Ludbreške novine broj 152

LIST GRADA LUDBREGA BE SPL AT NI PRIM JER A K 23. PROSINCA 2019.

BROJ 152 / GODINA XIV.

Blagdani stižu

PRGICE

Pajnogači su osvojili čak dvije zlatne diplome i to za blage dimljene prgice i bijele prgice, srebrnu diplomu za kravlji sir...

Str. 11.

IZVIĐAČI

Naši izviđači i ove su godine u Ludbreg donijeli Betlehemsko svjetlo mira koje je će građanima podijeliti na Cinkušu...

Str. 21.

VLAHO BUKOVAC

Izložba je posvećena dovršenim konzervatorsko-restauratorskim radovima na oslikanoj zastavi s prikazom sv. Nikole...

Str. 12. - 13.

Str. 32. - 33.

2

AKTUALNO

23. prosinca 2019.

Projekt razvoja širokopojasne infrastrukture Grad Ludbreg jedan je od 16 gradova u Republici Hrvatskoj koji će provoditi Projekt razvoja širokopojasne infrastrukture temeljem natječaja “Izgradnja mreža/pristupnih mreža sljedeće generacije” raspisanog od strane Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU. – Očekuje se da bi projektiranje bilo gotovo tijekom iduće godine, a 2021. godine počeli bi radovi. Osigurat će se minimalna brzina downloada ili uploada od 100 megabita u sekundi ili veća, a pokrit će se sva naselja. Ujedno ćemo omogućiti i poslovnom sustavu da funkcionira u skladu s europskim i svjetskim standardima U veljači 2020. godine potpisat će se Sporazum o partnerstvu između nas, odnosno Grada Ludbrega i HT-a i do 21. veljače rok

je predaje aplikacija – rekao je gradonačelnik Dubravko Bilić.

U projekt su uz Ludbreg uključeni Mali Bukovec, Martijanec, Sveti Đurđ i Veliki Bukovec.

Glavni cilj projekta je izgradnja NGA širokopojasne mreže temeljene na tehnologiji kojom se može osigurati pokrivanje brzim i ultrabrzim širokopojasnim pristupom na navedenom teritoriju.

– Za cijelu ludbrešku Podravinu ovo je iznimno važan projekt. Time će naši građani dobiti mogućnost da brže “surfaju” internetom – rekao je gradonačelnik Dubravko Bilić, te je dodao kako je najvažnije da realizacija projekta vrijedna 35 milijuna kuna započne što prije kako bi Ludbreg mogli upisati na kartu brzog interneta.

Nova Uredba, nove promjene Uvođenjem novog sustava gospodarenja otpadom od 1. studenog 2018. godine u skladu s Uredbom o gospodarenju otpadom došlo je do velikih promjena za korisnike usluge kao i poslovanja komunalnih poduzeća.

- Riječ je o temi koja je na nacionalnoj razini od posebne važnosti, a spušta se prema gradovima i općinama odnosno građanima koji su u sustavu organiziranog zbrinjavanja komunalnog otpada, odnosno svima nama. Prošle godine nismo dizali cijene jer smatramo da je temeljni princip da svatko plati onoliko koliko i onečisti – rekao je gradonačelnik Dubravko Bilić te napomenuo kako je Ludbreg jedan od rijetkih gradova koji nema svoje odlagalište već se svaka tona otpada važe i odvozi u Piškornicu.

- Mi smo već odavno u europskom sustavu gospodarenja otpadom za razliku od brojnih jedinica lokalne samouprave koje otpad bacaju na svom području. Po količini prikupljenog otpada peti smo u Hrvatskoj, odmah iza Preloga, Koprivnice, Krka, Čakovca, odnosno gradova koji se time bave već dugi niz godina – rekao je gradonačelnik Dubravko

Bilić. Grad Ludbreg na brojci je od 39 posto razdvajanja, kada bi se tome pribrojila industrija postotak bi bio još i veći.

- Kada bi se uzeo u obzir i taj segment tada bismo bili na 60 posto. No država ne dopušta takvo pripajanje već se taj otpad vodi kao posebna kategorija i zato se događaju i kazne koje smo zasad kao jedinica lokalne samouprave izbjegli. To pokazuje da je sustav gospodarenja otpada kakav imamo dobar, ali nažalost Vlada je odlučila Uredbu promijeniti na štetu građana – kaže ludbreški gradonačelnik.

Uredba o gospodarenju komunalnim otpadom, koja je stupila na snagu 1. studenoga prošle godine i na temelju koje su donesene odluke, cjenici i drugi akti na razini jedinica lokalne samouprave, mora se mijenjati iako od primjene nije prošlo niti godinu dana.

U dopuni Uredbe dolazi novi izračun cijena minimalne javne usluge (fiksni dio) u kojem korisnici u kategoriji kućanstva moraju imati jedinstvenu cijenu minimalne javne usluge.

Također, korisnici koji spadaju u kategoriju korisnika koji nije kućanstvo, moraju biti podijeljeni u 7 kategorija s jedinstvenom cijenom minimalne javne

usluge unutar kategorije.

To znači da će oni koji stvaraju najmanje otpada, npr. jednočlano ili dvočlano domaćinstvo, plaćati fiksni dio cijene kao i osmeročlana ili deveteročlana domaćinstva.

-Ukoliko gradovi ili općine ne donesu novu Uredbu u skladu s ovom na državnoj razini slijede kazne za gradonačelnike osobno, a i za jedinice lokalne samouprave. Uz to imali bismo i zabranu javljanja na natječaje koje objavljuju Ministarstvo zaštite okoliša i Fond za zaštitu okoliša. Jednostavno smo prisiljeni donijeti novu odluku s novim cijenama da bismo izbjegli kazne. Kao Grad smo u suradnji s Križevcima i Koprivnicom odlučili podići ustavnu tužbu, odnosno ocjenu ustavnosti usklađenosti uredbe sa zakonom.

To su već učinili Prelog, Krk, a uskoro će i Udruga gradova. U gospodarstvu se rade još veće nepravde i situacija je još gora jer se izjednačuje frizerski salon s tvrtkom od 300 zaposlenih. Radimo na novom cjeniku, pokušavamo smanjiti štetu koju Vlada donosi i izbalansirati da svi zajedno jednako podnesemo tu Uredbu jer se radi o udaru na sve nas – zaključuje gradonačelnik Dubravko Bilić.

U tijeku uređenje šetnice uz rijeku Bednju Započeli su radovi na konstrukciji staza za uređenje šetnice uz rijeku Bednju. Radi se o još jednoj aktivnosti koja se provodi u okviru projekta "Unapređenje kontinentalnog turizma turističkom valorizacijom povijesno-kulturne baštine Grada Ludbrega", a čija je vrijednost oko 675 tisuća kuna, što obuhvaća pripremne i zemljane radove na stazi u dužini od oko 1300 metara te nabavu moderne komunalne opreme koja će imati informativnu i edukativnu funkciju. Dovršetkom ove aktivnosti, šetnica uz rijeku Bednju dat će dodanu vrijednost i novi turistički i rekreativni sadržaj centru Ludbrega, za sve građane i posjetitelje. Planirani rok dovršetka radova je travanj 2020. godine.

Početkom proljeća kreće se u izgradnju Nakladnik: CZKI “D. N.“ Ludbreg Glavni urednik: Iva Havaić Sakač Grafički urednik: Miroslav Vađunec Redakcija: Branko Dijanošić, Iva Havaić Sakač, Darko Skupnjak, Matea Lukić, Dražen Vađunec, Neven Jerbić, Željka Namesnik Kontakt: CZKI “D. Novak” Ludbreg,

Trg Sv. Trojstva 19

Telefon: 042 / 306 130

Fax: 042 / 306 068

e-mail: ludbreske-novine@czkidn.hr dskupnjak@czkidn.hr Tisak: Tiskara Zagreb

Društveno poticana stanogradnja Povjerenstvo za utvrđivanje Liste prvenstva za kupnju stana prema Programu društveno poticane stanogradnje na području Grada Ludbrega na temelju pisanih zahtjeva podnesenih na Javni poziv za podnošenje zahtjeva za kupnju stana iz Programa POS-a na području Grada Ludbrega objavilo je krajem prošlog mjeseca konačnu Listu prvenstva za kupnju stana prema Programu

POS-a na području Grada Ludbrega.

- Sa zadovoljstvom moram reći da unatoč sumnjama pojedinaca, odradili smo završni sastanak u APN-u i utvrdili da uskoro možemo krenuti s objavom natječaja za početak gradnje. Javilo nam se 36 obitelji koje su zainteresirane za kupnju stana, a 33 udovoljavaju uvjetima – rekao je gradonačelnik Dubravko Bilić te dodao

kako se očekuje gradnja 25 do 30 stanova. Svi koji se odluče na kupnju stana imat će garanciju APN-a kao investitora da će ti stanovi biti vrlo visokog energetskog razreda, odnosno neovisne energetske učinkovitosti i na taj način će biti sigurni u kvalitetu i valjanost tih stanova.

- Na Gradu Ludbregu je da definira broj stanova koji će se graditi. Svjestan sam skepticizma no sve ide vrlo dobro i vje-

rujem da će se početkom proljeća krenuti u izgradnju. Grad će u svakom slučaju kroz neke svoje olakšice omogućiti da stanovi budu jeftiniji nego u Koprivnici, Varaždinu ili Čakovcu. Za nas je to od velike važnosti jer nema stanova za kupnju, nema stanova za najam, a istovremeno mladima omogućujemo da krenu normalnim načinom u život uz povoljnije uvjete – zaključuje gradonačelnik Bilić.

AKTUALNO

23. prosinca 2019.

3

„Uvijek smo spremni pružiti ruku i pomoći” Kraj godine je uvijek prilika da se napravi mali rezime onoga što smo planirali i ostvarili, što je bilo dobro ili je moglo bolje. O proračunu za 2020. godinu i daljnjim planovima kao i o godini na izmaku razgovarali smo s Renatom Potočnik, zamjenicom gradonačelnika Približava nam se kraj 2019. godine, što biste izdvojili kada je u pitanju ova godina?

Godina iza nas za Grad bila je teška, ali i uspješna jer smo kao svaki dobar tim upregnuli zajedničke napore da realiziramo mnoštvo projekata, da neke baš pred kraj godine pripremimo za sljedeću fazu, ali i da pokažemo da smo kao Grad prijatelj svojim sugrađanima te smo uvijek spremni pružiti ruku i pomoći. Upravo smo u mjesecu darivanja poklonili preko 1.200 prigodnih paketa ludbreškoj djeci u suradnjji s Vijećima mjesnih odbora, isplatili skoro 350 božićnica za studente i umirovljenike, za osnovnu i srednju školu smo izdvojili preko 750.000,00 kn u kupnju radnih materijala i školskog pribora, opremanje škole osobnim ormarima za sve učenike viših razreda, produženi boravak, natjecanja...

No, našim sugrađanima svakako su najvidljivija ulaganja u komunalnu infrastrukturu u koju smo uložili puno europskih novaca, primjerice u uređenje Kuharićeve i Krležine ulice, parkirališta u te dvije ulice, nakon dugo vremena otvorili i jednu novu ulicu, koju smo nazvali po ludbreškom akademiku Josipu Tišljaru, uz novootvoreni trgovački centar za kojeg očekujemo da se nastavi širiti u drugoj fazi koja bi uskoro trebala krenuti. Nastavili smo raditi na uređenju arheološkog parka i muzeja, uređivati šetnice, zasaditi nove drvorede, a posebno želim naglasiti da smo svaku kunu skupljenu od komunalne naknade po našim naseljima vratili i dodali još puno više mještanima kroz različite projekte koje vode sami Mjesni odbori. Isto tako smo vratili i svaku kunu vinogradarima i svima onima koji imaju kleti kroz asfaltiranje ulica ili gradnju vodovoda u što smo uložili preko milijun kuna. Puno se radilo, a uz sve to uspjeli smo konsolidirati proračun. Posebno mogu istaknuti da se svi naši napori uloženi u razvoj Ludbrega najbolje vide i kroz nagrade koje stalno dobivamo i po mnogim pokazateljima smo uvijek među 10 najboljih gradova, ali nam je posebno važno prizanje Ministarstva financija koje nas je na temelju svojih pokazatelja i podataka proglasilo najboljim gradom u Hrvatskoj po povla-

čenju europskih sredstava za period od 2013. do 2019. godine po glavi stanovnika.

Mene kao osobu koja je cijeli radni vijek provela u gospodarstvu posebno vesele ulaganja naših poduzetnika u razvoj našeg grada. Mi smo jedan od rijetkih gradova koji više nema slobodnih kapaciteta u gospodarskoj zoni, a po prvi puta smo dosegnuli i brojku od 4.000 zaposlenih Ludbrežanki i Ludbrežana. Po povećanju poreznih prihoda možemo vidjeti i da su u gospodarstvu povećavane i plaće, što nam je posebno drago te se nadamo da će se taj trend nastaviti i dalje.

Gradski proračun i ove je godine razvojan, što sve uključuje?

Svaki naš proračun koji smo donosili zadnjih godina uglavnom bez potpore oporbe uvijek je bio razvojan, uvijek smo se vodili da i u najtežim vremenima moramo maksimalno ulagati da bismo održali korak s onima koji su bogatiji ili su naslijedili bolju situaciju. Dok su neki htjeli zaustaviti razvoj grada, mi smo ulagali i pripremali se da ovaj proračun krene od nule, bez dugova i dubioza te da na najbolji način možemo ulagati u nove projekte.

Pred nama su dva najvažnija projekta za razvoj Ludbrega vrijedna gotovo 500 milijuna kuna (sustav aglomeracije Ludbreg s općinama Sv. Đurđ i Martijanec te gradnja širokopojasnog brzog interneta na području cijele bivše općine Ludbreg).

Očekuju nas i daljnja ulaganja u komunalnu infrastrukturu, zavrešetak uređenja arheološkog parka i dječjeg vrtića te početak nekih novih projekata.

Hrvatskih voda došli smo do situacije da možemo očekivati i početak gradnje sljedeće godine. Hrvatska inače jako slabo koristi europska sredstva koja su joj na raspolaganju upravo za ovaj sektor pa je do danas za razdoblje od 2013. do 2020. godine isplaćeno samo 6 % ukupno predviđenih sredstava. Uz izgradnju kanalizacijske mreže u svim naseljima te gradnju pročistača otpadnih voda u Meki predviđena je gradnja vodovodne mreže u Čukovcu i dijelu Globočeca tako da bi pokrivenost grada pitkom vodom bila gotovo 100 %.

„Briga

budu veća jer trebalo bi proširiti cestu br 25094 od Poljanca preko pružnog prijelaza do Hrastovskog pa do Ludbreških vinograda, zatim rekonstruirati cestu br 25100 od Čukovca do Sv. Petra, a ima i drugih cesta koje bi trebalo urediti. Isto tako već dugo čekamo da započnu i veliki projekti Hrvatskih cesta na izgradnji kružnog toka u Selniku na DC 2 te rekonstrukcija D 24 do Hrastovskog do Ludbrega.

Vodi se briga i o mlađim naraštajima, u tijeku je dogradnja dječjeg vrtića "Radost". Kada možemo očekivati otvorenje vrtića u novom ruhu i koje će sve promjene donijeti projekt?

o djeci je naš prioritet, a to dokazuje i status Grada prijatelja djece. To pokazujemo i kroz stalna ulaganja u različite programe i projekte za djecu od vrtićkog do srednjoškolskog pa i studentskog uzrasta.”

Projekt Aglomeracije jedan je od najvećih u povijesti Grada, što uključuje i kojom će se dinamikom realizirati?

Česti su upiti građana po pitanju infrastrukture, što je u planu u tom pogledu i kakva je suradnja sa ŽUC-om?

Aglomeracija Ludbreg koja uključuje i općine Sv. Đurđ i Martijanec za sve nas je zapravo nastavak naših ulaganja u zaštitu okoliša i stvaranje uvjeta za nesmetan razvoj industrije. Na ovaj projekt utrošeno je nebrojeno sati pripreme i lobiranja s obzirom da je ova aglomeracija predviđena za početak radova tek iza 2023. godine. Ali uz upornost, pošten pristup i pomoć prijatelja iz Varkoma i

Moram priznati da bi suradnja sa ŽUC-om mogla biti puno bolja s obzirom da je predsjednik Upravnog vijeća iz Ludbrega i da bi njihova ulaganja mogla biti puno veća s obzirom na uplate naših sugrađana u njihov proračun. Prošle godine napravili smo zajedno s njima Ludbrešku ulicu u Bolfanu, a oni su radili potporni zid u Ludbreškim vinogradima. Voljeli bismo da njihova ulaganja

Briga o djeci je naš prioritet, a to dokazuje i status Grada prijatelja djece. To pokazujemo i kroz stalna ulaganja u različite programe i projekte za djecu od vrtićkog do srednjoškolskog pa i studentskog uzrasta. Radovi na dječjem vrtiću napreduju dobro i do početka ljeta očekujemo da dogradnjaj bude gotova. Ovim projektom Dječji vrtić Radost u potpunosti će ispuniti sve pedagoške standarde za brigu o 150 djece. Vrijednost projekta je oko 3.000.000,00 kn.

Veseli nas da kreće i privatna investicija u gradnju još jednog vrtića u novom, istočnom dijelu grada tako da bi izbor za roditelje mogao biti još bolji.

Grad Ludbreg jednako potpomaže i sufinancira svako dijete bez obzira koji vrtić roditelji izaberu za njihovu djecu.

Uz brigu o najmlađima, u Gradu Ludbregu ovih se dana potpisuju ugovori s

novim korisnicima stipendija. Koliko će sada biti stipendista i koliko je u planu izdvajanje za tu svrhu u narednoj 2020. godini.

Nastavljamo i dalje stipendirati srednjoškolce i studente i drago nam je da i ovim putem možemo pomoći ne samo roditeljima studenata nego i studentima da lakše odrađuju ovaj za njih najvažniji posao jer znanje koje steknu na studijima daje im prednost za cijeli život. I ove godine smo nakon provedenoga natječaja odabrali nove studente i srednjoškolce za stipendije grada Ludbrega tako da se nadamo da će 300.000,00 kn osiguranih sredstava u proračunu otići u prave ruke.

Građani često zamjeraju preslabu poduzetnost Grada u dovođenju novih tvrtki. Koja je zapravo uloga Grada u tom procesu i koliko jedinica lokalne samouprave može utjecati na to.

To je zapravo najčešća f loskula onih koji za svoj grad obično imaju samo kritike i kojima je trava u tuđim dvorištima uvijek zelenija nego kod njih. Ove godine upravo smo dosegnuli brojku od 4.000 zaposlenih što je dobar pokazatelj razvoja grada jer je to gotovo 600 ljudi više nego 2013. godine. Isto tako vidimo da se u ludbreškim pogonima stalno gradi i proširuje, dolaze novi investitori kojima kao grad osiguravamo najbolje uvjete.

Otvorili smo i poduzetnički inkubator kroz koji se inkubiraju mladi poduzetnici i time dodatno potičemo zapošljavanje. Stoga kao osoba koja radi u gospodarstvu i koja zna kako je teško na tržištu pronaći i sačuvati svoje mjesto mogu biti zadovoljna svime što smo kao grad napravili za razvoj gospodarstva.

4 AKTUALNO

23. prosinca 2019.

Započelo uređenje parkirališta nasuprot Svetišta

Radovi

Zaklada za pomoć "Ludberga"

Ovih su dana započeli radovi na uređenju parkirališta nasuprot Svetišta Predragocjene Krvi Kristove.

Uz Ulicu kardinala Alojzija Stepinca uredit će se prilazna prometnica, parkirališna mjesta i zelene površine. Uz dva mjesta za autobuse uredit će se 25 parkirališnih mjesta za automobile. Vrijednost ugovorenih radova je oko 573 tisuće kuna, a sam tijek radova ovisit će o vremenskim uvjetima. Izvođač radova je ludbreški "Lukom".

Najmlađi Ludbrežani komunicirali s prijateljima iz Bugarske i Makedonije

Prošlog tjedna 18. prosinca 2019. godine u sklopu projekta „Ecogardens in our Kindergartens“ održao se live streaming u dječjem vrtiću „Radost“. Navedena aktivnost omogućila je interakciju djece iz dječjih vrtića u Hrvatskoj, Bugarskoj i Makedoniji. Putem live streaminga, djeca su imala mogućnost upoznati jedni druge, komuncirati, naučiti strane riječi te razviti jezične vještine.

Svaki vrtić pripremio je kratki prigodni program koji su prezentirali jedni drugima. Takva interakcija omogućena je kroz platformu eTwinning, a kako je to izgledalo možete pogledati na web stranici Ecogardens.

Gradski su vijećnici krajem 2016. godine donijeli Odluku o osnivanju Zaklade za pomoć “Ludberga.” Osnivač Zaklade je Grad Ludbreg, a Zaklada je osnovana s temeljnom svrhom promicanja interesa djece i mladih u Gradu Ludbregu, pružanje pomoći roditeljima djece oboljelih od malignih i drugih teških bolesti, roditeljima s više djece te obiteljima sa socijalnim potrebama odnosno slabijeg imovnog stanja. Zaklada će podupirati i opremanje dječjih igrališta u Gradu Ludbregu te izvrsnost u pojedinačnim postignućima u obrazovanju i sportu djece i mladih s područja Grada Ludbrega.

- Nažalost, malo je potrajalo jer registrirati Zakladu u Hrvatskoj je cijela procedura.

Nakon što smo to uspješno savladali započeli smo s radom.

Uz proračunska sredstva imamo već i prvu donaciju novootvorenog trgovačkog centra u iznosu 10 tisuća kuna.

Očekujemo i od gospodarstvenika da se i oni uključe u rad Zaklade čiji je cilj pomoć ljudima u trenutku kad im je pomoć najpotrebnija. Iz sredstva Zaklade već u ove dane planiramo isplatiti sredstva onima kojima je pomoć najpotrebnija. Želimo pokazati da stojimo jedni uz druge i da smo tu kada je pomoć potrebna – pojasnio je gradonačelnik Dubravko Bilić.

Osnovnu imovinu zaklade čine novčana sredstva Grada Ludbrega u iznosu od 30 tisuća kuna. Inače, osnivanje i djelovanje zaklada u Republici Hrvatskoj uređeno je Zakonom o zakladama i fundacijama. Zaklada je imovina namijenjena da sama, odnosno prihodima što ih stječe, trajno služi ostvarivanju neke općekorisne ili dobrotvorne svrhe. Zakladi mogu pristupiti, kao članovi podupiratelji – fizičke i pravne osobe za koje je predviđeno da godišnje doprinose i uplaćuju u korist zaklade određena financijska sredstva.

Udruga umirovljenika završila još jedan projekt Udruga umirovljenika i starijih osoba regije Ludbreg završila je s provedbom još jednog projekta pod nazivom „Pomoć starijim i nemoćnim osobama s područja regije Ludbreg“, ovaj put sufinanciranog od strane Varaždinske županije u okvirima „Javnog natječaja za financiranje programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge na području Varaždinske županije u 2019. godini.“ Projekt se provodio skoro 6

mjeseci a odnosio se na proširenje postojećih usluga u lokalnoj zajednici i na području šire okolice Grada Ludbrega.

Ciljevi projekta bili su usmjereni na povećanje broja usluga za starije osobe, umirovljenike i osobe starije životne dobi koji su socijalno ugroženi, koji nemaju dostatnih financijskih sredstava za život te im je potrebna financijska pomoć. Sukladno navedenom, opći cilj projekta bio je doprinijeti uključivanju starijih osoba u život

zajednice dok se specifičan cilj odnosio na podizanje kvalitete usluga i aktivnosti koje se pružaju starijim osobama na području Grada Ludbrega.

Suština projekta odnosila se na pomoć bolesnim i nemoćnim osobama starije životne dobi koje nisu u mogućnosti samostalno dolaziti u prostore Udruge, nalaze se u teškim situacijama te su bolesni i nemoćni. Po ovom projektu Udruga je organizirala posjete i pružala pomoć nemoćnim

osobama starije životne dobi te ih tom prilikom darivala stvarima koje su im potrebne za egzistenciju, pružala pomoć pri kupnji lijekova, organizirala prijevoz liječniku ili ljekarniku te pomagala pri nabavki drva za ogrjev osobama koje nisu imala financijska sredstva da ih sami nabave.

-Ono što se projektom ostvarilo jest povećanje broja specifičnih aktivnosti za starije osobe koje su bolesne, nemoćne i koje se nalaze u domovima na području

lokalne zajednice. Nadograđene su postojeće usluge koje pruža Udruga umirovljenika preko uvođenja novih aktivnosti. Na taj način obuhvaćene su različite društvene skupine koje su ujedno bile i ciljane skupine projekta; umirovljenici i starije osobe koji su članovi udruge, osobe starije životne dobi koje žive u samačkim kućanstvima te osobe starije životne dobi koje se nalaze u domovima – rekla je Katarina Sačer, predsjednica Udruge.

