Ludbreške novine broj 154

LIST GRADA LUDBREGA BE SPL AT NI PRIM JER A K 28. VELJAČE 2020.

BROJ 154 / GODINA XV.

ZA TETU MIRU

MAGAREĆE MLIJEKO

Na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu Dožaić ugodnim i opuštenim magarećim životom živi šestero ...

Str. 13.

FAŠNJAK

Udruga Črni maček ludbreški koja već godinama održava tradiciju okupljanja i spelavanja u program uključuje...

Str. 15.

GLAGOLJICA

Str. 19.

15. MEMORIJALNI KONCERT „Hvala svim plesačima, pjevačima, sviračima i glumcima koji su u ovo društvo uložili puno ljubavi i svojeg slobodnog vremena, zahvaljujemo učiteljima, koreografima i voditeljima koji su društvu poklonili i u njega ugradili svoje znanje. Zahvaljujem vama, našoj publici koja nas je uvijek nagradila svojim pljeskom i na kraju zahvaljujemo svima koji su pomogli društvu.”

Iz govora Mirjane Bošnjak povodom 25. obljetnice društva, srpanj 2001. godine

Učenici četvrtih razreda OŠ Ludbreg i OŠ Martijanec u periodu od 17. do 21. veljače sudjelovali su u radionicama...

Str. 20.

TRČANJE

Nekako s početkom svake godine počinje atletska ludbreška priča. Dvije su utrke o kojima se zbori, ona po ludbreškim bregima...

Str. 22.

2

AKTUALNO

28. veljače 2020.

Kreće realizacija projekta vrijednog 35,53 milijuna kuna

INTERNET

Gradonačelnik Ludbrega Dubravko Bilić u Zagrebu je potpisao Sporazum o partnerstvu u okviru Ograničenog poziva na dostavu projektnih prijedloga za dodjelu bespovratnih sredstava u modalitetu privremenog poziva Izgradnja mreža sljedeće generacije (NGN)/ pristupnih mreža sljedeće generacije (NGA) u NGA bijelim područjima.

Time je Grad Ludbreg postao jedan od 16 gradova u Republici Hrvatskoj koji će provoditi Projekt razvoja širokopojasne infrastrukture temeljem natječaja “Izgradnja mreža/pristupnih mreža sljedeće generacije raspisanog od strane Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU.” – Očekuje se da bi projektiranje bilo gotovo tijekom ove godine, a ove godine očekuje se i početak radova.

Osigurat će se minimalna brzina downloada ili uploada od 100 megabita u sekundi ili veća, a pokrit će se sva naselja – rekao je gradonačelnik Dubravko Bilić.

U projekt su uz Ludbreg uključeni Mali Bukovec, Martijanec, Sveti Đurđ i Veliki Bukovec. Glavni cilj projekta je izgradnja NGA širokopojasne mreže temeljene na tehnologiji kojom se može osigurati pokrivanje brzim i ultrabrzim širokopojasnim pristupom na navedenom teritoriju.

– Za cijelu ludbrešku Podravinu ovo je iznimno važan projekt. Time će naši građani dobiti mogućnost da brže “surfaju” internetom – rekao je gradonačelnik Dubravko Bilić, te je dodao kako je najvažnije da realizacija projekta vrijedna 35,53 milijuna kuna započne što prije kako bi Ludbreg mogli upisati na kartu brzog interneta. U Hrvatskom telekomu koji će mrežom upravljati ističu kako je razvoj NGA-a ključni pokretač hrvatske ekonomije što će biti vidljivo kroz povećanje BDP-a, povećanje zaposlenosti i radnih mjesta, privatnog kapitala koji će se angažirati kroz EU projekte i državni proračun na osnovu uplate poreza i doprinosa.

Najveći i najvažniji projekt Grada Ludbrega do 2023. godine Aglomeracija O projektu Aglomeracije, najvećem i najvažnijem projektu u Gradu Ludbregu do 2023. godine bilo je riječi na sastanku održanom u Uredu gradonačelnika Dubravka Bilića. Uz predstavnike Grada Ludbrega, susjednih općina i Varkoma nazočio je i zamjenik generalnog direktora Hrvatskih voda, Davor Vukmirić.

– Čestitam Gradu Ludbregu i cijelom timu na ogromnim iskoracima, ispod radara pripremljen je značajan projekt. Ovaj projekt rješava probleme pročišćavanja i odvodnje otpadnih voda na nivou grada pa i šire i stvara pretpostavke za velik civilizacijski napredak, a o pozitivnom utjecaju na gospodarstvo ne treba ni govoriti – rekao je Vukmirić te dodao kako je nemjerljiva i uloga Varkoma u cijelom projektu.

-Moram reći da je dobra okolnost da u sklopu tog projekta kao korisnik sredstava i naručitelj stoji tvrtka Varkom s iskustvom upravo u tom kontekstu, izgradnji aglomeracija, ali i VGO za Gornju Dravu i Muru koji je velika potpora projektu kazao je Vukmirić koji je obećao i daljnje zalaganje za provedbu projekta.

-Ograničavajuća su sredstva EU

i fondova koja ovaj čas predviđaju temelj realizacije koju kroz Hrvatske vode imamo i limitiraju sredstva za dalje. Obzirom da kroz ovo programsko razdoblje Ludbreg nije nominiram jer mu nitko kao malom gradiću nije davao ozbiljne šanse osobno ću se zauzeti da pomognem da taj projekt uistinu bude jedan od prioritetnih i da ga kao takvog i tretiramo, a na ruku nam ide i činjenica da ovaj čas predsjedamo EU – zaključio je Vukmirić.

Projekt Aglomeracija Ludbreg obuhvaća područje Grada Ludbrega te Općine Martijanec i Sveti Đurđ. Ukupna duljina kanalizacijskih cjevovoda prema studiji izvodljivosti je oko 120km, a uključuje i 62 crpne stanice, te rekonstrukciju postojećih mješovitih kanalizacijskih kolektora ukupne duljine 6000m, te rekonstrukciju 3 postojeća preljevna objekta. U Aglomeraciji Ludbreg razvija se sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda s ciljem doprinosa poboljšanju stanja vode, kroz rekonstrukciju dijelova postojećeg mješovitog sustava odvodnje (cjevovoda u duljini od oko 8 km) u svrhu sprječavanja one-

čišćenje tla i voda. Izgradnjom i proširenjem javnog vodoopskrbnog sustava u naseljima Čukovec u duljini 5,7km omogućit će se pristup stanovništva kvalitetnoj pitkoj vodi -Ovo je za nas vrlo važan projekt i ovakva pomoć itekako je dobrodošla. Prisjetili smo se kako smo još 2014. godine krenuli u ovu priču i tada se činilo

kako mali Ludbreg nema šanse ući u financijsko razdoblje do 2023. godine. Već tada se moglo naslućivati da će nakon 2023. i financijski uvjeti biti drugačiji, ali uz puno lobiranja od strane Hrvatskih voda i Varkoma koji nam od samog početka pomaže uspjeli smo doći do ovoga danas i činjenice da smo ulovili prvi vlak i aktualno financijsko razdo-

Novi projekt Nakladnik: CZKI “D. N.“ Ludbreg Glavni urednik: Iva Havaić Sakač Grafički urednik: Miroslav Vađunec Redakcija: Branko Dijanošić, Iva Havaić Sakač, Darko Skupnjak, Matea Lukić, Dražen Vađunec, Neven Jerbić, Željka Namesnik Kontakt: CZKI “D. Novak” Ludbreg,

Trg Sv. Trojstva 19

Telefon: 042 / 306 130

Fax: 042 / 306 068

e-mail: ludbreske-novine@czkidn.hr dskupnjak@czkidn.hr Tisak: Tiskara Zagreb

Gradu Ludbreg odobren je projekt u sklopu programa suradnje Interreg Mađarska-Hrvatska 20142020. Naziv projekta je „Promicanje promocije i razvoja transnacionalnih hodočasničkih ruta povezanih s održivim i kulturnim turizmom“, akronim: VIA SAINT MARTIN. Grad Ludbreg projekt će provesti u partnerstvu s Općinom Zalaszentmárton. Provedba projekta započinje u ožujku 2020. godine.

Opći cilj projekta je razviti i primijeniti inovativni turistički proizvod koji se odnosi na razvoj hodočasničkih turističkih ruta, koji uključuju vjerske spomenike i objekte u prekograničnom području.

Specifični ciljevi projekta su: razvoj novih usluga u obliku tematskog turizma kao novootvorene turističke atrakcije; uspostavljanje zajedničke hodoča-

sničke tematske rute koje će povezati grad Ludbreg i Zalaszentmárton; poboljšanje uvjeta prihvaćanja turista i posjetitelja na tematskoj ruti izgradnjom novih smještajnih jedinica; podrška lokalnim gospodarstvima i održivom turizmu. Projektne aktivnosti koje će se provoditi tijekom 20-mjesečnog trajanja projekta su: izrada zajedničkog programa za hodočasnički turizam; zajedničke akcije za izgradnju kapaciteta lokalnih dionika o održivom turizmu; organizacija kulturnih događanja; razvoj zajedničkog pametnog rješenja (aplikacije) za promociju nove turističke ponude; uspostavljanje tematske rute i opremanje turističkim sadržajima; poboljšanje usluga smještaja za posjetitelje na lokacijama; testiranje hodočasničkog programa i izviđanje rute.

blje. Do kraja godine očekujem početak realizacije ovog za nas najvažnijeg infrastrukturnog projekta u povijesti koji će promijeniti kvalitetu življenja svih nas, koji će promijeniti i uvjete u kojima gospodarstvo funkcionira i kojim ćemo dostići standarde svih europskih gradova i njihovih stanovnika – poručio je gradonačelnik Bilić.

AKTUALNO

28. veljače 2020.

Želimo stvoriti prehrambeno i poljoprivredno samoodrživ grad Poljoprivreda Grad Ludbreg već dugi niz godina kontinuirano provodi poticajne mjere i aktivnosti usmjerene na rast i razvoj poljoprivrede kao vrlo važne djelatnosti ludbreškog kraja. Cilj je potaknuti sve one koji se godinama bave poljoprivredom, a prvenstveno male proizvođače da kroz gradske poticaje u tome budu sigurniji i na taj način lakše unaprjeđuju proizvodnju. Rezultiralo je to činjenicom da je Ludbreg na šestom mjestu kada je u pitanju subvencioniranje poljoprivrede.

Upravo je to bila tema konferencije za medije koja je održana u Uredu gradonačelnika Ludbrega, Dubravka Bilića koji je spomenuo kako je konačni cilj poticaja stvoriti održivo mjesto koje može proizvesti dovoljno hrane za sebe. Podsjetio je da je Ludbreg tradicionalno poljoprivredno središte gornje Podravine i da se ovdje proizvodilo i puno stoke, svinja, telića, goveda pa do žitarica, cvijeća, ljekovitoga bilja, a tu poljoprivrednu proizvodnju i znanje koje ljudi imaju nastoji se sačuvati i omogućiti da ona bude ili temelj ili dodatna djelatnost u kućanstvu.

- Odlučili smo pomoći ljudima koji su se oduvijek bavili poljoprivredom, znaju raditi na zemlji i proizvoditi hranu, da kroz gradske poticaje dođu do malo boljih brojki i da počnu više zarađivati od poljoprivrede. Odlučili smo poduprijeti onaj tradicionalni sloj poljoprivrednika, one kojima je poljoprivreda druga djelatnost i male poljoprivredne proizvođače – rekao je gradonačelnik Bilić te dodao kako velike poljoprivrednike, stočare i ratare potiču država i Europska unija kroz sustav poticaja. Dodao je i kako je na poticaj mladih entuzijasta pokrenuta Poljoprivredna zadruga "Ludbreški kraj", a tu

je i provedba europskih projekata baziranih na brendiranje prehrambenih proizvoda. Grad Ludbreg godišnje izdvaja oko 200 tisuća kuna poticaja malim poljoprivrednim gospodarstvima, dvočlanim i tročlanim obiteljima, koje pokušavaju uzgojiti četiri, pet tovljenika ili desetak odojaka u domaćoj proizvodnji, na tradicionalan način i na taj način, a nisu izostavljeni ni vinari i pčelari.

- Partner u poticanju stočarske proizvodnje koja je nekad bila temeljna proizvodnja ovoga kraja, nam je Veterinarska stanica Ludbreg s kojom smo do zaista velikih razmjera potaknuli proizvodnju svinja. Cilj nam je da ljudi od poljoprivrede osjete korist pa svake godine kroz 14 različitih mjera podijelimo više od 300 tisuća kuna izravnih poticaja. Naravno, potičemo vinogradare u kupnji loznih sadnica, s Veterinarskom stanicom u stočarskom dijelu pomažemo

Sirana Pajnogač Uz kvalitetan pristup i poticanje poljoprivredne proizvodnje stižu i brojni rezultati. Među njima su i nagrade koje je osvojila Sirana Pajnogač sa sjedištem u Hrastovskom.

- Prije smo imali puno krava i bavili smo se mljekarstvom no nakon što se promijenila cijena mlijeka orijentirali smo se na proizvodnju sireva. Nije to jednostavan posao, ali upravo su nagrade ono što nas tjera naprijed, a nekako vjerujemo i da proizvodnjom prgica čuvamo tradiciju našega kraja – rekla je Brankica Pajnogač. Podsjećamo, Pajnogači su na nacionalnom ocjenjivanju osvojili zlato za bijelu i blagu prgicu te broncu za ljutu prgicu, a za sir Ljutko srebrnu medalju.

- Ponosni smo jer su naši proizvodi dosta traženi. Riječ je o autohtonim proizvodima, sama prgica karakteristična je upravo za ovaj dio Hrvatske i zato ustrajemo u toj proizvodnji. Prgice su radile naše bake, tada nije bilo frižidera, sir se slagao sa solju, dimom, sušio se. Upravo takav oblik proizvodnje, bez raznih dodataka i mi prakticiramo – zaključuje Brankica Pajnogač.

umjetno osjemenjivanje ne samo goveda nego i svinja i na taj način želimo stvoriti osnovu za zdravu prehranu na našem području.

Imamo tržnicu koja funkcionira i želja nam je zapravo stvoriti prehrambeno i poljoprivredno samoodrživ grad – rekao je gradonačelnik Bilić.

Konferenciji je nazočio i Nikola Vidaković, direktor Veterinarske stanice u Ludbregu koji je istaknuo kako dugi niz godina uspješno surađuju s Gradom Ludbregom.

- Na gradskom smo vijeću donijeli neke odluke koje stimuliraju male držaoce domaćih životinja, prije svega govedare i svinjogojce, kozare da ustraju u proizvodnji. Grad Ludbreg subvencionira umjetno osjemenjivanje goveda i svinja, a tu su još i druge mjere za držaoce svinja

sa subvencijama, a sve su to značajne mjere kojima održavamo proizvodnju, ali i osiguravamo egzistenciju obiteljima, a možda i najvažnije osiguravamo kvalitetnu hranu za naša pučanstva – rekao je Vidaković. Spomenuo je i kako je ludbreški kraj uvijek bio poznat po stočarstvu. - Pošto smo centar svijeta mi smo i centar stočarstva. Do autoceste Čakovec Zagreb imamo 10km, geografski položaj nam je odličan, a momentalno nam treba samo dobrih kupaca. 70 posto svinjogojaca je u ludbreškom kraju, govedara više nema kao nekada, ali smo poznati po peradarstvu.

Vjerujem da upravo ovakvim konferencijama možemo skrenuti pažnju nekih velikih firmi i lanaca da nas prepoznaju po proizvodnji svinja, goveda i peradi – zaključio je Vidaković.

3

Poljoprivredna zadruga U Ludbregu je prije pet godina osnovana i Poljoprivredna zadruga "Ludbreški kraj" koja danas okuplja preko 40 zadrugara.

- Kada smo krenuli sa zadrugom imali smo 12 zadrugara, bili su to mali proizvođači povrća i voća. Grad Ludbreg je u samom početku osigurao nam prostor i hladnjaču te pakirnicu. Početkom svake godine upisivali smo zainteresirane članove te smo došli do brojke od 41 zadrugara i 22 kooperanta koji sudjeluju u zadruzi. Jučer smo na Skupštini donijeli odluku o primanju novih 20 zadrugara u naše redove. - rekao je Lenček. Dodao je i kako se pored asortimana povrća i voća šire i na žitarice kako bi se prilagodili tržištu. - Krećemo s proizvodnjom hajdine, a to nam je omogućio naš najveći partner Podravka. Pored Podravke radimo i s trgovačkim lancima i malim poduzećima ili smo posrednici malim proizvođačima do cilja odnosno pronalaska novog tržišta – rekao je Lenček. Dodao je kako je Grad Ludbreg podrška u djelovanju, a posebna pomoć bila je nabava kalibratora.

- Proizvođači krastavaca više ne moraju gubiti vrijeme na klasiranje proizvoda jer sada to radimo strojno. Podravka je napomenula da smo jedinstveni u Hrvatskoj jer krastavci kornišoni koji se kod nas u sezoni beru od 8 sati ujutro u 22 sata istog dana su kod njih u tvornici već u teglici.

Brže od toga ne može i kupac dobiva najsvježiji proizvod – kaže Lenček. U 2019. godini Poljoprivredna zadruga otkupila je 151 tonu povrća dok je u 2017. godini ta brojka bila 35,5 tona. - Vidljivo je da je naš rad prepoznat, a posebice kada pogledamo brojke.

