Ludbreške novine broj 149

LIST GRADA LUDBREGA BE SPL AT NI PRIM JER A K 2. LISTOPADA 2019.

BROJ 149 / GODINA XIV.

RU Ž IČ A STA A K A DE M I JA

SARA KOLAK

Na arapskom „shakar“ znači „hvala“. Hvala na još jednom fantastičnom finalu.

Str. 15.

ARHEOLOŠKI PARK

U samom središtu Ludbrega, na Trgu Svetog Trojstva u tijeku su radovi na uređenju Arheološkog parka Iovia...

Str. 3.

DV RADOST

Dječji vrtić „Radost” u velikim je radovima zahvaljujući kojima će 2020. godine biti zadovoljeni svi kriteriji...

Str. 12. - 13.

Str. 5.

RAZVOJNA UDRUGA

Udruga žena u borbi protiv raka dojke – Narcisa krajem rujna započela je s provođenjem drugog dijela projekta „Ružičasta akademija – zajedno smo jače“.

Str. 11.

Razvojna udruga Ludbreg je u sklopu Erasmus+ razmjene ugostila 35 sudionika iz Grčke, Poljske, Rumunjske...

Str. 10.

2

AKTUALNO

Balon "Svečanost cvijeća" predstavljen u Ludbregu

2. listopada 2019.

U sklopu obilježavanja Dana Varaždinske županije u Ludbregu je predstavljen balon Varaždinske županije „Svečanost cvijeća“, a u predivnome prizoru su uživali mnogobrojni građani kao i gradonačelnik Grada Ludbrega Dubravko Bilić, njegova zamjenica Renata Potočnik, zamjenik župana Robert Vugrin, županijski vijećnik Krešimir Horvat, direktor TZ Varaždinske županije Miran Bojanić Morandin te direktorica TZ Ludbreg Andreja Horvat.

Gradonačelnik Grada Ludbrega Dubravko Bilić istaknuo je zadovoljstvo što i Ludbreg ima prilike vidjeti jedinstveni balon koji privlači veliki broj zainteresiranih promatrača i izaziva značajnu medijsku pozornost.

- Drago mi je da je balon predstavljen i u Ludbregu, zaista je lijep i atraktivan. Slobodno se može reći kako je balon leteći ambasador koji na najbolji i najljepši način predstavlja Varaždinsku županiju i Republiku Hrvatsku, a čujemo da sudjeluje i na svim važnijim natjecanjima i balonaškim okupljanjima diljem svijeta – rekao je Dubravko Bilić.

S njime se složio i zamjenik župana Robert Vugrin naznačivši važnost promocije same Županije u zemlji i svijetu.

- Bitno se promovirati i predstaviti, a balon je zaista pravi simbol naše Županije. Predstavili smo ga i nedavno u Puli, bio je i u Zagrebu, zatim u Austriji. Petrijanec će također biti domaćin balona – rekao je Vugrin.

Podizanje balona upotpunili su svojim nastupom i tamburaši KUD-a “Anka Ošpuh” te pripadnici Husarske garde Varaždinske županije.

Komunalno poduzeće Lukom

Navodnjavanje

Ure đeno st aro korito B ednje Hrvatske vode i Hidroing tijekom rujna završili su projekt uređenja starog korita Bednje. Projekt su s najvećim oduševljenjem dočekali članovi Športskog ribolovnog društva Ludbreg.

- Uređen je sam pristup sportskom ribnjaku u kojem je obavljeno i izmuljivanje. Vjerujem da je sada ovo prekrasno mjesto ne samo za nas ribiče, već i za sve koji žele uživati u šetnji, biciklizmu – rekao je Dražen Filipović iz ŠRD-a Ludbreg. Dodao je i kako će zahvaljujući pročišćavanju ovo dovesti i do povećanja ribljeg fonda.

- Mi ribiči možemo biti jako zadovoljni jer nama ovakav projekt jako puno znači – zaključio je Filipović.

Nakladnik: CZKI “D. N.“ Ludbreg Glavni urednik: Iva Havaić Sakač Grafički urednik: Miroslav Vađunec Redakcija: Branko Dijanošić, Iva Havaić Sakač, Darko Skupnjak, Matea Lukić, Dražen Vađunec, Neven Jerbić, Željka Namesnik Kontakt: CZKI “D. Novak” Ludbreg,

Trg Sv. Trojstva 19

Telefon: 042 / 306 130

Fax: 042 / 306 068

e-mail: ludbreske-novine@czkidn.hr dskupnjak@czkidn.hr Tisak: Tiskara Zagreb

"Kap na kap" Komunalno poduzeće Lukom od iduće sezone na četiri lokacije zahvaljujući automatiziranom sustavu navodnjavanja osigurat će optimalne uvjete za rast i razvoj biljaka, a pritom i uštedjeti. Lukom će za uspostavu sustava navodnjavanja "Kap na kap" izdvojiti 42 tisuće kuna, a koristi će se na prostoru ispred zgrade gradske uprave, Trgu Svetog Trojstva, parku dvorca Batthyany te kružnom toku (Frankopanska, Vatroslava Lisinskog i Petra Zrinskog).

-U ovaj smo projekt krenuli prvenstveno zbog ušteda, ali i same činjenice da naši djelatnici neće morati u noćnim terminima zalijevati cvjetne površine. Ljeta su sve toplija, a oborine manje i vjerujemo kako ćemo sustavom navodnjavanja uz već spomenute prednosti dobiti i ljepši izgled.

Sustav je automatiziran, a doziranje je određeno točno prema potrebama određenih cvjetnih vrsta – zaključila je Spomenka Škafec, direktorica Lukoma.

Završetak radova na sustavu navodnjavanja očekuje se krajem godine, a izvodi ih tvrtka Protekt Standard iz Varaždina.

AKTUALNO

2. listopada 2019.

Obavljena analiza kamenih kugli

Do kraja mjeseca podnose se zahtjevi za kupnju stana Grad Ludbreg raspisao je Javni poziv za podnošenje zahtjeva za kupnju stana iz Programa POSa na području Grada Ludbrega.

Pravo na podnošenje zahtjeva za kupnju stana iz Programa POS-a na području Grada Ludbrega imaju građani – državljani Republike Hrvatske. Zahtjev za kupnju stana podnosi se na posebnom obrascu, koji se, kao i pripadajuće izjave, preuzima neposredno u gradskoj upravi Grada Ludbrega, Trg Svetog Trojstva 14, radnim danom u vremenu od 8:00 do 15:00 sati, te na mrežnoj stranici Grada Ludbrega. Podnošenje zahtjeva za kupnju stana započelo je 2. rujna i traje do 31. listopada 2019. do 15:00 sati.

Kamene kugle koje su pronađene na području Ludbrega tijekom izgradnje šumskih puteva na Poljanskom, a koje su sada smještene u samom centru, ispred gradske uprave su pješčenjačke konkrecije formirane in situ, u pjeskovitom sedimentu u kojem se danas nalaze. Njihov oblik reflektira uvjete u trenutku taloženja pijeska, odnosno ukazuje na propusnost tog sedimenta, potvrdio je tako Hrvatski geološki institut u kojem je obavljena sedimentološko-paleontološko-mineraloška analiza.

Kugle su dio faune Panonskog jezera koje je formirano prije 11.6 milijuna godina na mjestu nekadašnjeg Paratethys mora.

– Kugle su zapravo još jedan dokaz bogate prošlosti našega grada.

Zato je važno da smo počeli pričati o zaštiti i revitalizaciji industrijske baštine kojom želimo potaknuti razvoj kulturnog turizma. Ovaj oblik turizma nije samo velika globalna industrija koja donosi dohodak, već i potpora nacionalnom identitetu i sredstvo za očuvanje kulturne baštine. Mnogi upravo kulturni turizam smatraju najboljim modelom za lokalni razvoj – rekao je gradonačelnik Dubravko Bilić.

Inače najviše ovakvih kugli za sada je otkriveno na prostoru Moslavačke gore i na području Vrgorca kod Ploča.

Što je zajedničko Hipokritu i Ludbregu?

U samom središtu Ludbrega, na Trgu Svetog Trojstva u tijeku su radovi na uređenju Arheološkog parka Iovia. Vrijednost infrastrukturnih radova je 9 milijuna kuna, a riječ je o projektu “Unaprjeđenje kontinentalnog turizma turističkom valorizacijom povijesno-kulturne baštine Grada Ludbrega” koji je sufinanciran od strane Europskog fonda za regionalni razvoj kroz Operativni program konkurentnost i kohezija. Iznos prihvatljivih troškova iznosi 16.995.663,37 kn, od čega su odobrena bespovratna sredstva u iznosu od 14.309.569,74 kn. Grad Ludbreg je nositelj projekta i svih aktivnosti, a partneri su HRZ, TZ Grada Ludbrega, LAG Izvor te UO Crnković. U Gradu Ludbregu s ponosom ističu kako ovaj projekt osim turističke vrijednosti ima i onu povijesnu kojom se dokazuje dugotrajnost života u gradu. Prijava projekta bio je svojevrstan nastavak višegodišnjih istraživanja čiji su rezultat zanimljivi nalazi. Posebice se tu ističe lubanja na kojoj je kako je utvrđeno istraživanjima izveden jedan od najstarijih kirurških zahvata, a radi se o trepanaciji lubanje. Metoda je to otvaranja lubanje koju je najviše zagovarao sam Hipokrit. Zanimljiva je činjenica da je najpoznatija bušena lubanja s naših prostora ova pronađena u Ludbregu, a datira iz 5. stoljeća.

- U Ludbregu je u sklopu istraživanja otkriven zanimljiv kostur u jednoj od grobnica,

jako očuvan, a on pokazuje da se u Ludbregu u to vrijeme razvio jedan zreli, urbani život sa svim svojim funkcijama, između ostaloga i sa liječnicima.

Pokazalo se da je jedan od stanovnika Iovie zapravo operiran u Ludbregu i to zanimljivom tehnikom, otvaranjem lubanje.

Pacijent je operaciju preživio, a nama je to pokazatelj koliko smo tada već bili napredna zajednica – rekao je gradonačelnik Dubravko Bilić.

Upravo je to otkriće jedan od najstarijih dokaza da su se takvi zahvati radili u Rimskom carstvu, a u Gradu Ludbregu vjeruju da će uz suvremenu tehnologiju njegova prezentacija biti veoma zanimljiva.

Znanstveni članak na tu temu potpisuju Mario Novak, Miroslav Nađ, Tajana Pleše i Mislav Čavka. Oni navode kako su na 'ludbreškoj lubanji' probijena sva tri sloja kostiju te kako je tvrda moždana ovojnica bila 'potpuno izložena'.

- Možemo se pohvaliti brojnim zanimljivostima. Uz ovo otkriće, tu je još i otkriće vunastog nosoroga, legenda o centru svijeta i Ludbergi. Uz to smo i jedinstveno hodočasničko mjesto što je potvrđeno papinskom bulom. Stoga je realno očekivati da nam turizam postane jedna od važnih privrednih grana.

Pritom ne mislimo na turiste u prolazu već na one koji će ovdje doći na više dana – rekao je gradonačelnik Dubravko Bilić.

3

Zanimljivost će svakako biti Arheološki park s početka priče.

Planirane aktivnosti odnose se na izgradnju Arheološkog parka Iovia-Ludbreg sa svom pripadajućom infrastrukturom i sadržajima, uređenje šetnice uz rijeku Bednju, sanacija fasade na Crkvi svetog Trojstva, uređenje hotelskih soba s ciljem povećanja smještajnih kapaciteta te uređenje Zanatskog trga.

-U novom objektu koji je u izgradnji osim turističke zajednice i suvenirnice, u sjevernom dijelu nalazit će se izložbeni postav, u kojem će se kroz arheo-

loške nalaze interpretirati povijest Ludbrega od prapovijesti do suvremenosti. U južnom dijelu objekta (multimedijalni prezentacijski prostor) bit će prikazan istraženi dio rimske Jovije kroz interaktivne modele. U podrumu i na prvoj etaži bit će smješteni multifunkcionalni prostori – kaže voditeljica projekta Erina Stančin.

Posebna zanimljivost bit će Zanatski trg koji će se sastojati od 4 kućice. Na Zanatskom trgu posjetitelji i turisti će moći naučiti nešto o zanatima koji su bili prisutni u rimskom razdoblju.

