Ln 16 by Centar za kulturu Ludbreg

LIST GRADA LUDBREGA BESPLATNI PRIMJERAK 30. LIPNJA 2008. BROJ 16 / GODINA III.

Predloženo povećanje proračuna za 5,5 milijuna kuna Gradsko poglavarstvo Ludbrega

/str. 3./

21. BICIKLIJADA

Gotovo 400 biciklista /str. 8-9./

“SUNCE”

Darovano 15 računala /str. 4./

Lipanjske kiše donijele poplave Globočec, prigradsko naselje s razvijenim obrtništvom, susreće se s problemima nakon radova na državnoj cesti

ARHEOLOGIJA

Novi bazen, novčići, keramika... /str. 13./

Gradsko vijeće Ludbrega /str. 3./

/str. /str. 6-7./ 2./

Niži prirez od 1. srpnja

Prva liga Nogometnog središta Ludbreg

Sloga do trofeja zajedništvom

/str. 15./

30. lipnja 2008.

AKTUALNO

Gradnja svjetovno-sakralnog objekta

VIJESTI Novo vodstvo dragovoljaca Na izbornom saboru Udruge dragovoljaca Domovinskog rata grada Ludbrega za novog predsjednika izabran je Stjepan Nikolaus. U središnji odbor još su izabrani Eduard Horvat, Ivan Meštrović, Mladen Matijašec i Vinko Međimurec. Novo vodstvo izabrano je za razdoblje od iduće četiri godine, a najvažniji zadaci bit će obilježavanje svih povijesnih datuma iz Domovinskog rata, pomoć članovima pri ostvarivanju statusnih i drugih zakonskih prava, suradnja s institucijama, te sa srodnim i drugim udrugama, susreti, druženja i drugi. Nedavno je upravo malonogometna ekipa Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rada iz Ludbrega osvojila prvo mjesto na županijskom natjecanju. Tako će Ludbrežani zastupati našu županiju na Svehrvatskih sportskim igrama veterana i dragovoljaca koje će u rujnu biti održane u Baškoj vodi.

Prvi dan zidarskih radova

Sredinom lipnja počela je gradnja gornjeg dijela svjetovno-sakralnog objekta u Vinogradima Ludbreškim. Kamerom smo zabilježili prvi dan zidarskih radova, a koji se u međuvremenu privode kraju. Naime, nakon što je već ranije završen građevinski prizemni dio, objekt poprima konture budućeg izgleda, a već je pripremljen materijal i za nastavak radova.

-Drvna građa za krovište već je pripremljena i čim završe zidarski radovi idemo s postavljanjem krovišta. Želja nam je da prije jeseni čitav objekt površine 20 x 10 metara bude pod krovištem i zaštićen od vremenskih utjecaja – rekao je Zlatko Podvezanec, predsjednik Vijeća MO Vinogradi Ludbreški. Zidarski radovi na objektu izvode se zahvaljujući mještanima,

njihovim prilozima i dobrovoljnim radom. Financijsku potporu dalo je Vijeća mjesnog odbora, a ima i nekoliko donacija. Primjereni novi prostor, kao što će biti ovaj svjetovno-sakralni objekt, dugogodišnja je želja mještana Vinograda Ludbreških koji su dosad dali izniman doprinos za gradnju objekta na izuzetno atraktivnoj lokaciji i njihov je pravi poduhvat.

Spomen na branitelje Dan državnosti Republike Hrvatske, 25. lipnja, prigodno je obilježen u Ludbregu. Na gradskom groblju su delegacije gradskog vijeća i poglavarstva, delegacija udruga proizašlih iz domovinskog rata i političkih stranaka grada položile vijenac uz središnji križ, te na spomenik braniteljima Domovinskog rata. Zapaljeni su lampaši, a počast poginulim braniteljima odana je i minutom šutnje.

Delegacija Poglavarstva

Kod spomenika braniteljima je u kratkom govoru gradonačelnik Ivan Lončarić podsjetio je na povijesne dane proglašenja suverenosti Hrvatske iz 1991. godine, te o ulozi hrvatskih branitelja u obrani hrvatske države. U spomen na poginule branitelje prof. Marko Prepelić odsvirao je ‘Tišinu’. U povodu Dana državnosti uoči svečanosti polaganja vijenaca na gradskom groblju delegacije su prisustvovale svečanoj svetoj misi u župnoj crkvi.

