Ludbreške novine broj 150

LIST GRADA LUDBREGA BE SPL AT NI PRIM JER A K 30. LISTOPADA 2019.

BROJ 150 / GODINA XIV.

L IS T OPA D U G L A Z BE NOM I Z DA N J U

GRADSKA TRŽNICA

Proteklih dana svi su se, ili se još uvijek, užurbano pripremaju za nadolazeći blagdan Svih Svetih...

Str. 18.

SADNJA DRVEĆA

U sklopu građanske inicijative „Dani kolektivne sadnje drveća” zasadit će se dvjestotinjak stabala...

Str. 4.

DOMAĆI MLINCI

Prije dvije godine bračni par Orlović, Martina i Siniša, odlučio je krenuti u proizvodnju domaćih mlinaca...

Str. 12. - 13.

Str. 6.

IVANA DEŽIĆ

Nakon sezone u Poljskoj, sjajna rukometašica 25-godišnja Ivana Dežić igrati će u Varaždinu...

Str. 23.

2

AKTUALNO

30. listopada 2019.

LU DB R EG ŠA M PION EU FON D OVA Tijekom Dana regionalnog razvoja i fondova EU koji su održani u Šibeniku uručena su priznanja najuspješnijim gradovima prema izboru Najbolji grad u organizaciji Jutarnjeg lista, gradonačelnik.hr i Ipsos puls.

Prema njihovom izboru Ludbreg je šampion u kategoriji EU fondova. Tim povodom u Gradu Ludbregu održana je konferencija za medije koju su sazvali gradonačelnik Dubravko Bilić i zamjenica gradonačelnika Renata Potočnik.

- Provedena akcija procjenjuje i vrednuje sve što su gradovi radili na europskim projektima i to od 2013. godine pa sve do danas.

Mi u Ludbregu ulazak u Europsku uniju shvaćamo ozbiljno i kao priliku da promijenimo naš grad na bolje uz pomoć financijskih sredstava iz europskog proračuna. Odlučili smo to raditi vlastitim snagama, na početku je bilo teško, ali uspjeli smo oformiti tim ljudi koji je iznio dosad sve projekte – rekao je gradonačelnik Dubravko Bilić.

Kada se gleda prosjek ostvarenih sredstava po glavi stanovnika, Grad Ludbreg povukao je 554 kune po stanovniku godišnje.

– To je možda najmjerljiviji kriterij, s obzirom na to da veliki gradovi rade i velike projekte od nekoliko stotina milijuna kuna, stoga je ovako najpoštenije nagraditi sve one koji svojim radom nastoje mijenjati gradove u kojima žive – kazao je Bilić i dodao: – Mi smo se za ovu priču opredijelili od samog početka, od 2013. godine, a dotad Grad Ludbreg nije povukao ni kune iz EU fondova, ni pretpristupnih fondova.

Ova naša odluka pokazala se uspješnom, isplativom, ne samo za Grad Ludbreg kao jedinicu lokalne samouprave, nego i za naše građane koji na ovaj način koriste blagodati europskih sufinanciranja različitih projekata.

Bilićeva zamjenica Renata Potočnik podsjetila je da su se osim Grada Ludbrega u EU projekte uključile i udruge i poslodavci: – Mi smo uvijek bili potpora našim gospodarstvenicima, tu je stvarno dobra simbioza između nas i gospodarstvenika. Oni su prepoznali potencijale mogućnosti povlačenja novaca iz EU fondova pa su se tako neke firme, primjerice Bomark, Oprema d.d. vrlo uspješno uključile u povlačenje novca iz EU fondova i to se vidi. Kad prođete pored tih firmi vidjet ćete nove pogone, tu su i

Nakladnik: CZKI “D. N.“ Ludbreg Glavni urednik: Iva Havaić Sakač Grafički urednik: Miroslav Vađunec Redakcija: Branko Dijanošić, Iva Havaić Sakač, Darko Skupnjak, Matea Lukić, Dražen Vađunec, Neven Jerbić, Željka Namesnik Kontakt: CZKI “D. Novak” Ludbreg,

Trg Sv. Trojstva 19

Telefon: 042 / 306 130

Fax: 042 / 306 068

e-mail: ludbreske-novine@czkidn.hr dskupnjak@czkidn.hr Tisak: Tiskara Zagreb

NAGRADA

Dubravko Bilić i Renata Potočnik nova postrojenja, zaposlilo se dosta novih ljudi. Ponosni smo na to na koji su se način prilagodili trenutku i iskoristili te novce koji nam svim skupa, i gradu i njima, donose nova radna mjesta. - rekla je zamjenica gradonačelnika Potočnik.

Pred Gradom Ludbregom ove su godine dva strateška projekta – aglomeracija i širokopojasni internet, najavio je gradonačelnik Bilić.

– Intenzivno radimo na aglomeraciji koja je vrijedna gotovo 400 milijuna kuna i bit će veliki zalogaj za Grad Ludbreg i naš proračun. Nadamo se da država neće svakih nekoliko mjeseci mijenjati porezna pravila i tako nas onemogućiti da isfinanciramo ovaj projekt. Ovih dana očekujemo rezultate za širokopojasni internet i očekujemo vidjeti tko bi od javnih ponuditelja mogao provesti ovaj za nas jako, jako važan projekt koji bi Ludbreg uveo u novo digitalno društvo bez kojeg suvremeno poslovanje neće biti zamislivo na način na koji možda sad neki doživljavaju svijet biznisa – rekao je ludbreški gradonačelnik.

– Grad Ludbreg je prema analizama Ministarstva financija, ali i prema anketama koje su provedene najbolji grad u toj kategoriji i na to smo ponosni. Prepoznati smo izvan našega grada, drago nam je zbog postignutog uspjeha, a shvatit ćemo ovo priznanje kao poticaj za daljnji rad – rekao je gradonačelnik Dubravko Bilić.

Za izračun najboljih u ovoj kategoriji korištena su konsolidirana izvješća gradova. Gradovi mogu povlačiti sredstva iz EU direktno ili indirektno (preko institucija centralne države), a za izračun su korišteni podaci od 2015. do 2018.. Direktne i indirektne pomoći su potom zbrojene kako bismo dobili koliko su gradovi ukupno povukli sredstava iz EU za promatrano četverogodišnje razdoblje. Nakon toga napravljena su dva pokazatelja – iznos EU sredstava po stanovniku dobiven tako da su podijeljena ukupna EU sredstva koja je povukao po-

jedini grad s brojem stanovnika tog grada, te udio povučenih sredstava EU za pojedini grad u ukupnom iznosu svih sredstva (sveukupni iznos sredstva koja su povukli gradovi iz EU u četverogodišnjem razdoblju).

Nakon toga, ta dva pokazatelja su standardizirana te agregirana u zajednički skupni indeks korištenjem metodologije Ministarstva regionalnog razvoja.

Značajno priznanje u Šibeniku je uručeno Erini Stančin, pročelnici Odsjeka za društvene djelatnosti, razvojne projekte i lokalnu samoupravu.

-Polako se zatvara financijska omotnica Europske unije 2014.2020. i okrećemo se narednom razdoblju 2021.-2027. Nekako je ovo i pravi čas da podvučemo crtu i sagledamo projekte koje smo uspješno prijavili i realizirali u proteklom razdoblju. Svakako možemo izdvojiti projekt Sanacije odlagališta otpada „Meka” čija je vrijednost bila nešto viša od 36 milijuna kuna, a postotak sufinanciranja iz Kohezijskog fonda iznosio je 85 posto dok je ostatak od 15 posto financiralo resorno Ministarstvo. Projekt je realiziran 2016. godine – podsjetila je Erina Stančin te dodala kako je važno spomenuti i izgradnju Reciklažnog dvorišta Meka.

- Vrijednost tog projekta je oko 5 milijuna kuna, a postotak sufinanciranja 85 posto. Zahvaljujući tim projektima započeli smo proces odgovornog i održivog gospodarenja otpadom, a to je upravo najaktualnija tema i gorući problem s kojim smo suočeni i to na svjetskoj razini – kaže E. Stančin te podsjeća i na unapređenje infrastrukture.

- Zahvaljujući vanjskim izvorima izvršena je rekonstrukcija nerazvrstane ceste Ulica K. Franje Kuharića, Ulica Miroslava Krleže i Kratke ulice u Ludbregu u sklopu kojeg je uređen kolnik, pješačko-biciklistička staza i nova parkirališna mjesta, a visina odobrenih sredstava iznosi 1,5 milijuna kuna. Također, proveden je projekt rekonstrukcije

šumskih puteva u vrijednosti od 3,7 milijuna kuna – kaže E. Stančin.

Važan projekt koji je upravo u fazi realizacije je i dogradnja dječjeg vrtića „Radost” čiji je cilj podizanje kvalitete i standarda predškolskog sustava na području Grada, a vrijednost projekta je 3,1 milijun kuna.

Osim ekoloških i infrastrukturnih projekata, puno se radilo i na području turizma i promidžbe destinacije Ludbreg jer je upravo u toj gospodarskoj grani najviše potencijala za budućnost.

- U sklopu projekta Happy bike uredili smo 50-ak kilometara novih biciklističkih staza koje smo povezali sa susjednom Mađarskom i opremili s modernom biciklističkom opremom i ponudom. Na projektu „Zeleno želimo” razvijaju se novi turistički proizvodi i brendiraju proizvodi ludbreškog kraja i lokalnih proizvođača. Tu je i integrirani projekt „Unapređenja kontinentalnog turizma turističkom valorizacijom povijesno-kulturne baštine Grada Ludbrega” koji će promijeniti vizuru središta grada i ponuditi sasvim novi sadržaji u sklopu turističke ponude Grada Ludbrega.

Vrijednost projekta je gotovo 17 milijuna kuna – kaže E. Stančin.

Naravno, bilo je tu još niz drugih projekata koje smo uspješno proveli, od programa INTERREG HU-HR i INTERREG SLO-HR, strukturnih fondova EU, preko programa Europe za građane i Erasmus plus u koji su uključene i ustanove s područja Grada.

- Zahvaljujući svim tim činjenicama, jasno je da smo zasluženo već drugu godinu zaredom osvojili titulu šampiona u povlačenju EU sredstava jer kontinuirano i sustavno radimo na tom području i pratimo sve aktualnosti i trendove. Ovime smo si podigli ljestvicu na višu razinu što znači da ćemo u narednom razdoblju morati nastaviti raditi istim, ako ne i većim intenzitetom kako ne bismo razočarali građane, ali i sami sebe – zaključuje Stančin.

Upravo ona ima i važnu ulogu voditeljice projekta „Unapređenje kontinentalnog turizma turističkom valorizacijom povijesno-kulturne baštine Grada Ludbrega”, a čija je središnja aktivnosti uređenje „Arheološkog parka Iovia-Ludbreg” i koji ulazi u svoju završnu godinu realizacije.

- Pri kraju su građevinskoobrtnički radovi na objektu, nakon čega slijedi unutarnje uređenje. Počinju radovi na uređenju šetnice uz rijeku Bednju i Zanatskog trga, razvijaju se softveri koji će cijelu priču popratiti s tehnološkog aspekta. Uređen je hotel Crnković čime su povećani smještajni kapaciteti. Na proljeće 2020.g. počinju i radovi na uređenju pročelja Crkve svetog Trojstva i cinktora, a partneri iz Udruge LAG rade na obuci lokalnog stanovništva i mobilizaciji malih i srednjih poduzetnika da se uključe u razvoj i proizvodnju proizvoda i suvenira kroz čiji će se plasman na tržište generirati dodatni prihodi. Iako smo u završnoj fazi provođenja projekta, imamo još dosta aktivnosti za provesti tako da je pred nama još puno posla, ali vjerujemo da ćemo sve uspješno privesti kraju do listopada 2020. godine, kada službeno projekt završava – kaže Stančin. Konačni rezultati projekta koji se očekuju su revitalizirana kulturna dobra koja će biti stavljena u turističku funkciju, osmišljeni novi proizvodi i suveniri, razvijena nova turistička ponuda, povećani smještajni kapaciteti i povećan broj posjetitelja što će sve, u konačnici, dovesti i do povećanja broja zaposlenih u turističkom sektoru.

- Vjerujemo da će sve benefite ovog projekta prepoznati i osjetiti i građani pa ih stoga različitim promotivnim aktivnostima obavještavamo, upoznajemo i uključujemo u projekt.

Da bi bilo koji projekt bio u potpunosti uspješan, osim dobre pripreme i realizacije, važno je da se njegovi rezultati i ciljevi pozitivno odraze i na kvalitetu života građana – zaključuje Stančin.

AKTUALNO

30. listopada 2019.

3

Vrijednost projekta preko 450 milijuna kuna Pr ojek t "Ag l o m er a cija " O projektu Aglomeracije, najvećem i najvažnijem projektu u Gradu Ludbregu do 2023. godine bilo je riječi na posljednjoj sjednici Gradskog vijeća Grada Ludbrega. Vijećnici su donijeli Odluku o potpisivanju sporazuma o sufinanciranju projekta odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda Aglomeracije Ludbreg.

- Za Ludbreg je to najveći i najvažniji projekt u povijesti grada, ne samo financijski već i po značaju za budući ekološki način razvoja grada. Donijeli smo odluku kojom prihvaćamo uvjete koji su pred nas postavljeni sukladno zakonu i zakonskim odredbama. Nositelj projekta je Varkom, a njegova vrijednost je preko 450 milijuna kuna s uključenim PDV-om. S obzirom da se projekt financira iz EU fondova 70 posto, jednim dijelom iz fon-

da Hrvatskih voda, međutim na Grad Ludbreg i susjedne općine ispada 6 posto, a riječ je o za nas velikom iznosu od 11 milijuna kuna. Kroz trajanje projekta, od tri godine, treba osigurati sredstva da se plati izvođačima. Ne mislimo dodatno građane opterećivati, riješit ćemo to iz proračuna iz dijela kojeg uplaćuju građani samo se nadamo da država neće mijenjati pravila pa nam uskraćivati prihode jer na taj način bit će puno teže – pojasnio je gradonačelnik Dubravko Bilić.

Projekt Aglomeracija Ludbreg obuhvaća područje Grada Ludbrega te Općine Martijanec i Sveti Đurđ. Projekt obuhvaća rekonstrukciju dijelova postojećeg mješovitog sustava odvodnje i to cjevovoda u duljini 6,1 km u naselju Ludbreg i Selnik, rekonstrukciju rasteretnog ka-

nala, rekonstrukciju tri kišna preljeva u svrhu sprječavanja onečišćenja tla i voda. Također proširenje javnog sustava odvodnje izgradnjom 87,9 km novih kolektora te 62 crpne stanice i 29,9 km pripadnih tlačnih cjevovoda čime će se prikupiti dodatne količine otpadnih voda koje se trenutačno neadekvatno ispuštaju. Projekt uključuje i izgradnju sustava javne vodoopskrbe na preostalih 3 posto nepokrivenog područja Grada Ludbrega i to vodovodnih cjevovoda u duljini od 5,6 km, tri crpne stanice i dvadeset hidranata, čime će se ukinuti dobava pitke vode iz malih vodoopskrbnih sustava. Kroz projekt izgradit će se centralni uređaj za pročišćavanje otpadnih voda aglomeracije Ludbreg kapaciteta 17.800 ES.

- Predviđena je gradnja kanalizacijskih cjevovoda od Vrbanovca do Bolfana i od Vinograda Ludbreških do Hrženice. Riječ je o puno kilometara cjevovoda, riješili smo imovinsko-pravne odnose na tom području, a pročistač otpadnih voda bi trebao biti u Meki gdje imamo osigurano zemljište i spremne uvjete – rekao je gradonačelnik Bilić te dodao kako će projekt zahtijeva-

ti puno strpljenja od svih uključenih.

- Prvenstveno se to odnosi na prekopane ceste, ali moramo misliti na konačni cilj, a to je zaokruženost sustava odvodnje i ekološki aspekt. Vjerujem da ćemo ovim projektom dodatno potvrditi da smo ekološki orijentiran grad i da nam je očuvanje okoliša jedno od važnijih pitanja – zaključio je gradonačelnik.

Na šest lokacija postavljeni polupodzemni kontejneri Grad Ludbreg financirao je nabavu polupodzemnih kontejnera koji su postavljeni na šest lokacija. Setovi kontejnera postavljeni su u Bolfanu, - Ludbreška ulica na raskrižju s Redvenicom Čukovcu, Sigečaku – preko Belupa, Vinogradima Ludbreškim na dva mjesta, kod društvenog doma i kod Ribnjaka te u Hrastovskom – na raskrižju prema Poljanskom/Kamenici/Grudnice, tzv "Vučje grlo". Vrijednost postavljenih šest kompleta je 198 tisuća kuna.

- Obzirom da smo odlučili da više ne naplaćujemo odvoz otpada u Vinogradima Ludbreškim u tu svrhu smo zajedno s Lukomom pokrenuli akciju da se na određenim lokacijama gdje imamo najviše prolazaka povremenih stanovnika po vinogradima postave polupodzemni kontejneri. Oni su namijenjeni vlasnicima klijeti kako ne bi morali otpad voziti u svoje domove.

Nažalost, svjedoci smo činjenice da otpada sve više imamo i u prirodi, navika je to koja nikako ne prestaje te se nadamo da ćemo postavljanjem kontejnera to spriječiti – rekao je gradonačelnik Dubravko Bilić.

Postavljanje polupodzemnih kontejnera svojevrstan je pilot projekt Grada Ludbrega kojem je konačni cilj u potpunosti maknuti nadzemne kontejnere.

- Uskoro ćemo i stanarima višestambenih zgrada ponuditi opciju da i oni podzemnim kontejnerima riješe tu problematiku. Vjerujemo kako bismo na taj način doprinijeli ljepšem izgledu grada, ne bi više bilo kopanja po kontejnerima i sličnih problema s kojima se sada susrećemo. U tom dijelu potrebna nam je suradnja stanara koji bi trebali sufinancirati nabavku podzemnih kontejnera – kazao je gradonačelnik. Osvrnuo se i na novu Uredbu koju je donijelo Ministarstvo zaštite okoliša.