Nismo se bazirali samo na učlanjivanje članova s područja grada već naši članovi dolaze i iz susjednih županija, a dva člana su iz Zagreba – zaključuje Lenček.

Poziv za korištenje vrtnih parcela

Još 2015. godine Grad Ludbreg započeo je projekt „Varoški vrti“ u sklopu kojeg je zainteresiranim građanima dano na korištenje 25 vrtnih parcela, svaka površine 50m². Uređene vrtne parcele namijenjene su građanima koji nemaju vlastiti vrt, a iste se nalaze na lokaciji koja nosi naziv „Varoški vrti“ po čemu je i sam projekt dobio ime.

Zemljište je korisnicima dano na raspolaganje kroz vremensko razdoblje od dvije godine s mogućnošću produljenja korištenja, a trenutno se obrađuje 21 od ukupno 25 parcela.

Pozivamo sve zainteresirane građane koji se žele zdravo hraniti, boraviti na svježem zraku i obrađivati svoj vrt da se jave u Upravni odjel za razvojne projekte, društvene djelatnosti i lokalnu samoupravu, Odsjek za razvojne projekte, poduzetništvo i turizam kako bi ispunili zahtjev za korištenje parcela „Varoških vrti“.

4

INFORMATOR

28. veljače 2020.

Drugi transnacionalni sastanak VR EDUCATION U petak 31. siječnja organiziran je drugi transnacionalni sastanak u sklopu projekta VR Education. Sastanak se održao u bugarskom gradu Pazardzhiku. Nositelj projekta vrijednog 189.751,00 eura je Grad Ludbreg. Na sastanku su sudjelovali predstavnici Grada Ludbrega te projektnih partnera, tvrtke Lunar j.d.o.o. i Srednje škole Ludbreg iz Hrvatske, te partneri iz Sjeverne Makedonije, Cipra i Bugarske. Domaćin sastanka bio je Centar za održivi i ekonomski razvoj iz Pazardzhika.

Glavna svrha sastanka bila je dogovor oko daljnjih projektnih aktivnosti i nadolezećih događaja te definiranje školskih predmeta i timova koji će raditi na intelektualnom outputu – VR edukativni modul „Znanje kao jedini izlaz“ (escape room). Također, na sastanku su dogovorene daljnje aktivnosti u sklopu projekta u tekućoj kalendarskoj godini, izabran najbolji učenički rad koji će se koristiti kao službeni projektni logo te predstavljena brošura s predloženim scenarijima “escape rooma” po nastavnim predmetima.

JAVNI POZIV

o započinjanju postupka evidentiranja javne ceste

Završio dvogodišnji projekt "Zeleno želimo”

Ovim pozivom obavještavaju se nositelji stvarnih prava na nekretninama koje graniče sa zemljištem na kojem je izvedena cesta, o započinjanju postupka izrade geodetskog elaborata za evidentiranje ceste: - LC 25094 u naselju Vinogradi Ludbreški koja u naravi predstavlja dio ulice Starjak, dio ulice Budim i ulicu Puhlaki te dio Vinogradske ulice u Hratsovskom Oznaka ceste i naziv prema Odluci o razvrstavanju javnih cesta (NN, br.103/18): Lokalna cesta 25904 Opis dionice ceste: Hrženica (Ž2071) - Luka Ludbreška Poljanec - Ludbreg ( D24), a u naravi se radi o ulici Puhlaki, dijelu ulice Starjak, dijelu ulice Budim u Vinogradima Ludbreškim i dijelu Vinogradske ulice u Hrastovskom smještenim na k.č. 8, 23, 24/1 i dr. u k.o.Vinogradi Ludbreški, a moguće je da cesta obuhvaća i manji dio neke od susjednih čestica.

Dužina ceste za evidentiranje je oko 2150 m.

Datum započinjanja radova evidentiranja: 03.03.2020. od 9-10:30h U pogledu evidentiranja gore navedene ceste, geodetski elaborat izvedenog stanja izradit će ovlašteni inženjer geodezije iz Ureda ovlaštenog inženjera geodezije vl.Milan Mirčetić iz Ludbrega, V. Nazora 8.

Predstavnik županijskih cesta započet će s obilježavanjem granica zemljišta na kojemu je izrađena predmetna cesta uz pomoć ovlaštenog inž.geodezije koji se brine da lomne točke granica ceste budu ispravno stabilizirane i obilježene.

Nositelji stvarnih prava na naprijed navedenom zemljištu mogu izvršiti uvid u geodetski elaborat izvedenog stanja ceste te zatražiti eventualna dodatna pojašnjenja dana 05.03.2020. u vremenu od 8-14 sati u prostorijama Ureda ovl.inž.geod.

Milan Mirčetić u Ludbregu, Vladimira Nazora 8.

VINO –

LUDBREŠKI PETI ELEMENT U varaždinskoj palači Herzer održana je završna konferencija u sklopu dvogodišnjeg projekta “Zeleno želimo”. Projekt punog naziva “Povezivanje zelene turističke ponude zaleđa s registriranom prirodnom i kulturnom baštinom” provodio se na području Slovenije i Hrvatske, na području općina Dobrovnik i Veržej u Sloveniji i gradova Ludbreg i Varaždin s hrvatske strane.

Glavni cilj ovog projekta bio je stvoriti i implementirati nove turističke sadržaje na projektnom području na temelju uključivanja kulturne i prirodne baštine, u kombinaciji s uzbudljivim sadržajem iz zaleđa, tj. ruralnih krajeva koji okružuju gradove te ciljnim skupinama omogućiti nova iskustva i s druge strane učinkovitije ponuditi nasljeđe i sadržaj u zaleđu kroz održivi turizam.

– Moramo napomenuti koliko je važan ovaj projekt za cjelokupnu turističku ponudu Ludbrega.

Naš grad je malen, ali je poznat po brojnim znamenitostima, prije svega poznat je po kreativnosti i marljivosti svojih stanovnika.

Stoga smo se s veseljem uključili u ovaj međunarodni projekt prijateljstva i suradnje kako bismo iz njega na temeljima međusobnog uvažavanja izvukli ono najbolje iz našega grada, staru kulturnu tradiciju Ludbrega koja se spominje još u davnim danima. Željeli smo turizam koji svi često spo-

minjemo kao vrlo važnu gospodarsku granu potaknuti da se razvija novom snagom i u novim smjerovima. Nas godišnje posjeti preko 200 tisuća ljudi, ali prenoći ih puno manje i u ovom projektu vidimo priliku da još odlučnije krenemo naprijed – rekao je na konferenciji ludbreški gradonačelnik Dubravko Bilić.

Projekt Zeleno želimo odobren je u okviru Programa suradnje Interreg V-A SlovenijaHrvatska 2014.-2020.

Prijavitelj projekta bio je Poljoprivredno šumarski zavod Murska Sobota, a partneri s hrvatske strane projekta su Hrvatska gospodarska komora – Županijska komora Varaždin, Grad Ludbreg, Turistička zajednica grada Varaždina. Kao pridruženi partneri na projektu uključeni su i Grad Varaždin te Turistička zajednica Grada Ludbrega.

Kroz projekt uspostavljen je zajednički turistički brend – KULTNATURA. U jačanje kapaciteta uključene su 232 osobe iz obje države.

Na lokacijama baštine tijekom trajanja projekta bilo je 8.000 više posjeta, a na području baštine općina Veržej i Dobrovnik te grada Ludbrega realizirane su tri infrastrukturne investicije.

Ukupna vrijednost projekta iznosila je 836.515 eura, od čega je 711 tisuća osigurano iz EU izvora.

Izložbeno prezentacijski prostor, takozvani Vinski podrum „Trsek“ smješten u pomoćnoj zgradi dvorca Batthyany uređen je u sklopu provedbe projekta „Zeleno želimo“ koji je sufinanciran putem programa prekogranične suradnje Interreg Slovenija - Hrvatska 2014-2020. Za realizaciju ovog projekta Gradu Ludbregu su odobrene potpore, iz Eu fondova u iznosu od 847.351,15 kn. Vinski podrum „Trsek“ sastoji se od dviju manjih uređenih prostorija koje svim posjetiteljim nude doživljaj vinske i gastronomske ponude te običaja grada Ludbrega u autohtonom ambijentu. Kroz projekt Zeleno želimo razvijena su četiri različita mikroproizvoda koja su povezana u zajednički proizvod, a svaki od njih ima drugačije polazište u smislu baštine i sadržaja u zaleđu. Svi mikroproizvodi zajedno formiraju zanimljivu cjelinu sa sadržajima koji su od interesa za široku populaciju. Svaki pojedini mikroproizvod temelji se na jedinstvenom ishodištu, uzimajući u obzir ponudu pojedinog mikropodručja – priroda i kretanje, gastronomija, zanati i rukotvorine i vina. Upravo ovaj posljednji, vino slovi kao ludbreški peti element i stoga je sasvim logično da je u Ludbregu fokus bio upravo na njemu.

28. veljače 2020.

DONOSIMO

5

2020. GODINE

PROGRAM PROSL AVE DANA GRADA

6

AKTUALNO

28. veljače 2020.

Ludbreg jedan od sudionika

Međunarodni sajam turizma u Beogradu

Grad Ludbreg, u suradnji s Turističkom zajednicom Grada Ludbrega, Lucera d.o.o. i Centrom za kulturu i informiranje „Dragutin Novak“ sudjelovao je 42. Međunarodnom sajmu turizma u Beogradu koji se održao od 20. do 23. veljače 2020. godine. Ovaj je sajam najveći sajam turizma na našim prostorima te okuplja više od 800 izlagača iz 40 država.

Od 2003. godine sajam je član Udruženja europskih turističkih sajmova i Međunarodnog udruženja trgovačkih sajmova u turizmu.

Sajam posjećuje više od 64 500 posjetitelja, a djeluje pod sloganom „Ljeto je bliže nego što mislite“. Zemlja partner 42. izdanja Međunarodnog sajma turizma je Egipat.

-Motivi putovanja turista mijenjaju se iz godine u godinu, bilježi se rast turističke potražnje, a turistička ponuda postaje raznovrsnija i prilagođenija motivima putovanja i potražnji. Upravo je zbog toga ovaj sajam vrlo dobra prilika za Grad Ludbreg: da se upoznamo s motivima putovanja, prilagodimo ponudu Grada turističkoj potražnji, ali i prezentiramo naš lijepi Grad na najvećem sajmu u regiji - rekla je direktorica Turističke zajednice Grada Ludbrega, Andreja Horvat.

„Putevima Hane Seneš“ U radni posjet gradonačelniku Ludbrega stigli su vladika Jovan Ćulibrk, eparh pakračko-slavonski, virovitički paroh Jovica Gačić, prof. Simcha Goldin sa Sveučilišta u Tel Avivu i Milivoj Dretar, ludbreški povjesničar. Razlog posjeta bio je razgovor o potencijalnom razvoju povijesno-turističke rute „Putevima Hane Seneš“ koja bi u Sloveniju, Hrvatsku i Mađarsku godišnje privukla nekoliko grupa turista iz Izraela.

Hana Seneš (1921. – 1944.) bila je židovska pjesnikinja i poznata padobranka koja se tijekom Drugog svjetskog rata borila protiv nacista. Njena želja bila je da uđe u okupiranu Mađarsku i pomogne spasiti što više Židova od stradanja u logorima. Nekoliko mjeseci provela je na području sjeverozapadne Hrvatske, čak i na ludbreškom području. Nije uspjela u svojoj misiji jer je uhvaćena i osuđena na smrt. U Izraelu ima status narodne heroine te se mnogo ulica i institucija naziva njenim imenom. Prof.

Goldin bavi se njenom biografijom i u tu je svrhu došao u Hrvatsku.

Cilj je da izraelski turisti prođu njenim putem prema Budimpešti, a Ludbreg se nalazi na tom putu. Gostima su posebno bile zanimljive činjenice da je u Ludbregu postojala židovska zajednica sa sinagogom i danas zaštićenim grobljem, da je obitelj Šmidlehner proglašena Pravednicima među narodima. Predviđa se da bi izraelski turisti trebali dio svojeg puta provesti u Ludbregu i okolici, a prva grupa trebala bi stići već u kolovozu. Gradonačelnik Bilić prihvatio je ideju ove turističke ture i predstavio turističke atrakcije grada Ludbrega i okolice.

Održani sastanci s ciljem zajedničkog razvoja modela dobre prakse Projekt Partnerstvo za društvenu i solidarnu ekonomiju okupio je angažirane građane i predstavnike partnerskih gradova Ludbrega i Pregrade, a glavna tema razgovora bila je planiranje daljnjeg rada Vijeća i aktivno sudjelovanje članova u razvoju modela dobre prakse u lokalnoj zajednici.

U sklopu projekta Partnerstvo za društvenu i solidarnu ekonomiju (PDSE), 6 i 7. veljače održani su sastanci Vijeća za društvenu i solidarnu ekonomiju gradova Ludbreg i Pregrada, koje čine angažirani građani te predstavnici gradova, raznih udruga, organizacija i LAG-ova.

Na sastancima se, uz dosad provedene aktivnosti, razgovaralo i o održavanju DSE trening programa i obilježavanju Dana dobre ekonomije te o planiranju daljnjeg rada Vijeća i aktivnom sudjelovanju članova u zajedničkom razvijanju modela dobre prakse u lokalnoj zajednici.

Također, dogovoreno je da će se organizirati poseban

PROJEKT "PARTNERSTVO ZA DRUŠTVENU I SOCIJALNU EKONOMIJU"

sastanak članova DSE vijeća na temu prezentacije rezultata studije Kvaliteta života u lokalnoj zajednici čija je izrada u tijeku, a na osnovu koje će se razvijati model dobre prakse u lokalnoj zajednici.

U sklopu plana rada Vijeća predviđene su sljedeće aktivnosti: •

redoviti sastanci DSE Vijeća 2020. godine

•

sudjelovanje na DSE trening programu u sklopu projekta,

•

sudjelovanje u organizaciji Dana dobre ekonomije u sklopu projekta,

•

sudjelovanje na konferenciji o Dobroj ekonomiji u Zagrebu,

•

sudjelovanje u kreiranju modela dobre prakse za lokalnu zajednicu,

•

prezentacija rezultata Studije o kvaliteti života članovima lokalne zajednice (ili organizacijama kojima članovi Vijeća pripadaju),

•

prezentacija PDSE projekta u sklopu drugih projekata koje članovi Vijeća provode u gradovima Ludbregu i Pregradi.

Partnerstvo za društvenu i solidarnu ekonomiju projekt je švicarsko-hrvatskog programa suradnje, kojim se osnažuje održivi lokalni razvoj dva hrvatska grada – Ludbrega i Pregrade, promovira doprinos ispunjenju Ciljeva održivog razvoja te, kroz podršku i transfer znanja švicarskog partnera, aktivno promovira i zagovara društvena i solidarna ekonomija u Hrvatskoj.

PROJEKT

28. veljače 2020.

Projekt koji nas je učio čuvati okoliš Grad Ludbreg u partnerstvu s Općinom Kalnik privodi kraju projekt “O okolišu se pobrini i otpad zbrini” koji je usmjeren na poticanje lokalne zajednice i svih društvenih skupina na odgovorno ponašanje s otpadom i zaštitu okoliša.

Iz tog razloga provodile su se aktivnosti poput izrade i distribucije različitih promotivnih materijala poput plakata, letaka i brošura za odgovorno postupanje s otpadom, organizirale su se specijalizirane televizijske emisije te radijske emisije sa sugovornicima koji su stručni u području sanacije otpada, ponovne uporabe, recikliranja i zaštite okoliša i provodile su se aktivnosti koje su bile usmjerene na naše najmlađe sugrađane, djecu i mlade. Aktivnosti koje su bile usmjerene na djecu i mlade su edukativne radionice koje su se odvijale u sklopu izvannastavnih aktivnosti u prostorima škola i vrtića u Ludbregu i Kalniku.

Cilj provedenih radionica bio je osvijestiti djecu od najranije dobi o važnosti brige za okoliš te ih potaknuti na aktivno uključivanje u procese zbrinjavanja otpada u svojim kućanstvima.

Djeca i mladi su na radionicama učili o tome kako izbjeći ili smanjiti nastanak otpada kod kuće i u školi te koje navike i ponašanja moraju promijeniti kako bi manja količina otpada završila na odlagalištima. Neke od smjernica na koje se djecu pokušalo uputiti odnose se na štednju električne energije, štednju pitke vode, smanjenje otpada u kućanstvu, pravilno odvajanje otpada

te kako koristiti otpad u kreativne svrhe. Korištenje otpada u kreativne svrhe je bila aktivnost koja je polučila najbolje rezultate kod djece i mladih, jer su sami od otpada stvorili kreativne predmete poput vaza, ukrasnih kutija te različitih spremnika. Za djecu sedmih i osmih razreda su organizirana natjecanja koja su bila zamišljena kao Eko kvizovi.

Timovi su se međusobno natjecali tko zna više o gospodarenju otpadom, zbrinjavanju otpada, zaštiti okoliša i o održivom razvoju.