Branitelji odali počast

Donacije od ‘Lijepe naše’ Još uvijek se rado sjećamo 14. svibnja kada je u ludbreškoj sportskoj dvorani održano javno snimanje emisije ‘Lijepom našom’ u kojoj je Ludbreg, nakon emitiranja u dva dijela, hrvatskoj javnosti preko nacionalne televizije predstavio svoju tradicijsku kulturu, kao i Varaždinske županije. Projekt ‘Lijepom našom’ Hrvatske televizije ima i humanitarni karakter. Prodajom ulaznica ostvaren je prihod od 35.040 kuna, a nakon podmirenja troškova organizacije koje je imao domaćin, preostao je iznos od 21.000 kuna za humanitarne svrhe. Odlučeno je da se iznosima sa po 7.000 kuna pomogne obiteljima s teško oboljelom djecom, pa su jednaki iznosi donirati obiteljima Levak iz Ludbrega, Kern iz Vinograda Ludbreških i Amadori iz Kapele.

Ludbreška gradilišta U Ludbregu su u tijeku ili u pripremi veći građevinski radovi tako da će unatoč ljetnim mjesecima čitav grad biti kao veće gradilište. Dakako, nastavljaju se radovi na državnoj cesti na dionici između Ludbrega i Poljanca, ali i na zaobilaznici gdje se gradi rotor na istočnom ulazu u grad. U gospodarskoj zoni ‘Istok’ traju radovi na kanalizaciji, asfaltiranje područja Katalena, rekonstrukcija vodovoda u Sajmišnoj ulici, i odvojka Nikolaus u Vinogradima Ludbreškim. U pripremi je gradnja kanalizacije u Sajmišnoj ulici i rekonstrukcija vodovoda u Ulici Petra Krešimira u Ludbregu, a očekuje se i nastavak gradnje pješačko-biciklističkih staza kroz naselje Selnik.

Predstavnici braniteljskih udruga

Delegacija Gradskog vijeća položila vijenac kod križa

Obilježen Dan antifašističke borbe Na području Ludbrega prigodno je obilježen Dan antifašističke borbe, 22. lipnja. Na gradskom groblju vijenci su položeni na spomen-obilježje poginulim borcima antifašističke borbe, kalničkih partizana, te na spomenik poginulim braniteljima Domovinskog rata. Vijence i zapaljene lampaše položile su delegacije Grada Ludbrega i Udruge antifašističkih boraca i antifašista općina i grada Ludbrega, uz nazočnost i predstavnika udruga iz Domovinskog rata. O doprinosu Ludbrega u toj borbi, značaju antifašističke borbe i njezinoj povezanosti s Domovinskim ratom za kasnije stvaranje hrvatske države i

Minuta šutnje kod spomenika poginulim borcima Čestitamo 22. lipnja, Dan antifašističke borbe Udruga antifašističkih boraca i antifašista općina i Grada Ludbrega

Druženje i igre SDP-ovaca u lovačkom domu

Nakladnik: POU D. Novak Ludbreg Glavni urednik: Darko Skupnjak Redakcija: Darko Skupnjak, Branko Dijanošić, Iva Havaić, Željka Namesnik, Marina Hižak, Ana Havaić Fotograﬁje: Josip Grđan, Željka Namesnik, Marina Hižak, Darko Skupnjak

samostalnosti govorili su Zdravko Pahor, predsjednik Udruge antifašista općina i grada Ludbrega, te gradonačelnik Ivan Lončarić, Katica Sačer i Franjo Novak. Vijenci su također položeni i na spomenik palim sportašima antifašistima na novom rotoru u Ludbregu, te na spomen-obilježjima u Hrastovskom, Čukovcu i Bolfanu. Prigodno druženje članova i simpatizera uz praznik u ludbreškom lovačkom domu uz zajednički ručak i prigodne sportske igre i zabavu organizirala je Gradska organizacija SDP-a kojem su se pridružili predstavnici stranke općina Martijanec i Veliki Bukovec, te gosti iz susjednih gradova i organizacija. Uoči Dana antifašista dvadesetak članova udruge sudjelovalo je i u radnoj akciji na čišćenju i uređenju devastirane partizanske bolnice Gabrinovec.