- Radi se o jednoj izrazito nekorektnoj odluci koja šteti građanima i to najosjetljivijoj skupini.

Naime, prema njoj cijena odvoza otpada za kućanstva s jednim ili dva člana rasla bi čak do 150 posto. Gradovi se zajedno bore protiv takve odluke koju ćemo morati primjenjivati ukoliko se odluči da ona ostaje. U protivnom, ukoliko nećemo postupati po odluci, Grad će biti prisiljen plaćati kaznu u iznosu od 100

tisuća kuna. Nadamo se da će u Vladi još o ovoj odluci promisliti i da će se u konačnici od nje odustati – poručio je gradonačelnik.

Nove ulice Na sjednici Gradskog vijeća Grada Ludbrega vijećnici su donijeli Odluku o određivanju imena i protezanju ulica u naselju Ludbreg. Izgradnjom novog trgovačkog centra u Ludbregu i ulice iza centra ukazala se potreba za imenovanjem novoizgrađene ulice. Spomenuta ulica kreće od križanja s Fizirovom ulicom i okružuje trgovački centar, a ulica je dobila naziv Ulica žrtava fašizma.

Odvojak iz Ulice Miroslava Krleže pokraj stambenih zgrada nosit će ime Ulica akademika Josipa Tišljara.

Ulica koja prolazi kroz "Romsko naselja" te područje na kojem se nalazi reciklažno dvorište, a prema dosadašnjim odlukama nosila je naziv Ulica Ivana Gundulića dobila je novi naziv Ulica 5. studenog. Prijedlog je to koji je proizašao od strane pripadnika romske zajednice s obzirom da je ovaj datum proglašen kao Dan romskog jezika.

4

AKTUALNO

30. listopada 2019.

"Dani kolektivne sadnje drveća"

NOVI DRVOREDI U LUDBREGU U sklopu građanske inicijative "Dani kolektivne sadnje drveća" kojoj se pridružio i Grad Ludbreg na nekoliko lokacija u Ludbregu zasađena su drveća.

Inicijativa je pokrenuta s idejom da svatko može zasaditi drvo i na taj način doprinijeti poboljšanju vlastite životne sredine, a ujedno dati i svoj doprinos protiv klimatskih promjena.

- Akcija je stigla u odlično vrijeme i nismo imali nikakve dvojbe po pitanju uključenja jer smo ove jeseni imali u planu sadnju drveća. Nedavno smo dodatno uredili Fizirovu ulicu kod trgovačkog centra, ali još uvijek je nešto nedostajalo u toj ulici i vjerujemo kako će drvoredi sada znatno uljepšati ulazak u Ludbreg s te strane. Drvored je posađen sve do skretanja u Ulicu Miroslava Krleže, a nadam se da ćemo sa stanarima uspjeti dogovoriti da se urede prilazi i parkirna mjesta – rekao je gradonačelnik Dubravko Bilić. Uz Fizirovu ulicu u tijeku je sadnja na još nekoliko mjesta na području Ludbrega, točnije u Ulici Vladimira Nazora, Ulici

Rudolfa Fizira i Bože Hlasteca zatim uz obalu rijeke Bednje između dva mosta te oko ribnjaka. Sadnja bi trebala završiti krajem tjedna, ako to dopuste vremenske prilike. Uz prometnice sadi se javor, uz šetnicu Bednje crvena bukva, a oko ribnjaka lipa.

- Drvored oko ribnjaka sadimo u dogovoru s pčelarima i ribičima. Znamo da su ribiči dali veliki doprinos u uređenju prostora, a ovo je sad naš doprinos njima i cjelokupnom uređenju.

U dogovoru s pčelarima odlučili smo tamo zasaditi tridesetak lipa. Riječ je o tradicionalnom hrvatskom drvetu, medonosnom i na taj način omogućujemo pčelama ispašu – rekao je gradonačelnik Dubravko Bilić, a pozvao je i građane da se jave ukoliko imaju rješenje za sadnju novih vrsta drveća na Trgu Svetog Trojstva obzirom da postojeća izazivaju dvojbene reakcije.

Inače ovu je inicijativu putem Facebook grupe pokrenula Varaždinka Mateja Anđelina Kramar te je u kratkom roku

privukla veliki broj zainteresiranih sudionika.

Cilj građanske inicijative je potaknuti građane, udruge, tvrtke i ustanove da samostalno ili u suradnji sa svojim lokalnim jedinicama samouprave u tri dana diljem Hrvatske na privatnim i javnim površinama zasade što više stabala kako bi doprinijeli ozelenjivanju svojih životnih sredina i time istaknuli važnosti i brojne dobrobiti drveća i zelenila, osobito u urbaniziranim sredinama.

-Grad Ludbreg ozbiljno je shvatio ovu akciju jer poznato je da smo mi ekološki orijentiran grad. Posljednjih godina puno smo toga izgradili, pomalo se mijenja izgled našega grada, a vjerujem da smo sadnjom drveća, gotovo 200 stabala doprinijeli znatno ljepšem izgledu grada. Ono najvažnije u cijeloj priči je i prijenos znanja jer divno je vidjeti da se akciji priključio i gradski vrtić u kojem su djeca i roditelji uz pomoć vrtićkih teta zasadili jabuke – zaključila je zamjenica gradonačelnika Renata Potočnik.

Najava radova na uređenju vinogradskih puteva Iz Grada Ludbrega za studeni 2019. godine najavljuju radove na asfaltiranju odvojaka na području Vinograda Ludbreških i Hrastovskog. Asfaltirat će se 7 odvojaka u naseljima Vinogradi Ludbreški (Sigečak-85 m, Starjak-320 m, Križevačka ulica, Katalena-400 m, spoj Križevačke ulice-80 m2 i Katalene-170 m te Graci-200 m) i Hrastovsko (Grudnice/Kamenica-400 m) na području Grada Ludbrega ukupne dužine 1575 m, širine ovisno o mogućnostima između 2,2 i 2,5 m, a navedeni radovi će se

financirati iz prikupljenih sredstava poreza na kuće za odmor i općih prihoda i primitaka.

-Uveli smo nepopularnu mjeru prikupljanja poreza na nekretnine, odnosno kuće za odmor, ali sav taj novac koristi se za uređenje puteva. Ove godine još ćemo uložiti preko 400 tisuća kuna u asfaltiranje vinogradarskih puteva i dokaz je to da zajedno možemo djelovati – najavljuje gradonačelnik Dubravko Bilić te dodaje kako u sljedeće tri, četiri godine koliko će akcija trajati urediti sve puteve.

- Na taj način osim što olakšavamo put do samih objekata, povećavamo i vrijednost nekretnina. Ne radimo samo na asfaltiranju, primjerice u Bolfanu u Martinjskoj ulici uredit ćemo vodovodnu mrežu tako da se vlasnici tridesetak klijeti mogu priključiti. U Segovini imamo u planu također dovođenje vode u jedan dio vinograd koji pomalo postaje malo odmaralište s prekrasno uređenim autohtonim klijetima čiji vlasnici se planiraju baviti turizmom, a neki od njih plani-

raju i izgradnju bazena – kaže gradonačelnik te dodaje kako je to turistička priča na kojoj Grad Ludbreg planira daljnje korake.

- Ludbreški vinogradi već su sada oaza mira, a onima koji tu vide i turistički potencijal i planiraju ulaganja u tom pravcu kroz proračun ćemo od iduće godine pomagati. Trenutno izrađujemo strateški marketinški pristup u suradnji s jednom europskom agencijom kako bismo omogućili da Ludbreg kao destinacija dođe na

europsko tržište. Vjerujem da je to budućnost kontinentalnog turizma, a Ludbreg je posebna turistička destinacija koja može puno toga ponuditi – rekao je gradonačelnik Bilić.

Uz spomenute aktivnosti u planu Grada Ludbrega je ove godine još i asfaltiranje Zavrtne ulice u Bolfanu, dijela Školske ulice u Bolfanu, Zavrtne ulice u Hrastovskom, ulice Graci i odvojka Vinogradske ulice u Čukovcu te uređenje parkirališta i prilazne ceste kod NK Podravine u Ludbregu.

30. listopada 2019.

OGLAS

5

6

PODUZETNIŠTVO

30. listopada 2019.

MLINCI IZ CENTRA SVIJETA

Prije dvije godine bračni par Orlović, Martina i Siniša, odlučio je krenuti u proizvodnju jednog proizvoda kojeg bi pretvorili u brend. Znali su da žele nešto autohtono, kvalitetno i domaće, proizvod s pričom. I tako je odluka pala na proizvodnju domaćih mlinci.

- Tvrtku Čokoland u Prelogu osnovali smo još 2011. godine, a baza nam je veleprodaja mješovite robe. Zastupamo 22 tvornice za Hrvatsku, nacionalni smo distributer koji ima preko 800 artikala u ponudi, to su sve proizvodi niže platežne cijene, nema skupocjenih brendova.

Nekako se kroz taj posao rodila želja za stvaranjem kvalitetnog, premium proizvoda – kaže Siniša Orlović, direktor Čokolanda. S proizvodnjom u Ludbregu, u Ulici Petra Zrinskog, krenuli su 1. travnja ove godine.

- U proizvodnji je zaposleno 5 osoba i to je svojevrstan početak. Sveukupno imamo zaposleno 15 osoba. Sama proizvodnja je teška, nismo ni očekivali koliko. Teško je postići potrebne uvjete rada, pronaći ljude za posao. U veleprodaji se naradimo, ali proizvodnja je posebna priča, nju živite 24 sata dnevno – kaže Siniša Orlović. Obzirom da su s proizvodnjom krenuli baš na Dan Centra svijeta ne čudi da proizvod nosi naziv „Mlinci iz centra svijeta”.

- Mlinci su proizvod vizije koju smo supruga i ja dobili prije dvije godine. Nama je bilo važno da to bude prepoznatljiv proizvod i to ponajprije zbog kvalitete. Stoga je važno da svi sastojci budu kvalitetni, jaja i

brašno koje koristimo hrvatske su proizvodnje tako da je riječ o domaćem proizvodu. Mlinci nastaju ručnim postupkom proizvodnje. Početni zamjes radi se strojno, a sve dalje od razvlačenja tijesta, rezanja tijesta, pečenja i pakiranja radi se ručno – kaže S. Orlović te dodaje kako se mlinci mogu napraviti i kompletno strojnom proizvodnjom. Tada djelatnik može proizvesti i do 600 kg dnevno, a uz ručnu proizvodnju brojka je znatno manja pa djelatnik napravi 60 kg mlinaca na dnevnoj bazi.

- Razlika je u okusu, kao što znamo da su štrukli različiti kad su napravljeni s kupovnim tijestom u odnosu na one s domaćim tijestom. Ista stvar je i s mlincima, a mi smo željeli da naši mlinci podsjećaju na mlince kakve su radile naše bake– kaže Orlović.

Nakon dvije godine temeljitih priprema zadovoljni su s počecima proizvodnje i samom prodajom.

- Ono što je nama najvažnije je da nam je krajnji kupac zadovoljan. Imamo odaziv od strane naših kupaca koji su pozitivno iznenađeni našim mlincima, možemo reći da smo postali prepoznatljivi. Danas je teško pokrenuti proizvodnju, posebno domaći proizvod i plasirati ga na tržište. Kod nas je olakotna okolnost bila činjenica da već imamo uhodanu veleprodaju. No svaki početak je težak i treba to uzeti u obzir. Ipak, danas možemo reći da smo zadovoljni – kaže Orlović. Mlince iz Centra svijeta predstavili su

i u sklopu „Ludbreškog sejma”.

- Mlinci se proizvode u Ludbregu i željeli smo ih kroz najveću ludbrešku manifestaciju predstaviti domaćim ljudima, ali iskreno za češću sajamsku prodaju nemamo dovoljno vremena. Mi imamo specifični proizvod, mlinci se ne jedu svaki dan već za Uskrs, Božić i Martinje, eventualno u našem kraju su oni češće na jelovniku.

Naši mlinci skuplji su od tvorničkih, sam način proizvodnje to nameće, ali dizajnom, kvalitetnom vrećicom i kvalitetnim

proizvodom uspjeli smo se probiti do kupaca. Pokrivamo tržište cijele Hrvatske, a trenutno smo u pregovorima s velikim trgovačkim lancima. Cilj nam je do Uskrsa ući u veći dio lanaca. Naši mlinci mogu se naći i u pekarama, uzimaju ih i restorani za svoj gastro program – rekao je Orlović.

Zanimljivo je da u ludbreškim pekarama njihove mlince kupuju i turisti kao suvenir.

- Mlinci se dobro prodaju u Zagrebu, Otočcu, Gospiću.

Vjerujem da smo uspjeli u svom

cilju, a upravo zato ne razmišljamo o širenju asortimana jer smatramo da jedino uz proizvodnju isključivo mlinaca možemo održati kvalitetu kojoj težimo. Proizvodnjom novih proizvoda došlo bi do zasićenja i mogućeg pada kvalitete određenih proizvoda, a to ne želimo – zaključuje Siniša Orlović.

U Čokolandu ne razmišljaju megalomanski, ali u jedno su sigurni, polako i uz održavanje kvalitete žele postati lideri u proizvodnji domaćih mlinaca s jajima vrhunske kvalitete.

Ludbreška tvrtka Oprema-PIT gradi stanove u Frankfurtu Prošlog je tjedna potpredsjednik Vlade i ministar graditeljstva i prostornoga uređenja Predrag Štromar obišao gradilišta Mainwald Wohnanlage BTA/BTC u Frankfurtu gdje se gradi oko 800 stanova, a jedan od izvođača je ludbreška tvrtka Oprema-PIT. U obilasku gradilišta bili su i jedan od većinskih vlasnika tvrtke Oprema-PIT Božidar Hajsok te predsjednik uprave te tvrtke Vladimir Krajinović, kao i član uprave i direktor Alen Sabol.

Bila je to prilika da predstavnici uprave tvrtke s potpredsjednikom Vlade porazgovaraju o aktualnim gospodarskim temama, a Štromar im je obećao daljnju podršku te istaknuo kako je svjestan da pred Vladom ima još puno posla u provedbi reformi. Stavio je naglasak na rezanje birokracije i ukidanje nameta, a s ciljem da se rastereti gospodarstvo.

Oprema-PIT, ali i većina tvrtki iz te branše godinama su na leđima nosili teret krize, nije bilo posla, a i naplata nije bila zagarantirana. Sad se suočavaju s drugim izazovima, a to je prven-

stveno nedostatak radne snage.

Tvrtka Oprema-PIT koja je djelatnost započela prije više od 50 godina u sklopu tadašnjeg sistema "Oprema Ludbreg" posljednjih 29 godina djeluju samostalno na hrvatskom i europskom tržištu.

Ludbreška tvrtka u okviru svog poslovanja izvodi poslove montaže sustava grijanja, ventilacije i vodovoda, dok u Hrvatskoj nude još dvije dodatne djelatnosti. To su građevina, odnosno visokogradnja, zidarija, montaža, uređenja pa čak i soboslikanje.

Tu je još i bravarska djelatnost, odnosno strojna obrada lima u sklopu koje vrše usluge rezanja metala na CNC rezačici, savijanja i plastificiranja te ostale usluge obrade lima.

Oprema-PIT i Inoxmont-VS na konferenciji u Düsseldorfu U Düsseldorfu se održala tradicionalna konferencija u organizaciji INGRA-DET, a okupilo se više od pedesetak gospodarstvenika, predstavnika Vlade RH, diplomatsko-konzularna predstav-

ništva, kao i predstavnici HUP-a.

Među sudionicima bili su i potpredsjednik Vlade Predrag Štromar, predstavnici drugih ministarstava, Gordana Deranja, predsjednica HUP-a, saborski zastupnici Miro Kovač i Ivan Domagoj Milošević, kao i diplomatsko-konzularna predstavništva.

Također sudjelovale su i dvije ludbreške tvrtke Oprema-PIT i Inoxmont-VS, koje također posluju u sklopu poslovnog udruženja INGRA-DET. Ovogodišnja tema konferencije bila je rad i izvoz hrvatskih tvrtki u Njemačkoj i ostalim zemljama Europske unije.

Zoran Andročec, direktor poslovnog udruženja INGRA-DET, rekao je kako su sve aktivnosti poslovnog udruženja INGA-DET usmjerene na zaštitu radnika.

-Samo pametnim radom, promjenama i reformama koje se trebaju provoditi ne sutra ili za dvije godine, nego sad, Hrvatska može napredovati, biti konkurentnija i razvijenija, a samim time i radnici će imati bolje uvjete i veće plaće – rekao je Andročec.

Sova o otvaranju austrijskog tržišta rada Dio poslodavaca okupljenih u INGRI-DET izrazio je bojazan zbog otvaranja austrijskog tržišta rada, a o tome je govorio i Zlatko Sova, jedan od direktora poduzeća Inoxmont-VS. Oni inače daju natprosječne plaće radnicima, beneficirani radni staž, a ulažu znatna sredstva i za specijalizaciju. Međutim, i dalje vode borbu s nedostatkom radne snage.

- Nedavno su nam austrijske tvrtke uzele nekoliko mladih djelatnika. Imam informacije da su potrebe austrijske industrije iduće godine za radnicima izuzetno velike. Da ne bi došlo do egzodusa naših radnika, očekujemo da država tu nešto učini – poručio je Sova.

DONOSIMO

30. listopada 2019.

7

Uspješna obiteljska i poduzetnička priča Proslave rođendana u specijaliziranim dječjim igraonicama posljednjih su desetak godina u Hrvatskoj postale veoma popularne.

