Ln 15 by Centar za kulturu Ludbreg

LIST GRADA LUDBREGA BESPLATNI PRIMJERAK 30. SVIBANJA 2008. BROJ 15 / GODINA III.

Ludbreg – grad cvijeća i centar svijeta

/str. 8./

Zagreb i Vinkovci na krugovima centra svijeta ‘Lijepom našom’ iza TV-kamera

/str. 9./

OŠ Ludbreg

Učenici koji pronose glas Ludbrega /str. 12./

Ludbreška Podravina pobjednik županijskog kupa ŽNS-a Varaždin

Ružica Antolić

Rad dug pet desetljeća

/str. 15./

Podravina lako do kupa

/str. 10./

Gradsko poglavarstvo

/str. 2./

Ludbreg smanjuje prirez već u srpnju? Novi cjenik Lukoma Čukovec

Voda i jagode - brend /str. 6.-7./

Korekcija cijena nužnost

/str. 3./

Ispostava HZZ-a

/str. 5./

Prvi put manje od tisuću nezaposlenih

30. svibnja 2008.

AKTUALNO

VIJESTI Donacija za kapele Hrvatske šume donirale su Gradu Ludbregu drvnu građu, smrekovinu i jelovinu, koja će se koristiti za uređenje krovišta sakralnih objekata. Naime, građa će se koristiti za rekonstrukciju krovišta kapele Majke Božje Žalosne u Ludbregu, te za gradnju krovišta na svjetovno-sakralnoj prostoriji novog društvenog doma u Vinogradima Ludbreškim. Donacija Hrvatskih šuma vrijedna je oko 20.000 kuna.

Grad Ludbreg smanjuje prirez već u srpnju? Gradsko poglavarstvo Ludbrega predložit će, po svemu sudeći, smanjenje gradskog prireza koji porezni obveznici sada plaćaju po maksimalnoj stopi od 12 posto. Članovi Poglavarstva očito su jedinstveni u namjeri da se smanji postojeća stopa prireza i pretpostavlja se da će već početkom lipnja biti utvrđen konkretni prijedlog kojeg će Poglavarstvo uputiti na raspravu i u postupak donošenja gradskim vijećnicima. -Članovi Poglavarstva žele biti vjerodostojni u svom radu, a smanjenje stope prireza bilo je naše

obećanje. Prema dosadašnjim razgovorima nekako prevladava mišljenje da bi se stopa sa sadašnjih 12 smanjila na 8 posto. No, moguće je da bude i drugačiji prijedlog. Podsjećam da je stopa prireza od maksimalnih 12 posto uvedena od 1. siječnja 2006., na tome je inzistirala tadašnja vlast dok je oporba smatrala da je stopa previsoka. Smatramo kako postoje uvjeti da se stopa smanji i nadam se da će prijedlog još tijekom lipnja usvojiti i vijećnici kako bi primjena nove stope počela već od 1. srpnja – rekao je Ivan Lončarić, gradonačelnik.

Građani Ludbrega prirez plaćaju već 5,5 godina, od 1. siječnja 2003. uz politički konsenzus jer je novac bio potreban radi gradnje nove školskosportske dvorane. Stopa je najprije iznosila 6 posto, a od 1. siječnja 2006. godine povećana je na maksimalnih 12 posto. Godišnje se po ovoj stopi iz prireza u prosjeku prikupi oko 1,800.000 kuna. U Gradskom poglavarstvu smatraju da se ﬁnancijski učinak smanjenjem stope neće osjetiti, te da će razliku biti moguće namiriti dodatnim sredstvima iz vanjskih izvora.

Ludbrežanke djelomično zadovoljne ponudom i cijenama na placu

Povrća i voća - nedovoljno Ludbrežanke su najčešći i redoviti posjetitelji tržnice u potrazi za svježim voćem i povrćem, ali očito nisu zadovoljne niti ponudom ni cijenama, što se vidi iz ankete

Proljeće se bliži kraju, a na gradskoj tržnici u Ludbregu svakako je više ljudi nego prije mjesec-dva. U subotu krajem svibnja na gradskoj tržnici ponuda i posjeta bili su prosječni. Zapazili smo dobru ponudu jagoda po 20 kuna za kilogram, krastavaca po 10 kuna, korabice po 4, kelj po 5 kuna, te nešto malo osta-

log povrća i mliječnih proizvoda. Ludbrežanke su najčešći i redoviti posjetitelji tržnice u potrazi za svježim voćem i povrćem, ali očito nisu zadovoljne niti ponudom ni cijenama. Čini se da su pomalo zakazali proizvođači. Iako danas lako mogu uzgojiti povrće kojim su se nekad punile tržnice u ljetnim mjesecima,

takve je ponude malo ili je nema, pa je lako moguće da su odabrali veće tržnice za prodaju svoje povrtlarske proizvodnje. Nova tržnica već se godinama nalazi na novoj lokaciji, ali se mnoge Ludbrežanke još nisu privikle na novu lokaciju u dijelu grada s desne obale Bednje, podalje od centra gra-

da za pješake. Na nekadašnjoj tržnici kod stadiona Podravine, kažu žene, kupovina se stigla obaviti i za vrijeme pauze na radnom mjestu. Ludbrežanke su podsjetile kako je bila najavljena gradnja pješačkog mostića preko Bednje čime bi se ljudima skratio put i uštedjelo vrijeme za odlazak na tržnicu.

Cvijeće u Ulici centra svijeta Za uređenje pet povećih drvenih žardinjera u ludbreškoj Ulici centra svijeta pobrinula se i ove godine Turistička zajednica grada koja je nabavila prigodno cvijeće i raslinje. Žardinjere se zasađene sulﬁnijama, kuglastim niskim čempresima i stablima arokane, ukrasnog niskog drveća. Posao su stručno obavili radnici ‘Lukoma’. Ulica nosi ime po našoj turističkoj atrakciji centru svijeta i želimo da uvijek izgleda lijepo – rekla je Šteﬁca Pavković, predsjednica Turističke zajednice Ludbrega. Ulica centra svijeta je u pješačkoj zoni u središtu grada kod župne crkve. Kako kažu djelatnici ‘Lukoma’ ponekad kroz vikend strada raslinje, cvijeće i druge javne površine, najčešće zbog obijesnih postupaka mladih koji se vraćaju s noćnih tuluma. Ipak, svi se nadaju da novouređene, obnovljene žardinjere, neće doći na udar nekontroliranih postupaka.

Katarina Sačer: -Cijene određenog povrća više su nego na placu u Varaždinu ili Zagrebu, a ponuda slaba. Primjerice, nema friškog domaćeg kiselog zelja ili repe, rijetko kad naiđem na domaće rezance, a ako se i nađe jedna šakica stoji 10 kuna!. Zadovoljna sam s ponudom mliječnih proizvoda, cvijećem i ﬂancima, ali ne ostalim proizvodima. Kad se tržnica nalazila na Trgu slobode bila nam je bliže, a i ponuda bolja.

Marija Gerić: -Tržnica mi je predaleko. Od moje kuće je udaljena kilometar i pol. Morali su je ostaviti na starom mjestu. Nisam zadovoljna niti s ponudom. Nema skoro ničeg. Tako na tržnicu dolazim da bih uglavnom kupila sir i vrhnje, a i to se već rijetko nađe. A ja bih povrće radije kupila na tržnici jer je bolje friško nego ono u trgovini. Baš sam danas mislila kupiti mladi luk, ali ga nema za kupiti. Nažalost.

Kristina Prlog: -Danas su me posebno interesirali ﬂanci, a inače znam često puta kupiti povrće. Primjerice, kelj ako je dobre kvalitete i ako nije šprican. Ali, ne nađem uvijek ono što trebam. Mali je plac i ponuda nije velika. Važno je znati i od koga se kupuje, dobro je poznavati prodavačicu, onda joj se može i vjerovati. Ja sam za netretirano povrće. Ne usuđujem se kupiti mliječne proizvode, sigurnije ih je kupiti u trgovini.

Šteﬁca Horvatić: -Da nema cvijeća, na tržnici bi bile samo dvije-tri kumice. Danas sam baš uzela jagode po 20 kuna. Rijetko si koji penzioner može to priuštiti. Bilo je bolje na starom mjestu. Ne, nisam zadovoljna s lokacijom, a tržnicu uglavnom posjećuju ljudi srednje i starije dobi. Bilo je obećano da će se napraviti mostić preko Bednje za pješake kako bi nama starijim bilo lakše. Izgleda da ništ od toga. Marina Hižak

Staze do spomenika Nastavlja se uređenje hortikulture kod novog rotora, ali i čitavog prostora. Radnike ‘Lukoma’ zatekli smo krajem svibnja u radovima na postavljanju staza radi prilaza do spomenika palim sportašima usred rotora. Tako će se od gaženja zaštititi mladi trava koja je nikla oko spomenika.

I TOGA IMA

Zlatko i Mario vode brigu o nasadima u žardinjerama

Ljerka Jalšić: -Na tržnicu dolazim većinom radi kupovanja mliječnih proizvode, ali ponuda baš nije velika. Premalo je kumica koje ih trže. Snabdjevam se i s povrćem kad nije sezona, ali uglavnom ga kupujem u voćarnici jer mi je ona bliže, a ponuda je sasvim dobra. Prednost dajem povrću iz svog vrta. Salata, mrkva, grašak, rajčica i drugo povrće uzgojeni u vlastitom vrtu ipak su najzdraviji.

Mladenačka obijest, čini se, ne poznaje granica. Građane Ludbrega zgrozio je prizor na središnjem gradskom trgu u ponedjeljak ujutro 26. svibnja. Naime, tragovi guma jasno su pokazali kulturu vozača koji je automobilom ušao u prvi cvjetnjak sa sje-

Autom u cvjetnjak verne strane trga. Stradale su kane, salvije i tagetes. -To cvijeće zasadili smo tek par dana prije. To nema smisla kaj rade u noćima kroz vikend – kažu radnici ‘Lukoma’. Noćni vandalizam i iživljavanje nad nasadima na javnim površinama grada,

nažalost, dolaskom proljeća i ljeta vrlo je česta pojava. Osim cvijeća iste je noći, možda od istog počinitelja, stradala i grana na susjednoj ukrasnoj mladoj akaciji na trgu. Nadamo se da će počinitelji takvog vandalizma jednom ipak biti otkriveni i kažnjeni.

Do spomenika su postavljene tri staze

30. svibnja 2008.

AKTUALNO

‘Lukom’ Ludbreg od 1. lipnja primjenjivat će novi cjenik usluga odvoza otpada i odvodnje

Korekcija cijena - nužnost U prvoj polovici lipnja uvodi se tjedni odvoz otpada iz prigradskih naselja

Građani Ludbrega i prigradskih naselja, te poslovni subjekti od 1. lipnja plaćat će više cijene komunalnih usluga odvoza otpada i odvodnje odnosno kanalizacije. Nova cijena odvoza otpada za domaćinstva bit će 9,68 kuna po članu domaćinstva što je za dvije kune više nego proteklih godina. Za poslovne objekte cijena odvoza otpada povećava se na 101,97 kunu po kubnom metru što je povećanje za 23,53 kune. Usluge odvodnje-kanalizacije povećavaju se s 0,20 na 0,40 kuna po kubnom metru za domaćinstva, a ostali korisnici plaćat će 1,34 kune po kubnom metru što je stopostotno povećanje. Na predloženi cjenik pozitivno mišljenje dao je Savjet za zaštitu potrošača grada, a konačnu odluku usvojilo je Gradsko poglavarstvo Ludbrega. Član Gradskog poglavarstva za komunalne poslove Antun Križanić ujedno je i predsjednik Nadzornog odbora ‘Lukoma’ ističe kako je ipak riječ samo o nužnoj korekciji cijena koje se dugo nisu mijenjale, a da je analiza troškova pokazala je da bi u suprotnom ‘Lukom’ ove usluge dalje obavljao sa poslovnim gubitkom. -Cijene ovih komunalnih usluga u Ludbregu nisu se mijenjale više od šest godina što znači da se nisu

usklađivale s rastom troškova koje ‘Lukom’ ima pri obavljanju ovih poslova, a najveći utjecaj na troškove ‘Lukoma’ ima vrtoglavi rast cijena goriva posljednjih godina. Odvoz po dosadašnjim cijenama donosio bi gubitke, a što se tiče kanalizacije više nije moguće pokriti niti najosnovnije troškove održavanja, primjerice, očistiti šaht. Cjenik bi vjerojatno svake godine trebalo blago korigirati

Počinje tjedni odvoz otpada iz prigradskih domaćinstva

Ludbreg i dalje najjeftiniji U gradskoj komunalnoj tvrtki prikupili su podatke o kretanju cijena komunalnih usluga u okružju, a Ludbreg će i nakon novih cijena još uvijek biti znatno jeftiniji. -Uspoređujemo cijenu odvoza otpada po članu domaćinstva. U Čakovcu je cijena 12,4 kune, u Varaždinu 15,06 kuna, u Prelogu 13,46 u Ivancu 12,84 i recimo u Svetom Đurđu 9,84 kune po članu domaćinstva. Primjerice, Prelog i Općina Sveti Đurđ imaju odvoz svaki drugi tjedan. Martijanec je donedavno imao cijenu 19,41 po članu i dvaput mjesečno odvoz, a sada je tamo cijena veća za 5 kuna, ali je odvoz svaki tjedan. Neusporedivo su veće cijene odvoza za gospodarske subjekte u drugim gradovima nego u

Ludbregu, tu su razlike još veće. Važno je istaći da proširujemo usluge i čim završimo pripreme u prvoj polovici lipnja počinjemo s odvozom otpada iz prigradskih naselja svaki tjedan. Grad se mora pripremati za selektivno prikupljanje otpada što je važno i radi same ‘Meke’. U odvodnji naša će cijena po kubnom metru sada biti 0,40 kuna, dok Ivanec ima 0,45 kuna, a Varaždin čak 3,61 kunu – iznio je Igor Franolić, direktor ‘Lukoma’. Iz ‘Lukoma’ je važna vijest da u završnu fazu ulaze radovi na uređenju novog prostora i površina tvrtke u Koprivničkoj ulici kod vatrogasnog doma. Ako se završni radovi okončaju predviđenom dinamikom selidba ‘Lukoma’ na novu lokaciju očekuje se krajem lipnja.

Gradsko odmaralište kod Kraljevice

Ludbreg o pripremama za obilježavanje važne obljetnice

Predstoje velike obveze

Alen Sabol

Bez ljetnih odmora u Oštrom

Odmaralište u vlasništvu Grada Ludbrega u Oštrom kod Kraljevice neće se koristiti za ljetovanja Ludbrežana i priprema se njegova prodaja. U gradskoj upravi ističu kako je više razloga za ovakvu odluku, od zakonskih ograničenja do planova realizacije drugih projekata. Naime, grad zakonskim odredbama nije registriran za djelatnost iznajmljivanja prostora za ljetovanja i mora prilagoditi zakonskim normama. Istovremeno je istekao i ugovor dosadašnjem koncesionaru za obavljanje ugostiteljskih usluga prehrane u odmaralištu, a s obzirom na zakonska ograničenja ugostitelji više nemaju interes za ovaj vid suradnje s gradom. - Logično je stoga što vodstvo grada, zbog ovih

zakonskih ograničenja koje moramo poštovati, razmišlja o prodaji. Istovremeno ima projekata koje treba što prije započeti i za koje bi se koristila sredstva od prodaje odmarališta. Prije svega, nužno je što prije napraviti primjerene prostore na stadionu Podravine. Tamo svakodnevno trenira velik broj igrača od najmlađih do odraslih nogometaša. Uvjeti na stadionu su takvi da sada instalacije, primjerice, predstavlja ozbiljnu opasnost za mlade u svlačionicama. Dio novca mogao bi se koristiti i za gradnju potrebnog multikulturalnog centra. Osnova za prodaju bit će službena procjena tržne vrijednosti objekta – ističe gradonačelnik Ivan Lončarić. Gradsko odmaralište, nakon obnove i opremanja, koristilo se u protekle

Cijene ‘Lukoma’ niže su nego u susjednim gradovima i općinama

što građani, korisnici usluga, gotovo ne bi ni osjetili. Treba reći da će se i s novim cijenama od 1. lipnja u Ludbregu i dalje odvoz otpada i odvodnja obavljati osjetno jeftinije nego u općinama i gradovima u našem okruženju – rekao nam je Antun Križanić. Korekcijom cijena odvoza otpada namjeravaju stvoriti i preduvjeti za provođenje programa selektivnog prikupljanja otpada kojeg bi Ludbreg trebao neminovno uvesti u dogledno vrijeme. Projekt odlagališta otpada za čitavu sjevero-zapadnu Hrvatsku u susjednoj Koprivničkokriževačkoj županiji, kako je najavljeno, bit po visokim europskim standardima zaštite okoliša i uz selektivno zbrinjavanje odnosno sortiranje otpada po materijalu što bi u budućnosti trebalo smanjiti cijenu zbrinjavanja prema korisnicima.

četiri godine za ljetovanje građana po vrlo povoljnim cijenama. U prosjeku je od kraja lipnja do druge polovice kolovoza u smjenama godišnje ljetovalo do 150 ljudi. Ljetovanje u odmaralištu postaje stvar prošlosti, ali nogometašima vjerojatno donosi ljepšu budućnost. Objekt stadiona star je 50-ak godina i desetljećima nije bilo ulaganja. Danas doista ne zadovoljava minimalne uvjete niti za sportaše ni za gledatelje, a klub čak ne zadovoljava uvjete za savezni rang. Nogometni Ludbreg svakako zaslužuje stadion primjeren rezultatima, radu i brizi za stotinjak aktivnih nogometaša. Bio bi to doista najljepši poklon grada za 90. rođendan kojeg će Podravina dočekati 2009. godine.