Arheološki park

Planirana šetnica, ukupne dužine 1300 m će osim funkcije povezivanja postojećih i budućih sadržaja lokacija imati i informativnu te edukativnu funkciju.

-Radovi napreduju jako dobro, izašli smo iz zemlje i vidljive su konture budućeg muzeja i prostora u kojem će biti smještena turistička zajednica. Zadovoljni smo dinamikom radova, na crkvi je bilo potrebno izraditi dodatne elaborate, ali nadamo se da će do 11. mjeseca i taj dio biti gotov kako bismo na proljeće mogli urediti vanjski dio cinktora crkve – zaključuje gradonačelnik Bilić.

4

PROJEKTI

2. listopada 2019.

„Europska os Zapad-Istok“

U sklopu projekta „Europska os Zapad-Istok“ koji je financiran iz programa Europa za građane, predstavnici Grada Ludbrega i KUD-a „Anka Ošpuh“ Ludbreg sudjelovali su na međunarodnoj konferenciji koja se održavala od 6. do 8. rujna 2019.

Kroz radionice, koje su se odvijale na šest različitih mjesta, dotaknule su se aktualne teme europskih politika – migrantska kriza, euroskepticizam, manjine, perspektive razvoja, uključivanje građana u proces kreiranja europskih politika, svemu onome što Europska unija želi čuti od građana država članica, ali i onih koji to još nisu. Pored toga, na radionicama se razgovaralo i o proizvodnji vina, aktivizmu starijih građana u lokalnu zajednicu, a sudionici su imali priliku čuti i kakav je utjecaj migrantska kriza imala na portugalsko društvo.

Pored Dunava 1245, u projektu su kao partneri sudjelovali općina Karlovac, općina Tores Novas iz Portugala, lokalna uprava Novo Mesto iz Slovenije i Udruženje za razvoj dobrovoljnog rada, općina Tivat iz Crne Gore, općina Erdut i poduzetnički razvojni centar iz Dalja, Grad Ludbreg i ludbreški KUD „Anka Ošpuh“ iz Hrvatske.

"Manjine – dodana vrijednost EU"

Poticanje međukulturnog dijaloga “Manjine – dodana vrijednost EU” projekt je koji je u sklopu programa Europa za građane odobren Gradu Ludbregu.

Jedan od partnera na projektu je i Tótszentmárton Község Önkormányzata čiji predstavnici su jučer na sastanku u Gradu Ludbregu razgovarali o aktivnostima vezanima uz sam projekt, ali i mogućnostima širenja suradnje posebno kada su u pitanju kultura i turizam.

– Ovo je projekt međunarodnog karaktera, a uz organizaciju iz Mađarske provodimo ga u partnerstvu s Općinom Tivat, Židovskom zajednicom Crne Gore (Crna Gora), Hrvatskim kulturalnim društvom Komušina (Slovenija), Udruženjem Dunav 1245 (Srbija), Vijećem srpske nacionalne manjine Varaždinske županije i KUD-om „Anka Ošpuh“ Ludbreg. Cilj nam je promicati međukulturni dijalog između pripadnika nacionalnih manjina i većinskog stanovništva, podići svijest o bogatstvu kulturno-jezičnog okruženja u Europi i promicati raznolikost, toleranciju i poštivanje zajedničkih vrijednosti i prevladati stereotipe o manjinama i drugim skupinama – rekao je predsjednik Gradskog vijeća Antun Šimić. Načelnik mađarskog Sumartona Martin Capari i József Gyuricz predstavnik njihovog kulturno-umjetničkog društva naglasili su kako poveznica s Ludbregom imaju puno, a i dobro poznaju ovaj gradić.

Svake godine autobusom dolaze na Dane ludbreške Svete nedjelje, ostvaruju i suradnju s ludbreškim vinogradarima, a vesele se i kulturnoj suradnji.

-Sumarton ima 820 stanovnika, skoro 70 posto stanovništva

su Hrvati. Stanovništvo se polako mijenja, doseljavaju nam se Mađari i Mađarice, a nekad su 99 posto stanovništva činili Hrvati.

Imamo svoje kulturno-umjetničko društvo i nogometni klub, a sa žaljenjem uvijek govorim da je škola zatvorena prije 4 godine jer nemamo djece. Vrtić nam još radi i ove godine smo upisali 25 djece što je prekrasna brojka obzirom da smo prije dvije godine imali tek 12 upisanih – rekao je Martin Capari. Dodao je i kako godišnji proračun iznosi 30 tisuća eura. - Kod nas je malo drugačiji sustav. Ovakav proračun ne ostavlja nam puno prostora za

pomoć mladim obiteljima. Sama stavka socijalnih potpora iznosi 2000 eura, a u najvećem dijelu ju koristimo kao potporu za stanovanje. Mladi nam odlaze, činjenica je to s kojom se suočavamo.

Najgore je jer nam odlaze cijele obitelji – rekao je Capari. Pomoć vide upravo u projektima jer na taj način dolaze do novih iskustava.

- S Ludbregom nas veže dosta stvari, mi također imamo brojne vinogradare, a naši mještani redovito odlaze u Ludbreg na hodočašće. Tu je i suradnja s kulturno-umjetničkim društvom.

No u Ludbregu imamo priliku

vidjeti i kako se ovdje pomaže građanima, kako ih uključiti u društvo, pružiti im nove mogućnosti jer samo takvim razmišljanjem možemo spriječiti odlazak mladih iz zemlje – zaključio je Capari.

Konkretne stvari u okviru samog projekta već su dogovorene, a Mađari se nadaju da će se suradnja proširiti.

- Nama kao KUD-u glavni cilj je očuvati jezik i običaje, naravno radi se o hrvatskom jeziku. Jako puno nastupamo u Hrvatskoj, oko 90 posto nastupa je hrvatskog karaktera. Moja supruga je Mađarica, a čim je majka mađar-

skog podrijetla teško je zadržati i drugi jezik. No mi se borimo protiv toga koliko možemo, a jedan dobar primjer je i ovaj projekt. S Ludbregom vidimo više poveznica i nadamo se da će se suradnja zadržati, ipak je ovo centar svijeta – rekao je József Gyuricz.

Projekt je povezan s prioritetom Programa Europa za građane 2.3. koji se odnosi na Jačanje interkulturalnog dijaloga i zajedničkog razumijevanja te prevladavanja stigmatizacije migranata i nacionalnih manjina.

Ukupna vrijednost odobrenog projekta iznosi 22.175,00 EUR.

GOSPODARSTVO

2. listopada 2019.

Inoxmont VS

Susret gospodarstvenika i predstavnika Vlade U Vinogradima Ludbreškim održao se sastanak na kojem se okupilo preko 30 gospodarstvenika, a razgovaralo se o izazovima s kojima se susreću hrvatski poslodavci, kakva su očekivanja na tržištu rada u Hrvatskoj i inozemstvu, izaslanim radnicima.

Također, poslodavci su uputili apel Vladi za dodatnim rasterećenjima od poreza, kao i da se ostvare značajniji rezovi u birokraciji. Sastanak je održan u organizaciji poslovne zajednice INGRA-DET, najvećeg i najstarijeg poslovnog udruženja u Hrvatskoj i inozemstvu, koja okuplja 40 tvrtki i zapošljava 2500 radnika, dok je domaćin bilo poduzeće Inoxmont - VS. Sastanku su prisustvovali i potpredsjednik Vlade i ministar graditeljstva i prostornoga uređenja Predrag Štromar, Zoran Andročec, direktor poslovnog udruženja INGRA-DET, kao i predsjednica HUP-a Gordana Deranja te predstavnici tvrtki koje posluju u sklopu poslovne zajednice INGRA-DET. Zoran Andročec, direktor poslovnog udruženja INGRA-DET, istaknuo je važnost suradnje poslodavaca i Vlade te apelirao da se stvore preduvjeti za pozitivno poslovno okruženje, kroz dodatna porezna rasterećenja, te smanjivanja pravnih i ekonomskih rizika, kako bi se poboljšao status izvoznih tvrtki, a sve u svrhu podizanja konkurentnosti Hrvatske kao članice EU. Sve to će rezultirati i povećanjem prava radnika, što je nama od iznimne važnosti – rekao je Andročec.

Pritom je napomenuo kako poslodavci koje okuplja poslovna zajednica INGRA-DET nude natprosječne plaće, kao i dodatne modele socijalnog osiguranja, ali i da je bez rasterećenja u davanjima državi to stanje neodrživo i pogubno za poslodavce.

-Pohvalno je i smanjenje javnog duga i suficit u proračunu, ali što će vam plus u državnom proračunu na kraju ove godine, ako vam taj isti proračun sljedeće godine neće imati tko puniti – rekao je Andročec.

Poduzeće Inoxmont – VS, koje iza sebe ima preko 200 realiziranih projekata u EU, a bavi se proizvodnjom, montažom i ugradnjom industrijske procesne opreme od mekog i nehrđajućeg čelika, pretproizvodnjom i montažom nosača i konzola, te različitih dijelova industrijskih postrojenja, bilo je domaćin spomenutog sastanka. Prosjećna plaća u tom poduzeću je 9000 kuna, a majstori imaju i do 3000 eura.

Direktori Zlatko Sova i Mladen Vidović istaknuli su da je radna snaga temelj poduzeća.

-Nastojimo im osigurati što bolje uvjete jer samo tako se možemo razvijati. Ulažemo konstantno u tehnologiju, ali još više u radnike. Za naše radnike koji rade kao montažeri i zavarivači na gradilištima i u otežanim uvjetima uveli smo beneficirani radni staž, tako da im na godinu dana rada plaćamo 15 mjeseci mirovinskog i ostalih davanja. Također, radnici su osigurani 24 sata na nezgode.

Oni koji idu raditi van imaju osigurano stanovanje i prijevoz u potpunosti. Samo brigom o svojim radnicima možete isporučivati kvalitetnu uslugu koja se od nas traži – ističu Sova i Vidović te dodaju kako poduzeće organizira i specijalizaciju za radnike. Također, pridružuju se Andročecu u apelu za dodatnim smanjenjem poreza te rasterećenjem od birokracije.

-Mi ćemo i dalje ulagati u poduzeće, a prvenstveno u radnike, no, potrebna je suradnja, kako međuresorna tako i suradnja na svim razinama, od lokalne do državne vlasti i poslodavaca – zaključuju Sova i Vidović.

U Düsseldorfu će se 24. listopada održati velika konferencija u organizaciji INGRA-DET, na kojoj će sudjelovati i Inoxmont - VS. Očekuje se i nekoliko članova Vlade, kao i predstavnici HUP-a te predstavnici tvrtki u sustavu INGRA-DET. Otvorit će se puno tema i ministre upoznati sa svom problematikom poslodavaca.

Javni poziv Grad Ludbreg objavio je Javni poziv za podnošenje zahtjeva za davanje na korištenje vrtnih parcela na području Grada Ludbrega.

Riječ je o parcelama na tzv. "Varoškim vrtima" koje se nalaze južno od Ulice Ljudevita Gaja. Za korištenje je dostupno pet vrtnih parcela površine do 50m 2 . Vrtne parcele daju se na korištenje na vrijeme od 2 godine bez naknade, s mogućnošću produljenja korištenja pod uvjetom da se korisnici prema istima odnose s pažnjom dobrog gospodara.

- Projekt smo započeli prije nekoliko godina i dobro je odjeknuo među građanima. Ovakvi projekti nisu nepoznanica diljem Hrvatske i Europe i drago nam je što su i naši građani prepoznali njegovu vrijednost. Gradski vrtovi nude višestruku korist, od jeftinije i zdravije prehrane do korisno utrošenog vremena – rekao je gradonačelnik Dubravko Bilić.

Pravo podnošenja zahtjeva za korištenje vrtne parcele ima osoba s prebivalištem na području Grada Ludbrega, a zahtjev može podnijeti samo jedan član zajedničkog kućanstva. Obrazac zahtjeva dostupan je putem mrežne stranice, www.ludbreg.hr, a podnosi se Odsjeku za poduzetništvo, turizam i razvojne projekte Grada Ludbrega do zakupljivanja svih raspoloživih parcela.

5

Dječji vrtić "Radost"

Uskoro veći prostor Dječji vrtić "Radost" koji je u vlasništvu Grada Ludbrega u velikim je radovima zahvaljujući kojima će 2020. godine biti zadovoljeni svi kriteriji i standardi koji se pred ustanove takve vrste i stavljaju.

