od tržnih usluga društva osim konzultacija i savjetovanja s poslovnim subjektima te svima onima koji to žele postati, nudimo mogućnost najma moderno opremljene dvorane za održavanje sastanaka/seminara kapaciteta 25 osoba s potrebnom opremom i brzim internetom.

U sklopu Poduzetničkog inkubatora nalazi se i co-working prostor koji ima za cilj umrežavanje potencijalnih i postojećih poduzetnika te poticanje zajedničke suradnje i međusobne povezanosti tvrtki i pojedinaca.

Jednako tako pružamo pomoć svim poslovnim subjektima prilikom pripreme projektnog prijedloga i apliciranja istog na

natječaj bilo iz nacionalnog ili međunarodnog izvora. Na kraju trebamo napomenuti da u Luceri izrađujemo Web stranice, internet aplikacije i programska rješenja na zahtjev i po želji korisnika – kaže Marijan Makar, direktor.

Sastavni dio LUCERE d.o.o. je poduzetnički inkubator koji je realiziran sredstvima Ministarstva poduzetništva i obrta i Grada Ludbrega i namijenjen je malim poduzetnicima kojima pruža niz povoljnih usluga s namjerom da se tijekom inkubacije razvijaju i postanu uspješni poduzetnici te da uz financijsku uspješnost i samostalnost postanu spremni na izlazak iz inkubatora.

Trenutna popunjenost inkubatora na razini je 100 posto - U inkubaciji se nalazi sveukupno 11 poslovnih subjekata a to su: TEM j.d.o.o. – knjigovodstveni servis, BELA – obrt za usluge čišćenja, GRAD-ING - obrt za završne radove u gra-

diteljstvu, PZ LUDBREŠKI KRAJ – poljoprivredna zadruga, RELAKS – obrt za masažu, LUNAR j.d.o.o. – računalno programiranje, STUDIO 36 j.d.o.o. – salon za uljepšavanje, KIRIDIZAJN – zajednički obrt za završne građevinske radove, MAKUP Sandra – obrt za šminkanje, AERO FUSION - obrt za proizvodnju bespilotnih letjelica i VISES TECHNOLOGY - obrt za proizvodnju metalnih konstrukcija – kaže Makar.

Poduzetnički inkubator je prostor u kojem su smještena novoosnovana mala poduzeća koja tek počinju poslovati ili su u fazi razvoja ili posluju do maksimalno tri godine, a potrebna im je pomoć u prostoru, infrastrukturi kao i stručna pomoć kroz savjetodavne, konzultantske te administrativne usluge i edukacije.

Inkubacija u Poduzetničkom inkubatoru za inkubirane poslovne subjekte znači da mogu koristiti vrhunski opremljene uredske prostore sa svom

potrebnom infrastrukturom, zajedničke prostore inkubatora kao što je soba za sastanke i oprema u vlasništvu inkubatora po povoljnim uvjetima. Zakupnina za poslovne prostore usklađena je s tržišnom cijenom, a subvencionirane cijene najma ovise o vremenu provedenom u inkubatoru.

- Važno je za napomenuti da poduzetnik, korisnik inkubatora punu cijenu najma počinje plaćati tek nakon treće godine provedene u inkubatoru. Inkubiranim poduzećima pružaju se i savjetodavne usluge u području razvoja i komercijalizacije proizvoda i usluga te im je olakšano sudjelovanje u edukacijama i konferencijama koje organizira Lucera d.o.o – zaključuje Makar.

Sve dodatne informacije možete dobiti u sjedištu Lucere d.o.o. na adresi Hrastovsko, Kalnička 3 svakim radnim danom od 07:00 do 15:00 sati, putem telefona 042 421 120 ili putem web stranice www.lucera.hr.

8

LAG

28. lipnja 2019.

Predvodnik po broju napisanih projekata za članstvo LAG "Izvor" Lokalna partnerstva, odnosno lokalne akcijske grupe (LAG) nastaju povezivanjem lokalnih dionika iz sva tri sektora. Učinkoviti su u poticanju lokalnog održivog razvoja upravo zbog udruživanja lokalnih dionika oko zajedničkih projekata, jačaju dijalog i suradnju između ponekad različitih dionika. LAG "Izvor" sa sjedištem u Ludbregu potvrđuje sve spomenuto, a u prilog tome idu i sjajni rezultati koji se iz godine u godinu postižu. I dok su prve godine postojanja iza sebe imali osam prijavljenih projekata, prošlu, 2018. godinu zaključili su s njih 50.

Svojim djelovanjem nastoje ubrzati razvoj i napredak na području jedinica lokalne samouprave i podići kvalitetu života u svojim sredinama koristeći društvene, poslovne, prirodne, kulturne i druge potencijale i tradicijske vrijednost.

- Ono zbog čega smo osnovani prvoga dana provodimo i

dalje, stalno se vodimo svojim Bukovec, Sveti Đurđ, Martijaciljevima, podižemo kvalitetu nec, Rasinja i Trnovec te gradova poljoprivredne proizvodnje u Varaždinske Toplice i Ludbreg. svrhu povećanja konkurentnosti Općine su to i gradovi koje LAG na tržištu, podižemo ekološku "Izvor" obuhvaća. svijest stanovništva, povezujemo Za razliku od LAG-ova iz javni, civilni i poslovni drugih sredina, "Izvor" sektor u svrhu doradi sa svima s govaranja i propodručja koji vedbe razvojsu zainterene strategije sirani za – kaže Boproj e k t e , židar Hajbez obsok, predzira jesu sjednik li član godine financirano je LAG-a.

L AG -a projekata u vrijednosti Ured ili ne, LAG-a koji pos ebno je smješten kada je riu Nazorovoj ječ o OPGulici mjesto je ovima koji na koje dnevno se žele natjedolaze potencicati po bilo kojoj jalni korisnici kojima mjeri. djelatnici LAG-a prema ras- Mi smo u svim projekpoloživim mogućnostima pomatima, sve kontrole koje su prošle žu osmišljavanjem i pripremom nisu našle nepravilnosti, uvijek projekata, savjetima ili inforsmo u rokovima i terminima. macijama. Riječ je o korisniciLjudi nam se javljaju na dnevnoj ma i potencijalnim korisnicima bazi, postoji želja i interes s njiiz općina Mali Bukovec, Veliki hove strane. Svakodnevno nam

Prošle

milijun eura

dolaze interesenti. Više natječaja, više aktivnosti, a naša ambicija je da povećamo i broj zaposlenih.

Imamo kvalitetan tim u LAG-u i spremni smo da u svakom trenutku uskočimo i damo još više – kaže Hajsok. Problem uočavaju na nivou države.

– Kad bi bili brži oni koji donose odluke na nivou države posao bi se mogao odrađivati lakše, ovako jednostavno ne vozimo dovoljnom brzinom.

LAG-ovi su nositelji razvoja i povezanosti u Europi, model kojeg imaju Austrija, Slovenija, Mađarska i druge zemlje koje su duže članice EU moramo i sami preslikati. Mi smo još na počecima, tek smo šest godina u EU i još uvijek se traži prostor – kaže Hajsok te upozorava kako je previše administracije, predugo traju provjere.

- Čeka se od sedam mjeseci do godinu dana što je jako dugo za osobu koja čeka novce – zaključuje Hajsok. Usprkos sporosti, u LAG-u svoj posao odrađuju na vrijeme i kvalitetno pa je tako za OPG-ove s područja djelovanja

LAG-a "Izvor" u 2018. godini financirano projekata u vrijednosti milijun eura.

Upravo je jedna od glavnih aktivnosti LAG-a "Izvor" pisanje projekata i pomoć oko istih za članove LAG-a. Valja spomenuti da je LAG "Izvor" prvi Lag u RH koji je započeo s takvim aktivnostima te je danas predvodnik među LAG-ovima po broju napisanih projekata za članstvo.

- Radi se o projektima za obiteljska poljoprivredna gospodarstva. Na mjeru 6.1 Mladi poljoprivrednik prošle smo godine prijavili 5 OPG-a s područja LAG-a "Izvor" ukupnog iznosa 1.415.500,00 HRK. Prema zadnjim informacijama od strane APPRRR-a svi prijavljeni na mjeru 6.1. Mladi poljoprivrednik dobili su pozitivne inicijalne odluke te zajedno s našim prijavljenim čekamo konačne odluke putem kojih će se u LAG-u „Izvor” putem ovih mjera otvoriti pet radnih mjesta te će se modernizirati pet OPG-ova – kažu Matija Zamljačanec i Mirko Herenčić iz ludbreškog LAG-a.

IZVOR

28. lipnja 2019.

Na Mjeru 6.3. Mala poljoprivredna gospodarstva ovaj je dvojac prijavio čak 42 OPG-a s područja djelovanja LAG-a ukupnog iznosa 4.693.500,00 HRK. - Prema posljednjim informacijama kojima raspolažemo od strane APPRRR-a svi prijavljeni na mjeru 6.3.1. pozitivno su ocjenjeni od strane APPRRR-a, tj. niti jedan projektni prijedlog nije odbačen te je zasad 12 sigurnih OPG-ova koji su bodovno prošli na samom natječaju, u iščekivanju su konačnih odluka – kaže Zamljačanec.

Na Mjeru 6.2. Potpora ulaganju u pokretanje nepoljoprivrednih djelatnosti u ruralnim područjima LAG "Izvor" prijavio je 1 korisnika ukupnog iznosa 372.000,00 HRK. OPG Namjesnik Mladen iz Martijanca uspješno je prijavljen te je prošao na natječaju za pokretanje nepoljoprivredne djelatnosti u ruralnom području, svojom investicijom ukupno sufinanciranom u iznosu od 372 tisuće kuna korisnik će urediti apartmane za prihvat turista i iznajmljivanje.

Na HAMAG mikro i mali zajmovi za ruralni razvoj ukupno su prijavljena 4 OPG-a ukupnom iznosa 1.043.000,00 HRK. -Osim prijavljenih projekata u 2018. godini stigli su nam rezultati mjere 6.3. iz 2017. godine i tu je LAG "Izvor" imao dva odobrena projekta koji su tokom 2018. godine u potpunosti provedeni te je APPRRR nakon završne kontrole prijavljenim OPG-ima isplatio sredstva – rekao je Zamljačanec. Važno je napomenuti da je ured LAG-a tokom 2018. godine pripremio i pet poslovnih planova za gospodarstvenike s područja LAG-a kako bi iskoristili poticaje HZZO (samozapošljavanje) te radi podizanja investicijskih kredita od strane HABOR-a. Svih pet poslovnih planova pozitivno su ocjenjeni.

-2018. godina može se smatrati jednom od najuspješnijih godina za LAG "Izvor" ponajviše radi uspješne projektne godine tj. broja prijavljenih OPG-ova

na EU natječaje i broj ostvarenih potpora. Osim prijava na natječaj LAG je raspisao i proveo dva vlastita natječaja koji su glavni cilj postojanja LAG-a. LAG je ostvario primaran cilj, upoznao je potencijalne prijavitelje s mogućnostima koje leže u EU fondovima i u daljnjem djelovanju cilj je LAG-a da se potencijalna sredstva što više iskoriste za razvoj našeg LAG-a – zaključuje B. Hajsok.

Valja spomenuti da je LAG aktivno pomogao i brojnim udrugama prijavljujući ih na lokalne, regionalne, županijske i nacionalne natječaje. Ukupno su tako prošle godine izradili čak 40 prijava za udruge, a pomogli su im i kroz usklađivanje i pisanje statuta. Godišnje ovaj tim odradi preko 300 individualnih sastanaka sa žiteljima s područja djelovanja. Stoga ni ne čude rezultate jer ova ekipa svjesna je da samo kontinuiranom suradnjom mogu ići naprijed.

OPG Friščić

Zahvaljujući LAG-u do nove mehanizacije Većina češnjaka kojeg možemo pronaći u trgovinama diljem Hrvatske je iz uvoza, a upravo je on jedna od namirnica koju ćemo pronaći u svakom domaćinstvu jer je nezamjenjiv dodatak jelu.

Njegovih prednosti svjestan je i Ivan Friščić, vlasnik istoimenog OPG-a koji svoje sjedište ima u Vinogradima Ludbreškim. Za proizvodnju češnjaka odlučio se sasvim slučajno gledajući emisiju o češnjaku s tada nezaposlenom suprugom. Nakon istraživanja ovi mladi, visokoobrazovani ljudi odlučili su otvoriti OPG. Kako je supruga u međuvremenu pronašla posao, brigu o češnjaku preuzeo je nositelj OPG-a, Ivan.

- Kako je supruga bila nezaposlena, teško smo mogli živjeti

Biljka je to koja se gusto sadi, godišnje ga uzgoje dvije do tri tone, ovisno o sezoni.

od jedne plaće, a oboje smo ljubitelji prirode i biljaka. Pratili smo situaciju u poljoprivredi, a i moji roditelji bave se uzgojem cvijeća pa nam ona nije strana.

Slušali smo o češnjaku i nekako se javio interes da krenemo s uzgojem – kaže Ivan prisjećajući se te 2016. godine kada su krenuli u posao. Iz pokušaja se razvio dobar posao, krenuli su sa sadnjom na pola hektara, a postepeno su proširili na dva hektara. Biljka je to koja se gusto sadi, godišnje ga uzgoje dvije do tri tone, ovisno o sezoni. Ono što pak najviše raduje je njegova prodaja, s kojom ovaj OPG uopće nema problema.