Imenovan je Odbor za obilježavanje 600. godina čuda Presvete krvi Kristove koji će raditi na pripremama da bi Ludbreg što dostojnije dočekao veliku obljetnicu 2011. godine, dakle, za tri godine. Odbor broji 13 članova.

Suradnja s državnim institucijama Za predsjednika je imenovan gradonačelnik Ivan Lončarić, a njegov zamjenik bit će Stanislav Nemec, inače predsjednik Gradskog vijeća. U Odbor su također imenovani ostali članovi Poglavarstva - Franjo Beser, Slavko Blagaj, Đuro Bohnec i Antun Križanić, zatim Šteﬁca Pavković iz Turističke zajednice grada, rukovoditelji gradskih tvrtki i ustanova Igor Franolić iz ‘Lukoma’, Branko Dijanošić iz Pučkog učilišta, Dubravko Bilić iz Gradske knjižnice i Antun Golubić, ravnatelj ludbreške škole. U Odbor su još imenovani Ružica Antolić, predsjednica Vijeća mjesnog odbora Ludbrega i povjesničar August Petrač. Gradsko poglavarstvo je u raspravi tom prigodom podržalo predloženi program obilježa-

vanja 600. obljetnice čuda Presvete krvi Kristove, te zaključilo da treba provesti posebne aktivnosti usmjerene na stvaranju imidža Ludbrega kao svetišta. Tako će ove godine poseban naglasak biti na obilježavanju 270. godišnjice od prvog određenja Hrvatskog sabora iz 1738. godine o potrebi izgradnje Zavjetne kapele u Ludbregu, a da se 2009. godina proglasi godinom obilježavanja 270. godišnjice zavjeta Hrvatskog sabora. Smatra se da je potrebno angažiranje svih svjetovnih tijela – Hrvatskog sabora, Vlade, HAZU-a, pojedinih instituta na državnoj razini na organiziranju stručno-znanstvenih skupova, kao i preporuke za suﬁnanciranje pojedinih sadržaja i projekata. Grad Ludbreg i Varaždinska županija također moraju dati značajan doprinos na aﬁrmaciji svetišta kroz izdavačku djelatnost izdavanjem prigodnih publikacija, vodiča, depiljana, napisima u tisku.

Uređenje grada kao svetišta Grad Ludbreg poduzeti će također i aktivnosti na uređenju

kao grada svetišta kroz građevinsko-komunalne investicije što će biti preduvjet za preseljenja zabavnih i drugih sadržaja iz središta grada. U sklopu ovih aktivnosti potrebno je inzistirati na gradnji sakralno-svjetovnog objekta Zajednice ‘MIR’ na darovanom zemljištu pokraj svetišta odnosno na ispunjenje ugovornih obveza. Do središnje proslave 2011. godine nužno je poduzeti aktivnosti da se pojedine ulice gdje se odvija hodočašće i kojima se kreću procesije, oslobode zabavnih i ostalih sadržaja. Radi toga, Grad će pripremiti preseljenje zabavnih, sličnih i drugih sadržaja na druge lokacije odnosno osigurati njihovo razvijanje u nekom drugom obliku. Očekuje se da će za sve aktivnosti i sadržaje biti nužno predvidjeti i osigurati sredstva u gradskom proračunu. No, kvalitetom projekata i studija Grad Ludbreg treba kandidirati i lobirati za potporu iz raznih državnih institucija – zaključilo je Gradsko poglavarstvo raspravljajući o pripremama za obilježavanja ove značajne obljetnice iz duge povijesti grada.

AKTUALNO

30. svibnja 2008.

Lim-mont uređuje pogone propale tvrtke

Stečaj JLQ-a u završnoj fazi Unovčena sva pokretna i nepokretna imovina tvornice

Polako nestaju posljednji tragovi nekadašnjeg obućarskog giganta. Dugo godina ‘Budućnost’, kasnije ‘JLQ’. Poslovni prostori nekadašnje tvornice modne obuće sada su u posjedu novog vlasnika tvrtke ‘Limmont’ obitelji Međeral iz Vrbanovca. Nekadašnji pogoni preuređuju se prema potrebama njihovih poslovnih planova, zidovi se dijelom ruše, pa dograđuju novi prostori. Promjena vlasnika dovela je izgleda do pogrešnih zaključaka i očekivanja bivših zaposlenika, kao i ostalih vjerovnika JLQ-a koji su očito pomislili da je imovina prodana tek sada, pa su se ponadali diobi. –Zvali su bivši radnici i neki drugi vjerovnici JLQ-a, pokušao sam objasniti što se događa, neki su shvatili, a ima i onih koji nisu. Evo konkretno o čemu se radi. Bivši pogoni stečajnog dužnika još prije su prodani kupcu ‘Croatia osiguranju’, a zapravo tih 7,6 milijuna kuna iznosa bila su njihova potraživanja na ime kreditiranja JLQ-a. Po posebnom sporazumu s kupcem mi smo dalje koristili objekte samo za potrebe stečaja radi skladištenja neprodane imovine. ‘Croatia Osiguranje’ je u drugoj polovici prošle godine prodalo nekretnine, za-

Na mjestu bivših pogona Budućnosti i JLQ niču pogoni Lim-monta

Radnici tražili 9 milijuna kuna Pravnik SSSH-a i zastupnik bivših radnika Miroslav Molnar predočio nam je podatke o potraživanjima nekadašnjih radnika tvrtke. U prioritetnom razredu koji se odnosi na isplate prema zakonskom otkaznom roku, a to su zadnje tri plaće i otpremnine, radnici su prijavili potraživanja u iznosu 6,123.158,34 kuna, a u drugom isplatnom razredu su ostale plaće radnika i druga prava iz radnog odnosa još 2,884.306,71 kunu. Ukupno je riječ o iznosu nešto većem od 9 milijuna kuna potraživanja koje je prijavio 551 radnik ‘JLQ-a’. -U postupku je radnicima osporeno samo oko 130.000 kuna od ukupnih potraživanja. Kako vam je i rekao stečajni upravitelj radnicima je isplaćeno više od 4 milijuna kuna. Nažalost, to će izgleda biti sve. Naime, isplate radnicima zapravo su iz državnog fonda, a JLQ bi ta sredstva trebao vratiti državi. Trenutno pratim 12 stečajeva tvrtki u Varaždinskoj i Međimurskoj županiji i svugdje se radnici namiruju kroz državni fond jer tvrtke ne mogu od prodaje imovine podmirivati obveze prema vjerovnicima. Zato se teško može računati na novac od ove zadnje parnice s austrijskom tvrtkom ako se uopće uspije nešto i naplatiti – rekao je Molnar. Radnici su u stečajnom postupku najveći vjerovnik, a isplaćeno im je oko 40 posto njihovih potraživanja. Zanimljivo je, međutim, kako se na popisu vjerovnika nalazi i tvrtka ‘Budućnost d.o.o. u stečaju’ Ludbreg koja od JLQ-a potražuje gotovo 2 milijuna kuna. Stečaj ‘Budućnosti’još nije završen iako je počeo dvije godine prije nego ovog stečaja JLQ-a.

tražilo da ih ispraznimo i predamo novom vlasniku ‘Lim-montu’. Dakle, ﬁnancijski dio vezan na nekretnine realiziran je za namirenje razlučnog vjerovnika, pa nema mogućnosti za diobu i namirenje ostalih vjerovnika,

REPUBLIKA HRVATSKA VARAŽDINSKA ŽUPANIJA GRAD LUDBREG Gradsko poglavarstvo Ludbreg, 20. svibnja 2008. Na temelju članka 52. Statuta Grada Ludbrega (Sl. vjesnik Varaždinske županije br. 21/01, 15/05, 5/06 i 18/06 – pročišćeni tekst) i članka 3. Odluke o upravljanju nekretninama u vlasništvu Grada Ludbrega (Sl. vjesnik Varaždinske županije br. 38/06), Gradsko poglavarstvo Grada Ludbrega na 66. sjednici održanoj dana 20. svibnja 2008. god., donijelo je slijedeće

RJEŠENJE

o raspisivanju natječaja za prodaju građevinskog zemljišta u Vinogradima Ludbreškim za stambenu namjenu Članak 1. Raspisuje se javni natječaj za prikupljanje pisanih ponuda za prodaju neizgrađenog građevinskog zemljišta u Vinogradima Ludbreškim i to: 1. čkbr. 2395/14 – pašnjak u Kataleni od 830 m2, 2. čkbr. 2395/15 – pašnjak u Kataleni od 745 m2, 3. čkbr. 2395/16 – pašnjak u Kataleni od 694 m2, 4. čkbr. 2392/2 – pašnjak u Kataleni s 1576 m2, čkbr. 2392/5 – pašnjak u Kataleni s 469 m2. Za čestice pod rednim brojem 4., ponuđači moraju istaknuti ponudu za obje čestice. Članak 2. Početni iznos kupoprodajne cijene građevinskog zemljišta iznosi 15,00 EUR-a po 1m/2 zemljišta. Cijena se plaća u kunskoj protuvrijednosti prema srednjem tečaju HNB-a na dan plaćanja. Ponuđeni iznos kupoprodajne cijene moguće je otplaćivati do najviše 12 mjesečna obroka. Pri uplati vrijednosti kupoprodajne cijene u cijelosti, kupac ostvaruje pravo na popust u vrijednosti od 10% od postignute kupoprodajne cijene.

a pogotovo bivših zaposlenika – pojasnio nam je Želimir Uršulin, stečajni upravitelj JLQ-a. Stečaj JLQ-a otvoren je 18. rujna 2003. godine. Prema rješenju Trgovačkog suda Varaždin ukupna prija-

vljena potraživanja 30-ak vjerovnika iznosila su nešto više od 17,4 milijuna kuna, ali u stečajnom postupku priznato je 15,3 milijuna, dakle, za 2,1 milijun kuna manje od prijavljenih potraživanja. Unovčenom imovinom od prodaje svih nekretnina odnosno poslovno-proizvodnih pogona namiren je vjerovnik Croatia osiguranja. Njihova je tražbina u cijelosti namirena preko javne dražbe i odgovarala je visini njihovog založnog prava, odnosno hipoteke nad tvrtkom. Tako se od prodaje nekretnina nije mogao izdvojiti nikakav iznos za namirenje ostalih vjerovnika. Ili kako nam je vrlo slikovito rekao Miroslav Molnar, pravnik SSSH-a i zastupnik radnika ‘JLQ-a’, potraživanja Croatia osiguranja praktički nisu uključena u stečajnu masu jer su oni odmah aktivirali hipoteku. Stečajni upravitelj posebno ističe da je od prodaje strojnog parka namireno potraživanje bivših zaposlenika na ime njihovih plaća za vrijeme zakonskog otkaznog roka. Radi se o iznosu od oko 650.000 kuna. Radnicima je također 2004. godine iz zakonom osiguranih sredstava iz državnog fonda isplaćeno preko 4 milijuna kuna na ime dijela neisplaćenih

Članak 3. Prodaja se vrši sukladno postojećoj komunalnoj infrastrukturi, postojećem stanju nekretnina i postojećim uvjetima u prostoru. Na kupljenim parcelama ponuđač je obvezan sam provjeriti mogućnost gradnje, te Grad Ludbreg nema nikakve obveze prema ponuđačima glede mogućnosti pribavljanja potrebitih dozvola za gradnju.

s pozivom na broj 22 7757-MBG za ﬁzičke osobe i 21 7757–MB za pravne osobe, te se obračunava u ukupni iznos cijene. Ponuđaču koji ne uspije svojom ponudom, uplaćena će se jamčevina vratiti odmah po odabiru najpovoljnije ponude. Ponuđač čija je ponuda utvrđena kao najpovoljnija, u slučaju odustanka od ponude gubi pravo na povrat uplaćene jamčevine.

Članak 4. Pravo sudjelovanja na javnom natječaju imaju sve ﬁzičke osobe koje su državljani RH, kao i pravne osobe koje imaju sjedište na području RH i upisane su u registar Trgovačkog suda u RH, odnosno strane ﬁzičke i pravne osobe uz predočenje odgovarajućeg uvjerenja o pravu na stjecanje nekretnina u R Hrvatskoj.

Članak 8. Ponude se dostavljaju u zatvorenim omotnicama Gradu Ludbregu, Trg Sv. Trojstva 14, 42230 Ludbreg, s naznakom na omotnici »ZA NATJEČAJ – PRODAJA GRAĐEVINSKOG ZEMLJIŠTA U VINOGRADIMA L. – NE OTVARAJ«. Ponuda na natječaj treba sadržavati: 1. ime i prezime, odnosno naziv ponuđača, prebivalište odnosno sjedište ponuđača, te naznaka datuma rođenja za fizičke osobe, odnosno MB za pravne osobe, 2. oznaka nekretnine za koju se dostavlja ponuda, 3. visinu ponuđene kupoprodajne cijene, 4. potpis ponuđača i pečat za pravnu osobu i obrtnika. Uz ponudu se kao dokaz sposobnosti natjecatelja prilaže: 1. dokaz o hrvatskom državljanstvu za domaću fizičku osobu, odnosno presliku putovnice za stranu fizičku osobu (ako je istima dozvoljeno natjecanje); za pravne osobe izvod iz registra Trgovačkog suda ne stariji od 30 dana, odnosno za obrtnike preslika rješenja ili obrtnice Ureda za Gospodarstvo, te ovjereni prijevod izvornika isprave o registraciji tvrtke u matičnoj državi (za stranu pravnu osobu ako im je dozvoljeno natjecanje), 2. dokaz o uplaćenoj jamčevini, 3. upravna pristojba od 20,00 kn, 4. potvrda Upravnog odjela za prostorno uređenje, komunalne djelatnosti i financije Grada Ludbrega da ponuđač nema nepodmirenih dospjelih obveza prema Gradu Ludbregu,

Članak 5. Neće se razmatrati nepravovremene i nepotpune ponude, te ponude osoba koja imaju nepodmirenih obveza (komunalne naknade, komunalnog doprinosa, obveze izgradnje objekata i sl.) prema Gradu Ludbregu. Članak 6. Natječaj se provodi u krugovima do prodaje svih u natječaju istaknutih parcela. Svaki krug natječaja iznosi mjesec dana, a započinje svakog prvog dana pojedinog kalendarskog mjeseca u godini, a završava istekom posljednjeg dana istog kalendarskog mjeseca. Po isteku svakog pojedinog natječajnog kruga, izvršit će se otvaranja ponuda dostavljenih u tom krugu i između njih izvršiti odabir najpovoljnijih ponuda. Članak 7. Kao garanciju ozbiljnosti ponude, svaki je ponuđač dužan položiti jamčevinu u iznosu od 10% od početnog iznosa kupoprodajne cijene za zemljište za koje je istaknuo ponudu. Jamčevina se uplaćuje u korist Proračuna Grada Ludbrega br. 2360000-1824400005,

plaća i ostalih naknada iz radnog odnosa. Stečajni upravitelj ističe kako s obzirom na stanje stečajne mase i iznosa priznatih tražbina radnika koja u prvom isplatnom razredu iznose više od 6,1 milijuna kuna nije realno očekivati eventualna nova namirenja u značajnijem iznosu. Prodajom ostale pokretne imovine, sva su sredstva stečajne mase korištena za pokriće troškova postupka u skladu s odlukama i odobrenjima suda, te odbora vjerovnika. Zato se uvijek između 400 do 500 tisuća kuna mora držati u pričuvi za predstojeće troškove do okončanja parnica i postupka stečaja. -Praktički je unovčena sva pokretna i nepokretna imovina tvornice i stečaj je u završnoj fazi. Osnovni problem završetka postupka je vođenje parnice protiv dužnika, jedne austrijske tvrtke od koje se potražuje 80.000 eura. Postoje izgledi da se od tog slučaja u stečajnu masu uključi još barem 50.000 eura – rekao je stečajni upravitelj Želimir Uršulin. Stečajni upravitelj je nedavno, 9. svibnja, predložio Odboru vjerovnika zaključivanje stečajnog postupka i nada se da će on biti okončan do kraja godine.

Članak 9. Podnositelji ponuda mogu prisustvovati otvaranju ponuda. Odluku o odabiru najpovoljnijeg ponuđača donosi Gradsko poglavarstvo Grada Ludbrega na prijedlog Komisije za imovinsko-pravna pitanja. Ponuđač koji nije zadovoljan s odabirom najpovoljnije ponude ili postupkom prikupljanja pisanih ponuda, može u roku od 8 dana od dana primitka odluke uložiti prigovor Gradskom poglavarstvu. Zaključak Gradskog poglavarstva po prigovoru smatra se konačnim. Članak 10. Najpovoljnija ponuda je ponuda koja sadrži najvišu ponuđenu kupoprodajnu cijenu, te ispunjava ostale uvjete natječaja. U slučaju da dva ili više ponuđača ponude isti iznos cijene za istu građevinsku parcelu, usmenim će se nadmetanjem između tih ponuđača utvrditi najpovoljnija ponuda. U slučaju usmenog nadmetanja najmanji iznos za koji se ponuda može povećati je 500 kn. Članak 11. Novi vlasnik dužan je uz cijenu zemljišta platiti porez na promet, troškove gruntovnog prijenosa, troškove ovjere potpisa, naknadu za prenamjenu zemljišta prije dobivanja građevinske dozvole i sve pristojbe kao i ostale troškove u svezi kupnje zemljišta. Članak 12. Sve potrebne informacije mogu se dobiti u prostorijama Grada Ludbrega ili na tel.042/810-876. Članak 13. Ovo Rješenje stupa na snagu danom donošenja. Predsjednik Gradskog poglavarstva: Ivan Lončarić, oec. OBJAVA: od 01. lipnja 2008. god.

AKTUALNO

30. svibnja 2008.

