LIST GRADA LUDBREGA BE SPL AT NI PRIM JER A K 31. SRPNJA 2019. BROJ 147 / GODINA XIV.
C RTA N J E NA U L IC I
OTVORENJE
Prema najavama iz Grada Ludbrega, otvorenje trgovačkog centra očekuje se između 22. i 26. kolovoza.
Str. 2.
LOGOROVANJE
Ludbreški izviđači i ovog su se ljeta uputili na logorovanje. Bilo je to već petnaesto samostalno ljetno logorovanje.
Str. 9.
KEŠNERIJADA
Povodom godišnjice rođenja ludbreškog komediografa Mladena Kerstnera, rođenog 8. srpnja 1928. godine...
Str. 12. - 13.
I OVE GODINE POPULARNA LJETNA MANIFESTACIJA OKUPILA JE BROJNE MALIŠANE
Str. 12.
LJETNI KAMP
Str. 8.
Riječ je o programu koji se održava drugu godinu zaredom, a namijenjen je djeci uzrasta od 6 do 13 godina.
Str. 15.
2
AKTUALNO
31. srpnja 2019.
Odvajanje otpada
Ludbreg na 34,45 posto Agencija za okoliš i prirodu objavila je preliminarne podatke o odvojenom prikupljanju otpada u jedinicama lokalne samouprave u 2018 godini. Prema dostupnim podacima u Hrvatskoj je u okviru javne usluge u svim općinama i gradovima prikupljeno 1.157.120,97 tona miješanog komunalnog otpada te 117.708,57 tona odvojeno sakupljenog komunalnog otpada. Ludbreg je u gornjem dijelu ljestvice s 34,45 posto što je pohvalan rezultat. - Stvorili smo cijeli sustav brige o zbrinjavanju otpada. Zahvaljujući brojnim poduzetim mjerama i provedenim europskim projektima Grad Ludbreg nije dobio poticajnu naknadu, odnosno kaznu, za smanjenje količine miješanog komunalnog otpada pa naši građani ne moraju strahovati od povećanja cijena – naglasio je gradonačelnik Dubravko Bilić.
Rang
Grad
Stopa odvojenog sakupljanja u 2018.
1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10.
Prelog Krk Čakovec Koprivnica Ludbreg Mursko Središće Jastrebarsko Slavonski Brod Oroslavlje Buje - Buie
65,00 % 62,70 % 46,96 % 42,46 % 34,45 % 34,19 % 31,61 % 30,66 % 28,02 % 27,44 %
Izvori pitke vode u centru grada Grad Ludbreg u suradnji s Varkomom uključio se u projekt promocije pitke vode u javnim vodovodima. Varkom je u tu svrhu na dvije lokacije u Ludbregu, u parku ispred gradske uprave te kod središnjeg dječjeg igrališta i vježbališta na otvorenom postavio izvor s pitkom vodom. Dostupnost besplatne pitke vode u javnom prostoru postalo je javnozdravstveno pitanje, posebice nakon nedavnih toplinskih udara koji su nas zadesili. Grad Ludbreg želi se uključiti u rješavanje problematike, a izvori su također prilagođene i za četveronožne ljubimce. Besplatna pitka voda na raspolaganju je građanima i posjetiteljima do zimskih mjeseci kada će biti isključena kako bi se spriječilo zamrzavanje vode.
Krajem mjeseca otvorenje trgovačkog centra
Višemjesečni radovi na izgradnji trgovačkog centra u Ludbregu pri samom su kraju. Prema najavama iz Grada Ludbrega, otvorenje trgovačkog centra očekuje se između 22. i 26. kolovoza. U trgovačkom centru bit će smještene sljedeće trgovine: Spar, Bipa, Tedi i Kik, a postoje i novi zainteresirani zakupci tako da postoji mogućnost dogradnje centra.
Nakladnik: CZKI “D. N.“ Ludbreg Glavni urednik: Iva Havaić Sakač Grafički urednik: Miroslav Vađunec Redakcija: Branko Dijanošić, Iva Havaić Sakač, Darko Skupnjak, Matea Lukić, Dražen Vađunec, Neven Jerbić, Željka Namesnik Kontakt: CZKI “D. Novak” Ludbreg, Trg Sv. Trojstva 19 Telefon: 042 / 306 130 Fax: 042 / 306 068 e-mail: ludbreske-novine@czkidn.hr dskupnjak@czkidn.hr Tisak: Tiskara Zagreb
AKTUALNO
31. srpnja 2019.
3
Grad ne odustaje od osnivačkih prava nad osnovnom školom Gradski vijećnici na 15. su sjednici prihvatili Odluku o prijenosu osnivačkih prava nad Osnovnom školom Ludbreg sa sjedištem u Ludbregu. Sukladno odredbama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi osnivači osnovne škole mogu biti Republika Hrvatska, jedinica lokalne samouprave, jedinica područne (regionalne) samouprave i druga pravna ili fizička osoba. – Ova odluka već je jednom bila na dnevnom redu i sukladno proceduri proslijeđena je Županijskoj skupštini na usvajanje gdje je voljom većine odbijena. Pred nama je isti put, ali podsjećam da nismo u to krenuli s namjerom da nekome napakostimo
već smo vođeni interesom naše djece. Mi smo i ove godine ponovno uložili značajna sredstva u Osnovnu školu Ludbreg, financirali smo nabavu i postavljanje školskih ormarića, kupujemo radne bilježnice, financiramo prijevoz učenika. Iako ne umanjujemo dosadašnja ulaganja u školu od strane Županije, želja nam je da ovo bude najbolja osnovna škola i vjerujemo kako imamo snage i kapaciteta odraditi taj posao – rekao je gradonačelnik Dubravko Bilić. Nakon prihvaćanja gradskih vijećnika, odluka se upućuje Županijskoj skupštini Varaždinske županije radi uvrštavanja navedenog prijedloga na dnevni red Skupštine Varaždinske županije.
Odobren projekt
VR tehnologiju koristit će ludbreški srednjoškolci Gradu Ludbregu odobren je EU projekt iz Erasmus+ programa naziva 'Implementation of Virtual Reality based learning methodology in secondary schools', akronim: VR EDUCATION. Ukupna vrijednost projekta iznosi 189.751,00 EUR, a započinje s implementacijom u studenom ove godine. Partneri na projektu su srednje škole, javne ustanove, razvojne agencije te mala i srednja poduzeća iz Makedonije, Bugarske, Cipra i Hrvatske. – Obrazovanje je važno, a ovaj projekt također ide u tom pravcu. Grad Ludbreg nije osnivač Osnovne škole Ludbreg kao ni Srednje škole Ludbreg, ali to su naša djeca i nastojimo pomoći koliko god možemo. Upravo poboljšanje kvalitete obrazovnih procesa je glavni cilj ovog projekta – rekao je gradonačelnik Dubravko Bilić. Glavna ideja projekta je stvoriti inovativne pedagoške i nastavne metode koje će se temeljiti na digitalnim tehnologijama. Ideja ovog projekta je naučiti i potaknuti nastavnike / učenike da surađuju i koriste tehnologiju na kreativan i učinkovit način. U sadašnjim obrazovnim sustavima u većini zemalja EU-a, motivirati učenike da uče nastavni sadržaj predstavlja izazov za nastavnike. Istraživanja provedena u srednjim školama projektnih partnera, u
Postavljene dvije nove ljuljačke Dvije nove sprave za igru djece postavljene su nedavno na dječjim igralištima na području Ludbrega. Riječ je o ljuljačkama košarama koje su postavljene u Ulici kardinala Franje Kuharića te u Zagrebačkoj ulici. Ukupna vrijednost ugrađene opreme iznosi 32.125,00kn, a postavljene su na inicijativu Vijeća mjesnog odbora Ludbreg.
fazi izrade projektne ideje, samo dokazuju dobro poznatu činjenicu da se studenti lako “zasite” akademskim sadržajem predstavljenim u formalnom obrazovnom procesu. Koristeći VR tehnologiju, nastavnici mogu privući pažnju učenika na razvijeni VR obrazovni materijal i učiniti proces učenja uzbudljivim i učinkovitijim. VR je na pragu obrazovanja, a nove školske učionice bit će tehnološki napredna mjesta učenja, s VR tehnologijom, koja će značajno povećati angažman učenika. Prema tome, glavni ciljevi projekta su: poboljšati kvalitetu i atraktivnost obrazovnog procesa u školama u Ludbregu (Hrvatska), Kochani (Sjeverna Makedonija), Limassolu (Cipar) i Pazardzhiku (Bugarska) razvojem i primjenom inovativnih metodologija učenja utemeljenih na virtualnoj stvarnosti; povećati kompetencije i vještine nastavnika i učenika srednjih škola u korištenju dostupnih online obrazovnih sadržaja za VR u svakodnevnoj nastavi; uspostaviti strateško partnerstvo između različitih socio-ekonomskih tipova organizacija za povećanje kvalitete obrazovanja uz primjenu najboljih praksi i razvoj inovativnih obrazovnih metoda. Specifični ciljevi planiranih aktivnosti bit će: razvoj vlastitog inovativnog obrazov-
nog modula temeljenog na ICT-u uz korištenje VR tehnologije; poboljšati učenička postignuća u školskim predmetima uz pomoć VR obrazovne tehnologije; poboljšati vještine timskog rada studenata kroz transnacionalni natjecateljski događaj u
okviru dugoročnog nastavnog treninga; uspostaviti transnacionalnu nastavničku mrežu pomoću eTwinning mrežnih modula i izraditi Strateški akcijski plan za transnacionalnu suradnju u području obrazovanja.
4
AKTUALNO
Izrada projektno-tehničke dokumentacije za novu zgradu knjižnice
Grad Ludbreg provodi projekt pod nazivom “Izrada projektno-tehničke dokumentacije za izgradnju nove zgrade knjižnice “Mladen Kerstner” kojeg sufinancira Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije u iznosu od 200.000,00 kuna. Projektnim prijedlogom pribavljana je projektno tehnička dokumentacija koja je potrebna kako bi se izgradila društvena infrastruktura, zgrada Gradske knjižnice i čitaonice, tj. preko ovog projekta pribavljen je izvedbeni projekt te projekt uređenja eksterijera oko buduće zgrade Knjižnice. Inovativnost projekta proizlazi iz toga jer će cijela zgrada biti zona slobodnog bežičnog interneta, bez ograničenja pristupa, što će svakom korisniku omogućiti novi način za korištenje usluga Knjižnice i čitaonice koje će u većem dijelu biti koncipirane kao e-usluge s digitaliziranim sadržajem. Usluge koje će Knjižnica pružati bit će povezane s najnovijim inovativnim alatima poput virtualne i proširene stvarnosti. Nadogradnja na postojeće usluge bit će korištenje mobilnih aplikacija za obavještavanje korisnika u realnom vremenu, bolje snalaženje u prostorima Knjižnice i olakšavanje pristupa do željene knjiške građe. Zgrada će biti opremljena najmodernijom multimedijalnom opremom, koja će biti projektirana i postavljena kao zasebna cjelina. Nova zgrada knjižnice imat će suvremeni edukativni karakter u kombinaciji s dodatnim sadržajima koji će djelovati na obavještavanje, edukaciju i uspostavu direktnog kontakta s građanima. Grad Ludbreg će izgradnjom moderne zgrade Knjižnice i čitaonice dobiti atraktivni višenamjenski prostor za inovativne kulturne i edukativne programe kakvi su u gradu dosad bili neizvedivi – rekao je gradonačelnik Dubravko Bilić.