- Plasiramo ga putem maloprodaje diljem Hrvatske, veleprodaju smo zasad odbijali jer za nju nije bilo potrebe – kaže Ivan. No kako planiraju proširenje proizvodnje i taj dio će se promijeniti.

-Proširenjem proizvodnje nadamo se pronaći dva do tri stalna kupca – priča Ivan. A o proširenju proizvodnje puno je jednostavnije razmišljati zahvaljujući upravo suradnji s LAGom "Izvor".

- Ostvarili smo potporu male vrijednosti u iznosu od 15 tisuća eura, a projekt je išao na nabavku strojeva i mehanizacije za vađenje češnjaka i njegovu obradu.

Ta mehanizacija iznimno nam je važna jer u proširenju proizvodnje krenuli bismo i sa sušenim češnjakom. Dosadašnjim načinom do jeseni bismo završili sezonu i do idućeg ljeta naprosto nam se ne bi otvarala. Potpora nam puno znači jer svi ti strojevi koštaju i potreban je veliki kapital ukoliko se želi nešto pokrenuti, ovo nam je velika pomoć.

Zahvaljujemo LAG-u „Izvor” na susretljivosti i pomoći oko projekta – kaže Ivan te dodaje kako poljoprivredu morate voljeti.

-Ukoliko volite što radite i rezultati će doći. Nismo se ohrabrili živjeti isključivo od poljoprivrede, idemo godinu po godinu i sukladno tome radimo planove – priča Ivan.

Iako postoji mnogo sorti češnjaka, oni su se odlučili za sadnju dviju sorti, onih kojima najviše odgovara naše podneblje. Riječ je o jesenskom i alternativom češnjaku. Jesenski sa sadi u listopadu, a vađenje se odvija u lipnju, alternativni se sadi mjesec

dana kasnije i mjesec dana kasnije slijedi vađenje. On se može saditi i na proljeće, no jesenska sadnja daje bolje rezultate.

- Jesenski češnjak je više ljubičasti i pravilno okrugli. Alternativni je bijeli i malo grbav, a karakteristika mu je da je izdržljiviji, bez brige može izdržati sve do veljače bez klijanja, uz naravno pravilno skladištenje – kaže Ivan.

OPG Friščić u tek nekoliko godina postojanja postao je nezobilazan sadržaj pojedinih sajmova u Hrvatskoj. Jedan od njih je i đurđevačka Picokijada. Upravo pod okriljem Grada Đurđevca pokrenut je projekt Podravinoteka za koji je dobiveno rješenje Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo kojim je potvrđena registracija žiga kojim se zaštićuje vizualna oznaka domaćih proizvoda koji nose znak Kvaliteta Podravine. Žig Kvaliteta Podravine namijenjen je OPG-ovima i ostalim proizvođačima s područja Podravine koji svoje proizvode označuju ovom oznakom čija je svrha zaštita, očuvanje i promocija, s ciljem poticanja proizvodnje, podizanja kvalitete i što

9

boljeg plasmana na tržištu. OPG Friščić jedan je o nositelja ovoga žiga. Oznaka proizvođačima olakšava prodaju proizvoda, a zasad se zajedno predstavljaju u sklopu manifestacija Picokijada i Advent u Zagrebu.

Domaći češnjak prava je rijetkost, ali ljudi polako prepoznaju domaći proizvod sve više. Dio dobre prodaje vjerojatno leži i u načinu predstavljanja proizvoda. Naime, OPG Friščić uvijek ima itekako kvalitetno osmišljen prodajni štand, a od češnjakove stabljike rade pletenice.

- Kupci nam se vraćaju i to je dokaz kvalitete proizvoda – objašnjava Ivan. Uz češnjak OPG Friščić nudi i sadnice batata, te paulovnije (najbrže rastuće drvo) za što posjeduju i dozvolu Ministarstva zaštite okoliša i energetike, a sve u onim okvirima koliko im to dopušta prostor.

- Želja nam je nabaviti još mali grijani staklenik da možemo proširiti proizvodnju jer potražnja za sadnicama batata je također velika. Prema našim saznanjima samo nekoliko OPGova u Hrvatskoj ga sadi i prodaje gomolj, a potražnja je jako velika – zaključuje Ivan Friščić.

10

SA SVIH STRANA

28. lipnja 2019.

Grad prijatelj djece Varaždin je u subotu bio domaćin 13. Susreta gradova i općina prijatelja djece. Svečano otvorenje održalo se u Velikoj koncertnoj dvorani varaždinskog HNK uz ministricu znanosti i obrazovanja Blaženku Divjak.

Među tridesetak gradova i općina prijatelja djece bili su i predstavnici Grada Ludbrega, pročelnica Jedinstvenog upravnog odjela Irena Kučina te predstavnici Dječjeg foruma koji djeluje u sklopu Osnovne škole Ludbreg.

Grad Ludbreg se Odlukom Gradskoga vijeća 2016. godine i formalno uključio u akciju „Gradovi i općine prijatelji djece“, iako je on već i ranije neformalno svojim djelovanjem bio – može se reći – prijatelj djece.

Iz godine u godinu Grad Ludbreg kontinuirano ulaže u odgoj, sufinanciranje boravka djece slabijeg imovnog stanja u dječjim vrtićima, edukaciju odgajatelja, edukativnih programa u dječjim vrtićima, stipendiranje učenika, sufinanciranje prijevoza učenika iz osnovne i srednje škole, djece s posebnim potrebama, pomoć kod kupnje školskog pribora, prehranu učenika u osnovnoj školi, natjecanja, sport, produženi boravak, školu plivanja, različite programe u Gradskoj knjižnici i čitaonici, dodjelu jednokratnih novčanih naknada za novorođenu djecu, programe udruga civilnog društva koje rade s djecom, itd.

Sunce 2019

Dvadesetak slikara okupilo se na likovnoj koloniji Udruga „Ludbreško sunce“ pod pokroviteljstvom Grada Ludbrega i ove je godine organizirala tradicionalnu, sada 14. likovnu koloniju “Sunce 2019”. Dvadesetak slikara iz raznih krajeva Hrvatske okupilo se u Kući sunca u Globočecu već u jutarnjim satima, a otvorio ju je gradonačelnik Dubravko Bilić koji je naglasio kako je upravo to mjesto vječna inspiracija.

– Ova likovna kolonija u znatno je manjem obliku nego prijašnjih godina, nisam zvala šezdesetak slikara već smo sveli to na brojku do 25.

Riječ je o poznatim slikarima čije slike su najtraženije. - rekla je Ruža Zlatar, predsjednica Udruge Ludbreško sunce. Na likovnoj koloniji nastalo je preko 40 slika, a novac prikupljen njihovom prodajom koristit će se za potrebe udruge.

Obilježena Krsna slava Posljednje svibanjske subote u društvenom domu u Čukovcu po osmi je put obilježena Krsna slava. Upravo u Čukovcu, zatim u Bolfanu i Segovini, ima najviše pripadnika srpske nacionalne manjine koja je tjedan dana ranije inicirala i susret ostalih nacionalnih manjina.

-Ove godine smo po drugi put obilježili Dan nacionalnih manjina u Ludbregu, a Krsna slava je pak naš tradicionalni crkveni i narodni običaj koji Vijeće srpske nacionalne manjine nastoji oživjeti. Običaj Krsne slave, u čast srpskog zaštitnika svetog oca Nikolaja čudotvorca, prenosi se s koljena na koljeno još od cara Konstantina. To je obiteljski blagdan gdje zrno žita simbolizira život, baš kao i hljeb i kolač koji se polijevaju crnim vinom.

- rekao je Milan Mirčetić, domaćin susreta.

Obred obilježavanja Krsne slave vodio je paroh Radovan Dimitrić koji je nakon molitve pozvao predstavnike srpske nacionalne manjine na suživot s hrvatskim narodom kao i s ostalim nacionalnim manjinama. U crkvenom obredu sudjelovao je i paroh Uglješa Pilinger. Od gostiju prisutni su bili i zamjenik

varaždinskog župana Robert Vugrin, ludbreški gradonačelnik Dubravko Bilić, predstavnici Gradskog vijeća Grada Ludbrega te predstavnici Vijeća srpske nacionalne manjine iz Zagreba, Velike Gorice, Samobora, Varaždina, Čakovca i Koprivnice.

Nakon crkvenog obreda održana je sjednica srpskog Županijskog nacionalnog vijeća koju je vodio predsjednik Vijeća srpske manjine Varaždinske županije Milan Mirčetić. Između ostalog, gospodin Mirčetić je naveo da je srpska nacionalna manjina adaptirala društveni dom

u Čukovcu, sada radi na obnovi društvenog doma u Segovini, a u rujnu će kao domaćin organizirati manjinske sportske igre.

Poslije svečanog dijela sjednice održan je kulturno umjetnički program ispred društvenog doma u Čukovcu u kojem je nastupilo Srpsko kulturno društvo 'Prosvjeta' pododbor Krnjak kraj Karlovca, Srpsko kulturno društvo 'Prosvjeta' pododbor Zagreb, Društvo izvornog folklora 'Zavičaj' Veliki Poganac, a pjevale su i ludbreške Pajdašice u pratnji tamburaša KUD-a Anka Ošpuh.

(D. Vađunec)

VOZILI SMO

28. lipnja 2019.

11

BICIKLIJADA NA KVADRAT UZ ZABAVU NA KVADRAT Nakon rekordno hladnog i kišnog svibnja, lipanj je donio sunce i ljetne temperature.

Organizatori ovogodišnje biciklijade očigledno su pažljivo birali termin održavanja. Prvi lipanjski dan u Ludbregu je bio u znaku upravo tog sportskog događaja. Sasvim dovoljan razlog da se biciklisti okupe i krenu u zdravu aktivnost vožnje i druženja.

Duga je to ludbreška tradicija, ako malo okrenemo kotač unatrag, odvest će nas do 30. travnja 1988. godine kada je održana prva biciklijada.

Vozilo se tada sljedećom rutom Ludbreg-stadion Podravina-Hrastovsko-Slanje-Cimerplac, a uz sudjelovanje 104 biciklista. Lijepa, mogli bismo reći i respektabilne brojka za prvi put. Kroz godine mijenjala se ruta, mijenjao se cilj, ali biciklijada je ostala sinonim za jednu od Ludbrežanima najdražih manifestacija. Ne čudi stoga da Grad Ludbreg priliku za razvoj sve popularnijeg cikloturizma vidi u europskim projektima.

Zahvaljujući europskom projektu “Happy bike” ove su godine održane dvije biciklijade pa stoga ne čudi naziv Biciklijada na kvadrat. Najprije su već nešto iza 12 sati startali oni odvažniji.

Duljina staze Crazy bila je otprilike 80 kilometara, a uključivala

je prolazak kroz dvije županije i dvije države (Ludbreg – Selnik – Sveti Đurđ – Prelog – Cirkovljan – Draškovec – Hemuševec – Goričan – LETENYE).

U poslijepodnevnim satima dvjestotinjak sudionika 32.

Ludbreške biciklijade iz Centra svijeta krenulo je već dobro poznatom rutom dužine 12,5km (Centar svijeta – Globočec – Čukovec – Sv. Petar – Apatija – Slokovec – Sigetec Ludbreški – Selnik – pa natrag u Centar svijeta). Ono što svake godine veseli je raznovrsnost sudionika, voze mlađi i stariji, obitelji s djecom. Prije ulaska biciklista u cilj održana je dječja biciklijada.

Najmlađi su startali kod solarnog drva, a cilj je bio u samom Centru svijeta.

Sudionike biciklijade po dolasku na cilj dočekala je i zabava na kvadrat. “Žene iz Centra svijeta” priredile su Selski sejem, zaplesale su “Ludbreške mažoretkinje”, a tamburaši KUD-a “Anka Ošpuh” pobrinuli su se za glazbeni ugođaj. Program je zaključen koncertom popularnih Tamburaša u starkama – “Mejaša”. Dobar posao organizatora, Grada Ludbrega, Turističke zajednice grada i posebnog organizacijskog odbora za Biciklijadu koji već dugi niz godina brine o kvaliteti ove manifestacije.

O projektu HAPPY BIKE je projekt Europske unije koji je odobren za financiranje u okvirima Interrreg programa prekogranične suradnje Mađarska – Hrvatska. Partneri u ovom projektu su gradovi Letenye, Prelog, Ludbreg, te Županijska uprava za ceste Varaždin. Ukupan budžet projekta iznosi 1.019.155,50 eura, od čega je udio Grada Ludbrega 145.598,50 eura. Krajem lipnja u Oporovcu je održana završna konferencija projekta Happy Bike.

Uvodne su govore održali gradonačelnici Grada Letenyea Farkas Szilard, Grada Ludbrega Dubravko Bilić, Grada Preloga Ljubomir Kolarek kao i Dejan Radat iz Županijske uprave za ceste Varaždin. Predstavljeni su rezultati projekta, a predstavili su ih voditelji projekta Miroslav Hržić (Grad Prelog), Svjetlana Horvatić (Grad Ludbreg), Judith Vinhoffer (Grad Letenye) te Dejan Radat (Županijska uprava za ceste Varaždin). Projektom Happy Bike uspostavlja se nova biciklistička ruta koja kreće od Letenyea, kroz Prelog do Ludbrega, a uz biciklističku rutu postavljene su i interpretacijske ploče s prikazom prirodne i kulturne baštine. Niz atrakcija, povijesnih spomenika, smještajne i ugostiteljske kapacitete, dotiče ova ruta.