-Provedenim aktivnostima i načinima širenja informacija o važnosti adekvatnog gospodarenja otpadom, sortiranja, recikliranja, uporabe i zaštite okoliša pozitivno smo utjecali na naše sugrađane i barem malo podigli razinu njihove svijesti o važnosti zaštite okoliša i njegovog očuvanja za buduće generacije – rekla je Petra Međimurec, voditeljica projekta – i nadodala da će se slične aktivnosti provoditi i dalje.

Projekt provodi Grad Ludbreg u suradnji s Ministarstvom zaštite okoliša i energetike te Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Vrijednost projekta je 499.997 tisuća kuna, a 424.997,45 tisuća kuna je iznos odobrenih sredstava koji sufinancira Europska Unija iz Kohezijskog fonda u financijskom razdoblju 2014.-2020., dok preostali iznos sufinancira Grad Ludbreg.

-Vjerujem da nam je projekt "O okolišu se pobrini i otpad zbrini" kroz održane javne tribi-

ne i radionice znatno pomogao kako bi znali više i bolje razvrstavati otpad, kako bi znali da otpad nije smeće već ga moramo znati razvrstavati i kako bi to i naša djeca znala u svrhu daljnje obrade i recikliranja da bi ga sveli na što manju razinu štetnosti u Hrvatskoj i u svijetu. Gdje bude čišći zrak, tu će biti kvalitetnije živjeti. Gledajući na svjetskoj razini, tu postoje fondovi, a vjerojatno će biti i porezi na onečišćenje okoliša, što će vjerojatno doći i k nama. To malo grubo sada

izgleda, ali vjerojatno ćemo morati kupovati i zrak. Tko će imati više šume, bit će bogatiji zbog zraka, kisika – kazao je Mladen Kešer, načelnik Općine Kalnik.

Kroz održane tribine i radionice stanovnici Ludbrega i Kalnika dobili su brojne korisne informacije. - Problem otpada nije samo problem Hrvatske, nego i u svijetu. Prvo moramo raditi na svijesti da moramo spriječiti da otpad uopće nastane. Međutim, tu su razni uređaji, iz trgovačkih centara se vraćamo s plastičnim vrećicama koje kupujemo i drugo. Razmislimo da već na početku to spriječimo, da kupujemo bez suvišne ambalaže, u rinfuzi.

Mi rješavamo i gasimo problem, a ne krećemo od toga da do problema ne dođe. Govorimo kolike su količine otpada, a ne rješavamo to na izvorištu – kazala je Dijana Mijač Dretar, jedna od voditeljica radionica na području Općine Kalnik. Slične poruke uputila je i Maša Horvat koja je na ludbreškom području održala javne tribine.

- Čovjek je svojim aktivnostima ugrozio prirodnu ravnotežu na Zemlji, a samim time i svoje postojanje na njoj. Neracionalno iskorištavanje prirodnih bogatstava, neplanska sječa šuma, prekomjerna upotreba pesticida, nagomilavanje otpada - dovela nas je do toga da ako sada nešto ozbiljno ne poduzmemo, više nećemo moći popraviti štetu.

Stoga je Europska komisija propisala Zakone i postavila ciljeve zaštite okoliša kojih se moraju pridržavati sve članice Unije – rekla je Maša Horvat. Dodala je i kako svaki pojedinac može doprinijeti u očuvanju okoliša.

- Osim pravilnim odvajanjem otpada možemo to učiniti kupovanjem proizvoda u većoj ambalaži, nošenjem platnene torbe u kupovinu, izbjegavanjem kupnje jednokratnih proizvoda, popravljanjem predmeta i uređaja, korištenjem punjivih baterija i štednih žarulja – kazala je M. Horvat.

7

O okolišu se pobrini i otpad zbrini

Natjecanje učenika U sklopu projekta „O okolišu se pobrini i otpad zbrini“ 3. veljače 2020. u Osnovnoj školi Ludbreg održano je natjecanje za djecu osnovnoškolske dobi u domeni zaštite okoliša i pravilnog razvrstavanja otpada.

Natjecanje se sastojalo od teorijskog i praktičnog dijela. Teorijski dio činio je pismeni ispit od 20 pitanja u kojem se provjeravalo znanje vezano uz gospodarenje i zbrinjavanje otpada, zaštitu okoliša i održivi razvoj. Praktični dio činila je brzina i stručnost sortiranja otpada. U praktičnom dijelu sortirale su se tri vrste otpada; papir, plastika i metal.

Učenici su se natjecali pojedinačno i međusobno.

- Učenici koji su pokazali dobro znanje i ostvarili najviše bodova na pisanom djelu ušli su u drugi krug natjecanja koje se odnosilo na sortiranje otpada. Konačno bodovanje sastojalo se od tri elementa – broj ostvarenih bodova na ispitu, najbrže vrijeme sortiranja te točnost, odnosno broj pogrešaka prilikom sortiranja. Učenici koji su ostvarili najviše bodova na ispitu te bili najbrži u sortiranju otpada osvojili su vrijedne nagrade. Nagrada za prvo mjesto bio je Led televizor, nagrada za drugo mjesto bilo je prijenosno računalo, a nagrada za treće mjesto tablet - rekla je Spomenka Škafec, direktorica Komunalnog poduzeća Lukom koje je i organiziralo natjecanje.

„Sadržaj ove publikacije je isključiva odgovornost Grada Ludbrega.“

8

PROJEKTI

28. veljače 2020.

Dječji vrtić Smjehuljica u suradnji s projektnim partnerom Gradom Ludbregom provodi projekt

Projekt „Smjehuljica – moj drugi dom” (broj ugovora UP.02.2.2.08.0037) provodi se u periodu od 4. 9. 2018. do 4. 9.

2020. godine. Njegova ukupna vrijednost iznosi 2.663.742,10 HRK, a udio sufinanciranja od strane Europskog socijalnog fonda iznosi 100%. Nositelj projekta je Dječji vrtić Smjehuljica, dok Grad Ludbreg ima ulogu projektnog partnera.

Budući da je projekt u svojoj završnoj fazi popričali smo s osnivačicom i vlasnicom Dječjeg vrtića Smjehuljica Gordanom Trnjak-Vajagić o dosad postignutim rezultatima.

- Ono što nam je bilo najvažnije i čemu smo zapravo težili je permanentna edukacija naših odgajatelja te razvoj i implementacija novih usluga i programa u radu ustanove. Zahvaljujući projektu četiri su odgajatelja položila edukaciju iz područja kinezioloških aktivnosti, tri odgajatelja za program učenja engleskog jezika, a jedan odgajatelj i zdravstveni voditelj za područje senzorne integracije kao podrška djeci s poteškoćama u psihofizičkom razvoju. - otkriva Gordana Trnjak-Vajagić koja je i sama završila edukaciju za provođenje Neurofeedback metode koja se provodi

s djecom kod kojih su izražene poteškoće s pažnjom, hiperaktivnošću, spavanjem, mokrenjem, govorom i slično.

Uz sve navedeno iz sredstava vrtića dodatno su educirana dva odgajatelja za područje folklora i očuvanja kulturne baštine te jedan odgajatelj za učenje engleskog jezika. U planu je i odlazak na edukaciju o likovno-kreativnom stvaralaštvu također u vlastitim sredstvima vrtića.

- Unapređivanjem postojećih programa i uvođenjem novih usluga u rad vrtića, djeci se pruža veća kvaliteta odgoja te potiče njihovo stvaralaštvo i kreativnost, razvijaju njihove motoričke i kognitivne sposobnosti kao i logičko razmišljanje. Paralelno s jačanjem kapaciteta odgajatelja unaprjeđivali smo i inventar samog vrtića koji odgovara aktivnostima za koje su se odgajatelji educirali. – dodaje vlasnica.

Osim što je projekt usmjeren na unapređenje postojećih i razvoj novih programa te jačanje kapaciteta stručnjaka-odgajatelja jedan od njegovih rezultata je i uvođenje usluge poslijepodnevnog rada vrtića s ciljem usklađivanja poslovnog i obiteljskog života roditelja polaznika.

Dječji vrtić Smjehuljica u fazi je izgradnje novog odgojnoobrazovnog prostora - U fazi smo izgradnje novog vrtića koji će se nalaziti preko puta novog trgovačkog centra. Za Badnjak smo dobili najljepši poklon – građevinsku dozvolu. Kroz kojih mjesec dana trebali bi započeti s prvim radovima, dakle izgradnjom temelja. Ostatak objekta bit će montažni. – objašnjava Gordana Trnjak-Vajagić.

Novi vrtić zamišljen je na način da sve odgojno obrazovne skupine gledaju na jug i imaju svoje terase.

Vanjski dio prostora sadržavat će adrenalinski park, primjereno sportsko igralište, voćnjak, eko zonu te smirujuću zonu, dok se za unutrašnjost planira implementacija sportske dvorane.

– Da bismo bili pristupačni roditeljima uveli smo uslugu poslijepodnevnog rada. Za sada radimo do 18:30 sati, a ako se ukaže potreba te uz prethodnu najavu radimo i do 20 sati. - zaključuje vlasnica.

Interreg projekt i suradnja s američkom tvrtkom Srednja škola Ludbreg Srednja škola Ludbreg potpisala je ugovor s globalnim divom u proizvodnji CNC tehnologije, američkim HAAS-om. Ugovor je vrijedan 10 tisuća dolara od čega će se 40 tisuća kuna iskoristiti za stipendiranje učenika dok će se ostatak utrošiti na potrošni materijal.

Nastavak je to razvoja ludbreške škole u smjeru strukovnih zanimanja, pri čemu je najnoviji projekt škole Tehnološki edukacijski centar za CNC tehnologiju.

– U Hrvatskoj ovaj projekt provode u Osijeku i Sisku, a naša škola bit će treća. Pokrenuli bi cjeloživotno obrazovanje gdje bi redovno upisani učenici na kraju školovanja, uz regularnu svjedodžbu, dobili i njihov dodatni certifikat kojim su upisani u njihovu bazu stručnjaka za HAAS strojeve. Taj certifikat vrijedi u cijelom svijetu – rekao je Josip Zdelar, ravnatelj SŠ Ludbreg, te dodao kako u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske 90 posto privatnika ima HAAS-ove High-tech strojeve. Sve je to vezano uz projekt u sklopu dogradnje dodatnih praktikum i radionica na površini od 1200 m2.

Inače, američka kompanija HAAS je, osim po CNC proizvodnji, poznata i po sudjelovanju u najjačim motonatjecanjima u svijetu pa tako posjeduje i ekipu u Formuli 1. HAAS-ova vizija školovanja uključuje učenje i rad na najopremljenijim

CNC strojevima prateći tehnologije iz potrebe realne proizvodnje. Američka tvrtka Haas preko HTEC centara daje potporu tehničkim školama širom Europe u obrazovanju iz područja CNC tehnologije. Školama se daje potpora u nabavi strojeva, nastavnim materijalima.

- Upisujemo CNC operatere, strojarska zanimanja općenito i ova suradnja je dokaz da je naš rad prepoznat. Mi smo profil škole kakve su u njihovom interesu, a dodatna prednost bio je i sam smještaj Ludbrega kao i poslodavci u našem okruženju koji koriste njihovu tehnologiju – rekao je J. Zdelar te dodao kako će učenicima visina stipendije ovisiti o broju odrađenih sati u sklopu praktične nastave koju obavljaju u školskom praktikumu.

-Drugi dio novca bit će utrošen na opremanje praktikuma HAAS strojevima i softverima, a to je jako važno jer učenicima omogućuje kvalitetnu praktičnu nastavu uz praćenje suvremenih trendova. Mi smo škola koja je orijentirana potrebama tržišta i želimo da naši učenici kad završe srednjoškolsko obrazovanje budu spremni za posao – kaže Zdelar.

Osim što prate potrebe tržišta rada u Srednjoj školi Ludbreg prate i razvoj sveučilišnih programa. - U planu nam je omogućiti upis programa tehničar za mehatroniku. Riječ je o sektoru elektrotehnike, ali s naglaskom na strojarstvo i tim zanimanjem imali bismo zaokruženu priču. Vjerujem da taj program uz

program strojarsko-računalni tehničar nudi odličnu izobrazbu za nastavak studija na STEM fakultetima jer učenici imaju pojačanu fiziku i matematiku, a upravo u tom segmentu razvijaju se i fakultetski programi. Posebno pratimo razvoj Sveučilišta Sjever obzirom da nam je blizu i time dodatno prihvatljivo našim učenicima – kaže Zdelar. Škola je uspješna i kada su u pitanju europski projekti. Nedavno im je odobren projekt "robotsConnecting" vrijedan 217 tisuća eura od čega Srednjoj ško-

li Ludbreg kao nositelju projekta pripada 116 tisuća eura. Sredstva će se koristiti za opremu i edukaciju učenika i nastavnika za primjenjivanje novih tehnologija kao što su hidraulika, pneumatika, automatizacija, robotika, solarna energija u poljoprivrednoj proizvodnji.

-U nekoliko smo europskih projekata partner Gradu Ludbregu u provedbi, a sada smo i nositelj ovog projekta. Sve su to povezane priče kojima želimo unaprijediti znanje naših učenika kao i nastavnog osoblja. Ovih

nas dana očekuje i potpis ugovora sa Srednjom školom Opeka Marčan, a riječ je o važnom projektu u kojem sudjelujemo kao partneri u Centru kompetencija za hortikulturu vezano na nove tehnologije tj. povezivanje i primjenu strojarstva i elektrotehnike u hortikulturi, potom slijedi i energetska obnova radionice pa dogradnja praktikuma – kaže Zdelar. Uz to u Srednjoj školi Ludbreg postoji učenička zadruga, imaju zbor i dramsku sekciju, izdaju školski list. Puno toga u tako malo godina postojanja.

28. veljače 2020.

PROJEKTI

9

10

SUSRETI

28. veljače 2020.

Rotarijanci i ove godine nagrađuju izvrsnost Rotary Club Ludbreg u petak, 7. veljače, organizirao je tradicionalnu “Večer zlatnih vina u Centru svijeta”. Program je održan u Hotelu Amalia samo tjedan dana nakon 28. Međunarodne izložbe vina u Ludbregu.

Obzirom da upravo ludbreška izložba slovi kao jedna od najboljih izložbi mladih vina u Hrvatskoj, Rotary club Ludbreg je i ove godine organizirao tradicionalnu „Večer zlatnih vina u Centru svijeta“ na kojoj su se mogla kušati najbolje nagrađena mlada vina proizvedena u prošloj godini.

-Djelovanje našeg Rotary cluba ulazi u 13. godinu, a ciljevi su nam prvenstveno humani, odnosno biti pomoć u društvu.

Večer mladih vina jedna je od takvih akcija, ovo je već sedma po redu. Upravo večerašnje donacije upotrijebit će se za dariva-

nje izvrsnih učenika i studenata – rekao je Slavek Repić, aktualni predsjednik Rotary kluba Ludbreg.

Rotary club Ludbreg trenutno broji 25 članova i zapravo su jedan od brojnijih klubova kada se uzme u obzir geografsko područje koje obuhvaćaju.

– Više od toga svakako raduje da smo i po broju održanih akcija pri vrhu. Kroz veću motiviranost članova, kroz bolju suradnju sa susjednim klubovima nastojimo organizirati akcije i poticati društvenu zajednicu koliko mogućnosti dozvole. Vjerujem da tako promoviramo i ideju rotarijanstva, a to je širenje razumijevanja i mira među ljudima – kazao je Repić.

Sva sredstava prikupljena u ovoj akciji iskoristit će se za nagrađivanje izvrsnosti učenika i studenata.

Inner Wheel klub Varaždin organizirao večer poezije Zimski dani pogodni su za organizaciju kulturno–zabavnih događaja u dvoranama. Tako je u svečanoj dvorani dvorca Batthyany održana poetsko-zabavna večer humanitarnog karaktera. Večer poezije pod nazivom 'Potaknimo ljubav u nama' organizirana je povodom Valentinova, a najveći teret organizacije podnijela je predsjednica 'Inner Wheel kluba Varaždin' Jadranka Meingassner iz Poljanca. Da podsjetimo naše čitatelje, radi se o klubu registriranom u Varaždinu u koji se mogu učlaniti žene i iz ludbreškog područja, a spremne su svoje slobodno vrijeme izdvojiti u cilju djelovanja za dobrobit drugim osobama kojima je pomoć neophodna. Uz građane Ludbrega ovu najnoviju humanitarnu akciju IW kluba Varaždin podržali su i ostali srodni klubovi iz Varaždinske i Međimurske županije tako da je svečana dvorana u dvorcu Batthyany bila popunjena do posljednjeg mjesta.

- Jako sam sretna što smo uspjeli u Ludbregu organizirati ovako sadržajnu večer u kojoj su osim pjesnika sudjelovali i glaz-

benici među kojima i oni koje naš Klub pomaže u školovanju.

Sredstva za naš daljnji humanitarni rad, na ovoj večeri poezije, prikupili smo putem donacija posjetitelja. Nekim donatorima, slučajnim odabirom brojeva od strane glavnih gostiju, uspjeli smo se zahvaliti knjigama koje su nam poklonili sami kazivatelji stihova. Njima najsrdačnije zahvaljujem na odazivu kao i građanima koji su nas podržali dolaskom i donacijama. Također, hvala i članovima IW kluba Čakovec i IW kluba Prelog te članovima Rotary kluba Ludbreg koji već tradicionalno podržavaju sve naše akcije. – rekla je Jadranka Meingassner, predsjednica IW kluba Varaždin.