31. srpnja 2019.
Ludbreški proizvod u Šibensko-kninskoj županiji Lucera d.o.o. ovih je dana uspješno implementirala sustav evidencije zbrinjavanja otpada (EZO sustav) u komunalnom poduzeću Kistanje d.o.o. u Općini Kistanje, u Šibensko-kninskoj županiji. EZO sustav je skalabilno, pregledno, pouzdano i učinkovito rješenje za evidenciju izvršene usluge sakupljanja i odvoza otpada prema volumenu i broju sakupljanja. Prednosti EZO sustava su što nije vezan za internet, nisu potrebne dorade ni promjene na vozilima za sakupljanje i odvoz pa tako ne generiraju dodatne troškove u implementaciji i radu. Sustav se integrira s postojećim poslovnim rješenjima u komunalnim poduzećima, a rezultat integracije je obračun i naplata usluge prema stvarno izvršenoj i evidentiranoj usluzi. Uz komunalno poduzeće Lukom d.o.o. iz Ludbrega i komunalno poduzeće Park d.o.o. iz Buzeta, koji EZO sustav koriste već duže vrijeme, komunalno poduzeće Kistanje d.o.o. je novi korisnik EZO sustava koje će pomoću ludbreškog rješenja voditi evidenciju i zbrinjavanje otpada na svojem području.
Cikloturizam
Stvaranje kvalitetnog turističkog proizvoda
Cikloturizam, odnosno biciklistički turizam bio je tema održanog sastanka u Gradu Ludbregu. Završetkom projekta Happy bike financiranog u okvirima Interrreg programa prekogranične suradnje Mađarska – Hrvatska utvrđeno je da ima itekako prostora za daljnji razvoj ovog sve popularnijeg oblika turizma. Projektom Happy Bike uspostavlja se nova biciklistička ruta koja kreće od Letenyea, kroz Prelog do Ludbrega, a uz biciklističku rutu postavljene su i interpretacijske ploče s prikazom prirodne i kulturne baštine. Niz atrakcija, povijesnih spomenika, smještajne i ugostiteljske kapacitete, dotiče ova ruta. Intencija Grada Ludbrega je početkom jeseni krenuti u izradu projekta preobrazbe Ludbrega u cikloturističku destinaciju. – Riječ je o održivom obliku turizma koji se zadnjih godina sve više razvija u mnogim zemljama. Vjerujem kako imamo brojne prednosti i atribute koji nam pomažu u ostvarenju cilja, odnosno stvaranja kvalitetnog cikloturističkog proizvoda. U ovaj projekt planiramo uključiti sve susjedne općine te Kalnik kako bismo potencijalnim gostima ponudili bicikliranje kroz dolinu rijeke Bednje, Plitvice i Drave ili nešto zahtjevnije rute preko Rasinje i Kalnika – rekao je gradonačelnik Bilić.
Mogućnost za nove projekte Na posljednjoj održanoj sjednici ludbreškog Gradskog vijeća donijeta je Odluka o davanju suglasnosti za pristupanje većem urbanom području Grada Varaždina. Veće urbano područje Grada Varaždina formira se zbog mogućnosti korištenja sredstava namijenjeih za Integrirana teritorijalna ulaganja (ITU mehanizam) u financijskom razdoblju 2021.-2027. Projekti i programi preko ITU mehanizma mogu se financirati iz tri različita fonda: Europskog fonda za regionalni razvoj, Kohezijskog fonda te Europskog socijalnog fonda. Pristupanje većem urbanom području Grada Varaždina omogućuje prijavu projekata i programa preko ITU mehanizma, sukladno zajedničkoj Strategiji teritorijalnog razvoja 2021. – 2027. Prema najavama, u sljedećem proračunskom razdoblju Europske unije između 6 i 10 posto ukupnih financijskih sredstva namijenjenih financiranju svih projekata i programa, ići će preko ITU mehanizma. Za ta sredstva moći će aplicirati samo ITU područja, odnosno JLS-ovi koji se nalaze u ITU područjima, urbanim aglomeracijama i većim urbanim područjima.
AKTUALNO
31. srpnja 2019.
5
Ecogardens in our Kindergartens
Četverodnevni trening u gradu Pazardzhik u Bugarskoj U okviru projekta „Ecogardens in our Kindergartens“ koji je odobren od Europske unije u sklopu programa Erasmus+, Grad Ludbreg, Dječji vrtić „Radost“, Lucera d.o.o. sudjelovali su na četverodnevnom treningu u gradu Pazardzhik u Bugarskoj. Vodeći partner je Grad Ludbreg, a ostali partneri su Dječji vrtić „Radost“ Ludbreg, Lucera d.o.o., Dječji vrtić „Radost“ iz Bugarske, Dječji vrtić „Pavlina Veljanova“ iz Makedonije, Komunalno javno poduzeće Vodovod Kochani iz Makedonije, LAG Kochani te Centar za ekonomski rast i razvoj iz Bugarske. Projekt „Ecogardens in our Kindergartens“ usmjeren je na povećanje kompetencija i vještina, jačanje kapaciteta odgajatelja u vrtićima za razvoj vlastitog edukativnog pristupa u predstavljanju važnosti zbrinjavanja otpada, recikliranja i kompostiranja. Projektne aktivnosti uključuju djecu vrtićke dobi i njihove odgajatelje i učitelje te ostale stručnjake iz područja zbrinjavanja otpada i zaštite okoliša. Glavni cilj projekta je razviti edukativni pristup za djecu predškolske dobi te potaknuti suradnju vrtića s ostalim organizacijama koje se bave učinkovitim zbrinjavanjem otpada kako bi se širio primjer dobre prakse i povećala razmjena praktičnog znanja između vrtića i drugih organizacija. Kroz sudjelovanje u projektu djeca će na praktičan način naučiti kako zbrinjavati otpad, kompostirati i reciklirati. U okviru projektnih aktivnosti koje se odnose na kratkoročne treninge projektnog tima, članovi projektnog tima iz Grada Ludbrega, dječjeg vrtića „Radost“ i Lucere d.o.o. sudjelovali su na četverodnevnom treningu u Bugar-
Srednja škola Ludbreg i Grad Ludbreg u zajedničkom projektu
skoj. Trening se održavao u gradu Pazardzhik u Bugarskoj. Tijekom ta četiri dana projektni tim pripremao je Strateški dokument za partnerstvo i Priručnik za učitelje/odgajatelje iz dječjih vrtića. Trening se odvijao u paralelnim sesijama u kojima su posebno radili odgajatelji na Priručniku predškolsko obrazovanje, dok su članovi tima iz javnih poduzeća, lokalnih uprava, privatnih poduzeća i ravnatelji dječjih vrtića radili na Strateškom dokumentu za transnacionalno partnerstvo. Na treninzima odgajatelje se educiralo o primjeni edukativnih informacijsko komunikacijskih alata kao inovativnih edukativnih pristupa pomoću kojih će obrađivati teme vezane uz zaštitu okoliša i zbrinjavanje otpada; predstavili su se primjeri dobre prakse iz drugih vrtića u području zaštite okoliša te se radilo na prvom poglavlju Priručnika za odgajatelje iz dječjih vrtića. Članovi projektnog tima iz javnih poduzeća, lokalnih uprava
te ravnatelji dječjih vrtića radili su na Strateškom dokumentu. Strateški dokument za partnerstvo bit će podloga za transnacionalnu suradnju u polju obrazovanja među različitim tipovima organizacija među regijama i lokalnim upravama Pazardzhika, Kochani i Ludbrega. Strateški dokument sastojat će se od tri poglavlja. Prvo poglavlje sadržavat će analizu trenutne situacije u predškolskom obrazovanju na nacionalnom i lokalnom nivou s naglaskom na analizu predškolskog obrazovanja u gradovima Ludbreg, Pazardzhik i Kochani. Drugo poglavlje uključivat će teme od zajedničkog interesa vezano uz ekologiju i zaštitu okoliša, dok će u trećem poglavlju biti razvijen Akcijski plan s konkretnim aktivnostima i konkretnim mjerama koje će se poduzeti s ciljem daljnjeg razvoja suradnje među projektnim partnerima. Ovo je drugi kratkoročni trening održan u okviru projekta „Ecogardens in our Kindergar-
dens“. Prvi je bio organiziran u Makedoniji, u gradu Kochani. Cilj prvog treninga bio je predstaviti glavna načela zbrinjavanja otpada, objasniti način kompostiranja i uspostavljanja eko vrtova u dječjim vrtićima. Sljedeći trening, a ujedno i posljednji bit će održan u Gradu Ludbregu u kolovozu.
Nadbiskup mons. Đuro Hranić
Središnje svečano misno slavlje na Svetu nedjelju 1. rujna ove će godine predvoditi mons. Đuro Hranić, nadbiskup đakovačko osječki. Mons. Đuro Hranić rođen je 20. ožujka 1961. u Vinkovcima. Odrastao je u Ceriću, župa Nuštar gdje je pohađao osnovnu školu. Prva dva razreda srednje škole završio je u Osijeku, a posljednja dva u Đakovu na Biskupijskoj gimnaziji “Josip Juraj Strossmayer”, gdje je maturirao 1979. godine. Filozofsko-teološki studij završio je na Visokoj bogoslovnoj školi u Đakovu. Za svećenika je zaređen u đakovačkoj katedrali 29. lipnja 1986. Poslije svećeničkog ređenja obnašao je službu župnog vikara u osječkoj donjogradskoj župi Preslavnog Imena Marijina i službu tajnika Instituta za teološku kulturu laika u Osijeku. Godine 1987. odlazi na poslijediplomski studij u Rim. Ondje je pohađao specijalizaciju iz dogmatske teologije na Teološkom fakultetu Papinskog Sveučilišta Gregoriana, gdje je 1993. stekao doktorat. Po povratku sa specijalizacije iz Rima 1993. godine imenovan je profesorom dogmatike na današnjem Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Osijeku. Bio je prefekt Bogoslovnog sjemeništa u Đakovu, glavni i odgovorni urednik Vjesnika Đakovačke i Srijemske biskupije – revije za teološko-pastoralnu orijentaciju te generalni tajnik Druge biskupijske sinode đakovačke i srijemske. Mons. Hranić je autor niza teoloških članaka objavljenih u Vjesniku Đakovačke i Srijemske biskupije, revijama “Diacovensia”, “Kateheza”, “Bogoslovska smotra” te različitim zbornicima i časopisima. Često je nastupao kao predavač na stručnim susretima, simpozijima i projektima u zemlji i inozemstvu, te bio voditelj duhovnih vježbi za laike, svećenike, redovnike i redovnice. Pomoćnim biskupom đakovačkim i srijemskim te naslovnim biskupom Gaudiabe imenovao ga je papa Ivan Pavao II. 5. srpnja 2001. Za biskupa ga je 22. rujna 2001. u katedrali u Đakovu zaredio đakovačko srijemski biskup Marin Srakić. Od 1. listopada 2001. godine obavljao je službu generalnog vikara Đakovačke i srijemske biskupije, odnosno Đakovačko-osječke nadbiskupije. Bio je član Prezbiterskog vijeća, Zbora savjetnika, predsjednik Nadbiskupijske komisije za gradnje i obnove crkvenih objekata, te predsjednik ili član više drugih nadbiskupijskih tijela i komisija. Nadbiskupom i metropolitom đakovačko-osječkim imenovao ga je papa Franjo 18. travnja 2013. U službu je uveden 6. srpnja 2013. u prvostolnici sv. Petra u Đakovu.
