Ludbreške novine broj 151

LIST GRADA LUDBREGA BE SPL AT NI PRIM JER A K 29. STUDENOGA 2019.

BROJ 151 / GODINA XIV.

DV D LU DB R EG

DANI MLADENA KERSTNERA

Ovog mjeseca održani su 14. Dani Mladena Kerstnera na kojima je nastupilo 19 amaterskih glumačkih družina.

Str. 16. - 17.

VUKOVAR

U Ludbregu i Hrastovskom prigodnim programom obilježen Dan sjećanja na žrtvu Vukovara 1991.

Str. 10.

NOVI BISKUP

150

Mons. Bože Radoš za biskupa je svečano zaređen tijekom svetog misnog slavlja u katedrali u nedjelju 24. studenoga.

Str. Str. 12.

12.

-13.

- 13.

GODINA POSTOJANJA

Str. 8. - 9.

ZORAN KRIŽANIĆ

„Želio bih da za koju godinu postanem hrvatski reprezentativac u planinskom trčanju.”

Str. 23.

2

AKTUALNO

29. studenoga 2019.

Zimska služba spremna U komunalnom poduzeću Lukom u Ludbregu održana je konferencija za medije na kojoj je predstavljen plan i program rada zimske službe.

– Zimska služba grada Ludbrega u potpunosti je spremna.

Osim vozila u vlasništvu komunalnog poduzeća, potpisani su ugovori s vanjskim kooperantima koji za nas održavaju okolicu. Nabavljene su sol i sipina u dovoljnoj količini za održavanje naših prometnica – rekla je Spomenka Škafec, direktorica Lukoma. Dodala je i kako su nabavili novi stroj, odnosno posipač na električni pogon. – Prijašnji posipač bio je jako bučan, nekako smo željeli biti senzibilni te smo odlučili nabaviti tiši stroj.

U pripravnosti su još freza, stroj za čišćenje pločnika i ralica, odnosno ukupno na raspolaganju imamo šest vozila za rad zimske službe – rekla je Škafec.

Na konferenciji za novinare sudjelovao je i ludbreški gradonačelnik Dubravko Bilić koji se osvrnuo na prošle sezone kada nije bilo jakih zima te je sve proteklo mirno.

– Nadamo se još jednoj takvoj zimi, ali i u slučaju većih količina snijega građani mogu biti bezbrižni jer Lukom je spreman odraditi posao zajedno s ostalim tvrtkama koje su zadužene za čišćenje na našem području.

Grad Ludbreg i sva pripadajuća naselja bit će pravovremeno očišćeni od snijega kako bi se sve

Lukom Ludbreg

normalno moglo odvijati. Uz ekipu u samom Lukomu postoje i naši vrijedni i dugogodišnji kooperanti koji održavaju naselja u kojima obično i žive ili su u blizini baš kako bi mogli pravovremeno reagirati – rekao je gradonačelnik. Dodao je kako posljednjih godina Grad dosta ulaže u izgradnju nogostupa, biciklističkih staza i općenito sigurnost u prometu.

– Kako bi zimi ta sigurnost bila na visokoj razini, naravno da se sve to mora dobro i pravovremeno očistiti – rekao je gradonačelnik. Zamolio je također građane da se uključe u čišćenje ispred svojih domova kako bi svi skupa bili sigurni u pješačkom prometu.

Blagdansko uređenje Djelatnici Lukoma proteklih su dana uz ostale poslove marljivo radili i na blagdanskom ukrašavanju gradskih ulica, trga, parka dvorca Batthyany kao i pripadajućih naselja.

Ove godine poseban naglasak stavljen je na ukrašavanje parka dvorca Batthyany obzirom da će se u atriju dvorca 21. i 22. prosinca održati program "Cinkuš adventski".

Božićnice za umirovljenike i studente Nakladnik: CZKI “D. N.“ Ludbreg Glavni urednik: Iva Havaić Sakač Grafički urednik: Miroslav Vađunec Redakcija: Branko Dijanošić, Iva Havaić Sakač, Darko Skupnjak, Matea Lukić, Dražen Vađunec, Neven Jerbić, Željka Namesnik Kontakt: CZKI “D. Novak” Ludbreg,

Trg Sv. Trojstva 19

Telefon: 042 / 306 130

Fax: 042 / 306 068

e-mail: ludbreske-novine@czkidn.hr dskupnjak@czkidn.hr Tisak: Tiskara Zagreb

Grad Ludbreg i ove će godine u povodu božićnih blagdana isplatiti jednokratnu pomoć umirovljenicima i osobama slabijeg imovinskog stanja. Jednokratnu pomoć u iznosu od 200 kuna ostvaruju umirovljenici i osobe slabijeg imovinskog stanja čija primanja iznose do 1500 kuna i imaju prebivalište na području Grada Ludbrega.

Isplata jednokratnih pomoći umirovljenicima i osobama slabijeg imovinskog stanja vršit će se u prostorima gradske uprave Grada Ludbrega, Trg Svetog Trojstva 14 od ponedjeljka – 9. prosinca do petka 20. prosinca 2019. godine u vremenu od 7 do 15 sati.

Umirovljenici i osobe slabijeg imovnog stanja s primanjima do 1500 kuna isplatu jednokratne socijalne pomoći mogu ostvariti uz predočenje važeće osobne iskaznice ili druge javne isprave iz koje je vidljiv osobni identifikacijski broj – OIB. Studenti Grada Ludbrega pravo na dobivanje jednokratne pomoći povodom božićnih i novogodišnjih blagdana ostvaruju ukoliko su upisani kao redoviti studenti u akademsku godinu 2019./2020., imaju prebivalište na području Grada Ludbrega, nisu navršili 27 godina života i nisu korisnici nikakvih stipendija. Studenti koji ispunjavaju uvjete mogu na propisanom obrascu, a koji se nalazi na mrežnoj stranici Grada Ludbrega, dostaviti prijavnicu za dodjelu jednokratne pomoći do 17. prosinca 2019. godine do 15 sati. Uz prijavnicu za dodjelu jednokratne novčane pomoći, studenti su dužni dati na uvid uvjerenje o upisu u akademsku godinu 2019./2020., kao redoviti studenti te važeću osobnu iskaznicu. Termin podjele novčanih pomoći utvrdit će se naknadno.

AKTUALNO

29. studenoga 2019.

3

VR Education Početna konferencija Gradu Ludbreg odobren je projekt iz Erasmus+ programa Europske unije pod nazivom Implementation of Virtual Reality based learning methodology in secondary schools, akronim: VR EDUCATION. Ukupna vrijednost projekta iznosi 189.751,00 EUR. Projekt započinje s implementacijom u studenom 2019. godine. Partneri na projektu su srednje škole, javne ustanove, razvojne agencije te mala i srednja poduzeća iz Makedonije, Bugarske, Cipra i Hrvatske. U okviru projekta u petak 29. studenog u 10 sati u hotelu Amalia bit će održana početna konferencija na kojoj će biti predstavljena sama provedba projekta.

Glavna ideja projekta je stvoriti inovativne pedagoške i nastavne metode koje će se temeljiti na digitalnim tehnologijama.

Ideja ovog projekta je naučiti i potaknuti nastavnike / učenike da surađuju i koriste tehnologiju na kreativan i učinkovit način. U sadašnjim obrazovnim sustavima u većini zemalja EU-a, motivirati učenike da uče nastavni sadržaj predstavlja izazov za nastavnike. Istraživanja provedena

u srednjim školama projektnih partnera, u fazi izrade projektne ideje, samo dokazuju dobro poznatu činjenicu da se studenti lako “zasite” akademskim sadržajem predstavljenim u formalnom obrazovnom procesu. Tradicionalne metode poučavanja usmjerene su na pružanje činjenica. Međutim, pristup i konzumiranje mnogo informacija nije učenje. Biti informiran nije isto što i biti obrazovan. Virtualna stvarnost (VR) može motivirati studente na akademsko postignuće. Koristeći VR tehnologiju, nastavnici mogu privući pažnju učenika na razvijeni VR obrazovni materijal i učiniti proces učenja uzbudljivim i učinkovitijim. VR je na pragu obrazovanja, a nove školske učionice bit će tehnološki napredna mjesta učenja, s VR tehnologijom, koja će značajno povećati angažman učenika.

Prema tome, glavni ciljevi projekta su: poboljšati kvalitetu i atraktivnost obrazovnog procesa u školama u Ludbregu (Hrvatska), Kochaniju (Sjeverna Makedonija), Limassolu (Cipar) i Pazardzhiku (Bugarska) ra-

Asfaltiranje Grudnice/Kamenica

zvojem i primjenom inovativnih metodologija učenja utemeljenih na virtualnoj stvarnosti; povećati kompetencije i vještine nastavnika i učenika srednjih škola u korištenju dostupnih online obrazovnih sadržaja za VR u svakodnevnoj nastavi; uspostaviti strateško partnerstvo između različitih socio-ekonomskih tipova organizacija za povećanje kvalitete obrazovanja uz pri-

Hrastovsko

Kao što je bilo i najavljeno započeli su radovi na asfaltiranju odvojaka na području Hrastovskog – Grudnice/Kamenica u dužini 400m. Radove izvodi Niskogradnja Knežević, a financiraju se iz prikupljenih sredstava poreza na kuće za odmor i općih prihoda i primitaka.

U naredne tri do četiri godine u planu je uređenje većine vinogradarskih puteva s ciljem olakšavanja pristupa samim objektima, ali i u turističke svrhe.

- Radovi u Hrastovskom samo su jedan od segmenata ugovorenih radova na području Grada Ludbrega ove godine. Vinogradarski putevi odnosno područje vinograda zanimljivi su s turističkog aspekta. Naši vinogradari već su se pobrinuli da se nadaleko čuje da se u vinogradima ponad Ludbrega proizvode sjajna vina temeljena na dugogodišnjoj tradiciji. Zadnjih nekoliko godina zahvaljujući kreativnosti i poduzetničkom duhu naših sumještana ovdje je sve aktivniji i turizam jer osim što je Ludbreg grad čudesa i legendi okružuje ga i prekrasna priroda – rekao je gradonačelnik Dubravko Bilić.

mjenu najboljih praksi i razvoj inovativnih obrazovnih metoda. Specifični ciljevi planiranih aktivnosti bit će: razvoj vlastitog inovativnog obrazovnog modula temeljenog na ICT-u uz korištenje VR tehnologije; poboljšati učenička postignuća u školskim predmetima uz pomoć VR obrazovne tehnologije; poboljšati

vještine timskog rada studenata kroz transnacionalni natjecateljski događaj u okviru dugoročnog nastavnog treninga; uspostaviti transnacionalnu nastavničku mrežu pomoću eTwinning mrežnih modula i izraditi Strateški akcijski plan za transnacionalnu suradnju u području obrazovanja.

Sadržaj priopćenja isključiva je odgovornost Grada Ludbrega.

U Glazbenoj školi obavljena zamjena kotlova Zbog problema s grijanjem u zgradi koju koristi Glazbeni odjel Osnovne škole Ludbreg obavljena je zamjena dotrajalih toplovodnih kotlova s kondenzacijskim toplovodnim uređajima za grijanje. Cijena radova s uključenim PDV-om iznosila je 123.185,00kn, a plaćanje su financirali Grad Ludbreg u iznosu od 66,22 posto dok je preostali iznos financiralo Ministarstvo pravosuđa.

- Preko 150 učenika pohađa našu glazbenu školu što je uistinu respektabilna brojka. Poznato je da se ovaj kraj kroz povijest dokazao kao glazbeni, a broj upisanih učenika potvrđuje da interes za glazbu ne jenjava. Stoga im je potrebno omogućiti i sve potrebne uvjete, a s dolaskom hladnijih dana rješavanje problematike grijanja svakako je bilo primarno – rekao je gradonačelnik Dubravko Bilić.

U "zgradi suda" glazbeni odjel koristi učionicu za skupnu nastavu, - 5 učionica za individualnu nastavu i prostor za učitelje. Nastava glazbenog odjela odvija se i na drugoj lokacija, a koja se nalazi u zgradi Centra za kulturu i informiranje "Dragutin Novak" Ludbreg.

Danas se u osnovnoj glazbenoj školi može učiti sviranje na sljedećim instrumentima: klavir, flauta, truba, tuba, trombon, saksofon, klarinet, harmonika, gitara, tambure (bisernica, brač, kontrabas). Redovna aktivnost učenika je i sudjelovanje u radu orkestara i zbora. U školi djeluje tamburaški orkestar, puhački orkestar i zbor.

Molimo građane da ne odlažu smeće na mjesta predviđena za distribuciju Ludbreških novina.

Unaprijed se zahvaljujemo.

Uredništvo Ludbreških novina

4

GOSPODARSTVO

29. studenoga 2019.

OPREMA D.D. I DUCATI PREDSTAVILI VLASTITE USPJEŠNE PRIMJERE “Industrija 4.0 – prilika i/ili izazov” Ludbreške tvrtke Oprema d.d. i Ducati komponenti d.o.o. predstavile su vlastite uspješne primjere na svom putu digitalne transformacije u sklopu konferencije “Industrija 4.0 – prilika i/ili izazov”. Organizator konferencije održane u Varaždinu bila je Hrvatska udruga poslodavaca kao partner u projektu “Promocija poduzetništva”.

Tema konferencije bila je četvrta industrijska revolucija čiji su cilj pametna poduzeća, tvornice i pogoni koji su prilagodljivi i učinkovito integriraju sve svoje dionike u jedinstvenom, bržem i usklađenijem, a posljedično efikasnijem procesu. Na konferenciji se okupilo 200-tinjak uzvanika - poslodavaca i institucija četiriju županija.

Okupljenima se na početku konferencije obratila Gordana Deranja, predsjednica Hrvatske udruge poslodavaca, naglasivši da je upravo digitalizacija ono što nas može povući s ove pozicije u Europskoj uniji na kojoj smo danas.

-Danas smo na sjeveru, u regiji koja je među predvodnicama, s primjerima iz gospodarstva koji trebaju biti motivirajući i podstrek svima u gospodarstvu u toj četvrtoj industrijskoj revoluciji, kako bi uhvatili korak s našim konkurentima. To nije samo kupnja kompjutera, to je promjena cijelog sustava rada. Nije samo do nas poslodavaca. Da bismo bili konkurentniji i implicirali digitalizaciju, normalno da nam treba i okruženje. Za sada ono što možemo detektirati kao najveće probleme to su obrazovanje, jer za takvu digitalizaciju i za te nove tehnologije trebaju nam obrazovani ljudi, i cjeloživotno učenje, što baš u Hrvatskoj nije na nekom zavidnom nivou.

Druga stvar koja je sigurno kočnica je Zakon o radu jer treba pratit suvremenu ekonomiju, treba pratit suvremene trendove, treba biti fleksibilan. Ako se ta dva faktora ne poslože, teško da ćemo mi poslodavci samo uvođenjem digitalizacije ići sami naprijed. Koči nas i veliki nedostatak radne snage. Poslodavci sva ona slobodna sredstva koja imamo, umjesto da ulažemo u napredne tehnologije, moramo investirati u svoje radnike, mora-

mo povećavati plaće kako bi ovu radnu snagu koju imamo danas i zadržali u Hrvatskoj – istaknula je Deranja, osvrnuvši se i na situaciju na sjeveru Hrvatske: -Vidimo da je sjever po ukupnoj zaposlenosti, po broju prihoda, po ostvarenoj dobiti u samom vrhu Hrvatske. Ako samo vozite do Varaždina vidite koliko je tu hala, koliko je tu velika industrija. Ovo je svijetli primjer.

Jedino na čemu bi se još trebalo poraditi u ovoj regiji je prosječna plaća.Konferenciji je nazočio i ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat koji je najavio da će do kraja godine hrvatskoj javnosti biti predstavljena ne samo digitalna transformacija, već ukupno digitalno gospodarstvo.

-Ući ćemo u javnu raspravu od 30-ak dana. Sve one dobre stvari koje ćemo kao sugestije dobiti od zainteresirane javnosti implementirat ćemo u nacionalni plan. Nakon toga pripremljeno je oko 250 milijuna kuna za prvi natječaj koji će pratiti uvođenje tehnologije ili svega onoga što nosi industrija 4.0., kako bismo nakon strateških dokumenata imali i određene akcijske planove, ali i vremensku i financijsku omotnicu unutar koje sve ono što je nacionalnim planom zacrtano moramo transformirati, odnosno preseliti u dvorište hrvatskih poduzetnika – rekao je ministar te na pitanje jesmo li zakasnili odgovorio: -U ovom trenutku sinkroniziraju se strateški dokumenti i na nivou Europske unije. Europa u ovom trenutku još uvijek nije predstavila finiš dokumenta, industrijsku strategiju, participiramo i budno pratimo što i kako u tim smjernicama za sljedećih sedam godina. Nakon nekoliko strateških dokumenata koji su u završnoj fazi izrade na nivou Komisije, mi ćemo morati naše strateške dokumente uskladit s europskim i nakon toga ide nova financijska omotnica 2021.-2027. koja će ovakvu industriju, siguran sam, puno dinamičnije i s daleko većim sredstvima pratiti u sljedećih sedam godina.

O tome prate li to i u kojoj mjeri hrvatske tvrtke ministar Horvat je kazao:

-Da si budemo jasni i da spustimo loptu na zemlju. Da bismo imali inovativnu Hrvatsku, da bismo imali reindustrijalizaciju, mi moramo prvo temeljnu industriju staviti na zdrave noge.

Dok nam naši veliki giganti propadaju i dok u našim velikim industrijskim gigantima imamo probleme ovakvog tipa: ne možemo isplatit plaću, ne mogu se naplatiti ili završiti ugovori koji su ugovarani, ta transformacija koja mora biti digitalna transformacija, ali prvo transformacija naših glava, transformacija nečeg što je bilo normalno do proteklih nekoliko godina u nešto novo, a ono staro i ovo novo dijametralno su suprotno. Dakle, centralna država, financijs k e institucije, moramo im staviti na r a spola ga nje, otvoriti, ad„Da bismo imali ministrativne inovativnu Hrvatsku, procese smanjiti, iz godine da bismo imali u godinu reindustrijalizaciju, u ma njivat mi moramo prvo porezno temeljnu industriju opterećenje, što je prije moguće, staviti na zdrave i to je moja noge.” ingerencija staviti u opticaj prvi akcijski p r v o razvoj i plan umanjenja neporeznih investiranje u davanja, cijenu rada učinibaznu indust riju, ti konkurentnom i nakon nakon toga inovacije koje se toga imati perspektivu da i inmoraju izroditi iz te bazne indudustrija u Hrvatskoj, kao i neke strije, nakon toga investiranje u druge grane gospodarstva, idu istraživanje i razvoj barem na nibržim putem prema naprijed – vou 2018. godine koja je za 18,7 zaključio je ministar Horvat. posto bila jača od 2017. i nakon Među tvrtkama koje su na toga akcelerator europski fonkonferenciji predstavile vlastidovi koji sve ove brojke moraju te uspješne primjere na svom multiplicirati. putu digitalne transformacije Horvat je dodao da naši poje Oprema Ludbreg d.d., a član duzetnici investiraju u nove Uprave tvrtke, Tomislav Cvettehnologije, u nova inovativna ko, između ostalog je istaknuo: rješenja, koliko u ovom trenut-S obzirom da smo unatrag ku mogu te da im Vlada u tome tri godine više od duplo dimora pomoći. gli osobne dohotke, jedan od -Sav javni servis, lokalna i osnovnih rezona je bio da mi

moramo maksimalno ići u robotizaciju, u mehanizaciju, u nove strojeve, i u konačnici u digitalizaciju. S obzirom da smo preko 94 posto izvoznik, imamo povoljnu situaciju pa možemo koristiti sredstva kohezijskih fondova iz Europske unije. Tako smo unatrag četiri godine oko 1,6 milijuna eura dobili, ali to je još uvijek 35 posto od ukupne investicije, znači naše investicije su bile oko 6 milijuna. To je dovelo da smo i sada konkurentni uz sve nove cijene rada. Prije je bilo bitno lakše raditi.