U programu poetske večeri 'Potaknimo ljubav u nama' nastupili su pjesnici: Zdenka Ćavić, Ljubica Ribić, Davorka Crnčec, Milan Novak i Aleksandar Horvat. Glazbeni dio večeri također je bio sadržajan, a nastupili su Bemian duet iz Peteranca, tamburaši KUD-a Juraj Lončarić iz Hrženice te Marija Horvatić, učenica trećeg razreda Glazbene škole Varaždin u prat-

nji korepetitorice Ivane Godec Vinceković. Kao gost iznenađenja nastupio je i student pete godine Agronomskog fakulteta Zvonimir Detelj koji je uz gitaru otpjevao svoje dvije autorske lju-

bavne pjesme.

Poslije zajedničkog fotografiranja nastavljeno je druženje s izvođačima na prigodnom domjenku koji je također pripremljen za svaku pohvalu. Svi koji

su pribivali večeri poezije zasigurno sa sobom nose poruku s ovog događaja koja se može sažeti u jednoj rečenici: 'Otvorimo srce ljubavi i dobroti te stavimo osmijeh na lice.' (D. Vađunec)

Medicinska škola u Ludbreškom suncu Jedanestu godinu zaredom Kuću sunca posjetili su učenici Medicinske škole Varaždin.

Povod je Valentinovo, praznik ljubavi, a s učenicima je kao i prijašnjih godina u pratnji bila profesorica Nataša Vuković.

Iz svakog razreda Medicinske škole Varaždin po nekoliko učenika okupilo se i autobusom krenulo prema Globočecu. U Kući sunca dočekala su ih nasmiješena lica štićenika. Dobro poznati susret i ovaj je put iznjedrio hrpu emocija.

– Inicijator svega ovoga je profesorica Nataša, ona je i ta koja održava ovu tradiciju već duže od desetljeća. Izuzetno nam je drago da smo u lancu prijateljstva s Medicinskom školom Varaždin. Njihovo zanimanje je humano, briga o čovjeku, o onima koji su u potrebi. Naši korisnici su osobe koje ne mogu same, oni potrebuju nas i vas – rekla je Ruža Zlatar, predsjednica Udruge Ludbreško sunce. Štićenici udruge za goste su pripremili i prigodan glazbeni program kako bi pjesmom i plesom podsjetili što je to ljubav.

11

UDRUGE

28. veljače 2020.

Valentinovo

-Dojmovi su kao i svake godine pozitivni, prepuni emocija.

Nadahnjuju nas ovi mladi ljudi, štićenici. Odavde odlazimo puni dobre energije i lakše nam je raditi iščekujući nestrpljivo ponovni susret – rekla je profesorica Vuković.

U Medicinskoj školi Varaždin s pripremama za ovaj susret počinju već početkom školske godine organizacijom događaja u sklopu kojih prikupljaju dobrovoljne priloge koji su na Valentinovo i uručeni.

-Već sam četvrtu godinu zaredom ovdje. U ovom prostoru uvijek se osvijestimo koliko možemo biti sretni i zadovoljni jer nam je darovano zdravlje, ali s druge strane vidimo i djecu koja unatoč poteškoćama daruju osmijeh. Ovo je susret koji svake godine obiluje emocijama. Svi mi, učenici Medicinske škole Varaždin zahvalni smo profesorici Vuković kao i samoj udruzi na mogućnosti da ostvarimo ovaj susret – rekla je Mia Martinčević, predsjednica Vijeća učenika Medicinske škole Varaždin.

Fond za nagrađivanje izvrsnosti Rotary kluba Ludbreg radi nagrađivanja najboljih srednjoškolaca i studenata s područja grada Ludbrega i Općina Mali Bukovec, Martijanec, Sveti Đurđ i Veliki Bukovec, na temelju odredbi članka 9. stavka 1. Pravilnika o ustrojavanju i djelovanju Fonda za nagrađivanje izvrsnosti Rotary kluba Ludbreg, raspisuje

NATJEČAJ za dodjelu „Godišnje nagrade za izvrsnost Rotary kluba Ludbreg za školsku i akademsku 2018/2019. godinu“ u obliku novčanih nagrada za slijedeće kategorije:

2. dvije nagrade za najbolje učenike srednjih strukovnih škola sa četverogodišnjim trajanjem u iznosu od po 1.500,00 kuna,

Pravo natjecanja za nagrade imaju učenici srednjih škola i redovni studenti dodiplomskog, diplomskog, stručnog odnosno integriranog studija te kandidati poslijediplomskog studija (specijalistički, doktorski) za prošlu akademsku godinu s prebivalištem s područja grada Ludbrega i Općina Mali Bukovec, Martijanec, Sveti Đurđ i Veliki Bukovec, koji imaju trajno mjesto boravišta u gradu Ludbregu ili navedenim općinama duže od dvije godine, ili koji su tu rođeni i živjeli duže od 10 godina, a pohađaju bilo koji studij u Hrvatskoj ili svijetu.

3. dvije nagrade za najbolje učenike srednjih strukovnih škola sa trogodišnjim trajanjem kojima se stječe SSS u iznosu od po 1.500,00 kuna,

Natječaj je otvoren od dana objave do 27. ožujka 2020. godine do 18:00 sati.

Prijave koje ne stignu do tog roka na adresu Rotary kluba, neće se razmatrati.

4. šest nagrada za najbolje redovne studente dodiplomskog, diplomskog, stručnog odnosno integriranog studija u iznosu od po 2.000,00 kuna,

U prijavi na natječaj treba navesti točnu adresu, broj telefona, e-maila i OIB kandidata. Kandidati trebaju uz prijavu na natječaj dostaviti prijepis ocjena i druge dokumente na temelju kojih će biti vrednovani. Ocjene se odnose za završeni razred odnosno godinu fakulteta prošle 2018/2019. školske/akademske godine koju je kandidat završio.

1. dvije nagrade za najbolje učenike srednje škole - gimnazije i umjetničke srednje škole u iznosu od po 1.500,00 kuna,

5. jedna nagrada za poslijediplomski studij (specijalistički, doktorski) u iznosu od 3.000,00 kuna.

Popis dokumentacije za kandidate – učenike srednjih škola: a) preslika ocjena završenog razreda srednje škole u školskoj godini 2018/2019. b) uspjesi u dodatnim aktivnostima (natjecanje u znanju, javni nastupi, izložbe i dr.) c) životopis.

Popis dokumentacije za kandidate – studente: a) preslika ocjena iz završene godine studija za akademsku godinu 2018/2019. b) dodatne aktivnosti i uspjesi (službena natjecanja, objavljeni radovi, izložbe, javni nastupi i dr.) c) starost kandidata d) životopis e) dekanova nagrada f) rektorova nagrada.

Popis dokumentacije za kandidate – studente poslijediplomskog studija (specijalistički, doktorski):

a) starost kandidata do 28 godina – dokaz o starosti – preslika osobne iskaznice b) preslika ocjena poslijediplomskog studija c) popis objavljenih znanstvenih i stručnih radova (kategorija a1, a2, a3) d) dekanova nagrada e) rektorova nagrada f) životopis.

Kandidati će biti pismeno na email izvješteni o rezultatima natječaja u roku od 7 dana od dana zaključenja natječaja.

Svaka osoba za vrijeme školovanja može dobiti samo jedanput nagradu u istoj kategoriji. Odluka o dodjeli nagrada bit će javno obznanjena prigodom svečanog uručivanja nagrada.

Prijave se podnose u zatvorenoj kuverti na adresu: Rotary klub Ludbreg, Fond za nagrađivanje izvrsnosti, Trg Svetog Trojstva 27, 42230 Ludbreg.

Sve ostale obavijesti se mogu dobiti na mob. 091/191-1993 ili 091/560-8097.

Rotary klub Ludbreg

12

DOZNAJEMO

28. veljače 2020.

Tisak plus prodavaonica otvorena u Ludbregu Uz predstavljanje novog koncepta, Tisak je darivao Gradski dječji vrtić Radost Od četvrtka, 13. veljače, Centar Svijeta – Ludbreg, bogatiji je za Tisak plus prodavaonicu, novo mjesto susreta i druženja. Riječ je o novome konceptu prodavaonice u Hrvatskoj koja nudi inovativan doživljaj kupnje. Sukladno potrebama kupaca, ovaj koncept objedinjuje najbolje od kioska i najbolje od Tisak medije. Tisak plus na jednom mjestu nudi bogat izbor domaćih i stranih magazina te na veselje djece i mladih, razne knjige, igračke, poklone i najbolje iz kategorije gaminga, ali i asortiman proizvoda i usluga inače dostupnih na kioscima Tiska.

-U pogledu dizajna interijera trudili smo se pratiti svjetske trendove, pa tako u samom prostoru posjetiteljima nudimo vrhunski doživljaj. Iako je riječ o maloj kvadraturi, imamo dvije zone u kojima se naši kupci mogu opustiti, sjesti, prelistati časopis, ako žele pogledati čak i crtani film i za to vrijeme se zasladiti s nečim iz našeg bogatog asortimana - zaključio je

na otvorenju Roman Rončević, rukovoditelj regije Sjever.

Na otvorenju je naglasak stavljen na važnost razvijanja kreativnosti kod djece te je ovom prilikom Tisak donirao knjige, bajke, slikovnice, bojanke i flomastere Gradskom dječjem vrtiću Radost, a otvorenje su uveličala i djeca i GDV Radost koji su izveli i recitacije na kajkavskom narječju te osvojili simpatije prisutnih.

-Dječji vrtić Radost, djeca i djelatnici zahvaljuju se Tisku na ovoj značajnoj donaciji, likovnih i didaktičkih materijala kao i slikovnica za sve uzraste koji će uvelike pomoći u još boljem radu naše ustanove - izjavila je Zvjezdana Jadanić, ravnateljica GDV Radost prilikom preuzimanja donacije.

Tisak plus u Ludbregu, druga je takva prodavaonica u Hrvatskoj. Prva trgovina tog koncepta otvorena je na riječkome Korzu, a Tisak u narednom razdoblju planira i dodatna otvorenja prodavaonica u novom Tisak plus formatu u cijeloj Hrvatskoj.

JAVNI POZIV ZA DODJELU POTPORA MALE VRIJEDNOSTI ZA POTICANJE RAZVOJA PODUZETNIŠTVA NA PODRUČJU GRADA LUDBREGA U 2020. GODINI Predmet ovog Javnog poziva je dodjela potpora male vrijednosti za poticanje razvoja poduzetništva na području Grada Ludbrega s ciljem stvaranja povoljnog poduzetničkog okruženja za djelovanje poduzetnika, razvijanje poduzetničke klime i osiguranje preduvjeta za razvoj poduzetničkih sposobnosti na području grada Ludbrega.

• Koji posluju i imaju registrirano sjedište na području Grada Ludbrega, a obrtnici i prebivalište

Temeljem ovog Javnog poziva dodjeljivati će se sredstva za slijedeće mjere iz Programa mjera poticanja razvoja poduzetništva na području Grada Ludbrega za razdoblje 2018. – 2020. godine (u daljnjem tekstu „Program“):

• Koji su ulaganje izvršili na području Grada Ludbrega

1) Mjera 1.3. Sufinanciranje troškova zakupa poslovnog prostora 2) Mjera 2.1. Subvencioniranje nabave i ugradnje novih strojeva i opreme 3) Mjera 2.2. Subvencioniranje inicijalnih troškova pokretanja gospodarske aktivnosti poduzetnika početnika 4) Mjera 2.3. Sufinanciranje razvoja komercijalizacije inovativnog proizvoda ili usluge 5) Mjera 2.4. Subvencioniranje certificiranja proizvoda 6) Mjera 2.5. Subvencioniranje troškova implementacije industrijskog i grafičkog dizajna 7) Mjera 3.1. Programi razvoja poduzetničkih sposobnosti mladih i poticanje razvoja učeničkih zadruga i sl.

8) Mjera 3.2. Program „Inkubator za kreativne industrije“ 9) Mjera 4.1. Program „Poduzetnički inkubator“ Korisnici potpora ovog Javnog poziva mogu biti mikro, mali i srednji poduzetnici definirani Zakonom o poticanju razvoja malog gospodarstva (Narodne novine 29/02, 63/07, 53/12, 56/13 i 121/16) registrirani kao obrti, trgovačka društva, zadruge koji ispunjavaju sljedeće uvjete:

• Koji su u cijelosti u privatnom vlasništvu • Koji imaju podmirene obveze poreza, prireza, doprinosa i drugih obveza o kojima evidenciju vodi Porezna uprava • Koji imaju podmirene sve obveze prema Gradu Ludbregu • Koji imaju podmirene obveze prema zaposlenicima • Koji imaju najmanje 1 zaposlenog u prethodnoj poslovnoj godini (broj zaposlenih krajem razdoblja) ili u prethodnom mjesecu ako se radi o poduzetniku početniku • Nad kojima nije otvoren stečajni postupak, postupak predstečajne nagodbe ili postupak likvidacije i koji trenutno nije u blokadi • Koji nisu dobili sredstva potpore za istu svrhu za koju traže od Grada Ludbrega • Korisnici za koje povjerenstvo utvrdi da ispunjavaju sve uvjete Javni poziv otvoren je od 02. ožujka 2020. godine do iskorištenja raspoloživih sredstava, a najkasnije do 30. studenog 2020. godine. Zahtjevi će se obrađivati prema redoslijedu zaprimanja.

Prijava na Javni poziv podnosi se Upravnom odjelu za razvojne projekte, društvene djelatnosti i lokalnu samoupravu, Odsjeku za razvojne projekte, poduzetništvo i turizam Grada Ludbrega na obrascu prijave pod pojedinom mjerom s traženom potpunom dokumentacijom. Obrasci se nalaze na web stranici Grada Ludbrega, www.ludbreg.hr ili se mogu podići osobno u Odsjeku.

Prijava se podnosi putem pošte ili predajom u pisarnicu Grada Ludbrega na adresu: Grad Ludbreg, Trg Svetog Trojstva 14, 42230 Ludbreg s naznakom „Ne otvarati – Javni poziv za dodjelu potpora male vrijednosti za poticanje razvoja poduzetništva“.

POLJOPRIVREDA

28. veljače 2020.

13

Magareće mlijeko glavni je proizvod OPG-a Dožaić Magareće mlijeko obiluje kalcijem te je vrlo bogato vitaminima A, B1, B2, B6, D, C i E. Pokazalo se da sadrži i 60 puta više vitamina C nego kravlje, a poznato je da je vitamin C važan antioksidans koji usporava proces starenja, dok je kalcij važan za zdravlje kostiju i pravilan rast djece. Od minerala sadrži magnezij u velikim količinama, fosfor, natrij, željezo, cink u tragovima.

U mlijeku se nalazi i enzim lizozim, koji ima antibakterijska i antivirusna svojstva te sprečava razne upalne procese u probavnom sustavu i poznat je kao prirodni antibiotik. Upravo zato što je vrlo lako probavljivo i blago, a sastavom najsličnije majčinom mlijeku, preporučuje se i za prehranu dojenčadi.

Magareće mlijeko nećete moći naći u supermarketima, nego u domaćinstvima koji se bave uzgojem magaraca.

Iako je magarac uobičajena životinja za mediteransku klimu, sve češće se uzgaja i u kontinentalnim područjima. Upravo jedan takav primjer pronašli smo i na ludbreškom području, u Poljancu. Na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu Dožaić ugodnim i opuštenim magarećim životom živi šestero magaraca. O njima se brinu Alen, Josip i Ljerka Dožaić. Ovo je njihova priča.

- Gledala sam i slušala priče o uzgoju magaraca po medijima i činilo mi se to kao nešto što bi nama odgovaralo. Ja sam tada bila zaposlena na 4 sata dnevno, a posinak Alen je bio nezaposlen.

Koja kuna više u kućanstvu dobro bi nam došla, uzgoj se nije činio prezahtjevnim, a uz sve to imali smo i prostor za njihov smještaj. – počinje priču Ljerka.

Prve primorsko-dinarske magarce kupili su u okolici Pakraca. Cijene za magaricu kreću se oko 6 000 kuna, za magarca 4 000 kuna, a malo magare

- pule može se kupiti po cijeni od oko 2 500 kuna.

- Razlog zašto je cijena magarice visoka je naravno razmnožavanje, ali i proizvodnja ljekovitog mlijeka. Ona dnevno daje tek nekoliko litara mlijeka i to samo u periodu od 6 mjeseci kada pule sisa. Dojenje počinje 10 do 15 dana nakon što se opuli. - objašnjava Ljerka i dodaje kako količina mlijeka koja se dobije jednim dojenjem varira od 3 dl do 0,5 dl s time da se mora paziti da uvijek ostane mlijeka i za malo pule koje sisa.

Sukladno tome i cijena magarećeg mlijeka je visoka. OPG Dožaić ga prodaje prilično povoljno, po 200 kn za litru, no cijene ponegdje dosežu i 500-600 kuna.

- Mi imamo svoje kupce i zadovoljni smo potražnjom.

Uvijek prodamo sve. Mlijeko je pakirano u termo vrećice i zamrznuto tako da se može čuvati i do dvije godine. Odmrzava se na sobnoj temperaturi i time ne gubi svoja svojstva. – objašnjava Ljerka koja se u njegovu ljekovitost uvjerila na vlastitoj koži.