Iznimka nije ni Ludbreg u kojem već sedam godina posluje igraonica „Turbo“ u vlasništvu obitelji Vručina, jedina takva u okolici.

- Suprug Bojan profesionalni je nogometaš i radi njegove karijere sedam smo godina živjeli u inozemstvu. Tamo sam se kao majka često susretala s dječjim igraonicama. Nakon što smo se vratili živjeti u Ludbreg došla sam na ideju da bi nešto slično mogli otvoriti ovdje. Vlastiti prostor smo imali, a ponude takvog sadržaja na ovom području nije bilo. Idealna kombinacija.

– započinje priču Aleksandra Vručina.

Uz to, motivacija im je bila i činjenica da su i sami roditelji, pa su, kažu, znali što djecu najviše veseli, a to je dobro društvo u veselom prostoru – ono što „Turbo“ igraonica uistinu i jest.

Prostor veličine 260 kvadrata u Koprivničkoj ulici na broju 5 mjesto je prepuno šarenila i raznovrsnih igračaka. Poligon, didaktičke igre, bazen s lopticama, tobogan, bebe, barbike, medvjedići, autići, karaoke, PS3, stolni nogomet, biljar, pikado, zajednička blagovaonica samo su dio sadržaja koji se nudi. Igraonica je namijenjena djeci u razdoblju od 3 do 12 godina. Za one mlađe potrebna je roditeljska pratnja.

- Igraonica kao igraonica ne donosi veliki profit. Roditelji kod nas još uvijek nemaju tu naviku ostavljanja djece u igraonici, kako zbog užurbanog načina života tako i zbog prenatrpanosti školskim obavezama i slično.

Otvoreni smo dva dana u tjednu po dva sata, a sat vremena igre stoji 10 kuna. – kaže Aleksandra.

Međutim ono za što postoji sve veći interesu jesu organizacije rođendanskih proslava.

- Stvarno se vidi povećanje potražnje unazad nekoliko godina. Roditeljima je jednostavnije organizirati dječji rođendan kod nas nego doma sve pripremati pa onda kasnije pospremati, posebice onima koji žive u stanovima u kojima baš nemaju prostora za dječju igru. Uz to naravno gleda se i kvaliteta usluge koja je na nivou. Djeca ne lažu, ako im je bilo super to će i reći, jednako kao i kad nije. Mi za sada nismo čuli niti jedan njihov negativan komentar.– zadovoljna je vlasnica koju mališani na ulici prepoznaju kao turbo tetu. To je, kaže Aleksandra, znak da dobro radiš i da te djeca vole. „Turbo“ igraonica u ponudi ima tri rođendanska paketa – Smart, Jupi i Turbo kojima se cijene kreće od 300 do 540 kuna.

– Sve ovisi o broju djece, o tome hoće li roditelji donijeti svoju hranu, grickalice, sokove i slično. Mi smo ostvarili suradnju s lokalnim obrtnicima i ugostiteljima tako da se apsolutno za sve možemo pobrinuti i tako rasteretiti roditelje. Postoje razne kombinacije i svatko si može odabrati ono što mu najviše odgovara. – Vrijeme trajanja rođendanski proslava je 2 do 3 sata, ovisno o paketu.

– Kroz taj period potrebno je konstantno animirati djecu. Nešto teže je sa starijom djecom koja su u današnje vrijeme naviknuta samo na ekrane i doslovce njiho-

va koncentracija i pažnja je jako kratka. Upravo zbog toga mobiteli su ovdje zabranjeni. – objašnjava Aleksandra i dodaje kako umjesto tipkanja svi zajedno igraju društvene i edukativne igre, gumi-gumi, šišmiše, nose loptice u žlici, skaču u vreći, igraju skrivača i plešu pod laserima, igraju zaleđene babe, policajce i lopove...- Pokušavam ih malo učiti i nekim igrama koje sam ja igrala kao dijete i to im se jako sviđa.

Kroz ta 2-3 sata stvarno imaju aktivnosti na izbor samo ih treba konstantno motivirati. – dodaje.

Uz rođendanske proslave „Turbo“ igraonica priređuje i brojna druga događanja, primjerice pidžama party i maskenbal, kojima pokušava animirati djecu na zajedničku igru.

– Danas su svi oni preopterećeni obavezama, kako u školi tako i izvan nje i jednostavno im moramo pružiti vrijeme za

igru i druženje koje ne uključuje mobitele, laptope i tablete.

– zaključuje Aleksandra Vručina.

Adrenalinski park „Vručina“ Prvog dana listopada Aleksandra i Bojan krenuli su u širenje ponude sadržaja, pa će tako uz igraonicu nuditi i aktivnosti adrenalinskog parka smještenog u Vinogradima Ludbreškim.

-S radom krećemo idući mjesec, a u ponudi ćemo imati paintball, airsoft, berg go cart, streličarstvo, zorball, bubble football, povlačenje užeta, skakanje u vrećama i još mnogo toga. I tamo će se također moći organizirati proslave rođendana, ali i školski izleti te teambuilding koji je sve popularniji. Imamo raznih planova za dodatna proširenja i aktivnosti vezane uz adrenalinski park, no idemo prema tome da proširimo suradnju s ostalim obrtima, OPG-ovima i ugostiteljskim objektima na našem području tako da svi zajedno budućim i potencijalnim turistima ponudimo kvalitetan i cjelokupan sadržaj. – poručuju supružnici.

8

PROJEKT

30. listopada 2019.

" M A N J I N E – D O DA N A V R I J E D N O S T E U " Kroz tri dana, 11., 12. i 13. listopada u Ludbregu su održani programi po projektu "Manjine – dodana vrijednost EU". Riječ je o projektu koji je odobren u okviru programa Europa za građane, a osmišljen je kao trodnevni događaj na kojem su sudjelovali partneri iz Slovenije, Mađarske, Srbije i Crne Gore. Ukupna vrijednost projekta je 22.175,00 EUR. Na otvorenju događaja partnere po projektu pozdravio je gradonačelnik Dubravko Bilić.

- Dobrodošli u Centar svijeta, grad prebogat tradicijom, gdje se živi još od antičkih vremena.

Ludbreg je oduvijek rado primao putnike jer od davnina smo sjecište putova zahvaljujući dobrom geostrateškom položaju. Naučeni smo živjeti u toleranciji, cijenimo ljudske vrijednosti. Danas imamo nešto manje od 10 tisuća stanovnika, imamo gotovo nultu stopu nezaposlenosti, proglašeni smo najboljim gradom za privlačenje europskih novaca putem projekata kao što je ovaj, ali provodimo projekte i manje, ali i veće vrijednosti i na to smo posebno ponosni. Mi smo se u Ludbregu odlučili za europske projekte, za nas ne postoje veliki i mali projekti već samo dobri projekti kojima poboljšavamo kvalitetu života u gradu – rekao je gradonačelnik te podsjetio kako je Ludbreg prepoznat kao najbolji grad u Hrvatskoj po povlačenju i korištenju europskog novca za brojne projekte koje provodi i koje nastoje implementirati u život grada kako bi građani Ludbrega bili zadovoljniji životom u tom gradu, centru svijeta koji doista na neki način spaja sva druga mjesta.

-Svi vi koji dođete u Ludbreg donosite sa sobom svoje vrijednosti i životno iskustvo koje je za nas dragocjeno i od svakog gosta

na projektu puno naučimo. Kod nas postoji volja da se zbližimo na svemu onome što nam je zajedničko, a ono što je različito nastojimo učiniti sličnim onom što nas čini boljim građanima Europe - rekao je gradonačelnik Bilić podsjetivši kako je Ludbreg mjesto okupljanja brojnih i različitih ljudi koji su tu nalazili svoj dom.

-U Ludbregu je dugi niz godina živjela židovska zajednica koja je industrijski i kulturno obilježila grad. Tu djeluje i srpska nacionalna manjina s kojom odlično surađujemo i mnogo predstavnika drugih nacionalnih manjina, a imamo i puno ljudi iz Indije, Italije, Njemačke i drugih krajeva i naučeni smo na različitost i poštivanje tuđeg i drugačijeg što nas čini drugačijim od drugih gradova - izjavio je Bilić naglasivši kako nastoje da se grad Ludbreg gradi na različitosti i toleranciji za skladan i miran život u budućnosti.

Nakon prezentacije partnerskih organizacija održana je i radionica "Nothing else matters" – promocija tolerancije, antidiskriminacije i interkulturalnog dijaloga koju su vodili predstavnici Centra za mirovne studije.

Dio trodnevnog programa bila je i konferencija za medije na kojoj je uz gradonačelnika Dubravka Bilića sudjelovala i Erina Stančin, pročelnica Upravnog odjela za razvojne projekte, društvene djelatnosti i lokalnu samoupravu.

-Glavni cilj projekta je povezati nacionalne manjine s većinskim stanovništvom i analizirati utjecaj manjinskih skupina na šire društvo, promicati interkulturalni dijalog okupljanjem europskih građana različitih nacionalnosti i različitih jezika,

podići svijest o bogatstvu kulturnog i jezičnog okruženja u Europi, promovirati raznolikost, toleranciju i poštovanje zajedničkih vrijednosti i prevladati stereotipe o manjinama i drugim skupinama - pojasnila je Stančin te dodala kako iza ovog projekta neće ostati ni cigla, ali pravi cilj projekta je rušenje zidova i barijera koji možda postoje u nekim sredinama.

- Vjerujem i nadam se da ćemo ovim projektom uz pomoć naših partnera uspjeti u zacrtanom cilju, doprinijeti kvaliteti života za sve građane i zdravijim međuljudskim odnosima – zaključila je Stančin.

Drugog dana, u subotu 12. listopada predavanje Povijest nacionalnih manjina i europski kontekst održali su prof. Filip Škiljan i Aleksandar Horvat.

Interaktivnu radionicu "Be the change" vodila je dr.sc. Andrea Ratković, a predavanje "Antisemitizam, diskriminacija i ksenofobija" održao je prof.dr.sc. Ivo Goldstein. Nakon predavanja održana je debata "Minorities as priorites". Partneri na projektu potpisali su i Memorandume, a potom je u kino dvorani Centra za kulturu i informiranje "Dragutin Novak" održan kulturnoumjetnički program "Manjine u Centru svijeta". Sudjelovali su Kor rimokatoličke crkve Presvetog Trojstva iz Sremskih Karlovca, Pjevački zbor KUD-a “Sumarton” iz Tόtszentmártona, Hrvatsko kulturno umjetničko društvo “Komušina” iz Škofje Loke, Dječje plesne skupine KUD-a “Anka Ošpuh” (Leptirići, Anđeli i Magic), Ženska vokalna skupina “Pajdašice”. Posljednjeg dana programa, u nedjelju 13. listopada održana je radionica "Be yourself", a potom i završna konferencija "Different nations,

different voices" – što smo naučili/razmijenili od drugih?

Projekt “Manjine – dodana vrijednost EU” (akronim: MinAVEU) pokušava potaknuti interkulturalni dijalog i boriti se protiv stigmatizacije manjinskih skupina. Glavna ideja projekta je stvoriti okvir za odnose između država, udruga i ljudi.

Problemi koje projekt MinAVEU pokušava riješiti povezani su s položajem manjinskih skupina u europskom društvu, stereotipima i predrasudama koje

stvara domicilno stanovništvo, antisemitizmom, ksenofobijom, stigmatizacijom i diskriminacijom manjina. Namjera projekta je povezati nacionalne manjine s većinskim stanovništvom i objasniti i analizirati utjecaj manjinskih skupina na šire društvo.

Ciljevi projekta postižu se kroz organizaciju radionica na kojima će se baviti pitanjima tolerancije, antidiskriminacije te o odnosu većinskog i manjinskog stanovništva s osvrtom na europski kontekst.

DOZNAJEMO

30. listopada 2019.

9

Žele postati još veći regijski otkupni centar Jesensko razdoblje uvijek je puno zbivanja i završavanja poslova u poljoprivrednoj proizvodnji bez obzira radi li se o povrtlarskim ili voćarskim kulturama.

Aktivan je to dio godine i za zadrugu "Ludbreški kraj".

- Danas u ponudi zadruge od povrtlarskih proizvoda naših zadrugara još uvijek su aktualni plodovi paprike, patlidžana, zelja, kao i krumpira te češnjaka i luka.

Tu su još gotovi proizvodi od začinskih biljaka kao i proizvodi od buče i koštica, ulje i drugi stalni proizvodi iz ponude zadruge, tako je i s voćarskim kulturama – kaže nam Saša Lenček, predsjednik Zadruge.

Posla imaju i za koprivničku Podravku s kojom su i ove godine sklopili ugovor.

- Tu je riječ o zadnjim otkupima patlidžana i paprike za ajvar, dok su otkupi krastavaca kornišona i feferona, blagih i ljutih završili. Sezona 2019. i nije bila prema planiranom jer zbog velikih količina kiše i nepovoljnih vremenskih uvjeta prinosi su bili znatno manji od planiranih pa je tako i sam otkup tekao pomalo neočekivano, velike količine smo isporučili i predali u Podravku i nadam se da će iduća godina biti znatno povoljnija i uz veće prinose – kaže Lenček.

Uz financijsku pomoć Grada Ludbrega u iznosu od 25 tisuća kuna Zadruga je kupila rabljeni kalibrator za svoje potrebe čime

im je olakšan posao prilikom otkupa krastavaca kornišona.

- Zahvaljujući kalibratoru poboljšali smo poslovanje zadruge u efikasnosti isporuke kvalitetnih proizvoda naših zadrugara. Smanjili smo troškove otkupa i dobili smo na brzini isporuke kvalitetne i već sortirane robe u prostorima PZ Ludbreški kraj te zadovoljili potrebe kvalitete Podravke za koju nastavljamo odličnu suradnju i u budućim godinama – rekao je Lenček. Članovi Zadruge ponajviše dolaze iz prostora bivše općine Ludbreg i okolice no imaju i članove iz ostalih dijelova Varaždinske županije od Ivanca, Sračinca, Novog Marofa kao i zadrugare iz Koprivničko - križevačke županije, Međimurske županije i jednog člana iz Grada Zagreba.

- Zadovoljni smo dosadašnjim poslovanjem zadruge. Naš cilj je postati još veći regijski otkupni centar kao i organizator proizvodnje povrtlarskih i voćarskih kultura te možda i ratarskih. Za ostvarenje cilja potrebno nam je i doći do konkretnog proizvoda iz naše prepoznatljive proizvodnje te najviše poraditi na marketingu i samome plasmanu proizvoda u brendu PZ Ludbreški kraj. Dobro funkcioniranje zadruge ponajviše se odnosi na poštenju i uzajamnom pomaganju svih članova zadruge, jer nije sve u organizaciji proizvodnje te plasmanu većih količina robe na konkurentno

tržište i pronalasku drugih oblika tržišta – kaže Lenček. Glavni cilj je bio okupiti male poljoprivredne proizvođače i da ono što oni sami proizvedu na svojim površinama mogu negdje i plasirati i naplatiti.

-Trenutno je mali problem centralne države koja još nije doslovno uredila ponašanje zadruga na tržištu i ne postoji pravi zakonski okvir za njihovo uspješno funkcioniranje kao što je to u zemljama EU koje to imaju uređeno godinama, a i problem je da ne postoje subvencije ili neki fondovi za koje bi se ta pravna osoba, zadruga, mogla javiti ili konkurirati u svojem takvom malom obliku, osim poreznog opterećenja u poslovanju drugih oblika od strane države nije bilo. Olakšice u poslovanju ne postoje već se dosta bazira na kapitalnom učešću ili sposobnosti zarade te ostvarivanja dobiti.

Možda je to dobro za zadruge s velikim poslovanjem koje rade u tzv. državnom interesu, ali male zadruge kao što je naša nisu popraćene nekim subvencija, a bore se na tržištu s malim količinama i to za male proizvođače kvalitetnih proizvoda. Danas dobru suradnju ostvarujemo s mnogim inozemnim i domaćim tvrtkama koje su u našem resoru poljoprivrede i od njih doznajemo novitete u radu i proizvodnji te težimo što boljem poslovanju i na kraju da su naši proizvođači zadovoljni – zaključuje Lenček.

PZ "Ludbreški kraj"

Dan dobrovoljnih darivatelja krvi

U povodu Dana dobrovoljnih darivatelja krvi Gradsko društvo Crvenog križa Ludbreg uručilo je priznanja dobrovoljnim darivateljima krvi. Priznanja su uručena na svečanosti u Vijećnici Centra za kulturu i informiranje "Dragutin Novak" u petak 25. listopada.

Okupljenim darivateljima krvi riječi zahvalnosti, ali i potpore uputili su potpredsjednik Gradskog

društva Crvenog križa Josip Blažotinec, pročelnica Erina Stančin i novoizabrani ravnatelj Mladen Greguraš. Glazbenim izvedbama svečanost su uljepšali učenici Osnovne glazbene škole Ludbreg.

Srebrni znak i zahvalnicu za 75 darivanja krvi primili su Josip Grabrovec, Stjepan Habek, Ivan Kuharić, Zvonimir Petrin i Franjo Šartaj.

Srebrni znak i zahvalnicu za 55 darivanja krvi primila je Katarina Jalšić. Brončani znak i zahvalnice za 50 darivanja krvi primili su Josip Balent, Krunoslav Bogdanić, Ivan Hudak, Franjo Jadanić, Đuro Kovaček, Branko Lešćak, Damir Stančin, Dražen Šagi, Darko Štefanec i Vjekoslav Vručina.

Brončani znak i zahvalnicu za

35 darivanja krvi primile su Božica Čukec, Biserka Kušter, Smiljana Janković i Štefica Orlović.

Darivateljima krvi čestitala je pročelnica Erina Stančin.