Da je digitalna transformacija ili proces industrijalizacije prema 4. industriji nužan za opstanak na globalnom tržištu, istaknuo je i Darko Ranogajec, čelni čovjek tvrtke Omco Croatia iz Huma na Sutli.

- Bez takve konkurentne sposobnosti, bez sustava koji povećavaju produktivnost i efikasnost proizvodnje se jednostavno ne može prodavati po svjetskom tržištu. To je proces koji se mora nastaviti i u kojeg se mora investirati prije nego u bilo što drugo jer bez toga nema daljnjeg razvoja – naglasio je.

Uz ministra Horvata, konferenciji je nazočio i državni tajnik Mario Antonić.

OBILJEŽILI SMO

29. studenoga 2019.

5

Ludbreťki branitelji u Koloni sjećanja Tog 18. studenog 1991. godine Vukovar se probudio razoren i ranjen. Hladno i sumorno jesensko jutro nosilo je novu bol i patnju. Djetinjstva su bila prekinuta, obitelji razdvojene, broj stradalih jedva se pratio...

ProĹĄlo je 28 godina od najbolnijih dana u novijoj povijesti Vukovara. Tijekom gotovo tromjeseÄ?ne opsade grada stradalo je 2.717 hrvatskih branitelja i civila, a grad je gotovo sravnjen sa zemljom.

Bitka za Vukovar poÄ?ela je 25. kolovoza 1991. kada su bivĹĄa JNA i srpske paravojne postrojbe krenule u opći tenkovsko-pjeĹĄaÄ?ki napad na Vukovar. Hrvatska vojska organizirala je nekoliko pokuĹĄaja deblokade Vukovara na koji je znalo dnevno padati i do 11.000 bombi, granata i raketa, a meÄ‘u napadima najizloĹženijim objektima bila je bolnica na koju je padalo svakodnevno prosjeÄ?no 700 granata. Opkoljeni Vukovar branilo je oko 1800 pripadnika Zbora narodne garde (ZNG) i policije te dragovoljaca HOS-a ustrojenih u 204. brigadu hrvatske vojske. Nakon gotovo tromjeseÄ?ne vojne opsade obrana grada

slomljena je 18. studenoga 1991. godine. U srpske koncentracijske logore odvedeno je oko 7000 zarobljenih hrvatskih branitelja i civila, a iz grada je prognano oko 22.000 Hrvata i ostalih nesrba.

28 godina kasnije u sklopu programa "Vukovar – mjesto posebnog pijeteta" u Koloni sjećanja koju su predvodili hrvatski branitelji Vukovara, bili su i ove godine LudbreŞani, heroji koji su kad je bilo najpotrebnije stali u obranu.

-S ludbreĹĄkog podruÄ?ja nas je 11. rujna 1991. otiĹĄlo 20. Od tog broja jedan naĹĄ kolega je poginuo, jedan se vodi kao nestali, a 14 nas je zavrĹĄilo u logoru. Na Dan logoraĹĄa 14. kolovoza 1992. godine, u razmjeni zarobljenika, vratila se zadnja grupa preĹživjelih – rekao je Dragec Kladić, jedan od ludbreĹĄkih branitelja Vukovara.

Po procjeni organizatora mirnu i dostojanstvenu kolonu Ä?inilo je oko 65.000 ljudi koji su prolazili kriĹžni put ulicama Vukovara u duljini 5,5 kilometara, sve do Memorijalnog groblja Ĺžrtava iz Domovinskog rata gdje su poloĹženi vijenci.

Upaljeni lampioni u

Ludbregu i Hrastovskom Hrvatski sabor donio je 29. listopada 1999. Odluku o proglaĹĄenju dana sjećanja na Ĺžrtvu Vukovara 1991. godine, kako bi se dostojanstveno i primjereno odala poÄ?ast svim sudionicima obrane Vukovara, grada heroja – simbola hrvatske slobode.

U znak sjećanja na herojsku obranu Vukovara i u Ludbregu je na sam Dan sjećanja na Ĺžrtvu Vukovara, 18. studenog, paljenjem svijeća odana poÄ?ast svim Ĺžrtvama Vukovara. Lampioni su upaljeni u parku dvorca Batthyany, a organizirali su se i mjeĹĄtani Hrastovskoga gdje su takoÄ‘er upaljeni lampioni.

MjeĹĄoviti pjevaÄ?ki zbor Podravina u subotu 16. studenog odrĹžao je tradicionalni koncert.

U dvorcu Batthyany uz MPZ Podravina nastupili su: Tena Hudoletnjak Kos (sopran), Ĺ˝enska vokalna skupina "Allegre" iz VaraĹždina, uÄ?enice Osnovne ĹĄkole Ludbreg i "Biseri", tamburaĹĄki sastav kojeg Ä?ine branitelji Vukovara.

Dan sjećanja obiljeŞen i u Osnovnoj ťkoli Ludbreg U ponedjeljak, 18. 11. 2019. u Osnovnoj ťkoli Ludbreg obiljeŞen je Dan sjećanja na Şrtvu Vukovara. S dubokim poťtovanjem prema gradu heroju i njegovim stanovnicima osnovnoťkolci su se prisjetili događanja prije 28 godina.

Predvorje ĹĄkole ureÄ‘eno je golubicama mira i prigodnim panoom. UÄ?itelji su na poÄ?etku prvog sata uÄ?enicima Ä?itali „PriÄ?u o gradu“ SiniĹĄe GlavaĹĄevića.

Sjećanje

IVAN LIPIĆ 27. 11. 1996.

6

PROJEKT

29. studenoga 2019.

OT PA D – NOV I R ESU RS Grad Ludbreg u partnerstvu s Općinom Kalnik započinje provedbu projekta “O okolišu se pobrini i otpad zbrini”. Projektom „O okolišu se pobrini i otpad zbrini“ nastoje se potaknuti svi građani i stanovnici Grada Ludbrega i Općine Kalnik na odgovorno ponašanje s otpadom.

Projektne aktivnosti usmjerene su na sve ciljane skupine kako bi se najbrže i najučinkovitije usvojile navike učinkovitog zbrinjavanja otpada. U sklopu projekta provode se izobraznoinformativne aktivnosti o održivom gospodarenju otpadom koje uključuju održavanje javnih i edukacijskih tribina o održivom gospodarenju otpadom u Gradu Ludbregu i Općini Kalnik za građane, organizacija natjecanja i radionica o gospodarenju otpadom za učenike osnovnih škola pod nazivom „Uči djecu od malih nogu da otpad zbrinuti mogu“; organizacija edukativne platforme za djecu predškolske dobi i osnovnoškolske dobi od 1. do 4. razreda „Otpad nije fora jer okoliš čisti biti mora“, organizacija specijaliziranih radijskih i televizijskih emisija o gospodarenju otpadom, kreiranje letaka o sprečavanju nastanka otpada i izobrazno-informativnih materijala za predškolsku i školsku djecu, izrada brošura „O okolišu se pobrini i otpad zbrini“, izrada plakata za sprečavanje nastanka otpada i kompostiranje te izrada naljepnica za označavanje kanti i kontejnera za strane turiste.

Nedavno je tako u Ludbregu gostovao dr.sc. Dražen Šimleša koji je magistrirao i doktorirao na Odsjeku za sociologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

Zaposlen je kao viši asistent na

Institutu državnih znanosti Ivo Pilar u Zagrebu. Glavno područje njegovog rada su glaobalizacija i održivi razvoj. U Ludbregu je javnosti predstavio "Reciklirano imanje".

-Uglavnom objavljujem teme koje su povezane za održivi razvoj ili na koji način funkcionira današnji svijet. Zadnja knjiga je „Dobra ekonomija“ koja opisuje na koji način bi ekonomija mogla biti puno više dobra ili puno više pravednija ili održivija.

Govori o pravilnim načinima međusobnog ophođenja jednih prema drugima, ali i o načinu ophođenja ljudi prema prirodi i budućim generacijama. To su stvari koje mene zanimaju iz razloga što sam ja i kao predavač i kao istraživač i kao osoba koja pokušava nešto i u praksi živjeti, kroz jedan projekt koji se zove Reciklirano imanje. Danas ima sve više ljudi kojima manje treba kritika, dakle manje im treba ukazat prstom što ne valja, ali im nedostaju rješenja. Meni je dosta bitno da u svom, nazovimo to tako aktivističkom radu, ali i ovom istraživačkom probam pronjuškati gdje su ta rješenja odnosno gdje se ljudi već i danas odgovorno odnose prema otpadu i da na taj način pokušam nekako inspirirati ljude da se može, da postoje rješenja, da se ona već koriste i ostvaruju rezultate. O tome se zapravo radi i u ovom projektu – objašnjava Šimleša.

Reciklirano imanje je jedan jako zanimljiv projekt koji upravo ima pozadinu u tome da se pokaže da se može nešto drugačije. - Nedavno smo proslavili 20 godina projekta. To je veliko slavlje i velika obljetnica za nas jer smo počeli taj projekt kao

Sadržaj priopćenja isključiva je odgovornost Grada Ludbrega

klinci odnosno kao rani studenti bez ikakvog znanja samo s ogromnom željom da se nešto izgradi. Danas je to izraslo u edukacijski centar i naš životni prostor.

Tamo ljudi dolaze naučiti praktična rješenja iz područja otpada, energije, proizvodnje hrane, gradnje energetski efikasnih kuća, o prirodnoj kozmetici, sjemenarstvu i slično. Uglavnom, ljudi dolaze zbog neke teme koja ih je zaintrigirala, a onda vide na koji način smo mi nju spojili sa svim drugim tehnologijama i stvarima koje smo izgradili. Često im onda zapne za oko i počne ih zanimati nešto što ih do tad možda nije zanimali i po što nisu došlu. Imanje je dosta zahtjevno, zahtjevno ga je vodit. Od 3. do 11. mjeseca gotovo svaki vikend imamo ili neku radionicu ili edukaciju ili neki tečaj. Ali zbog toga smo ga i gradili. Htjeli smo zapravo na praktičnom primjeru ljudima pokazati kako neke stvari u svim ovim područjima koje sam nabrojio funkcioniraju – rekao je Šimleša. Dodao je kako je Grad Ludbreg na dobrom putu formiranja mišljenja da zapravo velik dio otpada ne treba završiti kao smeće, kao nešto što zagađuje naš okoliš i ugrožava naše zdravlje, nego može kroz određene postupke postati novi resurs. - Mi uvijek učimo ljude da je najbitnija stvar kod otpada da ga se smanji. Često gomilamo količine otpada ili iz nekog ne znanja, neinformiranosti ili zbog nekih trendova, pa bacamo nešto što je i dalje funkcionalno. Jednostavno trebamo smanjiti tu količinu i samim time manje onda opterećivati eko sustave i naš okoliš. I za to postoje već jako dobri primjeri

Radionica za djecu U sklopu projekta „O okolišu se pobrini i otpad zbrini“ 29. listopada 2019. u Osnovnoj školi Ludbreg održane su edukativne radionice za djecu s ciljem informiranja najmlađih stanovnika Grada Ludbrega o različitim načinima zbrinjavanja otpada te o važnosti odgovornog postupanja s otpadom.

S ciljem da se djecu upozna s problematikom otpada održano im je predavanje o tome što je otpad i recikliranje, kako smanjiti otpad, koje vrste otpada iz kućanstva odvojeno sakupljati, u koje spremnike odlagati pojedine vrste otpada te im je opisano koje stvari i materijale mogu ponovno upotrijebiti i iskoristiti prije nego ih bace. Prikazani su im edukativni kratki filmovi u kojima likovi pravilno i nepravilno postupaju s otpadom s ciljem da djeca na njima primjereni način nauče koji je ispravni način postupanja s otpadom.

Budući da je izbjegavanje i smanjenje nastanka otpada najpoželjnije u hijerarhiji upravljanja otpadom govorilo se o tome kako izbjeći ili smanjiti nastanak otpada kod kuće i u školi te koje navike i ponašanja promijeniti kako bi što manja količina otpada završila na odlagalištima. U predavanju je istaknuta važnost očuvanja prirodnih resursa, vode, zraka i tla kao i briga o okolišu, biljkama i životinjama.

Nakon predavanja slijedio je praktični dio u kojem su djeca učila o metodama ponovne upotrebe. Predmeti s kojima su djeca radila prikupljeni su na reciklažnom dvorištu “Meka” od građana Grada Ludbrega. koje bi trebalo slijediti. Otpad je dosta lokaliziran i dosta ovisi o samim gradovima i njihovom način ophođenja. Postoje određene regije u Švicarskoj, Belgiji i Francuskoj koje su to zaista odlično riješile posebno što se tiče pitanja organskog otpada kojeg je možda najbesmislenije bacati jer on stvara i najveće zagađenje zbog emisije metana i drugih plinova, a vrlo se jednostavno s postupkom kompostiranja ili pravilnog zbrinjavanja iz njega može dobiti novi resurs za naše vrtove, za naša polja – zaključuje Šimleša.

Očekivani rezultati projekta odnose se na održavanje izobrazno-informativnih aktivnosti o održivom gospodarenju otpadom, obuhvaćanje 100% stanovništva izobrazno-informativnim aktivnostima na području obuhvata projekta i na izrađene te

podijeljene promidžbene materijale (letake, brošure, plakate), održane radijske i televizijske emisije, održane radionice za djecu vrtićke i osnovnoškolske dobi, osobe s invaliditetom, organizirana natjecanja za djecu, organizirane javne tribine za građane, izrađene novinske članke.

Vrijednost projekta "O okolišu se pobrini i otpad zbrini" je 499.997 tisuća kuna, a 424.997,45 kuna je iznos odobrenih sredstava za projekt iz Kohezijskog fonda u financijskom razdoblju 2014.-2020.

Razdoblje provedbe projekta je od listopada 2019. godine do 20. ožujka 2020. godine.

Kontakt osoba za više informacija je Petra Međimurec.

E-mail: petra.medjimurec@ludbreg.hr, tel: 042 420 208, mob: 099 496 6155.

29. studenoga 2019.

OGLAS

7

8

29. studenoga 2019.

POVIJESNO

Zaređen mons.

Bože Radoš Novi varaždinski biskup mons. Bože Radoš za biskupa je svečano zaređen tijekom svetog misnog slavlja u katedrali Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo na svetkovinu Krista Kralja, u nedjelju 24. studenoga.

Biskupsko ređenje mons.

Bože Radoša okupilo je u varaždinskoj katedrali brojne crkvene uzvanike. Među njima je bilo četrdesetak biskupa te više od dvije stotine drugih svećenika i redovnika. Uz glavnog zareditelja, zagrebačkog nadbiskupa metropolita kardinala Josipa Bozanića, te suzareditelje: apostolskog administratora Varaždinske biskupije mons. Josipa Mrzljaka, kao biskupa domaćina, i đakovačko-osječkog nadbiskupa mons. Đuru Hranića, kao nadbiskupa iz nadbiskupije mons. Bože Radoša, svečanoj su euharistiji koncelebrirali brojni nadbiskupi, biskupi te svećenici i redovnici iz Austrije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Hrvatske, Slovenije i Srbije.

Biskup Josip Mrzljak: „Raduje se Crkva varaždinska!“ Nakon što je zagrebački nadbiskup metropolit kardinal Josip Bozanić znakom križa započeo svečano misno slavlje tijekom kojeg će biti zaređen novi varaždinski biskup, mons. Bože Radoš, pozdravnu riječ svim uzvanicima i vjernom puku u varaždinskoj katedrali Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo uputio je, prethodnik mons. Radoša, drugi varaždinski biskup, sada apostolski administrator Varaždinske biskupije, mons. Josip Mrzljak.

Biskup Mrzljak je u svom govoru poručio kako se raduje Crkva varaždinska, i ova na zemlji, ali i ona proslavljena u vječnosti s našim zaštitnicima svetim Markom Križevčaninom i blaženim Alojzijem Stepincem. Vjerujem da je s njima u slavi i naš prvi biskup Marko Culej, rekao je biskup.

Nakon propovijedi kardinala Bozanića nastavljen je obred ređenja najprije s obećanjem biskupskog izabranika. Tijekom molitve litanija Svih svetih mons.

Bože Radoš je bio prostret na tlu, u znak potpunog predanja Bogu, dok je molitvu prošnje svečanim pjevanjem predvodio vlč. Marko Domiter. Slijedio je čin polaganja ruku i molitve ređenja. Ruke je na ređenikovu glavu najprije položio glavni zareditelj, kardinal Josip Bozanić, a iza njega i svi ostali biskupi u koncelebraciji.

Kardinal je nakon čina polaganja ruku položio otvoreni evanđelistar na glavu mons.

Bože Radoša. Obred ređenja nastavljen je mazanjem glave mons. Radoša svetom krizmom, po uzoru na Stari zavjet kada su proroci pomazivali od Boga odabrane kraljeve i po uzoru na Krista koji je Pomazanik Božji, kojemu se biskupi suobličuju, te predajom evanđelistara i znamenja; biskupskog prstena, mitre i pastirskog štapa. Predajom evanđelistara se na simboličan način povjerava vlast propovijedanja i naviještanja, odnosno označava udio u Kristovoj učiteljskoj službi. Prsten vjerne ljubavi podsjeća na učiteljsku i navjestiteljsku službu biskupa, zaručnika Crkve, koja se vrši uvijek u apostolskom zboru zajedno s Petrom - Papom. Mitra podsjeća na poziv na svetost, dok upraviteljsku službu simbolizira biskupski štap kao znak oslonjenosti na Dobroga Pastira i brige za svakog čovjeka.

Nakon toga svi su okupljeni vjernici i svećenici ustali, a kardinal Josip Bozanić pozvao je novozaređenoga biskupa mons.

Božu Radoša da sjedne na katedru te da nadalje predsjeda slavljenju euharistijske službe.