- Imala sam problema sa sinusima, jake i česte upale zbog kojih sam morala piti antibiotike. Od kada smo se počeli baviti uzgojem magaraca i proizvodnjom mlijeka te upale su se povukle na iznenađenje same doktorice. – svjedoči Ljerka koja je danas u invalidskoj mirovini, jednako kao i posinak Alen, stoga zbog zdravstvenog stanje i mogućnosti nemaju u planu širiti proizvodnju.

- Sada imamo šestero magaraca s time da ih je petero doma, a jedna ženka je na pripustu. Magarci kao životinje nisu zahtjevni. Hranimo ih sijenom, zobi i naravno puštamo na ispašu na livadu iza kuće. Za sada nemamo potrebu proširivati uzgoj, ali nikad ne znate što budućnost nosi.

– kaže.

Unatoč tome što se priča da su tvrdoglavi, magarci su vrlo inteligentni.

- Pitomi su i privlače pažnju djece. Jednom prilikom nas je posjetila veterinarska s djecom.

Pružili smo im mogućnost da ih hrane i druže se s njima. Djeca su bila oduševljena. To je još jedna dodatna vrsta opuštajuće terapije koju smo također u mogućnosti ponuditi ako se pokaže zainteresiranost ili potreba. – zaključuje Ljerka.

Aktivni lovci LD Srnjak Lovci ludbreškog 'Srnjaka' blagu zimu koriste za lov na predatore koji uništavaju sitnu divljač na širem ludbreškom području. Najprije su bili domaćini ovogodišnjeg lova na lisice koji je organiziran zajedno sa susjednim LD Prepelica Mali Bukovec.

Pedesetak lovaca okupilo se, po lijepom sunčanom vremenu, kod lovačkog doma u Ludbregu. Prije lova dopredsjednik 'Srnjaka' Krešimir Šalig te predsjednik 'Prepelice' Marko Pokos svima skupa zaželjeli su dobrodošlicu uz posebnu želju da ovaj susret postane tradicionalan. Zatim su lovnici Bojan Vrabec i Igor Prebegović rasporedili lovce na stajališta te dali upute o lovu s posebnim naglaskom na sigurnost u lovu. Uz pomoć pasa lovilo se na području zvanom Markovčica.

- Lov je trajao oko dva sata, a zatim smo se prema lovačkim običajima vratili u lovački dom gdje smo odali počast divljači.

Na štreki su se ovog puta našle četiri lisice što je odličan rezultat i vjera da će to barem malo pomoći opstanku sitne divljači u našim lovištima, a i šire. Lisice se sve više približavaju naseljima i mogu napraviti štetu na domaćoj peradi, a opasne su i za ljude u slučaju da su zaražene bjesnoćom. - rekao je Krešimir Šalig, dopredsjednik LD Srnjak Ludbreg.

Tjedan dana kasnije u samostalnoj akciji dvadesetak lovaca LD Srnjak sudjelovalo je u lovu na čagljeve. Ustrijeljena su dva predatora koji uvelike sliče na vukove, a također, kao mesojedi, rade velike štete na sitnoj divljači. (dv)

14

ŠKOLSTVO

28. veljače 2020.

KNJIŽEVNI SUSRET Željka Horvat-Vukelja, jedna od naših najdražih dječjih književnica posjetila je osnovnu školu. Svi sudionici susreta uživali su u ovom veselom i zanimljivom druženju kojemu je cilj bio poticanje čitanja i razvijanje ljubavi prema knjigama i pisanoj riječi.

Uz pomoć brojnih rekvizita koje čuva u svojoj čarobnoj ljubičastoj torbi, književnica je svojim pričama razveselila i nasmijala okupljene učenike koji su se rado uključivali u razgovor i sudjelovali u uprizorenju pojedinih uloga.

Djeca su književnicu nagradila velikim pljeskom, a književnica je ponašanje učenika ocijenila s ocjenom odličan, a mi se radujemo ponovnom susretu s dragom nam književnicom.

Olimpijska pobjednica posjetila „Radost” Sara Kolak, olimpijska pobjednica i naša Ludbrežanka za vrijeme posjeta rodnom gradu posjetila je Dječji vrtić "Radost". Sara je bivša polaznica vrtića, a posjetom se i sama prisjetila dana provedenih u vrtiću. Nije puno spavala, ali njezina energičnost i pozitivnost već su se tada očitovali. Ovaj susret bio je na oduševljenje kako zaposlenika tako i polaznika. A naša je Sara napunila baterije za sve što je pred njom.

Učenici OGŠ Ludbreg sudjelovali na Međunarodnom natjecanju „Mladi Padovec 2020.“ U prostoru Glazbene škole Novi Marof te u Kulturnom centru „Ivan Rabuzin“ u periodu od 21. do 22. veljače održano je Međunarodno natjecanje učenika osnovnih glazbenih škola „Mladi Padovec 2020.“ Natjecanje je okupilo brojne međunarodne sudionike koji su se natjecali u deset disciplina i tri kategorije.

Priliku za nastup nisu propustili ni učenici OGŠ Ludbreg koji su se natjecali u tri discipline – klavir, klarinet te trombon i truba.

Pod mentorstvom profesora Marka Prepelića natjecali su se Vanja Pepelko (truba - 1. kategorija), Kai Novak (truba - 1. kategorija), Noa Vađunec (truba - 3. kategorija) i Damjan Virag

(trombon - 2. kategorija). Svaki zasebno osvojio je III. nagradu u svojoj kategoriji.

Marcel Dodlek natjecao se pod mentorstvom profesorice Jasminke Bontek u 2. kategoriji discipline klavir te osvojio II. nagradu.

Pod mentorstvom profesora Nikole Šinceka u disciplini klarinet natjecali su se David Držanić (1. kategorija), Antonija Golec (1. kategorija), Jana Novak (2. kategorija) i David Havaić (3. kategorija). Svi su osvojili I. nagradu. Najuspješniji je ipak bio David Havaić koji je osvojio 1. mjesto u svojoj kategoriji te tako postao laureatom.

- Čestitke svim nagrađenim učenicima i njihovim učiteljima! – poručuje Slobodan Vađunec,voditelj glazbenog odjela OŠ Ludbreg.

28. veljače 2020.

U subotu 22. veljače Ludbrežane je budila vesela družina entuzijasta koja se već godinama brine da tradicija starija više od stoljeća i dalje živi. Bio je to naravno dan održavanja Fašnjaka u Ludbregu, 163. po redu. Tradicionalna budnica ulicama grada krenula je već u 7 sati.

Drugi dio programa održan je u poslijepodnevnim satima, kada su princ i princeza karnevala otvorili program, odnosno proglasili Slobodnu Fašnjansku Republiku. Njihovi zamaskirani gosti bile su skupine dječjih vrtića "Radost" i "Smjehuljica", Osnovne škole Ludbreg, ludbreških udruga. Bilo je tu raznih maski, domino kocki, lego kocki, bubamara, lavova, Španjolki, likova iz crtića…

Za sve zlo u Centru svijeta osuđen je i spaljen krivac kako bi se u naredno razdoblje krenulo bez zloće.

Udruga Črni maček ludbreški koja već godinama održava tradiciju okupljanja i spelavanja u program uključuje mlade kako bi se tradicija prenosila i dalje.

Fašnjanski dani u Ludbregu imaju dugu i bogatu tradiciju.

Prema povijesnim zapisima, tradicija seže daleko prije 1857., kad se u kronici građanske škole to veselo i tradicionalno okupljanje ljudi ovoga grada i kraja ono spominje!

Organizator manifestacije je Črni maček ludbreški uz podršku Turističke zajednice Grada Ludbrega i Grada Ludbrega.

SA SVIH STRANA

15

163. izdanje ludbreškog Fašnjaka

Udruga umirovljenika obilježila Valentinovo i Fašnjak Svi zaljubljeni u srijedu su imali priliku sudjelovati na druženju povodom Valentinova koje je za svoje članove ali i posjetitelje organizirala Udruga umirovljenika i starijih osoba regije Ludbreg. Druženje se održalo u Međugeneracijskome centru Ludbreg. Na druženju se okupilo oko pedesetak članova Udruge koji su proveli ugodno popodne uz ples.

– Uz Valentinovo smo uz pomoć naše dramske sekcije imali i plesni program naših “Španjolki” tako da smo zapravo odmah obilježili i Fašnjak koji je jedan od najstarijih običaja našega kraja.Okupljamo se u našoj udruzi dvaput tjedno, organiziramo razne radionice i korisna predavanja – rekla je Katarina Sačer, predsjednica udruge.

Veseli program završio je podjelom torte koju su Udruzi poklonili donatori.

16

GASTRO

28. veljače 2020.

Vanja Orban potvrdio kulinarsku klasu Prije dvije godine našim čitateljima predstavili smo mladog ludbreškog kulinarskog majstora Vanju Orbana kada je u Luxemburgu osvojio brončanu medalju na Svjetskom kupu 2018. Vanja je svoje postignuće uspio ponoviti ovaj mjesec u njemačkom Stuttgartu na kulinarskoj Olimpijadi.

-Kulinarska Olimpijada najstarije je kulinarsko natjecanje u svijetu koje se održava više od 100 godina. U regionalnom timu Varaždinske županije bilo nas je petero, a imali smo i dvije mlade pomagačice. Osim mene punoljetan je još samo Ivan Tomas, a osim nas dvojice natjecali su se još: Katarina Filipašić, Amos Novak, Dario Rodeš te Nikolina Butko i Lorena Šoš kao pomagačice. – rekao je Vanja.

Uspjeh našeg tima još je veći ako se zna da je isto odličje osvojio i seniorski Hrvatski nacionalni tim.

-Morali smo napraviti 'zajednički svečani stol' s hladnim eksponatima i jelima koja su zamišljena kao topla, a prezentirana kao hladna. Naš tim napravio je svečanu platu, tri različita predjela s jadranskom hobotnicom i norveškim lososom te vegansko

Vanjin prvi slijed

predjelo. Svečani meni u pet sljedova radio sam ja kombinacijom ribljeg i mesnog menija. Cure su radile četiri vrste malih zalogajčića, radili smo i četiri inovativna deserta te na kraju slatki mali zalogajčić. – pojasnio je Vanja.

Ekipa je imala izuzetno težak zadatak jer na 'svečanom stolu' nije se smjela ponoviti niti jedna namirnica što znači da su sva navedena jela i eksponati napravljeni od različitih namirnica. Osim toga svi natjecatelji morali su paziti na uravnoteženost i propisane nutritivne vrijednosti 'svečanog stola'.

-Već pet godina radim zajedno sa zaručnicom Eni Kožljan u hotelu Valamar u Poreču i nije mi bilo lako prihvatiti poziv predsjednika Hrvatskog kuharskog saveza Damira Crlenog. No, sada mi nije žao jer osvojiti medalju na ovako velikom natjecanju nije mala stvar. Na kulinarskoj Olimpijadi sudjeluju kuhari iz cijelog svijeta i nastup košta više od 100 tisuća kuna. Predsjednik Crleni navedena sredstva uspio je namaknuti od raznih sponzora i hvala mu na ukazanom povjerenju. – završio je Vanja.

(D. Vađunec)

drugi slijed

treći slijed

četvrti slijed

Domaće namirnice za bolji imunitet Postoje mnogi načini prehrane koji mogu biti jako dobri za naš organizam.

Nažalost često ih počinjemo primjenjivati tek kad se jave neki zdravstveni problemi. Korizma je možda pravo vrijeme da učinimo nešto za svoje zdravlje i uvedemo neke nove namirnice, nezdrave zamijenimo zdravima i pripremamo neka jela na drugačiji način. U razdoblju smo kad smo izloženi mnogim poznatim i nepoznatim virusima gripe, prehladama, a što nosi i ostale poteškoće za naš organizam. Prehrana ima neprocjenjivu ulogu za naš organizam i nikad ne treba prestati mijenjati neke navike i isprobavati neke nove namirnice. Često se ponavlja važnost konzumiranja manjih obroka više puta dnevno, a svakako je važno birati sezonske namirnice, cjelovite žitarice, posno meso, ribu kojima ćemo tijelu osigurati dovoljne količine nutrijenata, vitamina i minerala.

U nedostatku nekih ideja kod kuhanja dovoljno će biti posjeta ludbreškoj tržnici. U razgovoru s prodavačima domaćih proizvoda i njihovu ponudu začas ćete doći do ideje što i kako nešto fino i zdravo pripremiti. Prije nekoliko dana na ludbreškoj tržnici otvorena je i nova trgovina Opg Siladi iz Kotoribe, koja će još upotpuniti sve ono što vam je potrebno za ukusnu i zdravu pripremu namirnica.

U ponudi trgovine Opg Siladi su domaći proizvodi iz vlastite proizvodnje, a nude se koščićna (bučina) ulja, hladno prešana ulja (koščićna, konopljino, laneno, suncokretovo i repičino), matični sokovi, ljuskice heljde, kaše, brašna, krupice, sjemenke, mekinje i čajevi. Od žitarica ovom prigodom izdvajamo heljdu, koja grije organizam i daje energiju.

Heljda je žitarica koja se svakako mora što češće naći na našem tanjuru. Naime, ova žitarica jača organizam, pomlađuje krvne žile, otklanja umor, povećava cirkulaciju u rukama i nogama. Uz to, pozitivno utječe na pamćenje i koncentraciju. Sve veću popularnost, ova namirnica može zahvaliti činjenici što ne sadrži gluten. Zbog toga se sve češće heljdino brašno koristi u izradi kruha i ostalih pekarskih proizvoda među osobama osjetljivima na gluten. Ako se nastojite zdravo hraniti onda treba spomenuti da je heljda bogata kvalitetnim ugljikohidratima i visokokvalitenim i lako probavljivim proteinima zbog čega se preporuča osobama koje ne jedu meso. Heljda je bogata i vitaminima B1 i B2 koji su neophodni za pravilan metabolizam ugljikohidrata u organizmu, ali i za rad živčanih i kardiovaskularnih stanica. Kako bi vitamin B1 bio što iskoristiviji, potreban je magnezij, a i on se nalazi u sastavu heljde, baš kao i fosfor, željezo, cink, bakar i mangan. Heljda je idealna kultura za organski ili ekološki uzgoj budući da zbog njene prirodne otpornosti uzgajivači ne moraju koristiti pesticide.

Heljda je pomalo zaboravljena žitarica iako je jedna od najstarijih iz našeg podneblja. Često se jede s lukom ili porilukom s malo soli ili papra koji dodatno griju organizam.

Štrukli sa hajdinskom kašom i bučinim uljem Sasvim slučajno u razgovoru sam srela gospođu iz Ludbrega, koja mi je onako usput spomenula da će raditi posne štrukle s heljdom i bučinim uljem. Napomenula je da se to često u našem kraju pripremalo baš za post, naravno da sam to odmah isprobala, a po svom sam ukusu napravila još jednu varijantu. Na poriluku sam prodinstala žutu i crvenu mrkvu i dodala kuhanu heljdu, malo začinila i nadjenula tijesto za štrukle koje sam prethodno premazala bučinim uljem. Probala sam napraviti i one samo s heljdom i bučinim uljem, radila sam slane baš kako su se radili nekad.

Jedna od važnih namirnica su sirevi, a one prave domaće potražite na ludbreškoj tržnici.

Sir je izvrstan izvor visokokvalitetnih bjelančevima, kalcija i mnogih drugih prehrambenih tvari. Sa sirom možemo započeti i završiti svaki ručak ili večeru. Radimo štrukle, tjesteninu sa sirom, pite, poslužujemo ga uz druga jela. Možemo napraviti i fine knedle sa sirom.

Recept je predložila slušateljica Ana u emisiji „Kuhanje je uvijek u modi”, a želite li probati ovo fino i jednostavno jelo, evo recepta:

peti slijed

RECEPTI

Knedle sa sirom (po receptu slušateljice Ane) Tijesto: pola kg brašna, 2 jaja, prašak za pecivo, malo ulja, 3 do 4 krumpira, žličica soli.

Nadjev: 25 dag svježeg sira, jaje, sol, šećer (ovisi kakvu varijantu želite slanu ili slatku. U sir dodati „strajbano“ jaje . Tijesto narezati na kocke, na svaku kocku staviti nadjev i raditi knedle. Kuhati oko 15 minuta.

Ponuda na tržnici može se zaokružiti s dobrim izborom domaćeg povrća, (mrkva, celer, peršin, kelj, luk, češnjak, poriluk, cikla, krumpir…) Zanimljivo je da se već može kupiti mladi luk, špinat, zelena salata, tako da zaista možemo pripremiti različita jela od domaćih namirnica i time utjecati na bolje zdravlje i otpornost organizma. Željka Namesnik

28. veljače 2020.

KULTURA

17

Dan materinskog jezika Gradska knjižnica i čitaonica Mladen Kerstner proglašenjem pobjednika Čitateljskog izazova te prigodnim programom obilježila je Međunarodni dan materinskog jezika. Uvodno izlaganje o materinskom jeziku održala je Martina Mesek, prof., a Marta Vrban, prof. govorila je o nastavnim sadržajima na kajkavskom narječju. Uz učenice Osnovne škole Ludbreg prigodne stihove recitirao je Aleksandar Horvat. Čitateljski izazov za djecu i mlade trajao je od 2. ožujka do 31. prosinca prošle godine. Glavni cilj bio je potaknuti mlade na čitanje što raznovrsnijih sadržaja, a od prijavljenih 15 sudionika, dvije razine 25 različitih izazova uspješno je završilo troje učenika, Jakov Tenčić, učenik 7. razreda, Jana Sabol učenica 6. razreda i Helena Bačani, učenica 4. razreda kojima su uručene nagrade.