- Riječ je o projektu kojeg realiziramo preko ruralnog fonda i vrijedan je oko 3,5 milijuna kuna. Ulazimo u završnu fazu, počeli smo sa zidanjem kako bismo prije zime odradili sve potrebno. Projektom će naš vrtić dostići sve standarde koji se od njih zahtijevaju, podižemo kvalitetu usluga, ali ne samo ovim dograđivanjem već i drugim sadržajima koje nudimo mladim Ludbrežankama i Ludbrežanima, kao i njihovim roditeljima. Nadam se da će korisnici dječjeg vrtića biti zadovoljni svime što smo uložili ovih godina u poboljšanje uvjeta za boravak djece u dječjim vrtićima – rekao je gradonačelnik Dubravko Bilić.

Tijekom prošle i ove godine u Dječji vrtić Radost uložena su znatna financijska sredstva kroz razne projekte.

- Asfaltiranjem prilaza dječjem vrtiću zaključili smo projekt u sklopu kojeg smo garaže prenamijenili u prostore koje mogu koristiti djeca. Kod nas je 90 posto djece obuhvaćeno predškolskim odgojem, dok je hrvatski prosjek 60 posto. Vjerujem kako smo stvorili cjelokupnu atmosferu koju roditelji prepoznaju i da će ta brojka od 90 posto još i rasti. Cilj UNICEF-a je da sva djeca, odnosno njih 100 posto budu obuhvaćeni predškolskim odgojem jer djeca koja najvažnije godine prođu kroz vrtić imaju prednost pred djecom koja dođu samo sa malom školom – rekao je gradonačelnik Bilić te dodao kako je u znanju moć. - Svi koji ulažu u znanje kasnije će ubirati plodove. Došlo je doba kada se znanje više cijeni i nadamo se da će generacije djece koja stasaju i školuju se, a svoj put su započeli u ludbreškim vrtićima, biti uspješni mladi građani Europe jednoga dana i na taj način pomoći i samome Ludbregu da se razvija dalje – rekao je gradonačelnik Bilić.

U ludbreškim vrtićima djeca tako mogu pohađati razne programe, učenje stranih jezika, razvijanje motorike.Na području Grada djeluju tri vrtića, jedan gradski te dva privatna vrtića no Jedinica lokalne samouprave sufinancira boravak djece u sva tri vrtića.

6

ŠKOLA

2. listopada 2019.

U OŠ Ludbreg 98 prvašića

Uz nove metode poučavanja, vrednovanja pa i ocjenjivanja započela je školska godina 2019./2020. Reforma obuhvaća prve i pete razrede osnovnih škola u cijelosti, dok će učenici sedmih razreda po novom programu učiti biologiju, kemiju i fiziku.

Današnji dan posebno je važan prvašićima koji su krenuli na put obrazovanja, u Osnovnoj školi Ludbreg za njih 98 priređen je kratak program.

– Ovo je za vas novi početak,

očekuju vas obaveze i učenje, a u tome vam želim puno uspjeha.

Naše učiteljice i svi mi u školi u suradnji s vašim roditeljima učinit ćemo sve da se ovdje osjećate ugodno i da postižete najbolje moguće rezultate, ali prvenstveno da budete sretni – rekla je Đurđa Kladić, ravnateljica Osnovne škole. Po završetku prigodnog programa, Irena Kučina i Erina Stančin, pročelnice u Gradu Ludbregu, učenicima prvih razreda uručile su prometne bojanke i bon od 100

kuna za kupnju školskog pribora u jednoj od dviju ludbreških knjižara.

– Prvašićima najprije čestitke jer ovo je za vas nova životna faza, sada ste i službeno đaci, a to nije mala stvar. Razloga za strah i pribojavanje nema, škola je jedno od ljepših životnih razdoblja.

Budite stoga veseli i radosni, budite kreativni i znatiželjni. Želim i da kroz ovaj obrazovni put steknete brojne prijatelje koji će biti s vama do kraja života. Slušajte roditelje, slušajte učiteljice i

Novih 70 srednjoškolaca U Srednjoj školi Ludbreg ističu kako je nova reforma donijela minimalne promjene.

- Mi od prvog dana težimo pripremama djece za život, obrazujemo ih za ona zanimanja koja su deficitarna na tržištu rada, a s druge strane ih pripremamo za mogući nastavak školovanja tako da možemo reći da su kod nas minimalne promjene u tom segmentu – rekao je Josip Zdelar, ravnatelj Srednje škole Ludbreg.

U školsku godinu 2019./2020. upisali su 70 učenika, ali očekuju da će do kraja prvog polugodišta u prvim razredima biti upisano 75 učenika. - Na početku godine učenici prelaze iz drugih škola tako da tek krajem polugodišta imamo zaključenu brojku učenika – kaže Zdelar te dodaje kako Srednju školu Ludbreg trenutno pohađa 220 učenika.

U školi smatraju kako najveći fokus treba stavljati na budućnost i činjenicu da je nužno omogućiti učenicima da nakon srednje škole imaju opciju zaposliti se, ali i nastaviti školovanje.

- Posljednje dvije školske godine nismo upisali smjer opća gimnazija što ne znači da smo od njega odustali već smo prateći trendove deficitarnih zanimanja i uz preporuke HZZ došli do zaključka da je potrebno prvenstveno upisivati strukovne programe, posebno one u četverogodišnjem trajanju. To se pokazalo kao odličan potez jer smo ove godine popunili smjer strojarski računalni tehničar koji traje četiri godine. Svakako moram napomenuti da takvi programi ne zaostaju za gimnazijskima već su dapače u nekim segmentima i korisniji, odnosno opširniji. Posebno to vrijedi za one gdje su uvedeni novi kurikulumi od 2017. godine – objašnjava Zdelar. U Srednjoj školi Ludbreg imaju pozitivne povratne informacije kada je riječ o zapošljavanju učenika nakon završene škole.

- Naši učenici zaposle se gotovo odmah, čak smo imali situacija da nas poslodavci zovu možemo li prije zadanog roka izdati učenicima potrebne papire. Nažalost, tu poslodavcima ne možemo izaći u susret jer ispis završnih svjedožbi određuje sustav – kaže Zdelar te ističe kako imaju kvalitetnu suradnju s resornim Ministarstvom.

- Vjerujem da je to zato što uvijek tražimo suglasnost isključivo za deficitarna zanimanja na tržištu rada, ali

isto tako pratimo i vertikalu odnosno programe koje nudi Sveučilište Sjever. Naime oni su otvorili studij Mehatronike, a mi smo upisali smjer strojarski računalni tehničar, a od iduće godine planiramo ponuditi i program tehničar za mehatroniku – najavljuje Zdelar te dodaje kako dobru suradnju ostvaruju i s osnivačem, Varaždinskom županijom.

Srednja škola Ludbreg ne djeluje dugo, ali u ovo kratko vrijeme postojanja nanizali su uspjehe u brojnim poljima, od robotike, poslovnih ideja, do dramskog izričaja. - Zasluga ide našim nastavnicima i cijelom kolektivu koji je generacijski vrlo mlad i nisu pritisnuti rezultatima već rezultati dolaze sami od sebe.

Također, iako slovimo kao strukovna škola, omogućujemo učenicima različite dodatne aktivnosti. To su likovna sekcija, glumačka družina, novinarstvo, robotika, Ideja godine, 3D tehnologije, strani jezici, zadruga, školski sportski klub – kaže Zdelar.

U Srednjoj školi Ludbreg trenutno je zaposleno 60 osoba, administrativno i tehničko osoblje čini njih 8, a sve ostalo su ravnatelj, nastavnici i pedagoška služba.

Započela nova školska godina

budite strpljivi – poručila im je Erina Stančin.

Grad Ludbreg financirao je nabavu radnih materijala za sve učenike Osnovne škole Ludbreg, njih 800- tinjak. Za tu potrebu izdvojeno je 270 tisuća kuna. Za isti broj učenika podijeljeni su i bonovi u iznosu od 100 kuna za kupnju školskog pribora u jed-

noj od dviju ludbreških knjižara.

Uz to Grad Ludbreg osigurava besplatan prijevoz za sve učenike, sufinancira školsku kuhinju. Šestu godinu zaredom uz financijsku potporu Grada organizira se produženi boravak, a za ovu školsku godinu upisano je čak šest skupina djece koja će pohađati produženi boravak.

DOZNAJEMO

2. listopada 2019.

7

Branitelji biciklima posjetili Vukovar Prve rujanske subote u Ludbreg je stiglo 27 hrvatskih branitelja učesnika drugog biciklističkog hodočašća u Vukovar.

Hodočašće je organizirano u spomen na poginule vukovarske branitelje sa željom da se obnove sjećanja na teške dane obrane grada Vukovara, simbola hrvatske patnje. Bivši branitelji i ostali zainteresirani građani krenuli su na put dugačak 330 kilometara iz Čakovca te kroz Ludbreg, Koprivnicu, Viroviticu, Slatinu, Đakovo i Vinkovce stigli do Grada heroja. U pratnji biciklistima bilo je još šest branitelja u kombijima.

-Noćit ćemo na pola puta u Višnjici između Virovitice i Slatine, a u Vukovar stižemo u nedjelju oko 13 sati. Tamo ćemo biti gosti Vukovarskih branitelja na Mitnici, a obići ćemo i ostala mjesta na kojima su se naši dečki borili. Autobusom će stići i naše supruge i udovice poginulih branitelja, a kući se istog dana vraćamo svi zajedno autobusom. Zahvaljujem se ludbreškom gradonačelniku Dubravku Biliću na podršci i pomoći u realizaciji ovog pro-

jekta. - rekao je Dragec Kladić, jedan od organizatora.

Osim ludbreške braniteljske udruge, ovo biciklističko hodočašće organizirale su i PU Varaždinska (Darko Posavec) i PU Međimurska (Miljenko Vrbanec). Jedan od organizatora Darko Posavec, zamjenik zapovjednika PP Varaždin, grad je branio sve do samog pada.

-U Vukovar je na vukovarsko ratište u okviru posebne postrojbe otišlo 185 branitelja s varaždinskog područja. Od toga broja poginuo je 21 pripadnik postrojbe, 5 se još uvijek vode kao nestali, a 69 ih je bilo ranjeno. – rekao je Darko Posavec.

-S ludbreškog područja nas je 11. rujna 1991. otišlo 20. Od tog broja jedan naš kolega je poginuo, jedan se vodi kao nestali, a 14 nas je završilo u logoru. Na Dan logoraša 14. kolovoza 1992. godine, u razmjeni zarobljenika, vratila se zadnja grupa preživjelih. – rekao je Dragec Kladić.

Među biciklistima zatekli smo i vukovarsku prognanicu iz Jarmine Mariju Vešligaj koja

sada živi u Varaždinu.

-Moj prvi suprug poginuo je 1991. godine u Vukovaru pa sam bila primorana napustiti grad. U Varaždinu sam upoznala svog današnjeg supruga

Antuna koji je također vukovarski branitelj. On je bivši policajac koji je prošao pet ratnih terena, bio je u srpskom logoru da bi na kraju bio razmijenjen. Imamo tri zdrave kćerke

Branitelji organizatori, Dragec Kladić prvi s lijeva

Klaru, Paulu i Veroniku. Jako se veselimo svakom odlasku u Vukovar i ponosni smo zbog toga što smo doprinijeli njegovoj obrani. – rekla je Marija.

(D.Vađunec)

Marija Vešligaj i suprug Antun

"Dani kolektivne sadnje drveća"

Branitelji biciklima prema Vukovaru

U planu sadnja dvjestotinjak stabala Grad Ludbreg priključio se građanskoj inicijativi "Dani kolektivne sadnje drveća" koja je pokrenuta s idejom da svatko može zasaditi drvo i na taj način doprinijeti poboljšanju vlastite životne sredine, a ujedno i dati svoj doprinos protiv klimatskih promjena. U sklopu inicijative planira se kolektivna sadnja drveća od 25. do 27. listopada ove godine.

- Odlučili smo u sklopu ove akcije urediti nekoliko drvoreda na području Ludbrega, točnije u Ulici Vladimira Nazora, Ulici Rudolfa Fizira i Bože Hlasteca, zatim uz obalu rijeke Bednje između dva mosta. Na tim područjima planiramo sadnju javora i crvenih bukvi, a na području uz ribički dom i stari rukavac Bednje planiramo sadnju medonosnih lipa na pogodnim lokacijama u suradnji s ribičima i pčelarima. Očekujemo da ćemo u sklopu akcije zasaditi 200 stabala. Brojne pozitivne reakcije na

drvored zasađen u Frankopanskoj ulici govore nam da je ovaj potez itekako opravdan. – rekao je gradonačelnik Dubravko Bilić.