Novozaređeni biskup, odloživši štap, primio je od kardinala i ostalih biskupa cjelov mira, a katedralom je odzvanjao dugotrajan pljesak. Za to je vrijeme zbor pjevao poklik „Služiti radosno Gospodinu“ nadahnut geslom

novog varaždinskog biskupa Bože Radoša. Nakon obreda biskupskog ređenja nastavljeno je slavlje svete euharistije s prinosom darova.

Nakon pozdravnih riječi i čestitki koje su novom biskupu mons. Boži Radošu uputili mons. Želimir Puljić, vlč. Marko Rac i obitelj Malbašić, svi okupljeni vjernici u katedrali ustali su i iskazali hvalu Bogu pjevajući himnu „Tebe Boga hvalimo“.

Potom je novozaređeni biskup, u pratnji obojice biskupa zareditelja, mons. Josipa Mrzljaka i mons. Đure Hranića, prošao ispunjenom varaždinskom katedralom i svima udijelio svoj blagoslov.

Na kraju se svima okupljenima, prigodnim riječima zahvale, po prvi puta obratio mons. Bože Radoš.

Novi je varaždinski biskup zahvalio najprije dragom Bogu, zatim papi Franji, zarediteljima, biskupima, svim svećenicima, vjernicima i svojoj mnogobrojnoj obitelji i rodbini koja se okupila u varaždinskoj katedrali.

Intervju s novim biskupom Vijest o imenovanju donedavnog rektora Papinskog hrvatskog zavoda sv. Jeronima u Rimu msgr. Bože Radoša novim varaždinskim biskupom objavljena je u četvrtak 1. kolovoza u podne i u prostorijama Zavoda sv. Jeronima. Na objavi su sudjelovali hrvatski svećenici na službi u Rimu.

- Kada sam doznao za imenovanje, moram reći da sam bio jako uznemiren. Gotovo da sam doživio i jedan stres, pomalo i paniku. Postavljao sam pitanja zašto, kako, je li to definitivno?

Odlazim u nepoznato. Razmišljao sam da nikad nisam bio u tim kombinacijama. Hvala Bogu da sam se zatekao u crkvi svetog Petra u Okovima. Ušao sam u crkvu zajedno sa svojom rodbinom koja je tada slučajno bila kod mene. Iskreno govoreći, na koljenima sam molio Gospodina da to bude san nakon kojeg ću se probuditi. No, malo pomalo došao sam k sebi, jer znam da Gospodin uvijek poziva k sebi one koji nisu spremni da ih on sprema. Nadam se i vjerujem da će to biti milost službe.

Kakve su bile reakcije prijatelja i rodbine?

Morao sam se u prvim trenucima truditi da ništa ne primjete.

Reakcije prijatelja su bili radost i oduševljenje, ali koje tada nisam mogao dijeliti s njima. Bila je to podrška prijatelja koji me poznaju i koji imaju bolje mišljenje o meni, nego što ja imam o sebi.

Zato sam se malo i bojao. Moji bližnji su htjeli osjetiti kako ja to doživljavam. Hrabrili su me govoreći da će biti sve dobro. Hvala dragome Bogu, i jedni i drugi su obećali molitvenu pratnju. To mi je davalo snagu da mogu prihvatiti, pronaći duhovni mir i kazati „Gospodine, spremi me za ono za što me zoveš“.

Spomenuli ste obitelj. Voljeli bismo doznati nešto više o tome. Odakle su vaši korijeni?

Rođen sam u Crvenicama, mjestu u duvanjskom kraju, između Tomislavgrada i Posušja, u brojnoj obitelji. Moji roditelji Ivan i Matija imali su osmero djece. Troje najstarijih doživjeli su svega godinu, godinu i pol dana, i otišli su k Bogu. Ostalo je nas petero, dvije sestre i tri brata. Živjeli smo u kući zajedno s bakom i djedom te stricem i njegovom obitelji gdje je također bilo petero djece, dakle sve zajedno desetero djece. Najljepša iskustva nosim iz te kuće. Kuće koja je uvijek odisala radošću i životom.

Bilo je tu i svađa i svega onoga čega ima u kući gdje je puno djece, ali nadasve bilo je reda i mira.

Otac je radio u Njemačkoj, a stric je bio kod kuće. Ta kuća je bila i kuća molitve. Zaista neću pretjerati ako kažem da sam imao svete djeda i baku. Njih najviše pamtim s krunicom u ruci. Isto tako, i naši roditelji su bili pobožni ljudi koji su nam prenijeli ono što je najvažnije, dar i žar vjere. Svake večeri smo se okupljali na molitvi. Bog je bio kompas našeg života, ono što je bilo najdublje u našem životu. Tako su nas odgajali i Bog je bio sigurnost za danas i sutra. Možda i to što sam postao svećenikom nije moja zasluga, nego je moje zvanje izmoljeno od roditelja i šire obitelji. Moram izdvojiti i da je najmlađi sin moga strica franjevac, sada na službi u Švicarskoj, fra Branko Radoš. 1973. godine

smo se preselili u Kuševac, jedno tada novo naselje. Stanovnici su bili doseljenici iz raznih krajeva Hrvatske, a svi smo našli svoje mjesto u toj lijepoj župi pored Đakova. Tu su se rodile i moje prve želje da budem svećenik.

Tamo sam završio osnovnu školu, pošao u sjemenište na Šalatu, nakon dvije godine se vratio u Đakovo gdje sam završio teologiju i zaređen za svećenika 1990. godine.

Kako osobno doživljavate ulogu, zadaću i poziv biskupa?

Još uvijek slažem mozaik poziva jednog biskupa, ali uvijek me vodi to da je to poziv od Boga, da me Crkva prepoznala, pozvala i postavila za pastira.

Dakle, postavljen sam u Crkvi i za Crkvu. To je svećenička služba u punini. Prva biskupova zadaća je da naviješta svima Riječ Božju.

To je zadaća apostola „Idite po svem svijetu i naviještajte evanđelje“. To je zadaća biskupa, da okuplja na euharistiju. Tako gdje je biskup tako je i Crkva. Biskup je otac koji se očinske brine za sve, a prvi koji su mu na srcu su svećenici koji su prva karika do Božjega naroda. Ako biskup izgubi tu kariku, tada gubi i dodir s onima kojima je poslan. Biskupova je služba da bdije, čuva, sluša i osjeća bilo naroda i da, prije svega, moli da Bog bude onaj koji će intervenirati, da li po njemu ili po nekome drugome, ali uvijek u korist Božjega naroda.

Za biskupsku službu izabrali ste geslo „Služiti radosno Gospodinu“. Kako to?

Geslo se uvijek rađa postepeno. Da sam prvi dan izabrao geslo, sigurno ne bi bilo ovo. Ali malo pomalo u duši se stvarao temelj, vjerujem zdrav temelj, da mogu Gospodinu odgovoriti.

Evanđelje je Radosna vijest. Bog nas uvijek poziva na radost. Sveti Bernard kaže „Radost je služiti Gospodinu“. Nije teret. Ima tereta u životu svećenika i biskupa, ali to nije cilj. Teret je uvijek u službi radosti. U konačnici, radost uvijek mora biti ona po kojoj se primjeti Radosna vijest.

Tamo gdje nema radosti u životu ljudi i svećenika, Radosna vijest zastaje negdje na njegovim ustima. Radost je kao onaj potok koji

REĐENJE

29. studenoga 2019.

9

Mislav Mikac, novi župni vikar Na mjesto kapelana nakon odlaska vlč. Kristijana Stojka koji je novi ivanečki župnik, dužnost župnog vikara u župi Presvetog Trojstva preuzeo je Mislav Mikac. Novi župni vikar odrastao je u Imbriovcu Jalžabetskom, a osnovnu školu pohađao je u Jalžabetu.

- Imam dvije sestre, Petru i Vedranu koje žive u Zagrebu te dvojicu nećaka, Mateja i Bartola.

Doma u Jalžabetu, točnije, Imbriovcu, živi moja majka Marija.

Otac mi je poginuo u prometnoj nesreći kada sam imao tri godine pa njega praktički nisam poznavao. Djetinjstvo je bilo vjerojatno slično kao i svih mojih vršnjaka. Imao sam dobre prijatelje i susjede s kojima sam puno bio vani. Mi smo vjerojatno jedna od posljednjih generacija koja se igrala u pijesku, gradila kućice na drveću… To će mi uvijek ostati u dragom i lijepom sjećanju – kaže nam vlč. Mikac koji je vrlo brzo spoznao kako želi postati svećenikom.

- Želju za svećeništvom imao sam već pred kraj osnovne škole zahvaljujući župniku, ali i mojem vjeroučitelju, vama sigurno dobro poznatom Zoranu Havaiću. Upisao sam se u prvi razred Nadbiskupske klasične gimnazije u Zagrebu, no nakon prvog polugodišta shvatio sam da sam tu odluku donio prerano. Vratio sam se u Varaždin gdje sam završio Drugu gimnaziju poslije koje sam upisao Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu. No, želja za svećeništvom uvijek je bila negdje skrivena u meni te joj više nisam mogao „bježati“ stoga sam nakon dvije godine na Pravnom fakultetu odlučio upisati Katolički bogoslovni fakultet i Nadbiskupsko

bogoslovno sjemenište u Zagrebu.

Tamo sam studirao pet godina i spremao se za svećeništvo. 2018. godine diplomirao sam i zaređen sam, najprije za đakona te u lipnju ove godine za svećenika – otkriva vlč. Mikac. Kroz cijeli taj put njegova ga je obitelj pratila punom podrškom.

Mladu Misu je vlč. Mislav Mikac održao 29. lipnja u Jalžabetu, u crkvi Sv. Elizabete, a upravo je Ludbreg njegova prva župa. - Da, prva svećenička župa. Đakonski sam praktikum vršio u župi Presvetoga Trojstva u Nedelišću.

Ludbreg je, ako gledamo sam broj vjernika i vjerničku praksu, jedna prosječna župa. No, upravo bogata povijest i euharistijsko svetište, čine ga posebnim. Pošto sam živio i odrastao vrlo blizu Ludbrega on mi je i otprije dobro poznat pa nisam doživio neka posebna iznenađenja došavši u Ludbreg – kaže nam župni vikar koji između ostaloga radi i s učenicima. -Imam puno kateheza s našim učenicima, radim skoro sa svim generacijama i po većini naših kapela. Mislim da se situacija ne mijenja ništa posebno zadnjih godina. U svakom razredu ima onih koji su zainteresirani i onih koji su malo manje motivirani za rad kao i sa svakim predmetom ili aktivnošću. Pokušavam i trudim se s našim mladima i našom budućnošću raditi što je više moguće, ali za sve u čemu želimo činiti dobro i uspjeti u tome treba suradnja svih, od roditelja, odgojitelja i učitelja pa do vjeroučitelja – priča župni vikar Mislav Mikac koji je spremno odlučio nastaviti tradiciju obraćanja čitateljima Ludbreških novina u povodu pripreme proslave Božića. Tekst donosimo u nastavku.

mora prenijeti Radosnu vijest, a Bog ljubi radosnog darovatelja. Htio sam istaknuti da je u prvom redu Bog koji želi razveseliti svakog čovjeka. Ako Njemu služim, vjerujem da radost nije trenutačna, nego vodi prema posvemašnjoj sreći.

retuširanje. Sve što se događa što je dobro treba staviti na pladanj, na stol. Mediji su važni i za naviještanje Evanđelja, da prenose Radosnu vijest na svoj način, na svim razinama. Sve što se događa u Crkvi, na neki način je propovijedanje Evanđelja. Ono što nije dobro, već je zatajenje Evanđelja. Od toga se i mi uvijek distanciramo. Mediji nam pomažu da napravimo taj discernimento (razlikovanje). Vjerujem da bi trebala biti dobra ravnoteža između kritike i pozitivnih stvarnosti.

Dopustiti da nas drugi kritiziraju, ali stvarati takvo ozračje u Crkvi da ne može proći nezapaženo dobro koje Crkva čini.

Vjerujem da to dobro koje čini, može biti i sjeme za novo dobro koje može doći u različitim segmentima crkvenoga, ali i društvenoga života.

Koji je Vaš dojam, kakva je slika Crkve u medijima?

Ne mogu govoriti o kompletnoj slici Crkve u medijima, jer za to ni nemam dobar pregled, ali mislim da Crkva ne treba tražiti da ima bolji imidž u medijima nego što ima u stvarnosti. Vjerujem da bi Crkvu trebalo promatrati iznutra, iznositi vijesti kako Crkva doživljava i sebe, slušati i kako drugi nas doživljavaju. Vjerujem da je važnosti i vrijednost crkvenih medija, koji prate Crkvu iznutra, da objektivno prikažu stvarnost. U Crkvi je uvijek bilo i uvijek će biti dobroga i onoga što nije dobro.

Bit će dobroga sjemenja, žita, a bit će i kukolja. Ni jedno ni drugo ne treba staviti na stranu. Kukolj valja odstraniti, izdvojiti, kritizirati, a ono što je dobro treba staviti pred ljude kako bi to moglo još više rasti.

Crkvi nije potrebno nikakvo

Kako gledate na društvenu situaciju u Hrvatskoj?

Mi smo mlada država i mlada demokracija. Puno toga još treba graditi, izgraditi i vjerujem da je postepenost put kojeg moramo slijediti. Lako je porušiti, to je jednostavno, ali graditi je jako teško. Svi bi htjeli

Dragi Ludbrežani, dragi čitatelji, počinjemo hod prema svetkovini Isusovog rođenja. Ovo vrijeme koje je pred nama darovano nam je za pripremu proslave Božića.

Prije svega, promišljamo o veličini blagdana koji su pred nama i u skladu s njima donosimo odluke koje bi trebale biti okosnice našeg daljnjeg života. Te odluke, naravno moraju biti pozitivne, kako na korist našeg osobnog rasta, tako i na korist svih onih kojih se te odluke dotiču. Ne smijemo nikako biti egoisti koji će gledati samo svoju korist. Premda je to najlakše i za to nije potrebno nikakvo veliko znanje.

Treba biti hrabar i uhvatiti se u koštac s onim stvarima u kojima smo najslabiji. Samo ćemo na taj način moći sebe sve više izgrađivati u osobu koja spremno i dostojno iščekuje Isusovo rođenje.

Iščekivanje u došašću je samo jedno simbolično iščekivanje koje želi potaknuti svakoga od nas na razmišljanje o našem osobnom stavu prema Božiću. Trebamo si postaviti pitanje je li Božić za nas doista prilika za okretanje jednog novog lista u našim životima, za nove odnose prema ljudima koji nas okružuju ili smo upali u zamku monotonije iščekivanja i komercijaliziranja božićnih blagdana koji se događaju svake godine. Možda osjećamo umor od jednog takvog ciklusa koji se redovito svake godine ponavlja? Ili ako proširimo pitanje: jesmo li umorni od kršćanstva ili još gore je li kršćanstvo kao takvo umorno, je li donijelo sve ono što je trebalo donijeti?

No, kršćanstvo nije i ne može biti umorno! Mi smo iz vida izgubili prvotni smisao Božića, a to je prije svega Božje utjelovljenje. To je najveći dar koji je čovjek ikada dobio i koji će ikada dobiti. To je Božji znak da čovjek nije zaboravljen, da nije odbačen, to je svjetlo koje obasjava ovu našu sumornu stvarnost. Bit svakog ljudskog života jest život vječni s Bogom i u Bogu. Ta nam je mogućnost dana upravo Isusovim rođenjem.

Svaki onaj koji tako promišlja, koji odvoji malo vremena kako za Boga, tako i za sebe - jer odvajajući vrijeme za Boga sami sebi činimo dobro, vidi u Božiću onaj smisao koji su vidjeli toliki prije nas kroz povijest.

Kršćanstvo jest radost, ali to ne znači da moramo izmicati poteškoćama, križevima, patnjama i svim ostalim nedaćama koje nas okružuju. Najlakše je okrenuti leđa i ostaviti probleme da ih drugi rješavaju.

Kršćanstvo traži jake i hrabre koji neće bježati od života, već će se primiti u koštac sa svime, pa i pomoći drugima u rješavanju njihovih problema. Kršćanin mora svjedočiti smisao života jer će samo tako rođenje koje iščekujemo ponovno dobiti smisao koji je izgubio, ne zato što se smisao kao takav izgubio, već zato što su ga ljudi potisnuli u drugi plan, stavljajući naprijed prolazne stvari koje su ništa u usporedbi s veličinom događaja koji iščekujemo.

Bio svima blagoslovljen hod prostranim morem došašća, gdje nas s druge strane obale čeka Krist – „Svjetlo od Svjetla“. da živimo u jednom uređenom društvu gdje svatko ima svoje pravo. Gdje imaju sve institucije oko za one koji su najslabiji. No, to je put. Postepeni put. Možda ima puno senzacionalnoga, oštrih protivljenja.

Protivnik nije neprijatelj. Ako se suočimo s protivnikom, argumentirano možemo pročistiti i svoje stavove. Možemo pročistiti i sebe. Vjerujem da je potrebno respektirati drugoga, drugačijega i kao takvoga ga i cijeniti, poštivati i voljeti.

Društvo se postepeno gradi.

Ne bih govorio o sadašnjem našemu društvu. Ima puno različitosti, ima puno sukobljavanja koja, kada bi se malo reducirala, vjerujem da bi svima davalo bolju klimu za život i više volje za uspjeh, za napredovanje, za blagostanje.

Koliko je, prema Vašem mišljenju, važna suradnja biskupa i lokalnih vlasti, koja su to područja na kojima se ta suradnja može i treba ostvarivati?

Mislim da je suradnja potrebna, pa i nužna radi dobra ljudi koji su naša zajednička briga. Vjerujem da suradnja

može biti na svim razinama različitog intenziteta: od ljudi na rubu – a mnogi su na rubu, ne samo siromašni; brige za naše obitelji, za djecu, za formaciju, za kulturna dobra… taj se krug stalno širi. Vjerujem da, bez jednoga zdravoga dijaloga ne možemo autentično odgovoriti na potrebe ljudi. Sve što se čini zajedno ima veću vrijednost.

Nema potrebe da se isključujemo, jer jedni drugima možemo itekako pomoći da bolje i savjesnije vršimo svoje dužnosti na dobrobit ljudi koji su nam povjereni.

Je li važno da i naši svećenici/župnici surađuju na lokalnim razinama, u svojim općinama, s lokalnim vlastima?

Ne smiju se poistovjetiti s lokalnim vlastima ni župnici, ni svećenici, ni biskup. Svatko ima svoje područje djelovanja, suradnja je nužna na svima razinama, kako na biskupijskoj, tako i na župnoj. Uvijek s jasnim okom da u prvom redu bude dobro ljudi. Ne dobro niti određene stranke, niti Crkve odnosno nekog crkvenog službenika, nego na dobro ljudi. To je kompas koji nas vodi. Kroz

dobro ljudi pročišćavamo svoje motive i vjerujem da nadahnjujemo svoje djelovanje ukoliko vidimo te potrebe i ukoliko, svatko u svome području, činimo sve da ljudi žive mirnije i bolje.