12

28. lipnja 2019.

KREATIVNOST

IDEJA+REALIZACIJA=ORMARIĆI

Učenici Osnovne škole Ludbreg koji su polaznici grupe Malih tehničara prije nekoliko mjeseci s idejom o postavljanju školskih ormarića uputili su se u Ured ravnateljice. Rezultat njihovog razgovora su školski ormarići koji su postavljeni u školi.

Učenici od 5. do 8. razreda tako će na raspolaganju imati 400 školskih ormarića u koje mogu odložiti školski pribor i stvari.

– Ideja koju su predstavili zapravo pripada svim učenicima, a Mali tehničari bili

su ti koji su se odvažili krenuti u realizaciju. Taman je započeo projekt Čačkalica kojem je cilj da pozitivno utječu na obrazovanje na način da se djeci ukaže na važnost rada rukama – rekla je Đurđa Kladić, ravnateljica Osnovne škole Ludbreg. Učenici su spremno prihvatili ideju o prijavi na projekt i odmah krenuli na posao.

– Skicirali smo ormariće, pronašli majstore, a pomogli smo im i oko izrade samih ormarića – objasnili su učenici.

Učenici će i dalje na raspolaganju imati trenutnu garderobu za odlaganje obuće i jakni dok su novi ormarići razmješteni po hodnicima uz učionice. Obzirom da u projektu Čačkalica učenici Osnovne škole Ludbreg nisu osvojili prvo mjesto izradu i postavljanje ormarića financirao je Grad Ludbreg.

– Projekt je vrijedan 230 tisuća kuna i to je poklon Grada školi, odnosno učenicima koji su i sami izrazili želju za njima

kako bi se olakšali svakodnevicu u školi.

Obrazovanje je važno i nikada ne smije biti zapostavljeno – rekao je gradonačelnik Dubravko Bilić.

Učenici Osnovne škole Ludbreg, polaznici Novinarske grupe odlučili su za Ludbreške novine doznati nešto više o cijelom procesu izrade i postavljanja ormarića.

U nastavku vam donosimo njihov intervju s učiteljicom Tehničke kulture Marinom Hrnčić.

1. Kako ste došli na ideju izrade ormarića?

Na ideju izrade ormarića došli su učenici. U našoj grupi Mladi tehničari ideja se pokrenula, razvila i na kraju realizirala. U svemu nas je podržala ravnateljica Đurđa Kladić.

2. U kolikoj ste mjeri zadovoljni uspjehom u natjecanju „Čačkalica“?

Udruga „Pokreni ideju“ udruga je iz Zagreba koja je osmislila projekt pod nazivom „Čačkalica“. To je igra i natjecanje za sve učenike od 5. do 8. razreda osnovnih škola u kojem rješavaju probleme u svojoj školi izradom nekog predmeta – svojeg timskog čačkorješenja – koristeći razne alate. Ovo je bilo prvo izdanje Čačkalice i provodilo se u 4 faze: nalaženje predmeta, izrada čačkorješenja, igranje čačkolova i na kraju nadmetanje za nagradu. Mi smo došli do 4. faze, nismo ušli u finale za nagradu, ali smatramo se pravim pobjednicima Čačkalice jer smo ostvarili svoj cilj. Naš trud nije bio uzaludan.

Ravnateljica, Grad Ludbreg, lokalni obrtnici prepoznali su trud i entuzijazam učenika i svi zajedno ostvarili smo velik uspjeh jer ormarići su u našoj školi.

3. Jeste li imali još neku ideju za natjecanje prije nego je odluka pala na ormarić?

Ideja je bila i opremanje učionice Tehničke kulture alatom i priborom za praktični rad. Svakako nam je cilj i iduće godine prijaviti se na projekt Čačkalicu i pokušati s tom idejom doći do finala.

4. Na koji su način učenici pomogli u realizaciji ideje?

Bili su puni volje i vjere da će se cilj ostvariti. Puno puta su poticali i oni mene, borili se s umorom jer naša grupa održava se 7. i 8. sat kad već svi mislimo na ručak i odmor. Bitno je naglasiti da su učenici samostalno izradili radionički crtež ormarića, odredili su dimenzije i izgled ormarića. Učenici su imali priliku i pomagati u radioni te samostalno izrađivati dijelove ormarića.

zaslužna za izradu ormarića, Grad Ludbreg na čelu s gradonačelnikom Dubravkom Bilićem, naša ravnateljica, naš domar i svi ostali koji su na bilo koji način pomogli.

Sve u svemu, jako puno ljudi.

donijeti je u školu. Ili pribor za likovni, tjelesni, knjige, torbu, možda bočicu s vodom, sendvič… Najdraže će im biti staviti u ormarić neki osobni predmet kako bi im neka sitnica uljepšala školske dane.

6. Kako ste odabrali boje ormarića?

9. Kako će se ormarići otključavati ako netko izgubi ključ?

Učenici su imali priliku osobno sudjelovati u procesu izrade ormarića. Izmjera, bušenje, piljenje, spajanje dijelova ormarića, sve su to sami isprobali i izradili prototip. Prije svega izabrali su i boju.

7. Koliko je vremena bilo potrebno za izradu svih ormarića?

Prototip smo izradili u 2. mjesecu ove godine, a u 5. mjesecu montirano je 400 ormarića u našoj školi.

5. Koliko je ljudi sudjelovalo u ovom projektu?

8. Zašto smatrate da će ormarići pomoći školi i učenicima?

Sudjelovali su učenici Zara Bilić, Zita Zmaić, Leonarda Marjanović, Petar Vađunec, Renee Somogji, Saša Balažinec, tvrtka AURA Interijeri d.o.o. koja je

Učenici smatraju da će im ormarići barem malo olakšati torbu, npr. kutija za Tehničku kulturu može ostati trajno smještena u ormariću tako da više neće zaboravljati

Postoji jedan univerzalan ključ koji će moći otključati sva vrata, on će biti najvjerojatnije kod našeg domara.

10. Kakve su bile učeničke reakcije na nove ormariće?

Jako pozitivne i primijetilo se veselje i radost zbog promjene u školskim hodnicima.

11. Na koji će se način ormarići raspodijeliti među učenicima?

Cilj je da učenik koji u 5. razredu preuzme ormarić, taj isti ormarić ima do kraja osnovnoškolskog obrazovanja.

Ravnateljica će odlučiti koji razredi preuzimaju ormariće na kojem katu.

12. Imali ste ove godine i učenika koji je osvojio 3. mjesto u državi na Natjecanju mladih tehničara. Možemo li zaključiti da je zanimanje za tehniku aktualno među učenicima?

Učenik Slobodan Popović osvojio je treće mjesto iz područja radiokomunikacije. Jako je ponosan i već uči za natjecanje koje će se održati iduće godine. Jako mi je drago što mogu reći da je zanimanje za tehniku sve veće. Škola poduzima mjere da zainteresiramo učenike i odaziv je jako dobar. Surađujemo i sa Zajednicom tehničke kulture Ludbreg, zainteresirani učenici mogu se prijaviti na razne radionice tijekom cijele školske godine pa čak i preko ljeta, npr. ljetna škola robotike, radiokomunikacije, tijekom školske godine aktualna je i radionica elektronike. Učenici pokazuje sve veći interes za modelarstvo i mislim da ćemo u tom smjeru krenuti sve više u našoj grupi Mladih tehničara. Ako sudim prema interesu učenika, u budućnosti ne bismo trebali imati problema s nedostatkom majstora i inženjera.

Pripremila: Novinarska grupa Osnovne škole Ludbreg

28. lipnja 2019.

OBRAZOVANJE

13

OD JESENI "ŠKOLA ZA ŽIVOT" Završnom priredbom učenika Osnovne škole Ludbreg zaključena je još jedna školska godina. Svečani program uz pjesmu, ples i glazbu priredili su učenici i učitelji škole u četvrtak, 13. lipnja u sportskoj dvorani. Uz brojne goste svečanosti je nazočio i predsjednik Gradskog vijeća grada Ludbrega Antun Šimić koji je podijelio nagrade učenicima koji su sudjelovali na županijskim i državnim natjecanjima. Ravnateljica škole, Đurđa Kladić uručila je tom prilikom nagrade učenicima koji su svih osam razreda zaključili odličnim uspjehom, dok je učiteljica Jelena Novaković podijelila DSD diplome učenicima koji su dodatno učili njemački jezik. Ispreplelo se i ove godine na svečanosti mnoštvo emocija, radosti, ali i sjete.

Pred osmašima važni su dani, valja razmišljati o budućnosti.

- Ispratili smo 95 osmaša u redovnoj nastavi i 2 osmaša u posebnom razrednom odjelu.

Iza nas je još jedna uspješna školska godina koju zaključujemo s jako dobrim općim uspjehom. Učenici su sudjelovali i ove godine na mnogobrojnim natjecanjima. Sportaši su nam bili i na državnim natjecanjima, i učenici s teškoćama u razvoju sudjelovali su na natjecanju učenika s teškoćama u razvoju i također su postigli

zapažen rezultat osvajanjem prvog i drugog mjesta. Također, u tehničkoj kulturi – područje radio-komunikacije imali smo učenika koji je bio na državnom natjecanju gdje je osvojio treće mjesto – rekla je ravnateljica Đurđa Kladić. Iako nam se čini da do početka nove školske godine ima puno vremena, u školu su već intenzivne pripreme za nju. Posebno kad će ovo biti školska godina koja donosi značajne promjene.

Osmaše će od jeseni na školskim hodnicima zamijeniti prvašići.

- Ove godine upisujemo 98 prvašića. Koliko će razrednih odjela biti još ne znamo, čekamo odobrenje Ureda državne uprave za petim odjeljenjem. Nova školska godina donosi nam i kurikularnu reformu, "Škola za život". Brojne stvari još su nam nepoznanica, no laganim korakom ćemo se prilagoditi – kaže ravnateljica Kladić. "Škola za život" u nadolazećoj školskoj godini obuhvatit će sve prve razrede, sve pete razrede te predmete biologija, kemija i fizika u sedmim razredima. Točne informacije o nabavi tableta u Osnovnoj školi zasad nemaju.

- Obzirom da škola nije ovlaštena za nabavku tableta, ne raspolažemo nikakvim in-

formacijama. Nejasnoća je i po pitanju hoće li tableti obuhvatiti sve učenike ili će primjerice u prvim razredima, kako nam je zadnje rečeno, biti 4-5 tableta – kaže ravnateljica Kladić te ponosno ističe da je dio Osnovne škola i glazbeni odjel, a kojeg je uspješno završilo 149 učenika što je respektabilna brojka.

Roditelje će zasigurno najviše obradovati informacija da će učenike s početkom nastave do-

čekati udžbenici i radne bilježnice, odnosno radni materijali.

- Roditeljima ostaje kupnja bilježnica za pisanje, pribor za pisanje, likovne mape, školske papuče i slične potrepštine potrebne kroz školsku godinu – kaže ravnateljica te najavljuje radove.

– Očekuju nas bojanje zidova, laštenje parketa i slične aktivnosti, a nadamo se da ćemo uspjeti modernizirati učioni-

cu tehničke kulture, odnosno opremiti ju novim uređajima i alatima – zaključuje ravnateljica Kladić.

Dok će učenici puniti baterije za nove izazove, škola će tako dobiti nešto novije ruho kako bi ih u što ljepšem izdanju dočekala. Školskim hodnicima i učionicama dječji glasovi ponovno će zabrujati početkom nove školske godine koja počinje 9. rujna.

Školska godina završava i u Glazbenoj školi Usporedno sa završetkom školske godine u OŠ Ludbreg završila je i nastava u Osnovnoj glazbenoj školi Ludbreg. Održani su ispiti iz solfeggia te iz sviranja instrumenata koje su učenici učili svirati tijekom školske godine. Prije toga, u svibnju, održane su tri produkcije i to: gitare i tambure, puhačkih instrumenata te klavira i harmonike.

-U srijedu 12. lipnja u kino dvorani održali smo tradicionalni završni koncert OGŠ Ludbreg. Dan kasnije obišli smo sve osnovne škole na ludbreškom području i demonstrirali sve instrumente koji se mogu izučavati u glazbenoj školi: klavir, harmoniku, gitaru, tamburu, klarinet, trubu, trombon, hornu, saksofon i flautu. – rekao je Slobodan Vađunec, voditelj OGŠ Ludbreg.

Prijemne audicije za upis učenika u prvi razred glazbene škole

održane su 17. i 18. lipnja.

-Ove godine osnovnu glazbenu naobrazbu u našoj školi stjecalo je 145 učenika, a jednako mnogo ih očekujemo i sljedeće školske godine unatoč činjenici da se broj učenika u osnovnim školama iz godine u godinu smanjuje. Glazbeno školovanje ove godine završilo je 15 učenika od kojih će troje nastaviti obrazovanje u srednjoj glazbenoj školi.

Dora Pretković planira upisati klavir ili solo pjevanje, Ana Šercer također klavir, a Martin Zdelar saksofon. – pojasnio je Slobodan.

Većina ostalih učenika koji su završili obrazovanje u OGŠ već je uključena u rad Puhačkog orkestra Grada Ludbrega, zatim Tamburaškog orkestra, a neke cure pjevaju u Trinitasu tako da će se gotovo svi i dalje nastaviti amaterski baviti glazbom. (dv)

14

28. lipnja 2019.