AKTUALNO

23. prosinca 2019.

5

Započela provedba još jednog projekta Projekt „European elections and democracy in a digital age supporting participation and digital culture“ akronima DIGICA odvijat će se od kraja 2019. do 2021. godine. Projektni tim broji 14 partnera iz 13 zemalja, Latvije, Poljske, Hrvatske, Velike Britanije, Belgije, Italije, Španjolske, Švedske, Rumunjske, Slovenije i Bugarske, Srbije te Makedonije i sastoji se od organizacija lokalne i regionalne vlasti, civilnog društva, twinning odbora te sveučilišta. Ovakav projektni konzorcij omogućava obraćanje širokoj ciljnoj skupini kreatora politika, tj. građanima, poduzetnicima, nastavnicima, studentima, mladima te stručnjacima za digitalnu partici-

paciju iz različitih društvenih i profesionalnih sredina.

Glavni cilj projekta je pružanje europskim lokalnim, regionalnim političarima i građanima alate za poticanje građanskog sudjelovanja u eri digitalne kulture. Projektne aktivnosti usredotočit će se na pomaganje kreatorima politika i građanima da se snađu u digitalnom medijskom okruženju, na poticanje građanskog angažmana putem medija i na inovativne načine sudjelovanja u političkim procesima poput e-savjetovanja, kreiranja e-politika te uspostavu digitalnih zajednica.

Partneri i građani doprinijet će dizajniranju, implementaciji i praćenju 5 međunarodnih do-

gađaja. Događaji će uključivati različite vrste aktivnosti; društvene rasprave, simulacije rasprava Europskih parlamenata, radionice i obuke zasnovane na neformalnim obrazovnim metodama radi boljeg uključivanja građana iz različitih profesionalnih i društvenih sredina, kreativne sesije temeljene na dizajnerskim načinima razmišljanja za uključivanje sudionika u testiranju i ocjeni mrežnih alata koji se koriste za približavanje Europe građanima i osmišljavanje novih rješenja za jačanje e-sudjelovanja. Uz međunarodne događaje svaki partner organizirat će lokalna događanja (radionice, rasprave, kreativne sesije) s ciljem uključivanja što

više lokalnih sudionika iz različitih zemalja.

Projekt odgovara na potrebu uključivanja ljudi na lokalnoj razini i potiče građane da budu aktivni sudionici u demokratskim procesima kroz korištenje modernih tehnologija i digitalnih alata. Iskustvo pokazuje da internetsko okruženje postaje sve snažnije i utjecajnije u postavljanju pravila političke rasprave na svim razinama, pa će se ovim projektom poticati digitalna edukacija, korištenje internetskih alata i omogućavanje izražavanja mišljenja građana o njima bitnim stvarima na lokalnoj i europskoj razini.

Ovaj projekt potaknut će informiranje građana, e-sudje-

lovanje, povećat će društvenu otpornost na dezinformacije i rezultirat će time da će kreatori politika i građani znati bolje koristiti internetske alate koji olakšavaju demokratsko sudjelovanje na lokalnoj i europskoj razini. Najmanje 225 europskih građana, tj. 15 sudionika od svakog projektnog partnera bit će angažirano u objavljivanju sadržaja na društvenim medijima i preko 1.300 ljudi bit će izravno uključeno u projekt.

Potpora Europske komisije proizvodnji ove publikacije ne predstavlja potporu sadržaju koji odražava samo stavove autora i Komisija ne može biti odgovorna za uporabu sadržanih informacija.

-To je svakako podloga za optimizam. Kod nas na sjeveru dominira prerađivačka industrija, ali su dosta snažni i trgovina, prijevoz, građevinarstvo. Ono što je također dobro za 2018. godinu jest činjenica da su bruto i neto plaće rasle preko 8 posto, što je gotovo duplo više nego u Republici Hrvatskoj. To je dobro kao trend zbog toga što plaće ovog našeg sjevera zaostaju gotovo 20 posto za prosjekom Hrvatske, nastavi li se taj trend bržeg rasta, to će biti sigurno pozitivno

i doći će do smanjenja te razlike – rekao je Gložinić.

Gložinić je istaknuo da je industrija koja „nosi” našu županiju u snažnoj tranziciji prema digitalnoj industriji, što znači da se dosta ulaže u inovacije i razvoj.

-Stvaraju se firme 21. stoljeća koje su bazirane na toj digitalnoj industriji i naša je ideja, i na tome ćemo intenzivno raditi, na povezivanju takvih firmi jer su kompatibilne jedna drugoj, sa zajedničkim ciljem da se digne produktivnost. U današnjem

svijetu, današnjem kapitalizmu, to je preduvjet konkurentnosti – rekao je Gložinić. Dodao je da našim firmama ide na ruku i najavljena potpora kroz natječaje fondova, ne samo naših, već i europskih, s napomenom da će glavnina novaca biti upravo za poticaje u digitalizaciji društva i industrije.

-Mi ćemo naše firme o tome informirati i poticati ih da ulažu u taj razvoj – zaključio je predsjednik varaždinske Županijske komore.

Među nagrađenima i Ludbrežani Županijska komora Varaždin U Županijskoj komori Varaždin nedavno je održana 16. svečana sjednica Gospodarskog vijeća na kojoj su dodijeljena posebna priznanja za Varaždinsku županiju povodom godišnjica uspješnog poslovanja tvrtki te priznanja "Plaketa Zlatna kuna" za 2018. godinu.

Nakon osvrta na gospodarsku 2018. godinu, dodijeljene su Plakete Zlatna kuna za iznimna dostignuća i doprinos u razvitku gospodarstva Varaždinske županije za prošlu godinu.

Kao najuspješnijem velikom trgovačkom društvu, plaketa je pripala varaždinskoj Vindiji, najuspješnije srednje trgovačko društvo je tvrtka Knauf Insulation iz Novog Marofa, a malo trgovačko društvo varaždinski Marker. Zlatnu kunu za životno djelo dobio je Ivan Kovačić, vla-

snik Centra Kovačić iz Ludbrega.

Priznanja povodom obljetnica uspješnog poslovanja uručena su predstavnicima Metalske industrije iz Varaždina, ivanečkog Drvodjelca, ludbreškog Grafičara, Vindije iz Varaždina i Trgoprometa iz Novog Marofa, hotela Turist iz Varaždina te Veterinarske stanice Novi Marof.

Priznanja tvrtkama uručili su varaždinski župan Radimir Čačić, gradonačelnik Ivan Čehok, profesor Vlado Tropša, prorektor Sveučilišta Sjever, profesorica Nina Begičević Ređep, dekanica FOI Varaždin te Josip Zaher, potpredsjednik HGK. Dragutin Gložinić, predsjednik varaždinske Komore, istaknuo je kako je prošla godina za Varaždinsku županiju u svim segmentima poslovanja bila pozitivna.

Sretan Božić i novu 2020. godinu želi Vam

6 PROJEKT

23. prosinca 2019.

ODRŽANA POČETNA KONFERENCIJA PO PROJEKTU VR EDUCATION

Gradu Ludbregu odobren je projekt iz Erasmus+ programa Europske unije pod nazivom Implementation of Virtual Reality based learning methodology in secondary schools, akronim: VR EDUCATION. Ukupna vrijednost projekta iznosi 189.751,00 EUR. Projekt započinje s implementacijom u studenom 2019. godine. Partneri na projektu su srednje škole, javne ustanove, razvojne agencije te mala i srednja poduzeća iz Makedonije, Bugarske, Cipra i Hrvatske. Tim povodom je u hotelu Amalia održana početna konferencija po projektu.

– Za Grad Ludbreg od posebnog značaja je ova mreža prijateljstva koje stvaramo kroz Erasmus+ projekte i zato sam posebno sretan što smo kroz ovaj projekt uz već postojeće prijatelje iz Makedonije i Bugarske dodali i nove iz Cipra.

Veselimo se budućoj suradnji na projektima gdje ćemo dokazati da udaljenosti i geografske i kulturološke razlike znače samo prednosti. Koliko je to važno vidi se kada kreiramo nove projekte. Ono što u ovom projektu posebno raduje jest i sudjelovanje Srednje škole Ludbreg jer to je svojevrsna garancija da sve što smo dosad radili ima smisla. U budućnosti će vjerujem naš rad donositi još veću korist svima onima koji su spremni priključiti se našem malom vlaku suvremenih tehnologija – rekao je gradonačelnik Dubravko Bilić.

Glavna ideja projekta je stvoriti inovativne pedagoške i nastavne metode koje će se temeljiti na digitalnim tehnologijama. Ideja ovog projekta je naučiti i potaknuti nastavnike / učenike da surađuju i koriste tehnologiju na kreativan i učinkovit način.

– Virtualna stvarnost (VR) može motivirati studente na akademsko postignuće. Koristeći VR tehnologiju, nastavnici mogu privući pažnju učenika na razvijeni VR obrazovni materijal i učiniti proces učenja uzbudljivim i učinkovitijim.

VR je na pragu obrazovanja, a nove školske učionice bit će tehnološki napredna mjesta učenja, s VR tehnologijom, koja će značajno povećati angažman učenika – rekla je Erina Stančin, pročelnica Upravnog

odjela za razvojne projekte, društvene djelatnosti i lokalnu samoupravu.

-Glavna ideja inovativnog VR edukacijskog modula “Znanje kao jedini izlaz” koji će biti razvijen u okviru projekta je stvaranje inovativnog pedagoškog pristupa i metoda poučavanja, učenja i vrednovanja, kao i poticanje nastavnika i učitelja na suradnju i korištenje digitalnih tehnologija na kreativan i učinkovit način. Projektna ideja je jedinstvena sinergija između nastavnih materijala i koncepta “escape room” – rekla je E. Stančin.

Koristeći najnoviju tehnologiju virtualne stvarnosti, ideja je staviti učenike u virtualnu situaciju u kojoj će biti potrebno riješiti problem vezan uz određenu temu.

Učenici bi imali na glavi VR naočale i našli se u učionici iz koje trebaju pobjeći.

Da bi se to postiglo, profesori iz škola sudionica postavit će zagonetke koje će učenici morati riješiti. Zagonetke će biti dizajnirane prema specifičnom predmetu (fizika, kemija, geografija,…) kako bi testirali znanje učenika i naučili kako ga primijeniti u stvarnom životu.

Učitelji i stručnjaci za VR stvorit će scenarije na kratkoročnim zajedničkim treninzima i transnacionalnim aktivnostima učenja i podučavanja.

Koncept „Escape room“, osim usvajanja nastavnih sadržaja, pomoći će učenicima da razviju i unaprijede vlastite sposobnosti logičkog razmišljanja, kognitivne sposobnosti, društvene vještine, timski rad te prostornu orijentaciju.

Tijekom implementacije projekta svaka škola dobit će VR set koji će koristiti u nastavnom procesu te će učenici kroz iskustveno znanje i primjenu naučenog u određenim konstruiranim, stvarnosti sličnim situacijama primjenjivati naučeno.

Na taj način učenici će biti aktivno uključeni u nastavni proces, postat će glavni akteri te će razvijati kognitivne sposobnosti, kritičko mišljenje i logično zaključivanje.

Stečene vještine moći će primjenjivati u daljnjem obrazovanju i svakodnevnom životu.

Sadržaj priopćenja isključiva je odgovornost Grada Ludbrega.

CILJEVI PROJEKTA GLAVNI CILJEVI Poboljšati kvalitetu i atraktivnost obrazovnog procesa u školama u Ludbregu (Hrvatska), Kochani (Sjeverna Makedonija), Limassol (Cipar) i Pazardzhik (Bugarska) razvojem i primjenom inovativnih metodologija učenja utemeljenih na virtualnoj stvarnosti; povećati kompetencije i vještine nastavnika i učenika srednjih škola u korištenju dostupnih online obrazovnih sadržaja za VR u svakodnevnoj nastavi; uspostaviti strateško partnerstvo između različitih socio-ekonomskih tipova organizacija za povećanje kvalitete obrazovanja uz primjenu najboljih praksi i razvoj inovativnih obrazovnih metoda.

SPECIFIČNI CILJEVI Specifični ciljevi planiranih aktivnosti bit će Razviti vlastiti inovativni obrazovni modul temeljen na ICT-u uz korištenje VR tehnologije; poboljšati učenička postignuća u školskim predmetima uz pomoć VR obrazovne tehnologije; poboljšati vještine timskog rada studenata kroz transnacionalni natjecateljski događaj u okviru dugoročnog nastavnog treninga; uspostaviti transnacionalnu nastavničku mrežu pomoću eTwinning mrežnog modula i izraditi Strateški akcijski plan za transnacionalnu suradnju u području obrazovanja.

PROJEKT

23. prosinca 2019.

7

O OKOLIŠU SE POBRINI I OTPAD ZBRINI

Malim koracima do čišćeg okoliša Grad Ludbreg u partnerstvu s Općinom Kalnik provodi projekt “O okolišu se pobrini i otpad zbrini”. Projektom „O okolišu se pobrini i otpad zbrini“ nastoje se potaknuti svi građani i stanovnici Grada Ludbrega i Općine Kalnik na odgovorno ponašanje s otpadom.

Projektne aktivnosti usmjerene su na sve ciljane skupine kako bi se najbrže i najučinkovitije usvojile navike učinkovitog zbrinjavanja otpada.

U sklopu projekta provode se izobrazno-informativne aktivnosti o održivom gospodarenju otpadom koje uključuju održavanje javnih i edukacijskih tribina o održivom gospodarenju otpadom u Gradu Ludbregu i Općini Kalnik za građane, organizacija natjecanja i radionica o gospodarenju otpadom za učenike osnovnih škola pod nazivom „Uči djecu od malih nogu da otpad zbrinuti mogu“; organizacija edukativne platforme za djecu predškolske dobi i osnovnoškolske dobi od 1. do 4. razreda „Otpad nije fora jer okoliš čisti biti mora“, organizacija specijaliziranih radijskih i televizijskih emisija o gospodarenju otpadom, kreiranje letaka o sprečavanju nastanka otpada i izobrazno-informativnih materijala za predškolsku i školsku djecu, izrada brošura „O okolišu se pobrini i otpad zbrini“, izrada plakata za sprečavanje nastanka otpada i kompostiranje te izrada naljepnica za označavanje kanti i kontejnera za strane turiste.

Jednu javnu tribinu u Kalniku je održala Dijana Mijač Dretar, voditeljica sustava kvalitete i zaštite okoliša u Komunalnom poduzeću Križevci. Korisnom i edukativnom predavanju nazočili su i Ludbrežani.

- Danas smo okruženi reklamama, svugdje se nešto prodaje, sniženja su. Ono što me iznenadi nakon kupnje je količina proizvoda u odnosu na količinu ambalaže. Neminovno je da smo

potrošačko društvo i potrebno je mijenjati mentalni sklop. Mi smo ti koji možemo mijenjati svijest, svoje odluke, posložiti sve u glavi i to je ključno da smanjimo potrošnju koja nam se nameće.

Potrošnjom se količine otpada povećavaju, otpad se negdje mora zbrinuti, a zbrinjavanje otpada košta. Tako se stalno nalazimo u jednom začaranom krugu. Svi zajedno moramo doprinijeti promjeni navika – poručila je Mijač Dretar. Dodala je i kako je veliki problem plastika koje ima već gotovo svugdje.

- Materijal je to koji se razgrađuje do 1000 godina. Mikroplastiku danas nalazimo i u moru što je dovelo do izumiranja naših jadranskih kornjača. One kad vide plastičnu vrećicu misle da je meduza, prilaze joj i dolazi do gušenja. Kroz edukacije i javne tribine nastojim podsjetiti na korištenje platnenih vrećica. Jedan banalni primjer je kupnja banana. Je li uistinu potrebno uzimati vrećicu? Bar kod jednostavno zalijepite na banane i već ste učinili puno za okoliš. Moramo voditi računa da svi zajedno možemo napraviti jako veliku stvar za okoliš kojem je pomoć potrebna – kaže Mijač Dretar. Ističe i kako promjena ima, a posebno u tome pomažu najmlađi naraštaji.

Edukativnim kampanjama i projektima poput ovog "O okolišu se pobrini i otpad zbrini" polako podižemo svijest.

Edukacija je ključ uspjeha u svim segmentima pa tako i u ovima. Nama starijima već je teže prihvatiti promjene, a za djecu, ako ih naučimo, one postaju sastavni dio života. Kad radimo s djecom obično im za domaću zadaću dam da kroz dva tjedna prate način postupanja njihovih roditelja po pitanju odvajanja otpada i neka ih ocijene. Djeca zadatak shvaćaju jako ozbiljno i na taj način su oni ti pokretači promjena u obiteljima – zaključuje Mijač Dretar.

Upravo ovih dana u sklopu projekta "O okolišu se pobrini i otpad zbrini" održane su i radionice na ludbreškom području.

U organizaciji Komunalnog poduzeća Lukom o važnim temama pričalo se u Dječjem vrtiću "Radost" i u udruzi "Ludbreško sunce". Osim što su nešto novo naučili, izradili su i prigodne blagdanske čestitke u sklopu kojih su stavili i ekološke poruke.

Projekt provodi Grad Ludbreg u suradnji s Ministarstvom zaštite okoliša i energetike te Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

Vrijednost projekta je 499.997 tisuća kuna, a 424.997,45 tisuća kuna je iznos odobrenih sredstava koji sufinancira Europska Unija iz Kohezijskog fonda u financijskom razdoblju 2014.2020., dok preostali iznos sufinancira Grad Ludbreg.

Opći cilj projekta „O okolišu se pobrini i otpad zbrini“ je informirati stanovnike Grada Ludbrega i Općine Kalnik o načinima zbrinjavanja otpada koji dovode do smanjenja količine otpada odloženog na odlagališta kroz obavezne i preporučene izobrazno-informativne aktivnosti.

Svrha projekta je informirati i educirati cjelokupno građanstvo prostora obuhvata projekta i time im podići svijest o važnosti odgovornog postupanja s otpadom, s naglaskom na sprečavanje nastanka otpada, pravilno odvajanje otpada u kućanstvima, kućno kompostiranje i ponovnu uporabu predmeta.

rijale (letke, brošure, plakate), održane radijske i televizijske emisije, održane radionice za djecu

vrtićke i osnovnoš kolske dobi, osobe sa invaliditetom, je ključ uspjeha u svim segmentima organizirana natjecanja za djepa tako i u ovima. Nama starijima već cu, organizirane je teže prihvatiti promjene, a za djecu, javne tribine za građane, izrađeako ih naučimo, one postaju sastavni ne novinske članke. dio života.”

Vrijednost projekta je 499.997 tisuća kuna, a 424.997,45 kuna je iznos odobrenih sredstava za projekt iz Kohezijskog fonda u financijskom razOčekivani rezultati projekta doblju 2014.-2020. odnose se na održavanje izobraRazdoblje provedbe projekta zno-informativnih aktivnosti o je od listopada 2019. godine do održivom gospodarenju otpa20. ožujka 2020. godine. dom, obuhvaćanje 100% stanovKontakt osoba za više inništva izobrazno-informativnim formacija je Petra Međimurec. aktivnostima na području obuE-mail petra.medjimurec@ludhvata projekta i na izrađene te breg.hr, tel: 042 420 208, mob: podijeljene promidžbene mate099 496 6155.

„Edukacija

8 GOSPODARSTVO

23. prosinca 2019.

DESETLJEĆIMA U SAMOM VRHU TISKARSKE DJELATNOSTI Tvrtka “Grafičar” Davne 1954. godine započela je povijest današnjeg “Grafičara”. Proizvodnja je započela s nekoliko radnika na starim strojevima u jednoj donekle prilagođenoj maloj prostoriji.

Poslije toga proizvodnja je preseljena na nešto veću lokaciju, u podnožju dvorca Batthyany.

Sedamdesetih godina prošlog stoljeća proizvodnja je višestruko povećana, stoga je i poduzeće bilo preseljeno na novu lokaciju, na kojoj doživljava velike povijesne promjene kroz nabavu moderne tehnologije, uvođenja nove tehnike tiska (offset tisak), bitno su prošireni proizvodni i skladišni prostori izgradnjom dviju novih proizvodnih hala te skladišta repromaterijala.

Novija povijest „Grafičar” d.d. seže u prvu polovicu 1984. godine kada je obavljeno preseljenje na današnju lokaciju.

Desetljeća su pokazala da tvrtka uspijeva opstati u samom vrhu tiskarske djelatnosti Republike Hrvatske.

- Sve te godine uspješnog razvoja i poslovanja omogućila je permanentna orijentiranost na tržišnu konkurentnost u svim relevantnim segmentima poslovanja, a uvijek je u prvom planu bilo kako zadovoljiti kupca kvalitetom, rokovima i cijenom – ističe direktor Franjo Beser. „Grafičar” je danas dioničko društvo u 100 posto privatnom vlasništvu. Pretvorba i privatizacija uspješno je izvršena u periodu od 1992. do 1994. godine.

Tvrtka “Grafičar” d.d. Ludbreg vlasnički je preuzela 2006. godine tvrtku “Koprivnička tiskarnica” d.o.o. Koprivnica koja ima komplementarnu proizvodnju s ciljem daljnjeg razvoja i objedinjavanja tiskarske proizvodnje u regiji.

U tom smislu nastavljene su aktivnosti na pozicioniranju tržišta, tako da je 2009. godine obavljena akvizicija tvrtke za proizvodnju papirnatih vreća u Borovljanima koja također posluje pod nazivom “Grafičar tvornica vreća” d.o.o. Borovljani s time da je tom akvizicijom proširen proizvodni asortiman na način da se na tržištu nude jednoslojne i dvoslojne vrećice i

vreće od 0,5 kg do 50 kg.

- Početkom 2012. godine kupljena je tvrtka „Znanje” d.o.o.

Zagreb, čime je uspostavljeno strateško povezivanje sa značajnim kupcem, a naša tvrtka pozicionirala se i kao najveća nakladničko izdavačka tvrtka – rekao je F. Beser.

Godinu dana kasnije, 2013. izvršeno je pripajanje tvrtke “Koprivnička tiskarnica” d.o.o.

Koprivnica i tvrtke “Grafičar tvornica vreća” d.o.o. Borovljani, koja danas posluje pod nazivom “Grafičar tvornica vreća i tiskarnica” d.o.o. Borovljani. U sve tri tvrtke radi oko 450 radnika i time predstavljaju ne samo u Republici Hrvatskoj nego i u regiji najsnažniju tiskarsku grupaciju koja posjeduje uz ljudske resurse i najmoderniju tehničko-tehnološku konfiguraciju.

- Moramo naglasiti da su komparativna prednost uspješnih tvrtki njeni zaposlenici, njihove kompetencije, njihova motiviranost i sposobnost prilagođavanja u rješavanju zahtjeva tržišta u svim segmentima.

U tom smislu kompanija već desetljećima gaji neposrednu suradnju u stvaranju vlastitih kadrova s kvalitetnim srednjoškolskim i visokoškolskim ustanovama u našoj zemlji. Sistem obrazovanja kroz osiguravanje smještaja, stručne prakse od prvog dana školovanja, sigurnog zaposlenja nakon uspješno završenog obrazovanja jest obrazac s kojim tvrtka živi svakodnevno.

Isto tako izuzetna se pozornost poklanja permanentnoj edukaciji uz rad, bilo internog bilo eksternog karaktera. Na ovaj način dugoročno se planiraju te su osigurani najkvalitetniji kadrovi koji će biti zalog sigurne budućnosti – kaže F. Beser te dodaje kako danas posluju u izuzetno teškim uvjetima u kojima se isprepliću globalni procesi, turbulentno hrvatsko zakonodavstvo u koje se svakim danom ugrađuje europsko pravo, neprimjereno djelovanje državnih organa koji često nema razumijevanja za upozoravanje, već se isključivo kažnjavaju i najbezazlenije situacije u poslovanju.