Za kraj ovog našeg razgovora, na početku Vaše biskupske službe, što biste poručili vjernicima kojima ste poslani i darovani u Varaždinskoj biskupiji?

Poručio bih ono što sam stavio u svoje geslo kao poruku svome životu: „Radosno služiti Gospodinu.“ Možemo služiti radosno Gospodinu samo ukoliko smo blizu Njega, ukoliko osjećamo da je On radost našega života. Radosno služiti Gospodinu znači radosno služiti i braći. Ptica mora imati dva krila koja su u ravnoteži. Ako služimo samo Bogu i zanemarimo službu ljudima, znak je da nismo razumjeli i nismo radosno služili Gospodinu. Potrebna je ta kršćanska ravnoteža. Dakle, to bih htio poručiti svima: da radosno služe Gospodinu, da radosno služe braći i da kao kršćani mogu na svoj način “letjeti“ – živjeti slobodno i u miru.

10

DOZNAJEMO

29. studenoga 2019.

20 godina akcije U Zagrebu je u utorak, 19. studenog, održana svečanost povodom 20 godina akcije “Gradovi i općine prijatelji djece” u organizaciji Saveza DND Hrvatske.

Svečanost je otvorila predsjednica Saveza DND, prof.dr.sc. Aida Salihagić Kadić, a okupljene je u ime gradonačelnika pozdravio pročelnik Gradskog ureda za obrazovanje, Ivica Lovrić i Marijana Šalinović ispred Ureda UNICEF-a za Hrvatsku. Svečanosti je nazočila i državna tajnica iz Ministarstva znanosti i obrazovanja, Sanja Putica. Predstavljen je i film „20 godina nam je tek“ redatelja Marija Kovača u kojem su prikazani gradovi: Čakovec, Zabok, Ravna Gora, Pleternica, Petrinja, Opatija i Zagreb. Grad Ludbreg koji ima titulu Grad prijatelj djece predstavila je Irena Kučina, pročelnica u Gradu i predsjednica koordinacijskog odbora Grad prijatelj djece, Dea Busija, prva dječja gradonačelnica i Zara Bilić, zamjenica gradonačelnice.

-Drago nam je što smo dio ove zajednice čija je primarna ideja promicanje dobrobiti djeteta na lokalnoj razini. Ponosni smo što smo uspjeli realizirati izbore i dobili prvu gradonačelnicu, a ovakvi susreti prilika su za njih da vide kako njihove kolege obavljaju svoj posao i steknu nove ideje. Vjerujemo da našoj dječjoj gradonačelnici i cijelom dječjem gradskom vijeću to neće biti nikakav problem jer već smo realizirali postavljanje školskih ormarića u Osnovnoj školi Ludbreg, a ideja je došla od same djece – rekla je Irena Kučina.

Ove su godine status Prijatelj djece dobili gradovi Drniš, Sveta Nedjelja i Slatina, te općina Vižinada. Time je ova akcija postala bogatija za četiri lokalne sredine koje nose ovaj prestižni status, te je trenutno 75 Gradova i Općina – prijatelja djece.

Program svečanosti uljepšala su djeca svojim nastupima i oduševila prisutne, Zabočki

Grad prijatelj djece

mališani svojim izvedbama, „Himna dječjih prava“ i „Kraljica jabuka“, mažoretkinja Matea Juričić iz novoproglašenog Grada – prijatelja djece Svete Nede-

Nove medalje za Twirling klub Ludbreg Twirling klub Ludbreg sudjelovao je proteklog vikenda na Državnom prvenstvu u twirlingu. Prvenstvo je održano u Splitu, a ludbreška ekipa predstavila se odličnim koreografijama koje su kruna njihovog višemjesečnog truda. Vidljivo je to i po osvojenim medaljama, naime u Centar svijeta vratili su se s tri zlatne, dvije srebrne i jednom brončanom medaljom.

lje, Mali bubnjari iz OŠ Dubovac skladbom „POMPEII“ te Sara Azinović, učenica OŠ Eugena Kvaternika iz Velike Gorice s monologom „Ja sam Malala“.

Centar za kulturu i informiranje „D. Novak” Ludbreg

LUDBREG PETKOM Program „Ludbreg petkom” ponovno kreće iduće godine. Svakog prvog petka u mjesecu u sklopu programa održavat će se razna kulturna događanja.

U tu svrhu raspisali smo natječaj za izlaganje na koji se mogu prijaviti svi akademski i amaterski umjetnici s područja Republike Hrvatske.

Spread the word / Širite informaciju Više o uvjetima natječaja doznajte: www.czkidn.hr

Najavaljujemo:

Međunarodni dan osoba s invaliditetom Nakon što su Ujedinjeni narodi 3. prosinca proglasili Međunarodnim danom osoba s invaliditetom, Komisija za ljudska prava, u rezoluciji od 5. ožujka 1993. godine, pozvala je zemlje članice da ističu obilježavanje tog datuma kako bi se postigla jednakost u ostvarivanju ljudskih prava i sudjelovanju osoba s invaliditetom u društvu. Prema Konvenciji Ujedinjenih naroda o pravima osoba s invaliditetom, osobe s invaliditetom uključuju one osobe koje imaju dugotrajna tjelesna, mentalna, intelektualna ili osjetilna oštećenja koja u međudjelovanju s različitim preprekama mogu sprečavati njihovo puno i učinkovito sudjelovanje

u društvu na jednakoj osnovi s drugima.

U Republici Hrvatskoj se politika prema osobama s invaliditetom zasniva na suvremenim međunarodnim standardima, koji uključuju i temeljna načela ljudskih prava kao što je načelo nediskriminacije te načelo međuzavisnosti i nedjeljivosti svih ljudskih prava, što čini nužnim ostvarivanje pristupačnosti svih građanskih i političkih kao i socijalnih, kulturnih i gospodarskih prava osobama s invaliditetom.

Hrvatska je treća zemlja u svijetu koja je ratificirala Konvenciju o pravima osoba s invaliditetom, što ukazuje na spremnost

i potrebu hrvatskog društva da osigura jednake mogućnosti za ovu posebno vulnerabilnu populaciju.

Ovaj se dan diljem svijeta obilježava na različite načine, od likovnih izložbi promicanja umjetnička djela od strane osoba s invaliditetom do prosvjeda kojim se želi ukazati na teškoće u svakodnevnom životu osoba s invaliditetom. Udruga "Ludbreško sunce" i ove će godine obilježiti Međunarodni dan osoba s invaliditetom. U utorak 3. prosinca na štandu postavljenom kod tržnice izložit će svoj blagdanski asortiman, a bit će to ujedno prilika da se detaljnije upoznate s njihovim radom i djelovanjem.

MANIFESTACIJE

29. studenoga 2019.

Sveti Martin pretvorio mošt u vino Već devetu godinu ludbreška vinogradarska udruga Grački grozdek Martinje proslavlja kod kipa Svetog Martina na Gracima. Ove je godine Sveti Martin na svoj imendan mošt pretvorio u vino po ugodnom vremenu pogodnom za boravak na otvorenom, a kod kipa je održana i sveta misa koju je predvodio kapelan Mislav Mikac. Obično na mise dolazi veći broj žena no u ovakvim prigodama uglavnom je više muškaraca.

Sveti Martin rođen je u 4. stoljeću u Mađarskoj, 316. godine i ove godine je 1703. godina od njegova rođenja. Ako čovjek za svoga života radi dobra djela onda se njegova dobra djela prenose s koljena na koljeno.

Zbog toga Sveti Martin niti nakon mnogo mnogo godina nije zaboravljen i daje nam svijetli primjer za našu budućnost.

Nakon mise, šaljivu ceremoniju krštenja mošta i martinjske litanije odradili su 'Grozdekov biskup' Stjepan Novak i njegov pomoćnik Damir Marković koji su pozvali sve vinoljupce da 'primeju kupice natočene mladim vinom i u ime Bakusa Boga vina, njegovog sina Svetog Martina i u ime Svetoga Duha od kojega mošt kuha nazdrave'. Umjesto 'živjeli' ovoga se puta nazdravljalo na upit 'se složemo?'.

Nakon ceremonije fešta je nastavljena najprije kod kipa, a zatim i u klijetima gdje su domaćini pripremili bogatu ponudu domaće hrane. Kod Marije i Ivana Horvata Martinje se tradicionalno proslavlja svake godine, a posebno od kada je napravljen kip Svetog Martina.

-Svako Martinje daje nam priliku da udahnemo malo svježeg zraka i da se podružimo jer to je jedan od rijetkih dana kada se u vinogradu ništa ne radi. Došli su nam kćerka Jasminka i zet Neno, a tu je i susjed Milan. Sin Franjo, snaha Ivana i unuci će doći malo kasnije pa će klijet biti puna kako i treba biti. Vina će biti nešto manje nego prošle godine, a zbog tople jeseni sporije se bistri. No imamo još dosta kvalitetnog prošlogodišnjeg vina tako da žedni ne bumo. – rekao je Ivan Horvat-Pipa. Živi bili i drugo leto se na istom mestu nazoj vidli! (D. Vađunec)

Predbožićno vrijeme pomaganja Bliži se kraj kalendarske godine i najznačajniji kršćanski blagdan Božić, a to je vrijeme kada se organiziraju akcije prikupljanja pomoći potrebitima.

Tako je u Društvenom domu Poljanec 'Inner Wheel klub Varaždin' organizirao tradicionalnu humanitarnu akciju.

Zapravo radi se o turniru u belotu gdje su članice IW kluba Varaždin, uz podršku gostiju iz srodnih klubova, prikupljale novčana sredstva usmjerena na humanitarno djelovanje.

Naime, IW klub Varaždin humanitarna je organizacija žena koja trenutno broji 13 aktivnih članica okupljenih sa svrhom razvijanja prijateljstva i međusobnog razumijevanja te pomaganja potrebitima u svojoj lokalnoj sredini. IW klub Varaždin financira se isključivo doprinosom samih članica, a sredstva prikupljena raznim humanitarnim akcijama od-

mah se usmjeravaju onima kojima su potrebna.

-Humanitarno djelovanje Inner Wheel kluba Varaždin usmjereno je prvenstveno na pomaganje djeci te starim i nemoćnim osobama. Tako smo, kroz prethodnih 20 godina uspješnog djelovanja, donirale značajna novčana sredstva u stipendiranju učenika i studenata te za nabavku lijekova, hrane, medicinskih ortopedskih pomagala i sl. onima kojima je pomoć potrebna.

Trenutno stipendiramo dvoje studenata na studiju Sveučilišta u Zagrebu, te dvoje nadarenih učenika Glazbene škole Varaždin. Ujedno novčano pomažemo 'Sigurnu kuću za žrtve obiteljskog nasilja Varaždin', te 'Kuću mogućnosti' za djecu iznad 18 godina koja moraju napustiti Dom, ali još nisu spremna za samostalan život niti su završila školovanje. – re-

kla je Jadranka Meingassner iz Poljanca, predsjednica IW kluba Varaždin.

Trenutno Inner Wheel klub Varaždin stipendira i jednu ludbrešku studenticu treće godine Prirodoslovno matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Akciju u Poljancu podržali su svojim odazivom članovi Rotary klubova Varaždin i Ludbreg te članovi Inner Wheel klubova Čakovec i Prelog. Članice IW kluba Varaždin bile su posebno ponosne na posjet predsjednice 'Inner Wheel Distrikta 191' Maje Miškulin koja je došla podržati njihovu humanitarnu akciju. (dv)

11

12

VELIKA

29. studenoga 2019.

Četvrto najstarije društvo u Hrvatskoj Ludbreg se može pohvaliti brojnim epitetima. Grad je to povijesnog karaktera čiji su stanovnici svojim djelovanjem i sposobnostima dotaknuli zvjezdano nebo komedije, filozofije, glazbe, sporta... Kroz povijest tu su djelovala i razna društva, neka tek kratko, a neka godinama, desetljećima pa i više od stoljeća. Među ta koja su se uspješno održala dugi niz godina spada i Dobrovoljno vatrogasno društvo Ludbreg. Slobodno možemo reći, još jedan od epiteta Ludbrega.

Poznato je da su kroz povijest gorjeli brojni gradovi, samo Varaždin iskusio je to u četiri navrata između 1582. i 1862.

Ne čudi stoga što je upravo u Varaždinu 17. lipnja 1864. godine osnovan "Prvi hrvatski dobrovoljni vatrogasni zbor". Tamo je djelovao najveći vatrogasni organizator Mirko Kolarić danas priznat kao "učitelj hrvatskog vatrogastva". Uz njega svakako valja istaknuti Đuru Deželića koji slovi kao "oca hrvatskog vatrogastva".

Predstavljena monograf ija Nakon varaždinskog, dobrovoljna društva osnovana su u Sisku (1865.) i Otočcu (1868), dok je četvrto osnovano upravo u Ludbregu 1869. godine. Inicijator osnivanja Društva i njegov prvi predsjednik, izabran na osnivačkoj skupštini 15. kolovoza 1869. godine, bio je općinski načelnik Đuro Šafarić. Osnivanje nove organizacije provedeno je uz punu potporu magistrata općine Ludbreg i vlastelinstva kneza Filipa Batthyanyja, posljednjeg feudalnog vladara Ludbrega. Društvo je ubrzo na korištenje dobilo svoje prvo spremište, poznato pod nazivom „špricalka“, a do kraja 19. stoljeća broji 3 zaprežne štrcaljke.

Ludbreški vatrogasci tako su 9. studenoga 2019. godine upriličili svečanost kojom su obilježili 150 godina postojanja. Središnji dio programa održanog u kino dvorani Centra za kulturu i informiranje "Dragutin Novak" bilo je predstavljanje monografije "150 godina dobrovoljnog vatrogasnog društva Ludbreg". Knjigu potpisuje Stjepan Kovaček, a recenzent je Milivoj Dretar.

-Posebna mi je čast što danas u povodu 150 godina postojanja mogu reći da promoviramo jednu od najbogatijih knjiga ikad izdanih u našoj povijesti. Ova 150. obljetnica svrstana je u knjigu koja pokriva i buduće generacije, a ne samo prošle i sadašnje. Zahvaljujem se autoru monografije koji je omogućio da naša prošlost i sadašnjost budu ovjekovječene.

Zahvaljujem i svima koji su na bilo koji način doprinijeli njezinom nastanku. Ono po čemu je monografija posebna je niz novih informacija koje do sada nismo znali, a autor je vlastitim trudom i zalaganjem došao do njih i svrstao ih u ove rečenice – rekao je Jurica Havaić, zapovjednik DVD-a Ludbreg.

Ludbreško dobrovoljno vatrogasno društvo osnovano je samo nekoliko godina nakon najstrašnijeg požara na području ludbreške regije. Bilo je to na sam blagdan Tijelova, 29. svibnja 1864. godine. Do požara je došlo kada je iz jednog od ispaljenih mužara u blizini crkve iskra odletjela do svinjca koji je bio pokriven slamom.

- Od pamtivijeka se taj blagdan slavio s najvećom paradom.

Sve je izgledalo vrlo svečano, bio je tu crkveni zbor i vjerske bratovštine. Mladići i dječaci koji nisu bili u povorci obično bi ispaljivali mužare, a u jednom slučaju to je dovelo do velike nevolje. Zapalio se svinjac, a vatra je zahvatila župni dvor pa sve redom kuće na trgu. Preko trga vatra je dosegla i grad i tako je započela katastrofa. Ludbreg je gorio više puta prije i nekoliko puta nakon toga. Nakon osnivanja DVD-a Ludbreg nikad više nije bilo požara u takvoj snazi. Društvo koje je nastalo nakon toga čuvalo je Ludbrežane, a čuva ih danas. Šest država je prošlo od osnivanja DVD-a, a naše dobrovoljno vatrogasno društvo i dalje postoji. Ova knjiga čuva i uspomene na prve vatrogasce, njihove potomke, ali i ljude koji danas brinu o nama – rekao je M. Dretar. Vatrogasce, njihove aktivnosti na području zaštite, ali i u doprinosu razvoja društvenog života zabilježio je Stjepan Kovaček, dipl.ing. Izbor autora nije bio slučajan već kako i sam naglašava uz ludbreški kraj i ovdašnje vatrogasne organizacije vežu ga isključivo lijepe za-

jedničke uspomene.

-Moram se zahvaliti i pohvaliti autore prve dvije monografije o vatrogastvu u Ludbregu. Prva je izdana povodom 125. godišnjice, a njezin autor bio je Stjepan Belović bez čijeg rada bi bilo teže nama danas ići u ovoliku širinu.

Druga monografija izdana je pet godina kasnije jer je nađeno još mnoštvo štiva, a potpisali su ju Stjepan Belović i Božidar Đekić uz urednika Franju Vrtuleka. U ovoj trećoj monografiji opisani su brojni događaji od velikog značaja ne samo za Ludbreg, već i za cijelu regiju, s obzirom da su pojedina društvena zbivanja u gradu često znatno utjecala na život i razvoj okolnih mjesta.

Stoga se kroz cjelokupan sadržaj knjige može pratiti neprekinuta veza između DVD-a Ludbreg i okolnog vatrogastva. Opće je poznata činjenica kako su vatrogasne organizacije ne samo na području ove regije, već sasvim sigurno i cijele kontinentalne Hrvatske, promotori inicijativa koje znatno obogaćuju društveni život, poglavito u manjim sredinama. Ne odnosi se to samo na provedbu osnovne vatrogasne djelatnosti, već i na cijelu paletu drugih aktivnosti koje najčešće rezultiraju materijalnim napretkom samih organizacija, kao i jačanjem osjećaja pripadnosti vlastitoj životnoj sredini – rekao je autor monografije. Spomenuo

je i kako danas na području Varaždinske županije na papiru brojimo 1800 operativaca, a u doba prije Drugog svjetskog rata, statistika iz 1939. godine govori kako je ludbreška regija imala preko 1000 operativaca.

- Tradicija je uistinu bila jaka, zamašnjak koji se pokrenuo na ovom prostoru bio je jak i stvorena je tradicija vatrogastva – kaže Kovaček.

Svečana skupština Promocija monografije bila je dio svečane skupštine na kojoj su se okupili brojni uzvanici. Među gostima DVD-a Ludbreg bili su Slavko Tucaković, glavni vatrogasni zapovjednik Republike Hrvatske, Nedeljko Vukalović, predsjednik Vatrogasne zajednice Varaždinske županije, Zvonko Biškup, počasni predsjednik Vatrogasne zajednice Varaždinske županije, Ivica Labaš, županijski vatrogasni zapovjednik, Zvonko Videc, tajnik Vatrogasne zajednice Varaždinske županije, Nenad Radojčić, direktor tvrtke Vatropromet i kum nove zastave Društva, Robert Vugrin, zamjenik župana Varaždinske županije, Renata Potočnik, zamjenica gradonačelnika Ludbrega, Antun Šimić, predsjednik Gradskog vijeća Grada Ludbrega te gradski vijećnici Anica Happ i Nino Ivanuša.