Predstavljena knjiga "Pčelarstvo, apiterapija, apiturizam" Gradska knjižnica i čitaonica Mladen Kerstner krajem veljače organizirala je predstavljanje knjige “Pčelarstvo, apiterapija, apiturizam” dr. sc. Gordane Hegić i skupine autora. Knjiga je okupila čak 27 autora koji su kroz njen sadržaj prvi put u hrvatskom izdavaštvu o pčelarstvu spojili najnovija dostignuća znanosti i učinkovitu praksu iskusnih i uspješnih hrvatskih pčelara. Namijenjena je i pčelarima i svima onima koji se time tek žele baviti, bilo kao hobijem, bilo kao izvorom prihoda, bilo kao terapijom za svoje zdravstvene tegobe.

U uvodnom djelu okupljenima se obraio Stjepan Stjepić, ravnatelj Gradske knjižnice i čitaonice "Mladen Kerstner" koji je izrazio žaljenje što je od 16 knjiga iz područja pčelarstva u ludbreškoj knjižnici samo jedna od domaćeg autora te je ovakav priručnik itekako dobrodošao.

O medu se često u medijima i među potrošačima, a ponekad, nažalost, i među nedovoljno educiranim pčelarima, prenose brojne zablude. Gotovo da bismo mogli reći da uz patvorenje meda postoji i patvorenje činjenica o medu. Razumljivo je da zbog pojave patvorenog meda na tržištu, potrošače interesira kako prepoznati pravi med, no širenje zabluda o medu u tome neće nimalo pomoći. Autorica knjige okupljenim je pčelarima, ali i drugim zainteresiranim posjetiteljima tako spomenula neke od najčešćih zabluda povezanih s medom.

- Često puta čujemo da se med mora uzimati žlicom, ali to nikako nije točno. Ova zabluda potječe iz vremena kad nije postojalo inox posuđe pa su žlice bile aluminijske. S obzirom na kiselost meda (3,5 do 5,5 pH), organske su kiseline otapale dio metala iz aluminijskih žlica, a i posuda općenito. Tada se preporučivalo uzimati med drvenom žlicom, kako metal ne bi promijenio sastav meda. Danas se med čuva i skladišti u inox bačvama, a vrca u

inox vrcaljkama. Inox je općenito preporučljiv metal u pčelarstvu, a med se može uzimati žlicom od inoxa koja je danas standard. Drvene žlice za med ne zadovoljavaju današnje higijenske standarde s obzirom na to da se drvo ne smije prati u perilici posuđa niti deterdžentom. Naime, drvo uvijek upije nešto deterdženta, a ako se pere bez deterdženta onda se bojimo da nije dobro oprano. K tome, drvo je izvrsna podloga za stvaranje mikroorganizama, pogotovo ako se koristi za uzimanje meda kod upale grla – pojasnila je Hegić. Kao jednu od zabluda spomenula je i da je pravi med samo onaj koji je kristaliziran.

- Kristalizacija je prirodno svojstvo meda i svaki će med s vremenom kristalizirati, ili kako se zna reći »ušećeriti«. Brzina kristalizacije meda ovisi o vrsti meda, o sadržaju šećera, o peludnim zrncima, o temperaturi čuvanja i o stres-faktorima koje je med prošao prilikom vrcanja. To što je med kristaliziran ne može biti pokazatelj ničega – pojasnila je Hegić. Dodala je također i da je potpuno besmislena informacija da prirodni med ne privlači mrave.

- Nedavno je objavljen tekst koji čitatelje upućuje da će se mravi razbježati kad stavite pred njih žlicu meda. Med sadrži šećer i zato privlači mrave. Ako se dogodi da mravi, ili neka druga životinja, bježe od meda, bježite i vi. Takav med nije prikladan niti za ljude niti za životinje, i uputno se zapitati je li to uopće med i sadrži li neke kemijske tvari koje odbijaju životinje – zaključila je Hegić. Autorica je spomenula i kako je kod kupnje meda vrlo važno čitati deklaraciju o proizvodu, a nikako ne kupovati med na kojem samo piše vrsta, a ostali podaci su izostavljeni. Najpouzdanije je kupovati med kod pozantog, lokalnog pčelara za kojeg znaju da ima košnice. Na taj će način biti sigurni da kupuju pravi med.

NAJAVLJUJEMO

Proslava Dana žena 7. ožujka Forum žena SDP-a Grada Ludbrega i ove godine povodom Međunarodnog dana žena organizira prigodnu proslavu. Ovogodišnji program Forum žena organizira u suradnji s udrugom Narcisa, a održat će se u subotu 7. ožujka od 19 sati u Hotelu Amalia. Za glazbeni program pobrinut će se Trio 100 posto. Cijena večere je 120 kuna. Bit će organizirana i bogata humanitarna tombola, a sav prihod od tombole ide za zakladu Ana Rukavina.

18

KULTURA

28. veljače 2020.

Najveći problem je nedostatak prostora Stjepan Stjepić novoizabrani je ravnatelj Gradske knjižnice i čitaonice Mladen Kerstner. Odluka je prihvaćena krajem prošle godine na sjednici gradskog vijeća, a dužnost ravnatelja Stjepić je preuzeo sredinom siječnja. No, on novo lice u knjižnici svakako nije.

- Ponovo sam se vratio u knjižnici koju sam napustio 1996. godine. Proveo sam ovdje sedam lijepih godina. Bila su to poratna vremena kada je država zacjeljivala ratne rane, plaće su bile niske i odlučio sam se okrenuti novim izazovima – kaže Stjepan Stjepić. U protekle 24 godine dogodile su se brojne promjene u knjižničnoj djelatnosti.

- Razumljivo je da su se dogodile promjene, prošlo je puno vremena. U knjižnicu su stigli novi ljudi koji su donijeli nove ideje i programe po kojima je naša ludbreška knjižnica postala prepoznatljiva. Na žalost, postojeći prostor je postao premali za odvijanje osnovne knjižnične djelatnosti i svih tih programa.

Mislim da više od 1300 naših članova koji na godinu posude oko 24 tisuće knjiga zaslužuju bolje uvjete – kaže Stjepić i dodaje kako je upravo to bio jedan od motiva za povratak u knjižnicu i čitaonicu "Mladen Kerstner" Ludbreg.

- U najkraćem, plan i vizija vezani su uz osiguranje boljih uvjeta korisnicima izgradnjom nove knjižnice 21. stoljeća u kojoj će biti dovoljno prostora za sve potrebe odjela i službe - kaže ravnatelj te dodaje da će knjižnica i dalje nastaviti s organizacijom brojnih kulturnih programa.

- Ekipa na čelu s kolegicom Editom Kutnjak-Zlatar ludbrešku knjižnicu „Mladen Kerstner“ učinila je prepoznatljivom po brojnim programima čak u širim hrvatskim okvirima. Glavni im je cilj popularizacija knjige i čitanja. Ono što je najvažnije, svaka-

ko su programi namijenjeni djeci predškolske i školske dobi kako bi još u toj svojoj formativnoj dobi stekli navike čitanja i druženja s knjigom. Sve programe koji su planirani za ovu godinu realizirat ćemo i naravno po mogućnosti ih unaprijediti - kaže Stjepić. Najveći problem s kojim se knjižnica suočava je nedostatak prostora. Prema njegovim riječima to je najveći problem od čijeg rješavanja ovisi normalno funkcioniranje knjižnice.

- Smješteni smo u zgradi Centra za kulturu i informiranje „Dragutin Novak“ u prostoru od 160 m2 od kojih je jedan prostor odvojen za dječju igraonicu.

Prema postojećim standardima propisano je da knjižnica treba imati 45 m2 za 1000 stanovnika, što znači da bi za rad naše knjižnice trebalo 409 m2. Nama sada nedostaje 250 četvornih metara prostora. Kako se dio zgrade Centra za kulturu i informiranje uskoro počinje uređivati, mi ćemo do kraja godine ostati bez prostora igraonice za najmlađe čime dio naše misije vezan za rad s najmlađima dolazi u pitanje kaže ravnatelj.

Problem prostora primorao ih je da dio knjižne građe čuvaju u podrumskom prostoru Grada Ludbrega. Nažalost to se nije pokazalo kao najbolje rješenje jer su knjige zbog vlage uništene. Nama je već jučer trebao dodatni prostor, namjerno kažem jučer, jer je za ovaj dio građe u gradskome podrumu već prekasno.

Mi taj problem sami bez potpore grada ne možemo riješiti.

- Ako se ne riješi problem prostora, budućnost knjižnice nije osobito svijetla. Projekt nove knjižnice je na čekanju. Za nju treba osigurati 25 milijuna kuna, a koliko sam informiran, Grad Ludbreg za sada taj novac nema u proračunu, odnosno nema otvorenih natječaja da se prijavi za financiranje.

OŽUJAK 2020.

PROGRAMI ZA DJECU: Slušam, pričam, stvaram – kreativna radionica za djecu - srijedom od 18 sati Priča za laku noć, srijedom u 19 sati : 4. 3. J. i W. Grimm: Vuk i sedam kozlića 11. 3. S. Nordqvist: Gdje je Pettson?

18. 3. S. Zubović: Priče poučnice 25. 3. O. Lallemand: Vuk koji je želio postati umjetnik Pričaonica na njemačkom jeziku za predškolsku i školsku djecu ponedjeljkom i utorkom od 15 sati Znači moramo tražiti kratkoročna rješenja kako bi održali postojeće programe. Pitam se kamo preseliti dječju igraonicu krajem godine kad počnu radovi na uređenju toga dijela zgrade?

Gdje smjestiti nove naslove koje ćemo kupiti, jer na policama više nema mjesta ni za stotinjak knjiga? - kaže Stjepić te dodaje kako očekuje da sve djelatnosti u kulturi grada Ludbrega budu jednako tretirane. Posebice knjižnica jer njezini brojni članovi koji rado navraćaju u knjižnicu to zaslužuju.-Živimo u digitalnom dobu, ali naši sugrađani od knjiga ne odustaju. Statističke podatke već sam spomenuo. Vjerujem da bi čitali i više kad bi imali više novca za kupnju knjiga i kad bi te knjige imali kamo staviti. Na godinu za nove naslove imamo po 60.000 kuna od Grada i od Ministarstva kulture. Za taj novac prošle smo godine nabavili 1358 primjeraka knjižne građe zaključuje Stjepić.

Slovo po slovo - edukativna govorna pričaonica, utorkom u 8.30 sati 2. 3. Čitanje priče u DV Iskrica (S. D. Ciftci: Jakov uči prati zube), u 9.30 sati 5. 3. Čitanje priče u DV Smjehuljica (S. Šesto: Pe pita o nebu…), u 9:30 sati 14. 3. Micro:bit + Boson radionica, knjižnica u 9 sati 21. 3. Dječji čitateljski klub, knjižnica od 9 do 10 sati 28. 3. Klinci u Knjižnici – program za djecu predškolske dobi, knjižnica od 9:30 do 11:30 sati

PROGRAMI ZA ODRASLE: 3. 3. Kelti - život s prirodom - filozofsko predavanje Nove Akropole iz Varaždina, knjižnica u 19.30 sati 10. 3. Sjeme kao zalog naše budućnosti - predavanje udruge Biovrt - u skladu s prirodom

Predavačica: Silvija Kolar-Fodor, knjižnica u 18 sati

Radionice posvećene ljubavi i maškarama Radionica za djecu „Slušam, pričam, stvaram“ u organizaciji Gradske knjižnice i čitaonice „Mladen Kerstner“ već je dobro poznat program na kojem se svake srijede okuplja grupa djece koja sluša priču prigodne tematike, zatim o njoj razgovara te potom kreće u kreativno izražavanje.

Svi znamo da je veljača mjesec ljubavi stoga ne čudi da su i radionice bile posvećene upravo toj temi.

Na prvoj radionici održanoj 5. veljače čitala se priča „Kako su se ženile ptičice“ koju je napisala Petra Špoljarić na temelju pripovijedanja svoje bake. Priča kaže kako na Valentinovo ptice imaju svadbi stoga se za njih peku peciva u obliku srca.

- Poneseni temom, djeca su se raspričala o tome da su u školi i vrtićima radili srca i ptičice, pa čak i gusjenicu u obliku srca. A priči da li su oni zaljubljeni, tko se kome sviđa... nije bilo kraja.

– poručuju iz knjižnice. U kreativnom dijelu su se bojale ptičice i srčeka.

Idućeg puta čitala se priča „Valentinovo“.

- Na taj dan zaljubljeni svojim simpatijama, ljubavima poklanjaju simbolični poklončić kako bi izrazili svoje osjećaje. U ovoj našoj priči jedan je dječak bio zaljubljen u djevojčicu Božicu i napisao joj je čestitku. Djevojčice iz grupe šapnule su teti Jasnici kome će napisati čestitke, a to su naravno bile za dečke u koje su zaljubljene, za prijatelje, mamu, tatu i jednu seku. – poručuju knjižničari.

Radionice u drugom dijelu mjeseca bile su pak rezervirane za fašničke teme.

U tjednu prije fašnika djeca su razgovarala o tome u što će se maskirati. Ideja je bilo raznih, od anđela, lego kockica i dama do viteza i Spidermana. Nakon razgovora, slijedilo je zajedničko pričanje slikopriče „Maškare“, a potom i izrada maskimačke.

Idući termin njihovog susreta bio je dan nakon fašnika, a razgovaralo se o odvajanju i recikliranju otpada.

28. veljače 2020.

KULTURA

19

Za tetu Miru...

KUD „Anka Ošpuh“ u subotu 15. veljače organizirao je Memorijalni koncert „Za tetu Miru“.

Riječ je o programu koji je osmišljen u znak sjećanja na preminulu predsjednicu društva Mirjanu Bošnjak čije su zasluge za 30-godišnje uspješno djelovanje u društvu neizmjerne. Bila je članica društva od samog početka, a u svojstvu predsjednice društva bila je kroz nekoliko mandata gotovo 15 godina. Koncert je prijašnjih godina mijenjao koncept, goste. Ovogodišnji je bio putovanje Hrvatskom kroz ples i pjesmu, a za cijeli događaj pobrinuli su se sami članovi KUD-a, bez sudjelovanja gostiju. Teta Mira, ta žena s osmijehom kako će ju uvijek pamtiti svi koji su ju poznavali zasigurno bi bila ponosna. Prvenstveno na brojnost članova koji i dalje prenose ono što je ona rado dijelila s brojnim generacijama – ljubav prema plesu i pjesmi, ljubav prema svom kraju.

–Siguran sam da svi prisutni znate koliko je nemjerljiv doprinos tete Mire današnjem statusu KUD-a Anka Ošpuh. Udruge građana svoj kontinuitet uvijek duguju entuzijastičnim pojedincima ili grupama ljudi koji preživljavaju nekoliko smjena generacija, ulažu svoje slobodno vrijeme u upravljanje udrugama, u sadržaje, projekte, inovacije, društvenu vidljivost i korisnost. S ovog mjesta zahvaljujemo svim osnivačicama, njih dvadeset i dvije žene, koje su daleke 1976. godine postavile temelje današnjeg društva. Većina njih je bila aktivna u KUD-u u prosjeku narednih desetak godina od osnivanja, no teta Mira je bila i ostala onaj upravljački, entuzijastični poticajni motor, te je u suradnji sa svojim suvremenicima uspješno utirala daljnji put razvoja društva gotovo do njegove 30. obljetnice – podsjetio je aktualni predsjednik društva Aleksandar Horvat. Dodao je i kako su neki članovi dio društva već godinama, a principi uvijek ostaju isti.

–Nekoliko generacija članova se promijenilo za njenog mandata, ali ta ideja o uvijek potrebnim pokretačkim snagama ostala je neuništiva. Danas imamo članove koji su nakon 20 i više godina i dalje u društvu, dok se dalje smjenjuju generacije, nadograđuje se kulturni amaterizam, mijenjaju se trendovi, umjetnički žanrovi, načini financiranja, mijenjaju se vremena i društvena uređenja. No principi o uvijek potrebnim ljudskim resursima ostaju kao u kamen uklesani. Od odlaska tete Mire, 2005. godine, mi, njeni nasljednici, odradili smo 15 godina, recimo, tek polovicu njenog puta, a čini nam se da traje cijelu vječnost. Stoga razumijemo i u potpunosti uvažavamo i ljudski vrednujemo njezin dugogodišnji doprinos, kako u društvu tako i u kulturnom amaterizmu uopće – rekao je A. Horvat.

U zanimljivom i dinamičnom programu sudjelovale su sve sekcije KUD-a, a kao i prijašnjih godina koncert je zaključen pjesmom My way. Ove godine u izvedbi mlade Dore Pretković.

Žene iz Centra svijeta

"Ludbreg u srcu"

Udruga "Žene iz Centra svijeta" započela je s provedbom radionica u sklopu ovogodišnjeg programa "Ludbreg u srcu". U prvom dijelu programa izrađivale su medenjake po tradicionalnoj recepturi, a daljnjim radionicama priključit će im se i učenici Srednje škole Ludbreg.