- Prečesto mijenjanje zakona i provedbenih pravilnika, otežano i skupo dobivanje suglasnosti, građevinskih dozvola i sličnog, uz ogromno administriranje predstavlja milje koji se može nazvati antipoduzetničkim. Unatoč svemu tome tvrtka sve ove godine posluje uspješno i pozitivno i u svakom trenutku ispunjavamo sve svoje obveze prema državi, radnicima i dobavljačima. Sve naše tvrtke konstantno teže ulaganju u nove tehnologije, opremu i strojeve, i razvijanju novih, boljih, i ekološki prihvatljivih proizvoda, a uvođenje i razvijanje kojih zahtijeva znatna financijska sredstva, koja bi, uz malu pomoć putem natječaja za dodjelu bespovratnih sredstava za sufinanciranje određenih projekata, mogli i ostvariti. Međutim, zbog, u najmanju ruku čudne metodologije, sve tri se tvrtke u tim natječajima gledaju zajedno, skupno, kao jedna, čime nas se svrstava u velike poduzetnike i time odmah eliminira iz daljnjeg postupka samog natječaja – kaže direktor Franjo Beser. „Grafičar” d.d. kao tvrtka u svom proizvodnom programu danas nudi vrhunski dizajn, razvoj i proizvodnju: ambalaže za farmaceutsku, prehrambenu, kozmetičku, duhansku, kemijsku, tekstilnu, obućarsku i druge industrije, kaširane ambalaže, papirnatih vrećica i vreća - jednoslojnih ili

dvoslojnih, sa ručkom ili bez ručke, sa tiskom ili bez tiska i to od 0,5 kg, 1 kg, 2 kg, 3 kg, 5 kg, 10 kg, 15 kg, 20 kg, 25 kg i 50 kg, etiketa za pivovare te proizvođače alkoholnih i bezalkoholnih pića, lutrijskog programa (srećke, ekspres i instant lutrija), samoljepivih etiketa u roli, fleksibilne ambalaže iz role, fleksibilnih etiketa u roli, propagandnog materijala (igraće karte, kalendari, brošure, prospekti, katalozi, plakati, naljepnice i drugo), kancelarijskog materijala (blokovi, tiskanice, kuverte, memorandumi, pozivnice i drugo), knjige, brošure, bilježnice, otiskivanje folijom, preganja, numeracije i holograma.

-Tu nije stavljena točka na naš proizvodni program jer se u razvojnom smislu obavljaju mnoge analize i istraživanja koja će rezultirati realnim praćenjem potreba za novim proizvodima naših najvažnijih kupaca – kaže Beser. Napominje i kako je tvrtka aktivan sudionik u društvenoj zajednici.

- Posebno je vrijedno pripomenuti kako su u našoj tvrtki radili i rade mnogi mladi ljudi koji vole sport. Kompanija je u toj činjenici prepoznala posebnu vrijednost i aktivno se uključila pred više od dvadesetak godina u sponzoriranje lokalnog košarkaškog kluba koji je postigao najveći sportski uspjeh, kvalificirajući se u doigravanje za popunu prve hrvatske

košarkaške lige, osvojivši prvo mjesto u A-2 Hrvatskoj košarkaškoj ligi SJEVER, te sudjelujući u A-1 košarkaškoj ligi. Isto tako bio je pobjednik regionalnog Kupa Krešimir Čosić. I sada je na čelu A–2 Hrvatske košarkaške lige SJEVER. U svom radu klub danas okuplja od najmlađih pa sve do najstarijih uzrasta preko pedeset mladih ljudi. Na tribinama košarkaške utakmice prati puno navijača i ljubitelja sporta uopće. Tvrtka veliku pomoć daje i u nogometnom sportu, gdje je prisutna kao dugogodišnji sponzor kako lokalnog nogometnog kluba tako i okolnih prvoligaških klubova – kaže F. Beser. Naglašava kako je zahvaljujući svemu tome tvrtka Grafičar prepoznata pa su tako dobitnici značajnih priznanja: Zlatna plaketa 1993. godine (Hrvatska gospodarska komora), Zlatna plaketa 1998. godine, Nagrada za osobit doprinos Gradu Ludbregu 2001. godine, Priznanje 2010. godine (Hrvatska gospodarska komora), Zlatna kuna 2011. godine (Hrvatska gospodarska komora). Priznanje 2014. godine (Hrvatska gospodarska komora), Nagrada za doprinos ugledu i promociju Varaždinske županije u zemlji i svijetu 2014. godine (Varaždinska županija).

Posljednje priznanje stiglo je ovih dana u prosincu 2019. povodom obljetnice uspješnog poslovanja (HGK).

23. prosinca 2019.

ÄŒESTITKA

9

10 D O Z N A J E M O

23. prosinca 2019.

Medno pivo i gverc Pčelarsko društvo Ludbreg Dolaskom hladnijih dana raste i uporaba meda i mednih proizvoda. Od davnina se zna da je med eliksir zdravlja koji se s ostalim pčelinjim proizvodima koristi kao hrana i nezamjenjiv lijek za niz bolesti. Med je proizvod koji se može pohvaliti antibakterijskim, antiseptičkim i antioksidacijskim svojstvima.

Pčelarsko društvo Ludbreg itekako je svjesno svih kvaliteta meda, ali i mogućnosti koje proizvodnja donosi. Ove godine odlučili su se okušati u nečem već dobro poznatom, proizvodnji jednog od najstarijih alkoholnih napitaka – gvirca ili gverca.

Napitak je to kojeg su pili antički bogovi Olimpa, neustrašivi vikinzi, a bio je i omiljeno piće naših slavenskih predaka koji su, posebno štujući šumska božanstva, skupljali med i vosak u lipovim šumama. Uz to već dobro poznato piće uskoro se očekuje i degustacija mednog piva.

- Uz pomoć Grada Ludbrega, a nakon dužih priprema ušli smo u još jedan projektić, a to je proizvodnja pića od meda. U ovom slučaju to je gvirc, odnosno službeno medno vino i pivo od meda. Upravo ovo drugo razvijamo prvi u Hrvatskoj, a interes za proizvodnjom iskazalo je 12 naših članova – kaže Krešo Piljak,

predsjednik Pčelarskog društva Ludbreg.

Kroz postupak ih je ponajprije u teorijskom, a potom i praktičnom dijelu vodio predavač doc.dr.sc. Marin Mihaljević Žulj s Agronomskog fakulteta u Zagrebu. Kroz radionice zainteresirani su dobili konkretna znanja i recepte za proizvodnju medovine (vina od meda), medovače (rakije od meda), medice (likera na bazi meda), te piva s medom.

Stečena znanja i savjeti se mogu primijeniti na proizvodnju i podizanje kvalitete pića koja nisu bazirana samo na medu.

- Nakon teorijskog dijela uslijedio je i onaj praktični. Prvi pretok gvirca već smo napravili i sada s nestrpljenjem očekujemo degustaciju koja je predviđena krajem mjeseca. Pivo je također pretočeno i stavljeno u boce – kaže Piljak.

Riječ je naravno o craft, ili kako ga se još naziva – zanatskom pivu. Cijela proizvodnja odvija se u prostoru poduzetničkog inkubatora u Hrastovskom.

- Zahvaljujući susretljivosti Grada ustupljen nam je prostor.

To nam puno znači kako bismo mogli i dalje nastaviti razvijati naš program, a jedna od ideja je i pjenušac od meda – priča Piljak i najavljuje da bi u povodu

Dana grada Ludbrega u suradnji s Pčelarskim društvom Čmalico iz Bednje organizirali izložbu i ocjenjivanje mednog vina.

- U planu nam je daljnje razvijanje tehnologije, ovo je zasad mogli bismo reći primitivna proizvodnja. Želje i interesa za napredak ima. Kad smo prije nekoliko godina krenuli s pčelarskim turizmom ljudi su bili skeptični, ali danas imamo dva objekta na području regije Ludbreg koji su uistinu reprezentativni i time opravdavamo uložena sredstva.

Imali smo i radionicu izrade kozmetičkih proizvoda, dvije supruge pčelara uspješno se time

bave, nadam se da će se netko posvetiti i proizvodnji piva, a kasnije i pjenušca iako je riječ o zahtjevnoj proizvodnji. Uz pomoć našeg predavača Marina Mihaljevića Žulja dogovoreno je da ćemo tehnološki dio obaviti na Agronomskom fakultetu – kaže Piljak i ističe kako je cilj za godinu dana stvoriti i pjenušac. Do tada valja dodatno usavršiti proizvodnju piva koje u sebi sadrži medne sorte s našeg područja, 80 posto je udio bagremovog meda, a po 10 posto lipe i kestena. Degustacija slijedi svaki čas, možda se Ludbreg uskoro upiše i na kartu proizvodnje piva.

Božićna zvijezda – simbol blagdana Jedan je od simbola božićnih blagdana, najpoznatija je u crvenoj boji, ali pronalazimo ju i u drugim bojama. Naravno riječ je o božićnoj zvijezdi koja je uz božićno drvce postala pravi nezaobilazni blagdanski ukras u domovima. Ovo blagdansko cvijeće sasvim će sigurno i ovogodišnjih blagdana krasiti većinu stolova.

Porijeklom je iz suptropskog dijela Meksika i središnje Amerike, a može narasti i do tri metra visine no u domovima uglavnom svake godine nabavljamo novu.

Raskošnu i lijepu biljku vrlo lako pronađemo i u našem Ludbregu koji je po uzgoju cvijeća poznat nadaleko. Zahtijeva karakterističnu i dugotrajnu njegu koja počinje u razdoblju dok mi ni približno ne razmišljamo o božićnim blagdanima.

- Naš posao kreće već sredinom srpnja kada nam stižu flanci. Da bi do početka adventa imali ovako lijepe biljke potrebno je uložiti dosta brige, pazimo ih i njegujemo. Regulira se količina gnojiva, temperatura – kaže nam Mirjana Herega.

Upravo OPG Herega za ove je božićne blagdane uzgojio oko 20 tisuća ove zahtjevne biljke.

- Kod uzgoja najveći je problem regulacija temperature. U vrijeme sadnje ljetne im temperature odgovaraju no već od rujna im je prehladno i potrebno je zagrijavati prostor u kojem rastu.

Naime, u doba cvatnje, u vrijeme kad brakteje dobivaju crvenu boju temperatura ne smije pasti ispod 18 stupnjeva – objašnjava

OPG Herega OPG Herega intenzivniju proizvodnju pokrenuo je još 2000. godine. Djeluju preko zadruge Varaždinski cvijet uz još osam uzgajivača cvijeća.

Proizvodnja OPG-a Herega prostire se na oko 6 tisuća kvadrata, a cvijeće uglavnom plasiraju po trgovačkim lancima.

- U konačnici smo zadovoljni. Ako uzmemo u obzir da je ovo posao koji se radi i iziskuje pažnju od 0 do 24 sata, moglo bi i bolje – kaže Mirjana.

Uz trenutni blagdanski asortiman koji je u fazi distribucije već razmišljaju o proljetnom i započinju s prvim pripremama.

Mirjana Herega te otkriva kako se temperatura tek nešto smanjuje prije same isporuke kako bi lakše izdržale vanjsku temperaturu.

- Tada govorimo o temperaturama od kojih 15 stupnjeva kako bismo ih pripremili za samu fazu prijenosa. Kombi koji prevozi zvijezde također mora biti grijan – kaže nam Mirjana.

Božićna zvijezda ne podnosi temperature niže od 15 stupnjeva, a čak je i kratkotrajno izlaganje hladnoći može uništiti.

Stoga ju je vrlo važno kupovati samo na mjestima na kojima se drži u zatvorenom prostoru. Uz

pravilno postupanje može vam potrajati i dugo nakon božićnih blagdana.

- Znaju nas kupci pitati u slučaju da im zvijezda ostane i za iduću godinu zašto je zelena, a ne dobiva boju. Razlog je taj što se radi o fotoperiodičnoj biljci, odnosno ona je biljka kratkog dana. Ukoliko ju želimo ostaviti već bi ju u rujnu trebalo zamračivati. Ona voli koristiti danje svjetlo, ali kad je mrak ne treba joj paliti svjetlo. Zato se savjetuje pokrivanje jer smeta joj čak i svjetlo televizora ili bilo kojeg sličnog uređaja jer ono za nju predstavlja šok. U toplijim kra-

jevima odakle je ona podrijetlom uzgaja se i u obliku višegodišnjeg grma, ali kod nas je ona još uvijek jedan od najprepoznatljivijih simbola božićnih blagdana – zaključuje Mirjana.

Uz božićne zvijezde u asortimanu OPG-a Herega nalazi se i pšenica. Iako dio zasiju još početkom prosinca, dio se sije na sam blagdan Svete Lucije, baš kao što i sama tradicija nalaže.

23. prosinca 2019.

DOZNAJEMO

11

Najbolje hrvatske prgice nastaju u Hrastovskom Prije dvije godine na stranicama naših novina pisali smo o obitelji Pajnogač u čijem istoimenom obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu nastaju sirne delicije. Posao je to kojim se bave dugi niz godina, a iako su ranije imali i znatno veći broj krava, i dalje su vrlo uspješni. Dokaz tome je i nedavna dodjela priznanja proizvođačima sireva. Manifestaciju nacionalnog značaja "SirCrofest" organizirali su Ministarstvo poljoprivrede i Savez malih sirara Republike Hrvatske. Pajnogači su osvojili čak dvije zlatne diplome i to za blage dimljene prgice i bijele prgice, srebrnu diplomu za kravlji sir „Kuhani ljutko mix” i brončanu medalju za ljute dimljene prgice.

-Prodajemo domaće, nešpricano, bez razno raznih dodataka koji štete našem organizmu. Istina je da će roba kupljena u trgovina-

ma duže stajati zbog silnih dodataka, ali domaći proizvodi imaju veću kvalitetu – kaže Branka Pajnogač. U ovaj su posao uložili puno truda pa osvojene diplome ne iznenađuju.

Ove ukusne proizvode možete pronaći srijedom i subotom na ludbreškoj tržnici gdje će vas dočekati Branka i Mladen Pajnogač.

U ponudi su svježi i ukusni sirevi pripremljeni po domaćoj recepturi.

Ima tu neizostavnih prgica, svježeg sira, maslaca... Obogaćuju ih raznim dodacima, ali ne i emulgatorima. Drže se autohtonih recepata ovoga kraja. Pravi su primjer male seoske proizvodnje kakvu je danas teško pronaći. I zato ako želite ukusne, domaće proizvode uputite se do ludbreške tržnice i kupite najbolje hrvatske prgice.

SRETAN BOŽIĆ I USPJEŠNU NOVU 2020. GODINU ŽELI VAM

12 H U M A N O S T

23. prosinca 2019.

KRV DAROVAO 103 PUTA I NE PLANIRA STATI Antun Matijašec iz Selnika s aktivnim dobrovoljnim darivanjem krvi započeo je na odsluženju vojnog roka.

– Darivanju krvi pristupala je tada većina vojnika pa sam s njima krenuo i ja. – započinje svoju priču 62-godišnjak.

Po povratku iz vojske zaposlio se u Grafičaru gdje je nastavio s ovim humanim činom.

–Darivali smo krv dva puta godišnje. Bila je to mogućnost da nekome spasite život, ali i prilika za međusobno druženje davaoca krvi. Tu moram spomenuti i Stanka Horvata koji je zaista znao privući ljude na ovakav tip humanosti. – kaže Antun i dodaje da kad jednom date krv i shvatite da ste na taj način spasili ili omogućili bolji život drugoj osobi, onda vas to tjera dalje i jedva čekate iduće davanje.

Potaknut time redovito se odaziva na pozive Crvenog križa i Odjela za transfuziju varaždinske Opće bolnice. Cilj mu je spasiti tuđi život, a pomaže darujući dio sebe.

– Bila je jedna situacija u kojoj se izvanredno tražila moja krvna grupa B+ za oboljelu djevojčicu.

Jednostavno u takvim situacijama odmah znate što vam je činiti i znate da to morate učiniti brzo bez puno razmišljanja. – kaže Antun i dodaje kako je osim u ludbreškom kraju krv darivao i u Splitu, Braču i Zagrebu.

Još jedan dodatan motiv za njegovo sudjelovanje u dobrovoljnom darivanju krvi je i to što je bio dobrovoljac domovinskog rata.

– Nagledao sam se svakakvih strahota i to me samo još dodatno potaknulo da donacijom svoje krvi pomognem nekome. Bilo je perioda u kojima sam krv darivao i do četiri puta godišnje. Podatak o tome koliko je ukupno litara krvi darovao ga ne zanima.

– Nije mi to uopće bitno i nikad se nisam ni trudio izračunati. – skroman je.

Jednom je prilikom kaže, doznao kome je darovana njegova krvi, ali nikad tu osobu nije kontaktirao.

- Nisam želio da se ta osoba osjeća meni dužnom ili nešto slično, pa je nisam nikad ni kontaktirao. Zapravo, ne znam ni kako bi joj se bio obratio. Nije mi to ni u cilju, pomogao sam joj i to je ono najvažnije. – dodaje.

I sam se našao u situaciji u kojoj mu je bila potrebna tuđa krv - Lijepo je dati krv. Pozdravljam sve darivatelje krvi i one koji još to nisu, a postat će. Sve pozivam da daruju krv, ne samo kako bi pomogli drugima nego i radi kontrole vlastitog zdravlja. – poručuje Matijašec koji se i sam našao u situaciji da mu je bila potrebna tuđa krv.

-Prošle godine, u prosincu počeo sam se osjećati loše. Doktori su dijagnosticirali bakteriju na srčanom zalisku. Slijedila je operacija i ugradnja pacemakera.- prisjeća se i dodaje kako zbog toga još jednom apelira na ljude da se odazovu akcijama dobrovoljnog darivanja krvi jer osim što pomažu drugima pomažu i sebi, odnosno kontroliraju i prate svoje zdravlje.

- Apeliram i na poduzetnike da potaknu svoje radnike na takve akcije. Danas je problem što većina njih negativno reagira na izostanak s posla radi dobrovoljnog darivanja krvi. Ali vjerujem da se sve da posložiti i da proizvodnja ne bi trpjela. Nekad su tvrtke imale organizirana davanja krvi, danas toga više nema.

– poručuje.

Dobitnik je brojnih priznanja i zahvala za humani rad Za svoj humani rad Antun je primio zlatni znak i zahvalnicu Crvenog križa za 100 darivanja krvi, zahvalnicu Grada Ludbrega te je odlukom predsjednice RH odlikovan Redom Danice hrvatske s likom Katarine Zrinske. Odlikovanje mu je uručila predsjednica osobno na sveča-

POSTANITE VOLONTER! U četvrtak 5. prosinca obilježen je Međunarodni dan volontera. Taj datum odabran je na općoj skupštini Ujedinjenih naroda u prosincu 1985. godine.

Cilj je sve aktivnosti volontera i njihov rad učiniti vidljivim na lokalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini. Kako bi podsjetili na važnost volontera Gradska organizacija Crvenog križa 4. i 7. prosinca na ludbreškoj gradskoj tržnici organizirala je druženje volontera uz provođenje humanitarne akcije "Solidarnost na djelu" pod geslom "Prigodno s korisnim".

-Sve prikupljeno u akciji namijenjeno je za socijalno najugroženije osobe s područja djelovanja Gradskog društva Crvenog križa Ludbreg, odnosno za osobe s područja Općina Martijanec, Mali Bukovec, Veliki Bukovec, Sveti Đurđ te Grada Ludbrega, kojima Crveni križ prema potrebi dostavlja prehrambene artikle i higijenske potrepštine - izvjestili su iz ludbreškog Crvenog križa.

nom prijemu na Pantovčaku koji se održao 20. studenoga.

- Posebna mi je bila čast primiti Red Danice hrvatske, ne toliko zbog samog odlikovanja nego zbog toga što ipak imate osjećaj da se vaša dobra djela cijene i da to netko poštuje.

To je jedan veliki ponos i uspomena koju ću čuvati do kraja života. – zaključuje Antun čijim su stopama u pogledu ovog humanog čina krenula i njegova dvojica sinova.

Uz aktivni rad na okupljanju i aktiviranju dobrovoljnih darivatelja krvi, aktivan je i u drugim udrugama u svojem naselju – bio je član i tajnik DVD-a Selnik, mjesnog odbora Selnik, a član je i pastoralnog vijeća.

-Iskoristio bih priliku i česti-

tao svim dobrovoljnim darivateljima krvi, ali i svim ljudima koji čitaju sretan Božić i uspješnu novu godinu. Za kraj još jednom pozivam da se odazovete na akcije dobrovoljnog darivanja krvi.

– poručuje Antun Matijašec koji trenutno zbog prošlogodišnje operacije nije u mogućnosti darivati krv, ali čim mu se organizam oporavi od lijekova koje je primao svakako planira nastaviti.

Gradsko društvo Crvenog križa Ludbreg

Za prikupljena novčana sredstva građanima su uručeni bonovi u apoenu od 5 kuna označeni oznakama Crvenog križa.

U ovu akciju uključila se i ludbreška Udruga vinogradara „Trsek“ koja je za sve donatore kao i volontere pripremila tople napitke.

Gradsko društvo Crvenog križa Ludbreg i dalje poziva sve zainteresirane da se jave i postanu članovi volonterskog tima Volonteri Hrvatskog Crvenog križa razvrstavaju se u dvije kategorije: volonter specijalist i spontani volonter. Volonter specijalist je osoba koja je iskazala interes za volontiranje u određenom području djelovanja Crvenog križa, prošla edukaciju i stekla specifična znanja i vještine.

Spontani volonter je osoba koja se jednokratno uključuje u aktivnosti u slučaju potrebe za

volonterskim radom prilikom djelovanja u kriznim situacijama ili organizaciji akcija širih

razmjera, a koje su kratkog trajanja. Spontani volonteri nisu obvezni prolaziti posebnu edu-

kaciju, ali se moraju registrirati u bazu volontera prije, tijekom ili nakon izvršene aktivnosti.

23. prosinca 2019.

ÄŒESTITKA

13

14 U S U S R E T B O Ž I Ć U

23. prosinca 2019.

Čestitka gradonačelnika Kraj godine uvijek je trenutak za pogled unatrag. Vjerujem da možemo biti zadovoljni godinom na izmaku, zajedno smo učinili puno toga, mijenjali smo i unaprijeđivali naš Ludbreg, učinili za boljim i ljepšim mjestom za život.

Upravljati malim gradom veliki je izazov. Veliki gradovi automatizmom privlače ljude kroz sadržaje koje imaju. Mi u malim gradovima moramo uložiti više napora, truda, ali i volje. Zato zahvaljujem svima koji nam pružaju podršku, koji nam omogućuju da grad zajedno činimo još ljepšim. I ova godina bila je u znaku europskih projekata, dokaz tome je i priznanje koje smo dobili kao najbolji grad po korištenju EU fondova. Taj posao nije lak, znaju svi koji su se jedanput barem okušali u projektima. Zato dugujem zahvalnost onima koji projekte pripremaju i provode, građanima na razumijevanju i strpljivosti, gradskim vijećnicima na podršci. Uvijek rado ističemo da je gradu za razvoj potrebno gospodarstvo, oni su pokretač razvoja. Prošlog mjeseca Ludbreg je zabilježio rekordnih 4000 zaposlenih osoba. Hvala stoga i gospodarstvenicima koji su svojim ulaganjima, razmišljanjima i razvojnim projektima doprinijeli stvaranju dobre energije. Oni zapošljavaju, podižu plaće i na taj način osim što pomažu zaposlenicima pomažu i Ludbregu. Ipak, grad je cjelina, a tu dobro ispletenu mrežu čine brojni faktori.

Grad su vrtići i škole, ustanove i udruge, grad je sport. Svaki naš sugrađanin dio je te mreže, mreže koja se širi i stvara, razvija.

Upravo zahvaljujući takvom zajedništvu naš Ludbreg danas je ljepši i bolji grad nego prije nekoliko godina. Blagdan pred nama podsjeća nas upravo na to zajedništvo. Sačuvajmo ga u sebi i nosimo kroz čitavu 2020. godinu. Sretan Božić i uspješna nova godina, gradonačelnik Dubravko Bilić

Božić dolazi...

Za koji dan stiže nam Božić, dan kad kršćanski svijet slavi rođenje Bogočovjeka Isusa Krista. Odmah nakon Božića slijedi Sveti Stjepan, Sveti Ivan, Nevina Dječica i Stara godina.

Za Božić se pripremamo kroz razdoblje adventa. U prošlom broju Ludbreških novina o tome je zapisao vlč. Mislav Mikac, župni vikar u Ludbregu.

- Iščekivanje u došašću je samo jedno simbolično iščekivanje koje želi potaknuti svakoga od nas na razmišljanje o našem osobnom stavu prema Božiću. Trebamo si postaviti pitanje je li Božić za nas doista prilika za okretanje jednog novog lista u našim životima, za nove odnose prema ljudima koji nas okružuju ili smo upali u zamku monotonije iščekivanja i komercijaliziranja božićnih blagdana koji se događaju svake godine. Možda osjećamo umor od jednog takvog ciklusa koji se redovito svake godine ponavlja? Ili ako proširimo pitanje: jesmo li umorni od kršćanstva ili još gore je li kršćanstvo kao takvo umorno, je li donijelo sve ono što je trebalo donijeti? No, kršćanstvo nije i ne može biti umorno! Mi smo iz vida izgubili prvotni smisao Božića, a to je prije svega Božje utjelovljenje. To je najveći dar koji je čovjek ikada dobio i koji će ikada dobiti. Kršćanski svijet rođenje Isusa Krista slavi od davnina, a vrlo rano kršćani su taj dan smatrali i početkom nove godine. Čak i hrvatska božićna pjesma "Narodil nam se kralj nebeski" svojim stihovima upućuje na Božić kao prvi dan u godini. Takvo shvaćanje trajalo je do 1691. godine kada je crkva 1. siječnja prihvatila Novu godinu.