Ludbreški vatrogasci ponosno su istaknuli da rad društva počiva na velikom broju mladih vatrogasnih entuzijasta.

- Raduje nas ta činjenica jer mladi su tu, počevši od vlastite operativne postrojbe koja i dalje predstavlja oslonac stručnosti na području šire regije. Moram istaknuti i kako je Društvo bilo jedno od prvih vatrogasnih organizacija u ovome dijelu zemlje koje je pokrenulo rad s najmlađim kategorijama još pred 60 godina, što je vrlo rijetka tradicija i na području zemlje – rekao je Nenad Cindori, predsjednik DVD-a Ludbreg.

Rad Društva pohvalio je i Slavko Tucaković.

- Vaš kvalitetan rad cijenjen je i praćen od strane najviših vatrogasnih organizacija dugi niz godina, a naročito uspješna stručna suradnja postoji tijekom proteklih 30-tak godina. U tom razdoblju pripadnici DVD-a Ludbreg prisutni su u dislokacijama vatrogasnih snaga na različita požarišta na priobalju, ali i poplavljena područja istočne Slavonije.

Upravo uz proslavu obljetnice započela je i dugoočekivana sanacija krovišta na Vatrogasnom domu u Ludbreg.

– Imali smo danas priliku vidjeti razvoj, ali i aktivnosti Dobrovoljnog vatrogasnog društva Ludbreg. Moram reći da sam

OBLJETNICA

29. studenoga 2019.

13

150 godina DVD-a Ludbreg Prigodna kuverta i žig Dio obilježavanja velike obljetnice bila je i promocija prigodne poštanske kuverte i žiga u izdanju Varaždinskog kluba kolekcionara – sekcije Ludbreg kojom je zapravo i započeo dvodnevni program svečanog obilježavanja 150 godina rada Dobrovoljnog vatrogasnog društva Ludbreg. Promocija je održana u ludbreškom poštanskom uredu.

Dugogodišnji rad DVD-a Ludbreg obilježila je njegova vrlo aktivna uloga u razvoju vatrogasne struke u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, ali i djelovanje na području kulturnog života, posebno tijekom prvih 60-tak godina rada kada se posebno isticala njegova „limena glazba“.

Od kraja Drugog svjetskog rata do danas Društvo djeluje kao oslonac široj regiji kod svih složenijih prirodnih i tehničko-tehnoloških nesreća. Svjetlu budućnost Društva predstavlja današnjih 80-tak članova svih dobnih uzrasta, među kojima je najviše mladih, kao i solidna tehnička opremljenost za sve vrste vatrogasno-spasilačkih izazova. Zalog je to vjeri u siguran i uzoran put prema trećem stoljeću vlastitog djelovanja u području zaštite žitelja i imovine ludbreške Podravine.

kao Ludbrežanka izuzetno ponosna, a Grad Ludbreg svjestan je važnosti postojanja ovakvog društva za sigurnost zajednice.

Izuzetno cijenimo vaš trud i zalaganje i spremnost na pomoć.

Sama vatrogasna zajednica temelj je i okosnica zaštite od bilo kakvih nenadanih događaja koji nas uvijek mogu zadesiti. Bitno je da imamo ovako spremno društvo koje uvijek kada treba zasuče rukave. U prošloj 2018. godini uz redovna sredstva koja zakonski dotiramo izdvojili smo dodatna sredstva za nadogradnju vozila, radi se o 600 tisuća kuna, a ove godine započinjemo sanaciju doma. Uložit ćemo 165 tisuća kuna u krovište – rekla je Renata Potočnik, zamjenica gradonačelnika.

Čestitkama se pridružio i zamjenik varaždinskog župana -Najprije čestitam više nego respektabilnu godišnjicu osnutka DVD-a Ludbreg. Imate što za pokazati, imate se čime pohvaliti. DVD Ludbreg bio je važan

čimbenik u razvoju vatrogastva SZ Hrvatske, ali ste istovremeno bili i okosnica kulturnog i društvenog života. Na tome moramo biti zahvalni upravo vama, marljivim, vrijednim i u određenim situacijama dokazano hrabrim, svim dosadašnjim i sadašnjim članovima DVD-a Ludbreg – rekao je Vugrin.

Povodom proslave 150 godina djelovanja podijeljena su mnogobrojna vatrogasna priznanja članovima Društva za predan i dugogodišnji rad. Medaljom za posebne zasluge odlikovan je predsjednik Društva Nenad Cindori. Spomenica „vatrogasni veteran“ uručena je zamjeniku predsjednika Društva Dragutinu Miroslavu, dok je spomenicu za 30 godina rada u vatrogastvu primio Josip Maltar. Srebrnom plamenicom odlikovani su Jurica Havaić, Damir Nemec, Miljenko Juran, Josip Debeljak, Danijel Slavik, Danijel Hižak, Alen Kern, Renato Vugrinec i Valentino Mužic. Brončane plamenice primili su Danijel Posavec, Ivan Kelemen, Dario Cindori, Andrija Havaić, Tomislav Šmer, Mario Juran, Mario Golec, Josip Medjimorec i Dubravko Nemec. Bron-

čanim medaljama odlikovani su Ana-Marija Lazić, Kristina Nemec, Ana-Marija Filipović, Lucija Lončarić, Vita Nemec, Petra Vugrinec, Mihael Janušić i Mihaela Horvat.

Spomenicu za 20 godina rada u Društvu primili su Marinela Bačani, Renato Vugrinec i Valentino Mužic, dok je za 10 godina u vatrogastvu prvom spomenicom nagrađen Josip Medjimorec.

Priznanje za rad u Društvu primili su Zvonko Juran, Tomo Barić, Davor Janušić, Ivica Novosel, Renato Juras, Franjo Potočnik, Marinela Bačani, Mišel Loparić, Tijana Hižak, Slobodanka Žagar, Mario Premec, Kristina Premec, Ema Mežnarić, Mia Šimunić, Sara Kovač, Filip Kranjec, Dario Juran i Ivica Nemec.

Svoja su prva priznanja za rad u Društvu primili pripadnici njegove mladeži: Andreja Žagar, Antonija Vuk, Petar Vađunec, Matej Posavec, Nikola Mašić, Emanuela Ljekaj, Luka Lesar, David Ledinko, Vanesa Jug, Lovro Vugrinec i Renee Somogji.

Prigodnim priznanjima nagrađeni su i najmlađi članovi,

odnosno pripadnici pomlatka: Lucija Žagar, Matea Varović, Izabela Bobetić, Lucija Premužić, Antonija Lončarić, Nika Ledinko, Katarina Kos, Lana Cindori, Antonija Vađunec, Nikol Stančin, Ema Jozipović, Fran Petar Lilek, Viktorija Lilek, Mia Hrženjak i Elena Hrženjak.

Na kraju programa posebnim priznanjima za dugogodišnji predan rad u Društvu nagrađeni su Ivan Veličan i Josip Maltar.

Kao što i priliči događaju, održana je i primopredaja nove zastave kojoj je kum Nenad Radojčić.

-Iznimno sam počašćen da sam danas nazočan na jednom od najvažnijih događaja u vatrogastvu ove godine jer 150 godina nije malo. Drago mi je

što je tvrtka Vatropromet supokrovitelj ove proslave, ali i kum svečane vatrogasne zastave. Prije deset sam godina bio kum vašega svetog Florijana, danas sam kum zastave. Odnosno, imate kuma kakvog nitko nema. Poklanjam vam ovu vatrogasnu zastavu s likom našega zaštitnika svetoga Florijana za sve ono što ste učinili za razvoj vatrogastva i vatrozaštite u vašem lijepom gradu Ludbregu – rekao je Nenad Radojčić prilikom uručivanja zastave.

Samozatajno i dostojanstveno ludbreški vatrogasci obilježili su 150 godina djelovanja. Te davne 1869. godine okupila ih je humana ideja, da pomognu kada je potrebno. Vođeni tom mišlju djeluju i danas.

14

SA SVIH STRANA

29. studenoga 2019.

„Želimo da šah pusti korijenje u Ludbregu“ ZAPOČELA MALA ŠKOLA ŠAHA

Na inicijativu juniorskog šahovskog viceprvaka Bosne i Hercegovine Silvija Kutle, a uz potporu Grada Ludbrega i OŠ Ludbreg, početkom je mjeseca u prostoru Udruge umirovljenika Ludbreg započela mala škola šaha.

Njome se želi doprinijeti popularizaciji šaha koji nudi brojne prednosti. Između ostalog razvija logiku, računanje, zaključivanje, razvija obje strane mozga te pospješuje oporavak od moždanog udara.

Voditelj male škole šaha je već spomenuti Silvije Kutle - Šah sam naučio igrati s 5 godina gledajući oca i susjeda kako igraju. Prvi turnir sam odigrao s 14 godina i to je bilo prvenstvo gimnazije. Nakon toga sam se aktivnije počeo baviti šahom i postizati lijepe rezultate. Bio sam višestruki prvak Širokog Brijega, juniorski prvak Herceg Bosne i juniorski viceprvak Bosne i Hercegovine. Završio sam razrednu

nastavu 2004. godine pa sam podučavao djecu šah u izvanškolskim aktivnostima i u klubu.

Imali smo više državnih prvaka i prvakinja. – kaže Silvije koji je u Ludbreg doselio prije pet godina.

Želja mu je, kaže, da šah zaživi i ovdje.

- Imamo planove da šah pusti korijenje u Ludbregu i da ova škola šaha ne bude nešto što će trajati samo par mjeseci. Nije fokus samo na podučavanju djece već i ostale zainteresirane populacije. I djeca i odrasli moći će se uključiti u županijska i državna natjecanja.– dodaje.

Za upoznavanje s pravilima šahovske igre potrebno je desetak minuta Na prvom satu male škole šaha održanom 8. studenoga okupilo se 13 mališana koji su se uz pomoć Silvija i demonstracijske ploče upoznali s pravilima igranja.

- Za upoznavanje s pravilima šahovske igre dovoljno je 10 minuta, ali da bi se ta pravila usvojila i primijenila potrebno je malo duže vrijeme. – kaže voditelj.

I županija doprinosi popularizaciji šaha

"Visoke" obljetnice u životu su uvijek posebne Susreti bivših osnovnoškolaca radi obilježavanja maturalnih jubileja obično se održava svakih 5 ili 10 godina sve do 50., ponekad i 55. obljetnice, ali rijetko se događa takvo okupljanje za 60. obljetnicu.

Upravo toliko su godina od završetka svog osnovnoškolskog obrazovanja proslavili maturanti Osnovne škole Ludbreg iz školske godine 1958./1959.

- Bila su tri razredna odjeljenja i svaki razred imao je po 28 učenika.

Danas nas se ovdje skupilo 22. Drago nam je da smo se našli iako nas je malo. Nažalost neki su nas već i napustili, neki su bolesni, a neki žive u inozemstvu. - kazala je Ružica Antolić.

Početak okupljanja bio je veoma zanimljiv. Budući da se nisu vidjeli od zadnjeg susreta koji je bio pred 15-ak godina mnogima od njih trebala je mala pomoć kod prisjećanja imena bivših školskih kolega.

Unatoč tome, ekipa se vrlo brzo opustila i krenula prisjećati zgoda i nezgoda iz školskih dana.

Nakon fotografiranja ispred dvorca Batthyany svoje druženje nastavili su uz večeru u restoranu Črn-bel.

- Ove godine u Varaždinskoj županiji šah je stavljen u program izvrsnosti i ima potpuno podršku Ministarstva obrazovanja. Tu je i pojedinačno prvenstvo učenika osnovnih škola Varaždinske županije - PUŽ.

Definitivno ima još prostora za napredak, ali mislim da nikad neće biti povoljnije vrijeme za njegovu popularizaciju ovdje u Ludbregu. – zaključuje Silvije Kutle.

Mala škola šaha održava se svakog četvrtka i petka s početkom u 17 sati u prostoru Udruge umirovljenika - Ako ste zainteresirani da naučite nešto novo i da igrate šah, dobrodošli ste! - poručuje voditelj.

Već 23. izložba udruge Kanarinac Kako vrijeme brzo prolazi vidljivo je na primjeru Udruge uzgajivača malih životinja Kanarinac iz Ludbrega. Naime, već tradicionalno sredinom studenog ludbreški ljubitelji malih životinja organizirali su 23. izložbu međugradskog i međužupanijskog karaktera. U velikom šatoru na starom placu kod stadiona Podravine bilo je izloženo 466 životinja što je najviše do sada.

-Izložba je otvorena u petak popodne i biti će otvorena cijelu subotu te u nedjelju do podneva kada proglašavamo šampiona izložbe i dodjeljujemo nagrade i priznanja izlagačima. Ove godine izloženo je 329 golubova, 50 kunića, 52 komada peradi, 30 ptica, 6 pura i 2 guske. Ovogodišnja izložba ima jednu posebnost, a to je prva specijalna izložba strukturnih golubova kojih je izloženo 118. Strukturni golubovi su posebna skupinu ukrasnih golubova u koju se svrstavaju sve one pasmine golubova na čiji vanjski izgled utječe raspored i način rasta perja tj. struktura perja. To su vrlo lijepi golubovi, uvijek u paradnom držanju. Obično su malog tijela i u većini slučajeva bez ćuba na glavi i bez perja na nogama. – rekao je Branko Margić, predsjednik 'Kanarinca'.

-Svaka životinja na izložbi mora ima veterinarsku svjedodžbu, a suci su delegirani od strane Hrvatskog saveza za uzgoj malih životinja. Dakle, ocjenjivanje je strogo jer samo najbolji dobivaju epitet 'šampion izložbe' te su nagrađeni peharima i diplomama.

Ocjenjivanje se vrši prvog dana izložbe. I ove godine imamo tiskan Katalog s upisanim cijenama za pojedine eksponate koji su na prodaju. Svaki izlagač kupnjom Kataloga po cijeni od 20 kn stječe pravo ulaska na izložbu, a za svaki eksponat plaća se još 10 kn. Članovi Kanarinca oslobođeni su plaćanja te dodatne naknade. Za sve izlagače pripremamo paprikaš nakon proglašenja šampiona izložbe. – rekao je Božo Majcen, tajnik 'Kanarinca'.

Ulaznice za izložbu imale su cijenu od 10 kn, a ulaz za djecu bio je besplatan. Kao i svake godine dosad, udruga Kanarinac nagradila je medaljama i zahvalnicama učenike nižih razreda iz OŠ Ludbreg i OŠ Sveti Đurđ koji su crtali male životinje, a čiji su likovni radovi bili izloženi odmah na ulasku u šator. Izložbu udruge Kanarinac sponzoriralo je više sponzora nego lani što znači da ljudi koji vode udrugu rade predano i uspješno jedino na izrazito loše vrijeme nisu mogli utjecati. (D. Vađunec)

Izložba je održana u velikom šatoru kod stadiona Podravina

Božo Majcen, tajnik udruge Kanarinac

Bilo je izloženo 466 životinja

TRŽNICA

29. studenoga 2019.

15

Iako postaje sve hladnije, ludbreška tržnica i dalje je glavno mjesto za kupovinu brojnim Ludbrežanima i mještanima okolnih naselja.

Bez obzira što je kraj studenog, na štandovima je ponuda sezonskog voća i povrća raznolika.

VOĆE

POVRĆE

Od sezonskog voća ćete moći pronaći jabuke i mandarine. Cijene jabuka kreću se ovisno o sorti. Moći ćete ih pronaći po cijeni od 2,5 do 5 kuna po kilogramu. Između ostalog u ponudi su sorte Crveni delišes, Zlatni delišes, Fuji, Braeburn, Idared, Jonagold i druge.

Mandarinama je cijena ipak nešto viša. Za 3 kilograma potrebno je izdvojiti 20 kuna, dok je povoljnija varijanta od 5 kilograma koja košta 30 kuna. Uz jabuke i mandarine mogu se pronaći i suhe smokve po cijeni od 30 kuna za pola kilograma te limun.

CVIJEĆE

Izbor povrća je raznolik.

Cijena krumpira kreće se od 2 do 4 kune po kilogramu dok je kilogram kupusu između 3 i 4 kune. Kelj varira između 7 i 8 kn/kg, a mrkva između 4 i 7 kn/kg.

Prosječna cijena salate je 10 kuna po kilogramu, luka 5 kn/kg, repe 3 kn/kg, cikle 5 kn/kg, a poriluka 15 kn/kg.

Tu je još i grah kojemu se cijena kreće od 25 do 30 kuna za kilogram.

Od cvijeća u ponudi prevladavaju maćuhice koje se mogu pronaći po cijeni od 2,50 kn/komad, a između ostalog u ponudi je i gaultheria po cijeni od 10 kuna.

OSTALA PONUDA

Osim ponude sezonskog voća, povrća i cvijeća tu je i stalna ponuda raznih sireva, prgica te proizvoda od buče kojima je cijena konstantno ista.

4. 12. – Dječja predstava kazališta „Smješko“ - Ježeva kućica / uz dolazak Svetog Nikole

Kino dvorana Centra za kulturu i informiranje - 16 sati

14. 12. – Ludance - sportska dvorana - 17 sati 18. 12. – Koncert Osnovne glazbene škole Ludbreg - kino dvorana - 19 sati 19. 12. – Božić u Bakinoj hiži - 16 sati 21. i 22. 12. – Cinkuš adventski – dvorac Batthyany od 14 do 20 sati 22. 12. – Koncert Puhačkog orkestra grada Ludbrega - kino dvorana - 19 sati 26. 12. - Trinitas koncert - kino dvorana - 18 sati

Paljenjem prve adventske svijeće počinju blagdanski programi Blagdansko uređenje odavno je započelo, a s njime i priprema blagdanskih programa. U parku dvorca Batthyany u subotu 30. studenog u 20 sati uz kratki program bit će upaljena prva adventska svijeća.

Sveti Nikola u Ludbreg ove godine stiže koji dan ranije, odnosno u srijedu 4. prosinca. U kino dvorani Centra za kulturu i informiranje "Dragutin Novak" tog će dana u 16 sati biti izvedena predstava "Ježeva kućica", a po završetku predstave stići će Sveti Nikola i prigodno darivati djecu.

Cinkuš adventski, ludbreški adventski sajam ove godine seli na novu lokaciju. Naime, zbog radova na uređenju Arheološkog parka u centru grada, sajam će biti održan 21. i 22. prosinca u atriju dvorca Batthyany. U dva dana održavanja manifestacije posjetitelji će moći uživati u programima ludbreških vrtića i udruga, a bit će tu i ponuda božićnih ukrasa i nakita, cvijeća, poklona, proizvoda OPG-ova. Kao i svake godine, Cinkuš adventski posjetit će i Djed Mraz.