UKRATKO

Ispostava Ludbreg Hrvatskog zavoda za zapošljavanje

Prvi put manje od tisuću nezaposlenih Na području grada je 471 nezaposlena osoba, većinom s niskom naobrazbom, ali i 14 fakultetski obrazovanih osoba

Ludbreška Ispostava Hrvatskog zavoda za zapošljavanje evidentirala je na kraju travnja 983 nezaposlene osobe. Po prvi put se brojka nezaposlenih za četiri općine ludbreškog kraja i Grad Ludbreg spustila ispod tisuću. Tijekom travnja s evidencije se uspjelo zaposliti 30 osoba što je dovelo od brojke ispod tisuću nezaposlenih, većinu po evidenciji čine žene, njih čak 601.

Prijava u Zavodu Zanimljivo je da nezaposleni s područja Grada Ludbrega čine trenutno manje od 50 posto nezaposlenih ludbreškog kraja. Naime, evidentirana je 471 nezaposlena osoba iz Ludbrega i prigradskih naselja, nešto više od 300 ih je s osnovnom i trogodišnjim školama za KV i VKV radnike, zatim 67 je sa četverogodišnjim srednjim školama, 17 gimnazijalaca, 12 s višim školama i prvim stupnjem fakulteta,

Koja su deficitarna zanimanja? U Varaždinskoj županiji najviše nedostaju KV radnici odnosno strukovna zanimanja s trogodišnjom naobrazbom. Velika potražnja je za zidarima, tesarima, keramičarima, armiračima, soboslikarima i stolarima. Nedostaje također i veći broj bravara, strojobravara, tokara, glodača i instalatera svih profila. Također nema niti dovoljno šivača tekstila i kože, krojača i obućara, a trebaju i ugostiteljska zanimanja. Na listi deficitarnih visokoobrazovanih kadrova su inženjeri u građevini, strojarstvu i elektrotehnici, doktori medicine i nekih profesorskih zvanja.

a 14 nezaposlenih s područja grada ima visoku naobrazbu. Manje nezaposlenih nije jedini pozitivni pokazatelj. Tijekom travnja zabilježene su 83 službene prijave slobodnih radnih mjesta. Na području Ispostave Ludbreg najviše slobodnih radnih mjesta je u građevinarstvu, obućarskoj industriji i preradi kože, drvoprerađivačkoj i trgovačkoj djelatnosti. Podsjećamo na nekoliko osnovnih informacija o ostvarivanje prava

nezaposlenih i zapošljavanja. Zavodu se mogu prijaviti sve radno sposobne osobe u dobi od 15 do 65 godina koje se žele zaposliti i dobit će jedan od dva statusa, ako ispunjavanju uvjete. Status nezaposlene osobe mogu dobiti samo oni koji nisu u radnom odnosu, nisu redoviti učenici i studenti, ne primaju mirovinu, imaju mjesečne prihode do 1.200 kuna. Status nezaposlenog ne mogu dobiti oni koji samostalno obavljaju profesionalnu ili gospodarsku djelatnost, vlasnici većinskog udjela u poduzećima, obrtima ili poljoprivrednom gospodarstvu. Postoji i status tražitelja zaposlenja, a mogu ga dobiti osobe u radnom odnosu koje su nezadovoljne trenutnim poslom, te imaju pravo na informacije o slobodnim radnim mjestima.

Prava i obveze

Savjetnica Gordana Slatki, u suvremenoj prostoriji gdje se četvrtom održavaju redovita informiranja nezaposlenih

Nezaposleni su obvezni sudjelovati u grupnom informiranju, individualnom savjetovanju i javljati se jednom mjesečno. Obvezuju se također aktivno tražiti posao i biti raspoloživa za rad, a sa svojim savje-

U novim prostorima pregledna je ponuda oglasa za posao tnikom izrađuju profesionalni plan zapošljavanja. Na novčanu naknadu ostvaruju pravo nezaposleni koji se prijave Zavodu u roku 30 dana od prestanka radnog odnosa u tvrtki ako rad nije prestao njihovom krivnjom i u tom trenutku imaju minimalno devet mjeseci novog radnog staža, a prethodno nisu koristili prava na novčanu naknadu. Isplaćivanje novčane naknade ovisi o duljini vremena provedenog na radu. Muškarac s 35 i žena s 30 i više godina provedenih na radu imaju pravo na novčanu naknadu do stjecanja prvih uvjeta za mirovinu. Svi korisnici novčane naknade moraju ispunjavati uvjete o aktivnom traženju posla i biti raspoloživi za rad. Ludbreška Ispostava trenutno ima 468 osoba iz evidencije nezaposlenih koje primaju novčanu naknadu.

Suvremeni radni uvjeti Ludbreška ispostava preselila je na novu lokaciju u Ulici kardinala Franje Kuharića 14, u novu zgradu kraj starog mosta preko Bednje. Suvremeni uredi omogućuju primjerene uvjete rada sa strankama i individualna savjetovanja. Uređena je nova dvorana u kojoj se redovito svakog četvrtka održavaju grupna informiranja za nezaposlene, a dvoranu mogu koristiti i poslodavci za razgovore s potencijalnim zaposlenicima. U ispostavi rade trenutačno samo dvije savjetnice, čini se ipak premalo u odnosu na broj ljudi koji trebaju usluge HZZZ-a. Zato je rad sa strankama svakodnevno od 7 do 12 sati.

Poslovi na moru Zahvaljujući turističkoj sezoni zapošljavanje u turizmu predstavlja veći dio zapošljavanja u Hrvatskoj, a bilo je zapošljavanja i u inozemstvu. Posljednjih nekoliko godina znatan dio nezaposlenih s područja Varaždinske županije radio je na sezonskim poslovima koji traju do kasnije jeseni. Dakako, najizraženija je u glavnim ljetnim mjesecima srpnju i kolovozu. Nezaposleni s evidencije u ludbreškoj ispostavi zainteresirani za sezonsko zapošljavanje u turizmu na posao će se uputiti preko Područne službe Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Varaždin. Savjetnik za posredovanje za sezonsko zapošljavanje je Marina Ostrun kojoj se predaju popunjene prijavnice za sezonsko zapošljavanje, a dodatne informacije mogu se dobiti na broj 401-504. Zainteresirani za sezonsko zapošljavanje mogu obratiti svom savjetniku za zapošljavanje koji će ih uputiti dalje. Evo i popisa zanimanja koja hotelijeri i ugostitelji na moru traže za sezonsko zapošljavanje: pomoćni kuhar, pizza majstor, pekar, kuhar, slastičar, mesar, pomoćni konobar, konobar, servirka, prodavač, sobarica, čistačica, animator kulturnih i zabavnih programa.

Romi opet rade u ‘Lukomu’

Grad Ludbreg i ove je godine zaposlio Rome na programu javnih radova kojeg potiče Hrvatski zavod za zapošljavanje. Gradsko poglavarstvo Ludbrega donijelo je odluku o zapošljavanju u ‘Lukomu’ šestero pripadnika romske nacionalne manjine koji žive na području grada. Ludbreški Romi pomagat će u poslovima na uređenju i održavanju javnih gradskih površina, čišćenju zemljišta i obala Bednje, krčenju šikara, na poslovima uređivanja Otoka mladosti, uređivanju cesta prema romskom naselju, te na drugim svakodnevnim poslovima ‘Lukoma’. Romi će u ‘Lukomu’ raditi do kraja studenoga. Grad Ludbreg već treću godinu zaredom sudjeluje u Programu zapošljavanju Roma, a u Područnoj službi HZZZ-a Varaždin ističu da je Ludbreg po tome jedinstven u Varaždinskoj županiji.

Nova lokacija ispostave u Ulici kardinala Kuharića kod starog mosta

30. svibnja 2008.

REPORTAŽA

Čukovec, naselje s dugim ulicama prema obroncima Kalničke gore

Voda i jagode čukovečki brend Sveti Josip je zaštitnik naselja, a Čukovčani se mogu pohvaliti da svoj blagdan slave baš na Dan grada, 19. ožujka a svetu misu redovito služi prečasni Josip Đurkan.

Tekst: Darko Skupnjak Snimci: Josip Grđan Kada smo posjetili Čukovec ovih dana Glavna ulica upravo je dobila novu asfaltnu podlogu na moderniziranoj široj cesti. Time radovi nisu okončani jer još predstoji gradnja pješačko-biciklističkih staza što je mještanima najvažnije. Naime, Glavna ulica naziv je dijela naselja

od rijetkih poduzetničkih objekata u selu. Duge ulice prema vinogorju Zanimljivo, u najranijoj povijesti selo se nije počelo razvijati uz današnju magistralu. Većina kuća gradila se najprije uz potok koji se spušta s obronaka južno od današnje glavne ceste glavne uz sadašnji društveni dom. Raštrkanost gradnje posebnost je Čukovca jer

tva srozava čak 35 kuća u kojima živi samo po jedna osoba. Doduše, u posljednjih nekoliko godina broj žitelja malo se povećao, ali nije zaslužan seoski ‘baby-boom’. Prosjek su popravili doseljenici iz BIH, četiri nešto brojnije obitelji od našeg skromnog prosjeka. Oko 90 žitelja u radnom je odnosu uglavnom u Koprivnici, u Ludbregu i Varaždinu. Još uvijek je dvadesetak žitelja na radu

Mladi se okupljaju u DVD-u jedinoj seoskoj udruzi, izuzev Crvenog križa uz državnu cestu, Podravsku magistralu. Nakon desetljeća nadanja da se poboljša sigurnost na, iz godine u godine, sve prometnijoj i opasnijoj cesti, mještani su napokon dočekali njezinu modernizaciju. -Mogli bismo reći kao da se ostvaruje naš san. Nužnost modernizacije ceste s gradnjom pješačkobiciklističkih staza bila je zajednička inicijativa Globočeca, Bolfana i Čukovca još 2003. godine. Sjećate se potpisivanja peticije školaraca. S Ivanom Lončarićem koji je tada bio dogradonačelnik predstavnici triju sela išli smo u Zagreb da bi nadležnima prenijeli našu inicijativu. Vjerujem da smo donekle utjecali da se priđe radovima. Mi u Čukovcu, kad radovi budu gotovi, namjeravamo registrirati autobusno stajalište za školsku djecu kod društvenog doma čime ćemo djecu maknuti s prometne državne ceste – zadovoljno je prokomentirao Valent Pavković, predsjednik Vijeća mjesnog odbora Čukovca. Tako će i kapelica svetog Josipa koja ponosno stoji u Glavnoj ulici nakon završetka radova biti još upečatljivija. Podignuta je 1910. godine i za dvije će godine doživjeti stotu. Obnovljena je prije nekoliko godina. Čukovčani se mogu pohvaliti da svoj blagdan slave na Dan grada, dakle, 19. ožujka, a svetu misu redovito služi prečasni Josip Đurkan. Ime zaštitnika sela, svetog Josipa nosi i privatni dom umirovljenika u Glavnoj ulici s 35 korisnika, inače jedan

se ulice protežu prema obroncima Kalničkog gorja. Kuće su se gradile u lijepom prirodnom krajoliku što naselju daju jedinstvenost. Kada se ulazi iz smjera Ludbrega u Čukovec prva ulica desno je Plješivica. Kod raskrižja s raspelom skreće se desno u ulicu Graci, u sredini Glavne ulice skreće se u Vinogradsku ulicu, a s istočne strane selo zaokružuje Segovinska ulica. Torčec je ulica prema Svetom Petru, jedina u koju se s Glavne ceste skreće ulijevo. Ulice su vrlo duge. Plješivica je dužine više od 300 metara, posljednja je asfaltirana prije dvije godine i dobila javnu rasvjetu. Vinogradska je duga 500 m i širine je 3,5 m, asfaltirala se zahvaljujući potpori iz državnog proračuna. Mještani su dali veliki doprinos za asfaltiranje Graci dužine 600 m i širine 3 m, te za asfaltiranje 120 kvadrata platoa ispred društvenog doma u istoj ulici. U posljednje vrijeme postavljena je javna rasvjeta na dijelu Segovinske ulice. Torčec je razvrstana cesta, pa je asfaltirana iz županijskog proračuna. Do sredine prošlog stoljeća Torčec je bio samostalni zaselak, a zatim je pripojen Čukovcu. Radi toga se ne može uspoređivati kretanje broja žitelja kroz protekla razdoblja.

u Njemačkoj i Austriji. U Čukovcu je brojna populacija od 70 umirovljenika. Prema podacima mjesnog odbora u svakom domaćinstvu živi po jedan zaposleni i umirovljenik, pa prosječna primanja utječu na niski standard.

Asfaltiranje vrlo prometne Glave ulice na državnoj cesti, još se čekaju staze -Nemamo se kamo niti širiti. Sad smo za vrijeme rasprave o promjenama Prostornog plana skupa s Bolfanom tražili da se osigura građevinska zona uz državnu cestu između dva naselja, ali stručnjaci kažu da to zakon to ne dozvoljava, pa baš nemamo uvjeta za prostorni razvoj u budućnosti. No, trudimo se sadašnjim i budućim generacijama stvoriti što bolje životne uvjete. Kad se

Zdravko Bačani, među rijetkim Čukovčanima koji imaju otvorenu obrtničku radnju naprave staze u Glavnoj ulici najveći problem ostat će kanalizacija. Nama ljudi u ulicama prema vinogorju na višim lokacijama imaju problema s odvodnjom, neki su čak zdence pretvorili u septičke jame. Mišljenja sam da to treba rješavati na razini

Josip Horvatić jedan od uzgajivača iznimno kvalitetnih čukovečkih jagoda

Za bolje životne uvjete U čukovečkim ulicama ima 111 domaćinstava u kojima živi 320 žitelja od čega 283 mještana s biračkim pravom. Tek je poneka kuća prazna bez ukućana, ali prosjek stanovniš-

grada za sva prigradska naselja istovremeno, a ne pojedinačno jer se radi o cijelom složenom sustavu i projektu i jednako neophodnom za sva naselja grada. Nas u VMO čeka skoro asfaltiranje dijela Segovinske ulice asfalt dužine 250 m i 2,5 m širine, prema troškovniku stoji 70.000 kuna. Mještani će osigurati 10.000 kuna, mjesni odbor oko 30.000, a prema odluci

U kapeli sv. Josipa svake godine se služi svečana misa 19. ožujka, baš na Dan grada

Gradskog vijeća Ludbreg preostala sredstva trebali bi dobiti iz gradskog proračuna. Planiramo asfaltirati i 150 m spojne ceste od Vinogradske do Graci. Lani smo regulirali potok uz dom, napravili malonogometno igralište nasuprot doma, kao i dječje

30. svibnja 2008.

REPORTAŽA

igralište sa spravama uz pomoć Varaždinske županije. Treba nam doći još tobogan, također poklon Županije, a i iz mjesnog proračuna vjerovatno ćemo kupiti barem još jednu ljuljačku – rekao je Pavković.

Mladi oko doma Osim predsjednika Valenta Pavkovića (HNS), u Vijeću MO još su Drago Koštarić (HSS), zamjenik predsjednika, Dušan Jagodić (HNS), Zdravko Bačani (HNS) i Ivan Bulf (nezavisni). Kažu da se trude realizirati sve ono što si zacrtaju godišnjim planovima. Pavković vodi Vijeće MO već drugi mandat. -Dokaz je to dobrog rada Vijeća MO jer da nije tako ne bi dobili tako veliko povjerenja glasača na zadnjim mjesnim izborima. Očito je bilo nezadovoljstva radom prethodnika, čak nismo mogli koristiti vlastiti mjesni vodovod. A mi sada od komunalne naknade prikupimo i do 30-ak tisuća kuna što je osjetno više nego ranijih godina, pa se neke stvari lakše mogu napraviti. Moram reći da su vrlo korektni vlasnici vinograda iz drugih sela, najviše ih je iz općina Mali i Veliki Bukovec jer se uvijek odazovu i daju doprinos kad se prikuplja novac za uređenje puteva – ističe Pavković. Središte naselja prostrana je livada s igralištima i društveni dom sagrađen još 1954. godine mjesta su gdje se okuplja najviše ljudi, a članove VMO posebice raduje što je tamo svake večeri okupljalište mladih. U selu priznaju da je možda sretna okolnost što u Čukovcu nema ugostiteljskih objekata, pa se mladi više druže i zabavljaju kod društvenog doma koji se polako se uređuje. Iako je izgrađen prije 55 godina tek je prije dvije godine u unutrašnjosti dobio primjereni sanitarni čvor što je omogućilo i bolju prenamjenu ostalog prostora, uvedeno je centralno grijanje, te riješen gorući problem promjene dijela krovišta. Tako unutrašnjost doma treba samo malo dotjerati. Prostorije doma koriste jedine dvije društvene organizacije, mjesno vatrogasno društvo i Crveni križ, a u vijeću MO potiču mještane i na osnivanju novih udruga. I u Čukovcu je djelovao nekad nogometni klub ‘Kalnik’, ali se ugasio prije 25 godina. -Prostora za nove udruge ima, mogle bi se osnovati prema interesima i sklonostima žitelja. VMO bi to sigurno podržao pri osnivanju i djelovanju. Pa, žene bi mogle osnovati još neku udrugu kak imaju žene u drugim selima. A kaj se nogometa tiče - pa u prvoj postavi ‘Gore’ u Globočecu je šest naših dečki. Tko zna? – kažu u mjesnom odboru.