ŠETNJA

Peti vinski maraton

D

ruge lipanjske subote udruga 'Ludbreška vinska cesta' proslavila je devetu godišnjicu postojanja vinske ceste. Već tradicionalno organiziran je sada već 5. po redu Vinski maraton koji je trajao od 14 pa sve do 19 sati. Na Ludbreškoj vinskoj cesti bili su otvoreni sljedeći objekti: Restoran/kušaonica Arabela, Vinski podrum Makar, Vinska kuća Kirić, Vinarija Stručić i Kušaonica Kežman.

-Ove godine imali smo najviše posjetitelja na Vinskom maratonu jer su nam autobusom pristigla 52 Mađara. Radi se o organiziranoj grupi vinoljubaca koje je predvodio naš 'hrvatski Mađar' Lajos Vlasics. Ove godine nudili smo četiri vrste vina i to: žuti muškat, manzoni bijeli, rajnski rizling i poštenjak. Osim toga nudili smo hladne nareske i jagode. – rekao je Marko Makar, vlasnik Vinskog podruma Makar.

-Za promjenu, mi smo kao novost ove godine imali u gostima Žene iz Centra svijeta koje su predstavile svoje rukotvorine. Napravili smo izložbu meda kojeg je ove godine, zbog vremenskih neprilika, znatno manje nego inače. Osim toga, odlučili smo napraviti jednu malu

atrakciju i postavili izložbu starih gramofona i gramofonskih ploča. Tako su posjetitelji mogli uživati u starim pjesmama s vinilskih ploča. – rekla je Sonja Kirić, domaćica Vinske kuće Kirić.

Da bi postali sudionikom Vinskog maratona trebali ste imati vinsku putovnicu s kojom ste dobili startni broj, čašu s torbicom oko vrata, mogućnost kušanja do tri vrste vina u svakoj vinskoj kući i sudjelovanje u nagradnoj igri. Uvjet za nagradu u igri bio je sakupiti svih 5 potvrda kao dokaz da ste obišli sve otvorene objekte na vinskoj cesti, a nagrade su bile butelje vrhunskog vina.

-Na vinskom maratonu sam po drugi put. Ovdje sam s curom Inom i s društvom te smo obišli tri vinske kuće. Sva vina su odlična iako mi preferiramo slatka vina kao što je žuti muškat. Hladni naresci su raznovrsni i svatko može za sebe nešto izabrati. Bili smo na početku i u Trsekovom podrumu gdje se nudio Poštenjak (70 posto graševine, 20 posto chardonaya i 10 posto sivog pinota), a možda ne bi bilo loše da su i tamo ponudili još neke vrste vina – rekao je Neven Makar.

Završetak vinskog maratona organiziran je kod kipa Svetog Vinka gdje je održan zabavni program uz glazbu s laptopa i degustaciju goričkih delicija.

Saznajemo da je vinski maraton prošao bez prometnih nezgoda jer su se vozači očito pridržavali pravila: 'Ne vozi dok piješ da ne zliješ'.

(D. Vađunec)

Hrastovsko

Slanje

<- VARAŽDINSKE TOPLICE VINARIJA STRUČIĆ AGROTURIZAM KEŽMAN Obiteljska vinarija Kežman isključivo se bazira na proizvodnji male količine visoko kvalitetnih vina, čija se kvaliteta i izvrsnost dokazuje na brojnim domaćim i međunarodnim natjecanjima.

Također, u ponudi je najam agro kućice koja se sastoji od jedne sobe, kupaone, kuhinje te velike prostorije sa stolovima, gdje se mogu organizirati razna događanja ili druženja.

Njihova priča počinje 2002. godine, logičnim sljedom nastavljajući ono što su stvorile težačke ruke obitelji Crnković podizanjem prvih nasada vinograda.

Spajajući staro i novo, vođeni vjerovanjem da vino nije remek djelo čovjeka već prirode, ovi se pioniri vinarstva u Hrvatskoj trude svoja vina oplemeniti jasnim regionalnim identitetom.

28. lipnja 2019.

VINSKOM CESTOM

O

VARAŽDIN

Sigetec Ludbreški

U

DBRE G

L

Selnik

vogodišnji Dan otvorenih vrata vinskih podruma bio je ujedno i 4. događaj u sklopu projekta Zeleno želimo koji je sufinanciran iz Programa suradnje Interreg V-A Slovenija-Hrvatska 2014.-2020, a kojem je cilj izrada i implementacija novih sadržaja i proizvoda utemeljenih na aktivnom uključivanju baštine u turističku ponudu. U sklopu projekta nastat će nekoliko mikroproizvoda, a ludbreški mikroproizvod je upravo vino.

Spoj novih turističkih proizvoda i kulturne i prirodne baštine jedan su od glavnih ciljeva europskog projekta Zeleno želimo. Da Ludbreg ima brojne atribute nedavno se uvjerila skupina novinara i djelatnika turističkih agencija te predstavnici susjednih općina koji su u sklopu ovog turističk i orijentiranog projekta imali priliku upoznati Ludbreg kroz nova iskustva kako bi se što učinkovitije ponu-

dio sadržaj u zaleđu kroz održivi turizam. Sudionici su krenuli iz samog centra Ludbrega, vinskog podruma Trsek uređenog upravo u sklopu projekta. Nakon tradicionalnog ludbreškog doručka čuli su zanimljivu legendu o zaštitnici grada, vinogradarki i ženi nadnaravnih sposobnosti Ludbergi, uvjerili su se da je Ludbreg uistinu centar svijeta i grad čuda. Razgledali su Župnu crkvu, Restauratorski centar, čuli priču o ludbreškoj olimpijki, bacačici koplja, zlatnoj Sari Kolak. Iz središta grada uputili su se do vidikovca Svetog Vinka, a upoznali su se i s apiterapijom i proizvodnjom meda u OPG-u Havaić Vladimir. Put ih je potom odveo do restorana Arabela u Globočecu. U Bakinoj hiži u Ludbregu okušali su se u raznim radionicama, a sam ambijent odveo ih je u već pomalo zaboravljeno doba.

Testiranje rute završilo je posjetom obiteljskoj vinariji OPGu Kežman. U sklopu projekta Zeleno želimo razvit će se četiri mikroproizvoda turističke namjene, po dva sa svake strane granice. Četiri mikroproizvoda, koji će biti izloženi na četiri

15

mikrolokacije, bit će povezani u jedan Zajednički prekogranični turistički proizvod. Što se tiče mikroproizvoda s hrvatske strane, Grad Ludbreg će razvijati mikroproizvod Vino koji će na svojem području povezati povijest vinogradarstva i vinarstva s polazišnom točkom u izložbenom podrumskom prostoru dvorca Batthany.

U vinskom podrumu Trsek Ludbrežani i posjetitelji Ludbrega moći će kušati vina i druge lokalne proizvode isključivo ludbreškog vinogorja. Projekt je usmjeren i na razvoj turističkih smještajnih kapaciteta u prekograničnom području te njihovo povezivanje u zajednički turistički proizvod. Uz razvijanje mikroproizvoda koji će zajednički činiti jedinstveni turistički proizvod ovog prekograničnog područja, projekt uključuje i aktivnosti promocije, brojne radionice za lokalne dionike kojima se pružaju znanja i vještine za razvoj ovog tipa održivog turizma te izrade strategija i akcijskih planova u tu svrhu. Ukupna vrijednost projekta je 836.515 eura, a vrijednost za grad Ludbreg 131.515 eura.

RESTORAN ARABELA Obiteljski restoran obitelji Kišić osnovan je 1989. godine. Uz tradiciju za sebe veže i kvalitetu te mogućnost organiziranja raznih svečanosti za do 100 osoba. Također, u blizini restorana nalazi se i vinograd obitelji Kišić, a degustacija vina održava se u posebno uređenoj prostoriji u sklopu restorana.

KOPRIVNICA

VINSKI PODRUM MAKAR ''Vinski podrum Makar'' plod je dugogodišnje tradicije, truda i ljubavi prema vinu. Odmak od svakodnevnice u domaćem okruženju pružit će Vam lijepo uređeni ambijent kojem posebnu čar daju ručno izrađeni detalji vrijednih ruku članova obitelji prožeti kroz cijeli prostor koji krasi i prekrasan pogled koji seže sve do Mađarskih brežuljaka.

VINSKA KUĆA KIRIĆ Mala obiteljska vinarija s izvrsnim vinima! Nalazi se na brežuljku Sigečak u blizini svetog Vinka s vidikovcem.

U lijepom okruženju i odličnom vinu jednostavno ćete uživati.

16

ZANIMLJIVOSTI

28. lipnja 2019.

S oldtimerima od francuskog Mulhouse-a do Ludbrega Sredinom mjeseca u posjet su nam stigli vrlo zanimljivi gosti. Radi se o Oldtimer klubu iz Mulhouse u Francuskoj koji postoji već 40 –ak godina.

Sa svojim limenim ljubimcima putovanje su započeli 1. lipnja, a u Ludbreg u konačnici stigli 13. lipnja. Posjetili su dvorac Batthyany.

- Oduvijek nam je bila želja doći u Ludbreg, ali bilo nam je teško koordinirati članove zbog njihovih poslova, međutim sada se ukazala prilika i mi smo je iskoristili. Putovanje smo planirali pune dvije godine. Prošle godine smo moj suprug i ja išli

u „obilazak“ svih mjesta koje bi putem mogli posjetiti i tako napravili plan kretanja.- otkriva članica kluba Ljubica Schreiber koja je inače rodom iz Krapine.

Ovo je ujedno i njihovo prvo putovanje van granica Francuske.

– Inače organiziramo različite male izlete po čitavoj Francuskoj međutim ovo je prvo veće koje se proširilo sve do Hrvatske. – otkriva Ljubica.

Tijekom posjeta našem gradu direktorica Turističke zajednice grada Ludbrega Andreja Horvat kroz šetnju dvorcem upoznala ih je s našom bogatom poviješću, a voditelj Restauratorskog odje-

la Ludbreg Tomislav Sikinger upoznao ih je s konzervatorsko – restauratorskim radom i prezentirao im neke od trenutnih projekata na kojima rade.

-Jako nam se sviđa Ludbreg.

Evo nakon posjeta dvorcu otići ćemo i do krugova na trgu.

– otkrila nam je Ljubica koja je, budući da priča i hrvatski i francuski, dobila ulogu prevoditeljice razgledavanja.

Nakon Ludbrega zaputili su se i u posjet Krapini, Trakošćanu te Postojni u Sloveniju nakon čega su krenuli natrag prema Francuskoj do koje su im bila potrebna dva dana vožnje.

Selničanka Lucija Grabovac s još dvojicom natjecatelja pobijedila u „Potjeri“ Nakon što smo početkom godine pisali o Karli Triplat, sada pišemo o još jednom kvizaškom uspjehu, onom Lucije Grabovac.

Lucija Grabovac je devetnaestogodišnja studentica poslovne ekonomije Ekonomskog fakulteta u Zagrebu koja je zajedno s Aleksandrom i Igorom iz Zagreba, u HRT-ovoj emisiji emitiranoj 30. svibnja, osvojila 81.500 kuna.

Ekipa je u završnoj potjeri s ukupno 14 točnih odgovora pobjegla lovcu Deanu Kotigi.

Zamolili smo Lucija da nam ispriča kako se uopće odlučila za prijavu u „Potjeru“ te kakvi su njeni dojmovi o kvizu, ali i općenito o nastupu pred kamerama.

-Potjeru gledam otkad se počela prikazivati, a i odmalena su se u našoj kući gledali kvizovi i uvijek je bio prisutan natjecateljski duh. Vjerojatno je to genetski preneseno i na mene i jednostavno sam se prijavila dva mjeseca nakon što sam postala punoljetna na nagovor prijatelja koji su vjerovali u mene. – otkriva. „Potjera“ međutim nije njeno prvo kvizaško iskustvo. Naime, u kvizovima je počela sudjelovati još u srednjoj školi, ali tu su se, kaže, uvijek kao ekipa susretali sa subjektivnim rangiranjem.

- Nas nekolicina iz razreda potom je odlučila okušati se u pub kvizovima koji se svaki tjedan održavaju u Varaždinu.

Nakon što smo postali studenti prebacili smo se na pub kvizove u Zagrebu, ali uvijek je to bilo u opuštenoj atmosferi.– dodaje.

Lucija je u „Potjeri“ nastupila kao posljednji natjecatelja.

U brzopoteznim pitanjima dala je 4 točna odgovora.

- U toj minuti su se dogodila samo ta 4 točna, ali najviše me boli dok znam odgovor, a u tom trenutku se ne mogu sjetiti, toga je također bilo. Doma sve to izgleda lakše i jednostavnije. Međutim, meni je čak veći pritisak bio odgovaranje na ploči Potjere nego ta minuta brzopoteznih pitanja. Više mi paše to brzo i kratko odgovaranje nego pitanja s ponuđenim odgovorima. - kaže.

Na ploči Potjere uzela je srednju ponudu te dotadašnjem ekipno osvojenom iznosu pridodala još 14.000 kuna.

U završnoj potjeri Lucija, Igor i Aleksandar ponudili su ukupno 14 točnih odgovora što se u zadnjoj sekundi pokazalo nedostižnim za lovca.