Tijekom vremena mijenjali su se i blagdanski običaji. Svoja sjećanja s nama je odlučila podijeliti Štefica Pongrac koja živi u Zagrebu, a rodom je iz našega kraj.

Sjećanje na Božić

U vrijeme Božića naša kućica odisala je mirnoćom blagdana ukrašena borom na kojem su visjeli srebrni bomboni, cvjetovi spleteni od papira raznih boja. Moja mama je bila zadužena za te ukrase. Na stolu ispod stolnjaka našlo se sve iz uroda (klasje, zrnje, sušeno voće, orašasti plodovi, sitni novci..), a na stolu obavezno pšenica posijana na sv. Luciju. Raspelo, sveta voda u staklenoj čaši s ružmarinom. Sve je mirisalo, a mene je posebno veselila slama donesena na Badnjak, a koju je mama donijela uz ono božićno nabrajanje najboljih želja za iduću godinu.

Bio je obavezan post (suho voće), a tek iza polnoćke mogle su se jesti delicije iz kolinja.

Na Božić je na stolu bio kuglof, orehnjača, makovnjača, sitni kolačići (keksi) i vino, a za novu godinu bio je odojak, sarma i kolači.

U susjedstvu živjela je pobožna obitelj Kain, s puno djece. Za doba mojeg ranog djetinjstva vežu me uspomene na druženje s njima. Radili su svi, od ranoga jutra, odrastanjem odlazili od kuće, dečki u zanate, a djevojke udajom.

Drago i Jelka bili su moji vršnjaci, odrastanje s njima prisutno je u mojim sjećanjima. Kod njih su mirisale zlevanke, pretepeni grah, rane jabuke, kiselo zelje, žganci. Jako sam voljela s njima sjediti za stolom, uvijek uz prigodnu molitvu i razdraganost te velike obitelji. Njihova mama, a meni draga kuma Pepa, vrijedna seoska žena, brinula se i o meni nakon bakine smrti. Uvijek me rado pričuvala, a u bolesti i njegovala. Sve njih sam voljela i danas ih poštujem iako više nisu među živima.

Vraćam se Božiću, blizu je. U vrijeme mojih djetinjih Božića snježilo je. Saonice su vozile iz okolnih sela, zvončići su zvonili, čula se zvonjava iz crkvenih tornjeva, po selu su hodali čestitari, a u mojoj kućici tiho je pucketala vatra iz zidane peći uz miris svježih borovih grančica. Božić se slavio uz božićne napjeve i čestitanje.

Pitam se gdje je nestao Božić, moje djetinjstvo? Godine su prolazile, dragih ljudi više nema, ali žive u mojim uspomenama. Priča bi mogla biti i puno duža, ali nekom drugom zgodom.

Sretan Vam i veseo Božić, blagoslovljeni blagdani i svako dobro u novoj 2020. godini. Štefica Pongrac

DARIVANJE

23. prosinca 2019.

15

Predstava i darovi za najmlađe Sveti Nikola O životu Svetog Nikole i ne zna se puno, ali zato postoji nekoliko lijepih priča o omiljenom zaštitniku i jednom od najpopularnijih svetaca.

Svake godine 6. prosinca slavi se njegov dan, djeca ga povezuju s darovima koje pronalaze u svojim čizmicama, a nezaobilazan je i lik Krampusa koji donosi šibe za zločestu djecu.

Budući da je Sveti Nikola živio u 4. stoljeću, malo se toga zapravo zna o ovom ranokršćanskom biskupu iz maloazijskoga grada Myre, današnjeg Demrea u Turskoj. Njegovi roditelji umrli su dok je još bio mlad pa je rano ostao sam, ali već od rane mladosti odlikovao se velikim čovjekoljubljem i mnogim dobrim djelima.

Omiljeni dječji svetac i ove godine na svom je putovanju obišao i Ludbreg kako bi razveselio njegove najmlađe stanovnike. U povodu dolaska Svetog Nikole u kino dvorani Centra za kulturu i informiranje “Dragutin Novak” održana je predstava “Ježeva kućica”.

Dobro poznata priča popraćena je bila pjesmama, a po završetku predstave Sveti Nikola pozvao je djecu na podjelu prigodnih darova.

Svetom Nikoli u organizaciji cijelog događaja pomogli su Grad Ludbreg i Turistička zajednica grada Ludbrega koji su zajednički podijelili petstotinjak poklona.

Na sam blagdan Svetog Nikole gradonačelnik Dubravko

Bilić obišao je i učenike prvih razreda Osnovne škole Ludbreg i podijelio im ludbreške slovarice u kojoj je svako slovo abecede ukrašeno crtežima koji pripadaju našem gradu. Zlatna medalja Sare Kolak, svetište, župna crkva, jagode, Fizirov avion, rijeka Bednja, arheološko nalazište, Otok Mladosti i ludbreški hren samo su neki od motiva i znamenitosti koje se u njoj nalaze.

Sveti Nikola i u Domu za starije i nemoćne Sveti Josip u Čukovcu Sveti Nikola i ove je godine tradicionalno svratio u Dom za starije i nemoćne Sveti Josip u Čukovcu kako bi darivao njegove štićenike.

Budući da je dobri svetac u ovom periodu imao jako puno posla, u pomoć su mu priskočile Žene iz Centra svijeta koje su umjesto njega pripremile prigodne poklone.

Svetom Nikoli je tako ostao samo zadatak podjele.

- U paketima se nalazi voće, uglavnom mandarine i jabuke te pokoji slatkiš i keksić. Sve primjereno potrebama korisnika – kazao nam je Sveti Nikola kojemu je u pomoć prilikom podjele priskočila i njegova Nikolina.

Susret se odigrao u prijepodnevnim satima i bio je popraćen pjesmom članica udruge Žene iz Centra svijeta te harmonikaša Daria Biškupa kojeg su sa sobom na ovo druženje dovele članice Udruge umirovljenika i starijih osoba regije Ludbreg.

S obzirom da su svi bili jako dobri, šibe su ovaj puta izostale, kao i zločesti Krampus…

16 P U T O V A N J E

23. prosinca 2019.

Prosincu se najviše raduju djeca, svjesni su toga i u Vijećima mjesnih odbora pa je tako u ludbreškim naseljima Djed Mraz imao puno posla. Ukupno je podijeljeno 704 paketa na radost brojnih mališana.

Neke lokacije smo i posjetili, a više o svemu u nastavku.

Djed Mraz došao na saonicama s kotačima Mjesni odbor Hrastovskog i ove je godine ispred društvenog doma organizirao darivanje djece. Članovi mjesnog odbora svake godine nastoje osmisliti nešto novo kako bi podjela poklon slatkih paketa ostala djeci u što trajnijem sjećanju.

-Pošto još uvijek nema snijega ipak smo uspjeli organizirati dolazak Djeda Mraza na saonicama koje su s unutarnje strane imale male nevidljive kotače. Saonice na kotačima djelo su 'Novomarovskih konjara' pristiglih iz Brezničkog Huma. Njih su pratili naši domaći konjari iz Hrastovskog. – rekla je Brankica Kovaček, predsjednica MO Hrastovskog.

Poslije podjele darova kod raspela na križanju s glavnom ulicom zapaljena je treća adventska svijeća. Prigodnu molitvu održao je župni vikar Mislav Mikac, a tridesetak mještana pjevalo je adventske pjesme.

Nakon toga prisutni su se osvježili kuhanim vinom, a djeca su se fotkala s Djedom Mrazom na sanjkama. Zatim su svi okružili pastirsku vatru oko koje su pjevane božićne pjesme. Kad se smračilo održan je kratki vatromet koji se također dojmio mališanima koji su dobili darove. Ukupno je podijeljeno 90 paketa. (dv)

Djed Mraz razveselio djecu u Globočecu Vijeće mjesnog odbora i novoosnovana udruga Društvo žena Globočec Ludbreški organizirali su podjelu darova za 53 djece. Snijega nije bilo pa su dečki do duboko u noć pripremali sanjke na kotačima. Sanjke je vukao traktor.

-Društvo žena osnovale smo 1. kolovoza ove godine pa nam je to i prvo organizirano darivanje djece. Naša udruga broji 25 članica i imamo puno planova koje možemo realizirati ovisno o financijskim sredstvima s kojima ćemo raspolagati. Imamo prostoriju u objektu NK Gora i s nogometašima zasad odlično surađujemo. Za prigodu darivanja djece pripremili smo i prigodni program u kojem je na harmonici svirao Matija Pongrac, a

izvedena su i tri kratka igrokaza. Nastupila su naša djeca koja pohađaju OŠ Ludbreg te djeca iz OŠ Veliki Bukovec. – rekla je Kristina Kelemen, predsjednica udruge Društvo žena Globočec Ludbreški.

Da su se i dečki ozbiljno potrudili stoji činjenica da su motorizirane sanjke na kotačima odisale svježom bojom koja se zapravo nije ni dokraja osušila.

Dečki su ponosno pokazivali svoj uradak pa su saonicama prošli kroz Globočec i susjedni Čukovec. Djeda Mraza pratili su patuljci pa čak i Grinch koji nije uspio ostvariti svoje zle namjere i upropastiti božićno darivanje.

Sasvim dobar početak za nastavak pozitivne priče u Globočecu i sljedeće godine. (dv)

DJEDA MRAZA

23. prosinca 2019.

17

Darivanje djece u Sigecu Ludbreškom Udruga žena Margareta iz Sigeca Ludbreškog djeluje tri godine i svake godine pred blagdane organizira darivanje djece.

-Ukupno smo podijelili 84 paketa koji su financirani preko Mjesnog odbora Sigetec. Prije podjele imali smo prezentaciju plesa od strane sportskog plesnog kluba Ritam iz Koprivnice. Naime, ove godine uspjeli smo dobiti sredstva za projekt 'Plesom do zdravlja i kulture'. Tako smo mogli ovdje u Društvenom domu organizirati plesne radionice koje je od ožujka do lipnja i od rujna do studenog polazilo 16 djece i 9 odraslih mještana Sigeca. – rekla je Nikolina Magić – Lilek, predsjednica Udruge žena Margareta.

Poslije plesne prezentacije i podjele darova održan je 'plesnjak' kao u neka stara dobra vremena. U plesu su uzajamno uživali kako roditelji tako i njihova djeca.

Udruzi žena Margareta feštu i druženje mještana te njihovih gostiju pomogli su organizirati vatrogasci DVD-a Sigetec i nogometaši NK Mladost pa svakako valja naglasiti i pohvaliti njihovu suradnju. (dv)

„Plesnjak” kao nekad

Darivanje djece

Nazaobilazno fotkanje s Djedom Mrazom

Darivanju je prisustvovao i dožupan Tomislav Paljak sa suprugom

Djed Mraz svratio i u Vinograde Ludbreške Darivanje mališana u predblagdansko vrijeme običaj je koji njeguju brojni mjesni odbori na području Ludbrega. Među njima je i Mjesni odbor Vinograda Ludbreških koji je za svoje najmlađe sumještane organizirao susret s Djedom Božićnjakom.

Druženje je održano 15. prosinca u društvenom domu u Vinogradima Ludbreškim u popodnevnim satima. Mališani su se djedici predstavili kratkom priredbom nakon koje ih je on, uz malu pomoć članica mjesnog odbora, nagradio prigodnim poklonima.

-Ovo je tradicionalno druženje na kojem darujemo djecu. Posebno me veseli činjenica da ove godine imamo čak devetero djece više nego lani. Roditelji, trudite se i dalje! – simpatično je poručila predsjednica MO Katarina Zadravec.

18 H U M A N O S T

23. prosinca 2019.

Humanitarna akcija Srednje škole Ludbreg Neobično je kada se unutar jedne škole organizira gamerski turnir, a još neobičnije je kada se umjesto kotizacije donose živežne namirnice ili higijenske potrepštine. No, upravo je jedan takav organizirala Srednja škola Ludbreg.

Srednja škola Ludbreg u subotu 14. prosinca organizirala je PS4 FIFA 20' Gaming week, igranje na konzoli Playstation 4. Turnir kao turnir, rekli bi neki. Ipak, ovaj je nešto drugačiji od ostalih.

Naime, svaki je natjecatelj umjesto novčane kotizacije trebao donirati živežne namirnice, higijenske potrepštine ili druge potrebne artikle koji će biti poklonjeni Socijalnoj samoposluzi u Varaždinu.

Akciju su nazvali "Igraj se i pomogni", a unatoč tomu što je bio vikend odazvalo se 10-ak učenika. Prikupljeno je puno namirnica za Socijalnu samoposlugu.

-Akciji su se pridružili i neki djelatnici Srednje škole te im se ovom prilikom zahvaljujem. Učenicima nije bio problem doći u subotu dobro se zabaviti i pomoći onima kojima je pomoć najpotrebnija u ovo predblagdansko vrijeme – rekao je Josip Zdelar, ravnatelj Srednje škole Ludbreg.

Iako je u ovome turniru bilo puno važnije sudjelovati nego pobijediti, istaknut ćemo kako je pobjednik bio učenik 2.d razreda Denis Huđek, koji je u velikom finalu svladao Antu Vukelića.

I ove godine pokrenule Adventski kalendar za potrebite Ludbreški humanitarni kutak, kako je naziv Facebook grupe i ove je godine pokrenuo “Adventski kalendar za potrebite”.

Riječ je o akciji kojom se u ovo predblagdansko vrijeme nastoji potaknuti građane na solidarnost i da svaki dan kroz advent u košaru izdvoje po jedan prehrambeni ili higijenski proizvod.

– Kada smo prošle godine krenule s ovom idejom cilj nam je bio da naši sumještani odvoje od sebe i daju drugima, onima u potrebi jer vjerujemo da to jest pravi smisao adventa. Odaziva uvijek ima, a namirnice uručujemo najteže socijalno pogođenim pojedincima ili obiteljima – kaže nam Suzana Herceg kojoj u ovom humanom djelovanju pomažu Jelena Filipašić, Vesna Ploh i Vlasta Kostanjevec.

Kontaktirati ih se može putem već spomenute Facebook grupe.

Upravo zahvaljujući njihovoj inicijativi u nekoliko godina djelovanja navukle su osmijeh na lica mnogih naših sumještana.

– Ponekad nije bitna količina darovanog već sama namjera da se pomogne, a vjerujem da nema ljepšeg doba godine za tako nešto od božićnog. Kada odvojimo samo djelić od sebe, učinili smo puno za druge – poručuje Suzana.

Ludbreški humanitarni kutak

UDRUGA

23. prosinca 2019.

19

Udruga koja živi punim plućima 365 dana u godini Ludbreško sunce Proračunom većim od 2 milijuna kuna "Ludbreško sunce" zaključit će godinu na izmaku. Za sedamdesetak korisnika u ovoj udruzi na dnevnoj bazi skrbi preko 20 zaposlenih. Za razliku od udruga koje se sastaju na tjednoj, mjesečnoj ili godišnjoj bazi, ova udruga živi 24 sata dnevno.

- Mi živimo svaki dan punim plućima, svaki dan ovdje se poslužuje sedamdesetak osoba kroz nekoliko obroka – kaže Ruža Zlatar, predsjednica udruge "Ludbreško sunce". Udruga je sredinom prosinca održala svoju redovnu izvještajnu sjednicu na kojoj su podnijeli izvješće za rad u godini na izmaku, ali i iznijeli planove za 2020. godinu. Iako su i ovu godinu obilježile brojne aktivnosti i radionice, uključivanje u gradske programe i suradnja s udrugama, najveći žal ostaje što tijekom godine nije profunkcionirala treća stambena zajednica.

-Kupili smo i treću kuću za pružanje usluga organiziranog stanovanja uz sveobuhvatnu podršku za odrasle osobe s invaliditetom. Kuća se nalazi u Sigecu, ispunjeni su svi uvjeti za pružanje usluge. Ministarstvo nam je dodijelilo licencu odnosno dozvolu za rad. Kuća je obiteljski uređena, namještena u potpunosti i krenuli smo za ugovorno finan-

ciranje no nažalost do današnjeg dana nismo to dobili. Najtužnije je što ima osoba čiji vapaj nitko ne osluškuje, osoba koje samo žele dostojanstven život jer na njega imaju pravo. Bez obzira na Konvenciju ujedinjenih naroda koju je Hrvatska među prvima ratificirala, bez obzira na Ustav RH koji garantira takav život, bez obzira na zakon o socijalnoj skrbi i svim ostalim zakonima, sve je to jako lijepo napisano, ali kada je u pitanju provedba stojimo. Kuća opremljena stoji već godinu dana, ali u njoj nitko nije smješten. Anuitet za nju imamo i otplaćujemo, ali nažalost ugovora o financiranju nema. Tužni smo zbog takve situacije. Majka sam osobe s invaliditetom i znam što takva situacija znači – kaže Ruža Zlatar.

Dodala je i kako je svaki njihov štićenik priča za sebe. Svatko od njih nosi svoju životnu priču, svoju dijagnozu, a često i nekoliko njih. Korisnici Ludbreškog sunca su oni najmlađi, od dvije godine starosti pa do onih starijih od 65 godina. Generacijska različitost zahtijeva i različitost u pružanju usluga, a upravo zahvaljujući širokom spektru podrške ludbreška se udruga može pohvaliti kao jedinstvena na nivou države.

- Svako dijete priča je za sebe, svakom djetetu potreban je individualni pristup, to naše tete najbolje znaju. Ima hiperaktivnih, ima onih kojima se ne radi.

Ipak, svako dijete je roditeljima i najvrjednije bogatstvo, zato apeliram na roditelje da im budu uzoran primjer kako bi jednoga dana i ta djeca bila pravi ljudi – kaže predsjednica "Ludbreškog sunca". Samokritična kao i uvijek nije u potpunosti zadovoljna godinom na izmaku.

Moto mrazovi u Kući sunca Za korisnike “Ludbreškog sunca” subota 7. prosinca bio je poseban dan. Za to su se pobrinuli mnogobrojni bajkeri sjeverozapadne Hrvatske i ljudi dobra srca. Uz grmljavinu motora stigli su do Kuće sunca u Globočecu kako bi razveselili korisnike udruge.

Po dolasku ih je pozdravila i zahvalila Ruža Zlatar, predsjednica Udruge naglasivši kako u Udruzi skrbe o djeci od druge godine života nadalje. Uz predškolsku, školsku i srednjoškolsku populaciju svakodnevno brinu i o odraslim osobama.

- Došli ste na najljepše mjesto na svijetu, u Kuću sunca. Kod nas je sunčano čak i kad sunca vani nema, imamo toplinu u srcima, a vjerujemo da će ista danas zagrijati i vas. Uostalom, ona vas je i dovela do nas. U najljepšem smo mjesecu u godinu, mjesecu kada zaboravljamo sve loše i kada prevladavaju dobrota, milosrđe i ljubav. Motivirani time došli ste kod nas, svoju dobrotu prelijali ste za one koji su u potrebi, za naše korisnike.

Sustav je takav kakav je, ne vodi puno brige, ali zato postojite vi dragi ljudi koji ste uz nas i koji ste nam potpora. Godine 2011. započeli smo s razvijanjem organiziranog stanovanja, a te godine naš dragi prijatelj motorist, Alen Kocijan po prvi je puta doveo ovdje motoriste. I tada ste svojom dobrotom pomogli nam u uređenju prve kuće. Nažalost, Alen je nakon toga stradao u prometnoj nesreći. Naše je prijateljstvo ostalo jer sada smo mi tu za njega, ali ostala su i brojna

druga prijateljstva. Posebno se tu ističe motorist iz Klagenfurta Marko Živković koji ovdje dolazi nekoliko puta godišnje i daruje našu djecu. Tu je i Martina Balaško čijom incijativom ste se i danas ovdje okupili u tako velikom broju – poručila je Ruža Zlatar.

Bajkeri, odnosno moto mrazovi korisnike su udruge darivali prigodnim poklonima povodom nadolazećih blagdana, a korisnici su uzvratili pjesmom i plesom.

Druženje u Kući sunca nije bilo prvo takve vrste, a sasvim sigurno će se i ponoviti.

- Uvijek se može bolje. Tko je zadovoljan radom taj nije puno ni radio. Mi smo se trudili. Andreja Macan i ja pratile smo sva događanja na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini, radile smo na projektima, dokumentaciji, administraciji i radionicama.

Uključivali su se i naši stručnjaci, imamo magistru defektologije i magistru logopedije. Posao kod nas je izazovan, ovo nije homogena skupina, ima puno različitosti i bez novih znanja zaista

nema napretka u našem radu i kontinuirano pratimo novitete – zaključuje R. Zlatar.

Zahvalila je i svim zaposlenicima "Ludbreškog sunca" koji ju marljivo prate i zajednički na dnevnoj bazi skrbe za preko 70 korisnika.

Svojim radom omogućuju im dostojanstven život, brinu o njima kao o članovima svojih obitelji i daruju im osmijeh, ne samo u prosincu mjesecu radosti već 365 dana u godini.

20 B O Ž I Ć N E

23. prosinca 2019.

Tradicija nasljeđena od sv. Franje i Franjevaca Jaslice Tek koji dan dijeli nas do Božića, pripreme su već na veliko u tijeku. S tavana ili iz podruma "izvlače" se između ostaloga i jaslice. Radostan je to događaj za najmlađe ukućane, a s druge strane one starije vraća u djetinjstvo i obnavlja drage uspomene.

Kako bi u našoj župnoj crkvi jaslice do Badnjaka bile u svom punom sjaju na posao postavljanja valja prionuti desetak dana ranije.

- Meni je uvijek u duši bilo i kao mladom svećeniku na bivšoj župi gdje sam započeo da na neki način budu jaslice u božićno vrijeme u centru pažnje, a ne negdje sa strane. Nadahnula me franjevačka crkva u Zagrebu, jedne smo godine mi bogoslovi umjesto odlaska kući za Božić ostali u Zagrebu. Obilazili smo crkve i polnoćke gradom – prisjeća se mons. Josip Đurkan, ludbreški župnik i dodaje kako su upravo Franjevci poznati po postavu velikih jaslica oduvijek, a to nastojanje šire gdje god djeluju. Naime, tradiciju slaganja jaslica dugujemo sv. Franji Asiškom koji je iz velike ljubavi prema Sinu Božjemu htio dočarati kako je to bilo one svete betlehemske noći, pa je dao pripraviti žive jaslice u Grecciu u Italiji, 1223. godine.

- Jaslice, odnosno to Otajstvo Božića kod franjevaca je uvijek smješteno u centru crkve i ono nam propovijeda. Slika je uvijek jasnija propovijed nego same riječi jer čovjek nije samo razum već su tu osjećaji i doživljaj. Jaslice koje smo kao mladi

bogoslovi vidjeli bile su nam nadahnuće – kaže mons. Đurkan.

Kada je 1977. godine stigao kao mladi svećenik u Hlebine, iako je to bilo u jesen, već prve zime postavio je nove jaslice koje su se potom iz godine u godinu usavršavale.

- Nakon Hlebina stigao sam u Ludbreg. Ni ovdje nisam zatekao baš nešto od jaslica pa sam ih pomalo počeo dorađivati. Puno je truda uloženo, mnogo je toga nedostajalo, osobito figura. Nekad je to bilo teško, nismo tako lako mogli nabaviti sve kao da-

nas, nije toga bilo u trgovinama već smo nabavljali i iz Italije. Iz godine u godinu polako se povećavalo i stigli smo do jaslica koje imamo danas – kaže mons. Đurkan.

Na postavljanju jaslica u crkvi smo zatekli tridesetak ljudi.

- Potrebno je puno ruku i umješnosti da se jaslice postave. Nakon temeljnog postava još narednih tjedan dana uređuju se i poslaguju. Uz već dobro uhodanu ekipu uključuju se i mlađi naraštaji pa rado ističem da je ovo i pedagoški dobro osmišljen

posao. Djeca od starijih uče cijeli proces kako bi jednoga dana mogli biti nosioci ekipe. Ako ih u mladosti ne naučimo i ne potaknemo zainteresiranost teško bi se takve tradicije mogle nastaviti – objašnjava mons. Đurkan.

Kod postavljanja jaslica njegov je posao koordinacija. Samu postavu jaslica inače je napravio g. Ćiril Višnjić iz Varaždina, čovjek koji je postavio brojne jaslice u našem kraju, osobito u varaždinskoj katedrali pa je bio angažiran i u Ludbregu. Izradio je maketu u komadima kako bi se

lakše mogle pospremati. Nakon nekoliko godina njegovih uputa, župljani su uz vodstvo župnika počeli sami s postavom.

- Posljednjih godina nismo jaslice nadopunjavali. Ograničeni smo i prostorom, kada bismo imali veći prostor i jaslice bi bile veće, još i ljepše. No zadovoljan sam ovima, jaslice su to kakve sam zamišljao jednog dana u svojoj župi u onim danima kada sam bio bogoslov – zaključuje mons. Đurkan.