Nastavnici Srednje škole Ludbreg i predstavnice Grada Ludbrega boravile su u bugarskome gradu Pazardzhiku u sklopu Erasmus+ projekta "Augmented Reality Education Module – Development and implementation of innovative ICT – based educational tool in STEM orientated school subjects”. Radionice i predavanja održavale su se u Srednjoj školi za ekonomiju i management. Radom na projektu nastavnici kreiraju interaktivni sadržaj kojim žele povećati interes učenika za školske predmete iz STEM područja te razviti nastavni software dok su za to vrijeme predstavnice Grada Ludbrega razvijale obrazovnu strategiju.
ZA HVA LA Dirnuti pažnjom koja nam je iskazana u trenutcima naše tuge, zahvaljujemo rodbini, prijateljima i svim dragim ljudima i susjedima koji su bili uz nas i izrazili usmene ili pismene riječi utjehe i dostojanstveno ispratili našu dobru i dragu suprugu, majku, baku i punicu
ĐURĐICU DJURAN
na vječni počinak.
Veliko hvala svima na nesebičnoj pomoći. Počivala u miru božjem, suprug Zlatko Djuran
ZAHVALA
MLADEN SABOL Iz Globočeca Ludbreškog
Zahvaljujemo Odjelu za hrvatske branitelje iz Domovinskog rata Varaždin, NK “Gora” Globočec, gđi Nadici Jalšić iz Ludbrega, te svim rođacima, prijateljima i susjedima koji su bili uz nas. Kćerka Slađana s obitelji
6
OGLAS
31. srpnja 2019.
NAJAVLJUJEMO
31. srpnja 2019.
7
DANI LUDBREŠKE SVETE NEDJELJE 2019. Vjerski program
28. kolovoza (srijeda)
10,30 sati
19,30 sati
18. kolovoza (nedjelja)
Hodočašće Hrvatske policije te župa Vinica, Rasinja i Zrinski Topolovec. Procesija od Župne crkve prema Zavjetnoj kapeli, Križni put. Hodočašće i Svetu misu predvodi mons. Jure Bogdan, vojni ordinarij
Koncert Župnog zbora u Župnoj crkvi Presvetog trojstva
Spomen svim palim domoljubima u 2. svjetskom ratu, poraću i Domovinskom ratu
29. kolovoza (četvrtak)
10,00 sati Mimohod od Župne crkve do Zavjetne kapele gdje se slavi hodočasnička Sv. misa
19,00 sati
Hodočašće ministranata, vjeroučenika i vjeroučitelja Varaždinske biskupije
24. kolovoza (subota)
Pohvale Svetoj Krvi, litanije, večernja i Sv. misa koju predvodi fra Ante Marić, franjevac iz Mostara, propovjednik i duhovni voditelj svečanosti
11,00 sati
18,00 sati
Sveta misa i zaziv Duha Svetoga za početak nove školske i vjeronaučne godine
Hodočašće mladih – Sveta misa
19,30 sati
21,00 sat Molitveno bdijenje mladih
19,30 sati
Festival duhovnih pjesama „Duga“
31. kolovoza (Sveta subota)
Sveta misa u atriju dvorca Batthyany koju predvodi mons. Josip Mrzljak, biskup varaždinski. Potom vodi procesiju s relikvijom Krvi Kristove do Župne crkve gdje se pjevaju pohvale Sv. Krvi, Litanije i Večernja
25. kolovoza (nedjelja) Hodočašće bolesnika, osoba s invaliditetom, karitativnih djelatnika i medicinskog osoblja, djelatnika Crvenog Križa Ludbreg i Varaždinske biskupije
Hodočašće brojnih župa iz čitave Hrvatske, Slovenije i Mađarske
6,00 i 7,00 sati 9,00 sati Sveta misa na slovenskom i mađarskom jeziku koju predvodi vlč. Ištvan Marton Zavjetna kapela
Zavjetno hodočašće susjednih župa i Hrvatske policije
Procesija hodočasnika od Župne crkve prema Zavjetnoj kapeli, Križni put
7,00 sati Sveta misa župe Martijanec
10,45 sati
10,45 sati
8,00 sati
Hodočasnička Sv. misa i podjela sakramenata bolesničkog pomazanja
Procesija hodočasnika i svećenika od Župne crkve prema Zavjetnoj kapeli. Svetu misu predvodi mons. Mijo Gorski, pomoćni biskup zagrebački uz suslavlje mons. Josipa Mrzljaka, biskupa varaždinskog
Sveta misa župe Sveti Đurđ
9,00 sati Sveta misa župe Veliki Bukovec
18,00 sati Sveta misa u Zavjetnoj kapeli i nastupi pjevačkih zborova
Prigodni program 23. kolovoza (petak) 19,00 sati Koncert Mješovitog pjevačkog zbora „Podravina“ (Kapelica Sv. Križa dvorca Batthyany)
25. kolovoza (nedjelja) 13,00 sati „I mi to možemo, pokaži što znaš“ – program udruge „Ludbreško sunce“ (Kuća sunca, Globočec Ludbreški)
26. kolovoza (ponedjeljak) 19,00 sati
19,30 sati
18,00 sati
Koncert Puhačkog orkestra grada
„Vrelo nadahnuća“ – 7. književni
Ludbrega
natječaj duhovnog stvaralaštva Radio Ludbrega
(Atrij dvorca Batthyany)
(Vijećnica CZKI „D. Novak“ Ludbreg)
28. kolovoza (srijeda)
19,30 sati
18,00 sati
Koncert Zagreb Brass Quinteta (Atrij dvorca Batthyany)
Izložba Udruge „Žene iz Centra svijeta“ – „Blago iz bakine škrinje“
21,00 sat Koncert Željka Bebeka
(Bakina hiža)
(Centralni šator)
29. kolovoza (četvrtak)
31. kolovoza (subota)
17,00 sati
10,00 sati Radionica lončarstva i kreativna
sejma uz prigodni program
radionica izrade vjenčića i ukrasa po
(Trg Sv. Trojstva)
projektu „Zeleno želimo“
21,00 sat
(Izložbeni prostor hotela „Raj“)
20,00 sati
(Trsekov vinski podrum,
Otvorenje Centralnog šatora kod
dvorac Batthyany)
Koncert „Kroz generacije“ (Svečana dvorana dvorca Batthyany)
dvorca Batthyany – koncert grupe „Prljavo kazalište“
27. kolovoza (utorak)
Folklorni susreti u Centru svijeta u
30. kolovoza (petak)
organizaciji KUD-a „Anka Ošpuh“
17,00 sati Javna tribina „O okolišu se pobrini i otpad zbrini“ – predavač Mirela Holy (Vijećnica Centra za kulturu i informiranje „D. Novak“)
13,00 – 14,00 sati – Za ranjene i poginule branitelje
6,00 i 7,00 sati Svete mise s propovijedi u Župnoj crkvi
9,00 sati Duhovni program za hodočasnike – Zavjetna kapela na Svetištu
9,45 sati Procesija hodočasnika od Župne crkve do Zavjetne kapele. Procesiju i hodočasničku Sv. misu predvodi mons. Đuro Hranić, nadbiskup đakovačkoosječki, uz sudjelovanje biskupa domaćina mons. Josipa Mrzljaka, drugih biskupa i svećenika (uz direktni prijenos HRT, HKR i Radio Ludbrega)
15,00 sati
18,00 sati
Ludbreg (Trg Sv. Trojstva)
Etno gastro izložba u organizaciji
21,00 sati
Udruženja hrvatskih obrtnika
Koncert tamburaškog sastava
Ludbreg
„Bosutski bećari“
(Trg Sv. Trojstva)
(Centralni šator)
Atrij dvorca Batthyany
30. kolovoza – 1. rujna
24. – 28. kolovoza
9,00 – 19,00 sati
18,00 - 00,00 sati
• Prodajna izložba čajeva • Sajam antikviteta • Slobodan ulaz u Kapelicu Sv. Križa
Kokteli u dvorcu pod zvijezdama
14,00 – 15,00 sati – Za očuvanje vjernosti i moralnosti u hrvatskim katoličkim obiteljima 15,00 sati – Križni put, blagoslov hodočasnika s Presvetim Sakramentom uzduž glavne staze 17,00 sati – Krunica Božanskog milosrđa u Župnoj crkvi 19,00 sati – Pjevane pohvale Svetoj Krvi, litanije, večernja i blagoslov 19,40 sati – Sveta misa zahvalnica
Sportski program 24. kolovoza (subota)
14,00 sati Streetball u Centru svijeta – dječji košarkaški turnir
9,00 sati Memorijalni teniski turnir parova „Marijan Kovačić“ (Tenis centar Ludbreg)
(Trg Sv. Trojstva)
30. kolovoza (petak)
15,00 sati
14,00 sati Odbojkaški turnir u organizaciji Udruge mladih „Vitki jelen“ (Kućan Ludbreški)
Otvorenje tradicionalnog Ludbreškog
Izložba slika Dejane Ročkar i Matee Kenđel, članica Likovnog udruženja Ludbreg
Klanjanje Presvetom Sakramentu u Zavjetnoj kapeli:
Svete mise u Župnoj crkvi
30. kolovoza (petak)
10,00 sati
1. rujna 2019. SVETA NEDJELJA
15,00 sati
Nogometni turnir veterana povodom obilježavanja 100-te godišnjice postojanja nogometnog kluba „Podravina“ (Gradski stadion Ludbreg)
Natjecanje u gađanju glinenih golubova u organizaciji Lovačkog društva „Srnjak“ (Lovački dom Ludbreg)
25. kolovoza (nedjelja)
31. kolovoza (subota)
17,30 sati Prvenstvena nogometna utakmica 3. HNL sjever (Gradski stadion Ludbreg)
9,00 sati Natjecanje u gađanju glinenih golubova u organizaciji Lovačkog društva „Srnjak“ Memorijalni teniski turnir „Marijan Kovačić“
Prodaja mjesta od 6. kolovoza Grad Ludbreg provodi sveobuhvatne pripreme za 'Dane ludbreške Svete nedjelje', najveću gradsku manifestaciju. Prodaja mjesta za štandove, ugostitelje i za zabavne igre počinje od utorka 6. kolovoza, a na raspolaganju je oko 450 lokacija. Prednost će imati oni koji žele zakupiti površinu ispred svojih poslovnih prostora, a zatim gospodarstvenici, obrtnici, vlasnici OPG-a s područja ludbreške regije i potom oni koji dolaze svake godine i uredno prema Gradu podmiruju obveze. Ako u roku od pet dana, odnosno do 12. kolovoza, oni ne iskoriste pravo prioriteta zakupa površine, parcele će se ponuditi ostalim zainteresiranima. Najviše prodajnih mjesta za štandove bit će osigurano u Ulici Petra Zrinskog, Gundulićevoj, Stepinčevoj i Ulici kardinala Kuharića, kao i na Trgu slobode za ugostitelje. Štandovi se neće postavljati od mosta prema svetištu, a površine oko gradskog stadiona, kao i uvijek, predviđene su za zabavne sadržaje. Prodaja mjesta za štandove obavljat će se svakog radnog dana u Odsjeku za prostorno uređenje, komunalne djelatnosti i imovinu,komunalno redarstvo, prizemlje. Naplata parkiranja provodit će se 31. kolovoza i 1. rujna. Pripremljena je i posebna regulacija prometa po gradu u završnim danima manifestacije, kao i promet na prilazima Ludbregu na Svetu subotu i Svetu nedjelju. Sljedeći broj Ludbreških novina izlazi 2. rujna 2019.