- Nisam uopće bila svjesna što se dogodilo i to se vrlo dobro vidi na snimci, čak sam zadnjih

desetak sekundi već mislila da je gotovo i da nas je Kotiga ulovio. Tek kad nam je Tarik rekao da nam čestita shvatila sam da smo ipak pobijedili. Još sad mi je nestvarno to što se dogodilo.

Najviše sam osjetila tu pobjedu kad su mi ljudi počeli čestitati nakon emitiranja na televiziji.

To je osjećaj koji se rijetko javlja, neopisivo, recimo nešto između euforije, ponosa i zadovoljstva što je na taj način rezultirala svaka moja pročitana knjiga, svaki odgledan film, dnevnik pa čak i utakmica, svaki sat u školi i na kraju sama želja za znanjem. – zadovoljna je Lucija.

Vijest o pobjedi odmah je prenijela najbližim prijateljima, nakon čega je krenula kući u Selnik iznenaditi mamu i tatu.

- Željela sam prevariti mamu i tatu da nismo ništa osvojili kako bi poslije iznenađenje bilo još veće, ali nisam mogla izdržati ni pet minuta. Pobjegao mi je osmijeh pa je mama shvatila da ih zezam. Odmah je počela plakati od sreće. Kad je malo došla k sebi obavijestila je cijelu užu i daljnju obitelj o tome kad trebaju gledati kviz. O pobjedi nismo ništa govorili, htjeli smo da ostane iznenađenje. – prepričava nam Lucija.

Od osvojenog novca u planu ima jedan dio odvojiti za Crkvu, zatim pomoći udruzi za napuštene životinje iz Varaždina, odraditi jedan nezaobilazan šoping, ali i „pospremiti nešto za crne dane“.

Da može ponovila bi cijelo iskustvo.

- Atmosfera na snimanju je bila fantastična, imam sreće što sam dobila tako dobru ekipu i odmah smo se našli. Svaki suigrač mi je pružio potporu, pogotovo kad su čuli koliko godina imam. Svi se tamo trude da igrači nemaju tremu ili bilo kakav strah, od snimatelja do producenta, a pogotovo Tarik, tako da imam samo riječi pohvale za sve ljude koji stoje iza

kviza „Potjera“. Od prve do zadnje minute sam uživala u tom iskustvu, ponovila bih da mogu u sekundi. Sve je bilo izvanredno, od ljudi koje sam tamo upoznala, moje ekipe i kao šećer na kraju osvojenih novaca. – zaključuje Lucija koja na sudjelovanje potiče i svoje prijatelje.

-Nagovaram prijatelje da se prijave jer postoje ljudi koji su kao stvoreni za kvizove, ali nažalost strah im stoji na putu.

Jedini način da ga pobijede jest da se suoče s njim, da se doživi nešto uistinu nesvakodnevno, a pritom su novci sekundarni motiv. Nemojte dvojiti, prijavite se, nema ni jednog razloga protiv. – poručuje mlada studentica.

28. lipnja 2019.

TRŽNICA

17

Kaj ima na placu?

Ludbreška tržnica radi dva dana u tjednu – srijedom i subotom, a nudi proizvode lokalnih proizvođača i OPG-ovaca.

Odlučili smo otići do „ludbreškog placa“ i provjeriti što se sve tamo može naći. Štandovima na tržnici dominirala je zelena i crvena boja. Ljeto je, očekivano, na stolove OPG-ovaca donijelo novo sezonsko povrće. Pogađate, radi se o krastavcima, luku i rajčici.

Krastavci i luk, među ostalima, nalaze se i na štandu gospođe Ivke Belavić.

– Cijena kile krastavaca je 15 kuna, a kile luka 10 kuna. Svaka namirnica ima svojega kupca tak da uvek sve prodam, ali vidi se da potražnja ipak malo pada.

Ljudi nemaju novaca, teško je.

– kaže nam gospođa. Uz povrće na svom štandu nudi i sezonsko voće.

– Breskve i trešnje su isto po 15 kuna. Urod je bil dobar ove godine, dok nam je prošle mraz sve zel. Nadam se samo da ne bude tuče i onda bude sve dobro.

– dodaje baka Ivka, inače iz Leštakovca kod Jalžabeta.

U ponudi ima i mladog krumpira kojem se cijene kreću od 4 do 6 kuna, ovisno o klasi.

- Prodaja je dosta dobra, urod isto tak. Malo su ga kiše usporile v rastu, ali sve u svemu dobra je godina. Cijene su otprilike iste ko i prošle godine, nije se ništ puno promenilo. U trgovačkim centrima je krumpir od 4,50 do 8 kuna i onda se mi teško moremo s njima nadmetati. Oni naprave akciju i onda nama skidaju cijenu. – priča nam Vlado Štefanek, vlasnik OPG-a iz Hrastovskog.

Domaća jaja po 1,20 kuna, rezanci po 20 kuna, a sirevi?

A kako su kupci zadovoljni?

- Već više godina je cijena ista.

Prgice su po 7 kuna, kuhani sir po 40 kuna, a friški po 20 kuna.

– kaže Draga Rendić iz Svetog Đurđa koja je u ulozi ponuđača svake srijede i subote.

Ludbreg je poznat kao centar cvijeća stoga je nezaobilazna i ponuda cvijeća i sadnica povrća.

Anica Šalig

- Tržnicu posjećujem svaku srijedu, a po potrebi i subotu. Najčešće kupujem jaja, cvijeće, povrće i sadnice. Imam vrt doma pa na tržnici samo nadopunjujem i kupujem ono što mi fali. Mislim da je ponuda za veličinu našeg grada dobra. –

Vera Vukina i Nada Novota

- Zadovoljna sam ponudom. Ima svega i cijene nisu pretjerane. Danas sam kupile nekakve ružice, paradajzeka... Bilo bi dobro možda da se i ribarnica preseli na tržnicu, pa bi bilo sve na kupu. Ali o tom potom, dobro je i ovako. Osim što idem u nabavku, na tržnicu volim ići jer uvijek sretnem nekog poznatog tak da odma poradim i na ovoj društvenoj razini. – kroz smijeh nam kaže Vera Vukina koju smo zatekli u razgovoru s Nadom Novota.

- Već dobro poznamo naše ponuđače pa već unaprijed znamo gdi bumo kaj kupili. Evo, obavezno stanem kod OPG-a Pajnogač koji imaju odlične sireve. Imaju i friške i dimljene, a uz to nude i vrhnje i putar i još svašta nešto. – kaže Nada Novota.

Sandra Premuš

- Trenutno je potražnja manja, više se prodaje sama rajčica, kojoj je cijena 20 kuna po kilogramu, nego sadnice. Ljudi što su posadi su posadili, ali evo flanci su još uvijek u ponudi. Cijene su od 1 do 2 kune. – kaže Ružica Virag ispred OPG-a Virag.

- Uglavnom sam zadovoljna ponudom, mogu naći sve kaj mi treba. Danas sam kupila rezance, koje kupujem svake srijede, zatim krastavce i još tako neke začine.

Imam inače mali vrt na balkona, a na tržnici onda kupujem ono što nemam doma.

Kad god imam priliku rađe svratim tu nego u trgovački centar. –

Osim navedenog na tržnici možete pronaći i grašak, mahune, salatu, kelj, mrkvu, grah, zelje, cvjetaču, proizvode od buče i bučinog ulja, med… no, o svemu tome više pišemo u idućem broju.

Marelica – baršunasta zdrava voćkica Pravo je vrijeme za uživanje u marelicama, jednoj od najpopularnijih voćki na svijetu.

Kinezi koriste marelice kao lijek i kao voćku za dugovječnost, miris cvijeta marelice upotrebljavaju za pravljenje parfema.

Vjeruje se da marelica potječe iz sjeveroistočne Kine, odakle je prenesena u Armeniju, a potom zahvaljujući Rimljanima proširena po cijeloj Europi. Danas je ova voćka dostupna diljem svijeta. Rijetki su oni koji mogu odoljeti njenom izvrsnom okusu i baršunastoj teksturi plodova.

Osim što ih jedemo svježe, marelice često konzumiramo u kompotima, sušene, u pripremi različitih slastica, za kuhanje džemova, pekmeza, pa čak i u nekim jelima.

Ljekovitost marelica Neodoljive su zbog sjajnog okusa i mirisa, a obiluju vitaminima i mineralima te karotenoidima koja imaju izuzetna antioksidacijska svojstva.

Bogate su i prehrambenim vlaknima, posebno topivim vlaknima koja igraju važnu ulogu u smanjenju LDL kolesterola i ukupnog kolesterola. Neka istraživanja upućuju na to da marelica poboljšava rad mozga i da je važna za intelektualni rad.

Djelovanje folne kiseline, kao i bogatstvo kobalta i bakra u marelici čine je idealnim voćem za slabokrvne ljude.

Marelice pomažu kod suhoće grla i ždrijela, umora, poteškoća u koncentraciji te pospješuju

izgradnju stanica. Vlakna iz marelice omogućuju regulaciju rada crijeva i reguliraju krvni tlak.

Ovo su samo neke dobrobiti za naš organizam ukoliko redovito konzumiramo marelice.

Iako nam početak ove godine nije bio naklonjen dobrim vremenskim uvjetima, ipak su se marelice na neki način izborile i podarile nam svoje divne plodove. Nadam se da ste uživali u njima, a mnogi će još ubirati plodove ukoliko imaju kasnije sorte.

Pripremila sam nekoliko recepata sa marelicama, kako to voli moja obitelj, pa ih dijelim sa vama. Željka Namesnik

Kolač sa marelicama

Sastojci: oko 1 kg marelica/narezati ih na komadiće, 2 jaja, 1 čaša (od 2 dl) šećera, 1 čaša jogurta, 2 čaše brašna, pola praška za pecivo, 1 dcl ulja i šećer u prahu Priprema: izmiksati jaja i šećer, dodati jogurt, ulje i brašno pomiješano s praškom za pecivo. Dobro izmiješati u glatku masu, dodati prstohvat soli. Uliti u lim obložen papirom za pečenje i peći oko 5 min na tem 175° C. Zatim izvaditi i rasporediti marelice po tijestu i nastaviti peći još oko pola sata. Gotov kolač posipati šećerom u prahu.

Po ovom jednostavnom receptu radite kolače s raznim sezonskim voćem.

Kuhanje je uvijek u modi

18

28. lipnja 2019.

SUSRET

Edukativno-sportsko druženje Udruga oboljelih od dijabetesa DIA-MELL Ludbreg bila je domaćin manifestacije „Sportska nedjelja“ Posljednjeg tjedna u mjesecu lipnju u Crikvenici se održava ljetni Edukativno-rekreativni kamp za djecu iz cijele Hrvatske oboljelu od dijabetesa Ove godine, po prvi puta, u kamp putuju i dvije djevojčice oboljela od dijabetesa s područja Ludbrega.

-Edukativno-rekreativni kamp niz godina organizira Hrvatski savez dijabetičkih Udruga sa sjedištem u Zagrebu, čiji smo mi član. Nikada prije naša djeca nisu dobila informaciju ili poziv za ovaj edukativno-rekreativni događaj gdje se kao prvo druže i zabavljaju uz pažnju animatora, a onda rade sa psiholozima i dijabetolozima na osamostaljenju oko terapije i kontrole šećera, kao i suživotu s ovom bolešću. Na području Ludbrega četvero djece u dobi oko 11 godina ima juvenilni dijabetes.

Od toga će dvoje otići u kamp, uz pomoć i podršku Udruge. – objašnjava predsjednica i dodaje kako je odlazak djece u kamp ujedno i prilika roditeljima da se malo opuste i odmore od konstantne brige. Jer, kome je najteže u cijeloj toj priči nego njima. -E pa mame i tate, hoćemo vas vidjeti bar malo kako opušteno provodite vrijeme za sebe poručuje im doktorica Lukić.

Ovo druženje na kojem se okupilo 140 sudionika održalo se 16. lipnja u prostoru Lovačkog doma Ludbreg, a započelo je mjerenjem glukoze u krvi i krvnog tlaka, te savjetovalištem o kuhanju i o aspektima liječenja šećerne bolesti u sklopu kojeg su posjetitelji mogli prikupiti vrijedne brošure o dijabetesu te letke o zdravoj prehrani.

- Željeli smo organizirati sportsko druženje u prirodi tijekom kojeg bi se naši članovi još bolje međusobno upoznali. Željeli smo da sa sobom povedu članove svoje obitelji, odnosno osobe koje brinu o bolesniku-dijabetičaru. Odazvali su se predstavnici prijateljskih udruga ludbreškog područja te predstavnici udruga s područja Varaždina, Nedelišća… Također željeli smo družiti se i s našim sponzorima koji na sve načine potpomažu rad naše Udruge i akcije koje organiziramo. – kazala nam je predsjednica udruge, doktorica Dragica Lukić.

Druženje je bilo edukativnog, sportskog i humanitarnog karaktera Za edukativni dio pobrinuli su se predstavnici Udruge nordijskog hodanja i pješačenja DRAVA koji su svim prisutnim posjetiteljima i sudionicima teorijski i praktično prezentirali prednosti i dobrobiti nordijskog hodanja.

Igrokaz Poštene žene

Potom se u program uključilo i Impuls studio Ludbreg na čelu s voditeljicom Vesnom Špikić. Ona je pak pripremila korisne 45-minutne vježbe na stolici pogodne za svakodnevno razgibavanje budući da ne uključuju nikakve rekvizite.