Božićna poruka mons. Josipa Đurkana, ludbreškog župnika: Otajstvo utjelovljenja uvijek je tajnovito, zašto je Bog postao čovjekom? Niti jedna religija to ne uči. Bog je postao čovjekom da nam približi samog čovjeka, da nas nauči kakav bi čovjek trebao biti. To je jako važno, Božja antropologija daje vrijednost čovjeku, da se čovjek ne pretvori u stvar kojom se manipulira nego da čovjek ima svoju osobnost. Zašto? Jer imamo uzor u koji gledamo. Otajstvo utjelovljenja neprestano se u kršćanstvu događa, u svakome čovjeku.

Svaki čovjek koji ima vjeru želi rasti, želi se suobličiti s Kristom, da mu bude sličan. Usvaja stil njegova života. Bog se ponizuje rođenjem u štali i tako se to njegovo rođenje objavljuje na otajstveni način svake godine u svakom čovjeku. Bog ulazi u štalu jer naše duše nisu ništa drugačije od tog mjesta. Ulazi zato da bi čovjeka pobožanstvenio. To Otajstvo je jako važno za antropologiju, za život društva, da bi čovjek dobio svoje dostojanstvo, svoj identitet, da nikad ne smije biti sredstvo u nečijim rukama, zlorabljen u obitelji, ljubavi, na poslu, u svakidašnjem životu, već da ima svoj identitet i da zna tko je, zašto je na svijetu, kamo ide i kako će tamo doći.

Tada čovjek nadilazi samog sebe i svoje slabosti. Čovjek nije idealan, ali ima tu težnju. Čim prestanemo težiti nadići samoga sebe onda već nazadujemo, u sebi postajemo robovi svojih društvenih granica koje drugi postavljaju. Ako želimo nadići samoga sebe onda se nešto može od njega očekivati, ali uvijek računajući na Kristovu ruku spasiteljicu. Samo ime Isus - „Ješua” hebrejski znači Bog koji spašava, koji čovjeku pomaže rasti i ostvarivati svoje darove. Zato je život kršćana životni proces koji traje čitavi ljudski život, dok se ne ulije u sretnu vječnost zajedništva Presvetog Trojstva. Svima ljudima dobre volje želimo sretno susretanje Boga i putovanje s njim u novoj 2020. godini.

PORUKE

23. prosinca 2019.

21

BOŽIĆNA ČESTITKA Draga braćo i sestre! Dragi prijatelji, ljudi dobre volje.Okićeni gradovi, trgovi, ulice, crkve i kuće podsjećaju nas da je Božić pred vratima. Na svakom koraku se osjeća svečana atmosfera.

Tiha pjesma došašća prerasta u glasnu, radosnu, pjesmu koja dovikuje da je nebo kod Betlehema čudno zasjalo. Dvorani neba, anđeli, nose svima na zemlji poruku mira, rodio se Bog i čovjek, nebo i zemlja združuju se u radosti, jer sin nam je darovan. Betlehemsko dijete ima radosnu poruku za svakoga. Kuca na naša vrata, želi ući i boraviti s nama. Dijete, kao i svako rođeno iz ljubavi, nije tek prolaznik kroz kuću; jednom kad se useli više se ne odvaja, ostaje znak života i postaje izvor radosti. Ne nosi samo dobre želje, nosi neprolazne darove neba, ono samo je dar neba.

BETLEHEMSKO SVJETLO -SVJETLO OD SVJETLA Oštro proročko oko proroka Izaije probija stoljeća i vidi narod koji je (do sada) u tmini hodio (sada) svjetlost vidje veliku'. Tama je simbol kaosa, smrti, ropstva, odnosa u kojem vlada zlo, dok je svjetlo simbol stvaranja, slobode, reda, novoga poretka. Svjetlo od Svjetla, po kojem je sve stvoreno, spustilo se među svoja stvorenja; smrt se

povlači, rađa se dijete –Svjetlo -koje u tami svijetli i tama ga ne obuzima. Nastaje novi red, novi poredak u kojem posljednji, oni istisnuti na rub društva, pastiri, hode prvi u procesiji čestitara, prvi imaju radost da ih silno svjetlo s neba obasja.Božićno svjetlo dolazi radi naše tame, ne da nas osudi, nego da tu tamu prosvijetli. U dubini našega bića čekamo onoga koji će nas uzeti za ruku, čvrsto priljubiti uza sebe i reći 'ne boj se, svjetlo sam tvoga života, noć te neće progutati. Ljubav je jača od zla. Moje rođenje je rađanje novoga života u tebi. Želim započeti na periferiji tvoga života, s tamne točke tvoga života, od onoga što te plaši, što narušava mir i ljudsko dostojanstvo.

BOG - IZVOR RADOSTI Radost i Božić riječi su koje se ljube. Božić ima pečat najradosnijeg blagdana. Radost, veselje, sluti i prorok Izaija, slični su radosnoj pjesmi žeteoca (i kod nas je žetva sinonim za radosti s pokrićem) –zahvalna radost, jer žetva je uvijek dar Božji. Radost o kojoj je riječ Božja je radost –Božji dar. Bog kojemu pjeva nebo, uključuje u melodiju ljudski zbor. Anđelima se pridružuju i pastiri u radosnoj pjesmi. Istinska radost uvijek je deficitarna.

Bog svojim utjelovljenjem postaje izvor radosti, ne usputna, koja

Naši izviđači i ove su godine u Ludbreg donijeli Betlehemsko svjetlo mira koje je će građanima podijeliti na Cinkušu adventskom. Po svjetlo su se uputili još 15. prosinca u zagrebačku katedralu. Iz katedrale svjetlo radosti, mira i dobrote proneseno je diljem Lijepe Naše.

Betlehemsko svjetlo u Hrvatsku prvi je, ratne 1991. godine iz Beča donio tadašnji predsjednik Vlade Republike Hrvatske Franjo Gregurić. Godinu dana kasnije svjetlo su donijeli izviđači preuzimanjem od Zveze tabornikov Slovenije u Ljubljani. Od 1993. godine, isprva izviđači odreda "Kamengrad" iz Koprivnice pod vodstvom g. Miroslava Svorena, dugogodišnjeg koordinatora, a zatim izaslanstva Saveza izviđača Hrvatske, preuzimaju svjetlo u Beču i odnose ga u Hrvatski Sabor, biskupije i župe širom Hrvatske, u mnoge domove, škole, bolnice... Pokrovitelj akcije tradicionalno je Sabor Republike Hrvatske čiji predstavnik sudjeluje pri unosu svjetla te na misi u Zagrebačkoj katedrali.

Riječ je o inicijativi koja je započela 1986. godine u Austriji, u sklopu dobrotvorne misije za djecu s poteškoćama, kao i za ljude u potrebi. Ta se inicijativa vrlo brzo proširila u više europskih zemalja, te u Americi. U emisiji austrijske televizije na božićnu večer 1986. godine potaknula je jedna gledateljica.

Naime, ona je kao zahvalu odlučila pokloniti svjetiljke umjesto božićnih darova.

Tako se razvila ideja betlehemskoga svjetla mira, a jedan predstavnik austrijskih izviđača na prvu nedjelju došašća svake godine u špilji Kristova rođenja u Betlehemu pali svjetlo te ga nosi u Beč u zrakoplovu i to je jedino otvoreno svjetlo koje smije putovati u zrakoplovu.

Nakon slavlja u glavnom austrijskom gradu betlehemsko svjetlo mira izviđači iz uključenih zemalja prenose u svoje zemlje.

je slika sitnoga zadovoljstva, već radost novoga početka, novoga života. Božić diskretno skida zastor s očiju da se vidi unutarnja nit povezanosti koja veže Boga i radost. Izvor uvijek daje, a ne oduzima. Bog, izvor radosti, uvijek daje, a ne oduzima radost.

Sve što je radost života –ona koja traje -Božje je djelo. Tako se naivno bojimo da nam Bog može umanjiti, oduzeti radost.

Bože daj nam prave radosti, da zahvaljujemo Tebi koji si Svijeta razveselitelj.

PORUKA ZAPISANA U SRCU BOŽIĆA -MIR Mir ljudima miljenicima njegovim, pjevaju anđeli i javljaju

zemlji.

Božić je blagdan pomirenja neba i zemlje. U dubokoj tišini, dok je mir vladao na svoj zemlji, sišla je Božja riječ. Dogodilo se pomirenje Boga i čovjeka, neba i zemlje. Simbolično, kraljevstva neba i zemlje razmijenili su ono najdragocjenije i uspostavili pomirenje. Kraljevstvo neba dalo je svoga Sina da bude građanin zemlje.Redovita praksa u prošlosti kod zemaljskih kraljevstava, kada su odlučili uspostaviti čvrsti mir međusobno su se ženili.

Udajom ili ženidbom izmijenili bi svoje najdraže, kćeri i sinove, i tako stvarali rodbinski odnos.

Savez u krvnoj vezi. Zemlja je i Božja domovina. Bog nam daruje svoga sina kao pomirnicu. Po

Sinu, koji je 'njemu mio', darujući ga nama za brata, Bog širi svoju obitelj na svakoga od nas.

Braćo i sestre! Ljudi dobre volje. Želim Vam Sretan Božić! Želim vam da svatko na svoj način otvori vrata i pripremi kolijevku za Boga koji u liku djeteta dolazi k nama. Neka vas i vaše obitelji pohodi Bog svojim svjetlom. Rasvijetli svaku tamu života da bi živjeli kao sinovi svjetla. Neka vam u dušu ulije radost i to onu koja ne prolazi nego se širi na svakoga tko vam je drag. Neka vas podari mirom i sigurnošću da je Bog s nama i prati nas i u žalosti i radosti i daje smisao našem životu.

Sretan Božić i blagoslovljena Nova Godina!

Betlehemsko svjetlo mira Uoči prvog tjedna Došašća Victoria Kampenhuber, mlada aktivistica austrijskog Crvenog križa, na vječnom plamenu u Bazilici rođenja Isusova u Betlehemu upalila je svijeću. Ponijela je mali plamen s porukom ljubavi i mira da bude Svjetlo ljudima.

Ne tražite ga na raskošnim Adventima, među milijunima lampica. Nije to Svjetlo koje vama iz skromne štalice dolazi. I buka je preglasna da bi mogli čuti radosni kucaj srca koje želi biti betlehemska noć u kojem će se roditi betlehemsko Dijete.

Posebno i vama mladima u ovoj nemirnoj životnoj rijeci, vama budnima u noći, vama prvima želi zasjati ono pravo Svjetlo, Svjetlo koje ne zasljepljuje nego prosvjetljuje svakoga od nas.

Svima vam darujemo Betlehemsko svjetlo da ga sa zahvalnoću i pažnjom odnesete svojim obiteljima, prijateljima, ali i osamljenima, ponekad i zaboravljenima. Neka Vam uvijek budu na brizi, u mislima i srcu jer oni su kao zvijezde, i kada ih ne vidite za vas svijetle na nebu.

SRETAN VAM BOŽIĆ, NAJLJEPŠI I NAJSRETNIJI KOJEG STE IKAD IMALI!

22 K R E A T I V N O S T

23. prosinca 2019.

Na božićnoj radionici nastalo mnoštvo kreativnih i maštovitih čestitki Likovno udruženje Ludbreg bilo je domaćin besplatne božićne likove radionice održane 14. prosinca u Međugeneracijskom centru Ludbreg. Glavna tema ovog kreativnog druženje namijenjenog i prilagođenog svim dobnim skupinama bila je izrada božićnih čestitki i ukrasa za bor.

Iako se danas većina nas za čestitanje koristi modernom tehnologijom poput mobitela, interneta i društvenih mreža, stara čestitka koju poštar ubaci u poštanski sandučić ipak je najljepši i najprisniji oblik poštovanja prema svima kojima smo čestitali.

Da njihova izrada ne mora biti komplicirana ni teška dokazali su sami sudionici radionice. Bilo je potrebno samo malo mašte i nešto prigodnog alata i materijala u obliku oštrih škara, malo ljepila, nekoliko kartončića, tempera, flomastera, ukrasnog šarenog papira, mašnica i šljokica.

Uz božićne čestitke izrađivali su se i već spomenuti ukrasi za bor od drveta, salveta, ukrasnog papira i ostalih prigodnih materijala.

Tko zna, možda se jedna od ovih veselih čestitki nađe i u vašem sandučiću!

Božić u Bakinoj hiži Razasuta slama po tlu, ukrasi od krep papira, pšenica, božićne pjesme… Djelić je to Božića u Bakinoj hiži. Prigodnu božićnu izložbu kinča u Bakinoj hiži postavili su članovi Kulturno-umjetničke udruge “Magda i Luisa” Mađarevo, a članice Dramske družine “Ozana” Visoko izvele su kratak kulturno-umjetnički program. Žene iz Centra svijeta i ove su godine izložbom Božić u Bakinoj hiži željele od zaborava otrgnuti nekadašnje običaje vezane uz najradosniji blagdan u godini. Kako bi sve funkcioniralo u najboljem redu danima prije marljivo su uređivale prostor Bakine hiže a na radionicama su izrađivale potrebne ukrase. Na otvorenju izložbe u Bakinoj hiži u plahti je unesena slama, a potom su krenule i božićne pjesme. Veselje i radost nadopunili su mirisi domaćih kolača.

23. prosinca 2019.

ÄŒESTITKE

23

24 P R O G R A M I

23. prosinca 2019.

Kreativne radionice u sklopu programa Slušam, pričam ,stvaram Gradska knjižnica i čitaonica „Mladen Kerstner“ tijekom cijele godine provodi program Slušam, pričam, stvaram, međutim u posljednjem mjesecu prosincu, on ima posebnu čar.

Zašto? Zato što je njegov program tada prilagođen blagdanskom duhu i atmosferi koju djeca izrazito vole.

Primjerice, prve srijede u mjesecu program Slušam, pričam, stvaram bio je posvećen najdražem dječjem svecu – Nikoli. Kroz priču iz slikovnice „Priča o svetom Nikoli“ koju je pročitala ravnateljica gradske knjižnice Edita Kutnjak Zlatar okupljeni mališani otkrili su kakav je on čovjek bio, što se događalo za njegova života i zbog čega ga se danas štuje.

- Razgovarali smo o čarapama i čizmicama koje večer prije pripremamo i ostavljamo na prozor. Crtali smo i bojali likove iz slikovnice, a onda trčeći otišli poslušati još jednu priču, ovoga puta za laku noć. – poručili su iz knjižnice.

Već iduće srijede, 11. prosinca, održala se nova kreativna radionica. Ovoga puta razgovaralo se o Božiću, o pripremi i izradi božićnih ukrasa te o samoj proslavi navedenog blagdana. -Otpjevali smo prigodnu pjesmicu "Pahuljice padajte". Pročitali smo slikovnicu "Crtež ispod bora" i razgovarali o nacrtanim čovječuljcima iz priče. Potom smo prionuli na ukrašavanje malih borića na papiru. – kažu voditelji radionice.

Za kraj mališani su odslušali priču za laku noć u izvedbi djelatnika i volontera knjižnice. Program je sljedeće srijede također nastavljen u blagdanskom tonu.Razgovor je bio usmjeren na božićne pripreme.

Posljednja ovogodišnja radionica u organizaciji gradske knjižnice koja se održala 21. prosinca bila je rezervirana za čitanje priča, izradu ukrasa i nakita, kičenje jelka i slušanje prigodnih pjesmica.

siječanj, 2020.

5. DANI BOŽE HLASTECA 17. – 26. 1. 2020.

17. 1. (petak) - Otvorenje izložbe Poezija umjetnosti i večer poezije posvećena Boži Hlastecu, dvorac Batthyany u 18:00 sati 25. 1. (subota) - 3. recital kajkavske poezije „Božo Hlastec“, dvorac Batthyany u 18:00 sati 20. – 25. 1. „Naš ludbreški pjesnik Božo Hlastec“ – radionice djece i učenika OŠ i SŠ Ludbreg u Knjižnici OSTALI DJEČJI PROGRAMI: Slušam, pričam, stvaram – kreativna radionica za djecu - srijedom od 18:00 sati Priča za laku noć, srijedom u 19:00 sati : 8. 1. S. Šesto: Pe pita o nebu…

15. 1. P. Vončina: Mi miševi 22. 1. S. Šesto: Japajapac 29. 1. L. Bauer: Ivica budalica

Slovo po slovo - edukativna govorna pričaonica, utorkom u 8.30 sati Pričaonica na njemačkom jeziku - ponedjeljkom i utorkom (raspored) 25. 1. (subota) - Klinci u Knjižnici program za djecu predškolske dobi, knjižnica od 9:30 do 11:30 sati

OSTALI PROGRAMI ZA ODRASLE: 10. 1. (petak) - Predstavljanje knjige „Njegovo veličanstvo doktor je gol„ autora Dr. Petera J. Gliddena Promotor: Darko Ercegović, Knjižnica u 18 sati 14. 1. (utorak) - „Platon - gozba ili o ljubavi“ - filozofsko predavanje Nove Akropole iz Varaždina, Knjižnica u 19.30 sati

Održan prvi šahovski turnir u Ludbregu O maloj školi šaha pisali smo u prošlom broju. Iako se provodi tek 2 mjeseca čini se kako već formira prave male šahiste.

To potvrđuje prvi božićni šahovski turnir održan u organizaciji Silvija Kutle, voditelja male škole šaha.

Na turniru je sudjelovalo 22 djece. Kod djevojčice najboljom se pokazala Marta Filipašić, a kod dječaka Matija Varga.

Po završetku turnira svi sudionici dobili su prigodan božićni poklon.

- Hvala firmi Bomark Pak na donaciji od 1000 kuna zahvaljujući kojoj su kupljena 22 poklona za 22 djece. Hvala ludbreškoj pekari Kruna na pizzama, a hvala i Petri Međimurec i gradonačelniku Dubravku Biliću koji su nam izašli u susret i pomažu kod realizacije male škole šaha. Hvala i roditeljima što mi vjeruju i dovoze svoju djecu. I na kraju hvala Saši Čukolinu koji mi je pomogao provesti turnir.

– poručio je voditelj Silvije Kutle koji je i sam donirao sredstva za turnir kupivši grickalice i sokove za sudionike.

ČESTITKA

23. prosinca 2019.

Sretan

Božić i

Nova godina

25

26 B L A G D A N S K I

23. prosinca 2019.

MAJINE IDEJE ZA BLAGDANSKI RUČAK Kuhanje, ponekad potreba, ponekad želja. Kako su božićni i novogodišnji blagdani pred vratima krenuli smo u potragu za idejom o blagdanskom ručku. I zamislite, pronašli smo djevojku koja ne mora kuhati, a uživa u kuhanju. Radi se o Ludbrežanki Maji Matijašec koja samostalno smišlja recepture za raznovrsna jela i nesebično ih dijeli s drugima na internetu. Naime, ova mlada radiologinja zaposlena u bolnici Tomislav Bardek u Koprivnici ima posebnu Facebook stranicu „Maja's Kitchen”. Osim toga na svome Wordpress blogu istoga naziva objavljuje recepture nastale u 'Majinoj kuhinji' iz ljubavi prema kuhanju. Maja nas je rado ugostila u svome stanu kako bi našim čitateljima mogli iz prve ruke dočarati kako je pripremljena hrana prekrasno dekorirana, a vjerujte nam i nadasve ukusna.

-Po zanimanju sam inženjerka radiološke tehnologije i u svoje slobodno vrijeme obožavam kuhati. Za mene kuhanje nije samo osnovna ljudska potreba, ono na mene djeluje umirujuće i opuštajuće. Mislim da se i sa manjom količinom novaca mogu pripremiti zanimljiva i ukusna jela. Kao ideju za blagdanski ručak pripremila sam domaću paradajz juhu s noklicama, rolani lungić punjen špinatom i sirom omotan pancetom, salatu s bučinim uljem i jednostavni kolač s mandarinama. – rekla je Maja.

Maju je na kuhanje i na otvaranje bloga 'nagovorio' njezin dečko Matija. Na njenom blogu je tridesetak recepata podijeljenih u tri grupe: ideje za doručak, ideje za ručak i slastice. Blog je odlično posjećen iako joj Matija preporuča da se više posveti objavama na Facebooku jer je kao medij interaktivniji.

-Po zanimanju sam informatičar i poslije radnog dana u Zagrebu jedva čekam da dođem kući na ručak koji je Maja pripremila. Gotovo svaki dan me iznenadi nekim novim jelom. Ujutro ne jedemo već najčešće nosimo na posao npr. sendvič s integralnim tostom, domaćim sirom kupljenim na gradskoj tržnici te šunkom. Za gablec nosimo ono što je ostalo od prošlodnevnog ručka jer ručamo tek u 17 sati, a poslije 18 sati ne jedemo više ništa. Vrijeme poslije 18 sati rezervirano je za jednosatnu šetnju gradom. – rekao je Matija.

Osim kretanja za održavanje idealne tjelesne težine važno je smanjiti unos kruha u organizam te izbjegavati slatko.

-Kruh je vrlo rijetko na našem meniju jer smo se jednostavno odvikli od konzumiranja te namirnice. Inače volimo kad je hrana malo 'zaljučena', a sve ostale začine koristim u umjerenim količinama pa tako i sol jer nesoljena hrana nije toliko ukusna. Volim kuhati od malih nogu, a puno toga sam naučila od mame i bake. – pojasnila je Maja.

Za kraj gastro druženja s Majom citirajmo jednu poznatu izreku s njezinog bloga: 'Ništa ne spaja ljude tako jako kao dobra hrana'. A sada brzo na Majin blog po recept za brzu večeru od toplih tortilja, po recept za lignje u pećnici s krumpirom ili po nešto treće. I na samome kraju sigurno ste i sami zaključili da je bolje biti s Majom na ručku nego kod Maje na radiološkom snimanju. Želimo vam puno zdravlja u Novoj godini. Uživajte u kuhanju kao što uživa i naša Maja.

Ne, nismo još gotovi. Na Majinoj Fejs stranici piše: 'Volim kuhati s vinom, a ponekad ga čak dodam i u jelo'. Živjeli!

Dražen Vađunec

ROLANI SVINJSKI FILE PUNJEN ŠPINATOM I RICOTTOM OMOTAN PANCETOM

SASTOJCI: • 1 lungić (oko 650 g) • 200-250 g špinata • 1 režanj češnjaka • 100 g ricotte • 100 g parmezana • 150 g pancete • sol • papar • ulje

/majaskitchensecrets

PRIPREMA: Lungić očistite od masnoća. Razrežite ga po dužini tako da dobijete veliki odrezak. Budite oprezni da ga ne prepolovite. Pokrijte ga plastičnom folijom i istanjite batom. Na maslinovom ulju kratko popržite češnjak, dodajte špinat i pirjajte ga dok ne povene. Špinat potom ocijedite i grubo nasjeckajte te u zdjeli pomiješajte s ricottom i naribanim parmezanom, možete po želji dodati malo Vegete i papra. Razrezani lungić s gornje strane lagano posolite i popaprite pa premažite smjesom od špinata i sira te čvrsto zarolajte. Bočne krajeve 'zagurajte' prema unutra kako vam smjesa ne bi curila sa strane.

Nakon toga na radnu površinu posložite kriške pancete jednu pored druge, dužine lungića i tako da im se bočne stranice preklapaju. Položite zarolani lungić na sredinu tako da vam je spoj na mesu s donje strane pa oko njega zamotajte kriške pancete. Potom ga okrenite tako da su spojevi slanine s donje strane. Lungić malo pričvrsite čačkalicama kako se ne bi raspao. Stavite u posudu za pečenje papir za pečenje i u nju položite zamotani lungić tako da su spojevi slanine s donje strane.

Pecite u pećnici 45 minuta na 190°C. Poslužite narezano na medaljone debljine oko 2 centimetra.

Ovo jelo odlično paše uz pečeno povrće i šampinjone te puuuunoooo zelene salate.

Dobar tek!

RECEPTI

23. prosinca 2019.

27

BOŽIĆNI OBIČAJI I TRADICIJA DOMAĆE KUHINJE Običaj je da se na Badnjak jede posni doručak i ručak , ali se već na sam Badnjak priprema hrana za božićni ručak. Oni koji odlaze na polnoćku će nakon mise po tradiciji poslužiti domaće specijalitete, kao što su hladentina, domaće krvavice ili kobasice.

Ali, zasigurno više od jela koja se poslužuju je zapravo zajedničko obiteljsko druženje i običaji.

Tako da ne smijemo zaboraviti prekrasne običaje našeg kraja, kićenje drvca na Badnjak, unošenje slamice u kuću uz molitvu, te odlazak na misu polnoćku.

Božić se nekad slavio skromno i ponizno, a običaji su se prenosili generacijama. Mnogi se običaji i danas održavaju u mnogim obiteljima, a svakog je Božića nova prilika da ih se ponovno prisjetimo.

Blagdanski stol Kako bi naš blagdanski stol bio poseban, uvijek poželimo pripremiti nešto novo, ali da ipak bude sve u duhu tradicije. Možda će na vaš blagdanski jelovnik trebati još nešto dodati, pa ako vam se svidi, isprobajte recepte koje pripremam.