8
LJETO
31. srpnja 2019.
KAJ IMA
NA PLACU?
I ovog smo mjeseca posjetili gradsku tržnicu kako bi provjerili ponudu sezonskog voća, povrća i ostalih proizvoda. Za Vas smo napravili pregled cijena. Očekivali smo nešto manju posjećenost s obzirom na godišnje odmore koji su u punom jeku, međutim na tržnici se nije osjetio manjak ljudi. Možda je razlog to što su brojna domaćinstva polako počela s pripremom zimnice pa se po glavne sastojke trebalo doći upravo na tržnicu.
VOĆE
Voće drži svoju cijenu pa je tako kila breskvi na istoj vrijednosti kao i prethodnog mjeseca -15 kuna, dok se jedna od najrasprostranjenijih voćki – šljiva cijeni po 10.
MLIJEČNI PROIZVODI
Mliječni proizvodi prodaju se u zatvorenim prostorima tržnice. Pri samom ulazu s desne strane smještena je kućica OPG-a Pajnogač, a u središnjem dijelu tržnice nalazi se prostorija bake Drage Rendić. Mogu se pronaći prgice kojima je cijena konstantno ista - 7 kuna, zatim razni sirevi od 20 do 45 kuna te vrhnje i putar.
POVRĆE
Crtanje na ulici Street painting, odnosno crtanje na ulici, tradicionalna je ljetna ludbreška manifestacija. Program je održan u subotu 20. srpnja na Trgu Svetog Trojstva. Slikalo se i crtalo različitim tehnikama, a sav potreban materijal je bio besplatan. Manifestacija je to koja redovito okuplja veliki broj malih i velikih umjetnika, a uz crtanje na samom trgu, umjetnička djela stvarala su se i na papirima. Stručnu podršku mladim likovnjacima dali su članovi Likovnog udruženja Ludbreg koje je uz Turističku zajednicu grada Ludbrega i bilo organizator. Likovno udruženje Ludbreg tako već tradicionalno kroz ljetne mjesece okuplja umjetnike, a vrhunac će biti izložba u sklopu naše najveće manifestacije, Dani ludbreške Svete nedjelje. Ove godine bit će predstavljeni radovi dviju mladih umjetnica, Dejane Ročkar i Matee Kenđel. Program je na Trgu Svetog Trojstva završio zanimljivom i poučnom predstavom u izvedbi Šarenog svijeta.
Cijena kilograma cikle kreće se oko 5 kuna, za krastavce je potrebno izdvojiti od 8 do 20, ovisno o vrsti, a za papriku od 10 do 15 kuna. Kupus se može pronaći po cijeni od 5 do 7 kuna, ovisno je li zeleni ili crveni. Za kelj se izdvaja od 5 do 10 kuna, za poriluk 15, za mrkvu od 7 do 10 kuna, a za peršin i do 30 kuna po kilogramu. Nezaobilazna ponuda ovih mjeseci je svakako mladi krumpir kojem se cijena kreće od 2 do 6 kuna, zatim luk od 5 do 10 kuna i rajčica za koju se iz novčanika izdvaja od 10 do 15 kuna. Nešto manje nego prošli mjesec. U ljetnim danima na tržnici se nudi i grah kojem cijena varira od 15 do 30 kuna, a ovisi o tome radi li se o suhom, tek ubranom, očišćenom ili neočišćenom. Od ostalog povrća može se još pronaći češnjak za kojeg kupci izdvajaju od 40 do 50 kuna po kilogramu te batat po cijeni od 10 kuna.
PROIZVODI OD BUČE, HELJDE,
ARONIJE..
Svake srijede i subote na tržnici svoje proizvode prodaje i OPG Mirko Lastavec. Njegovo bučino ulje osvojilo je brojne nagrade na raznim izlaganjima, a na ludbreškoj tržnici može se kupiti po cijeni od 15 do 90 kuna, ovisno o litraži. Osim ulja tu su još i jabučni ocat za 15 kuna, brašno od heljde koje možete nabaviti za 25 kuna, hajdinska kaša za 20, lješnjaci za 80 kn/kg, orasi za 60 kn/ kg, paketić bučinih koštica po 20 te ekološki sok od aronije zadruge „Ludbreški kraj“ za 40 kuna. Cijene pratimo i idući mjesec.
Produženi vikend
Konjičke igre i ove godine u Hrastovskom Jedna od popularnijih ludbreških ljetnih manifestacija, konjičke igre, ove će se godine održati u nedjelju 4. kolovoza. Okupljanje konjanika počinje u 8 sati na Ranchu&Resort HERA u Hrastovskom koji se proteže uz rijeku Bednju, uz zajednički doručak, te početak mimohoda ulicama Hrastovskog i grada Ludbrega u 10 sati. Na već tradicionalnim devetim konjičkim igrama sudionici će se natjecati u vožnji između čunjeva, timskoj stazi, crossu, paradnim skokovima i štafeti.
LJETO
31. srpnja 2019.
Izviđačka škola samostalnosti Ludbreški izviđači i ovog su se ljeta uputili na logorovanje. Bilo je to već petnaesto samostalno ljetno logorovanje koje je Odred organizirao za svoje članove. Od 1. do 8. srpnja izviđači su boravili na već poznatoj lokaciji u Tisnom na otoku Murteru. - Ljetno logorovanje završetak je godišnjeg programa rada izviđača kada se provode posljednji složeniji tečajevi i priznaju postignuta znanja i sposobnosti u izviđačkoj godini. To je izviđačka škola samostalnosti i odgovornosti kada djeca u uniformama postaju pravim izviđačima - rekao je Mladen Struški, predsjednik Odreda izviđača Ludbreg. Na logorovanju je bilo petnaest ludbreških izviđača i izviđačica pod vodstvom Uprave logorovanja u kojoj je bilo četvero odraslih osoba. Za četvero mladih izviđača ovo je bilo prvo logorovanje pod šatorima, a njih troje je na svečanosti otvaranja logorovanja dalo svečani izviđački zavjet. - Noćilo se u šatorima za dvije ili tri osobe, a hrana se pripremala u vlastitoj kuhinji i blagovao-
nici u poluzatvorenim tendama. Dnevno se pripremalo 45 obroka – pojasnio je Struški. Tijekom svih dana logorovanja izviđače je poslužilo lijepo vrijeme, vedro i sunčano. Mlađe izviđačice i izviđači polazili su nekoliko tečajeva kako bi ovladali znanjima i postali izviđački kuriri, izviđači – plivači, mali prirodnjaci i meteorolozi, poznavatelji prve pomoći, te stekli uvjete za priznavanje prvog stupnja znanja – brončanog javora (značkica sa stiliziranim javorovim listom). Stariji izviđači polazili su tečaj za izviđača – osmatrača, a troje ih je i uspješno završilo. -Logorovanje je svakako i mjesto zajedničkog rada ali i igre, druženja i zabave izviđača – od samostalnog postavljanja logora, uređenja i čišćenja vlastitih šatora, redarstva i pranja svog posuđa pa do povremenog obavljanja dužnosti dežurnih i stražara tijekom 24 sata boravka u šatorima – rekao je Struški. Dominic Šiljević izabran je za najboljeg izviđača, a ujedno je postao izviđač-kadet te će početi
obrazovanje i stažiranje za budućeg izviđačkog voditelja. Lukas Vađunec unaprijeđen je za izviđačkog vodnika, a najbolji mladi izviđač je Patrick Novak.
KAKO PROVODIMO LJETO?
9
Ljetno logorovanje izviđača
Krajem kolovoza, Odred izviđača Ludbreg organizira sedmodnevnu ekspediciju izviđačkih voditelja u Park prirode „Lastovsko otočje“, a po povrat-
ku, s jesenskim upisima i novim članovima dolazi i ekskurzija u Nacionalni park „RISNJAK“, nova druženja, izleti, jesenski piknik…
ANKETA iz CENTRA SVIJETA
Prošetali smo Ludbregom u namjeri da istražimo kako Ludbrežani i stanovnici okolnih naselja koje smo zatekli u gradu provode ljeto i godišnji odmor te kako se rashlađuju za vrijeme visokih temperatura. Evo što smo doznali.
Marija Pomahač -Tuširam se i jedem sladoled. – kroz smijeh nam kaže Marija Pomahač. - Na more idem ovisno o tome da li uspijem s ostalim članovima uskladiti godišnji odmor. Obično prvo djeca idu na ljetovanje, pa onda mi stariji ako uhvatimo priliku. Ima puno obaveza kod kuće pa je malo teže. Ako idemo većinom su to kraći odmori na nekim bližim lokacijama poput Rijeke. Što se tiče samog ljetnog sadržaja u Ludbregu jako je slabi. Čula sam samo za „Street painting“. Šteta je što se ne iskorištavaju potencijali termalnih izvora i mogućnost izgradnje bazena. To je priča koja kruži još od vremena kada sam ja bila dijete. –
Andrej Markulinčić -Odlazimo skoro svake godine na more, uvijek na neku drugu lokaciju. Evo ovog ljeta bili smo tjedan dana na Viru. Gotovo je na pola manje turista na Jadranu nego prijašnjih godina, ponuda je slaba, odnosno cijene su previsoke za ono što se nudi. Tijekom ljeta često odemo i na kupanje na Dravu ili Šodericu pa se onda na taj način malo rashlađujemo. O ponudi ljetnog sadržaja u Ludbregu mislim da nema potrebe govoriti budući da ga ni nema. –
Samet Shabani - Bio sam u Crikvenici na ljetovanju 5 dana i bilo je lijepo. Malo sam se odmorio. Prošle sam godine bio u Malinskoj na Krku, dakle držim se tog dijela Jadrana. Ostatak ljeta mi je radni tako da nemam baš puno vremena i volje za odlazak na popularna podravska ljetna kupališta. Mislim da upravo takvih stvari fali u Ludbregu. Treba ponuditi nešto novo. Gradski bazen bi bio odlična ideja kako za same ludbrežane tako i za turiste kojima treba ponuditi neki dodatni privlačni sadržaj. –
Zvjezdana Bačani -Ovo ljeto vjerojatno neću ići na more, postoji mogućnost, ali teško. A kako se rashlađujem? Jedva čekam da dođem doma s posla i da stanem po tuš. To je jedini način na koji bar malo smanjim temperaturu jer na ova lokalna kupališta isto tako ne odlazim baš. Voljela bih da se građanima Ludbrega ponude neki sadržaji kroz ljeto. Predvečer ljudi izađu malo na ulice, trg, ali to je sve još uvijek previše prazno. Ima potencijala za razvoj i napredak. -
Jelena M. - Nedavno sam se vratila s mora, ljetovala sam na Viru ove godine. Bilo je lijepo. Osim što tako odem na more, često s ekipom odem i na Šodericu pa se tamo malo osvježimo. Inače sam iz Selnika, pa ne pratim baš kakva je ponuda događanja u Ludbregu kroz ljeto, ali čula sam za „Street art festival“ i sviđa mi se takva vrsta manifestacija. Ali osim manifestacija, dobro bi nam došlo i neko osvježenje tu u kraju u obliku kupališta ili nečeg sličnog. -
10 O B L J E T N I C E
31. srpnja 2019.