Plješivica – posljednja asfaltirana ulica

Izvorska voda za selo

Pravoslavna crkva sv. Nikolaja starija od 250 godina

Mjesni odbor napravio je nasuprot doma malonogometno i dječje igralište sa spravama

Jagode – čukovečki brend Žitelji posjeduju oko 152 jutara oranica, ali se tek tri-četiri gospodarstva ozbiljnije bave poljoprivre-

dom i najčešće obrađuju obradive površine mještana kojima se mala proizvodnja ne isplati. Nažalost, dosta je i neobrađenih površina iz raznih razloga. U Vijeću MO smatraju da bi poljoprivredna inspekcija morala intervenirati, da se na utječe na one koji ne mogu obrađivati zemlju kako bi parcele dali u zakup. Čukovec je ipak poznat po poljoprivrednicima, ali se oni ne bave klasičnim kulturama, već proizvodnjom jagoda. U Čukovcu se ovom proizvodnjom u proteklog desetljeću ozbiljno počelo baviti čak 15-ak obitelji. Među njima je i obitelj Josipa Horvatića. Katica kaže kako kupci uoče ekološki uzgojene jagode, pa nemaju se problema s prodajom. -Imam oko 8.000 sadnica jagoda, uvijek pazim na prigodni uzgoj. Prodajemo samo na tržnicama u Varaždinskih Toplicama, u Prelogu i tu kod kuće. Ništa ne ide kroz veleprodaju. Za još veću proizvodnju nedostaje zemlje, a kvalitetom jagoda sigurno bi imamo dovoljno kupaca – rekao nam je Josip.

Četiri izvora u šumarku zaštićena su i ‘pod ključem’

Četiri izvora vode u šumarku između Vinogradske ulice i Graci razlog su zbog kojeg se mještani hvale da piju kvalitetnu, prirodnu i k tome najjeftiniju vodu u Hrvatskoj. Sami su još 1974. godine napravili pravi vlastiti vodovod. Iz uređenih i zaštićenih izvori u šumarku voda se prirodnim putem skuplja u 20ak metara udaljenom sabiralištu, a odande uz pomoć pumpi i preko cijevi voda se usmjerava uzbrdo čak 400 metara do bazena. Za mještane cijena je 2,5 kune po kubiku. Izvori su izdašni i još daju dovoljne količine za potrebe čitavog sela. No, prije četiri godine VMO je uplatio i priključak na ‘Varkomov’ vodovod kako bi, zlu ne trebalo, osigurali pričuvni dotok vode u selo. Izvori daju dnevno nešto više od 70 kubika vode što je dovoljno za potrošnju čitavog sela i zimi i ljeti kada je potrošnja veća. -Zavod za javno zdravstvo svakih mjesec uzima uzroke za analizu radi provjere kvalitete vode, a dvaput godišnje čisti se bazen. Tada bazen priključimo na pričuvni ‘Varkomov’ priključak – pokazao nam je Dušan Jagodić. Uplatama mještana pokrivaju se troškovi analize što iznosi oko 600 kuna, u prosjeku oko 800 kuna plaćaju potrošnju struje zbog rada pumpi, a tu su i troškovi održavanja objekata vodovoda i okoliša. U VMO čak razmišljaju o mogućnosti osnivanja tvrtke za distribuciju vode. Ako vas put nanese u Čukovec svakako žeđ ugasite prirodnom hladnom vodom iz mjesnog vodovoda. Morate kupiti i mjericu poznatih čukovečkih jagoda. Uostalom, možda je za njihovu kvalitetu dijelom zaslužno zalijevanje prirodnom vodom iz mjesnog vodovoda.

Zdravstveno stanje vode u bazenu kontrolira se svaki mjesec

Vatrogasci slave

U mjesnom DVD-u već su u punom jeku pripreme da se 5. srpnja što dostojnije obilježili rođendan društva. Naime, DVD osnovano je u Čukovcu 1938. godine, pa prema tome sada slavi 70. obljetnicu. -DVD ima 23 aktivna odrasla vatrogasca i pet žena članova. Međutim, imamo isto toliko djece i mladeži. Eto, redovito vježba deset djevojčica u dobi od 6 do 12 godina i osmorica članova mladeži ou dobi od 12 do 16 godina. Naše su ekipe lani osvojile čak šest pehara, pa smo u tim mlađih kategorijama imali najviše uspjeha u županiji. Roditelji nam daju punu potporu, imaju razumijevanja za ono čime se bavimo. Mladi nemaju puno izbora, pa smo odlučili, uz potporu VMO-a, da počnemo ozbiljno i stručno rad s mladima podići na višu razinu – rekao je Dušan Jagodić, zapovjednik DVD-a. Za proslavu su vatrogasci već pronašli sponzore, nešto će pomoći grad, ali i mjesni odbor. Takvom brigom prema mladima DVD je vjerojatno osigurao kontinuitet rada društva i narednih desetljeća.

Crkva treba obnovu Dio žitelja Čukovca srpske je nacionalnosti. Prije 400 godina, točnije početkom 17. stoljeća u selo su doselili pravoslavni stanovnici srpske nacionalnosti, vjerojatno prebjezi pred Turcima koji su dobili status slobodnjaka. Danas čine 17 posto stanovnika Čukovca, a pripadnici oba naroda žive složno. Pravoslavna crkva vrlo je stara, izgrađena je 1756. godine i posvećena je svetom Nikolaju. Do danas je s neznatnim promjenama zbog kasnije gradnje zvonika zadržala izvorni oblik. Pripada kasnobaroknom razdoblju. Za mjesto gradnje nekadašnji su žitelji odabrali vrh brda na osami, a odmah potom je okružena grobljem. Danas je to spomenik kulture, elektriﬁcirana su zvona, ali građevina je trošna i nužna je obnova. Čini se da su pod paskom stručnjaka iz ministarstva kulture napravljena određena ispitivanja stanja građevine i zasad tek zahvati vidljivi na tornju, očito kako bi se da se spriječilo njegovo moguće urušavanje. U crkvi će se 7. lipnja slaviti sveta liturgija, u povodu blagdana Krsne slave na kojoj se očekuje, kao i na prigodnom slavlju, velik broj pripadnika srpske nacionalne manjine grada Ludbrega i županije, te brojni gosti.

U ispod poda sabirališta dolazi voda s izvora, a pumpama se prosljeđuje prema bazenu

REPORTAŽA

30. svibnja 2008.

Gosti su sa zanimanjem pogledali pločice na krugovima

Izložbu cvijeća iz godine u godinu privlači sve više pozornosti

Ludbreg – grad cvijeća i centar svijeta

Zagreb i Vinkovci na znaku centra svijeta Procjenjuje se da je u Ludbregu početkom svibnja bilo oko 20.000 posjetitelja

Prvi svibanjski vikend u Ludbreg dolazi najviše posjetitelja i gostiju. Završna proslava Dana centra svijeta i tradicionalna Izložba i sajam cvijeća na središnjem gradskom trgu postaju još jednim zaštitnim znakom grada. Procjenjuje se da je Ludbreg taj vikend posjetilo gotovo 20-ak tisuća gostiju. Ove godine gosti Ludbrega bili su gradovi Zagreb i Vinkovci, a pločice s imenima gradova i njihovoj udaljenosti od Ludbrega dobile su svoje mjesto na krugovima centra svijeta. Zajedno su ih postavili zagrebački dogradonačelnik Ivo Jelušić, 69 km; vinkovački gradonačelnik Mladen Karlić, 211 km od centra svijeta, uz pomoć gradonačelnika-domaćina Ivana Lončarića. Predstavnici gradova i turistički djelatnici potpisali su s Ludbregom povelju o suradnji i prijateljstvu, ali i predstavnici Raba, Huma, Varaždina, Varaždinskih Toplica i Križevaca koji su također boravili u našem gradu. Zagreb se predstavo ‘Kraljevima ulice’, a Vinkovački KUD ‘Lisinski’ posjetitelje je poveo u povijest svog kraja i grada, na 400 godina rimske

Zagreb je za program osigurao nastup –Kraljeva ulice

Notar upisuje nova imena u Knjigu građana centa svijeta

Colonie Aurelie Cibalae, na druge kulture i na iznimno bogatstvo izvorne narodne baštine istočne Slavonije. No, iz Vinkovaca su stigli i mali ‘Bubamarci’, kuhare i slikare ugostili su ‘Kuća Sunca’ ludbreški kolege ‘po kistu’. A trodnevni 12. ludbreški sajam cvijeća okupio je preko stotinu izlagača, a stigli su iz svih krajeva zemlje. Ponuda i interes za doista tisuće raznih cvjetova. Ipak, izložba oko 500 vrsta orhideja slovenske tvrtke ‘Ocean Orhids’ uz prezentaciju zagrebačkog ‘MBM’ o njihovom aranžiranju bila je posebna atrakcija. Uz sve to i bogat zabavni program, od folkloraša iz Makedonije, KUD-ova iz Golubovca i Ludbrega, mališana ludbreških vrtića, glumca Ede Vujića, country-banda ‘Plava trava zaborava’, da ne zaboravimo i domaće mažoretkinje, Puhački orkestar grada. Turistička zajednica grada i Udruga cvjećara i povrtlara ludbreške regije potrudili su se da svima prvi dani svibnja u Ludbregu ostanu u sjećaju. Veći dio tog ugođaja zabilježila je kamera našeg fotoreportera. Snimke: Josip Grđan

Orhidejama nitko nije mogao odoljeti

Ali su i kaktusi imali svoje poklonike

Pločice postavljene – domaćini s M. Karlićem i I.Jelušićem

Vinkovački KUD pokazao je dio izvorne baštine

Zalogaje po receptima iz rimskog doba Vinkovčanke su ponudile gostima

Atraktivan je bio njihov nastup orijentalnih plesova

30. svibnja 2008.

REPORTAŽA

Dupkom puna dvorana uoči početka snimanja

Naši KUD-ovci prvi su izašli pred publiku

‘Lijepom našom’ iza TV-kamera

Bio je to značajan događaj za Ludbreg. Popularna emisija HTV-a ‘Lijepom našom’ koja predstavlja kulturnu narodnu baštinu hrvatskih krajeva gostovala je u Varaždinskoj županiji. Grad Ludbreg bio je domaćin emisije u školsko-sportskoj dvorani 14. svibnja. Svih 1.400 ulaznica prodano je u nekoliko dana prije javnog snimanja emisije što je bio dokaz popularnosti emisije, ali i najave dolaska atraktivnih glazbenih gostiju. Kako je sve izgledalo okom kamere gledatelji su mogli vidjeti u dvije emitirane emisije i na samom javnom snimanju. Mi smo se stoga odlučili dočarati ozračje iza pozornice, iza kamera, u reportažnim kolima. -Suradnja je fenomenalna, bez kurtoazije – čista petica. Sve je štimalo od dana kad smo počeli pripreme, pa do ovoga sada na snimanju. Stvarno je super. Na samom snimanju radi 53 ljudi – rekao nam je autor i voditelj Branko Uvodić između dva izlaska na pozornicu, a zatim je odgovor na naš upit o broju HTV-ovih ljudi na snimanju, prenio i publici u dvorani. Moramo priznati da su najodgovorniji za ovaj projekt bili vrlo susretljivi i strpljivo odgovarali na sve naše upite. Producent Ljubo Vlahov zapravo je bio ‘alfa i omega’ onoga što su gledatelji mogli pratiti u dvije emisije emitirane na prvom programu HTV-a 18. i 25. svibnja. -Samo javno snimanje traje oko 2,20 sata, a onda se montiraju dvije emisije po 50 minuta. Tu smo dva dana, napunili vaše hotele i još devetoricu poslali na spavanje u Koprivnicu. Pripreme su trajale desetak dana odnosno dva dana uoči samom snimanja jer je trebalo snimiti priloge o starim zanatima, postaviti scenu i obaviti sve tehničke pripreme za snimanje. -Mi smo uigrana ekipa. Ja sam producent ove emisije, znači brinem za čitav projekt, ekipu i suradnju s domaćinom koji su nam strašno puno pomogli. Možda je

Barbaru Othman pronašli smo u frizeraju

Dobro ovako? Pozdrav od Jasne vašim čitateljima

Neven i Dejan s radija – na poslu kao i mi bilo najbolje dosad ili barem jednako dobro kao u Otočcu – potvrdio je Ljubo Vlahov. Ne znamo koliko je toj visokoj ocjeni pripomogla večer ranije i prava fešta HTV-ovaca u Črn-belu. Ali, veselo raspoloženje i ozračje nastavilo se i tijekom večeri snimanja. Iza pozornice svi su se vrlo savjesno u pripremali za izlazak pred kamere i publiku, odlazak u jednu od svlačionica na ‘šminkeraj’ bio je obvezan. Kićo Slabinac bez nervoze strpljivo je čekao na svoj red: -Dugo nisam pjevao u Ludbregu, ako se dobro sjećam dva ili tri puta

nastupio sam u kino-dvorani, a sad prvi put u vašoj sportskoj dvorani. Izgleda sjajno – rekao je Kićo. Popularne Gazde zatekli smo u svlačionici na uštimavanju instrumenata: Mi smo često tu u okolici, skoro smo domaći. A zakaj smo u crnom? Najprije smo koristili bijele odore, ali vam se ona brzo zaprlja. Ovak je bolje jer na crnom se ništ ne vidi – objasnili su dečki svoj modni stil na sceni. Odlično raspoložena bila je Jasna Zlokić, svi iza pozornice htjeli su fotku za uspomenu: -Za lokalne novine? Može, ali ako mi pokažete kako sam ispala. Super, zadovoljna sam. Budete to objavili? – interesirala se legenda naše estrade i već su je za kratki razgovor molili dečki s Radio Ludbrega koji je izravno prenosio program iz dvorane. Osim kolege s radija marljivo je radila i ekipa tjednika ‘Arena’. Odlični izvođači Naša Barbara Othman i Lidija Horvat-Dunjko, dva osebujna glasa i stasa, na pozornicu su izlazile u kratkom razmaku, pa su iza bine često bile zajedno, kao i mlade ludbreške glazbene snage Ines i Željko. HTV-ovi ljudi kažu da je emisija vrlo gledana za ovaj termin nedjeljom popodne iako je on nepovoljan za ovo doba godine i rado bi se izborili za bolji. Snimanjem u dvorani bili su vrlo zadovoljni i oni u reportažnim kolima: -Glazbena izvedba svih izvođača je više nego korektna i nemam primjedbi, već na probi sam vidio da bude sve u redu – pohvalio je u reportažnim kolima glazbeni urednik emisije Vlado Felker. Očito se pazi na visoku kvalitetu. Primjerice, glavni glas ‘El Comba’ nije mogao pjevati jer je dobio anginu, a glazbeni urednik nije dozvolio nastup na play-back. I tako su dečki ispali iz emisije. ‘Lijepom našom’ za mali Ludbreg bio je veliki događaj, značajna i prava promocija grada i čitavog kraja preko državne televizije. A protekao je u krasnom ugođaju.

Mlade glazbene snage Ludbrega – Kićo (uvijek mi je dobro ovdje) i Ljubo Vlahov (Uh, kakva je fešta bila u Črn-belu) Ines Grabarić i Željko Zaplatić

Gazde su se u svlačionici uštimavali za nastup

Puno posla za Branka Uvodića –tko je na redu?

Domaćini i gosti U emisiji su nastupili domaće ‘županijske snage’ KUD-ove ‘Anka Ošpuh’, ‘Varteks’ iz Varaždina, ‘Elizabeta’ iz Jalžabeta i ‘Vidovec’, solisti i ansambli Barbara Othman, Željko Zaplatić, Ines Grabarić, Ivica Pepelko, Ivan Povijač, Varaždinski tamburaški orkestar, ‘Kavaliri’ iz Bednje, ‘Faringaši’ iz Prigorca, ‘Fakini’ iz Varaždinskih Toplica, ‘Lepi cajti’. Gosti su bili Lidija Horvat–Dunjko, Ćiro Gašparac, Jasna Zlokić, Kićo Slabinac, Gazde, Slavonia band.

Gradonačelnik u ‘robači’ prije sasvim korektne izvedbe ‘….vre ftičeki spiju’

U reportažnim kolima glazbeni urednik V. Felker: Svi izvođači su vrlo dobri

A šminkeraj je bio obvezan za sve izvođače, a i vrlo popularan

SA SVIH STRANA

30. svibnja 2008.

‘Ludbreška biciklijada’ u subotu, 14. lipnja

Pripremite bicikle za 21. start i piknik na otoku

Više od pet desetljeća humanitarnog rada Josip Loparić, pokretač biciklijade, na radnom mjestu u studiju Radio Ludbrega

Ekipe iz Vinograda Ludbreških, Salinovca, Stražnjevca i G. Bogićevaca ogledat će se u deset disciplina seoskih sportova

Bliži se datum održavanja još jedne manifestacije, posebnosti Ludbrega. U subotu, 14. lipnja u 15 sati na središnjem gradskom trgu označit će se start već 21. po redu ‘Ludbreške biciklijade’. Bicikliste-rekreativce očekuje mirna i ugodna vožnja duga je 12,2 km vožnja trasom od Ludbreg, kroz Globočec, Čukovec do Svetog Petra, pa kroz Apatiju, Slokovec i Sigetec do cilja na Otoku mladosti u Ludbregu. Da sve prođe u najboljem redu u pratnji će biti ludbreški policajci, medicinsko osoblje i ekipa Gradskog društva Crvenog križa. Odbor za organizaciju pri Turističkoj zajednici Ludbrega utvrdio je potankosti kako bi biciklijada zadržala prepoznatljiv ‘imidž’ odlično organiziranog programa, zabavnog druženja građana, uz malo rekreacije i puno dobre zabave. Ludbreška biciklijada već je dugo jedna od najvažnijih točki kalendara događanja u gradu, a poznata je izvan naših lokalnih okvira. -Ako se dobro sjećam mislim da su u ova dva desetljeća pedale oko Ludbrega okretali svi varaždinski župani i ludbreški gradonačelnici. Kolko je meni poznato, samo je ona ‘Večernjakova’ u Zagrebu starija od naše, a ostale sredine krenule su kasnije, čak nas malo i kopiraju. Nama je uvijek cilj da bude što više ljudi, mladih i starih. Pa to i zamišljeno kao druženje i rekreacija građana, članova obitelji i svih koji dođu. Našem društvu trebaju takva okupljanja, neobvezna druženja i opuštanje kroz vožnju i kasnije na pikniku prirodi. A mi se trudimo uvijek osigurati bogat i zanimljiv program – rekao je Josip Loparić, pokretač biciklijade i predvodnik Organizacijskog odbora, inače, kolega s lokalnog radija čiji glas možete slušati svakog dana u jutarnjem programu.