16

SMEH JE...

29. studenoga 2019.

Uživo i putem interneta preko 2000 gledatelja Centar za kulturu i informiranje "Dragutin Novak" četrnaestu godinu zaredom bio je organizator popularnog festivala kajkavske komedije "Dani Mladena Kerstnera" Osnovni motiv pokretanja festivala bilo je njegovanje kajkavskog izričaja te sjećanje na Mladena Kerstnera, ludbreškog književnika i komediografa.

Ovogodišnji festival otvorio je ludbreški gradonačelnik Dubravko Bilić.

- U istoj ovoj dvorani 1986. godine bila je premijera jedne Kerstnerove predstave, a koja je i na ovogodišnjem festivalu dio repertoara "I devize klize". Od te godine ništa se na svijetu promijenilo nije pa čak ni ova naša dvorana, ali valjda bude. Drago mi je da sam danas ovdje, ovo je naš usudio bih se reći najvažniji kulturni događaj jer veličamo našega Mladena Kerstnera, njegove likove i kajkavski jezik.

Važno je napomenuti da nas je nedavno napustio Martin Sagner, čovjek koji je u naše živote donio lik Dudeka i to je jedan zanimljiv i rijedak primjer da lik kojega je Kerstner iz naroda unio u umjetnost da se vrati ponovo u narod još jači i ostane tamo živjeti zauvijek. Zahvaljujući velikoj glumi Martina Sagnera.

Vrijednost njegova života mjeri se njegovim djelima, a Martin Sagner iza sebe ostavio je nešto veliko i vrijedno. Prilika je ovo da mu zahvalimo i da ga zauvijek nosimo u mislima – rekao je gradonačelnik Bilić.

Izvedba predstava započela je nakon jednominutnog pljeska Martinu Sagneru i našem Ludbrežaninu Mladenu Kerstneru.

O festivalu Dani Mladena Kerstnera započeli su još 1998. godine kada je u Ludbregu u povodu 70. obljetnice Kerstnerova rođenja održan skup o njegovom opusu.

Idućih nekoliko godina program je imao različite sadržaje, no od 2006. godine počinje se održavati u obliku Festivala kajkavske komedije posvećenog amaterskom stvaralaštvu i amaterskim glumačkim družinama koje njeguju kajkavsku komediju.

-Počeci festivala bili su skromni, nastupila je samo jedna dramska skupina. S vremenom

se interes povećavao. Značajniji interes i razvoj festivala počinje od 2012. godine otkada na pozornici u Ludbregu gostuje u prosjeku 17 amaterskih družina, što predstavlja i toliko različitih govora, uzmemo li u obzir činjenicu da su amaterske glumačke družine iz Međimurske, Koprivničko-Križevačke, KrapinskoZagorske i Varaždinske županije. Ove je godine sudjelovalo čak 19 amaterskih skupina, a na pozornici je nastupilo ukupno 133 glumica i glumca amatera. Taj broj govori o velikom interesu i ljubavi amaterskih družina i glumaca da se održi kajkavski govor.

Vrlo je pozitivno i to što se uključuju i mlade generacije - rekao je ravnatelj Centra za kulturu i informiranje Branko Dijanošić.

Svih ovih godina sudjelovalo oko 180 glumačkih društava i preko 1500

Glumačka družina „Komedijaši”, Stažnjevec

amaterskih glumaca.

Napore organizatora prepoznalo je i Ministarstvo kulture te Zagrebačka banka uz čiju se potporu festival realizira.

- Žao nam je što nismo uspjeli zainteresirati više Ministarstvo kulture za taj festival. Sredstva su oskudna, 2016. godine ona su prepolovljena i iznose 5 tisuća kuna, s time da smo jedne godine dobili tek 3 tisuće kuna.

S obzirom na broj amaterskih društava i broj glumaca koji svoje slobodno vrijeme ulažu u nešto tako dobro to je veoma malo i očigledno je da Ministarstvo nije prepoznalo veličinu ovog festivala. Naime, ove godine pratilo ga je čak oko 2000 ljudi. – rekao je Branko Dijanošić, ravnatelj Centra za kulturu i informiranje "Dragutin Novak".

Dodajmo da su uz glumce u predstavama za dodatan smijeh publike zaslužni i voditelji programa, Matea Lukić i Aleksandar Horvat. Ne preostaje nam ništa drugo nego na kalendaru križati dane do sljedećeg, 15. po redu festivala.

Dramska sekcija KUD Lobor

Dramska družina „Kešneri”, KUD „A. Ošpuh”

Udruga žena Općine Sv. Đurđ „Veliko srce”

Selski komedijaši, Čukovec

...POL ZDRAVJA

29. studenoga 2019.

17

Tri osnovne škole na ovogodišnjem festivalu Osnovni cilj Dana Mladena Kerstnera promocija je kajkavskog govora. Stoga posebno veseli broj mladih glumaca koji se na ovom događaju okupljaju. Na ovogodišnjem festivalu tri predstave izveli su osnovnoškolci.

Riječ je o dramskim skupinama koje djeluju u osnovnim školama Martijanec, Veliki Bukovec i Ludbreg.

Učenici Osnovne škole Martijanec otvorili su ovogodišnji festival predstavom "Školo treba zapreti, a krčmo otpreti". Autor teksta je Mladen Kertsner, scenografiju potpisuju Spomenka Struški i članovi dramske družine, a redateljica je također učiteljica Spomenka Struški.

Glumili su Ema Bajkovac, Melanie Bregović, David Kelin, Ivana Horvat, Dorian Kolman, Dora Bedeković, Dario Kolman, Martin Vručina, Sara Jalševec, Mateja Vrabec, Lorena Županić, Maja Kolmanić, Lana Kolarić, Ivan Draganić, Marin Stunjek, Emil Janušić, Ivan Žunko, Eugen Zadravec, Leon Krušec, David Cindori i Josipa Petek.

- U dramsku družinu imam uključeno 50 djece, svaki tjedan trebali bismo imati nastup da bi oni negdje mogli glumiti. Nije bilo lako ovo pripremiti u ovim danima i situaciji u kojoj smo se svi zajedno našli. Ipak smo uspjeli uvježbati, sastajali smo se popodne jer nisam imala srca reći djeci da nećemo nastupiti – rekla je učiteljica Spomenka Struški koja je učenike pripremila za nastup. Polovica učenika predmetne nastave Osnovne škole Martijanec upisana je u dramsko-scensku skupinu, a obuhvaćaju i plesače.

- Djeca vole učitelja koji je stalno u pokretu, koji ne gleda na sat, koji ne trči doma, koji je spreman ostati s njima, koji je spreman doći u subotu, vikendom.

Oni to svakako znaju uzvratiti.

Ovu konkretnu predstavu nismo dugo uvježbavali, a ona je odrađena za nastupiti na ozbiljnijim kazališnim daskama. Od samog trajanja od 25 minuta do broja izvođača, izmjena scena. Oni su vrlo ozbiljni u radu, ponekad nam i bolest poremeti kontinuitet, ali oni vrlo brzo pronađu zamjenu – rekla je S. Struški te dodala kako je zaljubljena u svoje narječje i kako se nikad ne srami kajkavskog.

– Javljamo se na sve natječaje, pišemo pjesme i stvaramo na kajkavskom. To je moja ljubav koju prenosim na djecu, a to se moglo vidjeti i na pozornicu. Djeca su

toliko spretno upala u stoljeće, vrijeme za koje pojma nemaju da je postojalo i prihvatili taj govor.

Mi kajkavci smo populacija koja kada dođe na obalu radije prihvatimo njihov govor umjesto da se držimo svoga. Ne treba se ničega sramiti, treba se samo držati pravila. Znamo gdje ćemo pričati kajkavski, a gdje koristiti standardni književni jezik – zaključuje S. Struški.

Učenici 3. a razreda Osnovne škole Veliki Bukovec, Roko Zelčić i Andrijana Kovaček izveli su predstavu "Zakaj Tončeka zub boli". Tekst nepoznatog autora za njih je priredila učiteljica Štefanija Šarec koja je također imala ulogu redatelja i scenografa.

- Njih dvoje iza sebe ima dosta nastupa na školskim priredbama, pokazali su se jako dobri pa smo tako odlučili predstaviti se i na Danima Mladena Kerstnera, odnosno izvan škole. Kad učenici imaju volje, s njima je uistinu lako raditi. Djecu je danas jednostavno zainteresirati za novu tehnologiju, a u svemu tome pomalo gubimo stare običaje, čak i kajkavštinu. Tu se treba više potruditi, češće s njima pričati na kajkavskom, prisjećati se starih priča koje oni tako vole i na taj način prenositi tradiciju.

Dolazi nam vrijeme blagdana, a to je prilika da i u školi malo više govorimo o običajima u našem kraju – rekla je učiteljica Štefanija Šarec. Dodala je i kako je kajkavski zastupljen u školama, ali učitelji mogu i dodatno raditi s djecom.

- Nama učiteljima nisu vezane ruke. Možemo i na glazbenom obraditi zavičajnu pjesmu, možemo iz domaće zadaće dati da pišu na kajkavskom, posebno od trećeg razreda dalje. Zapravo možemo puno raditi s njima, a sve ovisi o učitelju – zaključuje Šarec.

Već tradicionalno, dio ovog festivala svake je godine i Osnovna škola Ludbreg. Ove godine ludbreški učenici, polaznici dramske skupine izveli su predstavu "I devize klize" prema tekstu Silvije Šesto i učenika dramske skupine. Redatelj i scenograf bila je učiteljica Ljudmila Kladić.

Glumili su Petar Havaić, Dora Pretković, Leonarda Marjanović, Zara Lu Sakač, Zara Bilić, Vilim Pretković, Lucija Međimorec, Iva Štagar i Josipa Vuk. Pohvale svim mladim glumcima koji su kao dio svojih škola ili udruga sudjelovali na 14. festivalu kajkavske komedije. Oni su dokaz da ova manifestacija itekako ima smisla.

Dramska skupina OŠ Ludbreg

Dramsko-scenska družina OŠ Martijanec

Učenici 3. razreda OŠ Veliki Bukovec

Kulturna udruga „Tomislav Franjić”, Kalinovac

Učenice OŠ Ludbreg

Učenik OŠ Ludbreg

Sve izvedene predstave možete pogledati na YouTube kanalu Centra za kulturu Ludbreg.

18

IZLOŽBA

29. studenoga 2019.

Izložba o starim ludbreškim kletima U organizaciji Centra za kulturu i informiranje „D. Novak“ ovog je mjeseca u izložbenom prostoru dvorca Batthyany održana izložba fotografija „Stare ludbreške kleti“ autora Miroslava Vađunca.

Miroslav je izložbu pripremao pune četiri godine, a glavna ideja bila je prikazati kleti kroz sva godišnja doba.

- Siguran sam da su posjetitelji polovicu izloženih kleti već vidjeli na području ludbreškog vinogorja, ali ih možda nisu primijetili ili na njih obratili pažnju. Dakle, one su većinu vremena neprimjetne. Upravo iz tog razloga su bile glavni motiv izložbe, svaka od njih nosi neku priču, a samim time i dio prošlosti. Ne smiju se zaboraviti. – kaže autor i dodaje kako je primijetio da se ljudima jako sviđala tema.

– To mi je drago jer smatram da postoji velika povezanost naših ljudi i kleti, ipak živimo u kraju gdje dobar dio kućanstva ima ili je imao vinograd. –

Tko je Miroslav Vađunec?

Fotograf, bubnjar, graf ički urednik…

Miroslav Vađunec, nadimka Miro ili Mirek, po struci je prvostupnik inženjer multimedijske i grafičke tehnologije i magistar odnosa s javnostima. Nakon završenog školovanja zaposlio se u Centru za kulturu Ludbreg kao stručni suradnik za izdavaštvo i kulturu.

Ukratko njegov obujam posla obuhvaća sve od izrade materijala za tiskovne i digitalne medije, upravljanja razglasom, do organizacije koncerata ili izložbi.

U slobodno vrijeme osim što se bavi fotografijom, od petog razreda osnovne škole svira i bubnjeve. Uz to član je i Puhačkog orkestra grada Ludbrega već 18 godina, što je nešto malo više od polovice njegovog života. Voli lazanje i crno pivo, ne voli laž i nepravdu te kad ljudi ne signaliziraju u prometu. Što smo još doznali o njemu, pročitajte kroz intervju u nastavku.

Ovo je tvoja druga izložba. Već si izlagao u sklopu izložbe „Na tragu Zavičajne zbirke“.

O čemu se točno radilo?

Bila je to izložba gdje sam pokušao stilski pomoću hrane malo oživjeti neke od preko 600 starih predmeta (većinom posude za hranu) koji se nalaze u našoj etnografskoj zbirci.

Kada si zakoračio u svijet fotograf ije i kako se razvila tvoja ljubav prema fotograf iji?

Negdje na prijelazu iz osnovne u srednju školu, to je bilo vrijeme kada su digitalni fotoaparati polako napravili prevlast nad analognim film aparatima jer su imali trenutni pregled slike na ekranu i nije bilo potrebno sliku prvo razvijati da bi se uopće vidjelo što je fotografirano.

Na koji si način učio o fotograf iji?

Samostalno ili si imao nekog tko te podučio?

Najviše sam naučio metodom pokušaja i pogrešaka.

Još uvijek učim. Unatoč tome što danas ima bezbroj lekcija na Youtube-u, ja više volim učiti pomoću knjiga, na “staromodan” način. A, da, imali smo kolegij ili dva o fotografiji na preddiplomskom.

Sjećaš li se svoje prve fotograf ije?

Naravno, svatko pamti svoj “prvi puta” kad aparat klikne. Bila je to prva i jedina fotografija koju sam napravio analognim aparatom. Bila je jesenja magla lagano iznad vinograda i šuma u pozadini s bezbroj boja.

Trebao bi potražiti tu fotografiju, vjerojatno je u nekom od obiteljskih fotoalbuma.

Kako bi opisao svoj stil?

Koji su ti uzori?

Uh, teško pitanje. Volim blago zasićenije boje, ali ne bih se striktno htio odlučiti za samo jedan poseban stil i to je to, smatram da je fotografija više od toga. Zašto ne kombinirati više stilova?

Daniel Kordan, Dr. Nicholas Roemmelt, naš Petar “Sharpeye” Sabol, te naravno pripadnice ljepšeg spola Jovana Rikalo, Agata Serge i Vivian Maier.

Koje motive najviše voliš fotograf irati i zašto?

Kakvi su planovi za dalje? Sprema li se neki foto-blog?

Prirodu, jer je nepresušan izvor motiva za fotografiranje. Iako je nepredvidiva, ima vremena i strpljenja za razliku od ljudi.

Definitivno krenuti raditi portrete, to mi je za sad neistraženo područje. Imam već neko vrijeme u planu napraviti blog ili nešto slično, evo čim budem imao malo više slobodnog vremena.

Gdje pronalaziš inspiraciju?

Imaš li kakvih anegdota s fotograf iranja?

U glazbi, te naravno neizbježni internet, ali prvenstveno u glazbi. Glazba i fotografija su mi dvije povezane stvari.

Ima ih, jednom sam skoro završio u Bednji, jutarnja rosa, patike, sklisko, ali katastrofa je vješto izbjegnuta.

Ponekad te iznenadi tu i tamo nečiji pas koji se zaleti iz dvorišta na tebe, borbe s komarcima u ljeti, ali s druge strane, znao sam sresti ljude na neočekivanim mjestima sa zanimljivim pričama.

Koje su, po tvom mišljenju, karakteristike dobre fotograf ije?

Da je tehnički i kompozicijski dobro izvedena i da “priča priču”, odnosno da ima poruku.

Koju opremu koristiš?

Trenutno Canon 5Dmk4 i 6D, dron Mavic Pro.

Koliko je fotograf ija danas cijenjena?

Ovisno o tome je li umjetnička, obrtnička ili amaterska.

Kod nas je daleko manje umjetnička fotografija cijenjenja nego vani u zapadnim državama, mislim da je situacija jednaka i s drugim granama umjetnosti, općenito u kulturi. Ljudi, a posebno mladi, na žalost kod nas gube interes za kulturu i umjetnost.

KULTURA

29. studenoga 2019.

19

"Pajdašicama" srebrna plaketa Hrvatskog sabora kulture Još jedna nagrada ludbreškom pjesniku

Ženska vokalna skupina “Pajdašice” KUD-a “Anka Ošpuh” nastupila je u subotu, 23. studenog 2019. u Sisku na 16. susretima malih vokalnih sastava odnosno državnoj smotri, u kategoriji malih folklornih sastava i komornih zborova.

Državna smotra okuplja najbolje vokalne skupine izabrane na županijskim smotrama od strane izbornika Hrvatskog sabora kulture. Smotra naše županije održana je ranije ove godine u Ludbregu u organizaciji Zajednice kulturno-umjetničkih udruga Varaždinske županije.

U Sisku su u kategoriji malih folklornih sastava, uz “Pajdašice” nastupili sastavi iz Karlovca, Zasadbrega, Kutine, Đurđevca, Garešnice, Čakovca, Jakšića, Rijeke i Velike Gorice.

Stručno povjerenstvo u sastavu Dražen Kurilovčan, Irena Miholić i Zdravko Šljivac, ocijenilo je nastupe te su Pajdašice izvedenim programom svoju bogatu kolekciju priznanja obogatile Srebrnom plaketom Hrvatskog sabora kulture. Za “Pajdašice” su nastupile Stela Pavetić, Ana Katalenić, Brankica Pivac, Ivana Jalšić Kolak, Irena Frančić, Maša Horvat, Andreja Horvat Ročkar i Doroteja Novak, pod vodstvom prof. Zdenke Knapić.

“Pajdašice” će s ovim programom nastupiti i 25. siječnja 2020. na Županijskoj razglednici u Kulturnom centru „Ivan Rabuzin” u Novom Marofu s početkom u 18:00 sati gdje će nastupiti sve najuspješnije amaterske udruge Varaždinske županje koje su se u ovoj godini plasirale na državna natjecanja.

Protekle nedjelje s početkom u 19 sati u prepunoj dvorani Teatra Exit, u Zagrebu, održan je tradicionalan, 28. Festival kajkavske poezije i glazbe „KAJ – KUSTOŠIJA“.

Tijekom cjelovečernjeg programa pročitane su i najuspješnije pjesme kajkavske poezije. Stručni ocjenjivački sud u sastavu kojeg su činile Emilija Centner-Čizmešija, Ljiljana Behain, Željka Augustinović, Nina Martek i Vladimir Očić ove godine za interpretaciju je odabrao dvanaest pjesama. Ludbrežanin Aleksandar Horvat osvojio je treću nagradu za pjesmu "Strgana krila".

hrvatski restauratorski zavod, galerija klovićevi dvori i grad ludbreg imaju čast pozvati Vas na svečano otvorenje izložbe

vlaho bukovac

cavtatske crtice u petak, 6. prosinca 2019. godine u 18 sati

Dvorac Batthyány Trg Svetog Trojstva 15, Ludbreg

Novi Podravski zbornik Početkom prosinca u Gradskoj knjižnici i čitaonici „Mladen Kerstner“ ludbreška publika upoznat će novi broj Podravskog zbornika. Popularna edicija izlazi već gotovo pola stoljeća, prvi puta je objavljena 1975. godine od strane Muzeja grada Koprivnice koji je i danas izdavač.