Dan dobrovoljnih davatelja krvi u Republici Hrvatskoj obilježava se 25. listopada. Na taj je dan 1953. u Željezari Sisak provedena prva akcija dobrovoljnog davanja krvi u organizaciji Hrvatskog

Crvenog križa utemeljena na osnovnim načelima dobrovoljnog davanja krvi – daruj krv dobrovoljno, besplatno, solidarno i anonimno. Takav način prikupljanja krvi smatra se najsigurnijim zbog zdravlja primatelja, a ujedno omogućuje dostupnost krvi i krvnih pripravaka svima kojima je krv neophodno potrebna u liječenju.

10

ŠKOLSTVO

30. listopada 2019.

DEA BUSIJA - prva dječja gradonačelnica Ludbrega

Pod motom „Ljubav djeci prije svega” i ove je godine prvi tjedan u listopadu bio „Dječji tjedan”. Riječ je o tradicionalnoj godišnjoj akciji i aktivnosti posvećenoj djeci čiji su ciljevi usmjeriti pozornost najšire javnosti prema ostvarivanju prava, potreba i aktivnosti s djecom i za djecu. Stoga se tih dana održavaju priredbe i stvaralačke aktivnosti djece i za djecu.

Programi su održani u sva tri dječja vrtića, Gradskoj knjižnici i čitaonici „Mladen Kerstner” i „Ludbreškom suncu”. U „Turbo” igraonici u srijedu 9. listopada djeca su mogla uživati dva sata u igri potpuno besplatno. U Osnovnoj školi Ludbreg održan je Dječji forum na temu „Prava djece”, a posebna je zanimljivost da su u okviru Dječjeg tjedna održani i izbori za dječjeg gradonačelnika. Titulu prve dječje gradonačelnice izborila je Dea Busija, učenica 7. c razreda Osnovne škole Ludbreg. Samozatajna Dea otkrila nam je da se trudi biti odlična i odgovorna učenica.

– Pokušavam pomoći prijateljima u razredu ako im je to potrebno. Pohađam i glazbenu školu u Ludbregu, sviram kla-

vir. Živim u Ludbregu i željela bih da svi vide lijepe strane Ludbrega koje ja gledam svaki dan. Za kandidaturu sam se odlučila jer smatram da bi se djeca trebala više družiti i izvan škole – rekla je Dea Busija te dodala kako neće davati obećanja da neće više biti pisanja domaće zadaće ili da će u svakoj učionici biti aparat za sokove jer to nije u njezinoj moći.

- U Ludbregu postoje mnogi programi i akcije u koje se djeca premalo uključuju, posebno kada se radi o programima vezanima uz zaštitu okoliša, očuvanje prirode, kulturnu baštinu i sl. Tijekom ljeta i ljetnih praznika djeca rado dolaze na različite programe koji se organiziraju od strane Grada.

Ono što mene zanima je zašto ti programi ne bi bili više puta godišnje ili zašto se ne bi organizirala posebna Dječja biciklijada za učenike osnovne škole?

Manifestacija je to koju rado svi posjećujemo, a zašto ne bismo imali jednu samo za nas djecu – otkrila je Dea Busija te dodala kako je za nju njezina funkcija svojevrsna poveznica između dva svijeta, svijeta djece i svijeta odraslih.

- Odrasli bi nekad trebali poslušati i nas male jer samo zajedno možemo stvoriti još ljepši Ludbreg – kaže Dea te podsjeća da je Dječji tjedan razdoblje kada treba posvetiti više pažnje djeci i dječjim pravima, ali i obavezama. U organizaciji Dječjeg tjedna uz vrtiće, Osnovnu školu Ludbreg, Knjižnicu i Ludbreško sunce uključen je i Grad Ludbreg.

- Iznimno smo ponosni što već nekoliko godina imamo titulu Ludbreg – grad prijatelj djece.

Tu laskavu titulu nismo dobili tek slučajno već je od strane Prosudbene komisije potvrđen naš kontinuiran rad za dobrobit djece. Od same činjenice da pomažemo jednokratnom naknadom za novorođenčad, osigurali smo ove godine radne materijale za sve učenike, pomažemo bonom od 100 kuna za kupnju školskog pribora. Učenici Osnovne škole Ludbreg imaju mogućnost korištenja produženog boravka, a u istoj školi od ove školske godine učenicima su na raspolaganju školski ormarići. Grad je potpora u još niz situacija, ali ne smijemo zaboraviti ni naše udruge i ustanove koje provode aktivnosti namijenjene najmlađima i na čiji

DJEČJI TJEDAN 2019

Dječje gradsko vijeće Dječju gradonačelnicu Deu Busija izabralo je dječje gradsko vijeće koje čini po 4 predstavnika 4., 5., 6. i 7. razreda Osnovne škole Ludbreg, odnosno po jedan učenik svakog razrednog odjeljenja. Upravo je prvi saziv dječjeg gradskog vijeća odlučivao o izboru prve dječje gradonačelnice.

Dječje gradsko vijeće aktivnost je koja omogućuje djeci i mladima ostvarivanje dječjih prava, ali ih ujedno potiče i na aktivno sudjelovanje u životu Grada Ludbrega.

U cijelom izbornom procesu aktivno je sudjelovala Osnovna škola Ludbreg, učiteljica Dragica Miklošić koja je ujedno voditeljica projekta „Dječji forum” i Đurđa Kladić, ravnateljica Osnovne škole Ludbreg.

Upravo uz njihovu pomoć, dječje gradsko vijeće ima priliku upozoravati gradsku vlast na probleme i predlagati rješenja od interesa za djecu. smo rad uvijek ponosni – rekla je Irena Kučina, pročelnica Upravnog odjela za financije i komunalnog sustava. U sklopu Dječjeg tjedna delegacija djece posjetila je gradonačelnika Dubravka Bilića. Dječju delegaciju činili su polaznici ludbreških vrtića „Radost”, „Smjehuljica” i „Iskrica-Bernarda Varga” te štićenici „Ludbreškog sunca”.

- U današnje vrijeme kada se puno priča o odlascima iz Hrvatske mi želimo omogućiti mladim obiteljima razloge za ostanak.

Stoga nastojimo biti potpora na

Varaždinska županija financira troškove prijevoza za akademsku godinu 2019./20.

Varaždinska županija objavila je javni poziv redovitim studentima s prebivalištem na području Županije za podnošenje prijava za ostvarivanje prava na financiranje troškova prijevoza za akademsku godinu 2019./20.

Javni poziv otvoren je do 15. studenoga 2019. godine, a prijava i dokumentacija dostavljaju se isključivo poštom na adresu: Varaždinska županija, Upravni odjel za prosvjetu, kulturu i sport s naznakom za „prijevoz studenata“, Franjevački trg, 42000 Varaždin.

Pravo na prijavu ostvaruju redoviti studenti s preddiplomskog sveučilišnog, stručnog, integriranog preddiplomskog i diplomskog, diplomskog sveučilišnog ili specijalističkog diplomskog stručnog studija u Republici Hrvatskoj ili inozemstvu.

Uvjet je da imaju prebivalište na području Županije najmanje 12 mjeseci u trenutku predaje prijave za ostvarivanje prava na sufinancirani prijevoz, a da je udaljenost od mjesta prebivališta do mjesta studiranja veća od 5 kilometara.

Uz to, studenti koji studiraju na području Varaždinske županije, Međimurske županije i Koprivničkokriževačke županije te oni s prebivalištem u općinama Breznica i Breznički Hum koji studiraju u Gradu Zagrebu ostvaruju pravo na prijevoz dodjelom pokaznih mjesečnih karata za sredstva javnog linijskog prijevoza putnika u autobusnom ili željezničkom prijevozu.

Studenti koji studiraju u Gradu Zagrebu te u ostalim mjestima na području Republike Hrvatske pravo na sufinancirani prijevoz ostvaruju kroz dodjelu 4 vozne karte mjesečno, a oni koji studiraju u inozemstvu ostvaruju pravo na 100 kuna mjesečno za razdoblje studeni – lipanj tekuće akademske godine.

Studenti koji su u prethodnoj akademskoj godini ostvarili pravo na sufinancirani prijevoz dostavljaju samo potvrdu o redovitom upisu u tekuću akademsku godinu, a svi ostali čitko ispunjeni obrazac prijave, potvrdu o redovitom upisu u tekuću akademsku godinu i presliku osobne iskaznice. Oni koji studiraju u inozemstvu, osim navedenog, dostavljaju i presliku kartice žiroračuna.

svakom koraku, od rođenja djeteta nadalje. Nemamo problema s listama čekanja, europskim novcem dograđujemo gradski dječji vrtić, a uz njega djeluju još dva privatna. Potpora smo i osnovnoškolcima, financiramo troškove prijevoza, sufinanciramo školsku kuhinju i brojne druge potrebe u toku školske godine. Titula Grad – prijatelj djece nama je stoga jako važna jer ona potvrđuje naše napore u tom segmentu, ali je također i poticaj da ustrajemo i dalje – rekao je gradonačelnik Dubravko Bilić.

Studenti

30. listopada 2019.

NAJAVE

11

12

GLAZBA...

Za pojedinog autora zasigurno nema veće časti do primjerenog prikaza njegove umjetnosti, a kad još k tome na koncertu uspijete okupiti sve zborove koji na tom području djeluju onda dobivate kvalitetan kulturni proizvod koji garantira divan umjetnički događaj.

Upravo jednom takvom događaju Ludbrežani su imali priliku nazočiti 18. listopada u kino dvorani Centra za kulturu i informiranje "Dragutin Novak" kada je održan koncert "Dragi, dragi kaj". Iz skladateljske riznice Antuna Kranjčeca za tu je prigodu "izvučena" 21 skladba na tekstove Bože Hlasteca, Ivana Ernoića i drugih kajkavskih autora, a koje su izvođene na brojnim festivalima kajkavske glazbe širom Hrvatske. Koncert je bio zajednička inicijativa ludbreških udruga povezanih s pjevanjem, pa su u njemu nastupile domaće snage: MPZ “Podravina”, Župni zbor crkve Presvetog Trojstva, ŽVS “Pajdašice” i Zbor mladih “Trinitas”, uz vokalne soliste Kseniju, Martu i Petra Mihina, Ines Večerić (Grabarić) i Željka Martinkovića, te uz klavirsku pratnju Edija Vugrinca.

Glazbeni put Antuna Kranjčeca započeo je vrlo rano.

- Jednostavno sam još u djetinjstvu osjetio da imam smisla za glazbu. U petom, šestom razredu svaku pjesmu koju sam čuo mogao sam otpjevati ili zapisati notom, a da me nitko nije forsirao ili tjerao. Glazba je bila u meni - započinje priču Antun Kranjčec - Kad sam u četvrtom razredu osnovne škole primio bisernicu u ruku počeo sam svirati melodiju iz tada popularnog filma Jedan dan života. Svi su mislili da sam već ranije svirao, ali nisam, bio je to moj prvi susret s tim instrumentom. Otac je doma imao mandolinu i znao sam malo isprobavati pa je to vjerojatno imalo veze s tim. Kasnije je moj učitelj Đuro Lončarić osnovao orkestar limene glazbe u kojem sam svirao klarinet. Brzo sam i to naučio, ali nažalost orkestar

30. listopada 2019.

nije dugo opstao. U to vrijeme počela je televizija i ljudi su njome bili opčinjeni i nisu se micali od gledanja filmova, teško ih je bilo dobiti na društvena zbivanja – dodaje.

Kao odličnom učeniku obrazovna vrata bila su mu širom otvorena, ali za njega je budućnost bila samo u glazbi pa je upisao Glazbenu školu u Varaždinu. Pohađao je teoretsko-nastavnički smjer, a pored općeobrazovnih i stručnih predmeta svirao je u tamburaškom orkestru, učio svirati klavir te je sudjelovao u školskom gudačkom orkestru svirajući violončelo.

- Srednja škola za mene je bila igra, nije bilo puno učenja već vježbanja. Instrumente, naročito klavir treba puno vježbati, a općeobrazovni i glazbeni predmeti nisu mi nikad zadavali probleme.

Tada je ta škola trajala šest godina, razrednica mi je čak ponudila da skratim obrazovanje jednu godinu, ali rekao sam joj da mi se nikuda ne žuri – priča nam kroz smijeh A. Kranjčec.

Posljednju godinu školovanja primao je stipendiju Slavonske Požege te ne čudi da je odmah po obrazovanju tamo započeo i svoj radni vijek. Prvo radno mjesto bilo mu je u tamošnjoj IV osnovnoj školi.

- Prvi puta sam se susreo u radu s učenicima, uspostavio sam dosta dobar kontakt s njima, imao sam dva zbora, veliki i mali. Uz redovnu nastavu glazbenog odgoja predavao sam i na nižoj glazbenoj školi. Nisam se dugo zadržao jer sam morao na 18 mjeseci otići u vojsku – kaže A. Kranjčec. Put ga je nakon vojske ponovo doveo u Ludbreg.

Nakon što je Augustin Petrač bio na jednom sastanku u Slavonskoj Požegi čuo je samo riječi hvale o njihovom ludbreškom učitelju glazbe. Petrač nije oklijevao te je vrsnog učitelja pozvao da dođe predavati glazbeni odgoj u svoj rodni grad. Antun Kranjčec

upisao je i Pedagošku akademiju u Čakovcu te na istoj diplomirao 1974. godine.

- Rad u školi lijepo je iskustvo, najmanje su mi se sviđale sjednice i sastanci, ali u radu s djecom sam uživao. U školi sam radio 27 godina, nikad nisam bio prestrog u ocjenjivanju. Sjećam se vodio sam zbor u kojem je bila i jedna mala Romkinja, voljela je pjevati, a uvijek sam smatrao da trud i zalaganje treba nagraditi.

Na kraju školske godine zaključio sam joj odličan iz glazbenoga, a ona se primila za glavu u čudu. Nije mogla vjerovati da ima peticu. Uvijek sam vjerovao da djecu treba stimulirati kako bi s veseljem dolazili. Moj zbor nikad nije imao manje od 80 djece. Vodio sam i nekoliko generacija tamburaša, sjećam se još danas prve, bili su to Dubravko Tršinski, Darko Klier, Željko Petrović, Branko Dobec i bili su izvrsni. Dvaput tjedno smo se nalazili i nije bilo izostanaka jer su s voljom dolazili – prisjetio se Kranjčec. Okupio je i harmonikaše, vokalne grupe, vodio ih je na festivale u Zlatar, malu Krapinu.

- Sjećam se da je na malu Krapinu među prvima išao i Tomislav Mužek i postigao veliki uspjeh. Došli smo na audiciju, a dvije su škole imale istu

pjesmu. Organizatori nisu znali kako postupiti pa sam predložio da ih obojica izvedu pred profesorom Crnekom pa neka on odluči tko će ju u konačnici pjevati. Znao sam da će to biti Tomislav, tako je i bilo. Kad je zapjevao više se nitko nije pitao tko će pjevati. Bila je to odskočna daska za dalje, sudjelovao je kasnije na festivalu u Začrtju, pa na velikoj Krapini. Posvetio se školovanju, a danas je jedan od najboljih naših tenora svjetskog glasa. Željka Zaplatića također sam uputio na školovanje već kao srednjoškolca. On je dolazio na moj župni zbor i kada sam ga čuo kako pjeva, pozvao sam roditelje i rekao da bi bila prava šteta da ne nastavi školovanje. Željko je u Grazu završio Glazbenu akademiju s odličnim uspjehom, a nazočio sam i njegovom diplomskom koncertu.

Danas se usavršava i pjeva u Austriji po operama – ponosno kaže Kranjčec.

U Ludbregu je vodio tri amaterska zbora, a ono što posebno ističe, u sva tri pjevala je i njegova supruga Vesna.

- Najprije sam vodio ženski zbor KUD-a "Anka Ošpuh", bio je to izvrstan zbor i na smotra-

ma smo uvijek dobili lijepa priznanja. Uspoređivali su nas čak s poznatim zborom iz Metkovića "Djevojke s Neretve", a to je bio u to vrijeme jedan vrhunski zbor.

Kasnije sam preuzeo zbor Podravina. U taj zbor doveo gotovo kompletni sastav iz prije spomenutog zbora, a još su se postepeno pridruživali muški članovi.

U kratko smo vrijeme brojili preko 40 članova, a sudjelovali smo i na tri državne smotre.

Prva je bila u Koprivnici, zatim u Zaboku, a treća je bila u Našicama. Jedno vrijeme zajedno su djelovali župni zbor i Podravina prvenstveno zbog izvedbe za Svetu Nedjelju jer su krenuli televizijski prijenosi. Zbog privatnih razloga u jednom razdoblju sam se povukao, ali nisam dugo bio slobodan. Nakon godinu dana pozvao me mons. Josip Đurkan i pitao želim li preuzeti župni zbor. U zboru sam zatekao dvadesetak žena, a već za Božić te godine imali smo preko 30 pjevača – rekao je A. Kranjčec. Sa župnim zborom ostvario je jako puno nastupa. Uz misna slavlja tu su i gostovanja u drugim gradovima, redovito su bili u Varaždinu na Festivalu svete Cecilije, u Koprivnici na Stepinčevim notama, a gostovali su i izvan granica Lijepe Naše, u Sloveniji, Austriji i Mađarskoj.

Glazba i ljubav Antun Kranjčec i Vesna 1970. godine osnovali su obitelj i dobili sina Roberta. Vesna je aktivno sudjelovala u svim zborovima pod ravnanjem supruga.

- Prošla sam sva tri zbora, a rezultat su lijepa sjećanja i druženja. Nekad je malo teško spremiti se i otići na probu. Ostavite nepospremljenu kuhinju, ali tako opterećeni i s brigama dođemo tamo, počnemo pjevati, razgovarati s ljudima i sve to naprosto nestane. Pjevanje u zboru nama je zapravo način života. Sada u župnom zboru više to nije društvo već familija, znamo jedni za druge što nas tišti, tu je uvijek nekakva solidarnost i sve pohvale ljudima koji se odriču svog slobodnog vremena i idu na pjevanje – kaže Vesna. Zanimljivo je da su Vesna i Antun kao djeca nepoznavajući se sudjelovali na istom festivalu. On kao učenik ludbreške osnovne škole, a ona hrastovljanske.