Seoski sportovi Ono što je stidljivo počelo prethodnih godina sada će biti središnji dio programa na otoku. U pripremi su prave seoske sportske igre. -Četiri ekipe ‘Gornji grad’ iz Ludbreških Vinograda, zatim iz Salinovca, Straženjevca i Gornjih Bogićevaca natjecat će se u deset disciplina. Primjerice, u potezanju užeta, skoku u dalj s mjesta, bicikli-

Susret u povodu Međunarodnog tjedna Crvenog križa

stičkoj alci, trčanju u vreći, penjanju na stup, ‘skijanju’ na travi i sličnim disciplinama. Nema tu nikakve improvizacije, sve će biti vrlo ozbiljno organizirano. Eto, baš smo ekipama poslali detaljne propozicije igara da se mogu pripremiti. Gledateljima će sigurno biti vrlo zanimljivo i zabavno. No, bit će tu i drugih sadržaja i igara za posjetitelje piknika – naglasio je popularni Joža.

Na otoku besplatni grah i - ‘Belupo’ Na ovogodišnjoj ‘Ludbreškoj biciklijadi’ očekuje se nekoliko stotina biciklista za vožnji predviđenom trasom, ali još više onih koji će se biciklistima kasnije priključiti na pikniku sa zabavnim programom na otoku. Start je na trgu u 15 sati. Nakon cilja na otoku deset sretnika koji će sudjelovati u vožnji oko Ludbrega nagradit će se u prigodnom tomboli lijepim nagradama, a dobitnici će se odrediti ždrijebom. Organizira se i druga tombola za sve koji će kupiti tombolsku kartu. U obje tombole prva nagrada je, dakako – bicikl. Za sve gladne organizatori su uz pomoć sponzora osigurali dovoljne količine ukusnog graha. Naravno, gurmani će imati mogućnost za pojačanu ishranu u vlastitoj režiji uz roštilj, kotlovinu, jela iz kotlića. Nakon zakuske započet će zabavni program sa zabavnim i seoskim igrama. Za glazbeni dio programa bit će zadužena grupa ‘Belupo’, a vrijeme trajanja programa uz pjesmu i ples je neograničeno. -Samo da nas vrijeme posluži - prizivaju vrijedni organizatori.

On je iznimno uspješni animator zabavnih sadržaja. Podsjećamo da je pokrenuo još neke nekad vrlo popularne i iznimno dobro posjećene zabavne manifestacije, kao što su natjecanja pjevača amatera i smotru nekad brojnih glazbenih sastava ludbreškog kraja. Za biciklijadu je brzo pridobio istomišljenike. -Božo Đekić, u duši sportaš, odmah je bil za biciklijadu, i nas dvojica smo pokrenuli ostale jer smo sve zamislili kao zabavno druženje ljudi čitavog kraja, uz

rekreaciju i povratak prirodi. A još ima ljudi koji su u organizaciji od prve do ove posljednje biciklijade. Primjerice, Božo Pajnić baš je svake godine na čelu biciklista, pa Stanko Horvat iz Crvenog križa i Tomo Filip. Možda nitko od nas nije očekivao da budemo tak ‘pogodili’ interes ljudi, ali da nije tak ne bi se održala dva desetljeća. Na nama u organizacijskom odboru je da uvijek dobro osmislimo program, uvedemo nešto novog iz godine u godinu da ljudima bude atraktivno i privlačno jer će zato doći i drugi put – rekao je Josip.

Nikad odgoda Biciklijada je mijenjala dane i datume održavanja uz naše blagdane. Ustalilo da to bude krajem svibnja ili početkom lipnja, kada je vrijeme toplije i manja mogućnost kiša. Šumski proplanak Cimerplac nedaleko Slanja uz cestu Ludbreg-Varaždinske Toplice bio je domaćin biciklistima i piknika prvih 11 godina. Zbog uske ceste, problema s parkiranjem, nedostatak struje i vode bili su razlozi promjene trase i mjesta piknika. Nova promjena uvedena je lani kada je prvi put održana subotom. -Jako su pozitivna iskustva s uvođenjem subote. Iako program počinje kasnije ljudi mogu ostati dulje, družiti se do dugo u noć. Nedjelja je ipak dan za odmor i treba misliti na sutrašnji radni dan, pa kad je bilo najbolje raspoloženje moralo se prekinuti. Ovak nam ljudi kažu da je subota pun pogodak – završio je Josip. A nevolje s vremenom? U šali kažu da je ono ponekad s njima poigrava kao s tenisačima na legendarnom teniskom turniru u Wimbledonu. Još je u svježem sjećanju 2006. godina, kao da se tada vrijeme posvađalo s organizatorima, lijevalo je s prekidima skoro dva tjedna. Otok je bilo sav pod vodom i u blatu. Nakon tri odgode i čim se osušilo tlo biciklijada je na kraju ipak održana. Naime, ne može se dogoditi da godina prođe bez biciklijade, pa je ipak održana 21 godinu zaredom. Zato i sada treba pripremiti bicikle, naoružati se s malo dobre volje najprije za ugodnu vožnju, a zatim i za igru, zabavu, pjesmu i ples.

Ružica Antolić već je 12 godina na čelu Gradskog društva Crvenog križa, a iza nje je više od pet desetljeća pomaganja

umanitarci tijekom svibnja obilježavaju Međunarodne dane Crvenog križa. Djelovanje ove organizacije u ludbreškom kraju prednjači u Hrvatskoj već desetljećima. Svakako da su za uspjehe uvijek najvažniji ljudi, a zaslužnih na ludbreškom području ima puno. Jedna od njih je svakako Ružica Antolić. Već je 12 godina na čelu Gradskog društva Crvenog križa Ludbreg što je samo nastavak njezina dugogodišnjeg humanitarnog rada. Naime, Ružica Antolić je već više od pola stoljeća aktivna članica organizacije u rodnom Ludbregu.

ljudima dodijeljeno čak 70 bolničkih kreveta da bi lakše podnosili dugotrajno ležanje zbog bolesti. Dobrovoljno darivanje krvi po čemu je Ludbreg skoro tri desetljeća pri vrhu Hrvatske tradicija je duga već 55 godina. Ružica je i sama bila darivatelj krvi dok joj je to zdravlje dopuštalo. Sve je to razlog što mnogi u Hrvatskoj kažu za Ludbreg da je među najboljim društvima Crvenog križa.

Brojne akcije -Učlanila sam se dok sam još polazila osnovnu školu kad je predsjednica bila Rozika Novak. U vrijeme srednjoškolskih dana u mjesnom društvu u Ludbregu osnovan je pomladak i tu sam nastavila s radom. Nama mladima stari su dali tak, neke manje zahtjevne obveze. A nakon srednje škole počelo se ozbiljno raditi po programima u suradnji s Društvom žena u Ludbregu. Bilo je puno prikupljanja pomoći za socijalno ugrožene kojih je tada bilo jako puno. Sjećam se da smo najviše prikupljali odjeću i obuću, to se nosilo u školu učenicima iz siromašnih obitelji. Već tada se puno surađivalo s društvima po našim selima – prisjeća se Ružica. Crveni križ je 60-ih godina osim humanitarnih provodio i edukativne programe, a čini se da se tada počela stvarati tradicija rada, volontiranja u Crvenom križu u našem kraju. -U čitavom kraju radili smo higijensko-zdravstvene tečajeve, pa tečajeve kuhanja, pružanja prve pomoći. Uz sve to trebalo je zbrinuti siromašne. Radila sam s puno dragih osoba iz tadašnje generacije, kao što su Katica Perin, Marija Filip, Marija Kramar, Ruža Đinđić i druge žene od kojih mnoge više nisu žive. Puno sam naučila i dugo surađivala s tetom Katom Brcković koja je bila vrlo omiljena u čitavom kraju zbog svega dobrog što je radila i jednostavne, ljudima vrlo prihvatljive komunikacije, pa Feliksom Pignarom koji je također dao veliki doprinos u razvoju našeg Crvenog križa – rekla je Ružica. Važna druženja volontera Danas se umjesto tečajeve, obuće i odjeće, ljudima najčešće pomaže s lijekovima, ortopedskim pomagalima. Primjerice, trenutno je

Ružica Antolić -To je zahvaljujući ljudima po mjesnim društvima. Ako nešto zatrebate oni će istog časa krenuti u akciju. S njima smo stalno u kontaktu. Zato su bitna druženja. Pazite, mi smo volonteri-dobrovoljci i ti susreti su vrlo važni, okupljaju ljude na druženjima, međusobno se još bolje upoznajemo. Mjesečno se jednom u Ludbregu sastaju predsjednici mjesnih društava, osobno se trudim kroz zimu stići na svaku njihovu skupštinu. Izleti su nekad bili češći, a zahvaljujući njima mnogi su stariji možda prvi ili jedini put vidjeli neke krajeve Hrvatske, jadransku obalu, Plitvička jezera. Sada radimo na tome da izleti za naše aktiviste budu opet češći. Punih deset godina imali smo susrete s kolegama iz njemačkog Gunzburga, organizirali smo razmjenu djece za ljetovanja. Tada sam bila u mjesnom društvu. Za vrijeme Domovinskog rata danonoćno se radilo na smještaju izbjeglica i prognanika, raspodjelu pomoći i tada smo se upoznali s humanitarcima iz njemačkog Krumbacha s kojima smo i danas u kontaktu, pa smo upoznali Slavonce koji su tijekom rata primali pomoć preko nas. Bilo je puno lijepo susreta i novih poznanstava rekla je Ružica.

Susret u bolnici Kaže nam da nakon više od pet deseljeća rada u Crvenom križu ostaju samo lijepa sjećanja. -Ljudima je često puta potrebnija topla riječ i razgovor od bilo kakve materijalne po-

moći. Nedavno smo s Caritasom posjetili 135 bolesnih ljudi s našeg područja, uz pomoć grada pripremili smo im skromne poklone, ali je njima bilo najvažnije što smo ih došli obići i s njima popričati. A dirne vas kad vas ljudi poznaju po dobrom. Eto, tata mi je bio u varaždinskoj bolnici i bio u sobi sa čovjekom iz Hrastovljana. Dođem ja u posjet, a čovjek će meni:“Puno sam čul o vama i puno put sam vas poslušal na radiju, pa mi je baš drago kaj sam vas upoznal“. Tako nešto ostane zauvijek u sjećanju, kao i susreti s nedavno preminulim Jadrankom Crnićem, predsjednikom Hrvatskog Crvenog križa. To je bio tako jednostavan, drag čovjek s takvim svjetonazorom da vas ne može ostaviti ravnodušnim. Ali, moram se zahvaliti svim ljudima s kojima sam radila, i onima iz stare generacije i ljudima s ‘terena’. Mislim da smo možda jedini u Hrvatskoj gdje tako organizirano, predano i dobrovoljno rade mjesna društva. Stariji u obiteljima prenose tradiciju na mlađe i mladih ima. Doduše, rado bih da ih je još više, mislim da nam trebaju programi koji će privući još više srednjoškolske mladeži u naše redove. A ja sam stvarno humanitarac po uvjerenju i pomagat ću dok me zdravlje bude služilo – rekla nam je na kraju Ružica Antolić.

Društva u 40 naselja U svibnju su svijet zadesile velike prirodne katastrofe, u Kini i Mianmaru, opet je priskočio Crveni križ i još jednom dokazao značaj i svrhu svog djelovanja. Na ludbreškom području, prema zapisima, Crveni križ je počeo djelovati 1878. godine, dakle, prije 130 godina. Danas na ludbreškom području ova humanitarna organizacija ima gotovo 7.100 članova koji u pravilu vrlo aktivno djeluju u svih 40 mjesnih društava na širem ludbreškom području. Formirano je 27 ekipa prve pomoći, puno ljudi posljednjih se godina angažira na pomoći hodočasnicima na svetištu prilikom misnih slavlja Svete nedjelje, društvo provodi obuku budućih vozača iz prve pomoći. Sustavno se vodi briga o starim, nemoćnim, siromašnim i bolesnim, godišnje se organizira oko 20-ak redovitih, a po potrebi i izvanredne akcije na dobrovoljnom prikupljanju krvi. U sklopu društva djeluje i služba traženja koja je naročito intenzivno radila tijekom Domovinskog rata.

30. svibnja 2008.

SA SVIH STRANA

Obitelj Hižak iz Sigeca, uzgajivači jagoda

Ludbreške jagode obožavaju i Varaždinci Već desetak godina varaždinsku tržnicu krase prekrasni aromatični plodovi koji dolaze upravo iz našeg kraja. Točnije iz Sigeca, gdje se bračni par Hižak već desetak godina bavi uzgojem ovog omiljenog voća za sve generacije. Poznato je da je mnogo naših proizvođača prisutno na Varaždinskoj tržnici, ali bilo je tako i nekada kad su mnoge domaćice svojim košaricama s uzgojenim povrćem i voćem u našim vrtovima odlazile na varaždinsku tržnicu. Upravo je tako bilo u obitelji Hižak, kad je još baka odlazila na tržnicu sa košaricom jagoda. Otud vjerojatno i ljubav prema jagodama koju je naslijedio unuk Dražen koji se zajedno sa suprugom

Vesnom odlučio baviti upravo proizvodnjom jagoda. -Volimo ovaj posao jer bez puno volje i ljubavi prema ovim prekrasnim biljkama zaista ne bi imalo smisla tim se baviti. Iako je naporno jer se u vrijeme berbe i prodaje potpuno posvećujemo radu s jagodama, on na nas djeluje opuštajuće – kaže Vesna Hižak. Trenutno imaju oko 27.000 sadnica jagoda. To je talijanska sorta jagoda, a sve što im je potrebno od nabave sadnica, educiranja i ostalo nabavljaju preko poznate tvrtke „Fragaria“ koja ima sjedište u Zagrebu. -Nekih većih problema za sada nismo imali, ali uvijek se možemo

obratiti u „Fragariu“ gdje će nam pomoći svojim savjetima i edukacijom – ističu Hižaki.

Jedinstvena kvaliteta Svi koji su posjetili varaždinsku tržnicu upravo u vrijeme kad su jagode u prodaji mogu biti ponosni jer pod nazivom „ludbreške jagode“ krije se omiljeno voće mnogih Varaždinaca i posjetitelja tržnice, a na zadovoljstvo naših uzgajivača uvijek sve prodaju. Upravo su Vesna i Dražen pod ovim nazivom počeli prodaju jagoda, pa je postala poznata na tržnici i kupci Varaždinci posebno cijene „ludbrešku jagodu“ jer znaju da se tu krije posebna kvaliteta.

Jagodom protiv raka!

Atraktivnim oblikom ploda, crvenom bojom te posebnim okusom i aromom jagoda se često ističe kao najomiljenije voće. Ona je zaista posebna namirnica, pristupačna svima po svojoj cijeni, a omiljena je biljka u svakom vrtu. Inspiracija je kuharima, raznim umjetnicima, a mnogim je obiteljima izvor prihoda. Jagoda je izvor hranjivih i korisnih sastojaka u borbi protiv raka, kardiovaskularnih bolesti, slabljenja imunološkog sistema i neuroloških poremećaja. Plodovi jagode bogati su pektinom, taninom, organskim kiselinama, ﬂavonoidima, folnom kiselinom, vitaminom E, vitaminom C, vitaminima B kompleksa, K, Fe, Mg, Ca, P i velikim brojem antioksidansa. Od šećera prevladava glukoza, dok je saharoza vrlo malo zastupljena, pa ih mogu jesti i dijabetičari. Jagoda u 100 grama sadrži oko 35 kalorija, a uopće ne sadrži kolesterol i masti! Predlažemo vam stoga poslasticu, recept za ukusnu tortu koju ćete vrlo jednostavno pripremiti, a obradovati vašu obitelj.

Dražen i Vesna svakodnevno su na varaždinskoj tržnici gdje je velika potražnja za njihovim jagodama -Cijena prvih jagoda je nešto viša, uglavnom stoji oko 30 kuna, no ona pada sa sve većom ponudom na tržnici. Naša domaća jagoda je zasigurno daleko kvalitetnija od uvoznih što su i kupci prepoznali – kažu Vesna i Dražen Hižak. Zanimljiv podatak je da oko 30 jagoda ide u 1 kg, a svaki dan je po-

Torta od jagoda Sastojci za biskvit: 4 žumanjka, 12 žlica šećera, 15 žlica brašna, 1 prašak za pecivo, 2-3 žlice ulja, 8 žlica vode, snijeg od 4 bjelanjka.

Primamljiv izgled ukusne torte

Krema: 0,5 l mlijeka, 5 žlica brašna, 5 žlica šećera, 1 vanilin šećer 12 dag margarina /dodati u ohlađenu kremu/.