GODINE U ETERU „Ovdje radio Ludbreg“, bile su prve riječi emitirane u ljetu davne 1966. godine, a izgovorila ih je prva spikerica lokalnog radija Justina Novak Radio Ludbreg ovog je mjeseca proslavio 53 godine rada Sve je započelo sa samogradnom radiopostajom koju su 1966. godine izradili radiotehničari i inženjeri tada Radio Zagreba, danas Hrvatskoga radija. Program je prvi puta emitiran 26. srpnja iste godine, a prenošen je putem takozvane T-antene i odašiljača od 50 Wata na srednjovalnom području od 201, a kasnije 205 metara. Radio je dugi niz godina bio jedini stalni i stoga iznimno važni medij. U početku je program emitirao samo jedanput tjedno - nedjeljom (od 8 do 16 sati). Kasnije je radio srijedom i četvrtkom (od 12 do 18 sati). Rastom potrebe za informiranjem 90-ih godina širi svoj program i započinje sa svakodnevnim emitiranje. Posebno važnu ulogu „Radio Ludbreg“ imao je za vrijeme Domovinskog rata kada je doprinosio boljoj informiranosti stanovništva o važnim danima stvaranja hrvatske države, o pomoći kod zbrinjavanja izbjeglica te prikupljanju humanitarne pomoći.
Danas Radio Ludbreg dnevno emitira 18,5 sati vlastitoga programa radeći od 5:30 do 24 sata, a nedjeljom od 6 do 22 sata. Od svog osnutka njeguje lokalni informativni program i daje nemjerljiv doprinos informiranju lokalnog stanovništva. Dnevno emitira četiri vlastite emisije lokalnih vijesti (u 12.00, 14.00, 16.00 i 19.00 sati) te prenosi pet informativnih emisija Hrvatskoga radija (u 10.00, 13,00 i 17,00 sati). Od lokalnih novosti valja istaknuti emisiju „Tjedne novosti“ koja se već više od tri desetljeća emitira nedjeljom u 12 sati, a daje tjedni pregled događanja u ci-
Radio Ludbreg d.o.o. Osnutkom samostalne države mijenja se ustroj i prema zakonskim odredbama godine 1996. osniva se trgovačko društvo Radio Ludbreg d.o.o. u pretežitom privatnom vlasništvu, koje je dobilo koncesiju za pripremanje i emitiranje radijskog programa na ludbreškom području. Osnivači su bili Grad Ludbreg, Općina Martijanec, Josip Loparić, Franjo Vrtulek, Olgica Fabuš, Stjepan Stjepić, Darko Skupnjak, Branko Dijanošić, Jasminka Kelemen, Darko Zlatar, Dražen Nofta i Mladen Vukina. Prvi v.d. upravitelj bio je Josip Loparić, potom je skupština imenovala upravu društva – direktora Franju Vrtuleka, a od 2008. godine tu dužnost obnaša Mladen Vukina.
Velika obljetnica
Sastali se osmaši iz školske godine 1959./1960.
Nakon punih 59 godina od završetka osnovnoškolskog obrazovanja okupila se generacija učenika ludbreške škole iz 1959./1960. Susret je započeo okupljanjem na Trgu svetog Trojstva, a nastavio se u hotelu Amalija. Šesnaestero vitalnih „osnovnoškolskih maturanata“ prisjetilo se zgoda i nezgoda iz učeničkih dana. Njihovo druženje proteklo je u veseloj atmosferi i razgovoru tijekom kojeg su shvatili da za okupljanje s kolegama iz školskih klupa ne trebaju čekati 5, 10 ili 15 godina, kako to obično biva, stoga su susret odlučili ponoviti već iduće godine. - Zakazali smo novo druženje u svibnju iduće godine na kojem ćemo proslaviti okruglu obljetnicu male mature. Točan datum još ne znamo, ali bio bi iza 10. svibnja. Okupljanje će opet biti na Trgu svetog Trojstva u 15 sati. Ovoga puta okupilo nas se 16, a nadam se kako će nas iduće godine biti još više. – kazala nam je Štefica Pongrac, inicijatorica susreta.
jeloj Ludbreškoj regiji, dijelom u Varaždinskoj županiji i šire. Uz to „Radio Ludbreg“ proizvodi i tridesetak redovitih informativnih emisija tjedno. Dnevno ima na programu razne aktualne teme, brojne kontakte sa slušateljstvom, zatim specijalizirane emisije o športu, kućanstvu, gospodarstvu, društvenim i političkim temama, te velik broj zabavnih emisija.
U sklopu svog program prati sve manifestacije i događanja u Gradu Ludbregu, općinama Martijanec, Sveti Đurđ, Mali Bukovec i Velik Bukovec.
Kroz radijski studio u ove 53 godine prošlo je mnoštvo djelatnika i suradnika koji su ostavili svoj trag kroz razne emisije, izvješća i priloge.
31. srpnja 2019.
Vraćaju autohtonu vrstu Ludbreški lovci provode projekt obnove populacije trčke skvržulje ili poljske jarebice. Projekt se provodi na prostoru kojim gospodari Lovačko društvo Srnjak Ludbreg, a financira ga Varaždinska županija. - Ova poljska koka oduvijek je bila prepoznatljivi simbol hrvatskih polja te izrazito važna zavičajna vrsta posebice u lovištima sjeverozapadne Hrvatske. Danas je ona gotovo u potpunosti iščezla iz lovišta ili je prisutna u broju koji je ispod biološkog minimuma. Iz tog razloga važno je sagledati značenje trčke s aspekta očuvanja autohtonih vrsta s obzirom da ona predstavlja izvornu hrvatsku poljsku koku stanaricu – rekao je Krešimir Šalig iz Lovačkog društva Srnjak Ludbreg. Cilj ovog programa je obnova i očuvanje populacije trčke skvržulje kontroliranim ispu-
SA SVIH STRANA
11
Lovačko društvo "Srnjak"
štanjem jedinki starosti 9 tjedana iz kontroliranog uzgoja u lovište. – Naša je namjera osvijestiti društvenu zajednicu za potrebom zaštite autohtone vrste te da se i drugi dionici aktivno uključe u provođenje programa na širem području. S tim ciljem organizirali smo i predavanje na tu tematiku. Želimo razmišljati i šire pa nam je tako ovo jedan od programa kojim želimo aktivirati turističke potencijale. Ovim programom želimo očuvati autohtonu vrstu, dugoročno osigurati stabilnu populaciju te pokušati aktivirati turistički potencijal. Trčku treba sagledavati s aspekta lovnog gospodarenja posebice vezano uz provođenje prihvatljivog i okolišno održivog načina korištenja trčki za dresuru i ispite u radu pasa ptičara bez odstrjela – zaključuje Šalig.
Čagalj stigao do Ludbrega Lovci ludbreškog Srnjaka u posljednje su se vrijeme sretali s brojnim upitima građana o čudnom glasanju i zavijanju koje se povremeno čuje po šumama i poljima u ludbreškoj okolici. Građani su bili u nevjerici i začuđeni kada su kao odgovor dobili informaciju da se radi o čaglju. Lovcu Toniju Križaniću pošlo je za rukom odstrijeliti ženku čaglja u predjelu Štuk, nedaleko ludbreške zaobilaznice pa su time nagađanja o prisutnosti čaglja na našem
području i potvrđena. Čagalj je u naše krajeve stigao migracijama uz Dravu iz Slavonije te nezadrživo širi svoj areal jer nema prirodnog neprijatelja. Polako postaje stalni stanovnik sjevera Hrvatske gdje sve više ugrožava fondove divljači jer kao predator lovi sve – od zeca i fazana pa do mladunčadi visoke divljači. Pred lovcima je novi izazov kako sačuvati fondove divljači.
Zadruga za Podravku d.d. Treću godinu zaredom Poljoprivredna zadruga Ludbreški kraj provodi otkup povrća za Podravku d.d. iz Koprivnice. Kao i svake godine prvi na red su došli krastavci kornišoni, a otkup još nije u punom jeku s obzirom da je početak berbe kasnio zbog nepovoljnih vremenskih prilika. Unatoč tome, svaki drugi dan u sjedište zadruge pristiže sve više krastavaca kornišona koji se putem kalibratora sortiraju i isti tren voze u tvornicu Kalnik u Varaždin na preradu. Ove godine se dvadesetak obitelji odlučilo na proizvodnju ove vrste povrća čime bi se proizvedena količina prema procjenama trebala udvostručiti za razliku od prošle godine. Razlog tome sasvim sigurno je dobra dosadašnja suradnja proizvođača sa zadrugom ali i povećanje otkupne cijene samog proizvoda. Kažu proizvođači nije puno, ali i to čovjeka veseli te se nadaju i priželjkuju da otkupna cijena krastavaca kornišona poraste još ove godine – tijekom sezone što ne bi bilo prvi puta. Ako i ne poraste, u Zadruzi ističu da se berba nastavlja. - Krastavce kornišone se svakako isplati proizvoditi i plasirati putem zadruge u Podravku - zaključuju. Ubrzo će u zadruzi imati pune ruke posla s obzirom da sezona krastavaca još neće ni završiti, a već će započeti otkupi i paprike, patlidžana, a ponajprije feferona. A i sezona voća samo što nije…
12
KULTURA
31. srpnja 2019.