-Moj tata obožavao je pjesmu i kod nas se uvijek pjevalo tako da sam ja od malih nogu pjevala. Kad sam krenula u prvi razred učiteljica me uključila u zbor. Već tada smo prvi puta nastupali u jednoj smotri u Ludbregu. Tu su bile zajednica Ludbrega i mi smo pjevali, prva četiri razreda iz Hrastovljana, i mi smo na toj smotri odnijeli pobjedu. Zanimljivo je da je na toj smotri sudionik bio i moj suprug kao pjevač u osmom razredu. Kasnije, kad smo razgovarali on se sjećao čak i pjesama koje smo mi djeca iz Hrastovljana pjevali jer su bili jako ljuti na činjenicu da su nekakvi malci iz nekakvoga sela odnijeli pobjedu – kaže Vesna.

30. listopada 2019.

- Uz taj zbor vežu me prekrasne uspomene, a kao podsjetnik tu su nosači zvuka, njih 12, a svaki sadrži oko 20 pjesama. Sve te pjesme zapravo smo učinili nezaboravnima, one ostaju tu čak ako se i notni papiri izgube. One ostaju snimljene na nosačima zvuka.

Iza nas je oko 500 pjesama, većinu sam ih obrađivao za višeglasno pjevanje – kaže Antun Kranjčec.

Otkriva nam i kako zbor nije teško voditi ukoliko zboraši redovito dolaze na probe.

- Tada možete napraviti jako puno. No kad se na probe ne dolazi, onda jednu te istu skladbu morate raditi tri, četiri puta – kaže Antun Kranjčec iza kojeg su godine i godine rada, nanizali su se nastupi, a glazba je uz njega bila u lijepim i onim manje lijepim trenucima. Posebna čast pripala mu je 2013. godine kada mu je uručena Nagrada za životno djelo.

- Kroz koji dan napunit ću 77 godina, a da budem iskren to je više nego sam se nadao nakon što sam 1996. godine imao srčani infarkt. U tom trenutku nitko mi nije davao toliko vremena. U šali znam reći da nemam vremena biti bolestan jer toliko uvijek moram unaprijed navježbati, napisati tako da me i zdravlje dosta dobro služi. Nakon tog infarkta nisam imao ozbiljnijih problema, je li to zbog glazbe ili viših momenata ne znam. Još ću koju pjesmu napisati i za zbor obraditi. Ovaj održani koncert svakako je kruna moje karijere iako Aco koji je idejni začetnik svega, ima već planove da bismo mogli nešto slično ponoviti i za godinu dana – zaključuje Antun Kranjčec koji je u svom skladateljskom opusu uz već spomenute autore, uglazbio između ostaloga i stihove našeg stihoklepca Aleksandra Horvata.

Uz ovaj dvojac vjerujemo da će se ludbreška kino dvorana za godinu dana ponovo ispuniti jer glazba je lijek, uz nju zaboravljamo svakodnevne probleme. Dokaz tome je i glavni akter naše priče Antun Kranjčec ili kako ga Ludbrežani rado zovu - Tonček. Iza njega je gotovo četrdeset godina nesebičnog doprinosa razvoju glazbe ludbreškoga kraja, kraja koji se uistinu može pohvaliti glazbenicima, a kotačić u cijeloj priči i on je sam.

... JE LIJEK

13

MPZ Podravina u slavljeničkoj godini organizirala prvi festival "Podravske note" Tradicija pjevanja u Ludbregu seže uistinu daleko. Dokaz tome je i činjenica da zbor "Podravina" djeluje već 140 godina. Važnu obljetnicu proslavili su prošlog mjeseca, a kako je ovo obljetnička godina s organizacijom događanja nastavili su i u listopadu. S ciljem popularizacije zborskog pjevanja, ali i druženja organizirali su prvi festival "Podravske note" na kojem su okupili nekoliko zborova.

- Ideja se rodila u Vratišincu gdje smo sudjelovali na festivalu dr.

Vinka Žganca. Ludbreg je grad glazbe, imamo brojna događanja i nekako mi se učinilo logično da organiziramo i festival. Sami sudionici tamošnjeg festivala složili su se jer kažu da zborskih događanja, zborskih druženja ima premalo. Uz takve pozitivne sugestije krenuli smo u organizaciju – kaže Jasmina Bačani, predsjednica MPZ Podravina te dodaje kako u Ludbregu potencijala za organizaciju festivala itekako ima. Uz MPZ Podravina na festivalu su nastupili: MPZ KUD-a Klenovnik, MPZ KUD-a „Mura” iz Murskog Središća, MPZ „Dr. Vinko Žganec” iz Vratišinca, MZ „Sv. Franje Asiškog” iz Velikog Bukovca, MPZ „Kapela Paulina Warasdin” iz Varaždina i TO KUD-a „Juraj Lončarić” iz Hrženice.

Prva godina festivala poklopila se u obljetničkoj godini, godini koja je kod članova MPZ Podravina probudila brojna sjećanja.

-Prisjetili smo se ove godine brojnih trenutaka, osobno u zboru nisam dugo, ali za mnoge članove ovo je važna godina. Pregledavajući fotografije bilo je tu smijeha i suza, radosti i sjete. Neki članovi više nisu s nama i sjećanje na njih rastužuje nas, ali s druge strane uistinu imamo razloga biti ponosni jer ovaj je zbor dio lokalne zajednice zbilja dugo. Povijest zbora stvarno je bogata, uistinu je bila impozantna brojka članova i grandiozno ih je bilo vidjeti i mislim da se Ludbreg ima čime ponositi – kaže Jasmina Bačani.

Zbor Podravina danas okuplja 25 članova, a djeluju pod vodstvom Rosane Cepanec Dugandžić, glazbene pedagoginje.

-Zborovi okupljaju generacijski različite grupacije, neki među članovima imaju i djecu. No cilj je uvijek jednak, a to je druženje. Vjerujem da je to i osnovni motiv za samo sudjelovanje u zboru. Svi imamo obitelj, posao, obveze, ali treba probati doći na jednu probu. Kad ste na probi sve zaboravite, opustite se kroz to vrijeme, brige i probleme ostavite po strani. Rekla bih da je to neka vrsta antistres terapije i usredotočimo se na voditeljicu, njezina uputstva, sviranje. I kad vidite koliko svi sebe daju u to, znate da ste i vi donijeli pravu odluku uključivanjem – kaže Jasmina Bačani.

Naglašava kako interesa za zborsko pjevanje ima. MPZ Podravina uspostavlja suradnju sa zborovima koji okupljaju i mlađe uzraste kao što su Trinitas i Zbor osnovne glazbene škole.

- Mlađi na naš zbor gledaju s nekom rezervom, a uistinu nema potrebe za tim. Vjerujem da je od publike prepoznat naš napredak. Dobili smo brojne pohvale, pozitivne su reakcije, a to je upravo ono što smo htjeli postići. Pjevamo i na stranim jezicima, pjevali smo na engleskom iako su članovi u početku bili preplašeni i mislili su da to ne mogu, ali sreća je još veća bila kad su uvidjeli da itekako mogu – kaže Jasmina Bačani. Pjesme bira voditeljica zbora, ali i samo članovi zbora sudjeluju svojim sugestijama, a tada su to uglavnom pjesme koje su pjevne i kojima se žele približiti publici, pozvati ih da pjevaju zajedno.

Obljetnička godina polako ide kraju, ali pred njima je još programa.

MPZ Podravina i ove godine priredit će koncert u povodu godišnjice pada Vukovara koji je već postao tradicija. Koncert će se održati 16. studenog.

-Nanizalo se puno programa, no tako obljetnička godina treba i izgledati – zaključuje Jasmina Bačani.

14

30. listopada 2019.

SA SVIH STRANA

Dani kruha u Ludbreškom suncu Svake godine u listopadu u Kući sunca na svečan se način slave Dani kruha – dani zahvale za plodove zemlje. Brojnim posjetiteljima, u petak 11. listopada, "Ludbreško sunce" poklonilo je prigodan program, pjesmu i ples.

Okupljene uzvanike tom je prigodom pozdravila Ruža Zlatar, predsjednica udruge Ludbreško sunce koja je zahvalila svima koji pomažu rad ove vrijedne udruge. Uručila je zahvalnice i prigodne poklone pojedincima, predstavnicima udruga, ustanova i tvrtki koje su uz njih tijekom godine.

-Ovo je svečanost kojom želimo zahvaliti za sve ono što smo tokom ove godine doživjeli, na svim onim darovima i plodovima koje smo dobili, plodovima naših ruku. Vi ste oni koji ste voljni pomagati našoj djeci i radite to već dugi niz godina. Svima vama koji duboko u srcu nosite našu djecu želim reći iskreno hvala, zato smo se ovdje i okupili.

Naša djeca imaju krhka krila, ali imaju sreću i radost i vesele se svakom novom danu, vesele se što su tu jer život je ipak najveći dar – rekla je R. Zlatar. Štićenici su zahvalili na svoj

način izvođenjem programa kroz koji su podsjetili na sve plodove jeseni, a sve prisutne blagoslovio je vlč. Leonardo Šardi, povjerenik za pastoral osoba s invaliditetom i njihovih obitelji u Varaždinskoj biskupiji. Svečanosti je nazočio i gradonačelnik Dubravko Bilić.

- Prisjetili smo se danas da moramo jedni drugima biti zahvalni, jedni drugima pomagati, biti tu kao oslonac koji je često potreban svakome od nas. Vi ste ponos našega grada, sunce koje uvijek sja. Radite dobre stvari, radite ih iz srca i zato potpore nikad neće izostati – poručio je gradonačelnik.

Obilježavanje Dana kruha u vrtićima, osnovnim i srednjim školama, učeničkim domovima, te ustanovama za odgoj i obrazovanje djece s teškoćama u razvoju, pridonosi potpunijem odgoju i obrazovanju za zaštitu okoliša, upoznavanju i očuvanju biološke raznolikosti Hrvatske, podizanju svijesti o ekološkoj poljoprivredi i zdravoj prehrani, a temelji se na izgrađivanju pozitivnih stavova i stvaranju pravilnog emocionalnog odnosa djeteta–učenika i prirode.

Biskup krstio šesto dijete obitelji Filipašić U nedjelju 13. listopada, apostolski administrator Varaždinske biskupije mons. Josip Mrzljak predslavio je svetu misu u župnoj crkvi Presvetog Trojstva u Ludbregu i krstio Miriam Filipašić, šesto dijete Ivana i Jelene dok su kumovi Ines i Igor Bobetić.

Uz malenu Miriam ponosni roditelji imaju još Martu, Ivana, Katju, Gracielu i Doris.

Na početku misnog slavlja okupljenoj zajednici obratio se mons. Josip Đurkan, župnik i upravitelj ludbreškog svetišta i izrazio radost zbog biskupove nazočnosti u tome slavlju. Istaknuo je tri razloga zajedničkog slavlja toga dana – spomen posljednjeg ukazanja Blažene Djevice Marije u Fatimi 1917. godine, Nedjelja zahvale za Božja dobročinstva i plodove rada ljudskih ruku te krštenje 6. djeteta u obitelji Filipašić. Između ostalog, naglasio je kako je obitelj ozračje gdje se prenosi baština vjere, nade i ljubavi koju djeca upijaju od svojih roditelja, a spomenuo je i važnost kumova čija je zadaća duhovno pomoći roditeljima u rastu njihove djece. U slavlju svete mise sudjelovali su i župljani župe Novi Travnik sa svojim župnikom vlč. Markom Majstorovićem koji su toga dana hodočastili u Ludbreg.

U uvodnim riječima biskup Mrzljak izrazio je radost svog dolaska u ovu župu zbog krštenja

male Miriam i pozvao je okupljene vjernike na prisjećanje vlastitog krštenja, na posvješćivanje toga da smo svi kršteni, da smo kršćani te naglasio kako je ovo slavlje krštenja prilika za obnovu svoje vjere u kojoj smo kršteni.

Uslijedio je obred primanja, a potom služba riječi.

U svojoj homiliji biskup Mrzljak je podsjetio kako slavimo Dan zahvalnosti za Božja dobročinstva.

- Nedjelja je zahvalnosti, zahvalnosti Bogu. Na čemu? Nije li euharistija već po svome imenu jedna velika zahvala Bogu i zato se svake nedjelje sastajemo da bismo Bogu zahvalili, da bismo prepoznali njegova dobročinstva, sve ono što nam je učinio – poručio je mons. Mrzljak.

U svom promišljanju biskup je istaknuo kako čovjek može prigovoriti stavu zahvalnosti prema Bogu jer on sam radi svojim rukama, sije, obrađuje zemlju i čini što je potrebno.

- Ipak, čovjek može prepoznati Boga kao onoga koji daje da sjeme raste i donosi plod, koji čovjeku daje pamet, mudrost života, sposobnost i talente da radi i stvara. Prepoznajući te Božje darove, u čovjeku se rađa zahvalnost za sve te darove, a ponajprije za sam život. Bog je izvor života.

Poznato nam je da novi život dolazi u obitelji, u ljubavi između muškarca i žene, ali isto tako u

stvaranju čovjeka sudjeluje i Bog, stoga možemo govori o svetosti života i o Bogu koji daruje život – govorio je biskup.

- Slušajući u evanđelju događaj o ozdravljenju deset gubavaca, od kojih je jedan došao zahvaliti, nalazimo poruku i za današnje vrijeme gdje je Isus i danas na putu u svojoj Crkvi. Isus

ide zemljom, prepoznaje bolesti koje muče ljude, ne toliko fizičke, koliko „gube ovoga vremena“.

Jedna od guba ovoga vremena je nastojanje da se razori obitelj, zatim nepoštivanje svetosti života, osobito nepoštivanja prava života koji se nalazi u utrobi majke.

Guba grijeha može se pojaviti u našem osobnom životu i u našem

društvu. Ali postoji Liječnik koji tu gubu može izliječiti, no pitanje je hoćemo li doći k njemu poput gubavaca iz Evanđelja i hoćemo li znati, kad nas izliječi, zahvaliti.

U našem životu često se molimo kada nam je teško i kada nam nešto treba, ali kada nam je dobro i lijepo, onda zaboravimo reći: „Bogu hvala!“ - kazao je biskup.

MANIFESTACIJE

30. listopada 2019.

15

USPJEŠAN NASTAVAK RUŽIČASTE AKADEMIJE Dan ružičaste vrpce Udruga “Žene u borbi protiv raka dojke – Narcisa Ludbreg” i ove godine priključila se humanitarnoj akciji Dan ružičaste vrpce. Cilj ove akcije je upozoriti na važnost ranog otkrivanja raka dojke, a u Hrvatskoj se uvijek obilježava prve subote u listopadu.

Ludbreške “Narcise” tako su u subotu 5. listopada od 9 do 12 sati na Trgu Svetog Trojstva dijelile ružičaste vrpce i edukativne materijale.

Povodom Dana zdrave dojke koji se obilježava 15. listopada održana je posljednja edukativna aktivnost u sklopu projekta "Ružičasta akademija 2". Riječ je o predavanju „Kako se nositi s potisnutim emocijama“ koje je održano u restoranu Črn-bel od strane magistrice farmacije Jadranke Kos. Kroz predavanje govorilo se o zdravim navikama prehrane i korištenju suplemenata poput magnezijevog ulja koji doprinose fizičkom zdravlju, ali i o Bowen i Bach terapiji.

Bowen terapija bazira se na ideji da je ljudsko tijelo sposobno za samoizlječenje i terapijskom

radu na cijelom tijelu. Uključuje nježne i precizne manipulacije mekog tkiva. Pokretima koji se provode u Bowen terapiji dolazi do slanja signala mozgu da nešto s tim dijelom tijela nije u redu.

Mozak reagira na stimulaciju relaksacijom okolne muskulature, boljom prokrvljenošću i samim tim bržim i boljim regeneracijskim procesima.

– Bowen terapija pristupa ljudima na jedan holistički način, ne percipira osobu samo kao pacijenta već kao osobu sa svim svojim strahovima i problemima u svakodnevnom životu. Bowen već prvom terapijom potiče organizam na samoizlječenje.

Jadranka Kos, certificirana Bowen terapeutkinja Međutim, često sam kroz praksu uviđala da se fizička bol kod pacijenta vraća jer su u pozadini svega emocije, a s Bowen terapijom se ne može ciljano djelovati na svaku emociju, osobito zato što se terapija provodi samo jed-

nom tjedno. Tu se onda javilo pitanje: Što dalje? – priča Jadranka Kos, inače certificirana Bowen terapeutkinja.

Odgovor je, kaže, pronašla u Bachovim kapljicama koje predstavljaju cvjetne esencije za koje se vjeruje da mogu pozitivno djelovati na čitav organizam putem eliminiranja negativnih misli i emocija. Svaka od 38 cvjetnih esencija djeluje na jedno od negativnih duševnih stanja.

-Počela sam kombinirati jedno i drugo. Dakle, s Bowenovom terapijom raditi na fizičkom i ge-

neralnom balansu osoba koje mi dolaze, a s Bachovim kapljicama ciljano djelovati na emocije koje su u pozadini većine problema pa često i problema s dojkama.

Emocije ne smijemo potiskivati jer se samo možemo još dublje zakopati. Emocije treba osobađati i pokazivati bez obzira kakve bile. Na taj način štitimo svoje zdravlje. – zaključila je Jadranka Kos. Kao posljednja aktivnost projekta, 25. listopada, održano je druženje na kojem je glavna tema bio rezime svih provedenih aktivnosti. Time je ovogodišnja „Ružičasta akademija“ i službeno završila.