Za Božić i Staru godinu baš kao i za svaki drugi blagdan, na prvom mjestu je juha sa domaćim rezancima, a kuhano meso iz juhe poslužujemo uz umak od hrena. Na Božić pečemo puretinu, patku ili piletinu, koja se uglavnom poslužuje s mlincima.

Recept po kojem radim puretinu malo je drugačiji, isprobajte ga i vi ovih blagdana.

Pureća rolada punjena mlincima Sastojci: pureći file (za veću roladu potrebno je oko 2 kg), 25 dag mlinci, oko 30 komada šnita špeka (dobro je da budu što šire i duže), začini: sol, papar Priprema: pureći file razrezati tako da se dobije što veća površina mesa, još dodatno meso potući batićem, meso posoliti i popapriti. Mlince skuhati (popariti) na način kako je uobičajeno, začiniti.

Na papir za pečenje poslagati šnite špeka u dva reda, tako da se preklapaju.

Gore staviti pripremljeno meso puretine, u sredinu staviti mlince, zatim uz pomoć papira sve skupa zarolati u roladu. Krajeve papira zavrnuti, staviti peći na dio gdje se rolada spaja. Peći oko 1 sat na 200 C, zatim papir razrezati i po potrebi još zapeći bez papira. Malo ohladiti prije rezanja i poslužiti uz zelenu salatu.

Nema novogodišnjeg slavlja bez odojka, finog pečenja, sarme i ostalih delicija.

Također možemo pripremiti i jednu finu roladu koja će biti ukusna topla, ali i kao hladni narezak. Odlično će se slagati uz krumpir salatu ili francusku salatu, a koje uglavnom i pripremamo uz ostala jela.

Fina blagdanska rolada

Kruh od pirovog brašna

Mačje oči

Sastojci: oko 80 dag mljevene svinjetine, 1 glavica luka, nekoliko režnja češnjaka, 2 jaja, 2 – 3 žlice integralnog pirovog brašna ili krušnih mrvica, 1 naribana mrkva, sitno sjeckano peršinovo lišće, začini: sol, vegeta, papar, žličica crvene paprike i na vrh noža kajenskog papra, 2 žlice maslinovog (ili suncokretovog ulja )za prženje luka, 5 – 6 kuhanih jaja za nadjev.

Sastojci: 1 vrećica suhog kvasa, 30 dag pirovog brašna, 20 dag glatkog brašna, 1 žličica šećera, 1 žličica soli, 3 dcl mlake vode (sjemenke po želji)

Sastojci: 6 cijelih jaja,6 žlica šećera, 4 žlice brašna , 2 žlice kakaa

Priprema: Na ulju popržiti luk, na kraju dodati češnjak. Sve sastojke zajedno izmiješati i ostaviti da smjesa malo odstoji.

Zatim pola smjese staviti u duguljasti kalup, poslagati kuhana jaja i gore drugi dio mesa. Peći u pećnici oko jedan sat, izvaditi iz kalupa na lim i još malo zapeći po želji.

Miris i okus svježe pečenog domaćeg kruha, a za koji nećemo trebati potrošiti puno vremena našem će blagdanskom stolu dati posebnu čar.

Zato vam predlažem moj recept za pirov kruh, mi ga jednostavno obožavamo, veselim se ukoliko ćete ga i vi probati. /kuhanjejeuvijekumodi

Priprema: Izmiješati suhe sastojke, zamijesiti uz dodavanje vode. Ostaviti da se diže, staviti u kalup, još malo dizati, premazati vodom posipati sjemenke po želji i peći oko 45 minuta.

Desert koji vam ovom prilikom predlažem je zasigurno kolač koji sam ove godine najčešće pripremala u različitim prigodama. Treba spomenuti da je objavljen u drugoj kuharici Radio-Ludbrega još 2006. godine, a predložila ga je draga slušateljica Andreja.

Biskvit ispeći u velikom limu da bude što širi.

Krema: (tucite na pari ili na laganoj vatri uz neprestano miješanje) 1 dl mlijeka, 15 dag šećera, 2 cijela jaja, 4 rebra čokolade (staviti pri kraju kuhanja kreme) U ohlađenu kremu umiješajte cijeli margarin.

Priprava: Na biskvit namažite kremu i poslažite cijele banane. Biskvit se po širini savije do polovice sa svake strane i zatim se preokrene kao rolada. Dio kreme ostavite za premazivanje kolača izvana.

Ovom prilikom preložila sam vam isprobane i drage recepte, nadam se da ćete uživati u njima. Za neke nove recepte slušajte emisiju „Kuhanje je uvijek u modi“ Radio-Ludbrega, te se uključite i na istoimenu Facebook stranicu.

Želim vam puno uspjeha u pripremi svih delicija u vašim kuhinjama,

mir, zdravlje i radost u vašim obiteljima..

Željka Namesnik

M e r r y C h r i s t m a s a n d a H a p p y N e w Ye a r !

Č E S T İ T B O Ž İ Ć İ S R E T N A N O VA 2 0 2 0 . G O D İ N A !

F r o h e We i h n a c h t e n u n d e i n g u t e s n e u e s J a h r !

Turistička zajednica grada Ludbrega

28

ACO PIŠE

23. prosinca 2019.

„A kaj buš mi kupil za Božič?”

Morti je meteorologija

Piše: Aleksandar Horvat Ne znam kak vi, ali ovo leto mi se vidi da nekak idemo k Božiču i Novom letu kak da nam se neče. Dobro, bil je črni petek, rasprodaja sim tam, to se dva dana zdivljalo i ve smo na nekakvoj rezervi.

Evo ne znam.

Mislim si, morti je to radi vremena.

Vakula još navek licitira kaj bu, kak bu, je li bu beli Božič ili nebu. Valjda je i njemu bokcu več bedasto kaj nemre nigdar pogoditi kak je negda pokojni Sijerkovič mogel. On je otpral svoju tekicu z narodnim izrekama, na priliku “Če na Martinje goska po ledu plazi, onda za Božič po blatu gazi”. Tak bi on več za ovoletno Martinje mogel reči da bu Božič suhi. A Vakula čita karte, slaže modele, gledi v oblake, te tri dana, te sedam dana, te statistika, te tlak zraka, te ciklone , te anticiklone, prodori, topli zrak, zdeni zrak - i nikaj. No da se razmemo, nije on kriv, vreme je krivo kaj se je pošeremetilo, makar je niti vreme ne samo po sebi krivo. Od sih narodnih izreki, za ve nam jedna sigurno vredi saki put: “Po jutru se dan pozna”. Znači, če curi onda curi, če je sonce onda je sonce. Dobra mi je i ona... oblačno vreme, črni oblaki bez dežđa, Štef gledi v njih pak pita Đuru: “Kaj misliš Đura, bu curelo?”.

I Đura se na to zagleda v oblake pak si pogladi bradu: “Če bu ovak, onda ne!”. Je, šteli bi mi kaj bi malo snegek opal i zabelil Božiča, a ovak... ti je bedasto opče nekam dojti na adventski štand i naručiti si kuhano vino, jer si v momentu celi v goli vodi kak je vuni

vroče. Dojde ti kaj bi si rajši zdenu pivu suknul na dušak kaj dojdeš k sebi. Vreme je katastrofa. Ako pogledamo z lepše strane, bomo zašparali na drvima i na plinu.

I to je nekaj. Još bum dodal, čim si kupite onoga ručnoga tlakomjera, mam bute meli probleme z tlakom. Tak je isto od kak su zmislili meteoropatiju. Kaj ne znaš, to nemaš.

A morti su izbori A mislim si, morti su to i ovi izbori kaj tak čudno na nas ferceraju. Se je to lepo kaj je demokracija, ne znam za vas, ali meni več ideju jako na živce z tem ko je gde bil, ko kam ide i čije su naše krave. Više je reči o izborima nego o Božiču. Kak god to bilo važno ili ne važno, ali jih nemrem više poslušati kak nas spašavaju, a jen drugoga bi ftopili v žlici vode. No kak i saki put, ja sam na izbore išel nekaj zaokružiti, to je građanska dužnost. Kak i na lutriji, negda zgubiš, negda dobiš, ali odigraš. Sreča je kaj je ne ve još počelo nogometno prvenstvo, mi bi morti Božiča odgodili za nekakvu drugu priliku, kaj si ne bi blagdane upropastili. Ali kaj buš, tak smo složili kaj je Božič zišel taman med dva kruge izbora, a izbori su taman dok ljudi ideju na skijanje. Vidim da jedino verniki ideju na zornice i to je tak kak mora biti, po pravici, tradiciji i nauku. Po semu drugomu ne bi mogel skužiti da dohaja Božič, to malo borekov i lampici, čak menje nego lani. Očem reči, da su ne izbori, morti bi se si više spominali o Božiču i Novem letu, o dočeku, o “kaj bumo drugo leto”. No, nekak si mislim, ve smo to v nedelju zbavili, morti bu bar do Božiča mir kak treba, predi nek pak ponoriju drugoga kruga odbežati.

A morti su penezi I Božič je sam malo zgubil svoju formu kaj se tiče svoje prave vrednosti. Kapital ga je prevzel. Moglo bi se reči da je kapital zaprav prevzel i petek i svetek. Jer glavni šoping jer za črni petek, a još jedna nabava ide za svetek. I si vidiju priliku kak budu tu zaslužili, kajti znaju da ljudi baš i nemaju peneze za hitati ali jih budu sejeno potrošili. Čitam na medmrežju: “Dragec, kaj buš mi kupil za Božič?”. A veli Dragec: “A kaj bi ti kupil, Štefica, pak je ne tebi rođendan nego Jezušu”.

V Ludbregu smo za vikend trebali imeti maloga Cinkuša adventskoga v starem gradu. Trebala su deca plesati, malo bi se popevalo i štandi bi se spregledali, to bi se obilježilo i bilo bi v redu. Olrajt, v redu stvar. Ali je za vikend, tri dane pred Božič, tak dežđ curel kaj to niti najstareši ne pamtiju (oni koji pamtiju). A šteli smo i beloga Božića, pak sam si mislil, dobro kaj nije sneg zapal, gdo bi ve po tomu dežđu snega razmetal. Več je proletje, a još je ne bila zima.

A bil sam na adventu i vu Varaždinu i bogme v Zagrebu. Umetnoga snega na tone, drveni jeleni, svečice, lampice, boreki, ali ljudi baš i nema, tu i tam par moži kaj se naceđaju z kuhanim vinom pre nekvi hižici. V Zagrebu sam se nalukaval na cenike kaj su po hižicama navesili i mom sam rekel da ja tridesti pet kuni za par tenkih klobasici od soje z malo senfa ne dam. Ak sam gladen sam ne na glavu betežen. Kaj me briga kaj njega kučica košta sto jezeri. Je to ne moj problem.

Vu Varaždinu sam pak gledal nekakvu kosmatu kapu za decu, kak medeki i druge živine. Mom bi tri kupil kak su lepe, ali je puca rekla dvesto kuna po komadu. Srečen Božič i Novo leto, fala također, to je se kaj sam zbavil na štandu. Evo ne znam, na Božiču se nemreš zgreti “če si ne blizu peči”... Ali to bi me ve pak vrnulo na politiku, pak bum samo dodal, dobro je kaj je toplo vreme - niti se ne moramo greti, a ovi kaj su blizu peči nek si drva platiju ze svojega žepa.

I kaj ve?

Je, a kaj ve. Najbole je zabiti i na vreme, i na peneze, i na politiku. To se ne popravilo tak fletno. Treba se obrnuti k sebi i k familiji, podvleči crtu, kraj je leta. Kaj smo dobro napravili s tim se dičimo i pofalimo i zafalimo sima koji su pomogli. Kaj smo fulali ili smo zaj… ne dobro napravili, na tem smo se nekaj nafčili i ve smo spametneši, bumo popravili drugo leto. Kaj smo pozabili, toga se bumo zmislili, kaj smo zatrajali, bumo nadoknadili. Če nam kaj još fali bumo si poželeli. Ja si nekak se dale mislim, si imamo samo po jenoga gologa života, pak kaj bi ga pofratili na krive ljude, na krive stvari i na tuđe živote. Nek saki malo v sebe pogleda i popravi kaj more, si moremo, če očemo, postati bolši ljudi, a z bolšim ljudima bu i svet bolši, i vreme bu lepše, i politika bu… nekaj več bu.

Mi se vidi da sam lani pisal kak bumo za ove blagdane pak rezdrli mobitele od silnoga čestitavanja. Pak tak i ve mislim.

Dok dobim SMS čestitku, nebum se više čudil, dok to potiram prema gore, kaj vidim još šest istih takvih čestitki od istoga čoveka, lepo sorterano po letima. Drugo se ništ nesmo niti spominali. A onda sam predložil i da vrnemo si skupa staru navadu da se zeme čestitka od papera i da se z rokom nekaj na nju lepoga napiše, makar onima koje največ imamo rad, da se polizne markica i na poštu odnese. Živo me zanima jeste li me od lani posluhnuli i je l’ bute ovo leto koga razveselili. Čitam kak su deca v školi i vrtičima bila vredna i delala ukrase i čestitke, takaj i nekoje udruge, to ti je posel, malo se poveseliš, nekaj novoga nafčiš, roke si nadrliš, ali si potlam vesel kaj je se dobro zišlo. Pa kaj bi nam onda bilo teško jenu karticu napisati. Kaj ne?

I za kraj I za kraj leta lepo se mejte, Zabite brige, kušnite drage, V špiglinu sebi v joči poglejte, I za sobom ostavite trage.

Nek se za vami napravi steza, Po kojoj budu gazila deca, Spram budučnosti bodite veza, Bodite karta jakša od keca.

Za bolši biti puno ne treba, Sam dobra volja i prilika kcoj, Dok bu se zvezda spuščala z neba, Meru si zemite, zrežite kroj.

Vu novi opravi najdite mir, Jer nema kraja, v krugu su leta, Nek staro leto je tek suvenir, Srečen vam Božič i dve dvadeseta.

(A. Horvat, 2019.)

KULTURA

23. prosinca 2019.

29

Centar za kulturu i informiranje „D. Novak ” Ludbreg

Krajem godine svi nastoje evaluirati i sagledati proteklu godinu i uspjehe koje su u njoj postigli.

Pregled i statistiku održanih programa i manifestacija pripremio je i Centar za kulturu i informiranje „Dragutin Novak“.

UTRKA

IZLOŽBE

Tu je i tradicionalna utrka Centrum Mundi koja je okupila preko 200 sudionika čime je potvrđeno da organizacija ide u odličnom smjeru.

Tijekom godine u njihovoj organizaciji održano je ukupno 9 izložbi od kojih svakako treba istaknuti „Nepoznate Ludbrežane“ i „Industrijsku baštinu Ludbrega“ u čijoj pripremi su sudjelovali i učenici Osnovne škole Ludbreg te članovi Ludbreške udruge mladih entuzijasta, a koje je posjetilo preko 1000 posjetitelja.

POEZIJA Nezaobilazan je bio i Haiku susret koji je okupio 60 zaljubljenika u haiku poeziju, a čiji radovi su objavljeni u ovogodišnjem 22. Haiku zborniku u izdavaštvu Centra.

KONCERTI Uz izložbe održano je i 8 koncerata klasične glazbe na kojima su sudjelovale mlade ludbreške nade, ali i već afirmirani i svjetski poznati glazbenici.

SAKUPLJANJE GRAĐE Provodi se i prikupljanje te evidentiranje arheološke i povijesne građe na području Ludbrega i okolice. Tijekom 2019. godine zbirke CZKIDN-a uvećane su darovima, terenskim istraživanjem, naknadnim pronalaskom i identifikacijom predmeta. U inventarnu knjigu upisano je 1290 zapisa, a u fond Fototeka njih čak 3532.

PREDSTAVE Bilo je i programa za one koji više vole kazališne daske. Održano je ukupno 6 kazališnih predstava i stand up komedija te četverodnevni Festival kajkavske komedije – Dani Mladena Kerstnera koji je okupio 19 glumačkih skupina. Dakle odigrano je 19 amaterskih predstava koje je pratilo preko 2000 gledatelja.

- Tijekom godine izvršena je inventarizacija predmeta zavičajne zbirke.

Cjelokupna zbirka je sada zaštićena kao kulturno dobro u Ministarstvu kulture, što dovodi do osnivanja muzeja Grada Ludbrega. Proces je pokrenut pred ministarstvom, pa bi početkom iduće godine imali i osnovan muzej u sklopu Centra. – kaže ravnatelj CZKIDN Branko Dijanošić.

SLIJEDI OBNOVA ZGRADE Protekle godine Centar je krenuo u projekt energetske obnove zgrade.

Projektom su obuhvaćene aktivnosti energetske obnove i uvođenje obnovljivih izvora energije: obnova toplinske ovojnice, modernizacija sustava grijanja i ugradnja mehaničke ventilacije s rekuperacijom, energetska obnova elektroinstalacija strojarskih sustava te izgradnja FN elektrane. Time će biti smanjena godišnja potrošnja primarne energije u zgradi te će se povećati korištenje obnovljivih izvora energije. Završetak projekta planira se za kolovoz 2021. godine.

LUDBR EŠKE NOVINE U nakladništvu CZKIDN izlaze i Ludbreške novine koje slikom i tekstom prate zbivanja u lokalnoj zajednici.

Svakog mjeseca tiskaju se u 2 800 primjeraka. U protekloj godini izašlo je 12 brojeva, s ukupno 272 otisnute stranice.

Božićni koncerti Adventski koncerti na kojima ludbreški glazbenici izvode hrvatske i međunarodne božićne pjesme tradicionalno su održani i ove godine.

Božićni koncert Osnovne glazbene škole Ludbreg

Koncert Puhačkog orkestra grada Ludbrega

Prvi su svoj koncert održali učitelji i učenici Osnovne glazbene škole Ludbreg koji su nastupili u kinodvorani Centra za kulturu i informiranje „Dragutin Novak“ 18. prosinca.

Time su ujedno zaključili obrazovno razdoblje u prvom polugodištu i obilježili predstojeće božićno novogodišnje blagdane.

U prvom djelu koncerta predstavili su se solisti, a nije izostalo ni duo, trio i kvartet nastupa.

Osim solističkih nastupa u skupnom izvođenju publici se predstavio i tamburaški bend, puhački bend i pjevački zbor glazbene škole. Velikim dijelom izvodile su se tradicionalne božićne skladbe koje su oduševile brojnu publiku.

Blagdanski koncert pet dana kasnije na istom mjestu održao je i Puhački orkestar grada Ludbrega. Tradicionalan je to koncert koji se izvodi već 23. godinu zaredom, a posjetiteljima omogućuje uživanje u blagdanskom ozračju uz pjesmu upotpunjenu impresivnim svjetlosnim efektima.

Pod dirigentskom palicom Marka Novaka izvodile su se tradicionalne božićne pjesme čiji su aranžmani prilagođeni orkestralnoj izvedbi.

Osim domaćina, Puhačkog orkestra grada Ludbrega na koncertu su nastupili i gosti: zbor OGŠ Ludbreg te Mješoviti pjevački zbor „Podravina“.

30 S A S V I H S T R A N A

23. prosinca 2019.

Rasplesana atmosfera u sportskoj dvorani Ludbreg U organizaciji Plesne skupine „Crazy Hill“ koja djeluje u sklopu KUD-a „Anka Ošpuh“ u subotu, 14. prosinca, u sportskoj dvorani u Ludbregu održano je šesto izdanje plesnog spektakla koji nosi naziv „LuDance - Ludbreg pleše“.

Podsjetimo, njegovo prvo izdanje održano je 2014. godine na inicijativu Ane Katalenić i Ivane Kapusta. Osnovni cilj je popularizacija plesne kulture, i amaterske i profesionalne.

- LuDance je od početka bio prepoznat kao zanimljiv, a stigli smo sretno i do njegovog šestog

izdanja. Ove godine okupili smo rekordan broj izvođača. Uz naših 6 grupa iz KUD-a, nastupilo je još dvanaest gostujućih grupa, tako da smo u dvorani vidjeli preko pet stotina djece i mladih. – rekla je Ana Katalenić, jedna od voditeljica ludbreških plesnih skupina.

Dakle, uz domaćine nastupili su i plesači iz Plesne skupine “G&B“ OŠ Martijanec, Plesne skupina “Jabučice“ OŠ Martijanec, Plesne skupine “M-FIT” Novi Marof, PS “Jump“ Koprivnica, PS “Zemlja sreće” Varaždin, Udruga “Balans code” Sveta

Nedelja, PK “Plan B“ Varaždin, PS “Spinbox“ Novi Marof, PS “Vivona“ Čakovec, Ludbreške mažoretkinje, PMS “Lena“ Varaždin i SPK “Valcer” Varaždin.

Publika je i ove godine prepoznala rad i trud organizatora te se odazvala u velikom broju.

Podrške s tribina tako nije nedostajalo.

Kao zaključak možemo napisati da je ovo bila odlična prilika za vidjeti različite plesne stilove plesnih skupina iz sjeverozapadne Hrvatske, ali i za međusobno druženje samih sudionika.

Dječji vrtić "Smjehuljica"

Kako nastaje maslac?

Maslac je namirnica bez koje su nezamislivi brojni recepti. Riječ je o namirnici koja je prisutna u ljudskoj prehrani već tisućljećima, a dobiva se preradom mliječne masti, procesom "bućkanja" iz osnovne sirovine slatkog ili kiselog vrhnja. U pravljenju te energetski i nutritivno vrijedne hrane danas su se okušali i polaznici ludbreškog dječjeg vrtića "Smjehuljica". U izradi im je pomogla Franciska Schubert, a za kvalitetu namirnica pobrinula se obitelj Pajnogač čiji je OPG nadaleko poznat upravo po proizvodnji mliječnih namirnica.

- Proces izrade maslaca nije se puno mijenjao tijekom svih stoljeća koliko ga koristimo i svatko ga može napraviti vlastitim snagama. Najvažnije je naravno imati kvalitetnu sirovinu, a potom i malo snage i dobre volje. Djeci smo danas predstavili kućni način pravljenja maslac uz pomoć naprave koja se zove tuica, a neki ju nazivaju i puterica – pojasnila nam je Franciska Schubert.

Djeca su ovaj posao odradila s lakoćom, a i domaći maslac bio je puno ukusniji od onog kupovnog.

NAJAVLJUJEMO

23. prosinca 2019.

31

Pripreme za izložbu vina Iako su mislima, a i djelima već u pripremama za izložbu mladih vina u Centru svijeta, ludbreški vinogradari nisu propustili priliku sudjelovati na 11.

Degustaciji mladih vina i maslinovih ulja Nadin 2019. Nije ni čudo jer stvorena su kroz godine i brojna prijateljstva pa se naši Ludbrežani rado odazovu pozivu, a i obrnuto. Da je Ludberga u našem kraju postavila odlične temelje potvrdilo se i ovom prilikom. Ludbreški vinari ostvarili su zapažen rezultat i osvojili sedam zlatnih medalja. Nikola Makar za Graševinu, Branko Kežman za Pinot sivi, Miro Orlović za Pinot bijeli, Pavao Borović za Graševinu, Mladen Matijašec za Graševinu, Branko Kežman za Graševinu i Obitelj Tenčić za Graševinu.

Nikola Makar je sa svojom Graševinom i šampion izložbe u Kategoriji mladih bijelih vina, te je nastavio šampionski niz ludbreških vinara u Nadinu. Prvi

šampion bio je Branko Kežman s Muškatom 2015. godine zatim Mladen Matijašec s Graševinom 2017., te Vjekoslav Jakopčin 2018. sa Žutim muškatom.

-Ovom manifestacijom nastavljeno je višegodišnje druženje i razmjena iskustava nadinskih i ludbreških vinara.

Organizatori izložbe u Nadinu za ocjenu su zaprimili 167 uzoraka vina – kažu nam iz Udruge "Trsek", a čiji se članovi aktivno pripremaju i za 28. Međunarodnu izložbu mladih vina. Izložba će biti otvorena 31. siječnja 2020. godine u 17 sati u hotelu "Crnković". Vinari sudjelovati mogu s bijelim, ružičastim i crnim vinima, proizvedenim od jedne ili mješavine sorata. Prema stupnju kvalitete vina mogu biti stolna, kvalitetna i vrhunska. Proizvođači koji imaju vlastite etikete mogu ih staviti na boce, a ostali moraju rukom ispisane podatke nalijepiti na boce. Nakon sugestije ocjenjivačke komisije odlu-

čeno je da svaki proizvođač mora deklarirati svoje vino (suho, polusuho, poluslatko ili slatko).

Uzorci će se prikupljati u subotu 11. siječnja od 12 do 20 sati i u nedjelju 12. siječnja od 10 do 20 sati u hotelu "Crnković". Uzorci se

Zajednički koncert Dječjeg zbora, Trinitasa i Župnog zbora Dar gradu Ludbregu naziv je koncerta koji priređuju zborovi Župe Presvetog Trojstva. Koncert će biti održan u četvrtak 26. prosinca u 18 sati u kino dvorani Centra za kulturu i informiranje "Dragutin Novak".