Trodnevna Kešnerijada
Povodom godišnjice rođenja ludbreškog komediografa Mladena Kerstnera, rođenog 8. srpnja 1928. godine, prvog vikenda u srpnju održana je trodnevna 'Kešnerijada 2019.'. Programe je organizirala Gradska knjižnica i čitaonica Mladen Kerstner, prva dva dana održani su u dvorcu Batthany, a trećeg dana u Vatrogasnom domu u Hrženici. U petak je najprije otvorena izložba skulptura „Mejaši“, likova iz Kerstnerove humoristične istoimene serije koja je ove godine proslavila 50. godišnjicu premijernog emitiranja. Popularne 'mejaše' izradila je grupa autora koju čine: Štefanija Baranašić, Vanda Bilinski, Dragutin Ciglar, Aleksandar Horvat, Željko Ježek, Radoslav Novosel Rajko, Tina Novosel, Klaudija Pokos i Sara Sermek. Skulpture su nastale na kreativnoj keramičarskoj radionici koju je vodila ludbreška keramičarka Štefanija Baranašić. Radilo se različitim tehnikama: u terakoti, u drvetu bukve, u kamenu i raku tehnikom. Izložbu je otvorio predsjednik Gradskog vijeća Antun Šimić. Nakon otvorenja izložbe održan je koncert Mirka Švende Žige pod nazivom 'Kajkavski cabaret'. Žiga je, naravno, uspio razgaliti srca prisutnih koji su svi odreda zadovoljni napustili atrij dvorca Batthyany. U subotu je u svečanoj dvorani dvorca Batthyany održana manifestacija dječjeg kajkavskog pjesništva pod nazivom „Kaj je kaj“. U manifestaciji su sudjelovala djeca osnovnih škola Ludbreg, Martijanec, Sveti Đurđ i Veliki Bukovec te učenici Srednje škole Ludbreg. Za najbolje napisane pjesme djeca su dobila nagrade, priznanja i pohvale. U kategoriji Osnovne škole nagrade su osvojili: za 1. mjesto Leon Pokos iz OŠ Sveti Đurđ za pjesmu Sosedova hiža, 2. mjesto je osvojio Leon Kraljić također iz OŠ Sveti Đurđ za pjesmu Sinokoša, 3. mjesto je osvojila Nikolina Zrinski, učenica OŠ Martijanec za pjesmu Svet. Pohvalu za pjesmu Juter dobio je Dario Kolman, učenik OŠ Martijanec. U kategoriji srednje škole nagrade su dobili: 1. mjesto za pjesmu Lepčive zvezde osvojio je Marino
Mikor, 2. mjesto za pjesmu Prešlo je petnaest let Boži Hlastecu dobiva Erik Kelin, 3. mjesto je osvojila Ines Kovač za pjesmu Podravska. Pohvalu su dobili Danijel Lovasić za pjesmu Bela roda i Ana-Marija Lilek za pjesmu Ljubav. Nagradu za interpretaciju pjesme dobio je Erik Kelin. U uvodnom djelu programa učenici dramske družine OŠ Martijanec pod vodstvom učiteljice Spomenke Struški izveli su recital „Lepi beli oblok na lepi beli hiži“, inspirirani knjigom Aleksandra Horvata Grad v sredini sveta. U glazbenom dijelu sudjelovao je Tamburaški orkestar KUD-a „Juraj Lončarić“ iz Hrženice. A upravo u Hrženici odvijao se program trećeg dana Kešnerijade. Tamo su mnogobrojni posjetitelji mogli vidjeti glumce, statiste i bandiste. Na pročelju Vatrogasnog doma, u kratkom programu u kojem su sudjelovali načelnik Josip Jany, Mladen Kerstner mlađi, Aleksandar Horvat, limena glazba, glumica Smiljka Bencet, popularna Regica uz prisjećanje na davne dane snimanja Mejaša otkrila je spomen-ploču. Spomen ploča postavljena je povodom 50. obljetnice premijernog emitiranja istoimene serije. Prva epizoda, kasnije izuzetno uspješne serije, snimljena je upravo u Hrženici 1969. godine. Nakon velikog uspjeha te epizode sljedeće godine snimljene su ostale epizode 'Mejaša'. O liku i djelu autora serije Mladena Kerstnera govorio je umirovljeni profesor Stjepan Hranjec. Popularni glumci Smiljka Bencet i Nikola Novosel prisjetili su se tih davnih dana uz priče koje su nasmijale publiku, pridružio im se Stjepan Jagić, rodom iz Hrženice sa štiklecima kojih se sjeća kao statista. Uz pogledani isječak epizode snimane u krčmi Grozdu, publika je uživala u glazbi Tamburaškog orkestra „Juraj Lončarić“ i Limene glazbe KUD-a Sloga iz Karlovca. Za kraj programa Amaterska družina Kešneri izvela je predstavu na kajkavskom jeziku Poštene žene v Grozdu. I ove godine svi programi Kešnerijade bili su odlično posjećeni te za građanstvo potpuno besplatni. (D. Vađunec)
Brojni ljetni programi Gradska knjižnica i čitaonica Mladen Kertsner i tijekom ljetnih mjeseci svojim posjetiteljima i članovima, uz posudbu knjiga, nudi i raznovrsna događanja. Uz Kešnerijadu ludbreška knjižnica jedan je od organizatora Gornjohrvatskog festivala "Pogled znutra v zutra". - Našu strast prema organiziranju kulturnih događanja prepoznala je i poznata pjesnikinja Božica Jelušić, te smo s njom kao inicijatorom prošle godine pokrenuli festival „Pogled znutra v zutra“ povodom Dana hrvatske knjige i Dana planeta Zemlje u Goli u Galeriji Večenaj. Ideja festivala je okupljati pjesnike iz gornjohrvatskih područja u mjestima uz rijeku Dravu. Ove godine smo za susret pjesnika odabrali Galeriju naivne umjetnosti u Hlebinama – pojasnila je Edita Kutnjak-Zlatar, ravnateljica Gradske knjižnice i čitaonice Mladen Kerstner. Budući da festival osim usmjerenosti na promociju poezije i zavičaja ima karakter i podizanja ekološke svijesti, organiziran je uoči dva svjetska dana s tematikom očuvanja prirode, Dana stabla i Dana zaštite prirode, pjesnici su svoj pjesme posvetili stablima, drveću i šumama. - Festival su posjetili i pjesnici iz Društva hrvatskih književnika, podijelili smo nagrade Zlatni, Srebrni i Brončani lopoč te posjetili Galeriju Ivana i Josipa Generalića – dodaje ravnateljica. U Gradskoj knjižnici održana je i pričaonica na poljskom jeziku. U srpnju smo za djecu pripremili bogat program događanja i radionica za djecu, slaganje puzzli, čitanje priča, rasprave čitateljskog kluba „Čituljci“, kreativne radionice i radionicu programiranja. Djeca su pokazala veliki interes za pričaonicu na poljskom jeziku „Krok po kroku“ (Korak po korak) koju je vodila djelatnica knjižnice, prof. poljskog jezika i književnosti Martina Mesek – kaže Edita KutnjakZlatar. Radionica je osmišljena s ciljem upoznavanja djece s osnovama poljskog jezika. Djeca su uspješno savladala osnovne izraze pozdravljanja, predstavljanja, boje, brojeve, dane u tjednu, godišnja doba i dijelove tijela, a imala su priliku čuti i neobičnu priču o Pepeljuzi kojoj su, kroz igru i razne zadatke, pomogli da na vrijeme stigne na bal i upozna svojeg princa. - Iako je djecu mučio izgovor poljskih glasova (npr. ą, ę, ł, ń, ż,...) koji ne postoje u hrvatskom jeziku i zbunjivale su ih riječi poput jutro koje na poljskom znači sutra i sl., dobro su se zabavili i puno toga naučili. Zbog velikog interesa djece za pričaonicu na poljskom jeziku, istu uskoro planiramo ponoviti – kaže nam ravnateljica te dodaje kako stalno prate potrebe građana za dobrom knjigom, ne samo beletristikom već i povijesnom, putopisnom, popularno-znanstvenom knjigom. - Na naše veliko zadovoljstvo našim programom „Čitajmo domaće“ skrenuli smo im pažnju na naše hrvatske autore koje iz godine u godinu sve više čitaju. Lijepo je vidjeti da ljudi dolaze prije godišnjih odmora po dobru knjigu koju će ponijeti sa sobom na odmor. Čitateljskim izazovom za djecu i mlade pridobili smo nove korisnike koji čitanjem ispunjavaju izazov za izazovom, zahvaljujući Gradu Ludbregu koji je učenicima OŠ Ludbreg osigurao besplatnu članarinu – priča ravnateljica. -Mnoge kulturne programe priređene u knjižnici i izvan knjižnice, građani su prepoznali kao dobre i vrijedne pažnje. Gosti nam kažu da smo popularni isto kao što je i Knjižnica Bogdana Ogrizovića u Zagrebu, a možda i više jer se korisnicima i programima posvećujemo posebnom pažnjom, energijom koja se prepoznaje već na ulasku u našu knjižnicu. Time ostvarujemo našu misiju da knjižnica postane drugi dom onima koji žele uroniti u svijet knjiga i priča – zaključuje ravnateljica.
31. srpnja 2019.
POZITIVNA PRIČA
13
„BEZ GLAZBE NE IDE“ Marta Mihin
osamnaestogodišnja je Ludbrežanka koja ima brojne interese, no jedan prevladava – glazba. Njen instrument je flauta, a ova je godina u tom aspektu za nju posebna. Naime, maturirala je na Srednjoj glazbenoj školi u Varaždinu koju je pohađala paralelno s gimnazijom. No, ajmo redom. Martini počeci bili su, očekivano, u Osnovnoj glazbenoj školi Ludbreg. -Kod kuće su se svi dosta bavili glazbom. Brat Petar koji je godinu dana stariji od mene prvi je krenuo u glazbenu škola, a nakon njega odmah i ja. Moram priznati da sam kao mala bila „crna ovca“ u obitelji, bez sluha, ritma i totalno nezainteresirana, ali kako sam krenula u glazbenu sve se to nekako brzo razvilo. Glazba je tako s vremenom postala moj najveći interese.otkriva nam Marta.
U odabiru glazbenog instrumenta pomogla joj je intuicija. - Puhači su me najviše zanimali pa se oko toga vrtio i moj odabir – ili flauta ili klarinet. Međutim, jedan ogledni sat kod profesora Slobodana Vađunca bio je dovoljan da me flauta fascinira i da se u konačnim odlučim za nju. – prepričava Marta i dodaje kako joj je školovanje u Osnovnoj glazbenoj školi Ludbreg jedno od najdražih životnih iskustava. Osim što je tamo stekla temelje za nastavak glazbenog obrazovanja stekla je i mnogo dobrih prijatelja s kojima se druži i danas. – Bilo mi je genijalno. Bila sam izuzeto zadovoljna s profesorom Vađuncem i profesoricom Prepelić, odlično smo se slagali. Na profesorov nagovor uključila sam se i u Puhački orkestar grada Ludbrega u kojem još uvijek sviram. Dakle već gotovo 9 godina. -
Nakon završetka šestogodišnje osnovne glazbene škole pred njom je bila odluka o tome želi li nastaviti obrazovanje ili ne. -Bila sam malo neodlučna. Sa završetkom osnovne glazbene škole završavala sam i 7. razred osnovne škole tako da mi je ostala još jedna godina osnovnoškolskog obrazovanja. Tu sam onda napravila jednu kratku pauzu od flaute, međutim vrlo brzo sam shvatila da bez glazbe ne ide.Tako je već iduće godine paralelno s upisom na Prvu gimnaziju Varaždin, smjer prirodoslovno-matematički upisala i četverogodišnju Srednju glazbenu školu u Varaždinu gdje se družila s profesoricom Vlatkom Taborsky. Usklađivanje obaveza bilo joj je, kaže, dosta naporno. – Nije mi bilo teško što se tiče učenja jer sam se dosta dobro snalazila, ali je ponekad bilo jako iscrpljujuće. Znala sam biti od 6 ujutro do 8 navečer u Varaždinu i dosta me to umaralo. – Unatoč tome odradila je sve četiri godine i prošlog mjeseca održala svoj završni maturalni koncert. – Dugo sam ga pripremala i bio je odličan. To je stvarno vrhunac svakog glazbenog obrazovanja. Imala sam brojne nastupe u sklopu glazbenih škola međutim završni maturalni koncert ne može se mjeriti s tim. To je ipak nešto posebno. – otkriva.
Marta trenutno uživa u svom zasluženom odmoru. Kao što smo već spomenuli, ova godina za nju je bila puna uspjeha i sad je u fazi odmora i uživanja. Završila je Srednju glazbenu školu, održala završni koncert, zatim završila Prvu gimnaziju Varaždin te uspješno odradila maturu koja je mnogima predstavljala veliki problem. Naime, ove je godine čak oko 8800 učenika strukovnih škola i gimnazija palo ključne ispite na maturi - hrvatski jezik i matematiku. - Mislim da matura nije bila toliko nemoguća i da je uz malo poštene pripreme svakome zagarantiran barem prolaz. Neki su predmeti u odnosu na prošle godine bili teži, neki lakši, ali ništa drastično.