U domu „Sveti Josip“ obilježen Međunarodni dan starijih osoba Program povodom Međunarodnog dana starijih Povodom Međunarodnog dana starijih osoba u kino dvorani Centra za kulturu i informiranje "Dragutin Novak" održan je tradicionalni program. U programu su sudjelovali: KUD "Anka Ošpuh", Dječji vrtić "Radost", Osnovna škola Ludbreg i Osnovna škola Martijanec. Održana je i modna revija koju su priredili sami članovi Udruge umirovljenika ludbreške regija, a koja je već postala neizostavan sadržaj ovog programa.

Udruga „Žene iz Centra svijeta“ uvijek je rado viđen gost u Domu za starije i nemoćne „Sveti Josip“ u Čukovcu.

Ovoga puta razlog njihova posjeta bio je Međunarodni dan starijih osoba koji se obilježavao prvog dana listopada.

Tim povodom za štićenike doma pripremile su slatke poklone, ali i glazbeno iznenađenje. Naime, sa sobom su dovele harmonikaša Daria Biškupa koji

je zasvirao i zajedno s njima otpjevao nekoliko pjesama.

-Čestitam vama, ali i nama Međunarodni dan starijih osoba. Naglašavam starijih, a ne starih. – štićenicima doma poručila je Franciska Schubert u ime udruge „Žene iz Centra svijeta“.

Cijeli susret prošao je u veselom, ali i emotivnom raspoloženju. Nije izostala ni pokoja suza, a bome ni ples.

- Bilo nam je jako lijepo.

Kratko, ali slatko. Baš onak kak treba biti. – zadovoljna je bila korisnica doma Dubravka.

Neka obilježavanje Međunarodnog dana starijih osoba bude poticaj svima nama da postanemo svjesniji da su starije osobe vrijedne naše pažnje i uvažavanja i da ih je ponekad dovoljno samo pozdraviti i uputiti im pokoju lijepu riječ kako bi se svi bolje osjećali.

16

SUSRETI

30. listopada 2019.

PRIK AZ RUČNE BERBE KUKU RUZA Udruga „Život“ društvo za biološko - dinamičko gospodarenje otpadom početkom mjeseca bila je domaćin manifestacije pod nazivom „Od zrna do pogače“.

Program manifestacije ciljano je organiziran početkom jeseni, u razdoblju u kojem su poljoprivredni radovi na vrhuncu, razdoblju u kojem brojni poljoprivredni strojevi nisu nikakva rijetkost.

Udruga „Život” odlučila je zanemariti sva ta tehnička i mehanička postignuća i podsjetiti nas kako se nekad živjelo na selu te na taj način ostvariti svoj cilj - promovirati ekološku poljoprivredu.

Kako se ne bi zaboravilo na težak i naporan rad koji je bio svakodnevica naših baka i djedova, udruga „Život“ svojom je inicijativom oživjela tradicijski običaj vezan uz berbu kukuruza.

Okupljanje sudionika i gostiju manifestacije započelo je u po-

podnevnim satima ispred Društvenog doma u Čukovcu nakon čega je kolona u kojoj su sudjelovali ludbreški konjari sa svojim kočijama krenula do obližnjeg polja kukuruza.

Tamo je upriličena ručna berba kukuruza u kojoj su osim organizatora mogli sudjelovati i ostali prisutni gosti. Klipovi su se brali u pletene košare i plahte, a kukuruzinec se sjekao srpom i spremao u snopove.

Po završetku berbe uslijedio je težački ručak. Članice udruge „Život“ pripremile su jela koja su i naše bake pripremale za takve prigode. Bilo je tu tlačenice, šunke, domaćeg kruha, dizanih kolača i naravno kapljice dobrog vina.

Nakon što su se težaci okrijepili i malo zapjevali uz tamburašku sekciju KUD-a Anka Ošpuh ponovno su se u koloni kočija i automobila zaputili prema Društvenom domu.

Sportski susreti u Čukovcu Druge listopadske subote kod Društvenog doma u Čukovcu održani su sportski susreti Vijeća srpske nacionalne manjine sjeverozapadne hrvatske. Na sportskim susretima okupilo se oko 120 predstavnika srpske nacionalne manjine, a domaćin je bilo Vijeće srpske nacionalne manjine Varaždinske županije na čijem je čelu Ludbrežanin Milan Mirčetić.

-Ovo su četvrti po redu susreti, a osim iz Varaždinske županije sudjeluju i predstavnici iz Koprivničko-križevačke, Bjelovarsko-bilogorske, Zagrebačke te iz Sisačko-moslavačke županije. Natjecanja su u malom nogometu, pikadu, belotu i potezanju užeta, a pobjednici će dobiti samo priznanja jer za medalje i pehare nismo imali novaca. Zahvaljujem se Varaždinskoj županiji i Gradu Ludbregu na potpori te zamjeniku župana Robertu Vugrinu na dolasku. - rekao je Milan Mirčetić.

Unatoč visokoj travi i neravnom terenu dečki su uživali u malom nogometu, igrajući po prekrasnom vremenu, što potvrđuje činjenicu da su zbog druženja ovakvi susreti korisni. Odaziv sudionika bio je velik usprkos poljoprivrednim poslovima koji su u ovo vrijeme jesenske berbe i sjetve u punom jeku. (dv)

Tamo je po povratku prezentirano komušanje kukuruza te je održano natjecanje u kominjanju u kojem su sudjelovale tri natjecateljice. Prvo mjesto odnijela je Trezika Živoinović, drugo mjesto Štefanija Horvatić, a treće Mira Božović.

- Danas živim u gradu i nemam baš prilike vidjeti polja, kukuruz, pšenicu... Upravo zato sam uživala u ovoj manifestaciji, a ujedno je bila i odlična prigoda da se prisjetim kako smo nekad radili na selu. Svi ti poslovi su mi jako dobro poznati i bude razne uspomene. – kazala nam je Štefanija Horvatić.

Manifestacije se nastavila i u večernjim satima kada su se sudionicima pridružili i članovi

glumačke skupine Lun Mla iz Velikog Bukovca koji su za njih izveli prigodni igrokaz „Najlepše je v kuruzi“. Uz to čitale su se i pjesme iz zbirke poezije „Grad v sredini sveta“ autora Aleksandra Horvata.

Nakon večernjeg programa slijedila je večera koja je uključivala stara tradicionalna jela poput sira s vrhnjem, krpica sa zeljem…

- Danas smo se vratili malo u povijest i prisjetili se vremena

kada se teže radilo i živjelo, kada su susjedi bili upućeni jedan na drugoga kako bi si uzajamno pomagali u radu na polju. Živjelo se u zajednici je su tako lakše stvarali i održavali svoja imanja. Rad u polju nije bio lak, ali se odvijao uz pjesmu, što smo i danas čuli.

– poručila je predsjednica udruge „Život“ Nada Ivanić.

Ovaj događaj, kojim smo se vratili u stara vremena, je uz rad ujedno i prilika za međusobno druženje i razgovor.

U JESENSKOM TONU

30. listopada 2019.

17

TIKVIJADA 2019 Kako bi se naglasila sva vrijednost tikve, jesenske kraljice, "Žene iz Centra svijeta" priredile su dvodnevnu manifestaciju "Tikvijada 2019".

U dvorištu se mogla razgledati izložba tikvi dok se u samoj Bakinoj hiži pripremao tikvin zajutrek u suradnji sa Srednjom školom Ludbreg. Članovi likovnog udruženja Ludbreg organizirali su u Bakinoj hiži likovnu radionicu, a tema su naravno bile tikve. Uz posjetitelje manifestaciji su nazočili štićenici Ludbreškog sunca i polaznici ludbreških vrtića kojima je ispričana prigodna priča, a uživali su i u kušanju proizvoda od tikve.

- Raduje nas što smo uspjeli uspostaviti suradnju s varaždinskom udrugom Medenjak čije su nam članice približile zdrav način prehrane, a dodatno su to potkrijepile jelima pripremljenima s tikvom. Obzirom na interes vjerujemo da takvi programi imaju budućnost – rekla je Ana

Katana, predsjednica udruge “Žene iz Centra svijeta”.

Tikva je danas svojevrstan fenomen u modernoj svjetskoj kuhinji, postala je prava zvijezda. Članice varaždinske udruge "Medenjak" brojnim su receptima upravo to i potvrdile. Pripremile su bundevino biljno mlijeko, bučina peciva, slani namaz od bundeve, slatki namaz od bundeve.

- Želimo ponuditi nešto zdravo i ukusno. Kroz kulinarske radionice želimo podijeliti svoje znanje sa svima koji žele naučiti nešto novo i drugačije, a da uz to bude zdravo, jednostavno i spremljeno s puno dobrih emocija – rekla je Jasna Sačić, predsjednica Udruge "Medenjak".

Uz programe na štandu u dvorištu mogli su se kupiti proizvodi od buče, odnosno tikve iz ponude OPG-a Lastavec. Upravo se proizvodnja bučina ulja tradicionalno veže uz sjeverozapdnu Hrvatsku.

- Naša udruga bavi se zaštitom kulturne baštine, a naša baština nisu samo ormari i predmeti, to je i hrana. Upravo su tikve u našem kraju ljudi pripremali oduvijek, a mi smo im ovim programom željele dati na značaju i prikazati da su one i u ovo suvremeno doba dio naše svakodnevice. Ako cijenimo kulturnu baštinu, ako razumijemo svoju prošlost onda ćemo puno

lakše izgraditi budućnost. Vjerujem da smo "Tikvijadom" uspjele još jedanput to dokazati, a posebno nam je drago da smo ponovo uspjele spojiti generacije. S nama su kroz dva dana ovdje bila djeca, unuci, mame, tate, bake i djedovi – zaključila je Biserka Kutnjak.

ODRŽANE TREĆE SELSKE IGRE ŽENA Posljednje listopadske subote Žene iz Centra svijeta na tržnici su okupile 6 udruga iz našega kraja u zanimljivom natjecanju. Susret pod nazivom Selske igre treću je godinu zaredom održan kako bi podsjetio na već pomalo zaboravljene običaje. Dužnost sutkinje i ovaj je put imala Franciska Schubert kojoj to nije nimalo stran posao. Sunčan dan i ugodna, pomalo neobična listopadske temperatura, a i nadolazeći blagdan izmamili su brojne mještane u nabavu na plac, a ovaj događaj dodatno ih je tamo zadržao. Svakako je vrijedilo zastati i prisjetiti se kako je nekad bilo.

JESENSKA ČAROLIJA NA TANJURU Svako godišnje doba ima svoje značenje, svoju energiju i svoje namirnice. Za naš je organizam najbolje konzumirati namirnice koje dolaze s godišnjim dobima. Jesen odiše posebnom čarolijom kao ni jedno drugo godišnje doba. Namirnice koje nam donosi jesen na vrhu su sazrijevanja i donose puno energije. Izdvajamo tri super jesenske namirnice, koje bi svakako trebale biti na jesenskom tanjuru. Željka Namesnik

Bundeva Mirisna bundeva kraljica je jesenskog jelovnika, a prijat će i u zimskim mjesecima.

Uvijek će očarati finoćom i bojom. Zrela bundeva ima sočno meso izrazito narančaste boje slatkastog okusa. Puna je betakarotena, antioksidansa, vitamina C i E. Sjajna u prevenciji srčanih bolesti i moždanog udara, kao i za smirenje, što omogućuje dobar san.

Krem juha od buče (za jačanje imuniteta) Sastojci: mrkva, celer, luk, peršin, komadić kelja ili nekoliko listova, buča, komadić đumbira (ako volite malo ljutkasti okus, koji se preporuča u jesenskim jelovnicima) Priprema: Na malo ulju pirjati mrkvu narezanu na kolutiće, dodati peršin, celer, luk, dolijati temeljcem ili vodom. Zatim dodati buču narezanu na kockice, kelj i đumbir, sve kratko kuhati poklopljeno. Kad je povrće omekšano izraditi ga štapnim mikserom i ponovno kuhati uz dodatak vode ili temeljca do željene gustoće. Začiniti po želji i na kraju dodajte malo vrhnja, ali nije nužno jer je juha prepuna finih okusa.

Cvjetača Ima jako malo ugljikohidrata, gotovo da i nema masti, a ima veliki udio fitonutrijenata koji osnažuju imunitet.

Zapečena cvjetača Sastojci: 1 glavica cvjetače, 2 vrhnja, 2 jaja, dvije žlice krušnih mrvica, sol, vegeta, ulje ili maslac Priprema: Cvjetaču skuhajte u slanoj vodi, ocijedite i posložite u nauljenu posudu za pečenje. Umutite vrhnje, jaja, začine i prelijte cvjetaču. Posipajte mrvicama i zapecite.

Jabuke Jabuke mogu biti doručak, užina ili grickalica, sok, kolač i još mnogo toga. Zube čuvaju od kamenca i karijesa, kora sadrži flavonoid koji čuva srce, a fitokemikalije iz jabuke pomažu pri sprečavanju rana i mogućim komplikacijama u probavi.

U listopadu smo već tradicionalno obilježili dan jabuka, a zbog svojih vrijednosti nije čudo da se nazivaju najzdravijim voćem zato ih svakodnevno moramo uvrstiti u svoj jelovnik.

18

TRŽNICA

30. listopada 2019.

KAJ IMA NA PLACU? Ljetna sezona na ludbreškoj tržnici je prošla, štandovi su sada prošarani bojama jeseni, što potvrđuje i sam asortiman.

Kupus za kiseljenje

Vrijeme postaje sve hladnije, no neke

Dođete li ovih dana na tržnicu nećete moći ne uočiti prodavače kupusa koji zadovoljno trljaju ruke zbog kupaca koji se pripremaju za kiseljenje. Ponuda je velika, a cijena mu se kreće između 3 i 4 kune po kilogramu. No, povoljnije ćete proći ukoliko kupujete veće količine.

Uz kiseli kupus može se pronaći i repa kojoj je cijena 3 kune po kilogramu.

namirnice tijekom jeseni griju nepce

Još nije kasno ni za pripremu ajvara Mnogi su već iskoristili povoljne cijene paprike, krastavaca i rajčice te su pripremili zimnicu, međutim ima još nade i za one koji to tek planiraju, posebice ukoliko u vidu imaju pripremu ajvara. Njegovi glavni sastojci još uvijek su u ponudi ludbreške tržnice. Rog crvena paprika može se pronaći po cijeni od 10 kuna za kilogram, a za patlidžan je potrebno izdvojiti od 5 do 6 kuna po kilogramu.

U ponudi i dalje rajčice i krastavci -Pa dajte vi meni recite kak to da imate još krastavaca u ovo doba? Odlično! Dajte mi kilu odma.

– načuli smo prilikom obilaska štandova. Cijena im je deset kuna jednako kao i rajčici.

Od ostalog povrća u ponudi izdvajamo još mrkvu po cijeni od oko 7 kuna za kilogram, salatu po 5 kuna te matovilac i špinat za čiju je hrpicu potrebno izdvojiti 10 kuna. Pronaći se može i peršin, poriluk, cvjetača, očišćeni grah, krumpir, luk, bundeve, domaći rezanci i mlinci, jaja, sirevi, lješnjaci, orasi…

Moramo spomenuti i kraljeve jeseni – kestene koje možete kupiti po cijeni od oko 20 kuna za kilogram.

super okusom, a organizam nutritivnim svojstvima.

Jedna od njih je zasigurno mandarina za čija 3 kilograma je potrebno izdvojiti 20 kuna, dok je povoljnija varijanta od 5 kilograma koja košta 30 kuna.

Osim mandarina u ponudi su i jabuke kojima se cijena kreće oko 4 kune po kilogramu, a mogu se pronaći i suhe smokve po cijeni od 30 kuna za pola kilograma.

Vladavina maćuhica Nakon završetka prodaje sesvetskog cvijeća vjerujemo kako će do izražaja doći maćuhice koje ulaze u svoje doba. Ima ih raznovrsnih u ponudi, a cijena im se kreće oko 2,50 kuna po komadu.

Raznovrsna ponuda cvijeća Proteklih dana svi su se, ili se još uvijek, užurbano pripremaju za nadolazeći blagdan Svih Svetih. Stoga ne čudi ni da je srijedom i subotom gužva vladala i na tržnici. Svi su bili u potrazi za cvijećem kojim će ukrasiti grobove svojih najmilijih.

ŽRK Ludbreg nastavlja s dobrim navikama Već šest godina Ženski rukometni klub Ludbreg na Ludbreškoj gradskoj tržnici organizira Dan jabuka. U hvalevrijednoj akciji pod nazivom 'Malo doniram pa kolače biram' ŽRK Ludbreg prikuplja donacije potrebne za financiranje natjecanja ili nabavku sportske opreme.

-Svake godine imamo dvije bazne akcije, a to su na proljeće Dan jagoda i najesen Dan jabuka. Građani nas odlično podržavaju u nastojanju da se djelomično i samofinanciramo pa je njihov odaziv velik. Ove godine smo po datumu kasnili pa su nas već neke žene pitale da li ćemo kolače s jabukama imati i ove jeseni.

Prikupljene donacije iskoristit ćemo za nabavku novih dresova i trenirki. – rekao je Nenad Novosel, trener rukometašica 2008. godišta.

Ne samo kolače već i pite te štrukle od jabuka građani su mogli nabaviti posljednje listopadske subote kada je 'ženski plac' bio prepun ljudi. Naime, ljudi su nabavljali cvjetne aranžmane i cvijeće u lončanicama za grobove svojih najmilijih. Slastice od jabuka pekle su mame, bake, sestre, tete pa čak i poneki tata ludbreških rukometašica.

U klubu djeluju tri generacije mladih rukometašica. Nemamo seniorsku ekipu, a od triju generacija koje treniraju najmlađa igra prijateljske utakmice dok godišta 2006. i 2008. igraju Međužupanijsku ligu Zagrebačke županije i to turnirski sistem što znači po dvije utakmice na svakom turniru. – pojasnio je Darko Jagić, trener rukometašica 2006. godišta.