Nastupaju Dječji zbor, Pjevačko društvo mladih Trinitas i Župni zbor.

Dva dana kasnije, u subotu 28. prosinca Glumačka skupina Župe Presvetog Trojstva Ludbreg izvest će predstavu "Mali bubnjar". Izvedba predstave u kino dvorani počinje u 19 sati.

ocjenjuju prije otvaranja izložbe mladih vina, od strane stručne komisije sastavljene od eminentnih stručnjaka i enologa. Svako ocijenjeno mlado vino dobiva odličje prema odluci komisije.

Za vrijeme trajanja izložbe, sva

vina moći će se degustirati.

Samoj izložbi vina već tradicionalno prethodit će i blagoslov grančica i proslava Vincekovog u nedjelju 19. siječnja u 12 sati kod kipa svetog Vinka, zaštitnika ludbreškog vinogorja.

U pripremi je novogodišnji obilazak Ludbreške planinarske obilaznice

Koncert KUD-a "Anka Ošpuh" 4. siječnja KUD Anka Ošpuh u pripremama je za blagdanski program koji će održati u subotu 4. siječnja. Na prvom programu koji će izvesti u novoj 2020. godini sudjelovat će "Pajdašice", tamburaška i folklorna sekcija. Gosti na koncertu bit će Mješovita vokalna skupina Acapella KUD-a Zavičaj Sračinec. Program u kino dvorani počinje u 18 sati.

Planinarsko društvo Ludbreg najavilo je organizirani obilazak Ludbreške planinarske obilaznice koji će se održati 6. siječnja iduće godine.

Ludbreška planinarska obilaznica obilježeni je planinarski put na bregovitom području u okolici grada Ludbrega. Trasa obilaznice je kružnog oblika, a sastoji se od sedam dionica te osam kontrolnih točaka.

Obilaznica ima nešto više od 23 km, te je potrebno cca 7 sati za njen obilazak i to normalnim laganijim tempom.

Upute za sudionike Svi zainteresirani za pohod na ovaj planinarski izlet mogu doći na zakazani dan ispred hotela Raj u 8 sati. Planirani polazak je u 9 sati.

Obavezna je osnovna planinarska oprema te zaštita od vjetra, kiše i snijega. Hrana po putu je iz ruksaka. Uz hranu potrebno je uzeti i dovoljno vode za 6-7 sati planinarenja.

LPO dnevnik Prije početka pohoda sudionici će moći kupiti dnevnik Ludbreške planinarske obilaznice te ga ovjeriti ukoliko prođu cijelu obilaznicu. Za nagradu će, po završetku izleta, primi planinarsku značku.

Odazivom na izlet svaki pojedinac potvrđuje da je upoznat s planom i zahtjevima izleta, da je s njime suglasan, da ispunjava zdravstvene, fizičke i tehničke uvjete za sigurno sudjelovanje na izletu, te da pristupa izletu na vlastitu odgovornost.

U slučaju loših vremenskih uvjeta, akcija se odgađa.

Više informacija o izletu možete pronaći na web stranici Planinarskog društva Ludbreg.

32 K U L T U R A

23. prosinca 2019.

U Ludbregu izložena djela Vlahe Bukovca Izložba je posvećena dovršenim konzervatorsko-restauratorskim radovima na oslikanoj zastavi s prikazom sv. Nikole, koja je dio inventara pinakoteke župne crkve sv. Nikole u Cavtatu. Nastala je 1902. godine, u njegovoj cavtatskoj fazi, te je kuriozitet u autorovu stvaralačkom opusu.

U organizaciji Hrvatskog restauratorskog zavoda, Galerije Klovićevi dvori i Grada Ludbrega u petak 6. prosinca otvorena je izložba „Vlaho Bukovac / Cavtatske crtice“. U Dvorcu Batthyány u Ludbregu izložbu su otvorili gradonačelnik Ludbrega Dubravko Bilić, ravnatelj Galerije Klovićevi dvori Antonio Picukarić i ravnateljica Hrvatskog restauratorskog zavoda dr. sc. Tajana Pleše. Samo otvorenje izložbe glazbenom izvedbom uljepšale su „Pajdašice”.

- Vlaho Bukovac povezao nas je sve ovdje danas, iz Cavtata preko Zagreba do našeg Ludbrega.

Upravo ovdje, u našim prostorima, pod rukama naših Ludbrežana, zaposlenika HRZ-a možemo vidjeti što se izrodilo iz trogodišnjeg rada kojim je sačuvano jedno impozantno djelo. Izložba je otvorena kratko vrijeme, ali vjerujem da će biti prepoznata od strane javnosti – rekao je gradonačelnik Dubravko Bilić.

Ravnatelj Galerije Klovićevi dvori Antonio Picukarić spomenuo je kako je suradnja s Hrvatskim restauratorskim zavodom krenula prije nekoliko godina, a izložba u Ludbregu jedan je od primjera kvalitete suradnje.

- Zahvaljujem našim partnerima na ovoj izložbi, Gradu Ludbregu koji je omogućio krasan ambijent i Galeriji Klovićevi dvori s kojima posebno oko Vlahe Bukovca imamo jednu divnu suradnju. Vjerujem kako je izložba u Ludbregu zapravo krasna najava drugog dijela izložbe o Bukovcu. Večeras predstavljamo jedno izuzetno Bukovčevo djelo koje je potpuno specifično jer odudara inače od formata slikara koji su se bavili tom građom u 19. i 20. stoljeću jer je zaista netipično

djelo. Zahvaljujući kolegici Petri Vugrinec iz Klovićevih dvora Ludbrežani imaju priliku vidjeti i nekoliko vrlo intimnih pejzaža samog Cavtata iz tog perioda života samog Vlahe Bukovca. Riječ je o dijelima iz privatnih kolekcija tako da se zahvaljujem i njihovim vlasnicima. Najveća zahvala ide mojim djelatnicima Restauratorskog odjela u Ludbregu, posebno voditeljici radova na zastavi, Adi Vrtulek Gerić i svim njenim suradnicima koji su radili na ovom fenomenalnom projektu. Danas slavimo i 25. rođendan same restauratorske radionice u Ludbregu, nismo mogli zamisliti kako vas drugačije počastiti i ovo je zapravo naš mali dar Ludbregu – rekla je dr.sc. Tajana Pleše.

Vlaho Bukovac (Cavtat, 1855.

– Prag, 1922.) središnja je ličnost hrvatske likovne moderne umjetnosti. Formirao se u klasi A. Cabanela na pariškoj École des Beaux Arts (1877. – 1880.). Nakon afirmacije u Parizu, vratio se u domovinu i nastanio u Zagrebu 1894. godine, gdje je postao spiritus movens kulturnoga života, inaugurirajući moderne likovne tijekove u hrvatsko slikarstvo, poput plenerizma, divizionizma i pointilizma. Plodonosno razdoblje u kojem je Bukovac u nekoliko godina utemeljio središnje infrastrukturne komponente modernoga likovnog života završilo je njegovim odlaskom 1898. godine u rodni Cavtat, gdje je živio do 1902. godine. Nakon kratkotrajnog boravka u Beču (1902. – 1903.), ostatak života proveo je u Pragu.

Izložba je posvećena dovršenim konzervatorsko-restauratorskim radovima na oslikanoj zastavi s prikazom sv. Nikole, koja je dio inventara pinakoteke

župne crkve sv. Nikole u Cavtatu.

Nastala je 1902. godine, u njegovoj cavtatskoj fazi, te je kuriozitet u autorovu stvaralačkom opusu.

Zastava s prikazom sv. Nikole koju je oslikao Vlaho Bukovac povijesni je tekstilni predmet koji svjedoči o povijesti, vjerskim običajima i kulturnim dosezima lokalne zajednice, ali bez sumnje ima i nacionalnu važnost. Provedeni radovi rezultat su suradnje interdisciplinarnog tima stručnjaka koji su primjenom najsuvremenijih istraživačkih metoda, restauratorskih tehnika i etičkih načela pridonijeli njezinu očuvanju za buduće naraštaje.

U prigodi svečanog predstavljanja obnovljene zastave, izloženo je i osam cavtatskih veduta Vlahe Bukovca iz privatnih kolekcija, koje potvrđuju neraskidivu vezu jednoga od najvažnijih hrvatskih slikara europske reputacije s rodnim zavičajem.

Ova ekskluzivna izložba, bila je simbolički dar Hrvatskog restauratorskog zavoda, Galerije Klovićevi dvori i Grada Ludbrega u povodu blagdana svetoga Nikole.

1. Vlaho Bukovac, Autoportret u bijeloj košulji, 1897. / privatno vlasništvo, Zagreb 2. Vlaho Bukovac, Panorama Cavtata, oko 1900. / privatno vlasništvo, Zagreb

KULTURA

23. prosinca 2019.

33

Tri godine konzervatorsko-restauratorskih radova Cavtatska zastava (430 x 325 cm) izrađena je od jednobojne tkanine sastavljene od četiri pole platna spojene šivanjem.

Rubovi tkanine su neoslikani, a cijelom dužinom desne bočne strane strojno su prišivene rese.

Zastava je u cijelosti podložena podstavnom tkaninom koja je za izvornik s tri strane učvršćena strojnim šivanjem. Središnji dio zauzima slikani prikaz sv. Nikole, zaštitnika djece i pomoraca, s njegovim atributima (lađom u oluji i oživljenom djecom u bačvi). Svetac je prikazan u stojećem stavu, odjeven u biskupsku odoru. Odlikuje se iznimnom elegancijom i ljepotom, a izveden je u maniri akademskog slikarstva francuske provencijencije.

Oštećena utjecajem vremena, prašine i druge prljavštine zastava je doputovala u Ludbreg.

Cjeloviti konzervatorsko-restauratorski radovi provedeni su na Odsjeku za tekstil Restuaratroskog odjela Ludbreg Hrvatskog restauratorskog zavoda. Radove je vodila Ada Vrtulek Gerić koja nam je rado odgovorila na pitanja.

Izložba koju smo tijekom prosinca imali priliku razgledati zapravo je bila posvećena konzervatorsko-restauratorskim radovima na oslikanoj zastavi s prikazom sv. Nikole.

tekstilna vlakna dok su spektroskopijom provedene stratigrafske analize slojeva oslika te sastava pigmenata i veziva. Zastava je u cijelosti očišćena suhim postupkom i uklonjene su recentne nestručne intervencije koje su trajno oštetile izvornik. Zatim je provedeno ravnanje nepravilnih nabora na izvorniku i podstavi ultrazvučnim raspršivačem pare. Potom je pripremljena nova tkanina jednakih morfoloških karakteristika za cjelovito podlaganje izvornika. Lokalni ton izvornika na novoj tkanini postignut je procesom bojadisanja, a za učvršćivanje nove tkanine na mjestima oštećenja na isti način pripremljen je pamučni konac u više tonova obojenja. U završnim radovima šivanjem su sanirana mjesta oštećenja kombiniranim restauratorskim tehnikama.

Koliko dugo su trajali radovi na zastavi?

Cjeloviti konzervatorsko-restauratorski radovi trajali su od 2016. do 2019. godine i provedeni su u četiri faze. Tijekom rado-

va primijenjene su reverzibilne metode i postupci u funkciji konzerviranja stanja izvornika.

Provedeni konzervatorsko-restauratorski radovi rezultat su suradnje interdisciplinarnog tima stručnjaka koji su primjenom su-

vremenih istraživačkih metoda, restauratorskih tehnika i etičkih načela pridonijeli očuvanju ovog povijesnog tekstilnog predmeta.

Možemo reći da zastava ima i nacionalnu važnost,

Zastava će se čuvati na Odsjeku za tekstil ovdje u Ludbregu, a bit će vraćena vlasniku kada se za to stvore svi potrebni uvjeti.

Očuvali ste zastavu i za buduće naraštaje i sačuvali djelić povijesti. Posao restauratora često je samozatajan, a iza vas ostaju velika djela. Je li vaša profesija dovoljno prepoznata u javnosti?

Kada je zastava nastala i gdje se nalazila prije dolaska u Ludbreg?

Oslikana zastava s prikazom sv. Nikole djelo Vlahe Bukovca nastala je 1902. godine u autorovoj cavtatskoj fazi. Zastava je dio inventara pinakoteke župne crkve sv. Nikole gdje se i čuvala prije dolaska u Ludbreg na Odsjek za tekstil Restauratorskog odjela Ludbreg Hrvatskog restauratorskog zavoda.

Zastava je svojevrstan kuriozitet u autorovu stvaralačkom opusu. Riječ je o tekstilnom predmetu velikog značaja. Koji su sve radovi provedeni na njoj?

Za ovaj povijesni tekstilni predmet prvo je izrađena fotografska, grafička i pisana dokumentacija zatečenog stanja.

Mikroskopijom su identificirana

koji je njezin daljnji put, odnosno gdje će biti smještena?

3. Vlaho Bukovac, Zastava s prikazom sv. Nikole (stanje nakon konzervatorsko-restauratorskih radova) iz pinakoteke župne crkve sv. Nikole u Cavtat (snimka: arhiva Hrvatskog restauratorskog zavoda, 2019.)

Glavni cilj u našem radu je očuvanje kulturne baštine od propadanja i sačuvati je za buduće generacije. Često to predstavlja veliki izazov zbog čega smo u potpunosti usredotočeni na naš posao i samozatajno radimo na očuvanju povijesnih tekstilnih predmeta. Uvijek se trudimo da se prezentiraju završeni konzervatorsko-restauratorski radovi na izložbama, kroz predavanja te objavama u medijima. Važno nam je da je šira javnost upućena i da se probudi svijest kod ljudi, naročito mladih o potrebi za čuvanjem naše kulturne baštine i tradicije. Stoga smatram da je naša profesija prepoznata u javnosti, a onima koji to žele vrata našeg Restauratorskog odjela u Ludbregu uvijek su otvorena.

34 K U L T U R A

23. prosinca 2019.

29. samostalna izložba Zlatka Kapuste U izložbenom prostoru dvorca Batthyany, a u organizaciji Centra za kulturu i informiranje „D. Novak“, ovog je mjeseca održana izložba slika Ludbrežanina Zlatka Kapuste.

Tko je Zlatko Kapusta?

Zlatko Kapusta rođen je u Svetom Đurđu 1955. godine gdje je završio osnovnu školu nakon koje je upisao Gimnaziju u Koprivnici. Položio je prva dva razreda gimnazije, sa željom da upiše Akademiju likovnih umjetnosti u Zagrebu. Budući da je bio dijete iz siromašne seljačke obitelji to mu nije bilo moguće, stoga je obrazovanje nastavio u Srednjoj grafičkoj školi.

Potom je upisao i završio Višu grafičku školu i zaposlio se u Tiskari i kartonaži u Grafičaru u Ludbregu na poslovima grafičkog inženjera. Nedugo nakon otvaranja Restauratorskog centra u Ludbregu krajem 1994. godine zapošljava se u njemu jer mu je po naravi i životnom opredjeljenju, posao konzervatora-restauratora više odgovarao.

Slikarstvo kao životni kredo i opredjeljenje, velikim je dijelom važno u poslovima resta-

uriranja umjetnina, no ono je ujedno, kako kaže Kapusta, dio njega, njegove osobnosti, dnevna potreba za kreativnim izražavanjem i stvaranjem.

Do sada je izlagao na 28 samostalnih izložbi u zemlji i inozemstvu i preko 100 grupnih izložbi.

Prisutnim posjetiteljima predstavio se sa 17 slika nastalih u periodu od 1997. do 2019. godine i to tehnikom slikanja uljem na platnu – Ovo je moja 29 samostalna izložba. Slikarstvom se bavim stvarno jedna dugi niz godina što potvrđuju i ove slike. Neke od njih nastajale su mjesecima pa čak i godinama iz čega se može zaključiti da im posvećujem puno pažnje i vremena. Kažu da slike same najbolje govore o autoru pa ja evo prepuštam da posjetitelji sami otkriju nešto o

meni. – kazao je Zlatko Kapusta.

Na otvorenju je o autoru i njegovom radu govorila njegova dugogodišnja kolegica iz Restauratorskog odjela Ludbreg profesorica povijesti umjetnosti i etnologinja Venija BobnjarićVučković, a samu izložbu otvorio je gradonačelnik Ludbrega Dubravko Bilić.

- Zlatko Kapusta bavi se amaterski slikarstvom već dugi niz godina od svoje mladosti kada se obrazovao u grafičkoj struci.

Tematski, najviše se bavio prirodom, bilo da slika otvorene pejzažne predjele podravskih ravnica s rijekom Dravom i Plitvicom, šumarke i obronke s vinogradima ponad Ludbrega ili pak gradi složene kompozicije mrtve prirode. U manjem obimu okušao se i u figuralnim kompozicijama, sakralnim motivima, portretima i aktovima. Bio je i dugogodišnji član Likovnog udruženja Ludbreg u kojem je osim slikarskih, izlagačkih i organizacijskih aktivnosti nesebično prenosio svoja znanja i iskustva mladim talentiranim osobama koje nisu imale priliku steći formalno obrazovanje, i još uvijek je spreman svoje znanje prenijeti na druge.

Ovdje predstavljenim radovima mislim da ima što za pokazati svim ljubiteljima i poštovaocima

te vrste slikarstva, kao i svima ostalima. Stoga mu čestitam na njegovoj dugogodišnjoj ustrajnosti i ljubavi spram slikarstvu, ali i vjernosti zavičaju kojeg je prenio na mnoge svoje slike te ga na taj način ovjekovječio na našim zidovima. – kazala je Venija Bobnjarić -Vučković.

- Svi vi poznajete Zlatka ili kao prijatelja ili kao kolegu i mislite da znate sve o njemu.

Međutim on je slikar, a o slikarima obično ništa ne znamo dok ne pogledamo njegove slike. U tim slikama se zapravo ogledaju njegovi pogledi i njegova filozofija. U njegovim je slikama isto tako očuvan naš krajolik, naše cvijeće, priroda, rijeke i sve ono što nas veže za naš grad. Zahvaljujem mu što nas je počastio jednom ovako lijepom izložbom u ovo predblagdansko vrijeme. – na otvorenju je poručio gradonačelnik Dubravko Bilić.

-Ove lijepe riječi koje su mi danas upućene od gostiju i posjetitelja doživljavam kao poticaj za daljnji rad i stvaranje, stoga im želim uputiti jedno veliko hvala.zaključio je Kapusta.

Za glazbeni dio programa otvorenja pobrinule su se Tara Jakopović te Lucija Povijač i Ivona Dijanošić.

KULTURA

23. prosinca 2019.

35

Predstavljen novi broj Podravskog zbornika Gradska knjižnica i čitaonica „Mladen Kerstner“ u suradnji s Muzejom grada Koprivnice 3. prosinca organizirala je predstavljanje 45. Podravskog zbornik.

Podsjetimo, zbornik je dugogodišnja publikacije Muzeja grada Koprivnice koji kontinuirano izlazi od 1975. godine, s time da se ponekad radilo o dvobrojima.

Kao publikacija pokriva regionalno područje Podravine te o njoj govori na najrazličitije načine. Sukladno tome u njemu se mogu naći tekstovi iz povijesti, geografije, etnologije, antropologije, arheologije, povijesti umjetnosti, restauracije, sociologije, gospodarstva, ekonomije, književnosti i dr. Glavni i odgovorni urednik je Robert Čimin.

Novo izdanje ludbreškoj je publici predstavila izvršna urednica Vesna Peršić Kovač.

– U ovom broju uspjeli smo okupiti 20 autora koji su napisali 10 članak i 10 priloga, stalne i nove suradnike koji obrađuju različite teme. Uspjeli smo popuniti približno 300 stranica, obraditi događaje iz pet općina, sakupili sponzore i donatore te proširili obitelj Podravskog zbornika Naslovnica ovogodišnjeg zbornika posvećena je 100. godišnjici izgradnje dvorane Domoljub. Radi se o jednoj fotografiji iz razdoblja kraja 20-ih godina prošlog stoljeća kada je dvorana bila u počecima svoga rada. – kazala je izvršna urednica.

Osim članaka i priloga Podravski zbornik sadrži i rubrike Podravskog nakladništva, Podravske kronike, Književne priloge te rubriku fotografija najvažniji događanja iz političkog života Podravine.

Uz izvršnu urednicu u predstavljanju zbornika sudjelovali su i autori članaka s ludbreškim temama.

„Žene u ratu“ Autor članka „Žene u ratu“ je profesor povijesti, a ujedno i jedan od urednika Podravskog zbornika, Ludbrežanin Milivoj Dretar.

- Ovom temom se ne bavi mnogo ljudi jer svi tretiraju rat kao neki, ajmo to tako reći, muški obračun. Tu u okolici Ludbrega smo zapravo imali niz žena koje su bile aktivno uključene u Drugi svjetski rat. Po njima su se nekad nazivale i ulice i trgovi i institucije. – otkriva autor. „150 godina DVD-a Ludbreg“ Iduća tema posvećena je četvrtoj najstarijoj aktivnoj udruzi građana u Hrvatskoj, DVD-u Ludbreg. Autor članka, a ujedno i autor ovogodišnje monografije DVD-a Ludbreg povodom 150. obljetnice postojanja je diplomirani inženjer Stjepan Kovaček.

-Praktički cijeli život se uz svoje profesije bavim vatrogastvom, što profesionalno što dobrovoljno. Dosad sam izdao tri monografije vezane uz vatrogastvo ludbreškog kraja. To je otprilike više od 20 godina prikupljanja podataka. – kaže Stjepan Kovaček.

U sklopu predstavljanja održan je i prigodan kulturni program u kojem su sudjelovali Đurđa Kokanovć, Ksenija Lukač, Ksenija Mihin te glazbenici Saša i Danijel.

„Ribe rijeke Plitvice“ Posljednja predstavljena ludbreška teme bila je ona Anje Fadiga i Dominika Šprema, učenika Medicinske škole Varaždin.

- Istraživali smo kako fizikalno-kemijska svojstva vode utječu na raznolikost ribljih vrsta u rijeci Plitvici te je li se raznolikost vrsta promijenila u odnosu na istraživanje profesora Jurinca prije 140 godina. – kazali su učenici.

Više o tome koje sve ribe plivaju u Plitvici, koje ludbreške žene su sudjelovale u ratovima te o povijesti i djelovanju DVD-a Ludbreg možete pročitati u samom zborniku.

Centar za kulturu i informiranje „D. Novak” Ludbreg

LUDBREG PETKOM Program „Ludbreg petkom” ponovno kreće iduće godine. Svakog prvog petka u mjesecu u sklopu programa održavat će se razna kulturna događanja.

U tu svrhu raspisali smo natječaj za izlaganje na koji se mogu prijaviti svi akademski i amaterski umjetnici s područja Republike Hrvatske.

Spread the word / Širite informaciju Više o uvjetima natječaja doznajte: www.czkidn.hr

36 S P O R T

Dame

i ove godine dominantne

23. prosinca 2019.

Protječe i ova sportska 2019. godina. Kao i proteklih nekoliko godina najveće uspjehe postizale su naše sjajne sportašice.

Sara Kolak, Ivana Dežić i Iva Gerić Nakon gotovo dvogodišnje stanke Sara se vratila u velikom stilu. Već na prvom mitingu u češkoj Ostravi bila je prva s 64,45, riješila je normu za svjetsko prvenstvo u Dohi i za Olimpijske igre u Tokiju iduće godine. Kroz ljetnu sezonu koja je donosila vrlo dobre i odlične rezultate Sara je nastupila i u Varaždinu za Hrvatsku reprezentaciju te donijela maksimalan broj bodova. Tog tada, vrelog srpnja, promijenila je i trenera, sada je to proslavljeni olimpijski prvak Thorkildsen. S njim je bila i na svjetskom prvenstvu u Kataru, u Dohi, gdje je bila sedma. Lijepa povratnička sezona, ali Sara će zasigurno biti i bolja iduće godine.

Ivana Dežić završila je s igranjem u poljskom Sczecinu. Bila je tamo jedna od najboljih igračica, ali "gazda" kluba odlučio se da mu je klub teret… Ivana se vratila u Hrvatsku i puni mreže u varaždinskoj "Koki". Nastupila je u dresu reprezentacije protiv Njemica, bila najefikasnija, u Njemačkoj ima čak zabila deset zgoditaka. Vjerujte ovoj ekstra kvalitetnoj rukometašici ne manjka unosnih ponuda iz Njemačke, Mađarske, Italije itd...

O Ivi Gerić, najboljoj hrvatskoj hrvačici nizali smo naslove: Najbolja u Austriji, Njemačkoj, Poljskoj. Nastupila na Europskim igrama mladih u Azerbejdžanu. Nekako nam je najdraži bio Iva osvojila broncu na europskom kadetskom prvenstvu u Italiji. Uz takvu sportašicu idu i velika očekivanja. Na svu sreću Iva i njen stožer znaju se nositi s pritiskom.