- Najčešći i najpriznatiji simbol ljubavi je svakako srce. Kada je u pitanju ljubav, mi u udruzi "Žene iz Centra svijeta" svojim aktivnostima želimo iskazati ljubav prema našemu Ludbregu. Ovogodišnji naš program nosi naziv "Ludbreg u srcu". Kroz program ćemo nastaviti suradnju s osnovnom i srednjom školom, vrtićima, udrugama, knjižnicom i drugim ustanovama. Okosnica našeg rada i dalje će biti oživljavanje kulturne baštine, prijenos znanja mlađim naraštajima, ali i druženje kroz brojne programe- pojasnila je Ana Katana, predsjednica udruge.

Ludbreški glumci amateri u Loboru U Loboru je nedavno održan susret kazališnih amatera “Četiri godišnja doba”. Cilj susreta je predstaviti kazališne amaterske skupine različite životne dobi i poticati druženja kazališnih amatera i publike svih generacija. Amaterske kazališne skupine koje su sudjelovale na susretu, njih 6, bile su iz tri županije: Krapinsko-zagorske, Varaždinske i Koprivničko-križevačke te je time i ostvarena međužupanijska suradnja na projektu susreta kazališnih amatera. Program su otvorili domaćini, dramska sekcija KUD-a „Lobor“ s predstavom za djecu „Legenda o patuljcima“, a zatvorili su ga naši Ludbrežani. Dramska družina „Kešneri“ KUD-a Anka Ošpuh zatvorila je manifestaciju s predstavom „Na sudu“. Tekst je adaptirala Tatjana Novosel, a redatelj je Aleksandar Horvat s članovima družine. Glumačku ekipu čine Đurđa Kokanović, Stjepan Gradečak i Tatjana Novosel.

Ludbreške glumce amatere u narednom periodu čeka još nekoliko lokalnih nastupa, a potom i nastup na Županijskoj smotri.

20

28. veljače 2020.

OBILJEŽILI SMO

Centar za kulturu i informiranje „D. Novak ” Ludbreg

Održane kreativne radionice na temu glagoljice Učenici četvrtih razreda OŠ Ludbreg i OŠ Martijanec u periodu od 17. do 21. veljače sudjelovali su u radionicama glagoljice.

Radionica „Glagoljajmo zajedno“ koju je organizirao Centar za kulturu i informiranje „Dragutin Novak“ provodila se po prvi puta, a za cilj je imala približiti sudionicima najstarije slavensko pismo koje se koristilo u hrvatskim krajevima i tako ih upoznati s važnim dijelom hrvatske jezične i pismovne povijesti.

Sudjelovalo je šest razreda – četiri razreda Osnovne škole Ludbreg i dva razreda Osnovne škole Martijanec. Ukupno 130 učenika.

Radionica se sastojala od kraćeg uvodnog teorijskog dijela tijekom kojeg su učenici, uz pomoć audiovizualnih i tiskanih materijala doznali što je glagoljica, kako i zašto je nastala, kada se koristila i tko ju je koristio. Isto tako imali

su prilike upoznati razne tipove glagoljice te vidjeti primjere glagoljičkih natpisa i knjiga.

- Po završetku predavanja učenicima su podijeljeni radni listići uz pomoć kojih su provježbali pisanje glagoljicom.

Nakon toga slijedilo je malo igre. Odigrali smo jedan MEMORY uz koji smo još malo utvrdili poznavanje glagoljičnih slova. Na kraju smo se posvetili kreativnom radu. – objasnila je Jelena Koprek koja je zajedno s Mateom Lukić vodila spomenute radionice u ime Centra za kulturu i informiranje „Dragutin Novak“.

Učenici su u kreativnom dijelu radionice izrađivali svoje inicijale na glagoljici uz pomoć gline, ukrašavali okvire za fotografije uz pomoć tempera, ukrašavali oznake za knjige flomasterima i kolažom te slikali i uz pomoć kolaža izrađivali svoje inicijale na papiru.

- Aktivno su sudjelovali na radionici, razgovarali o nauče-

nom, postavljali pitanja i bili veoma kreativnost pri susretu s novim i njima još uvijek nei-

straženim pismom kojim su pisali naši preci. Ovim putem im se zahvaljujem na tome i nadam

se da će se ova suradnja s osnovnim školama nastaviti i dalje.- poručile su Jelena i Matea.

- Radionica je bila super. Najviše mi se sviđala igra memory i izrada slova od gline. Ja sam napravila slovo A i T, početna slova svog imena i prezimena.

Najlakše glagoljično slovo mi je bilo slovo A. -

-Bilo mi je super na radionici.

Naučila sam kako se pišu slova na glagoljici i shvatila da ih nije baš jednostavno zapamtiti, ali su jako zanimljiva. Uzet ću si jedan primjer glagoljične azbuke za doma da mogu još malo proučavati. -

- Sviđala mi se radionica, a najviše kad smo izrađivali svoje inicijale od gline. I igra memory je bila super. Od predavanja sam zapamtio da je glagoljica nastala u 9. stoljeću i da se na Bašćanskoj ploči koja je pisana na glagoljici spominje kralj Zvonimir. –

Ingrid Hrelja, 4.B razred OŠ Ludbreg

Borna Horvat, 4. razred OŠ Martijanec

Dojmovi učenika sudionika - Inače ne volim baš školu, ali ova radionica mi je bila predobra. Bilo mi je jako zanimljivo.

Da barem tako svaki dan imamo.

Ja sam prvo izrađivao svoje inicijale na glagoljici uz pomoć gline, a onda sam oslikao i okvir za fotografije. -

-Najviše mi se sviđalo dok smo oslikavali okvire za fotografije. Zapamtio smo si nekoliko glagoljičnih slova, slovo š, ć i slovo i. Bila mi je dobra radionica. Luka Mikulić, 4.C razred OŠ Ludbreg

Denis Nemet, 4.A razred OŠ Ludbreg

Po završetku radionica svi izrađeni dječji radovi bili su izloženi u dvorcu Batthyany u sklopu izložbe „Glagoljanje“ Izložba „Glagoljanje“ održala se od 21. do 23. veljače u izložbenom prostoru dvorca Batthyany, a bila je sastavljena na temelju radova učenika četvrtih razreda OŠ Ludbreg i OŠ Martijanec koji su u periodu od 17. do 21. veljače sudjelovali na radionici glagoljice „Glagoljajmo zajedno“.

Izložba je zapravo predstavljala završnicu u ciklusu radionica Centra za kulturu i informiranje „Dragutin Novak“ posvećenim promicanju našeg najstarije pisma.

- Drago mi je da se izložba poklopila s Međunarodnim danom materinjeg jezika koji se obilježava 21. veljače i Danom hrvatske glagoljice koji se obilježava 22. veljače. Drago mi je da su se u ovaj projekt uključile osnovne škole, a nadam se da će iduće godine biti jednako toliko ako ne i više zainteresirane. Zahvaljujući izložbi „Glagoljanje“, osim što možemo vidjeti kreativne radove učenika, imamo prilike i podsjetiti se svoje povijesti i kulture. – prilikom otvorenja poručio je Branko Dijanošić, ravnatelj Centra za kulturu i informiranje „Dragutin Novak“.

Izložbu su posjetili i neki od učenika sudionika radionica koji su u pratnju poveli svoje roditelje, braću, sestre, djedove i bake kako bi im se pohvalili svojim radovima.

Izložba je bila dio programa Ludbreg petkom.

Antonela Tomić, 4.D razred OŠ Ludbreg

KULTURA

28. veljače 2020.

Održana prva izložba u sklopu programa „Ludbreg petkom“ Prvog petka u mjesecu održana je prva izložba u sklopu programa „Ludbreg petkom“ u organizaciji Centra za kulturu i informiranje „Dragutin Novak“.

- „Ludbreg petkom“ je program u sklopu kojeg će se održavati razna kulturna događanja u Ludbregu i to petkom. Ludbrežanima je već dobro poznat.

Naime, prije nekoliko godina također smo pokušali na taj način promovirati kulturna događanja. Osim desetak izložbi koje su dogovorene do kraja godine nastojat ćemo održavati i druga kulturna događanja u sklopu programa. – istaknuo je ravnatelj Centra za kulturu i informiranje “Dragutin Novak“ Branko Dijanošić.

Kroz prvu ovogodišnju izložbu u sklopu programa „Ludbreg petkom“ predstavio se Ludbrežanin Josip Juras.

Josip Juras rođen je 1957. godine u Ludbreškom Karlovcu.

Po zanimanju je inženjer geotehnike koji je svoj radni vijek proveo radeći u Geološkom zavodu Ljubljana. Od umirovljenja

2008. godine svoje dane provodi u Ludbregu gdje pronalazi vremena za različite hobije i interese od kojih posebno mjesto ima sakupljanje starih predmeta, maketarstvo, pirografija te slikanje.

Ludbreškoj publici predstavio se s dvadeset slika inspiriranih Ludbregom, a nastalih u tehnici akrila i ulja na platnu. Posjetitelji su tako imali prilike vidjeti autorov doživljaj pojedinih znamenitosti Ludbrega poput glavnog gradskog trga, župne crkve, vidikovca Sv. Vinka, ciglane i dr.

-Sve izložene slike nastale su u proteklih godinu dana. Dakle u tom periodu se čovjek iz svoje profesije kao inženjer geotehnike prebacio na nešto što je sasvim drugačije i tome se u potpunosti posvetio. Ja se nadam da će još puno slikati i nastaviti razvijati svoj umjetnički stil. – tijekom otvorenja izložbe kazao je Branko Dijanošić.

Izložba „Ludbreg u duši“ bila je Josipu ujedno i prva samostalna.

- Slikanjem sam se počeo baviti sasvim slučajno prije dvije godine. Razmišljao sam jednom prilikom što prijateljima poklo-

Tjedan smijeha

Predstave i u Ludbregu U sklopu 11. TJEDNA SMIJEHA Kerekesh teatra u kinodvorani Centra za kulturu i informiranje “Dragutin Novak” i ove će godine biti izvedene predstave i to prema sljedećem rasporedu:

• 6. ožujka – POD HITNO NA HITNU – 21:00 sati Kerekesh teatar – ulaz 50,00 kuna

• 7. ožujka –UDAVAČE – 17:00 sati HIT Teatar – ulaz 50,00 kuna

• 14. ožujka – TONKA BONTONKA – 11:00 sati Scena Gorica – ulaz 10,00 kuna Ulaznice su u pretprodaji u tajništvu Centra za kulturu i informiranje “Dragutin Novak”. Kupiti ih možete radnim danom u periodu od 7:30 do 15:00 sati.

Cijena ulaznice na dan predstave biti će 60,00 kuna.

niti za rođendan i došao sam na ideju da naslikam jednu sliku.

Bio sam zadovoljan kako je ispala i tako je zapravo sve krenulo.

Do sada sam naslikao više od tridesetak radova - otkriva autor Josip Juras.

Motive pronalazi šetajući Ludbregom, ali i prisjećajući se djetinjstva.

- Živio sam na selu. Prisjećam se djetinjstva, seoskih kuća sa slamnatim krovovima i seoskog načina života. Jedna od dražih slika u ovom postavu je upravo slika moje rodne kuće u Ludbreškom Karlovcu. Nju sam naslikao kao uspomenu na djetinjstvo. Uz to slikam i motive Ljubljane u kojoj sam proveo velik dio svog života. – dodaje Josip koji u planu ima organizirati još pokoju izložbu u okolici.

21

Idućeg mjeseca očekuje nas izložba Larise Golec U sklopu programa „Ludbreg petkom“ idućeg će se mjeseca održati samostalna izložba akvarela autorice Larise Golec.

Larisa Golec rođena je 1973. godine u gradu Krasnojarsk u Ruskoj Federaciji. U Hrvatskoj živi od 1994. godine, gdje radi i počinje slikati. Slikarstvo ju je posebno ispunjavalo, te je nakon rada s različitim tehnikama slikarstva počelo njeno pravo slikarsko stvaralaštvo.

U Hrvatskoj je završila dvije godine aktivnog tečaja slikanja u Koprivnici, pod mentorskim vodstvom Ivana Lovrekovića.

Uz mnogo prezentiranja na različitim događajima i mjestima njezinih radova, prvu samostalnu izložbu imala je 7.11.2012. godine u galeriji Kristofora Stankovića (Zagrebačka gradska skupština) uz podršku predstavnice ruske nacionalne manjine.

Aktivna je u sjeverozapadnoj Hrvatskoj gdje se 2010. godine uključuje se u rad Likovne udruge donjeg Međimurja, a dvije godine poslije u Likovnu Udrugu Varaždin. I sama uči i podučava zainteresirane pa od 2018. godine vodi tečaj akvarela u gradu Prelogu.

Otvorenje izložbe u izložbenom prostoru dvorca Batthyany održat će se 6. ožujka s početkom u 18 sati.

22

SPORT

28. veljače 2020.

Ludbreg ima jednu od najljepših staza za trčanje

Tihomir Cenko, čovjek koji ne odustaje Nekako s početkom svake godine počinje atletska ludbreška priča. Dvije su utrke o kojima se zbori, ona po ludbreškim bregima „Crazyhill trail“ i ona gradskim ulicama „Centrum mundi“. Obje s malo internacionalnim nazivom, obje koje je obilježila trkačka veličina, tridestosmogodišnji Tihomir Cenko.

-Aktivnije sam se atletikom počeo baviti prije desetak godina, možda malo prekasno, nisam imao neku preveliku sportsku podlogu. Ove dvije ludbreške trke imaju posebno mjesto u mom srcu, uvijek sam s radošću sudjelovao na njima.U svojoj karijeri trkača, uz sjajnog varaždinskog trenera Lackovića koji je sam bio jedan od najvećih hrvatskih maratonaca imao je niz zapaženih rezultata. Otrčao je desetak klasičnih maratona, prvi u talijanskom Trevisu, još 2013. godine, na dionici 42.195 metara postigao je vrijeme od 3 sata i 5 minuta. Najbrže istrčani maraton bio mu je u Zagrebu, 2 sata i 45 minuta. Otprilike mu je u dosadašnjoj karijeri nedostajalo oko 20 minuta za olimpijsku "B" normu. -Još ću jednom ponoviti, za nešto više trebao sam početi ranije. Imao sam prošlih godina nešto problema s ozljedama, a ove su mi u planu posebno podcrtane, utrke u Zadru "Wings for life" te Plitvički maraton.Dodajmo još da je Tihomir već šest mjeseci sretan otac male Franke koju zajedno sa svojom Rominom vodi na sve utrke. Izgleda da se rodila buduća atletska velikanka!

Prema pisanju portala www.runcroatia.hr ruta utrke CrazyHillTrail među 10 je najboljih ruta za trčanje u Hrvatskoj.

Podsjećamo, šesto izdanje CrazyHillTrail utrke u organizaciji udruge BSV očekuje vas 1. ožujka 2020. godine. Utrka započinje i završava u samom Ludbregu, a prolazi najljepšim predjelima ludbreških i kalničkih brežuljaka, preko planina i šuma, preko polja i vinograda uz rijeke te natjecatelji na taj način iskonski doživljavaju svu ljepotu naše prekrasne prirode.

– I ove godine imamo dvije staze koje će biti u potpunosti označene.

Zahtjevnija staza od 34 km sa 1040 m uspona i silaska namijenjena je spremnijim i iskusnim trkačima, dok će za sve ostale trkače i rekreativce biti priređena staza od 16 km sa 415 m uspona i silaska. Naravno, tu su i bogate okrjepe kao i startni paketi. Pozitivni dojmovi natjecatelja sa naših prijašnjih trailova još se uvijek prepričavaju i CrazyHillTrail je postala prepoznatljiva i naširoko priznata utrka međunarodnog karaktera – kažu organizatori.

Svake godine odaziv je sve veći, ove godine očekuje se oko 600 trkača iz svih dijelova Hrvatske, ali i susjednih zemalja.

Neven Jerbić

AUTOR: ANTUN GOLUBIĆ

SLITINA KROMA, NIKLA I ŽELJEZA

TEUTINA PODANICA

INTERNET (KRAĆE)

IVO GREGUREVIĆ

LEDY --

DADILJA, DOJKINJA (NJEM.)

JUŽNO VOĆE, ŠIPAK, MOGRANJ

ZADNJE SLOVO ABECEDE

VRSTA KRATKOG MAČA

GRADIĆ NEDALEKO ZADRA

ZEMLJIŠNA MJERA (MN.)

ŽITELJ OMANA

8. OŽUJAK

ONDA U PROŠLOSTI

ŽITELJKA CAZINA

ONE JEANSWEAR GROUP

BAZILIKA U CARIGRADU, DANAS MUZEJ

ARALSKO JEZERO

DRŽAVA U AZIJI (GL. GRAD EREVAN)

LIKOVNA UMJETNOST

SREDIŠTE VRTNJE

IZLUČEVINA SLUZNICE ONAJ KOJI JE PROŽET ALTRUIZMOM

ANA RUCNER

SILICIJ

GUSTA IZLUČINA UPALJENOG TKIVA

OSJET TJELESNE PATNJE

NAJJAČA IGRAĆA KARTA, KEC

MATEMATIČKA VELIČINA POTPUNO DEFINIRANA BROJEM (MN.)

BORBA, RAT UKRAŠAVANJE KARAMA

UGRUŠENO MLIJEKO, GRUŠEVINA

AKTIVAN SASTOJAK ČEŠNJAKA

KANTA (REG.)