Na kraju, napomenimo da se vodstvo ŽRK Ludbreg na čelu s predsjednicom Dolores Horvat zahvaljuje svima koji su 'kolače birali i ženskom rukometnom klubu donirali'. Sportski rukometni pozdrav do nove utakmice i nove akcije na tržnici. (dv)

30. listopada 2019.

UDRUGA LUMEN

RAZMJENA ZNANJA

19

Erasmus+

Održan trening o društvenom poduzetništvu

Ludbreška udruga mladih entuzijasta ovog mjeseca bila je domaćin ERASMUS+ projekta mobilnosti za osobe koje rade s mladima u sklopu kojeg je ugostila 24 osobe iz Rumunjske, Njemačke, Srbije, Ujedinjenog Kraljevstva, Mađarske, Litve i Portugala.

Projekt je nosio naziv Startup Mosaic, a za cilj je imao potaknuti mlade da se lakše prilagode novim izazovima na tržištu rada odnosno da lakše pronađu posao ili pokrenu vlastiti te tako povećaju svoju uključenost i zapošljivost. Sudionici projekta bile su osobe koje rade s mladima i koje su ovim putem imale mogućnost podijeliti svoje znanje i razmijeniti najbolje prakse.

- U 8 dana treninga za osobe koje rade s mladima Start-up mosaic sudionici su naučili kako provesti ideju u praksu. Kroz metode neformalne edukacije naučili su kako napraviti poslovni plan, otkrili mogućnosti financiranja iz EU fondova te naučili kako predstaviti svoju tvrtku i prodati ideju. Sudionici su također posjetili Tehnološki park Varaždin i upoznali mlade lokalne poduzetnike. – kaže Igor Dobec, koordinator projekta.

Trening je vodila Emilia Radu iz Rumunjske, trenerica s bogatim iskustvom voditelja učenja i razvoja.

Neke od aktivnosti uključenih u projekt bile su pisanje priručnika o neformalnim metodama edukacije o poduzetništvu, zatim analiza ideja za pokretanje

poslovanja, provedba studije slučaja o pokretanju ekosustava iz osam zemalja na osam jezika, radionice za podizanje svijesti osoba koje rade s mladima u Europi, lokalne radionice za mlade s manje mogućnosti te informiranje nevladinih organizacija o konceptu socijalnog poduzetništva.

- Zahvaljujući Start-up Mosaic treningu jasniji mi je redoslijed „koraka“ koje je potrebno napraviti kako bih svoju karijeru honorarca pretvorio u vlastiti posao. Uz to, udruga LUMEN dokazala je da predani mladi radnici mogu stvoriti vrijedne projekte i aktivnosti čak i u malim zajednicama poput Ludbrega, koristeći lokalne veze i šačicu ljudi koji su voljni predstaviti svoj život, kulturu, hranu i rad.

– kaže 32-godišnji Cristian Glodeanu iz Rumunjske.

Slične dojmove stekla je i 24-godišnja Nicole iz Njemačke. – Ono što sam naučila ovdje u ovih nekoliko dana za mene su svari koje mijenjaju život.

Zahvalna sam što su udruga LUMEN i trenerica Emilia omogućili ovaj tečaj i vodili nas kroz „korake“ pokretanja vlastitog poslovanja. Nevjerojatno je da smo svi došli iz različitih zemalja kako bi zajedno učili u Ludbregu. Radujem se sličnim projektima i nadam se da će se ova prilike pružiti još većem broju mladih osoba. – poručila je.

Projekt Start-up Mosaic trajao je u periodu od 13. do 22. listopada, a financiran je od strane europskog programa ERASMUS+.

Srednja škola i Grad domaćini treninga po Erasmus projektu

Od 14. do 19. listopada Srednja škola Ludbreg i Grad Ludbreg bili su domaćini treninga po Erasmus projektu “Project Augmented Reality Education Module – Development and implementation of innovative ICT – based educational tool in STEM orientated school subjects”.

Nositelj aktivnosti je LAG Kocani iz Makedonije, a partneri u projektu vrijednom 131.100,00 EUR su Grad Ludbreg, Srednja škola Ludbreg, Gimnazija Ljupco Santov iz Kocana, Ekonomska i poslovna škola iz grada Paradzhika u Bugarskoj, tvrtka Techko Net Dooel te Centar za održivost i ekonomski razvoj (CSEG).

Aktivnosti treninga održale su se u prostorijama Srednje škole Ludbreg.

Sudionike su pozdravili ravnatelj Josip Zdelar i školska koordinatorica projekta Ivana Rodiger, nastavnica engleskog jezika. Nastavnici su iskoristili posjet Ludbregu kako bi izradili probnu inačicu interaktivne aplikacije koja će srednjoškolcima poslužiti kao alat za samostalno učenje gradiva iz matematike, fizike, geografije, kemije i biologije. Sljedeća je planirana aktivnost sastanak u Bugarskoj 9. prosinca.

20

KULTURA

30. listopada 2019.

Petrač i Contra u zagrebačkoj Modernoj galeriji U Modernoj galeriji u Zagrebu otvorena je izložba “20 godina grupe Contra”. Jedan od članova spomenute grupe je i ludbreški akademski slikar Goran Petrač.

Posjetitelji na izložbi koja je otvorena do 24. studenoga mogu vidjeti više od stotinu slikarskih, kiparskih i scenografskih ostvarenja umjetnika koji djeluju kao neformalna umjetnička grupa posljednja dva desetljeća.

- Grupa Contra već 20 godina kontinuirano djeluje, a sve je krenulo izložbom grafičkoglazbene mape Hommage kontrabasu i promocijom projekta "Contra".

Koordinator i glavni generator cijele priče je Žorž Draušnik koji je spojio zvuk i sliku – prisjeća se Goran Petrač.

Grupu Contra čine slikari Vladimir Blažanović, Tihomir Lončar, Vladimir Meglić, Željko Mucko, Goran Petrač, Davorin Radić, Velimir Rački, kipar Petar Ujević i scenograf i glazbenik Žorž Draušnik. Izložbu prati bogato ilustriran katalog s tekstovima akademika Tonka Maroevića i ravnateljice Moderne galerije Biserke Rauter Plančić koja je priredila i biografsko kritički tekst.

- Svakako je važno spomenuti kako je odrađen fenomenalan posao po pitanju samog postava i koncepcije izložbe unutar dozvoljenog prostora. Popratni poetski tekst u uistinu impozantnom katalogu napisao je Tonko Maroević koji nas je uostalom

valorizirao i povijesno pozicionirao. Naime, grupa Contra najdugovječnija je grupa u povijesti hrvatskog slikarstva – rekao je Petrač te naglasio da je za umjetnika izlaganje u takvoj ustanovi prvenstveno priznanje grupi. - Priznanje je to našem radu čiji popis radova i izlaganja je podugačak, djelujemo punim intenzitetom, kontinuirano kroz dva desetljeća – kaže Petrač te najavljuje sljedeće samostalne izložbe.

Nagrada za putopis

Autor fotografije: Antun Bukovec

Aleksandar Horvat i "Mrenin otok"

Kajkavsko spravišće – društvo za širenje i unapređivanje znanosti i umjetnosti iz Zagreba i Udruga za kulturno stvaralaštvo Franjo Horvat Kiš Lobor te Općina Lobor bili su organizatori 13. Dana Franje Horvata Kiša. Središnji program manifestacije bila je dodjela nagrada za najbolji hrvatski književni putopis. Ocjenjivačko povjerenstvo koje su činili Ivo Kalinski, Božica Pažur i Darko Raškaj odlučilo je nagraditi četiri autora, Emiliju Kovač za putopis ‘Na bobulji kod meštra’, Božicu Jelušić za putopis ‘O zemlji i nebu i pomalo o srcu’/’Vojvodina s mrvom nostalgije’, Aleksandra Horvata za putopis ‘Mrenin otok’ i Radovana Brlečića s putopisom ‘Jutarnja zvijezda i prva plovidba’.

Za našeg Ludbrežanina Aleksandra Horvata ovo je vrijedno priznanje, ali i poticaj za daljnji rad.

Dodajmo još da je nagrada organizatora i domaćina Udruge za kulturno stvaralaštvo F. H. Kiš i Općine Lobor pripala Tomislavu Marijanu Bilosniću za putopis ‘Vidio sam svaki izlazak sunca u svom životu.

Nagrada općine Lobor Loborsko srce pripala je Đurđi Lovrenčić za putopis ‘Knin/Droutni put rieči’. Inače na 13. hrvatski književni putopis prispjela su 33 putopisa od 22 autora, a izabrano je njih 16 koji će se objaviti u Kaju, časopisu za književnost, umjetnost i kulturu.

- U 2020. godini čeka me izložba u Studiju Moderne Galerije Josip Račić. Riječ je o jednoj od najeminentnijih galerija u Zagrebu i drago mi je što je stigao poziv.

Iduću godinu između ostaloga svakako će obilježiti i izložba u Berlinu u suradnji s Ministarstvom vanjskih poslova putem kojeg sam se javio na natječaj i odobren mi je projekt – zaključuje Petrač.

Zagrebački Gudački kvartet „Cadenza“ gostovao u Ludbregu U organizaciji Centra za kulturu i informiranje „Dragutin Novak“, a uz pokroviteljstvo Ministarstva kulture, posljednje subote u mjesecu održan je koncert Gudačkog kvarteta „Cadenza Zagreb“. U svečanoj dvorani dvorca Batthyany tom su prigodom nastupili Krešimir Marmilić – violina, Petar Haluza – violina, Marta Bergovec – viola i Vinko Grubešić – violončelo.

Ludbreškoj publici predstavili su se 45-minutnim programom u sklopu kojeg su izveli skladbe Luigia Boccherinija, Alexandera Glazunova, Edwarda Elgara, Carlosa Gardela, Frana Lhotke i Antona Brucknera.

Gudački kvartet i Komorni ansambl „Cadenza Zagreb“ osnovao je Krešimir Marmilić 1995. godine.

-Kvartet je prvi puta zasvirao ovdje kod vas u Ludbregu zahvaljujući Branku Dijanošiću koji nas je pozvao da nastupimo. Da tada nije bilo njegovog poziva kvartet vjerojatno ne bi ni postojao. – poručio je Marmilić.

Svojom sposobnošću i univerzalnošću prilagodbe, kvartet njeguje programe i za druge komorne sastave, trio, kvintet ili sekstet. Također, Gudački kvartet „Cadenza Zagreb“ surađuje s mnogim istaknutim glazbenicima i ansamblima, a na svojim koncertima daje priliku predstavljanja i mladim glazbenicima i pjevačkim zborovima.

Od 2007. do 2014. godine, „Cadenza“ je vrlo uspješno održavala cikluse koncerata u Maloj dvorani V. Lisinskog u Zagrebu. Danas je kvartet „Cadenza“ sve više orijentiran za gostovanja izvan Hrvatske. Godine 2018. objavili su nosač zvuka „Minijature za gudački kvartet“ hrvatskih skladatelja.

KNJIŽNICA

30. listopada 2019.

21

Edukativna govorna pričaonica za djecu predškolske dobi Gradska knjižnica i čitaonica Mladen Kerstner u sklopu svojih edukativnih aktivnosti provodi pričaonicu „Slovo po slovo“. Riječ je o programu kojim se žele poboljšati i unaprijediti jezično-govorne vještine kod djece predškolske dobi.

- Program smo započeli početkom godine. Tijekom ljeta smo imali pauzu, da bi od rujna opet nastavili. Edukativna govorna pričaonica sastoji se od kreativnih vježbi za poticanje izražavanja na materinjem jeziku koristeći raspoložive materijale knjižnice od knjiga, zvučnih knjiga, igro-knjiga te brojnih edukativnih igračaka i didaktičkih pomagala za djecu predškolske dobi – poručuju iz gradske knjižnice.

Radionice se održavaju utorkom u 8 i 30 sati, a vodi ih Tatjana Novosel, magistrica edukacije kroatistike i magistrica edukacije fonetike, volonterka Knjižnice.

- Djeca se u sklopu pričaonice bave brojnim predvježbama za izgovor glasova koji obično predstavljaju problem. Vježbe se sastoje i od gimnastike, cijelog tijela, a posebno artikulatora.

Najznačajniji su pri tome osvještavanje usana, jezika, vilice, usne šupljine, položaja zubiju.

Kao i ukupna mikromotorika lica – otkriva Tatjana Novosel.

Uz to, kroz osmišljene individualne i zajedničke aktivnosti brusi se izgovor pojedinih glasova kao i koncentracija i pažnja djece.

-Do pripreme dolazimo kroz igru i vježbama u pokretu, ritmici, orofacijalnim vježbama te drugim vježbama za glas i govor kao što je oponašanje glasanja životinja, oponašanje zvukova iz prirode i slično. Razvijamo slušanje, razumijevanje i komunikaciju. Zabavljamo se brojalicama i pjesmicama kao i izgovaranjem glasova koji djeci predstavljaju izazov npr. R u okruženju slova i riječi koje potiču treperenje jezika – dodaje Tatjana.

Također dio vremena koriste i za poticanje i razvoj grafo-motorno i vizuo percepcije.

- Idealna veličina grupe je 5-6 djece, no uvijek postoje situacije kada zbog bolesti ili neke druge spriječenosti dođe manje. Zbog toga uvijek apeliram na rodi-

telje da najave nedolazak kako bi mjesto mogli ustupiti nekom drugom djetetu. Ovisno o interesu postoji mogućnost formiranje i dodatne grupe stoga još jedno pozivam roditelje da se jave u

gradsku knjižnicu i upišu svoje dijete ako ono ima bilo kakve jezično - govorne poteškoće. Pričaonica je na volonterskoj bazi, dakle besplatna – poručuje magistrica.

STUDENI 2019.

DJEČJI PROGRAMI: ČITAJMO GROFOVSKI

Slušam, pričam, stvaram – kreativna radionica za djecu - srijedom od 18 sati

Tema radionice: Djed i repa Priča za laku noć, srijedom u 19 sati : 6. 11. K. Huseinović: Poljski miš i gradski miš 13. 11. K. Huseinović: Hektor i Leopoldina 20. 11. S. Smallman: Nisi ružno, pače!

27. 11. S. Smallman: Tri praščića i prehlađeni vuk

5. - 9. studenog, dvorac Batthyany, programi za djecu i odrasle - ulaz slobodan za sve programe

AKCIJA!

Utorak, 5. 11.

Vraćanje knjiga bez naplate zakasnina do 15. studenoga 2019.

Slovo po slovo - edukativna govorna pričaonica, utorkom u 8.30 sati

Pričaonica na njemačkom jeziku - ponedjeljkom i utorkom 30. 11. Klinci u Knjižnici – Vjeverica sakuplja plodove

– program za djecu predškolske dobi, Knjižnica od 9:30 do 11:30 sati

Srijeda, 6. 11.

9:30 sati - Strašno dobar vuk - Umjetnička skupina Hajsoks 10:30 sati - Strašno dobar vuk - Umjetnička skupina Hajsoks Četvrtak, 7. 11.

PROGRAMI ZA ODRASLE: 11. 11. Dan hrvatskih knjižnica Predstavljanje knjige „Varaždin i sjeverna Hrvatska u desetljeću nakon Velikog rata“ Predavači: Vladimir Huzjan i Milivoj Dretar - knjižnica u 19 sati 12. 11. „Pitagora filozof“ - filozofsko predavanje Nove Akropole iz Varaždina,

knjižnica u 19:30 sati 15. 11. U ritmu ruske glazbe – koncert ansambla Kalinka, dvorac Batthyany u 18 sati

Izložba „Babuške“ - kolekcija Anđelka Peranca 26. 11. Boje i mirisi juga Francuske - tri tisuće sto dvadeset kilometara čarolije, tirkiz

Verdona zlatno ljubičasta Provansa i Azurna obala Mediterana

Putopisno predavanje Ljubice Ribić i Milana Novaka, knjižnica u 19 sati 29. 11. Čitajmo domaće Gost: Dražen Markotić Vega, autor knjige Tajna djedove stare trešnje

Proglašenje najčitatelja Knjižnice i najčitatelja akcije Čitajmo domaće Dvorac Batthyany u 18 sati

9:00 sati - Carevo novo ruho - Teatar Poco Loco

18 sati - Županijsko natjecanje u čitanju naglas (za višu i nižu razinu od 3. do 8. razreda OŠ)

U programu sudjeluje: Dramska družina OŠ Ludbreg i Anamarija Zavrtnik, učenica OŠ Vidovec Petak, 8. 11.

10:00 sati - Strašno dobar vuk - Umjetnička skupina Hajsoks 13:00 sati - Četiri godišnja doba - Umjetnička skupina Hajsoks Subota, 9. 11.

18:00 sati - Dober večer, gospon grof!

Predstavljanje kajkavskog autora Gost: Marija Hlebec, autorica knjige, Tam ke luč gari Glazbeni gosti: Jurica Vugrek i Queentete

22

SPORT

Špikić se vratio u trenerske vode Poznati ludbreški prvo nogometaš, a zatim trener Velimir Špikić, čovjek koji ima UEFA A licencu za trenera sjeo je na kormilo cvetkovečkog trećeligaša „Tehničar“. Tamo je naslijedio prof. Romana Sovića koji je niz godina ostvarivao odlične rezultate. Kako je došlo do suradnje? -Već niz godina znam se s prvim čovjekom kluba Josipom Mađarićem s kojim sam na njegov prijedlog dogovorio suradnju. Sad već bivšem treneru Soviću, kao i svakom u tom poslu, presuđuje rezultat, a on prema čelništvu kluba nije bio adekvatan vrijednosti igrača. Nastojat ću dobro i puno raditi i na kraju biti negdje pri vrhu ljestvice, negdje do petog mjesta. Bit će lakše Špikiću nego njegovom prethodniku koji je gotovo cijeli prvi dio prvenstva igrao u gostima. Špikić je iskusan trener, lagano ide prema šezdesetim godinama, oprezan, a vidjet ćemo je li „zahrđao“ u nekoliko godina trenerske stanke.