Od klubova koji su zaslužili odličnu ocjenu tu je svakako KK "Grafičar". Uspjeli su zadržati ekipu na okupu i pridodali sjajnog centra Božića, koji je bio dar s neba. Ludbrežani su uz lijepu navijačku podršku u borbi za naslov prvaka A2 lige "Sjever", kojeg bi bilo lijepo osvojiti nakon šest godina.

Nogometaši "Podravine" nisu uspjeli rezultatima poduprijeti stoljeće postojanja. U Trećoj ligi pri dnu su ljestvice i na proljeće im predstoji borba za ostanak u ovom rangu natjecanja. Seniori RK "Ludbreg" na posljednjoj su poziciji Druge lige "Sjever". Više o njihovoj polusezoni na susjednim stupcima.

Od ostalih klubova istaknimo odličan rad HK "Ludbreg" koji pogotovo u ženskoj konkurenciji postaje značajno središte ovog iskonskog sporta. Od ostalih nogometnih ekipa istaknimo "Plitvicu" iz Selnika koja je na početku sezone bila značajan čimbenik u I. Županijskoj ligi, ostvarila nekoliko značajnih pa i povijesnih pobjeda u prvenstvenim i prijateljskim ogledima.

Rukometašice zbog malog broja ekipa svoje odrastanje imaju uz ekipe zagrebačkog prstena. Ne sumnjamo u njihov inkubator i sjajne trenere, pa tako brzo možemo očekivati i neko novo značajno ime. Odbojkašice i dalje vrijedno rade u iščekivanju dobrih rezultata.

Nažalost odbojkaši "Poljanca" pauziraju, jer jednostavno nemaju ekipa protiv kojih bi igrali...

Dodajmo još da Twirling klub Ludbreg i Ludbreške mažoretkinje i dalje postižu odlične rezultate.

Koji bi nas scenarij veselio iduće godine?

Pa, recimo da Sara osvoji medalju u Tokiju, Ivana potpiše za neki etablirani klub u inozemstvu, Iva da pokaže seniorkama da je tu. Košarkašima titula, Podravini ulazak u sigurnu zonu. Rukometašima da nađu snagu da se održe u Ligi. Rukometašicama i odbojkašicama čim više pobjeda. Twirling klub neće podbaciti, sigurni smo. S tim lijepim željama zaključujemo i ovu predolimpijsku 2019. godinu. Druga će godina biti bolja, imamo taj osjećaj.

Neven Jerbić

SPORT

23. prosinca 2019.

37

Promocija knjige Dražena Cesara Tko se još ne sjeća, od ludbreških ljubitelja košarke, 8. veljače 2014, tri autobusa navijača Grafičara koji su stigli u Virje, na utakmicu koja je odlučivala o naslovu prvaka A 2 lige. "Grafičar" je pobijedio sa 73-70, a ostalo je legenda. Bio je to jedan od light motiva promocije knjige "Od Badije do Moskve" tadašnjeg trenera ludbreške ekipe Dražena Cesara koje je održano u varaždinskom hotelu "Turist" 17. prosinca.

Bilo je zaista impozantno, oko tristo ljudi na promociji jedne knjige ne viđa se svaki dan.

Među njima bilo je i dosta Ludbrežana, poput Siniše i Dalibora Besera, Dijanošića, Kolaka, Horvata i još koje nisam kao jedan od suvoditelja svečanosti uspio zamijetiti. Sve ono što voli košarku i poštuje trenera Cesara kao trenera okupilo se u veličanstvenom prostoru. Bio je tu i Draženov susjed proslavljeni Zlatko Dalić, trenerski košarkaški vrh, izbornik Veljko Mršić, Jasmin Repeša, poznati košarkaši Mamić i Lukačić, toliko dvometraša već dugo nismo vidjeli na okupu.

Naravno i vodeći ljudi političkog života.

Pripala me čast na promociji da prozborim koju o Draženu Cesaru. Naše poznanstvo, nakon toga i prijateljstvo seže još u nekakve srednje osamdesete. Da bi ovi mlađi znali kontekst tada je u Varaždinu funkcioniralo osam klubova s oko 300 aktivnih košarkaša. Haklalo se na svakom igralištu od podne do mraka, a na legendarnom Partizanu, kad si izgubio hakl drugi se čekao nekoliko sati. Igrali su na njemu i Medenica, Jabbar, Ranteš, Fulir, Fido i mnogi drugi. Tih godina u prave igrače stasali su oni koji su u taj sport početnim koracima krenuli sedamdesetih na valu sjajnih dosega jugoslavenske košarke. Manje-više priče klubova koji su nastajali većinom 72, 73 bile su slične. Bili su to igrači koji bi danas bez problema igrali A lige. Jedan od njih je i Dražen Cesar koji spominje da nije bio neki vrhunski igrač, ali da je bio koristan za ekipu. Igrali smo u istom klubu, "Mladost Dermi" u Varaždinu kod legendarnog Ježovite. Bio je to jedinstveni klub.

Naime u njemu su recimo nastupali prvoligaški rukometaši

poput Vujovića, Šestaka, Sekelja, drugoligaški Lacković, Kliček, hrvači Pomper, Ostroški, stasiti centri Ježovita i Bićanić, bilder ili danas tjelograditelj Golubić kojeg smo vidjeli, mudri prof.

Pavlec Nedjeljko.

Jedna anegdota, igrali smo 1989. vani u Biškupcu. Snažni čakovečki bilder Ramuš zaletio se u Bičanića na centru i pao u nesvijest, 120 kg mišića. Jasno, čuđenje Bičanića sucu na faul i njegov okret prema meni "Si videl mali kak sam ga sredil". Zbilja, tko se na nas tada namjerio nije mu bilo lako, kao ni sucima koji su koji put znali do kuće kroz kukuruz...

Nismo se susreli, Dražen i ja, kada sam došao u taj klub 1988. godine. Naime, "Pižon" kako ga i danas svi znaju otišao je u JNA u Mostar. Tamo je otišao kao Pižon, a vratio se kao Gallis, tako su ga tamo prozvali, a znamo svi kakav je to igrač bio. Zaigrali smo mi skupa 1989. godine. Izuzetno brz, snalažljiv, s vicem u igri, asistencijama ispred vremena. Ulazio je bez problema u promet, u reket, podvaljivao ispod ruku kao Jason Kidd ili Steve Nash. Znao je ući i u seriju trica kao danas recimo JJ Barea ili JJ Reddick.

Da se u potpunosti posvetio košarci, da su u Varaždinu postojali uvjeti, bilo bi riječ o prvoligaškom playu. Tamo iz devedesete pamtim ga i po domoljublju. Devedesete je zbog fakulteta, kasnije i posla, proveo u klubovima poput Dugatransporta, Gallera, Grafičara i Lee gdje je i završio karijeru igrača. Vrlo rano prihvatio se trenerskog posla, dosta prije tridesete, čak smo zajedno otišli na otočić Badiju kod Korčule, tamo 1996. godine, mjesto gdje su stasali mnoge igračke i trenerske veličine. Surađivao je kao trener s mnogim poznatim imenima, na kraju se trud isplatio. S Focusom, Vindi-

Sretan Božić te sretnu i uspješnu Novu 2020 ! sportski pozdrav ŠPORTSKO-REKREATIVNO DRUŠTVO

BSV Ludbreg

jom postizao je odlične rezultate, radio u ženskoj košarci, stvorio neke košarkaške reprezentativke, ušao u A 1 ligu za žene. Bio je i trener nekih mlađih selekcija muške reprezentacije. S tim referencama stigao je u Ludbreg u prvom mandatu 2007-2008.

Ustabilio je ekipu koja je osvježena s nekoliko igrača i doveo sastav negdje u sredinu ljestvice tadašnje A 2 lige. No drugi mandat u Ludbregu od 2012-2015 g. bio je jednostavno fantastičan.

Ja sam kao igrač bio treniran od najvećih trenerskih imena našeg kraja, bili su to Todorović, Kranjec, Fulir, Dijanošić, Baja Kink.

Ali kada se uzme studioznost, rezultati, odanost poslu onda je trenerski MVP naše županije svih vremena Cesar, bez prevelike dvojbe.

U tri godine rada u fantastičnom projektu Siniše Besera, koji se razmišljanjem i ulaganjem u košarku, digao iznad svih sportskih managera našeg kraja doveo je ekipu do naslova A 2- lige, igrali smo kvalifikacije za A1

Rukometaši ispod očekivanja Polusezonu II. HRL "Sjever" RK Ludbreg završio je na posljednjoj poziciji. Prije početka prvenstva spominjala se borba za sredinu ljestvice, da se u drugi dio prvenstva ne uđe opet s grčem. Nažalost, ništa od toga. Slijedi velika borba za ostanak. Naime na dnu su Ludbrežani s 3 boda koliko je skupila i Ilova. Zagorica ima 7, Trnovec 8. S time da drugi dio sezone donosi osam gostujućih i samo pet domaćih utakmice.

Andrija Pišpek, dugogodišnji prvi trener pomalo zabrinutu gleda na drugi dio sezone koji počinje 1. veljače.

- Standardni problemi koji nas prate proteklih sezona ove su bili dodatno potencirani. Ozljede, odustajanje od sporta, školovanje, odlasci u inozemstvo. Pripreme su bile jedno od najboljih u proteklih deset godina. No rekao sam splet okolnosti uzrokovao je ovakav rezultat. Bilo je nekoliko utakmica s kojima sam zadovoljan zbog mladosti u dosta utakmica su dečki "pucali" desetak minuta prije kraja.

Od starijih tu su bili Sinković, Balažinec, Pišpek, i Horvat ako ga možemo takvim smatrati jer ima samo devetnaest godina. Potencijal vidimo u našim igračima koji nastupaju u drugim klubovima. U varaždinskom, čakovečkom i koprivničkom "bazenu" teško možemo nešto naći. I njima nedostaje kvalitetnih igrača“.

Vidjet ćemo hoće li se nešto s nabavom igrača realizirati.

Situacija je zaista teška, a šteta bi bilo napustiti ovaj kvalitetni rang natjecanja koji se toliko godina snio.

Neven Jerbić

ligu, kasnije i bili u tom rangu s vrhunskim ekipa poput Škrljeva, Gorice, Kvarnera, Kaštela, sve samih premijerligaša. Na temeljima rada Dražena Cesara i Siniše Besera, Bender, Žižić opasno su živjeli u Ludbregu, pobijedili s dva koša, Bundović i Papac su uz čuđenje prvog čovjeka kluba Šukera na parketu u Gorici gubili u 30. minuti. Draženu nije bilo teško potegnuti stotinjak kilometara da snimi protivnike, znao je sve o svakome, čak i što vole pojesti. Vođenje statistike

doveo je gotovo do savršenstva.

U Ludbregu je dobio i priznanje Trener godine. Znate, po defaultu to nije lagano, pogotovo ako tu dođeš kao stranac, kao što se to kaže u našim krajevima. Dražen je dobio zasluženo priznanje.

Priznanje za njegovu kvalitetu, predanost radu i odanost klubu Grafičar. Ludbrežani, ljubitelji košarke, uvijek ga rado spominju. Dražene hvala ti za sve što si učinio za košarkaški sport i da smo se osjećali životno.

Neven Jerbić

Ludbrežani na AdventRunu Sportski duh naših Ludbrežana sve je izraženiji, a nema vikenda dok nas ne zastupaju na utrkama diljem Hrvatske. Članovi Fitness centra "Cool down" Ana-Mary Posavec, Jelena Posavec Krobot i Dario Posavec tako su sudjelovali na četvrtom izdanju utrke Zagreb Advent run. Uz njih u ovoj su utrci sudjelovali i članovi udruge BSV i to u obiteljskom izdanju, naime trčali su Renata, Tomislav, Patrik i Tamara Šumiga. Riječ je o utrci koja je na dobrom putu da postane jedna od najmasovnijih utrka u Europi. Ove je godine sudjelovalo čak 3.150 trkača i hodača iz 34 zemlje svijeta. Trčalo se i hodalo na 5 i 10 kilometara.

Kostimirani sudionici utrke, bili su to Mrazovi, vilenjaci i vile, tako su i ove godine preplavili Zagreb, a uz to su podržali i borbu protiv melanoma.

Zagreb Advent Run ima blagdanski duh i humanitarni karakter, ali je i jedini sportski događaj u sklopu višestruko nagrađivane manifestacije Advent u Zagrebu. Što reći, sport i humanost idu zajedno.

38 S P O R T

23. prosinca 2019.

ŠRD BSV proglasio najbolje trkače U Centru za kulturu i informiranje Dragutin Novak održano je proglašenje ukupnih pobjednika Kros Lige Ludbreg 2019. Osim u veteranskoj i seniorskoj kategoriji pobjednici su proglašeni i u najmlađim kategorijama trkača. Ove godine Kros Ligu trčalo je 88 trkača što je najviše do sada, a održana je po četvrti put. U seniorskoj kategoriji natjecatelji su trčali staze duljine 5.4 kilometara, a odlični su bili članovi BSV-a Ludbreg.

Tako je Marija Vugrinec zauzela drugo mjesto, a kod seniora Tihomir Cenko je zaslužio najsjajnije odličje. U kategoriji djevojčica i dječaka koji su trčali staze od 1.4 kilometara najbolji su bili Nikolina Mraz i Ivano Šarić oboje iz OŠ Ludbreg.

Prije proglašenja najboljih održana su i dva korisna predavanja koja su ujedno bila i dodatna motivacija za nastavak trčanja. Predavanje o pravilnoj prehrani sportaša pod nazivom 'Prehrana i procesi kod sportaša' održala je nutricionistica Anita Car. Naglasila je potrebu održavanja raznovrsne prehrane

Pobjednice u seniorskoj kategoriji

bogate ugljikohidratima, proteinima i multivitaminima jer još u davna vremena Sokrat je rekao: 'Neka tvoja hrana bude lijek, a tvoj lijek neka bude tvoja hrana'.

Osim raznovrsne prehrane za ljudski organizam, a posebno za trkače važna je hidratacija odnosno uzimanje dovoljne količine tekućina od vode do izotoničkih napitaka. Na polju moderne prehrane magistrica Car preporuča tzv. 'Paleo prehranu' koja dugoročno održava organizam vitalnim.

Drugo predavanje pod nazivom '40 godina u svijetu trčanja' održao je Josip Lacković, odličan maratonac, a ujedno i trener AK Varaždin. Tijekom svoje karijere Josip je osvojio mnoga odličja, a njegovo najbolje vrijeme u maratonu 2.2.24 još je uvijek respektabilan rezultat u svijetu trčanja.

-Unatoč godinama još uvijek svakodnevno treniram pa u šali kažem da ću trčati i sa štakama. Čak štoviše, planiram se i dalje natjecati pa čak i pojačati treninge. Sve ovo ne bih uspio postići da nisam imao podršku svoje supruge i djece. Žao mi je jedino

Pobjednici Kros Lige što nikad nisam proglašen sportašem grada Varaždina jer u AK Sloboda i dan danas više preferiraju brzo 'stadionsko trčanje'.

– rekao je Josip Lacković.

Nije 'prepoznat' u svom rodnom Varaždinu, ali je zato pro-

Predavači Anita i Josip

glašen najboljim sportašem grada Lipika. U trkačkoj karijeri, Josip je zaradio i neke novčane nagrade no još je više potrošio na ishranu, treninge i putovanja.

Dakle, trčanje nikad nije tretirao kao mogućnost zarade već svaki

put iznova uživa u njemu i kretanjem održava zdravlje organizma. Kao trener, Josip svakom trkaču pristupa individualno, a jako dobro surađuje i s najboljim ludbreškim maratoncem Tihomirom Cenkom. (dv)

Pobjednici u kategoriji dječaka

BSV organizirao prvu trekk utrku Prvo izdanje Crazy Hill Trekk utrke održano je u subotu 14. prosinca u organizaciji udruge BSV Ludbreg. Trekk zapravo znači orijentacijsko trčanje, a odvažni trkači, njih stotinjak ovoga puta okušalo se na stazama Vinograda Ludbreških i Kalničkog gorja. Natjecatelji su uz pomoć karte i kompasa morali u što kraćem vremenskom periodu pronaći i proći sve kontrolne oznake. Aktivni članovi ludbreške udruge priredili su dvije staze, one spremnije i iskusnije trekere dočekala je staza dužine 18-20 km s ponešto zahtjevnijom orijentacijom, a za sve ostale trkače i rekreativce pripremili su lakšu stazu od 8 do 10 km koja je

naravno uključivala lakšu orijentaciju. Crazy Hill Trekk druga je po redu utrka u sklopu Treking Lige Sjever te se boduje za ukupan plasman navedene lige.

Start utrke je bio u društvenom domu Vinogradi Ludbreški. Na istoj loakcaiji bio je i cilj, a natjecatelje je dočekala bogata okrjepa uz glazbu i nagrade za najbrže.

Kod žena u kategoriji light trekk 8-10 km prva tri mjesta pripala su članicama organizatorske udruge, prva je bila Marija Vugrinec, zatim Bojana Požgaj, a treće mjesto pripalo je Sanji Modrić.

U istoj kategoriji kod muškaraca prvi je bio Borna Vidović

(IND), drugi Žarko Horvat (TK Marathon 95), a treći Tomislav Šumiga (BSV). U kategoriji Challenger trekk 18-20 km kod žena prva je bila Renata Batur (AK Sljeme), druga Tadeja Krušec (AK Sljeme), a treća Smiljana Janžek (OK Međimurje). U istoj kategoriji kod muškaraca prvi je bio Zenil Vugrinec (BSV), drugi Marko Leljak (SRD 315 Sjeverozapad), a treći Andraž Hribar (OK Brežice).

BSV će godinu zaključiti tradicionalnim silvestarskim susretom na igralištu u Vinogradskoj ulici. Snage će i ove godine odmjeriti "stari" i "mladi". Ako želite doznati rezultat, budite tamo od 13 sati.

OBLJETNICA

23. prosinca 2019.

39

Svečanost

NK PODRAVINA PROSLAVILA 100. ROĐENDAN Prigodnom svečanošću u kino dvorani Centra za kulturu i informiranje "Dragutin Novak" Nogometni klub Podravina obilježio je 100 godina postojanja. Svečanost je prema riječima predsjednika kluba Vitomira Namjesnika organizirana u čast i zahvalnost brojnim pojedincima koji su stvarali, obnavljali i razvijali klub u proteklih 100 godina njegovog postojanja.

– Mladići zainteresirani za osnivanje sportskog kluba okupili su se 28. svibnja 1919. godine na osnivačkoj skupštini i osnovali klub koji su željeli nazvati Podravina no kako je i pjevačko društvo nosilo taj naziv klub je dobio naziv “Ilirija”. Za predsjednika kluba izabran je zborovođa pjevačkog društva i jedan od najagilnijih i najsvestranijih Ludbrežana u to doba, bankovni činovnik Ljudevit Vrančić mlađi. Dvojica ludbreških brijača Josip Šafar i Josip Gradinski ostavili su zapis o počecima nogometa u Ludbregu. Zajedno su ga sačinili i potpisali upravo na današnji dan, dakle 30. studenog 1919. godine – rekao je Vitomir Namjesnik. U zapisu je zabilježeno da su prilikom osnivanja sportskog kluba osnovane i četiri sekcije: hrvačka, boksačka i biciklistička, ali je nogomet bio najbrojniji. Isti autori navode da je 13. srpnja datum prve odigrane utakmice i to između prve i druge momčadi novoosnovanog kluba. Prva momčad pobijedila je rezultatom 5:3. prva javna utakmica ugovorena je sa Slavenom iz Koprivnice, a odigrana je 15. srpnja 1919. godine na improvi-

ziranom igralištu na ondašnjem sajmištu, danas je na toj lokaciji Dom zdravlja.

– Povijest je zapisala da je klub mijenjao naziv i to od 1921. do 1924. nosio je naziv Iovia, od 1961. do 1962. Razvitak, a sve ostalo vrijeme imao je u nazivu ime Podravina. To je bio početak Podravine kojim je koračala u proteklih 100 godina – rekao je Namjesnik. Svečanost je ujedno bila i prilika da se prisjeti najvažnijih i prijelomnih trenutaka i sadržaja.

– NK Podravina od svojeg osnutka do danas natjecao se s klubovima iz Slavonije, Podravine, Međimurja i Hrvatskog zagorja. Sustavi natjecanja bili su različiti, lige su se različito nazivale, teritorijalno smanjivale ili proširivale, ali ono što se nije mijenjalo bila je borba za što bolju poziciju i prijelaz u kvalitetnije razrede. Naravno da je bilo uspona i padova. Dva su perioda posebno značajna, a to je perio od 1951. do 1961. kada se natjecala s klubovima iz SZ Hrvatske sve do Zagreba, a drugi period je od 1994. do 1997. godine kada je bila član II. HNL Sjever koja je uključivala i klubove iz Slavonije – podsjetio je Namjesnik. Spomenuo je i 2009. godinu kada je srušen objekat na stadionu koji je bio star 58 godina, a tijekom iste godine započela je izgradnja novog objekta koji je završen i stavljen u funkciju 15. travnja 2010. godine, a u kasnijoj fazi i kompletno opremljen.

Okupljenima se obratio i Dubravko Bilić, ludbreški gradonačelnik koji je čestitao na 100

godina bavljenja sportom i povezivanja Ludbrežana.

– Velika je ovo stvar za Ludbreg, za sve stanovnike ovoga dijela Podravine i svi smo ponosni na ovih 100 godina. Obaveza je da se u sljedećih 100 godina trudimo još više pomagati Podravinu, pomagati sport i na taj način stvarati ljubav prema svome gradu i sve ono što nas čini ponosnima. Čestitam svima koji su svoj život utkali u povijest Podravine, a svi oni koji su svoje srce, a ponekad i zdravlja ostavili za Podravinu znaju da su to radili iz ljubavi, da ta ljubav nikad nije mogla i nikad se neće moći platiti, ali svejedno su dolazili na utakmice, marljivo trenirali, uređivali igralište i na taj način činili naš grad boljim mjestom za život – rekao je gradonačelnik Dubravko Bilić.

Među uzvanicima bio je i varaždinski župan Radimir Čačić koji je također uputio čestitke.

– Nogomet je s razlogom najpopularniji i najrasprostranjeniji svjetski sport. Oni koji su započinjali temelj su pozicije hrvatskog nogometa danas. Vi ste jedan od tih temelja hrvatskog sporta. Svima koji su dali svoj doprinos, utkali svoje slobodno vrijeme, svoj novac, entuzijazam i svoje nade u ovaj sport u ovome klubu tijekom ovih 100 godina čestitam i zahvaljujem, a vjerujem da će i u budućnosti biti puno uspjeha. Čestitke su uputili i Ivan Novak, tajnik varaždinskog ŽNS-a i Zorislav Srebrić, viši savjetnik predsjednika Hrvatskog nogometnog saveza.

– Podsjetio bih nas na 12.

lipnja 2014.godine i otvaranje Svjetskog nogometnog prvenstva u Brazilu. Prvenstvo je otvoreno utakmicom između Brazila i Hrvatske, a utakmicu je pratilo dvije milijarde ljudi. Ne po podacima iz nogometnih organizacija već su to verificirani podaci međunarodne tv organizacije.

Zamislite, jedna zemlja za koju nikad ne smijemo reći da je mala, površinski nije velika, nema na milijune ljudi, ali ima svoju vrijednost, a govorimo naravno o sportskim vrijednostima. Nk Podravina je dio ogromne nogometne obitelji u Hrvatskoj i s pravom svi zajedno nosimo zadovoljstvo. Apeliram da i dalje nastavimo vikendom dolaziti na nogometne utakmice, a sad naglašavam budite ponosni na 1500 klubova, 150 tisuća igrača, ali i u svakom vikendu igra se 3000 nogometnih utakmica. Nema ni približno slične aktivnosti u Hrvatskoj – rekao je Srebrić. Dodao je i kako svaki sustav ima svoje

temelje, nogometni sustav ima temelje tamo gdje se nogomet rađa, gdje se zbiva svakodnevno, a to su klubovi.

- To je jedno od strateških područja na kojem radi i Hrvatski nogometni savez, to je obilježje naše povijesti, a kao generacija pripisat ćemo si da je to posebno naglašeno u današnje vrijeme.

Osnovno je načelo u tom strateškom smislu riječi svakodnevni i kvalitetan rad u klubovima – kazao je Srebrić.

Svečanost je bila prilika i za podjelu priznanja i zahvalnica zaslužnim pojedincima, tvrtkama i udrugama. U glazbenom dijelu programa nastupili su Barbara Othman i Mirko Švenda-Žiga. Program je vodio Adam Končić. U povodu obljetnice izdana je i monografija koja prati posljednjih deset godina rada i djelovanja, a svojevrstan je nastavak opširne monografije koja je izdana prije 10 godina u povodu 90 godina kluba.

40

23. prosinca 2019.