Među gostima bili su i Ludbreški Kešneri, volonterska glumačka skupina Gradske knjižnice i čitaonice „Mladen Kerstner“, koji su kroz izvedbu predstave „Poštene žene“ nasmijali sve prisutne.

Između edukativnog i sportskog dijela sudionicima je serviran ručak za koji su se pobrinuli članovi Lovačkog društva „Srnjak“.

Rekreativni dio bio je prepun veselja i smijeha -Kretanje i sport važni su čimbenici u liječenju i borbi s dijabetesom. Konstantno je potrebno promovirati korisnost sporta i kretanja, pa smo i mi upravo s tim ciljem organizirali sportske aktivnosti. – dodaje doktorica Lukić.

U rekreativnom djelu sudjelovali su svi, i mlađi i stariji. Igrale su se razne društvene igre, održan je turnir u beli, natjecanje u pikadu, kuglanju te povlačenju užeta.

Nadalje, igralo se „Čovječe ne ljuti se“ te održalo natjecanje u brzom hodanju s jajetom u žlici.

Nadasve jedno kvalitetno i veselo druženje u prirodi.

-Sudionici su pokazali takav interes da ćemo susret ponoviti! Planiramo na jesen kestenijadu i naravno ponoviti sportske aktivnosti, jer natjecateljski duh je probuđen! Nema nam natrag:Neki čekaju revanš!! Posebno me veseli što su naši najmlađi članovi - djeca koja boluju od dijabetesa, sa sobom dovela i svoje prijatelje! Naime, stigao nam je čak cijeli jedan razred osnovne škole koji pohađa i naša mala članica oboljela od dijabetesa. Ne mogu vam reći koliko mi je to drago. Sve je bilo prepuno graje i veselja. – zadovoljna je predsjednica.

Susretom je ujedno obilježena i prva godišnjica postojanja Udruge Udruga DIA-MELL osnovana je 24. lipnja 2018. godine. Nastala je iz Kluba dijabetičara koji je nastao 2016. godine i bio sastavni dio Varaždinskog dijabetičkog društva. - Kako to obično biva, kada je sjedište nečega u velikom gradu periferija obično bude zapostavljena. Udruga DIAMELL nastala je upravo s ciljem približavanja svim ljudima na području Ludbrega i okolice te usmjeravanja aktivnosti i pomoći prema oboljelima na ovom području. – kaže dr. Dragica Lukić, predsjednica

Gospođa koja je dobila najviše priznanja za natjecanja

DIA-MELL-a.

Udruga trenutno broji 94 člana.– Od ta 94 člana nisu svi oboljeli. Imamo puno prekrasnih i pozitivnih osoba, volontera koji nisu dijabetičari, ali pomažu onima koji jesu. To su ljudi svjesni ekspanzije dijabetesa i važnosti edukacije, jer dijabetes se svakom od nas može desiti već sutra. – poručuje doktorica.

Udruga od trenutka osnivanja provodi razne edukativne radionice, predavanja i tribine na kojima sudjeluju brojni specijalisti, psiholozi, okulisti, dijabetolozi, nutricionisti. – Važno je osvijestiti ogromne brojke ljudi koji su pogođeni ovo bolešću, a i zdravu populaciju upozoravati da povremeno provjeravaju svoj šećer u krvi. Samo tako, i ako se na bolest posumnja na vrijeme i počne se pravilno liječiti na vrijeme, mogu se spriječiti strašne komplikacije kao što je primjerice sljepoća, zatajenje bubrega, oštećenje žila i tako dalje. Komplikacije invalidiziraju samu osobu, oštete i život cijele obitelji, a zdravstveni buđet i te kako opterećuju. Na području Ludbrega i okolnih mjesta imamo čak oko 2 300 dijabetičara tipa I i II. - kaže doktorica Lukić.

Uz sve navedeno, Udruga se uključuje i u većinu manifestacija u gradu u sklopu kojih provode besplatna mjerenja šećera u krvi, krvnog tlaka i udjela masnoća te pružaju savjetodavnu pomoć.

DIA-MELL, cjelodnevni program kod lovačkog doma

28. lipnja 2019.

SA SVIH STRANA

MALIŠANI POKAZALI ŠTO SU NAUČILI

19

Gradska knjižnica

Polaznici pričaonice na njemačkom jeziku krajem mjeseca svibnja, u prostoru dvorca Batthyany, održali su završni program.

Njih četrdesetak s radošću je očekivalo početak priredbe kako bi svojim roditeljima, bakama i djedovima prezentirali što su sve naučili tijekom ove školske godine uz pomoć tete Zuzzie.

Pjevalo se, brojalo, pričalo o bojama i mjestu stanovanja…a sve to kroz igru i veselje.

- Pričaonica na njemačkom jeziku provodi se već dugi niz godina, a vodi je Sussane Juričan, inače izvorna govornica njemačkog jezika. Kroz te satove učenja njemačkog jezika teta Zuzzie, kako ju od milja djeca zovu, obrađivala je razne zanimljive teme u sklopu kojih su polaznici naučili mnoge riječi, pričali o raznim situacijama koje ih mogu zadesiti u budućem životu te tako olakšali snalaženje u njima. Danas djeca više vole učiti engleski jezik, kako zbog njegove rasprostranjenosti tako i zbog njegove veće

prisutnosti u medijima. Upravo zato moram se zahvaliti samim roditeljima naših polaznika koji su prepoznali važnost ovog jezika. Djeca koja imaju dobru podlogu lakše će nadograđivati taj jezik u kasnijoj dobi. – poručila je ravnateljica gradske knjižnice i čitaonice Mladen Kerstner, Edita Kutnjak – Zlatar.

Kao potvrda kvalitete i važnosti ovog programa stigla je poruka učitelja iz Osnovne škole Ludbreg koji navode kako djeca koja su prošla kroz pričaonicu njemačkog jezika u knjižnici, lakše savladavaju gradivo njemačkog jezika, puno bolje napreduju i imaju jasniji izgovor.

U programu pričaonice na njemačkom jeziku sudjelovala su djeca predškolske dobi i učenici nižih razreda osnovne škole. Za njihov rad i trud tijekom godine gradska knjižnica ih je po završetku priredbe nagradila i zasluženim pohvalnicama.

Pajdašice ponovo idu na državnu smotru U nedjelju 2. lipnja Ludbreg je bio domaćin 16. županijske smotre pjevačkih zborova i malih vokalnih sastava u ogranizaciji Zajednice kulturno-umjetničkih udruga Varaždinske županije i suorganizaciji KUD-a “Anka Ošpuh” kao domaćina. U programu su sudjelovali: Ženska vokalna skupina KUD-a “Beletinec”, Ženska vokalna skupina “Pajdašice” KUD-a “Anka Ošpuh” Ludbreg, Vokalna skupina KUD-a “MAK” Trnovec, Mješoviti vokalni sastav “Acapella” KUD “ZAVIČAJ” Sračinec, Pjevačko društvo mladih “TRINITAS” Ludbreg (revijalno), Pjevački zbor Župe Presvetog Trojstva Ludbreg (revijalno), Mješoviti pjevački zbor KUD KLENOVNIK. Selektorica Hrvatskog sabora kulture Marija Ramljak odlučila je da na državnim razinama u pripadajućim kategorijama Varaždinsku županiju predstavljaju sljedeći izvođači: 1. kategorija mali vokalni sastavi – izvorna pučka glazba – ŽVS KUD-a Beletinec, 2. kategorija mali vokalni sastavi – folklorni sastavi – ŽVS “Pajdašice” Ludbreg 3. kategorija mali vokalni sastavi – slobodni stilovi – MVS “Acapella” Sračinec 4. kategorija pjevački zborovi – MPZ KUD Klenovnik

Popis događanja KEŠNERIJADA 2019.

Ostali programi za odrasle u knjižnici

5. 7. - dvorac Batthyany u 19 sati MEJAŠI - izložba skulptura grupe autora KAJKAVSKI CABARET - koncert Mirka Švende - Žige

1. 7. Radionica „Slagalica“ 17 – 18 sati

6. 7. - dvorac Batthyany u 19 sati KAJ JE KAJ - recital dječjeg kajkavskog pjesništva „Lepi beli oblok na lepi beli hiži“ - recital Dramske družine OŠ Martijanec glazbeni gosti: Tamburaški orkestar KUD-a „Juraj Lončarić“ Hrženica

7. 7. - vatrogasni dom Hrženica u 19 sati MEJAŠI U HRŽENICI - postavljanje spomen ploče uz prigodni program gosti: Smiljka Bencet i Nikola Novosel glazbeni gosti: limena glazba KUD-a „Sloga“ i tamburaški orkestar KUD-a „Juraj Lončarić“

Dječji programi u knjižnici

13. 7.

POGLED ZNUTRA V ZUTRA

– 2. GORNJOHRVATSKI PJESNIČKI FESTIVAL

Hlebine u 11 sati

23. 7.

(MOJ) ŽIVOT NA SJEVERU –

putopisno predavanje u 19 sati Gost: Bruno Cesarec

3. 7. Na moru – priča i kreativna radionica 17 – 18 sati 8. 7. Čitateljski klub „Čituljci“ 17 – 18 sati 10. 7. Nemo – priča i kreativna radionica 17 – 19 sati 15. 7. – 19. 7. Pričaonica na poljskom jeziku (ponedjeljak i srijeda 17 – 18 sati; utorak, četvrtak, petak 10 – 11 sati) 24. 7. Radionica Microbit 17 – 18 sati 29. 7. Čitateljski klub „Čituljci“ 17 – 18 sati 30. 7. Hvatač snova – kreativna radionica 10 – 12 sati 31. 7. Suli u avanturi – priča i kreativna radionica 16 – 18 sati

20

28. lipnja 2019.

KULTURA

Predstavljen 22. Haiku zbornik Dvorac Batthyany bio je središte ovogodišnjeg haiku susreta

U organizaciji Centra za kulturu i informiranje „Dragutin Novak“ održan je 23. susret haiku pjesnika koji je u dvorcu Batthyany okupio 60-ak zaljubljenika u haiku poeziju. Podsjetimo, haiku je tradicionalni japanski oblik poezije koji slavi trenutak života i prirode s ljudskim osjećajima u trostihu 5-7-5.

Susreti haiku-pjesnika u Ludbregu postali su tradicija, a sam grad prepoznat je kao jedan od gradova-centara haiku poezije.

Prvi ludbreški haiku susret održan je 1997. godine, a godinu kasnije započelo je i kontinuirano tiskanje zbornika radova, koji je s vremenom postao međunarodan jer se u njemu objavljuju i radovi pjesnika iz susjednih država.

Iznimka nije bio ni ovogodišnji u sklopu kojeg je svjetlo dana ugledao „Haiku zbornik 2019“ - Ove godine napravljena je mala izmjena u uredništvu zbornika. Sastavili smo međunarodni tim kojeg čine naš haiku

pjesnik Boris Nazansky i haiku pjesnikinja Alenka Zorman iz Slovenije. Kao rezultat toga dobili smo u potpunosti dvojezičan zbornik, dakle hrvatsko – engleski. Nadalje, u sklopu haiku susreta u izložbenom prostoru dvorca Batthyany postavili smo i izložbu japanske kaligrafije koja je nastala kao rezultat suradnje s Veleposlanstvom Japana. Kaligrafija je umjetnost lijepog pisanja rukom uz pomoć pera, kista, tinte ili nekog drugog pribora za pisanje. Uz to izložene su i haige – kombinacija haiku pjesme i likovnog djela koje ju ilustrira, a koje su nastale 2006. i 2007. godine za potrebe tadašnjih haiku susreta. Naime 2006. godine proslavili smo 10. obljetnicu i autor, Rudi Stopar iz Slovenije, napravio je najdužu haigu, na papiru od jednog komada. Slijedeće godine je opet imao potrebu raditi ilustracije haikua i tako je i te godine priređena izložba haiga četrdesetak pjesnika. – pojasnio je mr. Branko Dijanošić, ravnatelj Centra za kulturu Ludbreg.

Na ovogodišnji natječaj pristiglo je čak 825 haikua od 145 autora iz Hrvatske, Makedonije, Rumunjske, Srbije, Slovenije i Bosne i Hercegovine Od toga su u zbornik uvrštena 352 haikua od 141 autora. Četvero autora kvalitetom nije zadovoljilo.

- Spomenuta statistika otkriva mnogo, ali ne sve. Tridesetero autora koji su bili s nama prošle godine, ove godine nisu tu - iako za neke znamo da nisu prestali pisati. Novih, dakle, nije samo osamnaest nego čak četrdeset osam. Ova fluktuacija čini mi se važnom i izazovnom jer se pred uredništvo postavlja odgovorna zadaća da rukovodeći se prvenstveno kakvoćom ipak ne zanemari indukciju stvaralačkih poticaja koja zborniku, kao vrsti edicije, definicijski pripada.

– prilikom susreta napomenuo je jedan od urednika Boris Nazansky.

Uz njega, već smo spomenuli, urednica 22. Haiku zbornik je i Alenka Zorman iz Slovenije koja je također pozdravila sudionike i uputila im nekoliko prigodnih riječi.

- Sretna sam što sam ponovno ovdje, sada već treći puta. Drago mi je da sam s Borisom sudjelovala u odabiru radova i još jednom se zahvaljujem od srca na pruženoj prilici. Žao mi je što mi u Sloveniji nemamo nešto slično, ali evo radimo na tome i nadam se da ćemo se i mi u bliskoj budućnosti moći pohvaliti jednim ovakvim zbornikom radova koji je stvarno nešto vrijedno. – poručila je.