Inače ovu je inicijativu putem Facebook grupe pokrenula Varaždinka Mateja Anđelina Kramar te je u kratkom roku privukla veliki broj zainteresiranih sudionika.

Cilj građanske inicijative je potaknuti građane, udruge, tvrtke i ustanove da samostalno ili u suradnji sa svojim lokalnim jedinicama samouprave u tri dana diljem Hrvatske na privatnim i javnim površinama zasade što više stabala kako bi doprinijeli ozelenjivanju svojih životnih sredina i time istaknuli važnosti i brojne dobrobiti drveća i zelenila, osobito u urbaniziranim sredinama.

8

ROĐENDAN

2. listopada 2019.

S R E T A N T I R O Đ E N D A N P O D R AV I N O !

Nogometni klub Podravina ove godine slavi 100. rođendan. U stoljeću postojanja kroz klub su prošli brojni nogometaši, neki su se ovdje zadržali kratko, a neki godinama. U povodu važnog rođendana u klubu su organizirali brojne aktivnosti, a neke su tek u planu.

Obilježavanje već započelo brojnim programima - Obilježavanje smo započeli turnirom limača koji se održao polovicom mjeseca lipnja, a sudjelovalo je tridesetak ekipa s područja sjeverozapadne Hrvatske i možemo reći da smo jako zadovoljni turnirom koji se pokazao kao veoma uspješan – započeo je Vitomir Namjesnik, predsjednik NK Podravina. U obilježavanje su uključili i likovnu umjetnicu iz Ludbrega Evu Vučković koja je oslikala pročelje zgrade stadiona, a postavljen je i veliki plakat iza sjevernog gola stadiona na kojem piše "I za 100 let bu Podravina za navek".

U pripremi brošura i svečana akademija - Veliki zaljubljenik u Podravinu, Nevenko Perin izradio je veliku nogometnu loptu promjera 1,4m s obilježjima kluba s naglaskom na 100 godina postojanja. Krajem kolovoza, a u sklopu najveće ludbreške manifestacije odigran je turnir veterana u kojem su uz domaćina sudjelovale ekipe NK "Slaven Belupo" i HNK "Rijeka", a 10. rujna odigrana je prijateljska utakmica seniora NK "Podravina i NK "Slaven Belupo" – kaže Namjesnik. U pripremi je također i izrada brošure koja je nastavak Monografije, a bit će istog izgleda i formata. - Brošura će sadržavati podatke i fotografije posljednjih deset godina, a bit će gotova do kraja 11. mjeseca. Tada, točnije 30. studenoga planiramo održati i svečanu akademiju – najavljuje Namjesnik.

Odlični uvjeti za rad Dužnost koju obnaša zapala ga je spletom okolnosti, ali nije nimalo iznenađujuća. U Podravini je u kontinuitetu 26 godina, najprije kao igrač pa tajnik, a od svibnja ove godine i kao predsjednik kluba. - Iza mene je već sada puno lijepih trenutaka. Zadovoljan sam što imamo izgrađeni stadion koji nam je donio odlične uvjete za rad, dolazak reprezentacija kao i odigravanje europskih i domaćih utakmica na državnoj razini – kaže Namjesnik. Klub je u to vrijeme napravio odlične rezultate u IV ligi i III HNS istok gdje su postali prvaci, a višestruki su prvaci Županijskog KUP-a.

Potrebno dodatno poraditi na infrastrukturi - Također smo odigrali i značajne utakmice u Hrvatskom KUP natjecanju gdje smo igrali protiv renomiranih protivnika kao što je HNK "Hajduk", HNK "Rijeka", NK "Inter", NK "Istra", NK "Šibenik". Dodatno bi trebalo omasoviti Školu nogometa s igračima iz selekcije juniora, uključiti u sam rad kluba više ljudi kako bi funkcioniranje kluba bilo bolje i lakše, dodatno poraditi na stvaranju uvjeta infrastrukture, a posebno izgradnji pomoćnih terena, automatskom zalijevanju travnjaka, rasvjeti – kaže Namjesnik.

O Školi nogometa Upravo je spomenuta Škola nogometa jedan od projekata kojim se u klubu ponose. Djeluje već punih 13 godina i kroz nju je prošlo već uistinu mnoštvo djece. - Započeli smo vrlo skromno sa samo tridesetak djece, a danas imamo šest mlađih dobnih kategorija, sve osim juniora u kojoj je registrirano gotovo 130 djece. To je kategorija U-7, U-9, U-11, U-13, U-15 i U-17. S njima radi šest trenera. Tu sigurno postoji mjesta za poboljšanje u radu i funkcioniranju škole nogometa, a treba puno poraditi i na popunjavanju ekipe juniora koji su boljka već duže vrijeme – zaključuje Namjesnik.

O navijanju Predsjednik kluba prisjeća se doba kada je na nogometne utakmice dolazilo više ljudi.

- Danas interes baš nije prevelik, a nažalost ima i onih koji nisu primjer navijača pa umjesto da bodre ekipu i kad im baš ne ide uzvikuju ružne riječi i time još više deprimiraju igrače. Pravi navijači bi uvijek trebali bodriti svoju ekipu i time dati svoj doprinos i pomoć za bolju igru i rezultat. Nadamo se da će se to u budućem vremenu popraviti i da će na utakmice dolaziti više navijača – kaže Namjesnik. Smatra da je za stanje u nogometu bilo potrebno i na kvalitetniji način iskoristiti činjenicu da živimo u zemlji čija je nacionalna ekipa druga na svijetu. - Mišljenja sam da veliki uspjeh reprezentacije Hrvatske na Svjetskom prvenstvu nije dobro iskorišten u poticanju i promicanju nogometa općenito. Ostalo je više-manje samo na odličnom rezultatu reprezentacije osim što je HNS pomogao nekim prvoligaškim klubovima u izgradnji terena s kombinacijom hibridne i prirodne podloge na što su se utrošila znatna sredstva, a nešto se pomoglo i na poboljšanju infrastrukture barem u našem ŽNS Varaždin. Međutim moramo imati u vidu i demografsku sliku Hrvatske u kojoj je vidljivo da ima sve manje djece, a dosta obitelji je iselilo – zaključuje V. Namjesnik.

Iz prošlosti

Jedno stoljeće postojanja dugačak je vremenski period. Klub je osnovan pod imenom "Ilirija". Iz zapisa koji su iza sebe ostavili Josip Šafar i Josip Gradinski, inače ludbreški brijači, vidljivo je da je 28. svibnja 1919. godine osnovan sportski klub. Kao datum prve odigrane utakmice navode 28. svibnja 1919. godine. Bilo je to protiv "Slavena iz Koprivnice". Zahvaljujući novinaru Franji Vrtuleku koji je prema sjećanju Stjepana Kancijana, jednog od osnivača "Ilirije" zabilježio, ostao nam je zapisan popis igrača koji su nastupili u prvoj javnoj utakmici.

Bili su to: Stjepan Papp, Viktor Fizir, Zlatko Weinrebe, Stjepan Kancijan, Đuka Mlinarić, Feliks Kečkeš, Đuro Kemec, Jožica Weinrebe, Josip Gradinski, Rihard Hirsch i Stjepan Kemec. Uz spomenutu jedanaestoricu igrači prve momčadi bili su još: Josip Hlastec, Viktor Dobec, Zvonko Kerstner, Rade Lukić, Zlatko Trbuhović i Josip Gaži. Utakmicu su sudila dva suca, prvo poluvrijeme Julius Weinrebe dok je drugo poluvrijeme sudio koprivnički sudac Lausch. Utakmica je završila rezultatom 1:9. Iste godine "Ilirija" je odigrala još dvije nogometne utakmice, a 1920. godine započela su nadmetanja s okolnim klubovima u prijateljskim utakmicama.

Osim što je klub jedno kratko vrijeme nosio naziv "Razvitak" većinu vremena ipak je poznat kao Podravina.

- Prvo igralište bilo je na lokaciji sajmišta današnjeg Doma zdravlja, a kasnije se preselilo na "gmajnu" odnosno današnju lokaciju autobusnog kolodvora, a sada već gotovo 70 godina igralište Podravine nalazi se u sjevernom dijelu grada uz samu prugu – kaže Vitomir Namjesnik te dodaje kako je 1929. godine proklamacijom zabranjen rad nogometnog kluba, ali se nogomet u Ludbregu ipak igrao. - Krajem svibnja 1930. godine sazvana je obnoviteljska skupština na kojoj je odabrano i novo ime "Športski klub Podravina Ludbreg". Klub se natjecao u raznim ligama, od one najnižeg županijskog ranga pa sve do do II. Hrvatske lige sjever. Ne tako davno, 2011. godine izgrađen je nov objekat s 360 sjedećih natkrivenih mjesta koji zadovoljava sve uvjete igranja u saveznom rangu kao i odigravanja međunarodnih utakmica manjeg značaja – kaže Namjesnik.

KLUBA

2. listopada 2019.

9

" I Z A 10 0 L ET BU PODR AV I NA Z A NAV EK"

MONOGRAFIJA Prije deset godina, u povodu 90-te obljetnice postojanja, izdana je monografija NK Podravina na preko 300 stranica. Bogata povijest ludbreškog kluba tako je objedinjena na jednom mjestu. Knjigu potpisuju Franjo Novak i Zvonko Gerić-Mišo. U knjigi se uz povijesne činjenice nalazi i poglavlje o kup natjecanjima, utakmicama koje se pamte, veteranima, školi nogometa, legendama kluba, ljudima, pregledima i zanimljivostima. U 100 godina postojanja mijenjalo se puno toga, ali činjenica da je nogomet najvažnija sporedna stvar na svijetu ostala je ista.

10

UDRUGE

2. listopada 2019.

Borba protiv socijalne isključenosti

Razvojna udruga Ludbreg

U SKLOPU ERASMUS+ PROJEKTA UGOSTILI MLADE IZ GRČKE, POLJSKE, RUMUNJSKE I BUGARSKE Razvojna udruga Ludbreg je u periodu od 07. do 15. rujna 2019. u sklopu Erasmus+ razmjene mladih „Get back to yOur roots!“ ugostila 35 sudionika u dobi od 16 do 26 godina iz partnerskih nevladinih organizacija iz Grčke, Poljske, Rumunjske i Bugarske. Cilj ove razmjene bio je socijalno uključiti mlade, kako među sudionike projekta tako i među stanovnike grada Ludbrega, u kojem su se uostalom i provodile projektne aktivnosti.

- Prema Eurostatu, u 2015. godini svaki četvrti stanovnik Europske unije bio je u riziku od socijalne isključenosti, dok je taj postotak najveći upravo kod mlade populacije u ruralnim područjima. Ovim projektom nastojalo se pozitivno utjecati upravo na mlade u ruralnim sredinama te kroz neformalnu edukaciju unaprijediti njihova znanja i vještine, što će rezultirati uključivanjem mladih u aktivnosti njihovih lokalnih zajednica i organizacija mladih. - poručuju iz Razvojne udruge Ludbreg.

Posebna zanimljivost ovog projekta jest što su osim nevladinih organizacija na njemu snage udružile i tri srednje škole - Srednja škola Ludbreg, Srednja škola Prelog te Srednja škola Krasnystaw iz Poljske.

- Sve provedene aktivnosti bile su bazirane na metodama neformalne edukacije. Puno smo radili u grupama, upoznavali se kroz razne igre, razmjenjivali iskustva i pričali o socijalnoj isključenosti. Svi sudionici dolaze iz gradova poput Ludbrega, dakle iz nekih manjih sredina, gdje djeca nemaju prilike iskusiti nešto slično. Primjerice cure iz Rumunjske su sada po prvi puta izašle iz svog grada i države uopće. Upravo to je i bila glavna ideja, okupiti djecu koja ne bi inače imala priliku putovati i doživjeti ovako nešto. – kaže Lucija Dugalija ispred Razvojne udruge.

Njegovu provedbu podržali su Magić Net, Hrvatske željeznice, Hrvatski restauratorski zavod - Restauratorski centar Ludbreg, Centar za kulturu i informiranje "Dragutin Novak" Ludbreg, WDF - dostava vode, Gredica – udruga za promicanje održivog načina življenja i Amalia ugostiteljstvo.