Na početku teksta spomenuli smo da Marta osim glazbe ima i brojne druge interese. Jedan od njih je i odbojka. - Trenirala sam i igrala za Ženski odbojkaški klub Ludbreg. Kroz srednju školu nešto slabije zbog obaveza, ali bila sam uključena. Volim odbojku posebice sada ljeti. –
Za toliki broj ne prolazaka ne bih krivila NCVVO, nego maturante. Ja ne poznajem maturanta koji je uz rad, pripreme i učenje pao maturu. – kaže Marta koja je zahvaljujući vlastitim odličnim rezultatima mature trenutno u procesu upisa na Medicinski fakultet u Zagrebu. – Medicina je kombinacija onog što volim i što će mi, nadam se, dobro ići. Volim prirodne predmete, dakle biologiju, kemiju, fiziku, a uz to volim raditi s ljudima tako da mislim da je to odličan odabir.– uvjerena je. Unatoč skorašnjem preseljenju u Zagreb, Marta se nada kako će uspjeti zadržati glazbu u svom životu. – Imam u planu istražiti Zagreb čim preselim i čim se malo uhodam, da vidim što nudi u glazbenom smislu. Možda neki pjevački zbor ili nešto, vidjet ćemo. Za sada su mi želje nastaviti svirati u Puhačkom orkestru grada Ludbrega koliko ću stići i nastaviti pjevati u Pjevačkom društvu mladih „Trinitas“ Ludbreg čija sam članica već kojih 7 godina. „Trinitas“ je jedna odlična ekipa s kojom bih svakako željela nastaviti druženje. To mi je nekako najveći gušt, a dodatan plus je i što moj brat Petar Mihin vodi zbor.- kaže Marta. Nemamo što drugo dodati osim da „držimo fige“ da u tome i uspije.
14
SPORT
31. srpnja 2019.
Sara se vratila u velikom stilu
Uskoro kreće trećeligaška karavana
Nakon 660 dana odsustva s natjecanja, na mitingu u Ostravi vratila se na naša zlatna olimpijka Sara Kolak, i to u velikom stilu. Bila je prva sa 64,30. Konkurencija je bila snažna, bila je tu i Špotakova koja je završila četvrta, Ratejeva druga. Početak srpnja donio je miting u Lausanni, u Švicarskoj. Sara Kolak nakon gotovo dvije godine nastupila je na jednom mitingu Dijamantne lige. Tamo gdje je bacila svoj rekord prije dvije godine ovog puta nije išlo. Sara je bacila 56,19 i bila deseta. Nakon toga Ludbrežanka je bacala opet u Švicarskoj, na natjecanju u Luzernu, gdje se organizator nije mogao ni nadati takvim rezultatima u bacanju koplja kod žena. Bilo je to zacijelo najbolje ovogodišnje bacanje koplja u svijetu u kojem se naša Sara Kolak pokazala odlična s rezultatom 64,35 (x, 59.58, 60.32, 64.35, 63.87, x).To je u konkurenciji u kojoj je bio dobar dio svjetskog vrha bilo dovoljno za četvrto mjesto. I onda miting Dijamantne lige u Londonu gdje je Sara Kolak s odličnih 63,80 zauzela četvrto mjesto. Prva je bila Bjeloruskinja Khladovich s 66,10. Još jedan dobar rezultat kojim se Sara učvršćuje u svjetskom vrhu. Ne sumnjamo da će svi pohrliti 11. kolovoza u Varaždin gdje Sara u okviru Europske lige baca za Hrvatsku. Neven Jerbić
U Varaždinu je 22. srpnja održan Plenum klubova 3. HNL na kojem je, između ostalog, određen i raspored natjecanja. Ludbreška “Podravina” u prvom će kolu gostovati u Križevcima kod “Radnika”. Utakmica se igra 24. kolovoza u 17,30. Na Svetu subotu 31. kolovoza na Gradskom stadionu očekuje nas “šlager”, utakmica “Podravine” i “Tehničara”. U 3. kolu Ludbrežani će gostovati na novom stadionu u Đurđevcu kod „Graničara“. U 4. kolu u Ludbregu će gostovati Podravac. Nakon toga Ludbrežani gostuju na Brdu u Ždralovima kod „Mladosti“. U 6. kolu na Gradskom stadionu u Ludbregu gledat ćemo „Bjelovar“, a u 7. kolu slijedi gostovanje u Murskom Središću kod „Rudara“. U osmom kolu u Ludbregu će gostovati jedan od favorita prvenstva, „Polet“ iz Svetog Martina na Muri. U devetom kolu Ludbrežani putuju, na za većinu, najdalju destinaciju prvenstva, u Orahovicu kod „Papuka“. U desetom kolu slijedi županijski derbi, u Ludbreg stiže „Varteks“. U posljednjem kolu prvog dijela prvenstva Ludbrežani gostuju u Virovitici. Na jesen će se pokušati odigrati još tri kola drugog dijela prvenstva. Igrat će se dvokružno, uz na kraju prvenstva play-off odnosno play-out. O ambicijama Ludbrežana te o kadrovskoj križaljci predsjednik NK „Podravina“ Vitomir Namjesnik. Počeli smo s pripremama 24. srpnja, a promjena ima dosta. Prvi trener je Nevenko Blagaj. Od igrača pristupili su nam Patrik Šumiga, izlazni junior „Slaven Belupa“, po vokaciji napadač, stoper iz „Koprivnice“ Martin Halavuk, desni bočni Benjamin Sambolec koji je zadnje branio boje „Dubravke“, golman iz „Varaždina“ Florijan Balažinec, Daniel Radeljić, defanzivni vezni koji je prve nogometne korake napravio u Chicagu te Tomica Koprek, stoper, koji je pristigao iz „Varaždina“. Ekipi su priključeni juniori Matija Havaić i Emanuel Levatić. Očekujemo dolazak još nekoliko igrača. U rubrici odlasci su, Kučko, Salajec, Zelenc, Matijašec, Grabrovec. „Senatori“ Siniša Vađunec, Siniša Fajt i Nikola Valjak su i dalje s nama, s time da se „ Meho“ oporavlja nakon operacije trbušnog zida. S još ponekim pojačanjem nadam se dobrim igrama i plasmanu u ovom respektabilnom rangu natjecanja – zaključuje Namjesnik. Dodajmo da se u pripremnom razdoblju planiraju utakmice protiv „Zelengaja“, „Međimurca“, „Bednja“, a do početka prvenstva odigrat će se i dvije kup utakmice. Neven Jerbić
Rukometaši krenuli s pripremama U ponedjeljak 22. srpnja počele su pripreme RK “Ludbreg” za novu drugoligašku sezonu koja počinje 15. rujna. Nešto ranije nego inače, no sezona je odlazaka na more, pa će svi tako imati prigodu uloviti pravu formu. Klub je napustio golman Žitnjak koji je na putu za 1B ligaša “Vidovec”, a na poziciji vratara zasad je angažiran Skupnjak iz Koprivnice. Nastupima se vraća Krobot, pa je ljestvica ambicija za iduću sezonu malo podignuta. Inače, na prvom treningu budući profesor i trener rukometa Matija Balažinec proveo je testiranja igrača što će mu koristiti za njegov diplomski rad.
Iva nastavlja s nastupima na međunarodnoj sceni U azerbejdžanskom Bakuu održan je Olimpijski festival, Igre mladih, na kojima je u hrvanju nastupila Iva Gerić. Iva je bila peta, za što su joj trebale pobjede nad Norvežankom i Bjeloruskinjom. Dva poraza bila su od Talijanke i Njemice. Na igrama mladih Iva je bila među najmlađima što samo po sebi govori koja su dostignuća pred njom. Možda već i ovih dana na Svjetskom kadetskom prvenstvu u bugarskom glavnom gradu Sofiji. Neven Jerbić
SPORT
31. srpnja 2019.
15
A ktiv no sportsko ljeto za djecu Sportski centar Ludbreg tijekom ljeta postao je omiljeno mjesto druženja najmlađih generacija, a sve zahvaljujući „Ljetnom sportskom kampu“. Riječ je o programu koji se održava drugu godinu zaredom, a namijenjen je djeci uzrasta od 6 do 13 godina. Provodi se od početka lipnja do kraja kolovoza. - Sve smo češće počeli uočavati problem pretilosti kod djece. Stručnjaci upozoravaju da se radi o brzo rastućem trendu. Naime, podaci govore da čak 26,4% djece školske dobi ima prekomjernu težinu, a glavni uzroci su prevelik unos hrane i naravno nedovoljna tjelesna aktivnost. Posljedice su onda između ostalog i slabije motoričke vještine – kaže Monika Pačalat koja je uz Tomislava Gerića voditeljica Sportskog centra Ludbreg. Upravo takvi zastrašujući podaci potaknuli su ih da se aktivno uključe u poticanje sportske aktivnosti među djecom, ali i u osvješćivanje o samoj važnosti bavljenja sportom. Prvi „Ljetni sportski kamp za djecu“ održan je prošle godine. Odaziv djece i rezultati bili su iznenađujući stoga su ga Tomislav i Monika odlučili provesti i ovog ljeta. – Trening traje sat vremena i odrađuje se na tatami strunjači, dakle bez ikakvih sprava, samo s težinom svog tijela. Vježbice radimo po programu „Basic Training for Life“ Marina Bašića koji postiže sjajne rezultate. Uz taj program trenirali su brojni poznati sportaši. Mi s djecom radimo na povećanju motoričkih sposobnosti kroz vježbice skakanja, bacanja, trčanja, zatim na razvoju koordinacije, ravnoteže, frekvencije pokreta, na savladavanju prostora, prepreka, otpora te na razvoju jakosti, mobilnosti i stabilizaciji kralježnice. – opisuje voditeljica Monika. U sklopu kampa u goste im nerijetko dolaze i kolege iz raznih sportskih udruga te tom prilikom malim polaznicima prezentiraju razne sportove. - Imali smo već treninge s
karatistom, rukometašima, plesačicom… To je novitet koji smo uveli ove godine. Pokušavamo približiti djeci sve sportove kako bi im dočarali tu raznolikost odabira. Imamo odličan pozitivan primjer s treninga kojeg je održala kolegica plesačica. Iznenadili su me dječaci koji su bili fantastični, odlično su plesali. – s veseljem priča Monika.
Osim što se bave sportom uče i o zdravoj prehrani -Ne učimo djecu samo sportu već pričamo s njima i o prehrambenim navikama. Pokušavamo im predočiti da recimo ni zobene pahuljice, ni mlijeko ni jabuka nisu „katastrofa“ kako oni to često zamišljaju. Štoviše, na svakom treningu pojedemo barem jednu voćku. – objašnjava voditeljica kampa.
Uz to, tijekom svakog susreta djeca imaju zadatak opisati prehranu koju su konzumirali tog dana. – Na taj ih način također potičemo da malo više razmišljaju o tome što unose u svoje tijelo. Neka djeca su sama primijetila da su polako počela mijenjati prehrambene navike. -
Postali jedna velika ekipa „Ljetni sportski kamp“ pohađa tridesetak djece. -Izrazito me veseli da su se oni, osim što su se naravno aktivnije počela baviti sportom, i jako sprijateljili. Družimo se sad već dvije godine i dobro smo se upoznali. Pazimo jedni na druge. Stariji paze na mlađe, dečki paze na cure… - zadovoljna je Monika i dodaje kako često znaju imati i trening bez treninga.
Prije treninga nakratko smo popričali s djecom kako bi doznali što o svemu misle oni sami: - Jako mi se sviđa tu. Bila sam i prošle godine i ići ću i iduće. – - Meni se najviše sviđa onaj dio treninga u kojem jedemo voće. – - Meni je najdraža vježba gušter. – - Meni je bilo super na treningu plesa jer se tim bavim već dvije godine. – - Meni se sviđal karate trening. Od jeseni krećem na karate. – Bili su samo neki od komentara. – Jednostavno samo pričamo i to nam je neka vrsta opuštanja i terapije. -
Djeca se mogu upisati u bilo kojem periodu, bez opterećenja Kao što smo već naveli, treninzi se održavaju utorkom i četvrtkom s početkom u 18 sati i traju sat vremena. Djeca se u kamp mogu upisati u bilo kojem
periodu njegovog trajanja, mjesta nisu ograničena. – Jako smo otvoreni po tom pitanju. Na djeci je da sama odluče kada će i na koji trening doći, bez prisile. Jedino se tako može desiti neka pozitivna promjena. – zaključuje Monika i za kraj dodaje kako se zahvaljuje svim gostima sportašima i sudionicima ljetnog kampa za djecu te Gradu Ludbregu koji im je pružio podršku u provedbi.