Nakon uvodnih riječi slijedilo je čitanje haiku poezije. Svaki od prisutnih autora pročitao je jednu svoju haiku pjesmu svrstanu u zbornik radova.

Nezaobilazna je bila i podjela nagrada „Afrodita“ koje je, kao i svake godine, dodijelio mr. sc.

Mirko Varga, prema vlastitom odabiru. Nagrada za najbolji erotski haiku uručena je Zrinki Supek Andrijević. Drugo mjesto zauzeli su Zoran Doderović i Dimitrij Škrk, dok su treće dijelili Boris Nazansky, Štefanija Ludvig

Josip Šibarić, haiku pjesnik iz Ogulina na susret u Ludbreg stigao je po prvi put.

– Volim se igrati riječima pa sam odlučio složiti haiku za sva slova naše abecede. Mučilo me jedino slovo „đ“ za koje postoji premali fond riječi. Kada sam završio, a trebalo mi je otprilike 3 dana, poslao sam radove jednoj svojoj kolegici, također haiku pjesnikinji, koja je to prebrala i poslala na natječaj. – otkriva. bakine bore bude baršunaste bajke beskrajna blagost uglom usana uhvaćena ugoda uzvraćen užitak

Josip Šibarić

i Vladimir Ludvig. Uz nagrade uručene su i pohvalnice kao poticaj autorima za stvaralaštvo erotskih haikua, a primili su ih Nataša Ilić, Ivo Posavec i Ružica Marušić Vasilić.

Susret pjesnika završio je razgledavanjem dvorca i prigodnim domjenkom.

28. lipnja 2019.

GLAZBA

21

P u h a č k i o rke s t a r u N ovo m V i n o do l s ko m

Puhački orkestar Grada Ludbrega u subotu i nedjelju 8. i 9. lipnja nastupio je na 33. susretu puhačkih orkestara u Novom Vinodolskom.

Organizator ovog susreta koji je ujedno i natjecanje je Hrvatski sabor kulture. Trideset četiri člana našeg orkestra nastupilo je u bijelim košuljama te bordo prslucima.

-Prvo smo zajednički s ostalim orkestrima muzicirali na Trgu Ivana Mažuranića od 16.30 sati, a onda je počelo natjecanje u Domu kulture. Naš orkestar je u C-kategoriji izvodio sljedeće skladbe: Johann Strauss ml.: Živio! (koračnica prema motivima iz operete Jabuka, op.456), Ro-

bert W. Smith: Encanto i Nikica Kalogjera: Hrvatski biseri. Zadovoljni smo nastupom jer smo među 11 orkestara osvojili srebrnu plaketu. – rekao je Marko Novak, dirigent orkestra.

Iako još uvijek hladna, morska voda je mamac pa se većina članova orkestra, po prvi put ove godine, okupala u moru. Poslije noćnog kupanja neki su zasvirali 'zabavnjake' na trgu, a pošto u Novom Vinodolskom ima puno gostiju slušača nije nedostajalo.

U svakom slučaju, članovi orkestra imali su lijep vikend na moru ne samo za nastup već i za relaksaciju te druženje.

-Naš orkestar je jedinstven jer u njemu sviraju glazbenici od

11 do 70 godina. Nekim mlađim članovima ovo je prvo natjecateljsko glazbeno iskustvo dok oni stariji već čitav niz godina sudjeluju na državnom natjecanju. Imamo jake muzičare na mnogim instrumentima i mogli bi čak nastupati i u B-kategoriji, ali rano dajemo prilike mladim učenicima naše Osnovne glazbene škole da sviraju u orkestru.

- rekao je Slobodan Vađunec, tajnik orkestra.

U nedjelju prije podne članovi našeg Puhačkog orkestra svirali su u Selcu gdje su u 10.30 sati sudjelovali u promenadnom koncertu, a zatim su se poslije podne, poslije ručka, autobusom sretno vratili u Ludbreg. (dv)

Mihael Hižak pokazao glazbeni talent Nakon Silvije Novak, talent za glazbu pokazao je i maturant Glazbene škole Varaždin Mihael Hižak. Mihael je u dvorcu Batthyany na svom prvom samostalnom koncertu pokazao glazbene sposobnosti na harmonici dugmetari. U odlično popunjenoj svečanoj dvorani dvorca publika je mogla uživati u harmonikaškim skladbama čiji su autori: Shehu, Scarlatti, Bach, Gurbindo i Kusjakov.

-Glazbeno obrazovanje započeo sam u 6. razredu osnovne škole. Djed Đuro je imao poznanstva s profesorima i uključio me u glazbenu školu makar je već školska godina započela. Prvi učitelj mi je bio Marijan Horvatić, a kasnije Mirela Brezarić.

Sada sam učenik završne godine Glazbene škole Varaždin u klasi profesora Saše Bastaleca. Uskoro imam maturalni koncert pa je ovo dobra prilika za generalku. – rekao je Mihael neposredno prije koncerta.

Mihael namjerava nastaviti glazbeno obrazovanje na Muzičkoj akademiji u Zagrebu i to teoriju glazbe.

-Kao učenik Glazbene škole Varaždin bio sam polaznik dvaju smjerova: harmonike i teorije.

Sudjelovao sam na mnogobrojnim natjecanjima i na objema poljima osvajao glazbene nagrade no ipak sam odlučio studirati teoriju. – pojasnio je Mihael.

Osim ozbiljnom muzikom, Mihael se bavi i zabavnom glazbom jer svira bas gitaru u grupi Rubikon. Bas je svirao i njegov otac Josip u tamburašima KUDa Juraj Lončarić iz Hrženice, a i djed Đuro je svirao harmoniku u Podravskim bečarima. Stoga možemo reći da je Mihael glazbeni talent naslijedio iz muškog dijela obitelji.

Na kraju zaključimo da su oba samostalna koncerta mladih glazbenika (Silvije Novak i Mihaela Hižaka) održana utorkom pa ako u Međimurju postoji 'Čakovec četvrtkom' zašto kod nas ne bi kulturni događaji bili održavani utorkom. 'Ludbreg utorkom' uopće ne zvuči loše i ima smisla jer glazbenih talenata na našem području zaista ne nedostaje.

(D. Vađunec)

Mihael s učiteljima iz OGŠ

Publika je uživala u harmonikaškim skladbama

22

SPORT

28. lipnja 2019.

AK "Rudolf Fizir"

Održan 17. F3K CUP U organizaciji ludbreškog aerokluba “Rudolf Fizir” u Ludbregu je 15. i 16. lipnja održan 17. F3K cup, natjecanje aeromodelara u F3K kategoriji. Na natjecanju je sudjelovalo 24 aeromodelara iz Austrije, Češke, Litve, Mađarske, Njemačke, Slovenije i Hrvatske. Najbolji su bili: Arijan Hucaljuk sa stopostotnim učinkom, član AK “Brod” iz Slavonskoga Broda, srebrom se okitio Nikola Frančić, član ludbreškog aerokluba dok je treći bio Herman Hass iz Austrije. U juniorskoj konkurenciji prvi je bio Marko Damjanović, a drugi Luka Črep, obojica članovi ludbreškog aerokluba.

Sezona za zaborav

NK Podravina

Igrači ludbreške "Podravine" završili su sezonu u 4. HNL Čakovec- Varaždin na trinaestom mjestu. Ostvarili su jedanaest pobjeda, dva remija i čak sedamnaest poraza, osvojivši 35 bodova. Prvak lige "Polet" iz Svetog Martina na Muri ima ih čak 38 više. Naravno, nije s tim zadovoljan čovjek koji je cijelog sebe dao za "plavo- bijele" predsjednik Vitomir Namjesnik.

- Drugi dio sezone počeo je vrlo dobro, u pet utakmica imali smo dvije pobjede u gostima. No od 20. kola nadalje uslijedio je katastrofalni pad u igrama i rezultatima. Bilo je tu objektivnih i subjektivnih okolnosti. Bilo je to i razdoblje kad nismo imali predsjednika, pa je i to utjecalo na ekipu – kaže Namjesnik Pred Ludbrežanima je usprkos lošim rezultatima odlazak u viši rang, u Treću ligu. Vidjet ćemo kako će izgledati ekipa. Nakon ovih slabih rezultata ipak ćemo malo "ohladiti" glave, a nakon toga porazgovarati s igračima. Tražit ćemo od onih koji će moći i željeti igrati, bez obzira na godine, maksimalno odgovoran odnos, pa tko može može – kaže predsjednik.

Mandat Namjesniku traje do veljače iduće godine.

- Lijepo je biti na čelu kluba u njegovoj jubilarnoj stotoj godini. Svjestan sam da sam na tu poziciju došao uslijed spleta okolnosti, bolje bi bilo da je netko iz privrede, ali što je tu je. Trideset godina sam u klubu i pokušat ću to bogato iskustvo upotrijebiti da se nekako posložimo, a raduje me da se na Izvršnom odboru tražila "stolica više". Dati su zadaci, a posebno ćemo poraditi na organizaciji proslave sto godina kluba. Od skupštine i turnira veterana gdje očekujemo "Dinamo", "Hajduk" i "Slaven- Belupo" u dane Sv. Nedjelje“ - zaključuje Namjesnik. Čekamo bolje dane, nadamo se da stižu.

Neven Jerbić

Turnir ekipa mlađih uzrasta Na terenu NK "Podravina" druge lipanjske subote održan je turnir ekipa mlađih uzrasta. Snage su na ludbreškom terenu odmjerile ekipe U-7 i U-9. Organizatori turnira mogu se pohvaliti brojnim ekipama, uz domaćina sudjelovale su brojne škole nogometa pa se tako okupilo dvadesetak ekipa. Mlade ekipe pokazale su pravi igrački žar i natjecateljski duh, a roditelji i treneri glasnom su ih podrškom u tome pratili. Dokazali su da nogomet ima svjetlu budućnost. U kategoriji U-7 prvo mjesto pripalo je ekipi "Mladost" Prelog, drugo mjesto osvojila je ekipa "Graničar" iz Đurđevca dok je treća bila ekipa "Sloga" iz Čakovca. Domaćinu je pripalo četvrto mjesto. U kategoriji U-9 prva je bila ekipa "Sloga" iz Čakovca, drugo mjesto osvojila je ekipa "Međimurja" (crveni) dok je treća bila ekipa "Mladost" iz Preloga.

Ribolovci osmi na svijetu Ribolovna reprezentacija Hrvatske osvojila je osmo mjesto na Svjetskom prvenstvu koje se od 9. do 16. lipnja održalo u talijanskoj Pisi, dvanaestak kilometara od Ligurskog odnosno Sredozemnog mora. Posljednjih pet godina naša reprezentacija predvođena trenerom Draženom Filipovićem donosila je odličja, no ovaj puta dogodio se niz objektivnih i subjektivnih okolnosti koje su utjecale na nešto lošiji plasman.

-Prvaci su postali domaćini, talijanska reprezentacija. Mi smo došli u ovaj poznati toskanski grad (oko 100.000 stanovnika) s ciljem da što bolje prezentiramo našu već prepoznatljivu reprezentaciju. Lijepo smo bili smješteni na jednom njihovom agroturističkom gospodarstvu, čak smo imali i bazen. Imali smo par treninga i osjetili taj kanal Scolmatore argo. Lovile su se ciple, afrički somići i šarani. No ribolov je bio slab kaže Filipović i dodaje - Jednom našem natjecatelju umro je otac pa se morao vratiti, dvojica su u reprezentaciji bila s nešto manje iskustva, a jednom našem natjecatelju je prvo pobjegao šaran, procijenili smo, težine sedam-osam kilograma, a pred podmetačem i jedan afrički somić.

S tim ulovima opet bi imali medalju – kaže trener Filipović. No ova ekipa nadu ne gubi. - Ne klonemo duhom. Pred nama je novo Svjetsko iduće godine u Sloveniji. Tu lokaciju znamo i vratit ćemo se opet na tron, gdje u stvari i jesmo, jer na svjetskim tablicama i dalje smo prvi – zaključuje Filipović.

Neven Jerbić

28. lipnja 2019.

SPORT

23

SARA KOLAK VRATILA SE SA STILOM Nakon gotovo dvije godine izbivanja velika Sara vratila se u velikom stilu. Olimpijska pobjednica u bacanju koplja, naša Sara Kolak na mitingu u Ostravi, riječ je o 58. Zlatnoj sprinterici, bila je prva sa 64,45m. Zabilježila je Sara četiri ispravna hica, a jednom je samo prebacila granicu od 60 metara i to u četvrtoj seriji. Upravo taj hitac bio je najduži hitac natjecanja. Išlo je to ovim redoslijedom 57,80, 58,74, 64,45, 59,51. Drugo mjesto pripalo je Slovenki Martini Ratej koja je koplje bacila 61,01m i to u posljednjoj seriji. Treća je bila Indijka Ana Rani sa 60,20m.

Barbara Špotakova bila je četvrta sa 60,01m. Uz pobjedu u Ostravi Sara je riješila i norme za Svjetsko prvenstvo u Dohi krajem rujna ove godine, a i za Olimpijske igre u Tokiju 2020-e.