Razvojna udruga Ludbreg već je financirala projekte iz ovog programa, a Agencija za mobilnost i programe EU prethodno proveden projekt „Crowdfundit!“ proglasila je najbolje provedenom Erasmus+ razmjenom mladih u Republici Hrvatskoj 2017. godine.

Druženje na Otoku mladosti Jedna od aktivnosti u sklopu projekta bila je i organizacija Festivala mladih koji se održao 13. rujna na Otoku mladosti.

- Sudionici su sami osmislili festival i pobrinuli se za njegovu organizaciju. Cilj je bio uključiti i naše sugrađane u ovo događanje. Često se kroz projekte susrećemo s nezainteresiranošću lokalne zajednice i ovog puta željeli smo im dati poticaja da dođu, druže se, upoznaju nove ljude, otkriju nešto novo i slično. – kaže Lucija.

Posjetitelji su tako u sklopu festivala na Otoku mladosti imali prilike sudjelovati u sportskim aktivnosti i igrama, zabavljati se uz glazbu domaćih glazbenika, meditirati ili pak isprobati tetoviranje kanom.

Uz to mogla se kušati i tradicionalna poljska, grčka, rumunjska i bugarska hrana Sudionici Erasmus+ projekta odlučili su lokalnom stanovništvu predstaviti tradicionalnu hranu svojih zemalja.

- Poljska gastronomija temelji se na mesu i mesnim prerađevinama pa smo evo mi sa sobom ponijeli poznate poljske mini kobasice. Imamo tu i dimljenog planinskog sira, paprikaša, ribu s rižom i začinima, mesne namaze, krastavce, ciklu. Ponijeli smo i nekoliko slatkih namirnica po kojima smo također poznati. – otkrila nam je Aneta Karczmarek, učiteljica iz Srednje škole Krasnystaw iz Poljske.

Pokraj Poljaka bio je smješten bugarski stol.

-Ovdje imamo poznati bugarski ovčji sir kojeg mi zovemo kashkaval (kačkavalj), zatim imamo bugarski kruh koji se jede s našom poznatom lutenitsom (ljutenicom) - pikantni umak napravljen od povrća, imamo i tradicionalne bugarske džemove od jagode i breskve, bugarski jogurt, med i razne slatke delicije poput lokuma. – ispričao nam je Stilyan Ivanov iz Bugarske.

Predstavnici Rumunjske sa sobom su također donijeli nekoliko poznatih slatkih delicija te tradicionalno rumunjsko nacionalno predjelo - zakuszku. – To je kao neki umak napravljen od rajčice, paprike, patlidžana, graška i raznih začina. – kažu Rumunjke Bianca Badev i Anamaria Bukosza.

Grci su također prezentirali svoje specijalitete. Njihovi predstavnici Mitsos Mageirias i Tiannis Laeeas pripremali su jela na licu mjesta, a odlučili su se za nešto laganije varijante. – Pripremamo tradicionalnu grčku salatu od rajčice, krastavaca, luka, paprike i feta sira, zatim grčki umak tzatziki, punjene tortilje, okruglice sa sirom i razne male zalogajčiće. – otkrili su.

Uistinu je bila za svakog ponešto.

Dakle, izgovora za nedolazak ovoga puta nije bilo!

UDRUGE

2. listopada 2019.

11

Započela 2. Ružičasta akademija Riječ je o maloj školi učenja i terapija namijenjenih ženama oboljelim od raka dojke te ženama koje se nalaze u riziku od oboljenja.

- Ružičasta akademija je projekt koji smo prijavile na natječaj Varaždinske županije i koji je prošao. Riječ je o edukativno terapeutskim aktivnostima čija je intencija podići svijest osobama oboljelima od karcinoma dojke o mogućoj prevenciji, smanjiti stigme i predrasude o navedenoj bolesti te pružiti psihosocijalnu podršku oboljelim ženama – rekla je Gordana Loparić iz udruge Narcisa.

Aktivnosti u sklopu projekta započele su zajedničkim druženjem članica i njihovih gostiju kroz jedan world caffe susret u restoranu Črn-bel.

- Cilj world caffe-a je da se na jednom ovakvom ugodnom ambijentu uz kavu, čaj, cappuccino družimo, da popričamo i razmijenimo ideje za daljnji rad. – kazala je Gordana Loparić koja je u sklopu razgovora svim prisutnima ukratko predstavila aktivnosti koje će se provoditi u sklopu projekta.

Nakon uvodnog dijela slijedila je radionica izrade broševa od satena koju je vodila Snježana Hranić. Sudionice su tako imale priliku spojiti ugodno

s korisnim i pripremiti se za nadolazeće programe u sklopu akademije koji su započeli dva dana kasnije.

Sport, edukacija, pozitiva…

Već u subotu, 28. rujna održano je aktivno sportsko druženje u kojem su se teorijski i praktično prezentirale dobrobiti nordijsko hodanje. Sudionici su se okupili na Trgu svetog Trojstva u 9 sati te se nakon kratkog uvodnog teorijskog dijela za koji se pobrinuo predsjednik Gradskog vijeća Antun Šimić, zaputili na rutu od Otoka mladosti do Ribičkog doma i natrag. Druženje se održalo u suradnji s udrugom „Žene iz Centra svijeta“.

Nakon brige o fizičkom zdravlju na red je došla i briga o pozitivnim mislima. Spisateljica i kolumnistica Ivana Grabar je posljednje dana mjeseca rujna održala motivacijsko predavanje na temu „Život može biti lijep“.

Ivana Grabar omiljena je riječka kolumnistica i autorica dvije knjige: “Pink Pen” i “Život može biti lijep”. Iskreno i duhovito, pozitivno i motivirajuće ova 48-godišnjakinja

Brojne aktivnosti nastavljaju se i u listopadu U listopadu se obilježava Dan ružičaste vrpce (5.10.) u sklopu kojeg će Narcise tradicionalno dijeliti ružičaste vrpce na Trgu svetog Trojstva te puštati ružičaste balone.

Dva dana kasnije priprema se još jedan centralni događaj, a to je predavanje predsjednice udruge „Nismo same“ Ivane Kalogjere i dopredsjednice Goranke Perc na temu „Moja priča – razmjena iskustva u radu“.

Kao gosti pridružit će se udruge sjeverozapadne Hrvatske. Susret će se održati u svečanoj dvorani dvorca Batthyany s početkom u 18 sati.

Povodom Dana zdrave dojke koji se obilježava 15. listopada priprema se još jedno predavanje, ovoga puta vezano uz prehranu. Predavačica mr. fharm. Jadranka Kos govorit će o tome „Kako se nositi s potisnutim emocijama“. Druženje je zakazano za 17 i 30 sati u restoranu Črn-bel.

Kao zaključak akademije održat će se još jedan world caffe u restoranu Črn-bel i to 25. listopada u 17 i 30 sati. Tema druženja bit će rezime svih događanja. progovara o onome o čemu se šuška isključivo na kavi s najboljim prijateljima i u povjerenju.

Ivana Grabar samosvjesna je, pozitivna i odlučna žena sa stavom i ponosom koji se danas rijetko susreću.

Spisateljica Ivana Grabar

svoje tekstove, za hrvatsko podneblje često intrigantne, piše u prvom licu jednine. Mediji je često nazivaju hrvatska Carrie ili Žuži nove generacije.

U svom izlaganju u Ludbregu autorica je detaljno objasnila 14 životnih pravila prema kojima živi posljednjih godina.

Na predavanjima Ivana Grabar donosi savjete koje nije pročitala, već ih je izučila na samoj sebi i teškim životnim situacijama koje su je snašle. Ne boji se otkrivati detalje čak iz najprivatnijeg dijela života. Zanimljivo je da knjige rado čitaju i muškarci.

Terezija Šercer, Anica Pomper i već spomenuta Katarina Kišićek.

- U zboru pjevam još od prvog razreda srednje škole, dakle već punih 35 godina. Jako smo puno napredovali i zadovoljna sam stanjem kakvo je danas. Priključuju nam se mladi ljudi koji su puni novih ideja, a to nam treba. Eto imamo taj dar lijepog pjevanja i svatko od nas je ponosan kada s njime može širiti pozitivnu energiju. Pjesma djeluje jako pozitivno na masu ljudi. – kaže.

Smisao pjevačkog zbora nije samo pjevanje već i druženje. – Atmosfera na probama je jako vesela. Nitko se nikome na

ustručava reći ako nešto ne valja, a opet s druge strane nitko se ne naljuti. Svatko zna prihvatiti kritiku na svoj račun odnosno priznati kada je u nečem pogriješio.

Na kraju krajeva probe i imamo kako bi vježbali i ispravljali pogreške. – dodaje.

Budući da se Katarina sa zborom druži gotovo „jedan cijeli radni staž“ ne čudi da je postala vrlo emotivna kada smo joj postavili posljednje pitanje: Što današnji slavljenički dan znači za Vas? - Uzbuđena sam i osjećam se jako ponosno. – uspjela je kratko izgovoriti.

VELIKA OBLJETNICA

Mjesec rujan bio je u slavljeničkom tonu za Mješoviti pjevački zbor „Podravina“ .

Naime, njegovi članovi zajedno sa svojim gostima i pratiocima proslavili su 140. obljetnicu zborskog pjevanja te ujedno i 110 godina od kako zbor nosi ime „Podravina“. Brojke su to koje zaslužuju da im se posveti malo više prostora u ovom broju novina.

MPZ „Podravina“ jedno je od najranije osnovanih društava u Ludbregu Zapisano je da je zbor osnovan 1879. godine od strane Antuna Feržića. Pod raznim nazivima, promjenama vodstva te s kraćim ili duljim prekidima opstao je sve do 1991. godine kada se kao udruga organizira u Mješoviti pjevački zbor „Podravina“.

Danas broji 25 članova, a kroz svoj repertoar pjesama njeguje glazbeni opus podravskoga kraja, duhovnu i svjetovnu glazbu te izvodi kompozicije domaćih i stranih kompozitora pod vodstvom glazbene pedagoginje Rosane Cepanec Dugandžić.

Zbor je u proteklom desetljeću sudjelovao u gotovo svim županijskim smotrama varaždinske županije, a gostovao je i na raznim drugim manifestacijama diljem lijepe naše kao i van granice Hrvatske. Od najznačajnijih nastupa svakako treba istaći gostovanje zbora na HRT-u u emisiji „Svirci moji“ kao i na VTV-u u emisiji „Popevke i štikleci“. Za

svoj rad i djelovanje zbor je 2009. godine primio plaketu Grada Ludbrega.

- Trudimo se proširiti naš krug suradnje s ostalim pjevačkim zborovima, dakle nastojimo potaknuti gostovanja i druženja u gradu Ludbregu i van njega.

Imamo i nekoliko poziva za suradnju van granica Hrvatske i ulažemo veliki trud da te suradnje i realiziramo. Uz to cilj nam je i privući nove članove, štoviše imamo već nekoliko upita za uključivanje i to nas posebno veseli. Mislim da su ljudi primijetili naš napredak i smjer u kojem idemo i da ih je to privuklo. – kaže predsjednica zbora Jasmina Bačani.

Proslava obljetnice je kako i priliči bila svečana Mješoviti pjevački zbor „Podravina“ ovu obljetnicu proslavio je svečanim koncertom koji se 27. rujna održao u kinodvorani Centra za kulturu i informiranje „Dragutin Novak“.

-Večeras imamo poseban zadatak – ugoditi vašem uhu, dotaknuti vaše srce i razveseliti vas našom pjesmom. Muzika nije samo glazba, napisane note na papiru. Ona je često lijek za dušu i opuštanje. – publici je na samom početku poručila predsjednica zbora Jasmina Bačani.

Nakon nje prisutnima su se obratile i tajnica Katarina Kišićek koja je iznijela povijesni pregled razvoja zbora te Erina Stančin, pročelnica Upravnog odjela za društvene djelatnosti Grada Ludbrega koja je čestitala zboru

na velikoj obljetnici, zahvalila im što svojim radom promoviraju Ludbreg te zaželjela daljnji uspjeh.

Mješoviti pjevački zbor „Podravina“ potom je krenuo s pjesmom. Publika je imala prilike uživati u dvosatnom koncertu u kojem su osim domaćina nastupili i gosti - Klapa „Koprivnica“, ŽVS „Pajdašice“, TO „CTK“ Varaždin, TO KUD-a „Juraj Lončarić“ Hrženica, Zbor mladih „Trinitas“ te Pjevački zbor „Joakim Rakovac“ iz Poreča.