SKANDIJ

ONAJ KOJI IZRAĐUJE KOLA

USPUT, LETIMIČNO, POVRŠNO TEHNIČKA KULTURA

SLOVA IZA «H» I «J»

PLANISKI MASIV U EUROPI

SLAVNA SKIJAŠICA KOSTELIĆ

NASELJE NA UGLJANU

KALIJ

ESKIMSKI KAPUTIĆ S KAPULJAČOM

SKRBNIK AMPER

PALAČA SULTANA ILI VEZIRA

KVADRATNA FORMACIJA

KNJIGA EVIDENCIJE, REGISTAR

OSOBNA ZAMJENICA

UREZAN ŽLIJEB

IRSKA GLAZBENA SKUPINA

MNOŽINA

VRSTA KOLAČA S NADJEVOM

OBROK OTPLATE

TELUR

MUSL. MUŠKO IME, ISIDOR

VJEČNI GRAD

SAT

POLJODJELCI

OKRUGLO SLOVO

ŽERAVICA

KUKAC SLIČAN PČELI DOBAR GOVORNIKI

PROVJERITI TESTOM

OSOBNA ZAMJENICA

STANJE BEZ RATA

METAR GRAND THEFT AUTO

MORSKI SISAVAC

DUŠIK

POKAZNA ZAMJENICA

NEODOLJIVA POTREBA ZA PALJENJEM

PROFINJENOST I SKLAD U POJAVI, OTMJENOST

URAN

NATRIJ

PLANINARSKO DRUŠTVO THE VANCOUVER CLINICS

NAPRAVA ZA UMJETNO DISANJE

DUŠIK

ZAPAD PODRUČJE S VEGETACIJOM U PUSTINJI

SLOVA IZA «NJ» I «Š» PRIJAŠNJI NAZIV DRŽAVE MALAVI SUMPOR

PRESTATI S RADOM RADI ODMORA

VRSTA PERŠINA

VODORAVNO: CINIJA, DAN ŽENA, ONOMAD, ELEGANCIJA, PIROMANIJA, KIT, GTA, ARMENIJA, ARAL, AR, SLUZ, GNOJ, SI, SKALARI, AS, BOJ, ALICIN, SC, KOFA, U, TK, JK, K, KALI, SARAJ, A, UTOR, JA, PLURAL, TULIPAN, UPISNIK, RATARI, O, TESTIRATI, RUŽA, ORATOR, N, TVC, RESPIRATOR, NJASA, ON, OAZA, ODMARATI SE, OK

SPORT

28. veljače 2020.

23

Pred "Podravinom" drugi dio sezone

I.

EKIPE DESETLJEĆA Prihvatili smo izazov trenda, a to je izbor najboljih sastava nekog kluba na našem području, u nekoj od dekada. U više sljedećih brojeva pokušat ćemo analizom doći do najboljih postava pojedinih klubova. Mislim da se analiza može smatrati kompetentnom, s obzirom da je pisac ovih redaka više od dvadeset godina vezan uz sportsko novinarstvo, a više od četiri desetljeća je uz sam sport. Za početak smo si dali (ne)zahvalan zadatak odabira najbolje petorke „Grafičara“ u posljednjih deset godina, znači za razdoblje 20102020. Pet je mjesta, a kandidata otprilike dvadeset. Počnimo s pozicijom playmakera. Odmah teška odluka. Naime dva najveća kandidata, oba su bili proglašeni najboljim sportašima grada Ludbrega, Luka Siladić i Vilim Poljak. Luka strahovito brz, precizan u serijama. Vilim odličan u organizaciji igre, prodoran. Ipak, mala prednost Vilimu zbog većeg udjela u najvećim klupskim uspjesima.

Svoj obol davao je i daje i sve bolji Andro Nakić. Na poziciji „dvojke“ jednostavno mora biti mjesta za „Mareka“ Novaka.

Aktualni član kluba, iako sad igra na mjestu organizatora igre jednostavno mora naći mjesto u

„petorci desetljeća“. Može uvijek proći kao „scorer“, a angažman i volja nisu nikad bili upitni. Na ovoj poziciji je bila izrazito jaka konkurencija, jer su je punili i sjajni obrambeni igrač Bušić, u kvalifikacijama Proleta, Zlatko Štefan, Hrkač, Dijanošić itd. Na trojci nemamo prevelike dvojke. Malo ih je klasičnih bilo u sastavu tako da se izbor Jakše Petrovića čini kao jedinim logičnim. Snažan, prisutan u skoku, tranziciji, u obrani pokrivao i krila i centre. Šteta da nije s nama. Na poziciji četvorke velike dvojbe između četiri draga „Međimurca“. Odlučila je konzistentnost odnosno konstanta. Bio je to odlični Matija Novak „Mali Medo“, poznat po svojim sjajnim tricama od ploče, Manuel Novak je tu, nažalost i premalo, zbog silnih ozljeda i poslovnih obveza, „Srebrni letač“. No, na ovu poziciju stavili smo Luku Prprovića, današnjeg kapetana. Znao je imati sjajnih utakmica u nizu, s po dvadesetak poena i desetak skokova, no to ga nije učinilo najboljom četvorkom dekade. Učinilo je to njegovo srce i borbenost kakvoj nema premca, sve za „bijelo-plavu“ boju. Na poziciji petice mi je najveća dvojba, a bit će tu i najviše rasprave. Mario Novak

„Veliki Medo“ punio je tu poziciju nekoliko godina. I u utakmicama s najboljim klubovima ubacivao je dvadesetak koševa iako je već bio u poodmaklim košarkaškim godinama. Igrao je u više poznatih hrvatskih i slovenskih prvoligaša. Kristijan Šamarija, također se bavio profesionalnom košarkom, u Zadru. U Varaždinu je ostavio veliki trag, a i u Ludbregu više godina čini zapaženu kvalitetu pod obručem. Moram to reći, a i zna se, ta snažna „ljudina“ posebno mi je prirasla srcu. No, tu počinje moj „hazard“. Iako je u redovima „Grafičara“ pola godine za najbolju peticu proglašavam Antu Božića. Naime, to je „dar s neba“. Ovaj Dalmatinac, još u dvadesetima, klasična je moderna petica, tipa NBA. Može skočiti, trčati, zakucavati, u obrani se ne boji nikoga iako igra protiv snažnih igrača. Samo da se poslože stvari i da ovdje ostane desetak godina...

Ovo je bilo prvo poglavlje izbora najboljih sastava nekog kluba u nekoj od dekada.

U idućem broju slijedi „najboljih jedanaest NK „Podravina u razdoblju 2010.-2020.“. Svjedoci smo zbivanja, pratili ih godinama i na gostovanjima, pa zašto ne...

Neven Jerbić

Predstojećeg vikenda, točnije ove subote u 15,00 sati počinje drugi dio sezone u III. HNL "Sjever". U prvom "proljetnom" kolu Ludbrežani gostuju u Virju kod "Podravca". Podsjetimo kako izgleda donji dio ljestvice. "Podravac" je deveti s 13 bodova, "Papuk" ima 12, "Podravina" kao jedanaesta ima 7, a posljednji đurđevački "Graničar" ima 6 bodova.

Igrat će najboljih šest ekipa playoff, a šest ostalih playout. Kako sada stoje stvari, posljednji ispada. Izgledno je da će "Podravina" biti u borbi za ostanak u ligi. Pripremno razdoblje Ludbrežani su iskoristili za odigravanje pet prijateljskih utakmica, većinom s četvrtoligašima. Dvije pobjede, tri neriješena ishoda. U prijelaznom roku pristupio im je napadač iz Varaždina, Ganac Patrick Kesse, nažalost, ozlijeđen je i bit će na dispoziciji nakon nekoliko kola. Sastav je osnažio i Karlo Sambolec, iz istog kluba. Otišli su Havelka i Halavuk. Trener Matija Kristić ipak je optimističan. -Drago mi je vidjeti da moje upute dolaze do igrača.

Dečki su korektno odradili svaki trening, svaku utakmicu. Imamo male probleme s ozljedama, no mislim da će sve biti riješeno do prve utakmice. U Virju nas čeka podjednaki protivnik, bježe nam nekoliko bodova, "gori nam pod petama", pa mislim da imperativno trebamo tražiti bod ili tri. Računam i na potporu naših navijača.Svi zajedno očekujemo znatno bolji drugi nego prvi dio prvenstva.

Neven Jerbić Tijekom siječnja 2020. odigrana je Dvoranska liga ŽNS Varaždin u kojoj su sudjelovale ekipe Škole nogometa „Podravina“ Ludbreg, NC Sveti Đurđ, NC Varaždinske Toplice, NCKneginec/Biškupec, NC Cestica. Utakmice su igrane u Ludbregu, Knegincu i Cestici. Ludbreške ekipe ostvarile su odlične rezultate. Ekipa U-9 zauzela je 1. mjesto, ekipa U-11 3. mjesto, ekipa U-13 – 1. mjesto, ekipa U-15 4. mjesto.

Prijave na: www.stotinka.hr

24

ACO PIŠE

28. veljače 2020.

Piše: Aleksandar Horvat

NE BUMO VAM TANCALI, PREMALO STE PLATILI...

Veljača je. Mački se prek ceste zaletavaju v nekakvi igri hrabrosti, najvrleši bu valjda za nagradu mačku dobil. Ali vu ti igri ne prežive saki. Žalosna je to slika, kotači nikaj ne pitaju, jel maček črni ili beli.

Moj maček je žoti, zove se Happy, iliti po našem Srečko, a zovemo ga skračeno Mic. Jemput se zabežal prek ceste i dobil je od kombija po repu. Od toga dana za njega postoji samo naša strana ceste. Nafčil se je fletno. Znate za ono, da dok ti črni maček prečka puta, to ti je velka nesreča. Ne vredi to više. Denes je velka nesreča dok kamijon črnomu mačku prečka puta. Evo, ne znam, tak su kak tetrebi, ništ drugo ne misliju, samo na onu stvar i ideju kak muhe bez glave, žal mi je kaj su tak nedopovedani i hurmasti, ti mački veljački.

Kad sam več pre Črnomu mačku, zna se da su vu veljači i maškari ili mačkari, kak nekoji veliju. Ne bi se trebalo svaditi kak se točno treba reči jer je to sikak, od sela do sela, od hiže do hiže.

Evo, ja sam pital interneta što je pak to se ipak zmislil. Piše da je Fašnjak događaj pred korizmu, kajti se bu v korizmi postilo, pak se treba predi znoreti i natorbati sega kaj bi lepo kredno i v miru v korizmi bili kak treba. A Fašnik ili Fašnjak, kak mi kajkavci velimo nam je došel, a od kud bi drugud, z Nemačke. V germanskim jezikima fasten znači postiti, a faseln znači biti ploden. V nemačkomu pak imamo Fasching. Veliju da se to vleče još od 1283. od reči vastschang ili vaschanc, a znači “sprazniti zadnju kupicu prije posta”. I još

jena reč je Fastnacht (ili Fasnacht) govori o posni noči ili noči pred post. Znači, kak mi se na svoje napravimo i prepravimo, pri nas je od cele te nemačke štorije ostal fašnik ili fašnjak. Drugdi se još zove fašnjek, fašenk, fašange, vašange, fašinge, karneval, mesopust, mesopušće, krnjeval, krnoval, karnivić, krneval, poklade, pokladi, poklad, mesojede, mesoije, mesovede, mesuvede, mesvijede, mrsoveđa….

E, tak! Ste znali? A če sem vas več krenul nekaj vučit, da vam još rečem kak se zoveju oni koji vu ti noriji ferceraju. Znači po celi Lepi naši bute čuli da su to fašenki, fašenkaši, fašenjkari, fasargare, fašingi, fašnici, fašnjaci, fašnjaki, fašingari, fašjeki, fašenjaci, fašanke, fašinke, šafanjgari, šafingari, šefengari, vašange, pusti, krnjevali, karnevali, habani, cijedi, didi, čarojice, čerjaci, čaraci, čorjaci, ćoraci, mačkare, mačkari, mačkaraši, maškare, maškari, maškarade, maškaraši, maškeri, maškore, maškuri, a v grupama su još i zvončari, babe, bučani, pokladari, partenjaki, bušari, buše, naphanci, baukači, gugači, maškuri, pikači, čaplje, kožuvari, rogonje, krabulje, škrabulje i drugi.

E tak, znači tradicija, jako stara tradicija. Si se v te dane zamaskeramo, napravimo jenoga jopca od krpe (Fašnjaka), polejemo ga z benzinom, damo si oduška da za se kaj nam je ne ferceralo celo leto okrivimo njega, pak ga pred sima vužgemo. To nam dojde kak nekvo čiščenje od sega zla.

Dok sam ja bil mali, smo jedva čekali Fašnjaka. Zamaskerali smo se tak kaj smo sami sebi bili strahu. I hodali smo v grupama, veštice, gusari, indijanci, kauboji, mački, medvedi, kojekaj drugoga. Od hiže do hiže, od vulice do vulice: Denes je fašnjak, / veseli dan, / Dajte nam peneze, / Stirajte nas van. Ti vrapca, posle fašnjaka smo meli tolko penez kaj nam je samo zvonilo po žepima, a dobili smo i krafline, jajca i nekve sitnice kaj smo jim ne baš bili veseli. A naši starci su bili posebno nori.

To se je zmišljavalo, predelavalo, krojilo, krpalo, rezalo, švasalo… nikakve udruge je ne bilo, a povorka je bila doga kilometer. Traktori su vlekli prikolice na kojima su bile kojekakve instalacije i spelancije, of jen je bil na prikolici z velkom vrečom bombonov koje je rashitaval okoli po vulici, a mi deca smo kraj povorke bežala i pobirala. V saki vulici, na sakem križanju je bila gužva i zapetljancija, kolko je bilo publike, z celoga kraja su došli, na hiljade, smejali su se, zabavljali i norca delali jeni drugima. Fašnjak je negda bil glavni zabavni događaj v grabi v kojem su si sudjelovali bez poziva. Plus toga, zamaskirani su čitali i Vrapca v kojem su bez kazne mogli oplesti koga su šteli pak je ta Fašnjačka republika mela nekakvoga drugoga smisla. Smel si nekaj kaj si inače ne smel.

A vremena se menjaju, tradicije još samo nekoji čuvaju. Ovo leto su mi jedni jedini maškari došli na vrata. I to kak sam skužil, bilo je dete koje je bilo jako sram, i njegova mama koju je ne bilo sram. Ona je otpopevala pesmicu i dal sam jim nekakve peneze. To je bilo to, i to je bilo žalosno.

Denešnja, deca više ne obilaziju po hižama ili odideju samo k stricu i vujcu, tak kaj se ostane vu familiji. Valjda je ljude sram, pak misliju da hodati z maškarima znači prositi, pak kaj budu susedi rekli. A fučkaš tradiciju. Došla su druga vremena.

Zato imamo Črnoga mačka ludbreškoga koji još jedini pazi na tu tradiciju. Ali nemreju si oni sami pomoči, nema jih dost kaj bi napravili kilometernu paradu z koječim. Ali držiju i ne puščaju. Situacija je ovakva: vrtiči, škole, udruge, posebno one koje imaju decu, su pozvane, oni se zamaskeraju, napraviju programa i imamo punoga trga, jer su starci po običaju došli svoju decu glet. Da nema dece, ne verujem da bi došli. Kajti jih Fašnjak ne zanima. Mi ve tak živimo da nemamo čas za bedastoče i hurmalije tirati. Leže je na fejsbuku slike gledati i govoriti kak je bilo malo ljudi i da je Fašnjak saki dan.

Zabili smo da je Fašnjak veliki dok jedni v njemu sudjelujemo, a si drugi nas dojdu glet - to je Fašnjak, i točno je takof bil dok je ne bilo interneta i telefonov koji su spametneši od nas. A mi, otkak smo dobili interneta, više nikam nejdemo, čak više niti čez oblok ne gledimo, samo gondramo v ekran kak je ne dobro se ono kaj prehaja bez nas, kak se nikaj ne događa, kak nigdi nikoga nema, i če se nekaj događa da to ne valja. No, neste si takvi, lepi moji, znam, poprilično se ljudi skupilo na Fašnjak na trgu ove dve jezere dvadesete. Doduše, trebal je te krivec i razbojnik krpeni viseti od nedele do torka, ali je sejeno Fašnjačka republika odlučila da ga skuriju bez odgode, jer inače v tork ne bi meli svedoke. Radni je dan.

Nek smo se mi lepo najeli kraflinov i ve moremo dale dremati. Saki pre svoji hiži.

Se bu dobro.

Tri mali maškari Tri mali maškari Grada obilaziju, Z prevelkimi škornji Naširoko gaziju, Tri mali maškari, Pod maskom skriti, Popevaju za peneze, Za jesti i piti.

"Došel je fašnjak, Kraflinov smo siti, Dajte dve tri kune Pak moremo oditi!"

Gusar ima krpu na joku, Deda mustače, škrlaka i botu, A veštica ima kak prava rugoba Prišta na nosu i jenoga zoba.

"Za krafline vam fala, Soka smo se napili, Nebumo vam tancali, Premalo ste platili!"

Tri mali maškari Grada obilaziju, Z punim trbuhom Po Ludbregu laziju, Tri mali maškari Najviše voliju, Dok jim na roke Železne nabrojiju.

(A. Horvat)

Sljedeći broj Ludbreških novina izlazi 31. ožujka 2020.