Podsjećamo Sara je posljednje nastupila na Hanžekovićevom memorijalu krajem kolovoza 2017. godine. Nakon toga je morala na operaciju lakta, a bila je to zapravo već druga operacija koja ju je zadesila. No Sara je jača od svega, znamo kako se vratila nakon prve operacije, a vjerovali smo da će ponovo učiniti isto.

Bili smo u kontaktu sa Sarinom majkom koja je rekla – Prvaa!!! - Pitali smo - A koja je trebala biti? - Pa prva!. Kraljica neda tron. Ili kako kaže pjesma Dalmatinka Rozge i Connecta u jednom dijelu “Moš se slika”.

Veliki povratak! Jedva čekamo sljedeće natjecanje!

PRVU EUROPSKA MEDALJA U POVIJESTI HRVANJA ZA ŽENE U HRVATSKOJ Sjajna Iva Gerić, hrvačica HK „Ludbreg“, osvojila je brončanu medalju na Europskom kadetskom prvenstvu održanom u talijanskoj Faenzi. Dosadašnji je to vrhunac, ako ga možemo tako nazvati, projekta u kojem su uz Ivine roditelje, najvažniji treneri ludbreškog hrvačkog kluba, hrvačkog saveza i prijatelji iz Mađarske, jake utvrde hrvanja.

Iva Gerić ovim je plasmanom osvojila prvu europsku medalju u povijesti hrvanja za žene u Hrvatskoj.

Iva je na ovom prvenstvu djelovala zaista impresivno. Ostvarila je tri pobjede i jedan poraz.

Odlučujuća je bila borba za treće mjesto protiv Francuskinje Ayachi. Naša Iva krenula je furiozno, povela s 4-0 i dovela protivnicu pred „tuš“ koji je visio u zraku

nakon pola minute borbe. No , Ayachi se nije dala kao i Apachi, nekako je izdržala siloviti pritisak Hrženičanke. Lagano je skupljala bod po bod, stigla je do 4-3, no tu se vidjela Ivina „kilometraža“. Brojni nastupi po cijeloj Europi, bogato iskustvo i sačuvala je broncu kojoj se znala veseliti.

Izgledala je čvrsto, istrenirano, Ayachi se povremeno odbijala od nje kao od stijene, što svjedoči o fascinantnoj pripremljenosti.

Vidi se, to je top sportašica, po intenzitetu kojima proživljava borbe, umijeću i istreniranosti.

Samo nebo je granica za nju, i kao što smo to već odavno predviđali, donosit će ona i zlatna seniorska odličja. Još jedan zlatni grumen sporta ludbreške regije, nešto između smaragda i rubina.

Neven Jerbić

PROJEKT IVA GERIĆ USPIO

24

ACO PIŠE

28. lipnja 2019.

Foto: M. Vađunec

Dok se sonce mekne z neba, pak malo idem friškoga zraka vdehnuti, gledim kaj su se naši ludbrežani napravili po svojim dvoriščima, pred hižama i na hižama, kolko se to več z vulice more videti. Govoriju te hiže o ljudima koji v njima živiju. Vidi se gdo je bogati, a gdo siromak. Vidi se gdo je skromni, a gdo bi samo štel zgledati kak bogati. Vidi se gdo je sakomu cvetu i travki ljubav dal, a komu pak ide na žifce kaj opče bilo kaj zelenoga raste okoli hiže i stalno mu posla daje.

Nekoji imaju samo travu, a nekoji celu šumu. Nekojima je ta šuma zdavnja prerasla one prve senje o lepomu dvorišču.

Nekojima se vidi da si dvora rediju radi sebe, a nekoji radi drugih, po onomu ‘kaj bu selo reklo’. A oni kaj za biljke ne mariju imaju asfalta ili tlakafce. Se je to lepo i za ljude. Kak smo si mi drugački, tak se i naša zdanja razlikujeju na našu sliku i priliku.

Nema tu kaj je dobro i kaj ne valja, saki po svojemu složi, nacifra i o tomu vodi ili ne vodi brigu. Nekoji na krohu imaju pleha, nekoji črepe sikakve fele, tu i tam su salonitke, a moderno je opče ne imeti kroha, tavan kabriolet. Ali građevinari znaju kaj delaju.

Po ludbreškim vulicama ima i praznih hiž, ostavljenih gruntov. Oni doduše ne govoriju preveč o ljudima denešnjice, ali sako to zdanje ima sigurno nekakvu svoju interesantnu priču. Saka je hiža negda bila puna živlenja, a onda se je v jednem času prešlosti se zastavilo. Nigdo je ne ostal.

Samo prazen grunt koji, kak zgleda, nikomu ne treba. Ali kaj očem reči - nesu to prazne hiže. To je nečiji dom, v njima su i dalje ljudi, samo če jih znate videti.

Dok tak idem polek kakvoga staroga praznoga zdanja, mi dojde da na čas postanem tat, pak da se prek lese zavlečem v to tuđe, zgubleno i vu vremenu zastavleno dvorišče. Kakva bi se tu priča odmotala!

Mislim si, med širokim rukovetima trave do pojasa štrčal bi vun božur koji je sa ta leta preživel samoču. I tu se, če bolje pogledate, nazaj vu pustoši pojavi gazdarica koja je okoli njega redila travu. Bil je božur točno na tem mestu kak kralj dvorišča.

Vezda su mu cveti mali i mršavi, jedva bi ga prepoznal, kajti se nad njim navesil velki bezeg pak mu dela hlada. I on je pred koji tjeden dišal, a ve se na veliko spravlja svoje bobice farbati. V doba božurovoga kraljevanja bezga nije tu bilo, ali je došel i prevzel vlast. Božur je ostal samo spomenek na lepe čase. Kralj med dračom. Na kraju dvorišča niti trava je ne dobro prešla kajti su se po nji nafrkali slaki i načačkali svoje trubentice, pak su se dopentrali do jorgovana koji je itak već na pol v kupincu. I njemu nema života, listi su mu mali i žejni sonca. Na stari jabuki se vidi tu i

tam kakov debeli rez, dok je gazda jabuku v redu držal. Nekoje rane su zarasle, a nekoje su počele prhnuti, steblo zgledi šuplje.

Neje rodila ovo leto, ali je zato nacifrana z imelom i tak je svoje živlenje dala drugomu na uživanje. Da bi zaškiljil z očima mogel bi videti kak je to bilo lepo zeleno, pokošeno dvorišče, z lepom rodnom jabukom i božurom kraj zida, a taman tam gde počne vrčak, šepuri se jorgovan. Ve je vse zaraslo, a vrčaka prepoznaš samo po par sprhnjenih gacijskih kolov v dračju i v slak zamotanomu leskovomu šiblju kaj je ostalo od zadnjega grašca, pred letima. I vidiš te ljude kak hasneju vu friškem jutru, žuriju se pred dežđ vse zbaviti ili vrediti i pospraviti predi večere.

Z leve strane je zgrađena šupa, pant na vratima je ftrgjeni, vrata su obešena, ali se poleg njih da prevleči. Stare drvene tačke, rasuhe, drvene zubače, šibnata korpa, vu nji još rukovet ruclov. Miši su si tu napravili mesto za živeti, zamenili su ljude. Ali ljudi su po celi šupi, če bole pogledaš, sigdi jih ima. Na zaglancanomu štilu od zubač se vidiju dve žuljave roke zveriženih prsti. Glancale su ga letima i letima. Hlačnjak kaj je negda ganc novi držal hlače od anjcuga, se je dodral ali je ne bil za hititi.

Glatko je prerezani tam gde se rezdral, ve ga krasi lepi z kožom splečeni cik-cak vozel prepelani med luknje napravljene s lohajzlinom. Tak spretno zašiti, remen je služil još letima, na njemu još ve visi vodir, polek hrđave kose. Korpu z ruclima se ne splati zdigati. Dno bi ostalo na zemlenomu podu, nikaj ga više ne drži za cifrastu korpu koju je mešter napravil od svetle guljene i temne neguljene šibe, v karo mustri.

Na jeni strani šupe su još naslagana drva za kuriti, ne jih je imel gdo potrošiti. A se v šupi je na svojem mestu, v redu, baš tak kak mora biti, kak su se negdašnji stanari pošteno i z marom brigali za svoje stvari.

Ve su pavaki med vse sprepleli znake časa, a i po tim znakima se obesila prašina i pilevina kaj ju drobi kukčec z načete grede. Čez počeni črep je sunce poteglo zlatnu crtu i na podu osvetlilo napol zametanu staru potkovu. Za sreču.

V hižu se, tak si ja to premišlavam, more dojti od strane dvorišča. Kaj bi nutri našel? Šparheta na drva z rolom i kotličom za toplu vodu, na priliku. Kak je tim ljudima negda bilo dok su uspeli zašparati pak su kupili takvoga šparheta? To je v ono vreme bilo moderno čudo tehnike, kajti se je negdo domislil da bi ona toplina koja itak vujde v dimnjak mogla usput zgreti deset litri vode, za nekaj. Lepi beli emajlirani šparhet, fest uščuvani. Na ploči ima one tri rinke, od vekšega k menšemu i onoga zadnjega kaj je zgledal kak mala železna šalica z prečkom. Mogel si odozgor deti

Foto: M. Vađunec

Kak živiju stare hiže

drevo kakvo si štel, i velko i malo. Na ploči su se negda pekli mlinci, a v jesen friško narezani kostanji. A rol je bil takov kaj ga je saka gazdarica falila. Gibanica, štrukli, pečeni picek z krumpirom, raca, komad kremenatla, to se je speklo lepše, v hrust i bole v slast nek na kakvi moderni peči. Do zida famozni kredenc, svetlo zeleni, ona leva vrata su mu zavijena i mala stakla su složena jedno do drugoga kaj moreju pratiti zavoja. Kaj je to bilo za dizajn, pomične staklene pregrade od napri, peskarena stakla na cveteke, ladica, kištra za posodu, a na vrh je kojekaj drugoga vlezlo. Na priliku vaza kaj zgledi kak otprti cvetni pupoljak. Vu nji bi mogel videti one tri glave božura z dvorišča kak se šepuriju, ili buket dišečega jorgovana za prvi maj. Stol, drveni, okoli njega četiri štokrlini, bez naslona, samo z onom luknjom na sredini za ležeše prenašanje. Escajg stoji v ladici v tem stolu. Nad njim na žici visi grlo i žarulja od šezdeset sveči. Nad grlom on ‘luster’ kak napak obrnuti beli emajlirani tanjer kojega su muhe potočkale. I mom vidiš za stolom familiju kak z kosanom masti zaleva krumpira, v glineni zdeli se koščično olje cedi z friško nabrane puterice, a pečenka se još dimi i cvrči.

A zidi, priča za sebe. Cvetna mustra napravljena z valjkom kak se šika, v nekakvi zeleni farbi kaj ju je vreme apšisalo, a sam zid je nakinčani z flekama od vlage i vse kemije koja se z letima dogodi oni smesi od vapna za belenje i jajci. I kak bi bilo da ne bi vu hiži bilo zidnjaka z verzušima kaj su stare žene znale zmisliti. Poleg onoga “Kuharice manje zbori, da ti ručak ne zagori”, najde se kojekakvih drugih, a po njima se čini kak je negda žena kuhala mužu fino za jesti, i bila je jako ponosna na to jer ju je muž onda imel rad, a bila je v kuhnji gaz-

da i v to se nigdo ne smel mešati. Ljubav je to bila, “Draga ženo moje cvijeće, bez tebe mi nema sreće”. I to su ljudi, ta se sloga zadržala v sakomu znaku. Vreme dok se jen drugoga štimalo i rad melo. Samo treba dobro gledati, ti su ljudi još navek tu v hiži i te njihov življenski nauk još navek, na sreču, živi okoli nas.

Po ganjku su navešene slike. Od toga zadrščeš. Jedini obrazi v hiži, ozbiljni, črno beli, nečiji dede i bake, na sliki, kak da paziju na prešlost. Negda su hodali i po tomu ganjku, i prešli su v spavaču sobu, tu su stari drveni rasklimani ormari, na pol prazni, postela z debelim perinama koje su vsehle pod težinom vremena. Pod postelom se vidi da je mišja družina tu osnovala koloniju pak se razhitava z viškom perja.

Obloki su zaprti i zamračeni, i makar ne dihtaju kak treba, dobro čuvaju duhu po vlagi i mišima. Druga mišja družina halosi na najži, čuje se tu i tam skoturani oreh ili žir.

Nad bračnom postelom svetli flek. Tu je bila slika mlade žene i moža, ljudi kaj su v posteli spali, kaj su v hiži živeli. Tu su se počivali, tu su se rad meli, tu je bila njihova postaja za dale iti, za živlenje koturati. Drveni pod zaškriple na vsaki korak, zluknjani od črvov, razdrti od hodanja. Na prašini, kud prejdeš, ostaje trag. Pavak je od ormara povlekel svoje niti i zamotal je celu psihu, komodu z špiglinom. Tu nutri zgledam sebe med pavučinom, i nisem sigurni je l’ sam za menom videl nekoga. Tu, vu tišini, je hiža tak nekak živa. A ljudi... ljudi su tu, samo treba dobro pogledati. Čez režek vu firungi, kak i v šupi, sonce je vuprlo jednu zlatnu traku v kut, točno v dečju zipku. Za sreču. I za budučnost.

(A. Horvat, 2019)

Sljedeći broj Ludbreških novina izlazi 31. srpnja 2019.