Neven Jerbić

Poraz Podravine

U utakmici 10. kola 3. HNL “Sjever”, “Podravina” je na svojem stadionu poražena od “Varteksa” s 3-1. U utakmici koja je bila više borbena nego kvalitetna, pred oko 400 gledatelja, Ludbrežani su poveli preko Valjaka. Ostatak utakmice bio je u znaku gostiju koji su iskoristili i fizičku inferiornost domaćina. Šoštarić i Skoliber bili su previše. Valja istaći i dominaciju “White Stonesa” na tribini. U slijedećem kolu Ludbrežani u subotu gostuju u Virovitici. Derbi začelja…

30. listopada 2019.

U tijeku je „Kros liga Ludbreg 2019.” Športsko rekreativno društvo BSV Ludbreg i u 2019. nastavlja s organizacijom „Kros lige Ludbreg 2019.“, koja se sastoji od 8 kola. Započela je 2. listopada, a traje sve do 23. studenog.

Trkači sudjeluju na dvije trase za trčanje i to juniori, seniori i veterani na dužoj stazi od 5,4 km, a djeca na kraćoj stazi od 1,6 km. Start i cilj nalazi se na Otoku Mladosti. Kros liga namijenjena je građanstvu, bilo da se radi o sportašima ili rekreativcima uz mogućnost savladavanja staze trčanjem ili hodanjem.

Do sada su održana 4. kola Kroz ta četiri susreta natjecatelji su imali prilike iskusili razne vremenske uvjete. Bilo je i kiše i blata i vjetra, ali i sunca i ugodnih temperatura .

Iduće kolo održat će se u subotu, 2. studenog, a za finalne rezultate ostaje nam pričekati 23. studenog kada trkače očekuje posljednje, 8. kolo.

Bodovanje i podjela nagrada za ukupni poredak vršiti će se za trkače na dužoj stazi u kategoriji juniora, seniora, te veterana a na kraćoj stazi za djecu. U ukupan zbroj bodova ulazi šest najboljih kola za svakog natjecatelja, a za sudjelovanje u sedam ili osam kola utrka može se osvojiti po 10 bonus bodova.

30. listopada 2019.

Povratak Ivane Dežić Nakon sezone u Poljskoj, iz grada Szczezina, koji ima oko 400.000 tisuća stanovnika sjajna rukometašica 25-godišnja Ivana Dežić igra ove sezone u deset puta manjem Varaždinu, a živi u sto puta manjem, svojem Ludbregu. Takav je život profesionalnih sportašica. U Poljskoj za sobom ostavlja odlične igre u prvenstvu, plasman u završnicu Challenge kupa i klub koji je prestao s djelovanjem. Događa se, gazda je jednostavno zaključio da mu se to ne isplati. Kako je sve to doživjela naša Ivana.

- U svijetu sporta sve je moguće. Zadovoljna sam postignutim i u kontaktu sam s ostalim igračicama s kojima sam igrala u klubu.Nakon boravka na istoku Europe, Ivana je vagala ponude.

One iz Turske i nekih drugih država nisu imale dovoljni ekvivalent između ponuđenog i njene kvaliteta, pa je ovu sezonu odlučila provesti u varaždinskom prvoligašu "Koki".

- Ugodno sam iznenađena uvjetima u Varaždinu. Tu je vrhunski trener Canjuga, više talentiranih rukometašica, potencijala za reprezentaciju. Čak na treninzima imamo fizioterapeuta što nismo imali ni u Poljskoj.

Liga je nešto jača nego što sam je odlazeći iz "Podravke" ostavila, neke su se igračice vratile iz inozemstva.Vratila se uspješno Ivana i u reprezentaciju gdje je bila najefikasnija u prijateljskoj utakmici protiv Njemica. Dežićka je zasigurno, bez nekih primisli, kapacitet za više od varaždinske "Koke", želimo joj da u karijeri osjeti čar igranja u Njemačkoj ili Francuskoj što je svakako zaslužila.

Neven Jerbić

Iva dominira na Balkanu Članica Hrvatske hrvačke reprezentacije i HK „Ludbreg“ Iva Gerić još je jednom obradovala navijački korpus u ludbreškoj regiji. Početkom listopada, u bugarskom gradu Panagyurishte, osvojila je naslov kadetske prvakinje Balkana u kategoriji do 61 kilograma. Na putu do trona padale su Srpkinja, Turkinja, Rumunjka, a u finalu je za tridesetak sekundi svladana i domaća predstavnica. Balkan je očito za Ivu i njeno umijeće i snagu premali, a na naplatu dolazi dugogodišnji stručni rad, i tisuće kilometara provedenih na putu prema turnirima i hrvačkom odrastanju. Uskoro će krenuti u seniorske vode, sigurni smo da taj prijelaz neće biti dugotrajan i traumatičan, nego da će to Iva s trenerom Ignacom Horvatom prebroditi na najbolji mogući način.

Još jednom sve čestitke Ivi i njenom stožeru na lijepom dostignuću.

Neven Jerbić

SPORT

23

Međimurski Dalmatinac u Ludbregu Dar s neba. Tako bi mogli okarakterizirati dolazak košarkaša nebeske visine od 207 cm Ante Božića u redove ludbreškog „Grafičara“.

Ovaj elokventni,rodom Splićanin,rođen je prije dvadeset i devet godina. Početne košarkaške korake radio je na „Gripama“ s osam godina, ponukan košarkaškom karijerom njegovog oca. Negdje na prijelazu iz osnovne u srednju školu naglo raste i dobiva nadimak „Dugi“. U Splitu su ga trenirali poznati Marović, Nazor, a preko trenera Vjeran Bošnjaka, kao srednjoškolac se uputio u SAD-e. Tamo je uz školovanje igrao prvo u Sjevernoj Dakoti zatim Oklahomi. Nakon završenog fakulteta s titulom business managera vratio se u Europu. Pokušao je pronaći odgovarajuće uvjete u hrvatskoj košarci, nije išlo. Uputio se igrati u Portugal, u drugu ligu, nakon toga došla je na red i Njemačka. Uvidjevši da s nekih 1.500-2.000 eura ne može baš planirati neku budućnost, vidjevši neke 35-godišnje košarkaše koji žive kao boemi, odlučio se vratiti u domovinu. Odigrao je za prvoligaša „Pulu“ dvije sezone, a druge sezone je obolio od dubokovenske tromboze što ga je udaljilo od parketa. Oženio se s jednom Međimurkom Rosanom, kupio kuću u Peklenici kod Murskog Središća, zaposlio u „Međimurskim vodama“.

Na svu sreću čakovečki klub nije iskoristio pravo prvokupa i tada je Siniša Beser, prvi operativac „Grafičara“ učinio pravi potez. - Siniša je pravi tip, a cijela atmosfera u Ludbregu me oduševila. Sretan sam što sam tu. S ekipom pravih dečki radit ćemo na promociji košarke, nadam se još podići interes za ovaj sport. Sigurno je da smo kandidati za vrh ljestvice.Kako i ne bi bili kad je ovaj eksplozivni i atraktivni centar protiv zahtjevnih suparnika na toj poziciji u Vrbovcu postigao čak 35 koševa, nešto što veće duže vrijeme nije uspjelo niti jednom košarkašu našeg kluba. Što se tiče Božića nadamo se da će čim dulje ostati u našim redovima, kaže da bi ga eventualno u profi košarku vratila ponuda od nekih 3.000 eura mjesečno, a to u Hrvatskoj mogu platiti samo tri-četiri kluba, od kojih ćemo ga sakriti. Okušao se Ante i kao trener mlađih kategorija, pa valja i o tome voditi računa.

Neven Jerbić

24

ACO PIŠE

30. listopada 2019.

Piše: Aleksandar Horvat Došla nam je jesen. Od staroslavenskoga (prek staropruskoga i dalje prek bla bla, to mi je rekel internet), jesen znači - žetva. Zaprli smo kruga, pobiramo vse kaj se more pobrati. To štima. Ali nekak je pretoplo. V zadnje vreme se svet menja na malo i na veliko, pak niti jesen nije kak je negda bila. I mi, ljudi, smo se premenili, pak se više niti ne čudimo kak picek glisti kaj je vreme drugačko nek bi trebalo biti. Jesen je ovo leto došla jako postiha, bez galame, kak da ji se neče. Malo je pocoprala šnajderima i šoštarima, sezone jim zmešala.

Nove kolekcije bi se po novomu delale za sezonu ljeto-jesen. Hodamo po ovi lepi jeseni v kratkim rukavima, naritavamo listje v sandalama, sonce greje i sveti nam v oči, trava je još zelena, nekoje biljke su počele nazaj cvesti, najuporneši komarci još ponorevaju. A zapraf, kaj mi znamo?

Morti je jesen došla kak treba, ali se leto još neče meknuti, podbočilo se na šank i još mu se nejde spat, pak tu pripoveda svoje letne lamentacije i čeka Martinje kaj mošta proba.

Kad sam spomenul mošta... faliju se pajdaši po goricama da bu vino ovo leto ajnc-A klasa! Vezda sprobavaju nove recepture kaj budu goričkoga nektara slagali. Kak za vezda zgledi, dobro bu zišlo i fino se bu pilo, jako fino. Rekel bi da več retko koga najdeš kaj bi vino onak pošteno zaribal. Samo fina kaplica v našem kraju igra. A se više čujem glase kak su se vinogradari uključili v “Galovićeve jeseni” pak recitiraju: “Crn-bel... crn-bel... / V trsju popeva, / Grozdjè dozreva… / Crn-bel … // Dok večer se zmrači, / On pesmo zavlači, / Drago, starinsko, / Veselo vinsko: / Crnbel... crn-bel...”. Vi’š kak je “pesnik presterelenoga srca”, Galović, još tam jezero devetsto četrnajste predvidel da bi cvrček v našim goricama mogel igrati glavnu rolu. I evo ga, došel je z Amerike i dopelal betega prema kojemu su pepel i peronospora kak

Znova o jeseni obična hunjavica. Tožno ljudi cepaju vun stare čokote koje su dedi negda sadili, odustali su od goric čak i nekoji zadrti vinski pajdaši kaj su verni hoteli i delancu. Zato lepi moji, navek morate imeti nekakvoga pajdaša koji se još bavi z vinom kajti bi lefko mogli biti vina žejni.

Ovu jesen su i kostanji na sakih petsto metri. Ima kostanja kaj pleve, berba je bila dobra. Lepi su, debeli, slatki, jaki vetri od njih pušeju, posebno če jih zalejete s malo ovoga mlečnoga graševinskoga mošta koji još lagano ščiple. Jeni ljudi jih nabiraju v šumi, a večina jih bere kraj glavne ceste, najdeju jih v mrežastim vrečicama, po kilu ili dve na kupu, za par kuni kompenzacije.

Baš je kostanj pravi jesenski plod. Dok smo bili klinci smo jih se, kak su naši govorili, “zajeli”. Kostanja smo jedva dočekali, to se peklo saku večer, bili smo zamusikani kaj rafungerači, prdeli smo za deset, jedino nam je mošt bil zabranjeni. Kostanj, a prije njega i mlada kuruza. Vsaki put dok pojem pečenicu ili kostanja, nepce me po oni slatkoči zmešani z žufkočom vuglena i pepela zmisli na vreme dok sam imel devet, deset let. A vas?

A gle, i kuruza se bere. Ne znam kaj se točno događa, ali kuruza se bere već mesec dan. Ne zato kaj je ima puno, nego zgleda da kuruza ne zrele jednako. Još navek kuruzna polja zapiraju vidike, a kombajni nejdeju po redu od parcele do parcele, nek se namataju po ravnici kak da su se zgubili. Nekoji gazde su se več z plugima zaputili na strnišče. Zemlja diši, gnoj smrdi. A negdi pak još ima i zelenoga na kuruzinju.

Bar su divlji zajci veseli dok prebežavaju s jednoga polja na drugo. Kuruzinje je njima zaklon. A srnice i slični kopitari si rada tu i tam kojega klipa pohruščeju, kajti ga moreju doseči. To lefko vidite če idete malo na špancir nekam med šumu i polje. A novi igrač na tabli je dabar. On kuruznoga klipa nemre doseči, ali pregrizne betvu, prehiti ju i odvleče i nju i klipa v kompletu, v Bednju ili ribnjak. Videl sam kraj Bednje da ljudi na kuruzu vesiju mreže, kak ovi v goricama za škvorce, kaj bi si nekak pomogli da jim dabar ne kombajnera saku noč.

I jabuke su takaj lepo rodile. Lepe, debele, krasne, sočne. Jabuke su dobre za ljubav, sa sok, za štrukle, ili za jesti, onak bezveze, dok nam dojde. Se je dobro. Jesen. Žetva.

Toplo pri srcu, slatko na jeziku, mirno vu duši.

I tak si mislim, vi’š kak je čovek, poljoprivrednik, vinogradar, vočar, prisiljeni živeti z tom silnom živinom koja bi isto štela imeti svoju žetvu. Vuši, zajci, srne, škvorci, dabri, divlje svinje, jastrebi, vrane, lisice, vse se to namata tu negdi v blizini kaj bi si nekaj v gobec ili kljun deli. I još za nas ostane dost.

Videl sam da se i ververica došla čudit. I nju bi mogli zgledati dok bute zevali prema krasotama v krošnji. Ja sam videl ververicu da se popentrala na javor z jedne strane opčine i onda prek kroha odišla baš na on prvi likvidambar pre gradonačelnikovomu službenomu parkingu. Meni bi na te visini vjerojatno vušlo, ali se ta mala glodavica nikaj ne boji. Micek mali.

Tu v gradu takaj znamo da je jesen jer su “lukomovci” zvadili letnoga nasada z gartlicov vun i posadili mačuhice i tulipane. Po gradu je se puno listja koje budu oni lepo pokupčali za kompost, ali sreča da nisu prefletni jer onda lepše ta gradska jesen zgledi. Ideš polek Mane na trgu, a jesenski veter v onomu šturcu pre Rajfajzen bankomatu zavrti coprnicu punu listja kaj te pozdravi. Dojde mi kaj bi mu pesmu napisal za nju. Dok dojde na red. I ovo gradsko drevje se pomali farba. Lepo vas prosim da se gda gda naluknete i na to, najte samo v tlakavce gledati. Posebno vam obračam pozornost na likvidambare. Imamo ih dva, jeden je pre opčini tam gdje je igralište, a drugi pre penzionerima, saki pre svojemu voglu. Kak te drveni slikar, stručnjak, likvidambar, menja farbe!

To je nekaj, ali morate ga gledati saki dan.

Nemrete fulati, najlepše jesensko drevo, mom ga vidite kak je gizdavi. A i on metuzalem tropski, ginko, tam pre porezni, on je ovo leto odlučil premeniti program.

Namesto da mu se zeleni listi najpre zažoteju po rubima pak se onda pomali šaraju prema žilicama, kaj je prekrasno, on se je odlučil da bu ovo leto počel žoteti od vrha grani prema steblu. I to je super predstava.

I ve si zamislite ovak: da namesto ovih gacijici denemo nekakve, recimo, lipe. Ili javore. I da jih pustimo nek se razrasteju, nek budu velike, bogate, zelene krošnje, za veliki hlad. I još si zamislite da imamo i malo ovih po zemlji hodajučih golubekov, kaj sam jih spomenul malo pre, kaj po književni gugučeju. I onda se sednete na klupicu na trgu, pod veliko drevo, pa vam je v proletje vse lepo zeleno, v letu debeli hlad, a v jesen celi jesenski festival, žoto, zlatno, črleno, hrđavo… I dok tak sedite, dojdeju vam gradski golubeki, pleteju vam se pod noge, a vam kakti slučajno padne komad korneta ili kajzerice. Veselje za malu decu i penzionere, milina za fotografe, slikare i pesnike. Najrajši bi to nacrtal, da imam čas.

Foto: Miro Vađunec

No, če su me več ovu jesen povlekle kojekakve živine, ne bi štel pozabiti i golubeke. Ima jih već ohoho, ali ne znam kak bi to čovek zdresiral kaj bi se špancerali po trgu kak v Zagrebu na Jelačiču. To bi bila super slika. Ove naše vidim da su se na tornju narendirali, već niti ne vlezneju, ali ne bi se spustili na zemlu, nikak. Bum se vrnul na golubeke, ali prije toga još nekaj - bila je ve ova akcija, posadi drevo, naj biti trček, posadili su i još sadiju prek dvesto drevi po Ludbregu. Još nisam vse z veseljem spregledal, ali bum za drugi put.

No štel sam reči da imamo ve krasne drvorede, vu Frankopanskoj, Sajmišnoj, po novomu v Stepinčevoj, Fizirovoj, polek Bednje, kak bu vreme išlo tak budu se lepši i vekši. Pak si nekak mislim da dok smo več zaleta zeli z novim drevjem, kaj mi je jako drago, da budu i na trg došla nekakva velika dreva. Ove gacijice ceplene su počele kazati nekakve znake peronospore ili čega več, nekoje su skundrave, a kolendar jim je navek zmešani, do lipnja jim listje ne zide, a po snegu su još zelene. Nema tu hlada niti kaj bi se maček skril. Nema tu sreče, a niti zelenjave.

Si sveti su za koji dan, Vakula veli da bi moglo početi biti zima, A Sijerkovič je negda govoril: Sunčani Svi sveti, obilje žira i žita ljeti. Kaj bu, to bumo vidli, a do onda, glave gori, jesen je lepa, takva nam i treba.

“Jesensko to pesmo / Mi čuli vre jesmo / Tri večeri tu... / Crn-bel… // I znamo, da leto / Otišlo je, eto – / Baš kakti vu snu... / Crn-bel... crn-bel…”.

Sljedeći broj Ludbreških novina izlazi 29. studenoga 2019.