-Put do tiska traje nekoliko mjeseci, od objave poziva za prikupljanje radova u proljeće, predaju radova početkom srpnja, odabira radova, do pripreme, tiska i predstavljanja Zbornika u studenom. Zadnjih nekoliko mjeseci traje jači angažman urednika na peglanju tekstova i slikovnih priloga kako bi Zbornik bio spreman za Dan grada Koprivnice, a potom se predstavlja i publici u Đurđevcu i Ludbregu. Svake godine imamo

nove autore s novim temama i to je ono što Zbornik čini malom podravskom enciklopedijom. Za Zbornik su pisali akademici, povjesničari, liječnici, prirodoslovci, restauratori, umjetnici, gospodarstvenici. Tu su i književni prilozi, kao i općinske kronike, fotografije događaja. Zbornik putuje na gotovo 200 adresa u Hrvatskoj i inozemstvu, stoga su autori radova često citirani - kazao nam je prof. Milivoj Dretar, član Uredništva za ludbreško područje. Nema nijednog broja u kojem Ludbreg nije zastupljen barem nekim prilogom.

Naš grad desetljećima pomaže tiskanje Podravskog zbornika pa tako i 45. broja. Koje su ludbreške teme u ovom broju Podravskog zbornika? Zadnjih godina zastupljeni smo s više

članaka po broju. Tu je aktualan, slavljenički prilog o 150. godina rada i djelovanja Dobrovoljnog vatrogasnog društva Ludbreg, autora Stjepana Kovačeka. „Žene u ratu, svjedočanstva, sjećanja i zapisi“ autora Milivoja Dretara govori o nesretnim iskustvima žena o Drugom svjetskom ratu. Treći članak dolazi od strane GLOBE ekipe Medicinske škole Varaždin koji su istraživali prisustvo ribljih vrsta u rijeci Plitvici i posljedicama zagađenja voda.

Taj će članak predstaviti dvoje mladih učenika-istraživača iz Malog Bukovca.

Predstavljanje novog Zbornika biti će u utorak, 3. prosinca, s početkom u 19 sati, a u predstavljanju sudjeluje i izvršna urednica Vesna Peršić Kovač.

20

GRADSKA

29. studenoga 2019.

Održana ruska večer u Ludbregu Gradska knjižnica i čitaonica „Mladen Kerstner“ proteklog je petka uz pomoć ruskog govornog društva iz Međimurja „Kalinka“ te Anđelka Peranca svim zainteresiranim posjetiteljima uprizorila djelić ruske kulture.

Naime, u sklopu programa U ritmu ruske glazbe ansambl „Kalinka“ održao je koncert u svečanoj dvorani dvorca Batthyany, a u gradskoj knjižnici otvorena je prigodna izložba babuški već spomenutog autora Anđelka Peranca. „Kalinke“ njeguju rusku tradiciju i kulturu Rusko govorno društvo u Međimurju “Kalinka” djeluje već punih 12 godina. Trenutno je sa stotinjak članova najbrojnije društvo ruske nacionalne manjine u Hrvatskoj. To su uglavnom ruski sunarodnjaci, Hrvati i svi oni koji su bliski ruskom jeziku i ruskoj kulturi.

Glavni ciljevi društva “Kalinka” su očuvanje nacionalnog identiteta, popularizacija ruskog jezika i kulture te predstavljanje običaja i tradicija multinacionalne Rusije. Djelovanje “Kalinke” često se naziva mostom koji povezuje dvije kulture - kulturu Rusije i kulturu Hrvatske.

Kroz različite kulturne i obrazovne događaje, tematske i glazbene večeri, radionice, festivale, koncerte, izložbe, kroz prezentacije ruske kuhinje, običaja i tradicija, članovi društva demonstriraju rusku kulturu i stječu priliku da održavaju svoj identitet.

Pokazali sve čari i boje ruske tradicionalne odjeće Mnogobrojnoj ludbreškoj publici predstavili su se s nešto više od jednosatnim programom tijekom kojeg su u ruskim narodnim nošnjama otpjevali neke od najpoznatijih ruskih melodija te izveli nekoliko tradicionalnih ruskih plesova.

Večernji program upotpunile su pjesme Sergeja Aleksandroviča Jesenjina koje su recitirale čitačice Knjižnice na hrvatskom, a članice ansambla „Kalinka“ na ruskom jeziku.

Anđelko Peranec, autor izložbe babuški

Pjesmi se u više navrata pridružila i publika Kazačok, Podmoskovske večeri, Kaćuša samo su neke od pjesama koje je tijekom koncerta rado zapjevala i publika. Program je završen, kako se moglo i očekivati, izvedbom čuvene ruske "Kaljinke".

Nakon koncerta druženje se preselilo u gradsku knjižnicu gdje su posjetitelji imali priliku razgledati izložbu tradicionalnih ruskih igrački - babuški iz kolekcije umjetnika Anđelka Peranca.

PROSINAC 2019.

DJEČJI PROGRAMI: Slušam, pričam, stvaram – kreativna radionica za djecu - srijedom od 18 sati tema radionice: Dolaze nam blagdani Priča za laku noć, srijedom u 19:00 sati : 4. 12. J. Donaldson: Najotmjeniji div u gradu 11. 12. E. Primavera: Teta Mraz 18. 12. S. Nordqvist: Findusov Božić Slovo po slovo - edukativna govorna pričaonica, utorkom u 8.30 sati 21. 12. Klinci u Knjižnici – Ukrasimo božićnu jelku – program za djecu predškolske dobi, knjižnica od 9:30 do 11:30 sati

PROGRAMI ZA ODRASLE: 3. 12. Predstavljanje 45. broja Podravskog zbornika - ludbreške teme, knjižnica u 19 sati Gosti: Vesna Peršić Kovač, izvršna urednica Laura Čurin, članica ansambla i najbolja solistica na Međunarodnom festivalu dječje pjesme „Sretan vjetar“ u Sloveniji

Milivoj Dretar: Žene u ratu Stjepan Kovaček: 150 godina DVD-a Ludbreg Anja Fadiga, Dominik Šprem: Ribe rijeke Plitvice 10. 12. Skrivena strana mita - filozofsko predavanje Nove Akropole iz Varaždina, knjižnica u 19:30 sati

KNJIŽNICA

29. studenoga 2019.

21

Ovog se mjeseca čitalo grofovski Gradska knjižnica i čitaonica „Mladen Kerstner“ već sedmu godinu održava program „Čitajmo grofovski“ u sklopu kojega nas njeni djelatnici i volonteri obučeni u renesansne nošnje vraćaju u neka davna vremena.

Kroz razne programe pokazuju djeci, ali i starijima kako se nekad družilo s knjigom.

Manifestacija je započela dječjim programima, a prvi od njih održan je 5. studenoga u dvorcu Batthyany. Na rasporedu je bila predstava teatra Poco Loco „Carevo novo ruho“ koju su pažljivo pratili učenici trećih razreda OŠ Ludbreg.

Dan kasnije u programu su sudjelovali i vrtićarci dječjih vrtića „Radost“, „Smjehuljica“ i „Iskrica“ koji su slušali priču dvorskih čitača Umjetničke skupine Hajsok „Strašno dobar vuk“.

Umjetnička skupina Hajsok nastupila je i 8. studenoga kada je ponovno čitala priču „Strašno dobar vuk“ ovoga puta za učenike drugih razreda OŠ Ludbreg, posebnih odjeljenja OŠ Ludbreg i štićenike Ludbreškog sunca, te

kada je izvela predstavu „Četiri godišnja doba“ za učenike Srednje škole Ludbreg.

Nakon dječjih programa, 9. studenoga održan je i završni program za odrasle „Dober večer, gospon grof“. Program je to koji knjižnica provodi već petu godinu, a koji za cilj ima predstaviti kajkavske autore našega kraja.

Tom prigodom u svečanoj dvorani dvorca Batthyany predstavila se kajkavska autorica iz Krapine Marija Hlebec.

- Marija je ovdje sa željom da njezine pjesme ozvuče ove prostore i ostanu zauvijek šaputati, lelujajući hodnicima i odajama. – poručila je Edita Kutnjak-Zlatar, ravnateljica gradske knjižnice.

Autorica je predstavila svoju prvu samostalnu zbirku kajkavske poezije „Tam ke luč geri“, pisanu na materinskome govoru sela Hromec nedaleko Krapine, u čemu je i njena osobita vrijednost.

O autorici, zbirci te o doživljaju njenih pjesma govorile su književnica Mirjana Mikulec, potpredsjednica Hrvatskozagorskog književnog društva te književnica Božica Jelušić.

Program predstavljanja vodili su Aleksandar Horvat i Edita Kutnjak-Zlatar, a za glazbeni ugođaj pobrinuo se Jurica Vagrek na klaviru te Ženska vokalna skupina Queentete iz Krapine.

Kroz svih pet dana održavanja, u programu „Čitajmo grofovski“ sudjelovali su, kako i priliči, grof i grofica Batthyany zajedno sa svojom svitom.

U sklopu programa „Čitajmo grofovski“ te obilježavanja Mjeseca hrvatske knjige 7. studenoga održano je i županijsko Natjecanje u čitanju naglas na kojem je sudjelovalo 15 čitača iz osnovnih škola Martijanec, Petrijanec, Sveti Đurđ, Trnovec, Veliki Bukovec, “Vladimir Nazor” Sveti Ilija i Ludbreg.

Prosudbena komisija jednoglasno je odlučila kako će našu županiju za državnom Natjecanju u čitanju naglas u Sisku u kategoriji od 3. do 5. razreda predstavljati Ema Kefelja učenica 4. razreda OŠ „Vladimir Nazor“ Sveti Ilija, a u kategoriji od 6. do 8. razreda Laura Bačani učenica 7. razreda OŠ Sveti Đurđ.

Djeca su pažljivo pratila...

... predstave umjetničkih skupina i teatra

Jurica Vagrek

Ženska vokalna skupina „Queentete”

22

SPORT

29. studenoga 2019.

Polusezona "Podravine" za zaborav Nažalost, nastavlja se dugogodišnji rezultatski slobodni pad dičnog stogodišnjaka NK "Podravina". Sad već protekla polusezona u 3. HNL bila je na tom tragu. Nakon četrnaest odigranih kola nalazi se "Podravina" na pretposljednjoj jedanaestoj poziciji sa sedam osvojenih bodova. Gol razlika je, blago rečeno, loša. Postigli su Ludbrežani 14 zgoditaka, jedan po utakmici, imali drugi najneučinkovitiji napad u ligi, a primili 43, nedopustivih nešto više od tri zgoditka po utakmici, što je dovelo do toga da su ih primili najviše u Ligi. Najbolje su "Plave bluze" izgledale u rujnu kada su odigrali nekoliko susreta na nivou, kakvi su bili oni protiv "Tehničara" i "Podravca" kod kuće, "Mladosti" iz Ždralova u gostima te kod kuće protiv "Bjelovara". Katastrofalan je bio studeni. Četiri utakmice, četiri vrlo visoka poraza uz gol razliku od 6-21. Četvorke su im "podarene" od "Virovitice", "Radnika", petica od posljednjeg "Graničara" iz Đurđevca, a sezona će ostati zapamćena po "osmici" u Cvetkovcu. Simpatični Cvetkovčani, njih nešto manje od dvjesto, zauvijek će imati lijepu uspomenu. Pokušalo se napraviti neki "mešung" između igrača našeg kraja i Varaždinaca, no eksperiment očito nije uspio. Ono što budi nadu u neka bolja nogometna vremena u Ludbregu su rezultati nekih najmlađih uzrasnih kategorija koje postižu zapažene rezultate .

Neven Jerbić

100 godina kluba

Rezultati "Podravine" u prvom dijelu sezone 1. kolo

"Radnik" Križevci - "Podravina"

4-0

2. kolo

"Podravina" – "Tehničar"

0-1

3. kolo

"Graničar" - "Podravina"

1-0

4. kolo

"Podravina" - "Podravac"

1-0

5. kolo

"Mladost"- "Podravina"

3-1

6. kolo

"Podravina"- "Bjelovar"

3-2

7. kolo

"Rudar"- "Podravina"

4-1

8. kolo

"Podravina" - "Polet"

1-3

9. kolo

"Papuk"- "Podravina"

1-0

10. kolo

"Podravina"- "Varteks"

1-3

11. kolo

"Virovitica" - "Podravina"

4-0

12. kolo

"Podravina"- "Radnik"

1-4

13. kolo

"Tehničar"- "Podravina"

8-0

14. kolo

„Podravina“- „Graničar“

5-5

AUTOR: ANTUN GOLUBIĆ

POPULARNI LIK IZ TV SERIJE «GRUNTOVDANI ČANI» ODRŽAVANJA «FESTIVALA KAJKAVSKE KOMEDIJE» U LUDBREGU

NEPROFESIONALNA KAZALIŠNA GRUPA

KOŠARKAŠ «ŠIBENIKA» SLAVICA

NA ISTI NAČIN

ONAJ KOJI MELJE ŽITARICE

IZMIŠLJENA ZEMLJA MALIH LJUDI (KNJIŽ.)

BIVŠI SPRINTER BOLDON

PASIVNO, LUKOBRAN, ŠPANJOLSKA NEPODUGAT ZETNO (REG.)

MJEŠAVINA BITUMENA I DROBLJENOG KAMENA

Proslava 30. studenoga Nogometni klub Podravina ove godine slavi 100. rođendan. Svečanost povodom 100-te godišnjice osnutka NK “Podravina” Ludbreg održat će se u Centru za kulturu i informiranje “Dragutin Novak” Ludbreg u subotu 30. studenog 2019. godine u 11 sati.

Klub je osnovan pod imenom “Ilirija”. Iz zapisa koji su iza sebe ostavili Josip Šafar i Josip Gradinski, inače ludbreški brijači, vidljivo je da je 28. svibnja 1919. godine osnovan sportski klub. Kao datum prve odigrane utakmice navode 28. svibnja 1919. godine. Bilo je to protiv “Slavena iz Koprivnice”. Zahvaljujući novinaru Franji Vrtuleku koji je prema sjećanju Stjepana Kancijana, jednog od osnivača “Ilirije” zabilježio, ostao je zapisan popis igrača koji su nastupili u prvoj javnoj utakmici. Bili su to: Stjepan Papp, Viktor Fizir, Zlatko Weinrebe, Stjepan Kancijan, Đuka Mlinarić, Feliks Kečkeš, Đuro Kemec, Jožica Weinrebe, Josip Gradinski, Rihard Hirsch i Stjepan Kemec. Uz spomenutu jedanaestoricu igrači prve momčadi bili su još: Josip Hlastec, Viktor Dobec, Zvonko Kerstner, Rade Lukić, Zlatko Trbuhović i Josip Gaži.

Utakmicu su sudila dva suca, prvo poluvrijeme Julius Weinrebe dok je drugo poluvrijeme sudio koprivnički sudac Lausch. Utakmica je završila rezultatom 1:9. Iste godine “Ilirija” je odigrala još dvije nogometne utakmice, a 1920. godine započela su nadmetanja s okolnim klubovima u prijateljskim utakmicama.

KALIJ

POKLONICI ESTETIKE

OPĆINA U VRIJEME IZNENADNA RANCHER BJELOGOROD SEDAM OLUJA NA KUBERNE- SKO BILOUZASTOPNIH JADRANU TES GORSKOJ DANA (MN.) ENGINE ŽUPANIJI

ENERGIJA

VLASNIK RANČA, STOČAR

POLITIČARKA MRAK TARITAŠ

UPRAVO, BAŠ

SNIŽENI TON «E» REGIONALNA RAZVOJNA AGENCIJA

UMIŠLJATI, UOBRAZITI

PRIPADNIK STARIH SLAVENA

IMA IH SVAKI SKIJAŠ

ELEKTRON PIJANKA ORGIJANJE

PISAČ NA STROJU, TIPKAČ

AMER. GLUM. I MANEKENKA, BO OSOBNA ZAMJ. (MN.)

KULTNI SF FILM

ČEONE KOSTI IZNAD OKA

PRISTAŠE DEMOKRACIJE

MORALIST, ETIČAR ZADAH, MIRIS (MN.)

KENDRICK EXTRICATION DEVICE

JELA, BOR, SMREKA

IVO JOSIPOVIĆ

SLOVA IZA «J» I «T»

SARA KOLAK I ANA ŠIMIĆ

AUSTRIJA

LATINSKI PRIJEVOD BIBLIJE

PLANINA SREDNJE VISINE

OKRUGLO SLOVO

NOVAK U VOJSCI

KEMIJSKI ELEMENT (Y)

ORGANIZACIJA UJEDINJ. NARODA

RASPORED SATI, ORAR (MN.)

ŽIVČANA STANICA

RUSKI KOZMONAUT, GERMAN

SEDMO, - - - -, DEVETO

RIJEČNI OTOCI

ITALIJA NAJJAČA IGRAĆA KARTA, KEC

PRKOS NASELJE NA RUŠEVINAMA TEBE

DISCIPLINSKA KAZNA U ŠKOLI (MN.)

RIBARSKA MREŽA DRŽAVA U JUGOIST. AZIJI

NAMJERA

VRSTA KARTAŠKE IGRE

ŽABLJI UD DOKTOR TEMELJNI KOLEKTIVNI UGOVORI

SUDIONIK U ALCI

MJESTO BLAŽENSTVA

VLADARSKA TITULA U TATARA

MLADO KONJA, ŽDRIJEBE

SUSJED IRANA

VUČNO POLJOPRIVREDNO VOZILO (MN.) RADNI OGRTAČ

SUMPOR

SLOVA IZA «P» I «K» DRVENA ŽLICA, KUHAČA AMPER

MANJI OBROK, MEĐUOBROK

KUĆICA U VINOGRADU, KLET

VODORAVNO: DANI MLADENA KERSTNERA, UMISLITI, ES, SKIJE, ANT, DAKTILOGRAF, TEREVENKA, ET, ONI, ARKADE, ADE, ČAM, KED, APE, ATLETIČARKE,A, REGRUTI, ITRIJ, NEURON, OSMO, TITOV, E,UKORI, KARNAK, NAKANA, LAOS, DR, ALKAR, S, TRAKTOR, IRAK, KUTA, VARJAČA, UŽINA, KLIJET

SPORT

29. studenoga 2019.