Djevojke DVD Ludbreg na državnom natjecanju DVD-a u Makarskoj osvojile 9. mjesto

Velik uspjeh ludbreških “vatrenih” Najbolji plasman od svih predstavnika Varaždinske županije gotovo je ravan odličju

Na osmom Državnom natjecanju vatrogasne mladeži u Makarskoj, ludbreška ženska ekipa mladeži DVD-a Ludbreg ostvarila je zavidne rezultate. U konkurenciji 53 ekipe osvojila je odlično 9. mjesto što je najbolji plasman od svih predstavnika Varaždinske županije i gotovo je ravan zlatnom odličju. –To je naš najveći rezultat na vatrogasnim natjecanjima i to na državnoj razini. Prezadovoljni smo jer su obje vježbe i štafeta izvedene bez greške. Vježba je izvedena u 58 sekundi – istaknula je Natalija Kišić, voditeljica mladeži DVD-a Ludbreg. Ludbrežanke su se iskazale i sudjelovanjem u igrama vatrogasne mladeži u istoj konkurenciji u kojima su osvojile prvo mjesto. Iako se igre ne cijene kao natjecanje, osvojiti najviše postolje jednako je teško. -Vatrogasne igre također zahtijevaju spretnost, snalažljivost i brzinu. Cure su pokazale iznimno zanimanje i trud po najvećoj vrućini vježbe izvele besprijekorno. Pehar za pobjednike našoj ekipi je fantastičan uspjeh. Vjerujem da smo dostojno predstavile grad i našu županiju – smatra Natalija Kišić. Poziv koji smo u prošlom broju uputili zainteresiranima da pomognu u opremanju ekipe i odlasku u Makarsku urodio je plodom. Sponzorski su pomogli Varaždinska

Fotograﬁja i rezultati – lijepe uspomene djevojaka na Makarsku županija, Grad Ludbreg, trgovina sportske odjeće ‘Petica’, Auto-Toni, Zlatarnica ‘Antonio’ i ‘Jagić B&V transporti’. Iznimna konkurencija Na državnom natjecanju održanom pod pokroviteljstvom predsjednika Mesića u organizirala Hrvatske vatrogasne zajednice i uz

trebno od 6 do 8 ljudi da za idući dan uberu ove ukusne plodove za prodaju. Uglavnom se sve i proda tako da se ne može ni razmišljati o eventualnoj preradi. Kupuju se, osim za „slatko uživanje“, i za pripremu ukusnih poslastica, džemova i slično. Željka Namesnik

pomoć Vatrogasne zajednice Splitsko-dalmatinske županije i DVD-a Makarska sudjelovalo je 111 ekipa vatrogasne mladeži iz cijele Hrvatske s 1300 natjecatelja i četiri gostujuće ekipe mladeži iz Austrije, Bosne i Hercegovine, Mađarske i Slovenije s ukupno 50 natjecatelja. Natjecanje su pratili i predstavnici Međunaro-

dne organizacije spasilačkih službi i promatrači Vatrogasnog saveza Luxemburga. U konkurenciji gdje su naše djevojke zauzele deveto mjesto pobijedila je ekipa DVD-a Breški Jalševec iz Zagrebačke županija koja će predstavljati Hrvatsku na Vatrogasnoj olimpijadi u Češkoj iduće godine. (ana havaić)

Priprema: Jagode narezati, posipati šećerom i ostaviti pola sata da puste sok. Biskvit prerezati na dva dijela i natopiti ga sokom od jagoda. Premazati biskvit pripremljenom bijelom kremom i na kremu poslagati jagode. Jagode preliti preljevom za torte. Ponoviti postupak s drugom dijelom biskvita i gotovu tortu ukrasiti po želji.

IZDVOJENO

Oštro oko umirovljenika Ludbreški umirovljenici istakli su se na Sportskim susretima umirovljenika Varaždinske županije koji su nedavno održani 14. godinu zaredom. Naša je ekipa umirovljenika osvojila ekipno prvo mjesto u gađanju zračnom puškom u jakoj konkurenciji čak 20 ekipa, pa je ekipa strijelaca iz Ludbrega kao pobjednik županijskog izborila sudjelovanje na međužupanijskom natjecanju koje će biti održano u Čakovcu. U pojedinačnom dijelu natjecanja Franjo Potočnik je u konkurenciji 76 strijelaca osvojio prvo mjesto, Zvonko Vukina bio je četvrti, Ivan Jagić peti, a Milan Katana zauzeo je sedmo mjesto, te se time plasirali na međužupanijsko natjecanje u Čakovcu. Županijskim naslovom mogu se pohvaliti i ludbreške umirovljenice. Naime, Katarina Milak pobijedila je u natjecanju u pikadu iako ima 82 godine, a bila je najbolja u konkurenciji od čak 115 natjecateljica. Županijski sportski susreti umirovljenika održani su nedavno u Varaždinu, ali će najbolji zaslužena priznanja primiti u subotu, 1. lipnja na prigodnoj svečanosti u Varaždinskim Toplicama gdje se za sudionike županijskih susreta umirovljenika priređuju besplatno kupanje i ručak. (mh)

SA SVIH STRANA

30. svibnja 2008.

OŠ Ludbreg i ove je godine zahvaljujući mentorima i učenicima postigla zapažene rezultate na državnom natjecanju

Učenici koji pronose glas škole i Ludbrega

Školsku godinu koja je pred završetkom zasigurno će je po lijepom pamtiti četvero učenika ludbreške škole koji su tijekom ovoga polugodišta zahvaljujući rezultatima, dakle, znanju sudjelovali na državnim natjecanjima. Ludbreg ima nadarene mlade kemičare i astronome koji su se istakli svojim radom, znanjem, rezultatima. A hoće li se ovim znanostima ozbiljnije posvetiti kad odrastu, možda postati buduće zanimanje tek će vrijeme pokazati. Sada, kažu kako su im kemija i astronomija zabavne, zanimljive, kao igra. Sigurno je, međutim da velike zasluge imaju njihovi mentori koji su ih znali zainteresirati, približiti im ove znanosti na prihvatljiv način, primjeren njihovoj dobi i zrelosti. Vanessa Bobetić i Ivana Ivančić iz 8.d bave se astronomijom pod vodstvom mentorice prof. Anđelke Bilić. Jelena Prepolec učenica je 7.a razreda, njezin mentor iz kemije je Vladimir Turek, dok je Aleksandar Bajrović učenik 7.c, a njegova mentorica iz kemije je Nataša Vađon.

Boje zvijezda Pogledom noćnog neba može se zamijetiti da se zvijezde razlikuju po sjaju i po boji. Natjecanje iz astronomije sastojalo se od provjere znanja i praktičnih radova, pa su se

Anđelka Bilić – njezini učenici uvijek na državno Vanessa i Ivana predstavile radom ‘Različite boje zvijezda’. -Pomoću teleskopa vidi se da je veliki broj zvijezda raznovrsnih boja. Još od prvih zimskih večeri na nebu blistaju zviježđa Lira, Orion, Veliki medvjed, Blizanci i Veliki Pas. Oni se najbolje vide u siječnju i veljači. Promatrale smo ih teleskopom iz školskog dvorišta. Ostajale smo poslije škole, dolazile između 7 i 8 navečer kada je vidljivost bila najbolja. Orion se bolje vidio dalekozorom. Tu nam je pomogao i učitelj Tomica Letina. On je također zainteresiran za astronomiju – odala je Vanessa. Opažanja sa svim pojedinostima djevojke su zapi-

Državno Rezultati i želje astronomije

Jelena i Aleksandar s mentoricom N. Vađon

natjecanje iz održano je u Zagrebu. Vanessa je osvojila visoko peto mjesto, a Ivana je bila također vrlo dobra na 15om mjestu. Dvije osmašice vrlo skoro čekaju upisi u jesenske srednjoškolske klupe. -Namjeravamo obje upisati gimnaziju, valjda će nam se želja ispuniti. A poslije gimnazije možda pravo ili nešto drugo, tko to sad zna? – kažu astronomke Vanessa i Ivana.

sivale, a postupke i rezultate provjeravale. -Gledale smo kakve su boje, kolika je njihova udaljenost zviježđa i onda to provjerile u knjigama. Tada smo nacrtale skicu, a opažanja prikazale tekstom, tablicama, crtežima. Izradile smo ‘HertzsprungRusselov’ dijagram koji pokazuje odnose između apsolutnog sjaja, boje i temperature zvijezda, te skenirale slike iz knjiga iz fizike – rekla je Ivana. Za obranu radnje trebale su izraditi i plakat, a na usmenom dijelu i ostali natjecatelji mogli su im postavljati pitanja. -Htjele smo radnju predstaviti da bude svima razumljiva, jasno i sažeto objasniti kako smo sve proučavale i obradile. Za radnju smo dobile maksimalnih 50 bodova. Nije nam bio problem govoriti pred članovima komisije - matematičarima, fizičarima i geografima. Snalažljive smo mi, pa se nismo se dale zbuniti - ponosne su Ivana i Vanessa.

Zabavni pokusi Mladi nadareni kemičari, učenici sedmih razreda natjecali su se u kategoriji ‘zadani pokus’. -Dobili smo pribor, kemikalije, te upute i pitanja na papiru koja su nas vodila kroz pokuse, upućivala što i kako promatrati. Prvi pokus se zvao Na natjecanje mladih nadarenih kemičara Jelena i Aleksandar morali su put Primoštena. Odličan rezultat ostvarila je Jelena koja je zauzela čak treće mjesto, ali vrlo dobar bio je i Aleksandar sa 14-im mjestom. Ovi sedmaši još se ne opterećuju kamo nakon osnovne škole. -Još o tome ne razmišljamo ozbiljno. Rano je, pa tek smo sedmi razred – kažu Jelena i Aleksandar.

ŠRD ‘Ludbreg’ - ‘Kup grada’ i ‘Ribička noć’ 28. lipnja

Novo poribljavanje šaranom i linjakom Vodstvo ŠRD ‘Ludbreg’ prionulo je obimnim pripremama za organizaciju tradicionalnog natjecanja sportskih ribolovaca u lovu ribe udicom na plovak. Natjecanje za ‘Kup grada Ludbrega’ ove će godine doživjeti trinaesto izdanje, a održat će se na vodama u blizini ribičkog doma krajem, lipnja, točnije 28. lipnja. -Dolazak nam najavljuje oko 25 ekipa s područja Hrvatske, te gosti iz Slovenije i Njemačke, pa vjerujem da ćemo imati međunarodno natjecanje. Natjecanje će se odvijati cijelo prijepodne, a pobjednike ćemo proglasiti oko 14 sati. Nakon toga počinje zabavni program i potom tradicionalna Ribička noć. Bit će to atraktivna zabava na otvorenom i veli-

kom ugostiteljskom ponudom, dakako, i ribljim specijalitetima, imat ćemo bogatu tombolu, a bit će to prigoda i za tradicionalni susret s našim sponzorima – najavljuje Tomo Filip koji je na posljednjoj skupštini društva opet izabran za predsjednika, dužnost koju obavlja već treće desetljeće! Članove društva očekuju akcije kako bi dočekali goste u primjerenom okružju ribičkog doma. Početkom lipnja održat će se velika radna akcija na čišćenju i uređenju površina oko doma i pripremi terena za sadnju novih stabala. Naime, već je pripremljen teren za sadnju gotovo 50ak stabala lipa koje ribičima poklanja Pčelarsko društvo Ludbreg tako da će čitavo

prirodno okružje dobiti još ljepši izgled. A vode kojima gospodari društvo očekuje velika akcija poribljavanja. -Naručili smo 2.100 kg šarana i 100 kg linjaka koje ćemo pustiti u vode, najviše oko ribičkog doma i sportskog ribnjaka. No, kroz zimu imali smo već jednu značajnu akciju poribljavanja. U sve vode kojima gospodarimo rasporedili smo i pustili više od 900 kg amura i isto toliko šarana – rekao je Filip. Mrijest riba pretežito je pri kraju i ovih dana započinje prava sezona ribolova kada će ribiči u velikom broju izaći na vode. Inače, ove godine je članstvo u ludbreškom društvu potvrdilo dosad već oko 450 članova.

krumpirada, trebalo je opažati promjene na krumpiru dok je sirov, kuhani, zašto gubi mineralnu vrijednost kad se kuha u puno vode. Drugi pokus bio je jagodin kup. Pekli smo kolačiće muffine, ukrašavali ih jagodama i šlagom, a trebalo je bilježiti opažanja, postaviti hipotezu i donijeti zaključak na temelju toga – rekla je Jelena koja i u razredu često samostalno izvodi pokuse, a dok zatreba pomogne joj učitelj Vladimir Turek. Kod priprema za natjecanje radi se puno praktičnih vježbi. -Mentori su vježbali zajedno s nama, ostali smo ponekad u školi cijeli dan. Još su se mentori potrudili da više naučimo iz fizike i biologije. Kad smo učili ljuske u atomu moja učiteljica Nataša Vađon donijela je na sat zelje. Tako nam je pomogla da lakše razumijemo gradivo – rekao je Aleksandar Bajrović. A zašto vole kemiju? -Sve te bočice, flašice, epruvete, miješanje tekućina, sve nam je to zabavno. Ma, kemija je baš zanimljiva. Ali, treba biti oprezan, znati pravilno rabiti laboratorijski pribor, znati sve o tekućinama. Kemikalije mogu biti opasne, ponekad i prsne kakva epruveta, posuda. Važno je biti spretan – složili su se Jelena i Aleksandar.

Astronomska družina

Astronomija je u Ludbregu slobodna aktivnost zahvaljujući prof. Anđelki Bilić. Prije devet godina pokrenula je ‘Astronomsku družinu’ i zainteresirala učenike željne znanja iz astronomije i astrofizike. Otkad djeluje družina, učenici svake godine sudjeluju na državnom natjecanju. -Astronomija je kompleksna, uključuje matematičku obradu, mjerenje fizičkih veličina, usko se isprepliću astronomija, fizika i geofizika. Uče se osnovni zakoni, Sunčev sustav, o Zemlji, Suncu, Mjesecu, o drugim planetima, zvijezdama i zviježđima. Kroz praktični rad i radnje učenici postaju samostalniji, uče timski i na zanimljiv način, istražuju, proučavaju znanstvene metode. Kako to nije redovni predmet, radimo od početka - o nastanku, fizici i optici zvijezda, korjenovanje, planetni i horizontski sustav, pomrčine, a do osmog razreda i o povijesti astronomije, moraju pratiti novosti, koristiti se internetom. Teorija nije dovoljna, astronomiju treba razumjeti i voljeti – ističe prof. Bilić.

Astronomke Ivana i Vanessa Prof. Bilić je voditeljica Županijskog vijeća za geografiju, članica Povjerenstva za udžbenike pri resornom ministarstvu i stručne skupine pri Nacionalnom centru za vanjsko vrednovanje obrazovanja nacionalnih ispita iz geografije. -Učenicima treba pokloniti više pozornosti jer rijetkost je da se neki plasira na državno natjecanje. Oni rade, vježbaju i subotom i nedjeljom. Učenici i nastavnici koji idu na ta natjecanja pronose dobar glas o školi o kojoj se najviše dozna kroz najbolje učenike. To su najbolji glasnici škole – rekla je na kraju prof. Bilić.

30. svibnja 2008.

KULTURA

Raznovrsne aktivnosti u Kući Sunca

‘Bubamarci’ posjetili Kuću Sunca Udruga za pomoć osobama s invaliditetom «Bubamara» iz Vinkovaca posjetila je «Kuću Sunca» u sklopu svečanosti održanih u povodu Dana centra svijeta i sporazuma o suradnju dvaju gradova. -’Bubamarci’ su prvi puta kod nas. Bili su vrlo ugodno iznenađeni onime što su vidjeli, posebno su ih zanimali naši projekti poludnevnog

boravka naših štićenika,, male škole, a to su projekti koje jedini mi u Hrvatskoj provodimo u sklopu Hrvatskog saveza osoba s mentalnom retardacijom. Oni razmišljaju o tome da pokušaju provesti nešto slično što je uspjelo nama – rekla je Ružica Zlatar, predsjednica ‘Sunca’. Protekli dani u ‘Suncu’ bili su iznimni. Naime, drugu godinu za-

redom organizirao je hodočašće u Međugorje, članovi su posjetili motorijadu na otoku mladosti, a ludbreški motoristi opet su dio zarade donirali štićenicima. A prošle subote, 24. svibnja uz pomoć Likovnog udruženja Ludbreg udruga je organizirala humanitarnu likovnu koloniju. Šezdesetak slikara iz čitave Hrvatske stvarali

Ludbreška slikarica Spomenka Škafec

Vinkovčani i Ludbrežani zajedno u Globočecu

Štićenica ‘Sunca’ i slikarica Danijela Arnoš

djela na obroncima vinogorja kod Globočeca. Prihod od prodaje slika koristit će se za projekt ‘Za sretno zlatno doba’ kojim se osobama s teškoćama u razvoju želi omogućiti stanovanje u zajednici uz odgovarajuću pomoć i podršku. Kolonija ‘Sunce’ ostvarena je zahvaljujući Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta i projektu ‘Druženjem i igrom zajedno za bolje’, a održana je pod pokroviteljstvom Grada Ludbrega i Mljekare ‘Bohnec, te uz pomoć brojnih sponzora. (marina hižak)

Zbor ‘Podravina’ gostovao na HTV-u u emisiji ‘Svirci moji’

Pozvani na daljnju suradnju

Velik odjek imao je nastup Mješovitog pjevačkog zbora „Podravina“ nedavnim gostovanjem na Hrvatskoj televiziji u popularnoj emisiji narodne glazbe ‘Svirci moji’. Na snimanje emisije pozvao ih je dirigent HRT-ova orkestra Siniša Leopold. Zbor se predstavio sa dvije skladbe pjesmom „Podravina“ Rozike Othman koja je posvećena Ludbregu i „Živet se ne boj“ našeg poznatog ludbreškog pjesnika, Bože Hlasteca, a koju je također uglazbila voditeljica zbora. -Na našu veliku radost u Zagrebu smo savršeno snimili svoj nastup, a

cijela nas je televizijska ekipa oduševljeno primila i pozvani smo na daljnju suradnju - ističe voditeljica zbora Rozika Othman. Nastup našeg zbora, radi što boljeg isticanja melosa Podravine, pratio je cimbulaš iz Pitomače, kojeg je angažirao direktor pitomačkog festivala za ovu prigodu. U ovoj zavičajnoj emisiji nastupila je i Barbara Othman otpjevala je jednu koncertnu pjesme i najizrazitiju zagorsku popevku „Kaj“.