Kontakt: POU D. Novak Ludbreg, Trg Sv. Trojstva 19 Telefon: 042 306 113 Fax: 042 306 068 e-mail: ludbreskenovine@pou-ludbreg.hr Tisak: Tiskara Zagreb

30. lipnja 2008.

AKTUALNO

Gradsko vijeće grada Ludbrega

Niži prirez od 1. srpnja Smanjuje se stopa prireza s 12 posto na 8 posto kako bi se rasteretili građani

Vijećnici Gradskog vijeća grada Ludbrega donijeli su odluku o smanjenju stope prireza na porez sa 12 posto na 8 posto. Primjena ove odluke počinje već od 1. srpnja. Prema procjenama Gradskog odjela za proračun i ﬁnancije do kraja ove godine će se prihod iz prireza u gradskom proračunu umanjiti za oko 308.000 kuna ili je riječ o nižem godišnjem iznosu za oko 616.000 kuna. -Iznos razlike nadoknadit će se povećanjem udjela u porezu na dohodak u skladu s izmjenama i dopunama o ﬁnanciranju jedinica lokalne i područje samouprave, ali i vanjskih izvora – naglasio je Ivan Lončarić, gradonačelnik Ludbrega. Građani Ludbrega su od 1. siječnja 2006. godine izdvajali prirez po stopi od 12 posto, maksimalnoj zakonskoj stopi prema broju stanovnika jedinice lokalne samouprave takve veličine i godišnje se po ovoj

stopi u prosjeku prikupilo oko 1,850.000 kuna. No, tri godine prije toga obveznici su plaćali prirez po stopi 6 posto. U raspravi uoči glasovanja povela se poduža polemika između predstavnika stranaka u izvršnoj vlasti HDZ-a i ASH, kao i vijećnika SDP-a za čije je vladavine uveden prirez 2003. godine s jedne strane, te oporbenog HNS-a s druge strane za čijeg je mandata na vlasti uvedena maksimalna stopa. Sadašnja oporba prigovorila je da su se uvjeti stvorili još ranije i da se prirez mogao smanjiti i prije, a predlagači su podsjetili kako su se protivili uvođenju maksimalne stope. Niža stopa prireza ipak je zajedničko opredjeljenje ludbreških političkih stranaka kako bi se barem malo rasteretiti obveze građana, pa je odluka o smanjenju prireza donijeta jednoglasno.

Predloženo povećanje proračuna za 5,5 milijuna kuna U Odjelu grada za proračun i ﬁnancije Grada Ludbrega pripremljeni su podaci za donošenje rebalansa gradskog proračuna za 2008. godinu. Gradsko poglavarstvo Ludbrega je nakon analize i temeljitog ‘češljanja’ utvrdilo konačni prijedlog rebalansa prema kojem će proračun grada za ovu godinu iznositi ukupno 29,903.709 kuna. Ukupni prihodi u odnosu na prvobitni plan povećavaju se za 22,3 posto odnosno za 5,464.400 kuna. Osjetnije povećanje prihoda planirano je kod poreza na dohodak za 500.000 kuna i 250.000 kuna kod poreza na promet nekretnina. No, svakako bi najveće povećanje prihoda trebala donijeti najavljena prodaja gradskog odmarališta u Oštrom. -To je najznačajnija promjena kod povećanja prihoda jer bi grad za Oštro, kako se procjenjuje, mogao dobiti oko 3 milijuna kuna. Novac bi se prvenstveno usmjerio u gradnju objekta na gradskom stadionu u Ludbreg. Proračun se po drugim osnovama ostvaruje prema zacrtanim procjenama uz mala odstupa-