16
ACO PIŠE
GRUNTOVEČKI HOROSKOP
Horoskop - navek pogodi kaj se bu dogodilo, kaj ti bu pasalo, koji ti je najbolši par, kak ti bu v poslu, ljubavi i zdravlju. V horoskopu moreš biti Bik, Ovan, Jarec, Lav i drugo, a v kineskom moreš biti čak i Konj, Zajec, Pevec, ili Štakor. Za sakoga od njih moraš znati gda si se rodil, po tomu zeznaš koja si astronomska živina. A v Gruntovečkom horoskopu toga ni treba. Saki si sam zbere kaj oče biti, čak si v živlenju more znaka premeniti če mu se kak drugač posreči. Idemo po redu, gdo more nek se najde koji je gruntovečki znak:
M Š
MARTIN ŠKVORC
- Če si Martin Škvorc ti si monopolista kojemu je sekira v med opala. Nemaš konkurenciju, na pravomu si mestu, vu pravo vreme. Tvoj posel sakomu treba, živiš od sih i od sakoga. Nesi lenčina, daleko od toga, vreden si i se delaš po zakonu i pravici i pošteno. Radi položaja te ljudi rado posluhneju kakti načitanoga i spametnoga, nekoga gdo bu navek zmislil rešenje za probleme, ali se bez hude sile ne rivleš tam gde te ne treba. POSEL: Dan po dan do penzije. LJUBAV: Samo za svetke. ZDRAVLJE: V zdravlje!
C G
CILA GRABARIĆ
- Tebe je sudbina dela tam gde ti je taman. Ideš po zagaženi stezi po koji je več cela generacija sprehodala. Tvoje je delati, delati i delati, brigati se za vse, a prije sega posluhnuti kaj ti se veli, znati gde ti je mesto, ne se pregovarati. Nikaj ne trebaš misliti, čak bi ti to moglo i škoditi. Imaš v živlenju nekoga koji zna kaj dela (ili misli da zna kaj dela) i glasen je. Ne trebaš se brigati za pravicu, samo trebaš braniti svoje. Za dobrobit svojega doma se spretno voliš družiti z sebi sličnima, predi sega radi informeranosti. Makar se trudiš zgledati gospodski, to ti štrikanec na gumene čižme ne dopušča. POSEL: Kuhnja, štala i onda sponova. LJUBAV: Nema brige, nišče te ne gledi. ZDRAVLJE: Više-menje zdrava.
Đ M
ĐURO MIKULEC - BESNI
- Sličen Martinu, ali te fiškalija i pozicija ne zanima. Stara si težačka garda koja se je nafčila v rokama imeti motiku, vile, zobače, voziti kola, delati na polju i v štali, dočekati sonce i pospraviti ga spat. Nesi prenačitani, ali ono kaj znaš toga se držiš i braniš i ne misliš to menjati. Ljudi koji se baviju z tričarijama i na njih gubiju vreme ti ne pašeju, čak ti ideju na žifce. Makar te tuđi posel i živlenje ne zanima, če se to od tebe išče buš v slogi stal na čelo bataljona, makar ti bilo zadnje. Jalnuše ne podnašaš i od njih ti se dela čir na želocu. POSEL: Malo riskerati je navek dobro. LJUBAV: Če stigneš od posla. ZDRAVLJE: Pocaš od njega.
M H
31. srpnja 2019.
MAGA HELAPOVA BABICA
- Ti ste prispodoba tradicije, dugovečne i dobrodušne. Čuvaš starinjavu i običaje, a novotarije te ne zanimaju, kak je negda bilo tak nek bu i ve, ili kak bu Božek dal.
Tvoja je deviza da se ljudi ne smeju, a niti ne trebaju svaditi, da se saki čovek mora moči od posla počinuti i da živina jednak ima pravicu živeti na svetu kak i ljudi. Svojega posla znaš i v tuđi se ne rivleš. Tu si navek dok treba stati na loptu i zmiriti svađu. Čisto poštenje i nepokvarenost. POSEL: Ružđenje kuruze, kuhanje žgancov, paša. LJUBAV: Priče iz davnine. ZDRAVLJE: Dobro, dok se ne predomisliš.
F F
FIKA FRKAČEVA
- Ti ste samozatajna peršona, retko te je gde videti. I makar si tam negdi na kraju sela, ljudi se za tebe spominaju, ali nikaj nemreju dokazati. Zgleda da ti do društvenoga života ni preveč stalo, ali svojega privatnoga zato čuvaš kak zlato. Sigurno je da vse kaj se za tebe pripoveda sigurno neje istina. Tebi je v životu tak kak je, ne baš sjajno, ali se nikomu ne žališ, i delaš se da ti je po volji. POSEL: Nemaš. LJUBAV: Imaš. ZDRAVLJE: Štucanje par put na dan.
M Š
MATULA ŠTUBAN
- Ti si nova generacija, čista si kontra Magi Helapovi. Dok ona čuva tradiciju i veruje v krvave žule, ti si moderni lik, mehanizirani i tehnologizirani, ali ne bi se baš pretrgel za štihačom. Misiš da bole od stareših razmeš kak se svet menja pak to prodaješ drugima. Sebi daješ malo preveliku vrednost i to ti pri kraju sela još kak tak prolazi, ali ovi drugi staroga kova te čitaju kak otprtoga Štatuta i dobro znaju gda te trebaju, a gda pak ne. Prevelka kuraža bi ti se mogla odbiti v glavu. Puno čitaš ali ne razmeš kaj čitaš. POSEL: Politika i trgovina se slabo kažeju. LJUBAV: Hiža na kraju sela. ZDRAVLJE: I tebi se štuca.
K O
KATA OŽBOLT
I G
IMBRA GRABARIČ PRESVETLI
- Ti si po semu točno kak i Cila Grabaričeva, jedino paziš da ti kiklja i štrikanec slučajno nesu iste mustre kak njoj, kajti bi to bila sramota. I gumene čižme su ti jen broj vekše.
- Nema toga gde tebe nema. Penezi i imetek su ti važni v živlenju. Važna ti je i pravica, v nju se zaklinjaš, ali samo dok ti nejde na štetu. Pred drugima se držiš kak da si za štengu više, a v pregovaranju te nigdo nemre potreti. Jedino negda Cinober. Znaš da neje lepo slabeše od sebe skorištavati, ali te neje briga, sami su si krivi. Kak se je složilo, tak nek se igra. Žula si nigdar ne dobil, zanimaju te samo usluge, trgovina, podravska naiva i prije sega politika. Si zakoni v živlenju moraju teči na tvoj mlin, a si okoli tebe moraju videti kak da ide na njihov. Tvoja najjakša fora je: Če nemre biti moje, onda ne bu ničije. Jal i truc su ti pajdaši. POSEL: Fiškalija. LJUBAV: Za penezima. ZDRAVLJE: Malo više sončeca.
Š Č
ŠINTER ČVARKEŠ
- Za tebe ljudi govoriju da si vuhleb. Imaš posla od kojega se ne pretrgneš, kajti se saki za svojega cucka briga, dobivaš nekakvoga sitniša i to ti je taman. Rad se integreraš z drugim vuhlebima, kajti ti predstavlaš nekakvu vlast i čuvara reda. Protiv tebe se nema kaj govoriti, a najjakši si v degustacijama i društvenim igrama na javnim mestima. Tu i tam tresneš koju spametnu, ali najviše voliš potkuriti i onda se dale ne mešati. POSEL: I dale su si cucki zaprti. LJUBAV: Naj opče pitati. ZDRAVLJE: Moguči problemi z jetrima.
F O
FRANC OŽBOLT CINOBER
- Ti si isti Presvetli i tu si zato kajti jeden takov kak je on nemre biti i jedini, jer bi to bila anarhija. Ovak morete jen drugomu štangu držati. Negda te čovek vidi i z lopatom, ali sejeno rajši organizeraš nego se primeš za štil. I tvoje su govorničke veštine i nagovori nepoderivi i v tomu te nigdo ne šije. Jedino negda Presvetli. Imaš kak i Presvetli jako velike simpatije spram rodbine, slabih, betežnih i siromašnih, prvo ti je na pameti da jim pomoreš če se ikak da, se razme, če ima kakve koristi od toga. V retkim situacijama, če je huda sila, se spariš z sebi sličnima, kaj bi čim više siromašnih dobilo takvu pripomoč. Drugač pak konkurenciju ne podnašaš. POSEL: Nema se više komu pomagati, odselili su. LJUBAV: Ha, gle, nekak vre bo! ZDRAVLJE: Smanjiti čike!
R K
REGICA KATALENIČ
- Skorom kak i Besni, vredna, požrtvovna, skrbna, poštena, vezana za hižu i grunt. Ali dok se Besni ne rivle gde ga ne treba, tebe vsaka nepravda hiti z tračnici, a posebno ona kaj na tvoj hrbet legne. Držiš četiri vogle v hiži, od tvojega dela i moke ni preveč toga za zašparati, takva su vremena, živiš od toga kaj imaš. Tuđe nečeš, a svoje nedaš ili nemaš. Familija ti je sveta, kakva je, takva je, ali tvoja je. Božeku se požališ, više reda radi, a misliš da ti se vse događa za pokoru. Za tebe se mora biti pošteno, makar bilo zadnje. Tolerancija na hurmastoče ti je fest visoka, to je dobro, jer bi z nekoga zišli fašeranci. POSEL: Od jutra do zutra. LJUBAV: Je. ZDR AV LJE : Moglo bi i bolje.
D K
DRAŠ KATALENIČ - DUDEK
- Ti predstavljaš večinu v selu. Se znaš kak ide, kaj se događa, se ti je jasno, ali se ne bi šteli mešati. Tebi je jasno da te kulaki i oratori na vlasti stalno farbaju, ali si nemreš pomoči, nemaš žicu za svaditi se. Takov si, težak i bogec, najlepše ti je v tvojemu dvorišču, z malo si zadovolen. Živlenje te stišče i rabi, tu i tam ti hiti kakve droptine za koje lepo zafališ. Zadnje kaj imaš drugima daš. Najrajši bi vse počel z početka, ali znaš da bi bilo isto tak kak je bilo. Dudek bil, Dudek ostal, naivec i zguba, ali zato vreden, pošten i nikomu dužen. Svoje poštenje ne menjaš ni za kaj. Bez tebe si drugi znaki Gruntovečkoga horoskopa nebi imeli smisla. POSEL: Sleči šorca, zemi križevača i hodi malo na Dravu. Zaslužil si! LJUBAV: Ljubav za domaju. ZDRAVLJE: Vidi pod POSEL. Če si se našlel od prve i neje ti praf, naj se sekirati. Vsaki znak Gruntovečkoga horoskopa ima svoje dobre i slabe strane. Če ti kaj ne paše si ga premeni ili si makar zberi dva najemput, “vsako zlo za nekvo dobro” iliti “kak daš tak dobiš nazaj”. I prosim lepo, naj drugima iskati znaka nego samo sebi, kajti na podzadnje, kak god zbereš, ze svoje kože sejeno nemreš vun. (A. Horvat, 2019)