Po završetku, predsjednica i tajnica zbora uručile su prigodne zahvalnice svim sudionicima koncerta te svim dosadašnjim voditeljima zbora. Dodajmo još samo kako je cijelim događajem koordinirao voditelj Josip Loparić.

Izložba o MPZ-u „Podravina“ Osim svečanog koncerta MPZ „Podravina“ u suradnji s Centrom za kulturu i informiranje „Dragutin Novak“ pripremio je i izložbu u sklopu koje je izložio slike i povijesne zapise o djelovanju i razvoju zbora kroz godine. Izložba je postavljena u okrugloj dvorani Centra za kulturu, a može se razgledati sve do 4. listopada.

Raspjevano, radosno i emotivno rezime je ovog velikog obljetničkog dana MPZ-a „Podravina“ Obljetnički dan posebno emotivan bio je za one članove zbora koji su mu posvetili veći dio svog života. Među njima su

12

KULTURA

2. listopada 2019.

I Ludbreg dio ovogodišnje FolkoFonije Centar tradicijske kulture “Varaždin” kao idejni začetnik i organizator međunarodnog folklornog festivala Folkofonija koji je po peti put održan u Varaždinu ugostio je preko 500 izvođača. Ove godine koncept festivala bio je nešto drugačiji pa su tako izvođači nastupali i u gradovima u sklopu Varaždinske županije.

Ludbrežani su u subotu 14. rujna u atriju dvorca Batthyany imali priliku uživati u izvedbama Folklornog ansambla “Zespok regionalny wesele Krzemienickie” iz Poljske.

– Glavni ciljevi ovog projekta su vezani uz podizanje svijesti o multikulturalnosti naroda, očuvanja hrvatske tradicijske baštine te popularizacije tradicijske kulture među mladima kako bi doprinijeli razvitku i unaprjeđenju svekolikog kulturnog života u Republici Hrvatskoj – rekao je Aleksandar Horvat koji je vodio program u Ludbregu.

Folklorni ansambl “Zespok regionalny wesele Krzemienickie” jedna je od najstarijih folklornih skupina iz jugoistočnog

Royal Swedish Chamber Orchestra gostovao u Ludbregu I ove je godine nastavljena tradicija održavanja koncerata Varaždinskih baroknih večeri i izvan Varaždina. Tako je ludbreška publika posljednje rujanske nedjelje imala priliku uživati u izvedbama Royal Swedish Chamber Orchestra koji je gostovao u svečanoj dvorani dvorca Batthany.

Royal Swedish Chamber Orchestra (Švedski komorni orkestar) osnovan je 1995. godine u Örebrou s ambicijom da postane najbolji švedski orkestar. Od 2004. godine, zajedno s Thomasom Dausgaardom s kojim surađuje od 1997. godine, redovito obilazi svijet. Popis mjesta na kojima su bili je poprilično dugačak: Japan, Sjedinjene Američke Države, Velika Britanija, Njemačka, Austrija i Francuska samo su neka od njih.

U Ludbregu su se predstavili izvedbom serenate La Forza delle Stelle.

dijela Poljske. Grupa izvodi prikaz svadbenih običaja s kraja 19. i početka 20. stoljeća iz sela Krzemienickie sve do početka II. Svjetskog rata.

-Drago nam je što smo ove godine i mi dio Folkofonije u sklopu koje se predstavilo šest zemalja, Poljska, Mađarska, Makedonija, Srbija, Slovenija te mnoga hrvatska i lokalna kulturno-umjetnička društva. Gosti iz Poljske koji su nastupali u Ludbregu plešu u originalnim nošnjama koje su se u to vrijeme nosile u selu. Od 1987. grupa nosi oznaku umjetničke kvalitete koju im dodjeljuje Ministarstvo kulture i nacionalnog kulturnog nasljeđa. Od 2010. godine članovi su međunarodne udruge folklornih skupina i ansambala CIOFF, a za svoje djelovanje primili su odlikovanje Ministra kulture i nacionalnog kulturnog nasljeđa – rekao je A. Horvat.

Inače selo Krzemienickie je selo u Potkarpatskoj regiji u Poljskoj, blizu grada Lancut gdje se nalazi jedna od najljepših plemićkih rezidencija iz 17. stoljeća.

LISTOPAD, 2019.

DJEČJI PROGR AMI: Slušam, pričam, stvaram – kreativna radionica za djecu, tema: Ježeva kućica - srijedom od 18:00 sati Priča za laku noć, srijedom u 19:00 sati : 2. 10. S. Smallman: Snjeguljica i ljutiti patuljak 16. 10. A. Đokić: Bao Baobab i mala Kibibi 23. 10. B. Prosenjak: Kućni ljubimci 30. 10. A. Klobučar: Bijela vrana Slovo po slovo - edukativna govorna pričaonica, utorkom u 8.30 sati 15. i 17. 10. U ritmu čitanja! – kviz mućni glavom za učenike OŠ Ludbreg, kinodvorana CZKI „D. Novak“ u 10 sati 24. 10. Ritam odrastanja – Nacionalni kviz za poticanje čitanja, knjižnica od 13.00 do 17.00 sati 26. 10. Klinci u Knjižnici – MJESEC HRVATSKE KNJIGE – program za djecu predškolske dobi, knjižnica od 9:30 do 11:30 sati 28. i 29. 10. Natjecanje u čitanju naglas (od 3. - 8. razreda OŠ), kinodvorana u 17 sati

PROGRAMI ZA ODRASLE: 1.10. Povodom Međunarodnog dana starijih osoba : Epicentar emocija u Centru svijeta Biti čovjek - večer poezije Dragutina Pakšeca i Ivana Kovača Kaja Knjižnica, 19:00 sati 9. 10. Na Caminu sam zagrlio Boga : predstavljanje knjige Tomislava Birtića, knjižnica 19:30 sati 11. 10. Izgubljeni svijet - večer poezije Jelene Uranić Zavrtnik, knjižnica 19:00 sati 15. 10. Predstavljanje knjige „Zrinski i Frankopani” – Feletar – Petrić – Šetić, knjižnica 19:00 sati 22. 10. Međimurska popevka: nematerijalna baština Međimurja Predavač: Janja Kovač, kustosica Muzeja Međimurja Čakovec knjižnica 19:00 sati

KULTURA

2. listopada 2019.

13

"Ludbreg, grad čuda i legendi" Povodom Svjetskog dana turizma Izdavačka kuća "Meridijani" Samobor i Gradska knjižnica i čitaonica "Mladen Kerstner" organizirali su predstavljanje 207. broja časopisa Meridijani s glavnom temom "Ludbreg, grad čuda i legendi". Tekst potpisuje Milivoj Dretar, a fotografije Romeo Ibrišević. Nakon uvodnih riječi Edite Kutnjak Zlatar, ravnateljice Gradske knjižnice i čitaonice Mladen Kerstner te Antuna Šimića, predsjednika Gradskog vijeća Grada Ludbrega o samom broju časopisa više su rekli akademik Dragutin Feletar te profesori Petra Somek, Hrvoje Dečak i Juraj Bubalo.

-Ludbreg je za mene oduvijek bio jedan tajnovit grad, grad pun legendi, čak bih rekao mitsko mjesto. Moja obitelj, sada i moja djeca za Ludbreg smo vezani već desetljećima. Još kao gimnazijalac ovdje sam dolazio s ocem na sajam gdje smo prodavali. Kao učenik doživio sam ove velike zgrade, dvorac i pripadajuće mu dijelove kao nešto zadivljujuće.

Srećom, kasnije kad sam počeo raditi u "Podravki" opet sam bio vezan za "Belupo" i u to doba nekako sam se "skompao" s Marijom Winter. Ona mi je bila jedna od najdražih suradnica – rekao je akademik Feletar. Osvrnuo se i na početak izdavanja časopisa Hrvatski zemljopis kako su se Meridijani u početku zvali.

- Bilo je to 1994. godine, a pokrenuo sam ga zajedno sa svojom djecom. Odmah smo dali pozornost Ludbregu, pisali smo o znamenitostima, legendama i gospodarskim sadržajima. Ovaj broj donio je jedan doista sjajan članak o Ludbregu, afirmativan i izvrsno opremljen kako i doli-

kuje gradu uz koji se vežu tolike priče i legende – zaključio je akademik Feletar.

Petra Somek, urednica i direktorica časopisa "Meridijani" naglasila je kako nisu mogli pronaći boljeg autora za ovaj tekst od Milivoja Dretara.

- Povjesničar i stanovnik mjesta o kojem piše, žao nam može biti što njegov tekst već duže čeka na objavu u Meridijanima.

Sada će taj tekst pročitati svi naši pretplatnici, a to su škole od Vukovara do Dubrovnika, gradske knjižnice, školske knjižnice, časopis čitaju i manjinske škole u inozemstvu. Ova tema nije namijenjena samo vama, lokalnom stanovništvu, već je za širu javnost i vjerujem da smo objavom učinili puno u promociji grada – zaključila je Somek.

Prilog na 16 stranica uistinu je bogat zanimljivostima po kojima je Ludbreg više ili manje poznat, a popraćen je i odličnim fotografijama.

- Promišljali smo gdje predstaviti časopis, bilo je raznih razmišljanja no kako je baš danas Svjetski dan turizma, a ludbreški turizam počeo je od ovog mjesta jer je tu uvijek bilo svratište u nekom obliku, odlučili smo se upravo za hotel "Amaliu". Jedan smo od rijetkih gradova koji ima centar svijeta, odmah pored su i rimske iskopine, otok mladosti samo par koraka dalje. Koji grad se može pohvaliti i lijepom listopadnom šumom nadomak, naravno govorimo o šumi Lasno.

Sve je na jednom mjestu, jedino kad živite tu 10, 20, 30 ili više godina ne primjećujemo neke stvari jer su dio našeg normalnog ritma života. Zato oni koi dođu prvi put u Ludbreg ostaju začu-

đeni – rekao je Milivoj Dretar.

Osvrnuo se na ulicu Centra svijeta koja službeno ne postoji, zatim Mladena Kerstnera i njegove poznate Gruntovčane, Dirigente i mužikaše i brojna druga neponovljiva djela.

- Imamo grad koji sve zadovoljava, čak i zračnu luku jer sigurno ste pred gradskom upravom primijetili parkiran Fizirov avion – rekao je Dretar te dodao kako se Ludbrežani mogu pohvaliti činjenicom da upravo centrom njihovog grada teče najduža hrvatska rijeka – Bednja.

Ovaj događaj održan u hotelu "Amalia" podsjetio je Ludbrežane na sve ljepote grada u kojem žive, njegove tajne i priče. Stoga ne čudi da se tražilo mjesto više, a posebno veseli da su dvije osnovnoškolke svojim pjesničkim radovima uljepšale ovo događanje.

Učenice sedmog razreda Osnovne škole Ludbreg, Dea Busija i Zara Bilić kroz pjesme su izrekle zašto vole grad u kojem žive.

Kajkavski poetski gartlic Kako bi doprinijela očuvanju kajkavskog jezika, Gradska knjižnica i čitaonica Mladen Kerstner provodi projekt "Kajkavski poetski gartlic" koji je upravo posljednjeg rujanskog vikenda dočekao nastavak. Nakon što su prošle godine u fokusu bili Mladen Kerstner i Božo Hlastec, odnosno ludbreški autori, ove godine na red je došao Miroslav Krleža. U sklopu zanimljivog događaja na šetnici uz park dvorca Batthyany kazivani su stihovi iz zbirke pjesama "Balade Petrice Kerempuha". Stihove su kazivali Aleksandar Horvat, Snježana Hranić, Edita Kutnjak-Zlatar, Katerina Zagorc, Zdenka Čavić i Tatjana Novosel. Za kazivanje su ih pripremili Zvonko Novosel, dramski umjetnik i Ivana Prkačin, članica Zagrebačkog glumačkog studija. Samo događanje glazbenim izvedbama popratio je Lav Novosel. Goste su pozdravili Antun Šimić, predsjednik Gradskog vijeća Grada Ludbrega i Edita Kutnjak-Zlatar dok je o projektu više rekla dr.sc. Bojana Schubert. Upravo se s njom u suradnji provodi projekt, a njezin zadatak je obrada znanstvenostručnog dijela i odabir kajkavskih autora, velikana kajkavske književnosti.