nja. Bit ćemo još zadovoljniji ako uspijemo osigurati još više iz vanjskih izvora, a vjerujem da će promjenama u županiji i Ludbreg imati više koristi. Ovo poglavarstvo i dalje će raditi na tome da stvori uvjete za novo smanjenje prireza i da što više rasteretimo građane - ističe gradonačelnik Ivan Lončarić. Gradsko poglavarstvo predlaže da se rebalansom, osim ﬁnanciranja izgradnje športskog objekta u sklopu gradskog stadiona, osiguraju i dodatna sredstva ‘Lukomu’ za gradnju komunalne infrastrukture u iznosu od 1,256.158 kuna, te još 100.000 kuna za dječja igrališta i za sanaciju sajmišta u Sigecu. Rebalans bi trebalo osigurati sredstva za plaćanje najamnine za korištenje škole prema ugovoru s Varaždinskom županijom, a predložene su i druge manje promjene. Konačni prijedlog rebalansa proračuna za 2008. godinu Poglavarstvo upućuje vijećnicima gradskog vijeća na raspravu i donošenje za prvu iduću sjednicu koja bi se trebala održati tijekom srpnja.

Antun Novota izabran za potpredsjednika Gradskog vijeća Gradsko vijeće Ludbrega dobilo je na lipanjskom zasjedanju drugog potpredsjednika, a na ovu dužnost jednoglasno je izabran Antun Novota iz Kučana Ludbreškog, vijećnik sa stranačke liste SDP-a. Istovremeno su vijećnici razriješili s ove dužnosti Valenta Pavkovića (HNS) koji je prestao obnašati vijećničku dužnost. Važećim Statutom grada Ludbrega predviđeno je da Gradsko vijeće ima dva potpredsjednika, od kojih jednog iz redova vijećnika oporbenih stranaka ili oporbenih nezavisnih lista. Odboru za izbor i imenovanja nisu stigli prijedlozi iz gradskog HNS-a i HSLS-a, pa je prijedlog SDP-a koji također ne sudjeluje u obnašanju izvršne vlasti u gradu bio jedini. Inače, dužnost potpredsjednika Gradskog vijeća Ludbrega također obavlja Šteﬁca Pavković, izabrana na prijedlog političkih opcija koje u vijeću imaju većinu. Vijećnici su također donijeli i određene izmjene u sastavu Odbo-

ra za razvoj grada i zaštitu okoliša. Umjesto Darka Crnkovića iz Sigeca koji je prestao obnašati vijećničku dužnost, za potpredsjednika Odbora izabran je Franjo Čanaki iz Ludbrega. Prema zaključku Gradskog vijeća Ludbrega za kandidata za suca-porotnika Županijskog suda Varaždin predložen je Vitomir Namjesnik iz Ludbrega. Suce-porotnike Županijskog suda kojima sada ističe četverogodišnji mandat bira skupština Varaždinske županije vodeći računa o zastupljenosti općina i gradova, a kandidati ne mogu biti članovi političkih stranaka niti sudjelovati u njihovim aktivnostima. Županijska skupština je Vitomira Namjesnika, također na prijedlog Ludbrega, izabrala za porotnika Županijskog suda Varaždin i u prethodnom mandatu. Imenovanja u Odbor za razvoj grada i zaštitu okoliša, te kandidata za suca-porotnika također su bila jednoglasna.

IZDVOJENO Nova odluka o komunalnom redu

Oprez veće kazne Propisani prekršaji i visina kazni, uz preventivno i upozoravajuće djelovanje komunalnih redara, trebalo bi na području grada osigurati učinkovitije provođenje nove odluke o komunalnom redu koju je donijelo Gradsko vijeće Ludbrega, a stupila je na snagu tijekom lipnja. Odredbe nove odluke donijete su u cilju uređivanja naselja, održavanja čistoće i čuvanja javnih površina, korištenja javnih površina, skupljanja odvoza i postupanja s komunalnim otpadom. Konkretno se propisuje način uređivanja vanjskih dijelova građevina, uređenje ograda, vrtova, dvorišta i sličnih površina, uređenje javne rasvjete na javnim prometnim površinama, postavljanje i održavanje komunalno-urbane opreme i komunalnih objekata u općoj uporabi, uređenje kolodvora i parkirališta, tržnica, izloga, reklamnih panoa, spomenika i spomen-ploča. Odluka donosi, između ostalog, i sanitarno komunalne odredbe koje se odnose na čišćenje septičkih jama, dezinsekciju i deratizaciju, te na držanje stoke i peradi u gradskim naseljima. Radi se o vrlo detaljnom uređivanju ove djelatnosti što govori podatak da usvojena odluka sadrži čak 145 članaka. Gradsko poglavarstvo u narednom će razdoblju donijeti i sve zaključke koji su potrebni radi kvalitetnog provođenja odluke. Građani svakako moraju pripaziti jer je odluka usklađena s novim Prekršajnim zakonom koji je stupio na snagu 1. siječnja 2008., a to znači da su kazne za prekršitelje odluke osjetno više. Iznos maksimalne novčane kazne višestruko se povećao i iznosi od 500 do 10.000 kuna za pravnu osobu. Za ﬁzičku osobu obrtnika i osobu koja obavlja drugu samostalnu djelatnost, a počini prekršaj u vezi obavljanja obrta ili djelatnosti kazne su od 300 do 5.000 kuna, a za ﬁzičku osobu od 100 do 2.000 kuna. Također su produljeni rokovi zastare za pokretanje i provođenje postupka, a pojednostavljen je i čitav postupak određivanje mjera koje se izriču nakon utvrđenog prekršaja.