23

Atletski dukat udruge "BSV" Zoran Križanić je 29-godišnjak koji živi u Obrankovcu. Kao i svako djetešce iz općine Sveti Đurđ koja je nogometno vrelo talenata krenuo je u tom sportu. S desetak godina je krenuo s treniranjem u NK "Drava" Sveti Đurđ gdje se najbolje osam godina osjećao na poziciji stopera.

Nakon što je postao punoljetan, ne mijenja općinu ali mijenja klub. Zaigrao je za "Ajax" iz Komarnice. Nakon toga slijedi nogometna karijera u Kuzmincu, Koprivničkom Ivancu, Starigradu i Donjoj Dubravi. Spojio je igranje u tri županije i nogometnu karijeru završio, rano i prerano, još u dvadesetima , u "Gori" iz Globočeca. Kad je upoznao Igora Goleca, velikog zaljubljenika u atletiku i člana sve brojnije udruge „BSV“ uslijedilo je očekivano pitanje: "Pa zakaj ne bi probal biti atletičar", a sportska krv i gen mogli su dati samo jedan odgovor. Prvu utrku trčao je kao član te udruge u Trakošćanu. Desetak kilometara istrčao je za 49 minuta (sada kaže da to odradi za dva-

naest minuta manje, koji napredak o.a.). Uslijedile su utrke po Međimurju, Podravini, Zagorju.

Zamijećen je talent i kvaliteta i nije bilo druge nego iskorak potražiti u AK "Varaždin": -Ključnu ulogu za odlazak u Varaždin odigrao je sjajni Tihomir Cenko, moj atletski uzor, kojeg će teško dostići, jer bih još morao puno žganaca pojesti. Treniram dva puta tjedno, no radim i solo, tako da mogu reći da svaki dan imam aktivnosti . Trener mi je proslavljeni Josip Lacković. "Zok" kako ga zovu prijatelji napravio je nevjerojatne stvari u proteklih godinu dana. Već kao nekakav početnik u Zlataru je osvojio drugo mjesto na 20 km, na "Barač forest" utrci na 24 km bio je prvi, a na nedavnoj planinskoj utrci na Papuku bio je drugi na 19 km. Izgleda da je samo nebo granica: -Želio bih da za koju godinu postanem hrvatski reprezentativac u planinskom trčanju. E, takve trebamo, ambiciozne s pokrićem. Izraz lica i govor tijela govori da je to izgledno.

Ambiciozni "Frile"

Gotovo sve ludbreške ekipe moraju za popunjavanjem igračkog kadra "čeprkati" po susjednim dvorištima. Zlatni rudnik RK "Ludbreg" pronašao je u Koprivnici. Posljednjih nekoliko sezona kvalitetan rad s mlađim kategorijama prepoznat je u ovoj podravskoj metropoli iz kojeg dolazi i junak naše današnje priče Fran Friščić, koji je svojim sjajnim nastupima skrenuo pozornost rukometne javnosti. - Imam 16 godina i učenik sam koprivničke Gimnazije "Fran Galović". Kao učenik prvog razreda osnovne škole već sam igrao tenis, pokušavao biti nogometaš, a prekretnica je bio drugi razred kada smo ja i prijatelji ugledali letke koji pozivaju u rukometnu školu. Igrao sam 5-6 godina u Koprivnici, a kretanjem u Srednju školu krenuo sam s treniranjem i igranjem u Ludbregu gdje se zaista kvalitetno radi. Prve sezone bilo nas je čak šestorica iz Koprivnice, sada smo četiri.Ovo sjajno lijevo krilo, nekako Horvatovske visine oko 178 cm, ali sa znatno manje kilograma, oko 74, krasi izuzetna brzina, hladnokrvnost (zadužen je za sedmerce) i već u prvoj ekipi jedan je od najboljih strijelaca. Svjestan je svoje vrijednosti. - Ambicije sežu do igranja za U 17 reprezentaciju. Naravno htio bih igrati i rukomet u nekom većem klubu, no vidjet ćemo kako će to biti. Zadovoljan sam boravkom u Ludbregu, društvo je super, a autoritativni trener Andrija Pišpek na nas pazi kao na malo vode na dlanu. Uz to izvrstan je strateg.Gledajte Frana, da to poslije ne bi bilo moguće samo na malim ekranima.

Neven Jerbić

Udruga "BSV" koju Križanić beskrajno voli, između ostalog, organizator je Kros lige koja se održava u prekrasnom ludbreškom kraju. Ove jeseni održano je osam kola ovog sve masovnijeg natjecanja kojeg prepoznaju brojni rekreativci. Žene trče na 5.4 km, a vodeća je Ivančica Jež iz AK "Zabok". Kod muškaraca na istoj dionici neprikosnoven je Tihomir Cenko iz AK Varaždin/ BSV Ludbreg. Kod djevojčica koje trče na 1600 metara prva je Nikolina Mraz iz OŠ Ludbreg, a kod dječaka koji trče istu dionicu na čelu je nakon osam kola Ivano Šarić iz OŠ Ludbreg. U organizaciji poduzetnih ludbreških atletskih zaljubljenika danas će se u 18,00 sati u Centru za kulturu i informiranje „Dragutin Novak“ održati zanimljivo predavanje u kojem će sudjelovati dipl.ing.

Anita Car te trener AK „Varaždin“ Josip Lacković. Nakon toga uslijedit će i proglašenje pobjednika Kros lige. Zanimljivo i za podržat.

Neven Jerbić

U pripremi Crazy Hill Trekk

Prvo izdanje Crazy Hill Trekk utrke u orijentacijskom trčanju po bregima i šumama Ludbreških Vinograda i Kalničkog gorja, gdje uz pomoć karte i kompasa, u što kraćem vremenu morate pronaći i proći sve kontrolne oznake, održat će se 14. prosinca 2019. Za natjecatelje su priređene dvije staze. One spremnije i iskusne trekere očekuje staza od 18-20 km sa zahtjevnijom orijentacijom, a za sve ostale trkače i rekreativce pripremljena je lakša staza od 8-10 km sa laganom orijentacijom. Crazy Hill Trekk druga je po redu utrka u sklopu Treking Lige Sjever te se boduje za ukupan plasman navedene lige.

Završena sezona u županijskim nogometnim ligama Završena su natjecanja u Županijskim nogometnim ligama. Učinak klubova iz NS Ludbreg u 1. Županijskoj nogometnoj ligi možemo ocijeniti solidnim. Selnička "Plitvica" krenulo je odlično, nekakav "highlight" bila je pobjeda nad "Podravinom" u prijateljskom susretu. U drugom dijelu nešto slabiji rezultati, što je rezultiralo plasman na sedmom mjestu ljestvice nakon polusezone s 19 osvojenih bodova. "Drava" iz Svetog Đurđa imala je snažan finiš prvog dijela prvenstva koji im je donio šesto mjesto s 22 osvojena boda . Na čelu ljestvice su "Plitvica" Gojanec i "Obreš" iz Svetog Ilije.

Kod županijskih nogometnih drugoligaša predstavnici iz ludbreškog kraja bili su na visokoj razini. Na prvom mjestu nakon prvog dijela "Dinamo" iz Babinca s 32 boda. Drugi "Podravac Kitro" ima 30 bodova.

"Zadrugar" je treći s 28 bodova, "Razvitak" ima 27, "Radnički" 26, a šesta "Mladost" iz Sigeca 21. Osma šemovečka "Mladost" ima 15 bodova, deseti "Dinamo 01" iz Vrbanovca ima 13, a dvanaesti "Novakovec" ima 11. Neće biti lagano nogometašima iz Babinca u drugom dijelu prvenstva s ekipama našeg kraja na "plećima".

Kod trećeligaša Županijskog nogometnog saveza Varaždin jesenski prvak je "Polet" iz Martijanca koji ima 25 bodova ispred "Bukovčana" iz Velikog Bukovca koji ima 23. "Poljanec" i "Lunjkovec" imaju 19, a peti "Poljoprivrednik" iz Kapele ima 18 bodova. "Karlovec" je šesti s 16 bodova, a sedmi "Bukovčan 27" iz Malog Bukovca ima 13 bodova. Osma "Sloga" iz Slokovca ima 11, deveta "Mladost" iz Svetog Petra ima 7, deseta "Struga Rovokop" ima 6 bodova, dok ekipa "Gore" iz Globočeca nije uspjela osvojiti niti jedan bod. Na vrhu su uglavnom ekipe koje su tamo i godinama uz iznenađujuće dobre rezultate "Poleta" i "Lunjkovca".

24

ACO PIŠE

Piše: Aleksandar Horvat

O

dišel nam je Martin Sagner, bez čudaj parade, ali ostavil nam je Dudeka, zanavek. I druge glumice i glumci kaj su se z nami več pozdravili su ostavili svoje Gruntovčane: Čvarkeš, Besni, Cila, Cinober, Presvetli, Brico, Matula, Pišta, Martin… tak su išli po redu i ostavljali trage još jedino na televiziji, dok se trefi repriza, i spomenke v srcima njihovih najbližih i tu i tam kojega od nas.

Ali Dudek, on je zanavek sebe dal sima nama i vse nas zel pod svoje. Tak bar ja mislim. Za njega smo navijali, njemu smo se smejali, z njim smo se plakali, on nam je bil zgovor i kuraža, radi njega smo se mirili i inatili. Čitam po medmrežju kak su nas kojekakvi zmišleni likovi pratili v životu i vsi su nam bili po nečemu važni ili jih se zmislimo jer su nas veselili.

Nacrtani profesor Baltazar, šegrt Hlapič, gospon Fulir, Ivica Kičmanovič, Marica Hrdalo, Meštar z Velog mista i tak dale, i tak bliže. Ali Dudek je bil med zadnjima koje smo prepoznali i v srce si zeli. Nije se posle pojavil niti jeden koji bi bil tak dobro zmišleni i napravljeni baš na našu sliku, pravu domaču podravsku, bez ramice. Si smo mi Dudeki.

Presvetli i Cinober čudaj put su Dudeku pravdu krojili i krajšega kraja mu ostavlali. Čvarkeš, Kuzma i Pišta, dok su igrali od devet doli, čudaj put su potkurili pod njim pak se meknuli. Martin krčmar mu je tu i tam pomogel, ali ga je radi vekših interesov dost put vukima pustil. A Besni, makar je mel najbesnešega nadimka i narav, mu je polek dobroga Ferčija

29. studenoga 2019.

Dudek zanavek skorom bil jedini pravi pajdaš, ali oni su v imetku ne bili par. Besni se ze svojim ne rashitaval, a Ferči je zaslužil komaj za kroh nad glavom i jesti. I kak smo vsi mi Dudeki, saki od teh vrlih Gruntovčanov, kakov god je bil, moral bi gliboko v sebi prisegnuti da je i sam bil Dudek. Vsaki je to prikrival, z galamom, zločestočom, filozoferanjem, podsmehavanjem… Tak su skrivali da i njih nekaj more boleti, da jim more žal biti, da su strahu kaj nebi bili bez penez i siromašni, da jih boli če jih negdo prevesla. Si su oni bili Dudeki z maskom.

A Dudek, pravi Dudek, on je bil goli, točno takov kakov je. Nigdar je ne bil oblečeni v oholost, neje bil pohostni niti zaguleni, nigdar je nikomu ne štel zlo. Njemu su poštenje i pravica bili mom prvi potlam Isuseka. I je, bil je naiven, tak velimo.

Makar, si v zadnje vreme mislim, teško da je bil naiven. Naiven je on koji veruje sakomu i misli da govoriju istinu. A dobro je on znal da što z vragom tikve sadi, se mu se potlam v glavu poteru. Ali štel je probati vsaku priliku, nigdar se ne zna, morti se i njemu koji put posreči.

Znal je da bu zgubil i nadrljal, ali protiv sebe je ne mogel. “Joooj, Drašek, Drašek, pa kaj sam ja Bogu skrivila!” - znala se srditi Regica, ali nikaj ne hasnelo.

Draš Katalenič, Andrija se piše, a Dudek ga zoveju. Čovek velkoga srca kojemu nikaj preveč ne treba, nego samo tolko kolko mu je dosta. On bu v posteli tu i tam z Regicom pred spanje malo premišlaval kak bi lepo bilo če bi imeli peneze, kaj bi vse mogli napraviti. Saki takov, kak smo i mi sami, si gda pomisli, e, da bi ja dobil na lutriji, ja bi onda sveta premenil. To su te senje, to je je ta vera, če Bog da… Kupil bi si beciklina, babici štrikanca na franđe, nove obleke, Singericu, prodati Cifru i zeti novo blašče… ali zna Dudek, treba iti spat jer zutra motika čeka, Cveta i Cifra očeju jesti i piti, peč bu gladna, gorice čekaju, hiža se postarala… treba delati za sebe, a bilo bi dobro delati i za peneze, posla nema. I pre nego vgasi svetlo i z budnih senji dide v one prave, zaspane, nam vu ti epizodi z jelenom, otkrije još jenu njihovu tajnu i još jemput nam srce raspara: “Kak se mom ležeše diše dok čovek zna da nekaj ima… Regica, da smo v ono vreme, znaš, bili pri penezi, morti nam mali Jožek nebi vmrl!”. I saki put nam je Dudek se bliže k srcu i duši.

Zna i vidi Dudek da najbole prejdeju fiškali, koji samo trgujeju, švercaju i preprodajeju, ne pretrgneju se od posla, gazde su bez jednoga žula, samo od fiškalije, oni koji bereju tuđe plode i tima kojima zemaju bajaju kak je to za njih dobro, ili jim za falu daju kakve droptinice kaj bi zišlo da su zaslužili nekaj.

Kak bi tetec rekel: “Samo viš, Draš, je ni se vu penezi. Penezi se sfrčkaju pak je čovek nazaj na nikaj!”

Zna Dudek da dok se bu snašel kak bu znal i mogel kaj se z dreka zvleče, da budu se kulaki potlam došli čudit z velkim rečima: “Joj, Draš, pa kaj si ne mene pital? Bi ti ja pomogel duplo!”

Razme Dudek da če mu se gda i sreča osmehne, da se bogatunima štečki cediju pak se kak muhe mom sjatiju kak bi si kojega komada svoji “bokčiji” kcoj prikrpali.

Jasno je Dudeku da kaj god zeme i dobi od svoje “rodbine” da ga budu ogulili, a če bu prigovoril još se budu i uvredili: “No tak! Ja ti očem pomoči, a to mi je ve za falu! Sem štel z tebe čoveka napraviti, ali če nečeš - onda ostani Dudek!”.

Negda je to teško gledati, pak bi najrajši, da morem, premenil nekak televizora i Kešnerovu priču, pak bi Dudek po mojemu zel nekakvoga količa i nekoga pošteno po hrptu hrgesnul. Da je to makar jemput napravil, v Podravini bi te dan bil svetek. Ali nije Dudek takov, njegove roke samo znaju žule skupljati, dragati blago i braniti sebe. I zato ga imamo rad.

Zato kaj nebi niti mrava zgazil.

Da bi Dudeka pitali, bi v životu se bilo po pravici i jednostavno.

Kak je na priliku rekel: “A zakaj bi ja radi jelena išel v rešt? Jelen je meni kuruzu jel, pak sam ja njega hapsil”. I onda mu ga je

žal, pak ga z istom kuruzom hrani i na kraju pusti v šumu. Kak god da je napravil zmišlali bi mu, pretili, z njegove kože bobnja delali. Se on to zna, ali sikak onda na kraju napravi tak kaj bu mogel mirne savesti spati, makar goli i bos, makar žeden i gladen.

No, imel je Dudek i svoje svetle momente, čak smo mu se malo znali i čuditi dok je dobro odigral ze slabim kartama.

Na priliku, dok mu je dalmoš zgazil čuču, onda mu ju je Dudek takvu prodal za pet jezeri, jer je bila “lepa bela, odhranjena i nesla je jajca kak bagačunke jabuke”, a onda mu je istu tu nazaj kupil za dve jezere, kad je bila cela zmazana, zgažena i zmuzgana. Ali to su bili retki petki da je Dudek kaj profiteral. Največ je bilo vjutro: “Tetec, em znam da me bute pak fkanili!”, a navečer: “Isusek, Isusek, a kaj mi bu ve Regica rekla?”. I tak celi život, sejeno je l’ je raketar prek veze, železničar koji se drži slova zakona, krovopokrivač pod fuš ili nesuđeni gastarbajter.

Dok su najvažneši dva v Gruntovcu tirali saki svoje interese, ali ak je bilo treba i skup veslali, vse se je trgalo prek Dudeka kakti maloga čoveka. Ostali igrači su samo komentirali i podbadali ali nikakve koristi od njih nije bilo.

Dudek bi lefko mogel biti večni počasni precednik Sindikata normalnih ljudi.

On nigdar nema kaj za reči niti se rivati, a dok mu se zmrači pak nekaj i veli ili glasa zdigne, onda ga poklopiju. Več je nafčeni da je kriv za se, posebno njegovim “dičnim” bogatim zaštitnikima, koji mu prodavleju meglu kak je vse kaj mu se dogodi za njegovo dobro, kak je se kaj mu se nudi v njegovu korist, kak je se kaj mu se da dužen zeti i do groba zafalen biti.

Dok si denes mislimo na Dudeka, vidimo kak je to friški i večni lik, kak se do den denes ne nikaj premenilo.

Samo si zemite novine ili otprite televizora, vidli bute Cinobere i Presvetle, vidli bute šintere, lugare, brice, vidli bute šank političare koji samo jamraju i puntaju ljude jedne na druge, vidli bute birtaše koji se ne bi šteli mešati, vidli bute dežurne niš koristi moralizatore i one kaj se razmetavaju z parolama, vidli bute slabe žene koje dalaju za tri, i jake koje si nemreju pomoči, vidli bute da još ima Gruntovečkih blatnih cesti i starih hižici, da grad vlada nad selom, da ima ljudi koji nemaju i nafčeni su da nemaju, i kojima je lepše “pod svojom hruškom gladen biti, nego celoga sveta bogatstvo meti.”

Dudeka krasi veliko domoljublje, on je v zavičaj vrasel, pustil korenje i razlistal po njemu granje, razlejani je po bereku, zasejani v polje, zapleteni med trsje, on bez doma nemre. I tu svoju večnu, betežnu, bezugovornu zaljubljenost v domaju ne razglasava po cesti niti se z njom špinči. Ali svoje tajne bu rekel samo najbolšim pajdašima, Ferčiju na priliku, da bi hmrl če bi moral Gruntovec ostaviti, svojega vrta, dvorišče, hižicu i štalicu, klanjce po putu v gorice…

Dobrota i ljubav nigdar ne hmiraju, sam se transformeraju jeno v drugo.

Odišel nam je Martin Sagner. Bez čudaj parade. Nek mu je telu lefka Gruntovečka zemlica, a svoju dušu je za života vdehnul v Draša Kataleniča, kaj se Andrija piše, a Dudek ga zovemo, kaj bu zanavek živel z nami, v Srednjakima. Fala mu za to!

Sljedeći broj Ludbreških novina izlazi 23. prosinca 2019.