- U Ludbregu se provodi jedan

DRAGI, DRAGI KAJ U petak 18.10.2019. u 19 sati, u kino dvorani CZKI "Dragutin Novak" održat će se autorski koncert ludbreškog učitelja glazbe, skladatelja, voditelja i dirigenta Antuna Kranjčeca, pod nazivom "Dragi, dragi kaj".

zanimljiv i u hrvatskim okvirima jedinstven projekt kojemu je glavni cilj popularizacija kajkavske književne baštine. Projekt je zamislio gradonačelnik Dubravko Bilić oslanjajući se na stranu praksu, a sličnu zamisao imamo i u Varaždinu, Naime, Varaždinci su postavili spomenik kaju u Kolodovorskoj ulici, no mislim da smo mi otišli korak dalje – rekla je dr.sc. Schubert. Podsjetila je i na korištenje kajkavskog jezika kroz povijest.

- Kajkavskim se jezikom pisalo od 16. do 19. stoljeća, na njemu su pisana brojna djela iz različitoga ljudskoga interesa, pravna djela, prvi medicinski priručnik u Hrvatskoj napisan je na kajkavskom jeziku, prvi matematički priručnik, prvi jednojezični pravopis. Bogata kajkavska književnost koja je sve više postojala

i svjetovna prema 19. stoljeću, a kajkavaski je bio prvi od jezika koji se predavao na zagrebačkoj Akademiji znanosti. Godine 1832. predavao ga je Varaždinec Matija Smodek. Onda se dogodio Ilirizam, Ilirci su odlučili, iako su mahom bili kajkavci, zamijeniti kajkavski sa štokavskim s nekim drugim idejama kulturnog i političkog ujedinjenja s ostalim narodima na ovim prostorima.

Kajkavštine su se odrekli i ona iz hrvatskih knjiga nestaje skoro do kraja 19. stoljeća. Potom ju od Matoša nadalje vraćaju u dijalektalnom obliku. Iz njihovih djela uzimamo lijepe citate, grafitiramo ih na ovoj šetnici i nadamo se da će i drugi primijetiti da se mi kajem ponosimo, da ga volimo i da će to postati pozitivan trend u Hrvatskoj – zaključila je dr.sc.

Schubert.

Koncert je zajednička inicijativa ludbreških udruga povezanih s pjevanjem, pa će u njemu nastupiti domaće snage: MPZ "Podravina", Župni zbor crkve Presvetog Trojstva, ŽVS "Pajdašice" i Zbor mladih "Trinitas", uz vokalne soliste Kseniju, Martu i Petra Mihina, Ines Večerić (Grabarić) i Željka Martinkovića, te uz klavirsku pratnju Edija Vugrinca.

"Dragi, dragi kaj" će predstaviti izbor od 21 skladbe koje je u svom dugogodišnjem plodnom glazbenom radu, na tekstove Bože Hlasteca, Ivana Ernoića i drugih kajkavskih autora, skladao g. Kranjčec, a koje su izvođene na brojnim festivalima kajkavske glazbe širom Hrvatske. "...Se druge reči spram tebe su niš', lepše nemreš zreči dok KAJ ne veliš..." ("Dragi, dragi, kaj" - Božo Hlastec)

14

SPORT

Ribiči postali drugoligaši ŠRD Ludbreg ostvario je još jedan zapažen rezultat. Ludbreški ribiči nakon osam održanih kola osvojili su trećeligaško prvenstvo u konkurenciji ekipa iz Međimurske, Koprivničko-križevačke i Varaždinske županije.

Njihov tajnik Dražen Filipović ne krije zadovoljstvo učinjenim.

- Bili smo ocijenjeni kao favoriti prvenstva što smo na kraju i potvrdili. Uz ekipno prvo mjesto u pojedinačnoj konkurenciji prvi je bio naš član Goroslav Grabarić, a moja malenkost bila je druga. Drugoligaško natjecanje bit će malo skuplje, iako ćemo nastupati na gotovo istim lokacijama, sada će umjesto tri biti četiri ribiča, pa će biti nešto veći izdaci za mamce i hranu. No, ne sumnjam da ćemo postići odličan rezultat. Do kraja godine još ludbreške ribiče očekuje nekoliko kupova, a početkom godine i Izborna skupština.

Neven Jerbić

2. listopada 2019.

Uskoro kreće košarkaška karavana Za otprilike dva tjedna kreće prvenstvo A2 lige "Sjever" čiji će sudionik uz još deset ekipa biti KK "Grafičar". Nekih velikih novosti u odnosu na prošle sezone nema. Vrbovec se opet vratio u ovu skupinu drugoligašu nakon što su nekoliko sezona gubili po zagrebačkoj skupini, Virjani su osvježeni, dosta mlađi, Križevčani nešto ambiciozniji. Koprivničanci su gotovo u istom sastavu kao prošle sezone, opasniji za jednu godinu zajedničkog igranja. "Međimurje" i dalje razvija košarku na čisto amaterskoj bazi, ima tu iskustva, a i nešto talentirane mladosti koja je ušla u seniorske vode. Bjelovarčani su uvijek imali visokih dečki i bit će opasni, barem na svojem parketu, Ivančani su stalno tu, vrlo često bez izraženih ambicija. Labrada je mala nepoznanica, riječ je o ekipi iz Zagreba koja bi mogla sastaviti lijepu priču. Virovitica je jedva izdržala prošlu sezonu, a krizi varaždinske košarke ne vidi se kraj. Otprilike tako izgleda liga u kojoj će se za visoku poziciju, tko zna, možda i za prvoligaške kvalifikacije boriti KK "Grafičar". Ekipu na visokoj liniji sačinjavaju novopridošli Božić od kojeg se očekuje mnogo, iskusni Prprović jedan od nositelja ekipe, Šamarija koji muku muči s ozljedama, no nadamo se da će stisnuti zube. Trebao je tu biti i Manuel Novak no on se

bori s težom ozljedom i pitanje je kada će biti spreman. Vađunec, koji košarkaški odrasta uz ove navedene također će imati dosta prilike. Na vanjskim pozicijama tu je general Mario Novak, iskusni Nakić, mladež, a možda prilike dobije i veliki potencijal Zember. Nadamo se i da dugogodišnji kapetan Luka Siladić nije rekao zbogom ovom prekrasnom sportu. Moglo bi biti dosta za vrh, a u Božiću ćemo dobiti i dodatni plus u smislu atrakcije.

Prvo kolo 12. listopada donosi gostovanje u Vrbovcu, zatim dolazi "Koprivnica", pa se ide u Virje, slijedi županijski derbi protiv "Vindije", pa gostovanje u Križevcima. Do 6. kola kada su Ludbrežani slobodni bit će mnogo toga jasnije.

Neven Jerbić

SPORT

2. listopada 2019.

15

Špikić okolnim putem prema cilju Gledam utakmice PPD-a u Ligi prvaka ove sezone. Porazi od PSG-a 37-29, Aalborga 30-20, Barcelone 36-19. Uslijed svako sezonskih promjena u klubu, koje u pravilu znače da ekipu napuštaju najbolji, ove godine nije pogođena kemija. S pozicije bivšeg golmana današnjeg prvoligaša iz Varaždina mislim da mogu prosuditi da je golmanski trio Ristanović, Ašanin i Jović svjetlosnim godinama iza našeg Ludbrežanina Matije Špikića koji gradi inozemnu karijeru. Jedina svjetla točka je jedan od njegovih najboljih prijatelja, pivotmen Marin Šipić. Špikića je nakon završenog fakulteta i branjenja u Varaždinu karijera odvela u Švedsku. Tamo je odlično branio u Aik- u, imao je tri ponude da ostane u toj ligi koja u Europi slovi negdje od pete do desete pozicije po kvaliteti, no ipak se odlučio za branjenje u Južnoj Europi, u Olympiacosu. Grčka liga ne spada u društvo najboljih, ime kluba donosi značajniju kvalitetu

u košarci, nogometu i vaterpolu, no biti najbolji vratar u višemilijunskoj Ateni nije mala stvar.

- Imam ugovor na godinu dana.

U velikom sam i organiziranom klubu, jako sam zadovoljan kako sam primljen. Naporno se trenira, od poznatijih igrača tu su Goran Bogunović iz Splita koji je s Flensburgom 2014. godine osvojio naslov europskog prvaka, Artur Karavatski koji je igrao za PPD Zagreb i reprezentativac je Bjelorusije. Protivnici za naslov prvaka su AEK i PAOK, liga broji 12 klubova - kaže Matija Špikić.

Ciljevi ovog sjajnog vratara ne mogu, uzevši u obzir njegovu kvalitetu, biti niži od onih koje je spomenuo na promociji knjige „XX“ u Ludbregu, Hrvatska reprezentacija i Bundesliga. Već 6. listopada nakon što je njegov klub bio bolji od banjalučkog "Borca", Matija igra 2. kolo EHF protiv rumunjskog Timisoara.

Sve lijepo, ali nekako me kopka ovaj PPD-e.

Neven Jerbić

Fitness centar "Cool down"

Podiže se razina sportske svijesti Fitness centar "Cool down" u Ludbregu djeluje kao rekreativna sportska grupa usmjerena na grupne treninge i promociju zdravog načina života. Udrugu vodi bračni par Posavec, a zajedničku ljubav prema sportu žele predstaviti i drugima.

- Kod nas nema klasičnog vježbanja na spravama kao u teretani već isključivo radimo treninge bazirane na radu s vlastitim tijelom uključujući i poneke rekvizite – kaže nam Ana-Mary Posavec.

- S obzirom da smo suprug i ja sportaši od malih nogu volimo ispitivati svoje granice i prihvaćati nove izazove. Pravi izazov bilo nam je trčanje jer bez imalo uljepšavanja nismo ga nikad voljeli. Dario je prvi krenuo s trčanjem kao dio treninga kad se pripremao za borbe, kasnije je samo nastavio malo po malo ubacivati trčanje kao tjednu rutinu da ostane u kondiciji, a sada već trči i polumaratone. – kaže nam Ana-Mary koja se i sama odvažila krenuti.

- Mene je najviše privukla atmosfera na utrkama, a trebalo mi je godinu dana da se odlučim prijaviti na prvu utrku. Izabrala sam humanitarnu utrku "Mliječna staza" organiziranu od strane UNICEF-a. Ostala sam uistinu oduševljena organizacijom i atmosferom. Dojmove sam prenijela curama na grupnim treninzima i tako su se i neke od njih odlučile okušati u rekreativnim utrkama – kaže Ana-Mary te dodaje kako najviše odlaze upravo na utrke humanitarnog karaktera i isključivo rekreativne staze, najviše do 10km. Dok ne trči ova vesela i vedra ekipa marljivo vježba. U Fitness centru "Cool down" nudi se nekoliko vrsta rekreativnih programa, funkcionalni treninzi, step aerobic, pilates, dance fitness, a već šestu godinu zaredom u suradnji

s jednim varaždinskim studiom nude i program joge. U zadnje vrijeme ima sve više fitness centara te sportskih udruga koje pozivaju ljude da krenu s nekom vrstom tjelovježbe i na sreću ljudi su počeli rado prihvaćati te pozive. Mi smo još uvijek mala sredina, ali mogu primijetiti da sve više i više promoviramo sport. Prije 5 godina bilo je nemoguće vidjeti da netko trči ulicama grada, danas ih možete vidjeti nekolicinu. Također je slično i u fitness centrima, puno više ljudi dolazi, vježba i

radi na sebi. Mislim da se u Ludbregu dosta podigla ta sportska svjesnost, no promocije nikad dovoljno – kaže Ana-Mary te otkriva da su prednosti vježbanja brojne.

- Uz one fizičke prednosti o kojima se najviše priča, tu su i oni možda još i važniji faktori.

Kao npr. činjenica da nam pomaže da se oslobodimo stresa, popravlja energiju. Kad sve to zbrojimo, tjelovježba nam poboljšava kvalitetu života. Na nama je samo da krenemo – zaključuje Ana-Mary.

Shakar Sara!