Pripreme za državnu smotru Na temelju ovakvo zapaženog nastupa zbor zasigurno može oče-

kivati nove pozive za ovakva gostovanja. Bio je to tek jedan u nizu ovogodišnjih uspješnih nastupa ‘Podravine’. Zbor je već nastupao u Karlovcu, a nedavno i u Kumrovcu gdje mu je pripala posebna čast izvesti himnu, ali i nekoliko prigodnih pjesama. Podravinu počekom lipnja očekuje nastup u Čukovcu. Istovremeno traju pripreme za smotru pjevačkih zborova na državnoj razini koji će ove godine biti održana 21. lipnja u Varaždinu. Za državnu se smotru uvježbavaju tri skladbe od kojih su dvije domaćih autora.

Početkom srpnja zbor će gostovati i u Lepoglavi pod pokroviteljstvom predsjednika Mesića. -Nastupa i pohvala za izvedbe je mnogo. Zna se da pjesma spaja sve ljude i oni koji pjevaju zlo ne misle, a mi uspješno pokazujemo da se mogu pjevati i duhovne i svjetovne pjesme, one su postale sastavni dio našeg repertoara. Puno nam znači i podrška gradskog poglavarstva i gradonačelnika – naglašava Rozika Othman. Ljetne aktivnosti zbora ‘Podravina’ nakon toga bit će u znaku priprema za nastupe u dane ludbreške Svete nedjelje.(željka namesnik)

POGLEDAJTE U KINU LUDBREG 1.lipnja – MAGLA – drama Radnja ‘Magle’ smještena je u jedan gradić u Maineu, a započinje nakon što oluja pohara lokalno područje. David Drayton(Thomas Jane), njegov sin Billy (Nathan Gamble) i susjed Norton (Andre Braugher) zapute se u gradski supermarket kako bi kupili toliko potrebne namirnice. Primjećuju da se nad cijeli gradić polako nadvija misteriozna bijela magla, ali ne mogu ni slutiti što se u njoj skriva. Uskoro se nađu zatočeni u supermarketu s nekolicinom građana, a ono što slijedi je borba za vlastiti život protiv nemilosrdnog i stravičnog neprijatelja.

8. lipnja – HORTON animirani ‘Horton’ je animirana ekranizacija dječje hit-knjige ‘Horton Hears a Who!’ američkog autora Teda Geisela, poznatijeg pod pseudonimom Dr. Seuss, autora ’A Cat in the Hat’ i ’Kako je Grinch ukrao Božić’. Glavni lik je slon obdaren fantastičnim sluhom zbog kojeg čuje čak i mikroskopski mala bića

kojima po potrebi priskače u pomoć, a sve pod sloganom ‘osoba je osoba, bez obzira kako mala bila’. Baš je taj slogan izazvao poprilične kontraverze jer su ga svojevremeno prisvojili pro-life aktivisti zbog čega ih je sam dr. Seuss tužio neposredno prije smrti.

15. lipnja - TOČKA PREDNOSTI – triler Predsjednik Ashton sprema se na put u Španjolsku kako bi svjetskom terorizmu objavio rat i istrebljenje. Specijalni agenti Thomas Barnes (Dennis Quaid) i Kent Taylor zaduženi su za njegovu sigurnost. Ovo je prvi zadatak za Barnesa nakon šest mjeseci pauze kada je ‘popio’ metak namijenjen predsjedniku. Nakon što Ashton stupi na španjolsko tlo čuju se dva snajperski hici koji pogađaju predsjednika. Odmah zavlada panika jer eksplodira i nekoliko bombi. Počinje istraga. Tisuće osoba svjedočile su pucnjavi, ali samo osam njih je vidjelo nešto značajno i bitno za samu istragu. Među njima

VIJESTI Posjeti ‘hiži’ ‘Bakina hiža’ postala je redovito mjesto koje razgledavaju stari i mladi. Otkad je u ožujku svečano otvorena u Gundulićevoj ulici, posjetili su je mali polaznici vrtića ‘Radost’, učenici trećih razredi Osnovne škole Ludbreg u sklopu nastave iz povijesti koji su inače odlazili u zavičajni muzej u Varaždin ili Koprivnicu. Sada su se u Ludbregu imali prilike upoznati sa starinama ludbreškog kraja, njezinim stalnim postavom s početka 20. stoljeća, tkalačkim stanom, starim predmetima koji su se koristili u kućanstvu. Hižu su posjetili umirovljenici iz susjednih županija, pa i ljubitelji glazbe iz Zagreba koji su zastali u Ludbregu prigodom odlaska na koncert u Varaždin. Očekuje se, prema nekim najavama, da će idućim mjeseci ‘Bakinu hižu’ posjetiti brojne skupine posjetitelja i izletnika iz čitave Hrvatske. Projekt i zamisao Žena iz centra svijeta očito je pun pogodak i postao stalni dio turističkog razgledavanja Ludbrega. ‘Bakina hiža’ otvorena je svakodnevno od 17 do 20 sati, a za posjete izvan tog vremena treba se najaviti na brojeve 042 810398, 811-245 ili u Turistički ured Ludbrega na broj 042 810- 690.

Večer za Ivonu ‘Anka Ošpuh’ iz Ludberga također se uključio u humanitarne akcije. Tako su KUD-ovci u drugoj polovici svibnja održali cjelovečernji koncert, a prihod s koncerta namijenili teško oboljeloj mladoj sugrađanki Ivoni Levak i za pomoć njezinoj obitelji. -Tako smo se pridružili svima koji su do sada na bilo koji način pomogli. Naša je želja da pozitivna energija i misli s ovog koncerta dotaknu i Ivonu, želimo da ozdravi – rekao je Aleksandar Horvat, predsjednik KUD-a. Na koncertu su nastupile vokalna ženska skupina, folklorna i tamburaška sekcija.

GRADSKA KNJIŽNICA

Posudite i pročitajte je Howard Lewis (Forest Whitaker), američki turist koji je snimao cijelu predstavu kako bi je mogao pokazati obitelji i prijateljima. Tu je i urednica televizijskih vijesti, Rex Brooks (Sigourney Weaver) koja je također bitna za pronalaženje atentatora. Dijelovi slagalice polako dolaze na svoja mjesta i otkrivaju neočekivan i uzbudljiv rasplet.

22. lipnja – JUMPER – drama Davida Ricea (Hayden Christensen) majka je napustila kada je imao pet godina, a svoje djetinjstvo proveo je u nesretnom domu okružen raznim problemima od kojih bi najradije pobjegao. Jednog dana otkrije kako posjeduje nevjerojatnu sposobnost – da pobjegne od svega i kamo god poželi. U početku, David vjeruje kako je jedinstven sa svojim sposobnostima teleportacije, ali kako odrasta iskušava granice svojih sposobnosti. Dolazi do jezivog otkrića da je zapravo dio duge linije ljudi sa identičnim sposobnostima i

da će upravo zbog toga biti nemilosrdno progonjen.

29. lipnja – NARNIJA – fantastika Znamo kako je završio prethodnik – vještica je ubijena, sva dobra i poštena bića dobila su nove vladare, braću i sestre Pevenise, a stari mudri lav Aslan je konačno mogao unovčiti treći mirovinski stup i krenuti u zasluženu mirovinu. Radnja ovog novog nastavka odvija se otprilike tisuću i tristo godina nakon tih događaja. Ormar je nestao, Bijele vještice odavno nema, a od Aslana niti traga ni glasa. Peter, Susan, Edmund i Lucy Pevensie iznenada su pozvani natrag u čarobnu zemlju Narniju gdje ih dočeka drastično drugačiji svijet od onog kojeg su ostavili iza sebe. Po dolasku saznaju da je završilo vrijeme blagostanja, a zemlju su pokorili Telemarini i sada njome nemilosrdno vlada zli kralj Miraz. Projekcije u kinu Otvorenog učilišta ‘Dragutin Novak’ Ludbreg počinju u 19 sati, a cijena ulaznice je 10 kuna.

Jane Fray: Strmoglavi pad

Marie je nježna i osjetljiva šesnaestogodišnjakinja koja katkad mrzi cijeli svijet. Ponekad ne voli sebe, svoje lice, tijelo, nemir, svoju nervozu i svoj strah da će biti izolirana i osamljena. Temeljen na istinitim događajima, roman ‘Strmoglavi pad’ potresna je priča o mladoj djevojci koja je svoju sreću potražila u tabletama ecstasyja i droga-partyjima.

James Ross: ‘Ne plešu često’

Jack MacDonald osiromašeni je mladi farmer koji zbog neplaćanja poreza ostaje bez zemlje. Prihvaća posao kod kolege Smuta Milligana, vlasnika benzinske crpke koja se nalazi na samoj granici između Sjeverne i Južne Karoline. To je mjesto gdje se alkohol slijeva u potocima, a posjetitelji u svako doba mogu kartati poker za visoke uloge. Triler o čovjeku koji u potrazi za boljim životom biva uvučen u kriminalne aktivnosti... (mh)

SPORTSKI PREGLED

30. svibnja 2008.

S ﬁnala kupa Nogometnog središta Ludbreg

Mladostaši uvjerljivo do pobjedničkog pehara U visokoj pobjedi od 6:1 strijelci su bili Đuran (2), Valenko, Sabol, te dvojica mladića s klupe Kovač i Vrbanić

Za Mladost iz Sigeca bi 2007/2008. nogometna sezona vjerojatno mogla završiti i prije kraja prvenstvenih nadmetanja u Prvoj ligi NS Ludbreg. Kada momčad osvoji trofej može sezonu proglasiti uspješnom. A u Sigetec je opet dopremljen pehar namijenjen pobjedniku kupa Nogometnog središta Ludbreg. Mladostaši tako pokazuju kako im leže kup-natjecanja. Samo u proteklih nekoliko sezona već su uzeli jedan ludbreški pehar također uvjerljivo protiv Radničkog iz Hrženice kao i sada, a podsjećamo i na ne tako davni ulazak u ﬁnale županijskog kupa ŽNSa Varaždin i dvije utakmice s ludbreškom Podravinom, što je bez obzira na poraz, tada bilo ravno velikoj pobjedi.

Strpljivo do golova Pobjeda u ﬁnalu na gradskom stadionu u Ludbregu nad Poljoprivrednikom iz Kapele iz Druge lige Nogometnog središta Ludbreg sigurno je bila očekivana. Ipak, rezultatski visokih 6:1 vjerojatno su prognozirali samo najhrabriji

Mladi strijelci

Zasluženo veselje s peharima i medaljama oko vrata navijači Mladosti. No, Mladost je doista na impresivan način opravdala ulogu velikog favorita ﬁnalnog dvoboja. -Najvažnije je bilo da ne podcijenimo suparnika iz Kapele. Očekivali smo da će u početku biti svježi, borbeni i motivirani, pa smo se dogovorili da igramo strpljivo i pričekamo kada će početi padati. Nije smjelo biti opuštanja i tako smo odigrali na terenu. U momčadi nismo imali slabog mjesta, svi su dali potrebni doprinos i ne bi bilo u redu nekog posebno

Dvostruki strijelac Đuran u akciji

izdvojiti. Dečkima iz Kapele moram zahvaliti na korektnoj sportskoj igri, mislim da s obje strane nije bilo niti jednog grubog starta – rekao je Josip Vađunec, trener Mladosti neposrednog nakon prvih čestitki i dodjele pehara. Poljoprivrednik je bio najugodnije iznenađenje ovogodišnjeg kupa, do ﬁnala je izbacio iz natjecanja nekoliko favorita i suparnike iz višeg ranga i sto-

ga mu treba odati priznanje samim ulaskom u ﬁnale. Međutim, više od toga nije mogao. Ravnopravno se držao u prvih 25 minuta ﬁnala, a tada su kvalitetniji protivnik iz Sigeca, te velik i širok teren u Ludbregu za razliku od onog u Kapeli, počeli uzimati danak. Najprije su se mladostaši promašili tri ‘zicera’, ali u 40. minuti Kruno Valenko otključao je bravu.

rezultati, tablice, najave ČETVRTA HRVATSKA NOGOMETNA LIGA SJEVER – SKUPINA A Utakmica 25. kola, 24. svibnja: Podravina-Trnava 8:0

Najmlađi, ali najbučniji navijači Mladosti

Kontakt: POU D. Novak Ludbreg, Trg Sv. Trojstva 19 Telefon: 042 306 113 Fax: 042 306 068 e-mail: ludbreskenovine@pou-ludbreg.hr Tisak: Tiskara Zagreb

Gradski dužnosnici podijelili su pobjedničke nagrade

Leti oprema – nova nagrada najboljima

NOGOMET

Nakladnik: POU D. Novak Ludbreg Glavni urednik: Darko Skupnjak Redakcija: Darko Skupnjak, Branko Dijanošić, Iva Havaić, Željka Namesnik, Marina Hižak, Ana Havaić Fotograﬁje: Josip Grđan, Željka Namesnik, Marina Hižak, Darko Skupnjak

Kapetan Ivan Brlek, preuzeo pobjednički pehar

Tablica uoči posljednjeg kola: Mladost iz Preloga 60 Podravina iz Ludbrega 57 Čukovec 77’ 48 Sloga iz Čakovca 46 Sloboda iz Tužnog 43 Ivančica iz Ivanca 41 Omladinac iz N.Sela Rok 38 Dinamo iz Domašinca 31 Mladost iz Varaždina 30 Plitvica iz Gojanca 30 Dubravka iz Turčina 24 Graničar Ellabo iz Kotoribe 22 Trnava iz Goričana 21 Nedeljanec 18 Podravina u posljednjem 26. kolu u subotu, 31. svibnja, gostuje kod Nedeljanca, početak utakmice u 17,30 sati.

PRVA LIGA NOGOMETNOG SREDIŠTA LUDBREG Rezultati 23. kola (25. svibnja): Lunjkovec-Gora 2:0, Dinamo-Podravac 2:2, Sloga-Bukovčan 1:0, Mladost(Š)-Karlovec 4:0, Plitvica-Mladost(S) 4:0, Razvitak-Radnički 2:1, Podravka-Drava 3:1. Tablica tri kola prije kraja prvenstva: Sloga iz Slokovca 50 Podravka iz Struge 48 Plitvica iz Selnika 46 Bukovčan iz V. Bukovca 43 (-3) Mladost iz Sigeca 40 Karlovec 36 Mladost iz Šemovca 34 Drava iz Svetog Đurđa 27 Lunjkovec 24 Razvitak iz Čićkovine 23 Dinamo iz Apatije 20 Podravac iz Sesveta 19 Gora iz Globočeca 16 Radnički iz Hrženice 15 Parovi 24. kola za nedjelju 1.lipnja (17,30 sati): Gora-Podravka; DravaRazvitak; Radnički-Plitvica; Mladost(S)Mladost(Š) ; Karlovec-Sloga ; BukovčanDinamo; Podravac-Lunjkovec

U prvoj minuti nastavka ponajbolji na terenu Saša Sabol pogotkom u rašlje povećao je na 2:0, sedam minuta kasnije odnosno u 53. minuti Alen Đuran povisio je na 3:0. Eﬁkasnih 15-ak minuta nastavka završio je Poljoprivrednik u 59. minuti počasnim pogotkom kojeg je postigao Božo Amadori. Ipak, u samoj završnici Poljoprivrednik nije uspio izbjeći visok poraz. Alen Đuran povisio je na 4:1 u 77. minuti, a u strijelce su se upisala i dvojica golobradih mladića koje je neposredno prije toga Vađunec poslao u igru - Kovač je u 84. bio strijelac za 5:1, a golijadu je završio Vrbanić u 87. minuti za konačnih 6:1.Pobjedu su ostvarili početna postava u sastavu: Stanko, I. Havaić, Horvat, Grabrovec, Sabol, Z.Brlek, Hanžek, I. Brlek, J. Havaić, Đuran Valenko, a ušli su Grabarić, Kovač i Vrbanić. Finalistima su pripale zaslužene nagrade u sportskoj opremi, peharima i medaljama. Mladostaši su zlatne medalje, prijelazni i pehar u trajno vlasništvo primili iz ruku gradskih dužnosnika, gradonačelnika Ivana Lončarića i njegovog zamjenika i predsjednika Zajednice športskih udruga grada Franje Besera. Finale je uvijek praznik nogometa, pa je šteta što zbog preklapanja termina s ﬁnalom županijskog kupa nije odigrano na blagdan jer bi gradski stadion u Ludbregu pohodilo sigurno više od 300 gledatelja koliko ih je svjedočilo velikoj pobjedi momčadi iz Sigeca.

DRUGA LIGA NOGOMETNOG SREDIŠTA LUDBREG Rezultati 3. kola razigravanja (25. svibnja), za prvaka: Poljoprivrednik-Polet 2:4, Bednja-Novakovec 1:4. Za poredak od 5. mjesta: Podgora-Bukovčan 27’ 2:2, PoljanecDinamo 01’ 3:1, slobodna Drava. TABLICA Polet iz Martijanca 54 Bednja iz Slanja 41 Novakovec 31 Poljoprivrednik iz Kapele 25 --------------------------------Bukovčan 27 iz M. Bukovca 22 Podgora iz Bolfana 18 Drava iz Štefanca 16 Poljanec 15 Dinamo 01’ iz Vrbanovca 12 Parovi 4. kola razigravanja, 1. lipnja: Novakovec-Polet, Poljoprivrednik-Bednja, Bukovčan 27’-Poljanec, Drava-Podgora, Slobodan Dinamo 01’

30. svibnja 2008.