Naša Sara vratila se bacanju koplja u 2019. godini, nakon što smo precizno izračunali 660 dana stanke. Gotovo kao Monte Cristo, čekala je svoje trenutke i potpuno ih zaslužila. Već na prvom natjecanju u Ostravi ispunila je normu za svjetsko prvenstvo u Kataru kao i za Olimpijadu iduće godine u Tokyu. Dva puta je bacala u Švicarskoj, bila u Londonu, sudjelovala na jakim mitinzima, brusila formu i više puta imala odlična izdanja. Uslijedilo je natjecanje u Varaždinu, druga Europska liga, koje je pratilo stotinjak Ludbrežana. Sara je pobijedila, donijela Hrvatskoj dvanaest bodova, ali tog dana dobila je i novog trenera Thorkildsena, olimpijskog pobjednika. Time je završila dugogodišnja plodonosna suradnja sa slovenskim trenerom Andrejom Hajnšekom s kojim je došla do titule olimpijske pobjednice i jedne od najboljih bacačica u Dijamantnoj ligi. Naravno nećemo zaboraviti ni europsku broncu iz Nizozemske. Nakon uspostavljene suradnje, na Hanžekovićevu memorijalu u Zagrebu bacila je, pod budnim okom trenera, 66,42, više nego u Rio de Janeiru. Odlazi na dvotjedne pripreme u Norvešku i putuje u vrući Katar gdje se temperature nisu spuštale ispod 30 Celzijevih stupnjeva. Kvalifikacije su bile kao i neki sportski kup, uvijek nepredvidljive. S hicem od 60,99 ušla je kao jedanaesta u finale.

Na arapskom „shakar“ znači „hvala“. Hvala na još jednom fantastičnom finalu čemu su itekako pogodovali uvjeti na stadionu gdje je preko posebnih cijevi za klimatiziranje temperatura svedena na ugodnih 25 Celzijevih stupnjeva, za razliku od one van borilišta koja je dosezala i do 45 stupnjeva. Sara je prije samog finala na usnama najčešće spominjala riječ „borba“, a borba se u pravom smislu riječi i dogodila. U prvoj seriji najbolje su bacale Kineskinje sličnog prezimena; Lyu 64.93 i Liu 64.81, dok je Sara bacila 58.22. Drugu seriju obilježile su Lyu koja je bacila 65.06 i Njemica Hussong s hicem 65.05. Sara se poboljšala i izbila na petu poziciju sa 62.22. Treću seriju obilježila je opet Lyu s hicem od 65.00, a Sara je bacila 60.93. Sada je ostalo osam najboljih, među njima Sara kao sedma. U četvrtoj seriji Sara je bacila 57.09., nitko se nije posebno isticao. Sara Kolak u petoj seriji baca svoj najduži hitac 62.28.,Liu je pak bacila 65.88 i preuzela vodstvo. U finalnoj seriji Sarino koplje letjelo je manje od 60 metara te ostaje sedma. Zlatom se neočekivano okitila Australka Barber bacivši 66.56 metara. Možemo zaključiti da je Sara među sedam najboljih na svijetu u ovom trenutku, ali da će se i karte iduće sezone drugačije miješati. Za nas je Sara ovih dana sigurno bila Queen of Qatar.

Neven Jerbić

16

ACO PIŠE

2. listopada 2019.

O biciklinu Piše: Aleksandar Horvat

K

aj bi čovek trebal i mogel znati o biciklinu? Prva naprava koja je bila slična denešnjem biciklinu, a zmislil ju je barun Karl von Drais, se je zvala velociped. Od latinskoga velox i pedem kaj znači brzina i noga. Dva kotači na drveni rami, bez pedali, bez ičega, samo sic na kojemu sediš i z nogama se odrivavaš kak da bi bežal.

Saki korak ti ima dva metre. Stari norci su z tim nabežavali, a denes se na takvima sličnima voziju mala deca dok se vučiju ravnotežu držati. Onda se jen frajer dosetil pak je zmislil pedale koje je del direkt na prednju osovinu od kotača, a kotača je povečal na skorom dva metre. To je bil izum godine, ali če se gdo z toga prehitil, najbolje je prešel če se prehitil direkt pred ambulantom. V daljnjem razvoju su zmislili lanca, zadnjega pogona, smanjili su kotače kaj se pak moglo z nogama do zemle. Od latinskoga bi i latinizeranoga grčkoga kyklos, kaj znači dva krugi ili dva kotači, dobili smo prvoga biciklina. Vu to vreme su ljudi ne bili nafčeni na lanec pak im je pogosto nogavicu prijal i zdrapal. Po gradski se veli bicikl, ali nam je lepše biciklin, ili če smo posebno ne hero, onda i beciklin. Išlo je to čudo dale napri z industrijskom revolucijom, novi materijali, nove tehnike. Denes deca više to ne zoveju biciklin nego bajk, to su pobrali z engleskoga, skračeno od bicycle. Ali to je v redu.

Jer te denešnji moderni bajki nemaju niti blatobrane, niti svetla, samo gas, getriba z 18 brzini i bremze na disk, napravleni su od jedne verzije vuglen, a vidim da se tu i tam najde kakov obiteljski biciklin kaj ima se kaj i negdašnji plus paktreger i korpa za šoping.

Negda, od sedamdesete na dalje, dok sam ja počel voziti biciklina, prvoga kojega sam dobil se je zval Pionir. Bil je mali plavi, imel je maloga governala i malo vekše kotače. Za par meseci je isto bil plavi, ali je bil se stuleni, zguleni i zvijani kajti sam bil majstorski šofer. Potlem toga sem imel “ponija”. Ne znam, si su imeli te “ponije”, bili su jako popularni jer su to Slovenci tak napravili kaj si ga v sredini mogel raskap-

čiti i preklopiti kak knjigu, pak je vlezel v gepek od Tristača ili Stojadina. Naravski, takov izum za preklapanje je bil napravljeni za starčeke koji se pomali voziju, mi dečešinci smo jim to testirali na pravim grabama i ftrgli biciklina za najmenje mesec dan. Zato su si naši “poniji” na tomu preklopu bili zašvasani i v jednomu komadu. Drugo kaj nam je smetalo su bili blatobrani, to se samo zadevalo, vijalo, srtrugalo po kotaču, tak da smo to meknuli. Malo je po dežđu bil problem, ali če si imel kapu ti je glava ostala nepošpricana odzada.

Prednja bremza, koja je služila kaj si nosa potereš, je takaj išla fkraj kaj ne bi gdo došel v napast z njom bremzati. Bremzalo se z zadnjom, a ta je na tem modelima bila na pedali. Bilo je takmičenje gdo bo dokšega traga “nabremzal”, a ondašnje gume so držale letima. Meknuli smo i svetla, žice i paktregera i štitnika od lanca. Te vrag štitnik je navek strugal po lancu, problem je bilo lanca namestiti dok bi opal, a po letu smo bili v kratkim hlačama pak je lanec bez štitnika itak ne imel kaj prijeti. I samo smo vozili i vozili, po prašini, po blatu, po Bednji, v breg, z brega, čez grmlje. Najvažneše je bilo samo dobro podmazati. To kaj smo mi od ponija rekonstruirali sedamdesetih let, si su se zgražali: “Pa kaj si to od biciklina napravil?”. A letima posle je isto to, ali novo, došlo v obliku onoga BMX-a,

isto je imel ramu, dva kotače, governala, pedale i lanca. I to je to. Negdo je skužil da se drugo samo smeta, pak su jih počeli delati baš za to, da zdržiju se hurmalije koje biciklisti puni energije moreju napraviti, čak i skakati prek skakaonice i salto delati.

Dok smo zrasli, onda smo več ne ponorevali pak smo počeli malo više paziti na statusne simbole. Imel sam lepoga srebrnoga Roga, muškoga, z štanjgom. Bil je rabljeni, ali je bil kak treba, imel je blatobrane i svetlo, se po pravilu. Z tem sam se šminkal po korzu. I drugi su meli lepe bicikline, nekoji nazaj “ponije” z ful opremom i sivim aluminijskim blatobranima, nekoji su dobili one kaj smo zvali “trkači”, z šašavim governalom prema doli zavinutim. Najvekši bogec si bil če si imel “specijalku”. Specijalka je zveketala na zadnjem kotaču ali bremzati si ne mogel, mogel si samo klačiti na prazno v rikverc. Z tem se zastaviti na ručne bremze je bilo kunst, a škripati z gumama i nabremzati traga na asfaltu je bilo nemoguče.

Vidim da denes, kaj je pohvalno, mladi imaju bicikline, ideju z njima v školu, v dučan, na spojak. Ali to su v glavnom marke, disk bremze, karboni, “šimano” mašinice za prednje i zadnje brzine, svetla na baterije, amortizeri, merači brzine, sa čuda tehnologije. To nemam kaj za reči, tehnologija je odišla napri i biciklini su se poboljšali, napredovali su. Jedino kaj se ne premenilo - treba ga tirati na pedale i to je ono glavno na beciklinu. Ima i ovih najnoveših kaj jih zoveju električni bicikli.

To ne priznam, meni je to moped i gotovo.

Biciklin se tira na noge, a sam more iti jedino z brega doli.

Na žalost, i ovi mlajši, čim položiju vozački, na biciklin zabiju isti čas. I tu smo došli do denešnje teme. Če se malo zagledate po cesti bute vidli da se v sakomu autu vozi v glavnom jen čovek. A auto troši skorom isto kak da ih se pela pet. V gradu je navek potražnja za parkingom ili se išče finta kak zbeči onoga čoveka kaj ti vdrapi dnevnu kartu. Ljudi su se nafčili samo sedeti v autu, kak i sigdi drugdi. Da bi mogli došli bi z autom v dučan na kasu, v kino na predstavu, v cerkvu pred oltar…

Samo čim bliže, kaj znači da jim se ne da hodati. Meni se vidi da bi saki koji je ne betežen i koji se zna i more na biciklinu pelati, a živi v krugu od dva kilometre od centra grada, trebal vse posle zbavljati z biciklinom, a ne z autom. Parking bi se

oslobodil za one koji su došli z daleka, menje bi prašili, kadeli, brneli pod oblokom, zapirali pote. Klačiti biciklina je rekreacija, zdravo je, posebno dok klačiš po gradu v kojem ne brniju auti. Trebalo bi po gradu pometati još više štenderi za bicikline na sa mesta, kaj bi ga mel kam nasloniti i zaklenuti (če biciklina ne zakleneš z debelom sajlom ili lancom, nekak vragu zgine sam po sebi). Z biciklinom bi trebalo iti na poštu, v banku, v apoteku, v knjižncu, k meši, v školu, v štacun, na plac, v krčmu, na ribičiju, na priredbu, na roditeljski, na špancir… sikam se more dojti. Dobro, dok dežđ curi, sneg zameče ili je zima, se razme da je auto tu za pomoč, ali v leti, zakaj ne bi ljudi moji, zvadili te bicikline z šipe, malo jih spregledali i podmazali. Dok se veter v lasi zaplete mam čovek leže misli i brige rešava. Znam nekoje stareše kaj su furt na biciklinu, kak smo i mi dečešinci negda bili, nesmo mogli niti scat iti bez biciklina. I gle kak su ti ljudi lepi, jedri, zdravi, puni friškoga zraka, imaju jake noge, srce jim dela kak treba, pluča su milina. Imaju onu korpu na biciklinu v koju se vlezne, čak i pol vreče cementa za silu.

Vidim da imaju one sice za decu pak jih pelaju vu vrtič, školu ili kaj ja znam kam.

Znači, svetla su takaj obavezna po noči posebno i oni svetleči lajbeci kaj se z drugim biciklistom ne zabušite. I još nekaj važno, najte se pijani na biciklinu voziti, problem je več i na četiri kotače, a kak ne bi bil na dva. Il’ se prehitite v grabu, il se zabušite il’ vas auto tresne.

I na kraju, ne bum špotal, v našemu kraju se puno ljudi vozi z biciklinom. Ali to je još ne dosta, još je preveč auti za one obične dnevne stvari kak je skočiti po kruha, hititi pismo ili računa platiti, oditi v knjižnicu po knjigu ili nekam na kavu.

Idemo! Bicikline vun, još je jesen ne pošteno zagrizla, krajoliki su prekrasni i još budu lepši, taman se stignete malo do prvoga mraza prepelati da vidite gde kaj škriple, kaj se kleca, jel kaj preskače, delaju svetla ili ne, je l’ štitnik struže... Onda lepo prek zime to se date popraviti, zglancati i podmazati i v proleče po pedalama.

Taman dojdete v kondiciju i biciklin vam se kak treba razdela do biciklijade.

Drugo leto bi mogli v Ludbregu napraviti najvekšu biciklijadu do ve i ne bu nam žal. Srečnu vožnju želim i da daleko doklačite!

Sljedeći broj Ludbreških novina izlazi 31. listopada 2019.