SPORTSKI PREGLED

Ludbreška Podravina pobjednik županijskog kupa ŽNS-a Varaždin

Podravina lako do novog kupa

Pogocima Nikole Vukovića i Gorana Klekara ludbreški nogometaši u ﬁnalu su s 2:0 savladali suparnički Sračinec i vratili pehar gdje mu je i mjesto

Dobro je prokomentirao netko iz poveće skupine poklonika nogometa ludbreškog kraja na kraju dvoboja za pobjednika Županijskog nogometnog kupa ŽNS-a Varaždin. -Kak da uopće nismo gledali finale! Sve je začas bilo jasno, jedino kaj ih nisu pošteno ‘nakantali’ kak su ih mogli i trebali – čulo se iz ludbreških redova izlazeći iz ‘Varteksovog’ stadiona koji je i ove godine ugostio finaliste kupa. Doista, Podravina je lakše nego se očekivalo došla do pobjedničkog pehara. Sračinec bezopasan svih 90 minuta. Mario Hontić, ako smo dobro zapisali, imao je jednu intervenciju kada je sredinom prvog poluvremena slobodni udarac gostiju po sredini vratiju lako prebacio preko prečke. Iako su poznavatelji nogometnih prilika u županiji upozoravali na protivnika, Sračinec ipak nije bio dorastao suparnik Podravine u finalnom dvoboju.

Premoć plavih Već od prve minute bilo očito kako će Podravina diktirati igru i napadati, a Sračinec čekati na prigodu iz kontri. I tako su Ludbrežani stalno napadali, najčešće je Nikola Valjak probijao po lijevoj strani, ali nikako da se akcija dovrši prigodom i pogotkom. A s druge strane tek tu i tamo poneki stidljiv dolazak Sračinca u blizinu kaznenog prostora Podravine. Stoper Nikola Vuković došao je pomoći pri udarcu iz kuta, odlično je skočio i pogodio za mirniji nastavak susreta. Do kraja prvog dijela vidjeli smo i prečku koju je krasnim udarcem s 20-ak metara pogodio Valjak. Nastavak je donio još veću premoć Podravine. Za razliku od prvog dijela sada su i

mi je drago što je pokazao Dragec Sačer i zapravo dokazao kako su ga samo česte ozljede spriječile što dosad nije ostvario više. Htio bih reći nešto i o Siniši Fajtu. On je sazrio i u ovom trenutku vrijedi za dva ranga više, mislim da bez problema može igrati i među hrvatskim drugoligašima, a možda čak i na prvoligaškim terenima. S obzirom na njegovu mladost nadam se da će to ostvariti rekao Sertić.

Što i kako dalje?

Pobjednička fotograﬁja - s lijeva u gornjem redu: tajnik kluba V. Namjesnik, liječnik dr. Vajagić, trener I. Sertić, Herenčić, gradonačelnik I. Lončarić, predsjednik D. Ernoić, N. Vuković (nagnut), iza njega B. Brlek, ﬁzioterapeut S. Špoljarić, M. Hontić, S.Vađunec, S. Fajt i J. Oršulić. Donji red: G. Klekar, B. Levatić, iza njega N. Valjak, D. Sačer, kapetan D. Vađunec, M. Vađunec, I. Prebegović, B. Kosir, S. Bradarić, D. Gorupić i Mladen Henec (prvi sponzor, dopredsjednik, ‘duša kluba’…) Snimio: Marko Jurinec prigode bile češće i izrazite, ali je izostala realizacija. Uz to, bio je još veći broj poluprigoda, ali i nedorečenosti u završnici. Samo zbog toga je nakon svega bilo tek mršavih 1:0. Već su se počeli pribojavati kakvog ‘zalutalog metka’ koji bi sve zakomplicirao, ali bespotrebno. Podravina odličnom defanzivnom igrom protivniku nije dopustila nimalo izgleda. Što više, Sračinec je sam odlučio pomoći jer je u 70. minuti nestala i ta mala rezultatska neizvjesnost nakon što je dosuđen kazneni udarac za Podravinu. Igra rukom spriječila je dolazak lopte pred peterac Sračinca i napadača Podravine. Kaznu je izveo najmlađi, ali Goran Klekar je bio vrlo siguran izvođač. Podravina je mogla

još povećati vodstvo, ali sve je završilo više nego snošljivim porazom Sračinca. Navijači Podravine i brojni poklonici nogometa ludbreškog kraja koji su, naravno, navijali za ‘svoj kraj’ pobjednike su nagradili zasluženim dugim pljeskom. Trener Ivica Sertić povjerenje je dao početnoj postavi: Hontić, Klekar, Vuković, Fajt, S. Vađunec, Levatić, Sačer, M. Vađunec, D. Vađunec, Valjak i Kosir, a ušli su Gorupić umjesto Kosira u 67. minuti, Bradarić umjesto Valjaka u 80. i Prebegović u 87. minuti umjesto Mladena Vađunca.

Vladavina u kupu Nogometašima Podravine, treneru Sertiću i vrijednim članovima ipak je to prava

nagrada za uspješnu sezonu. Zato i ne čudi razdraganost i sreća na njihovim licima. Zapravo su potvrdili tko je vladar županijskog kupa praktički od početka ovog desetljeća. Samo u posljednje četiri godine Podravini je ovo bilo četvrto uzastopno ﬁnale. Nakon lanjskog kiksa u ﬁnalu moglo bi se reći da je pobjednički pehar vraćen tamo gdje je najčešće boravio posljednjih godina i da se vratio tamo gdje mu je i mjesto – u Ludbreg. Podravina zaslužuje čestitke za čitavu, više nego korektnu proljetnu prvenstvenu sezonu. Šteta, malo je nedostajalo za dvostruku krunu, ali je jesenska prednost suparnika iz Preloga u prvenstvu Četvrte hrvatske

nogometne lige sjever ipak bila malo prevelika. S time se složio trener Ivica Sertić neposredno nakon još jedne i to 8:0 pobjede nad Trnavom u posljednjoj utakmici sezone na gradskom stadionu odigranoj krajem svibnja: -Sezona se zaista može ocijeniti vrlo uspješnom, jedini kiks u proljeće bilo je samo 3:3 sa Domašincem na našem terenu. Jest, ostaje žal za prvim mjestom, naslov smo izgubili čini se ipak ujesen kada su odlične igre u Hrvatskom kupu uzele svoj danak u prvenstvu jer je bilo vrlo teško kvalitetno igrati na dva kolosijeka. Raduju me ocjene i da smo igrali najljepši nogomet. Ne volim nikoga izdvajati, ali ipak jako

Iako je kraj sezone, nažalost, opet se ne zna kakav će biti sustav natjecanja, lige, skupine. Ono što je bilo sigurno prije nekoliko mjeseci, jedinstvena četvrta liga, sada više nije. Nogomet i dalje boluje od moćnika koji se igraju sudbinama klubova kako im se prohtije i opet je na kraju totalni nered. Lako je moguće da će Podravina i u novoj sezoni igrati u istoj ligi i istoj skupini odnosno da se davno dogovorene promjene neće dogoditi. O tome svoje mišljenje ima i trener Ludbrežana: -Podravina i Ludbreg sigurno zaslužuju trećeligaša. Sportski motiv je taj koji vodi napretku i Podravina zaslužuje više od ovoga sada, posebno sada ako će se prići dogradnji i uređenju stadiona – smatra Sertić. Finalisti županijskog kupa automatski su se plasirali u među najbolje hrvatske klubove u Hrvatskom nogometnom kupu za iduću sezonu. Tako ćemo opet s nestrpljenjem čekati ime suparnika s kojim će se plavi susresti krajem ljeta. Nadamo se da biti sreće sa ždrijebom i da nas opet čeka velika nogometna predstava na gradskom stadionu u Ludbregu.

30. svibnja 2008.

Sigurniji promet na novom rotoru

Nakon što je novi rotor na raskrižju Ulice Petra Zrinskog, Frankopanske i Vatroslava Lisinskog dobio potrebnu signalizaciju te su obilježene kolničke trake i druge površine, činjenica je da sve izgleda bolje, ali što je i najvažnije - promet je puno sigurniji i odvija se bez zastoja. I u Policijskoj postaji Ludbreg potvrdili su kako su zadovoljni odvijanjem prometa na ovom pomalo neobičnom kružnom toku. Na novom rotoru nedavno se, 19. svibnja, dogodila prva prometna nesreća. Zbog nepropisne brzine osobni automobil udario je biciklistu koji je zadobio ipak samo lake tjelesne ozljede.

U dvorištu Šteﬁce Matijašec

Kokoši nesu - zelena jaja Seosko dvorište Šteﬁce Matijašec iz Selnika nezamislivo je bez različitih vrsta peradi. Dvorište nastanjuju guske i patke, dakako i kokoši. Ali u ovom dvorištu živi i neobična vrsta kokoši. Takozvane divlje kokoši imaju i čudne navike. One ne spavaju u kokošinjcu nego im je očito najudobnije na vrhu stabla, a za «kokošinjac» izabrale su visoki orah.

Najgušći promet na rotoru je subotom prijepodne

ČITATELJI JAVLJAJU

Znakovi ‘zbunjivanja’ Ludbreg se širi tako i prometno postaje zahtjevniji. Niču rotori, semafori, novi prometni znakovi. Naši čitatelji upozoravaju na nekoliko većih prometnih nelogičnosti u gradu. Primjer prvi: Ovaj znak bolje rečeno znakovi na istom

stupu, nalaze se u Gajevoj ulici. Ako vozilo iz smjera Varaždinskih Toplica dolazi na raskrižje u središte grada kod crkve nailazi na znakove koji jedan drugog isključuju. Pitanje – koja je cesta s prednošću prolaza? Srećom, na kraju

I tu i tamo - STOP

ulice kod samog raskrižja je znak obveznog zaustavljanja, pa zbunjeni vozači u pravilu poštuju taj znak. Primjer drugi: Na raskrižju Kačićeve i Zagorske ulice kod nove školske sportske dvorane stoje znakovi obveznog zaustavljanja. Zlobnici bi rekli kako je bolje da vozila s obje strane raskrižja stoje nego da se istovremeno nađu na raskrižju. S druge strane raskrižja na cesti koja vodi od gradskog groblja nema nikakvog znaka. Dosad je bio sporan i ulaz u grad s istočne strane kod ‘Opreme’. No, tamo je sada počela gradnja rotora u sklopu radova na moderni-

Gajeva ulica - tko ovdje ima prednost? zaciji državne ceste D-2, pa će dosad neprimjeren ulaz u Koprivničku ulicu sa zaobilaznice konačno biti prometno puno sigurniji. Znakovi zbunjuju domaće učesnike u prometu, ali još više one koji povremeno ili prvi puta prolaze spornim raskrižjima. U našim auto-školama kažu da su upozoravali na nelogičnosti, a usput rečeno

i oni su u nezgodnoj situaciji kada znakove ‘zbunjivanja’ na terenu moraju objasniti svojim učenicima, budućim vozačima. Vjerojatno bi svi nadležni za promet i postavljanje znakova trebali podrobnije analizirati trenutačno stanje kako bi u gradu nestali ‘znakovi zbunjivanja’. Radi veće sigurnosti prometa na gradskim raskrižjima.

14. SVIBNJA Oko 21,15 sati na državnoj cesti u Ludbregu dogodila se nesreća teretnog i osobnog vozila zbog nepropisno smještenog tereta na teretnjaku. Zabilježena je materijalna šteta. Oko 23,55 sati u Međimurskoj ulici u Selniku u nesreći su sudjelovala dva vozila zbog nepropisne vožnje unazad. Zabilježena materijalna šteta.

dobio lake tjelesne ozlijede. Uzrok je nepropisna brzina. Oko 11,50 sati u Kratkoj ulici u Ludbregu zabilježena je nesreća s materijalnom štetom dva osobna vozila zbog udara u parkirano vozilo. Oko 17,40 sati na državnoj cesti u Vrbanovcu u nesreća s materijalnom štetom sudjelovala su tri osobna vozila. Do nesreće je došlo pri vožnji u koloni i nepropisne brzine.

16. SVIBNJA Oko 21,55 sati u Ulici b. Radić u Slanju dogodila se nesreća dva osobna vozila zbog vožnje na nedovoljnoj udaljenosti, a zabilježena je s materijalna šteta.

21. SVIBNJA Oko 13,30 sati u Varaždinskoj ulici u Hrženici u nesreći s materijalnom štetom sudjelovali su osobno i teretno vozilo zbog neosiguranog tereta koji je s teretnog pao na osobno vozilo.

Iz policijskog zapisnika Na području Policijske postaje Ludbreg u razdoblju od 27. travnja do 26. svibnja dogodilo se 18 prometnih nesreća. Jedna je osoba smrtno stradala, dvije su zadobile teške, a šest osoba lake tjelesne ozljede. U 11 nesreća zabilježena je samo materijalna šteta. Alkohol kao uzrok prometnih nesreća javlja se u 3 slučaja. 30. TRAVNJA Oko 14,10 sati u Hrženici u nesreći s materijalnom štetom zbog nepropisnog skretanja sudjelovali su traktor i osobno vozilo. 1.SVIBNJA Oko 21,45 sati na državnoj cesti u Martijancu osobno vozilo naletjelo je na pješakinju koja je smrtno stradala. Do nesreće je došlo zbog nepropisnog pretjecanja. Kao uzrok nesreće javlja se alkohol. 3. SVIBNJA Oko 12,00 sati na raskrižju državne ceste i Frankopanske ulice u Ludbregu u nesreći zbog oduzimanja prednosti prolaska sudjelovali su teretno i osobno vozilo. Putnik u osobnom vozilu zadobio je lake tjelesne ozljede.

3.SVIBNJA Oko 21,35 sati u Ludbregu u Ulici bana Jelačića došlo je do između mopeda i parkiranog osobnog vozila u kojoj su dvije osobe zadobile teške tjelesne ozlijede. Uzrok je alkohol.

11. SVIBNJA Oko 9,30 sati u Vinogradima Ludbreškim došlo je do prometne nesreće zbog nekontroliranog kretanja bicikla po nizbrdici, a vozač zadobio je lake tjelesne ozlijede. Uzrok nesreće je alkohol.

Kontakt-policajac zove se više Očito su pozitivne reakcije na naš tekst objavljen u prošlom broju ‘Ludbreških novina’ u kojima smo predstavili rad jedinog ludbreškog kontakt-policajca Andreasa Bartolića. -Ljudi su se ohrabrili i sada zovu više nego ranije. Uvijek mogu nazvati mene osobno ili Policijsku postaju ako nešto žele prijaviti ili trebaju savjet, ne trebaju se ustručavati i uvijek ćemo pronaći načina da pomognemo. Potkrala se greška u broju mobitela, ali su ljudi bez obzira na to nekako uspjeli doći do mene – rekao je Andreas Bartolić. Dakle, broj mobitela na koji se može nazvati ludbreški kontakt-policajac Andreas je 098 338 361. 5.SVIBNJA Oko 16,45 sati u Glavnoj ulici u Selniku došlo je nesreće osobnog i teretnog vozila zbog nepoštivanja prednosti prolaska. 6. SVIBNJA Oko 11,15 sati u Velikom Bukovcu došlo je do nesreće dva osobna vozila zbog nepropisnog pretjecanja, a dvije osobe zadobile su lake tjelesne ozljede.

12. SVIBNJA Oko 6,45 sati u Selniku na raskrižju Glavne i Radićeve u nesreći su sudjelovali osobno vozilo i bicikl. Biciklist je zadobio lake tjelesne ozlijede. Uzrok - nepoštivanje prednosti prolaska. 13. SVIBNJA Oko 11,30 sati u Glavnoj ulici u Čukovcu u nesreći su sudjelovala dva teretna vozila zbog nepropisnog obilaženja.

17. SVIBNJA Oko 18,10 sati u Varaždinskoj ulici u Hrženici dogodila se nesreća motocikliste s parkiranim osobnim vozilom zbog nepropisnog skretanja. Motociklist je zadobio lake tjelesne ozlijede. Uzrok nesreće je alkohol. 19. SVIBNJA Oko 11,00 sati u Ludbregu na kružnom toku u Ulici V. Lisinskog dogodila se nesreća u kojoj su sudjelovao osobni automobil i bicikl, a vozač bicikla za-

Javni red i mir Policijska postaja Ludbreg evidentirala je deset osoba koje su sudjelovale u narušavanju javnog reda i mira. Šest prekršaja evidentirano je zbog svađe, vike i tučnjave, a dvije osobe zadobile lake tjelesne ozljede. Po jedan prekršaj bio zabilježen je radi davanja alkoholnih pića pijanim osobama i davanja lažnih osobnih podataka.

Neobične kokoši nesu i neobična jaja u boji. Točnije, zelena jaja! - Dobila sam jaja prije tri godine od prijatelja iz Pule. On je mornar i donio ih je s jedne plovidbe. Kaže da su jaja porijeklom iz Južne Amerike. Nasadila sam ih pod kokoš i sva su se izlegla. U početku mi ljudi nisu vjerovali, mislili su da sam ih pofarbala rekla je Štefica. Štefičini pernati prijatelji vjerojatno spadaju u porodicu divljih kokoši. Vole slobodu, karakterističnog su izgleda i razlikuju se od naše domaće kokoši. - Neobične su i po tome jer imaju bijelo perje sa zlatno-žutim odsjajem. Malo su mršavije, prsa su im izbočena, pa izgledaju ele- Š. Matijašec gantnije. Imaju i dulje noge koje su obrasle perjem. Hranim ih kukuruznom krupicom i pšenicom- ispričala nam je Štefica. Kao i svaka naša domaća kokoš i ove južnoamerikanke rado lutaju dvorištem i čeprkaju. - Htjela bih ih imati čim više ovih kokoši. Mi ukućani uglavnom u prehrani koristimo zelena jaja. Tijesto za rezance i mlince je posebno izdašno i žuto, a jaja su i zdravija za ljudski organizam od običnih jer ne sadrže toliko kolesterola. Dokazano je da imaju ljekovita svojstva, slično kao i prepeličja jaja – istakla je Štefica koja je nešto više doznala o neobičnim kokošima sa zelenim jajima. Trenutno ima četiri kokoši i jednog «južnoameričkog» pijetla. Štefica bi željela sačuvati lozu zelenih jaja i povećati gnijezdo pa ih zato nasađuje u inkubatoru. marina hižak