Svečano u Apatiji

Misno slavlje predvodio je Andrija Vrane uz suslavlje Josipa Đurkana

Mještani Apatije proslavili su blagdan Presvetog srca Isusova i ujedno obilježili stotu obljetnicu od izgradnje kapelice posvećene Presvetom srcu Isusovom. Pred velikim brojem vjernika, mještana i njihovih gostiju svečanu svetu misu tim je povodom služio vlč. Andrija Vrane iz Varaždinske biskupije,

dok je o povijesti kapelice i njezinom značaju za žitelje ovog malog mjesta govorio prečasni Josip Đurkan, ludbreški župnik. Svečanost u Apatiji održana je pod pokroviteljstvom grada Ludbrega, te su članovi Gradskog poglavarstva gradonačelnik Ivan Lončarić i Slavko Blagaj, predali selu poklon - sliku s motivom srca Isusova.

Velik broj vjernika prisustvovao je svečanoj misi u Apatiji

AKTUALNO

UKRATKO

Udruženje obrtnika Ludbreg

Predstavili se ludbreški obrtnici na MESAP-u Međunarodni sajam poduzetništva MESAP koji je sredinom lipnja održan u Nedelišću bio je prigoda da se predstave članovi Udruženja obrtnika Ludbreg. Na izložbenom prostoru rezerviranom na obrtnike Varaždinske županije predstavili su se Tekstilni obrt ‘Dona’ Ludbreg, Bravarija Kocijan-Kralj iz Malog Bukovca i ‘IDD-L Book’ iz Madaraševca. MESAP je doista postala reprezentativna sajamska priredba koja puno znači svakom izlagaču, pa time i članovima ludbreškog udruženja. Naime, predstavilo se ukupno 416 izlagača iz devet županija i iz Slovenije, Mađarske, Austrije, Njemačke i Slovačke, a samo u tri dana sajam je razgledalo više od 20.000 posjetitelja. -Naši obrtnici gotovo redovito sudjeluju na brojnim sajmovima gdje promoviraju svoju djelatnost. Potrebno je napomenuti da izlaganje naših obrtnika na ovakvim sajmovima pomaže Obrtnička komora Varaždinske županije i Hrvatska obrtnička komora – rekla je Ivanka Milak, tajnica Udruženja obrtnika Ludbreg.

Predstavljena obrtnička zanimanja Obrtnička udruženja u suradnji s Obrtničkom komorom i drugim institucijama koje djeluju na području Varaždinske županije i tvrtkom ‘Zagorje-Tehnobeton’ uoči kraja školske godine održala je po školama kampanju radi upisa učenika u prve razrede srednjih škola za deﬁcitarna obrtnička zanimanja. Tako je u prostorima Osnovne škole Ludbreg održana prezentacija za ludbrešku i škole Sveti Đurđ, Martijanec i Veliki Bukovec. Prezentaciju grafičke industrije predstavio je Franjo Beser, direktor ‘Grafičara’, dok je Marica Nemet, potpredsjednica Udruženja obrtnika, upoznala osmoškolce i njihove roditelje s drugim deficitarnim zanimanjima na području Ludbrega. Učenici i roditelji također su dobili vrijedne informacije o mogućnostima za dobivanje 46 stipendija za obrtnička zanimanja koje dodjeljuje Obrtnička komora Varaždinske županije. Ovakav način predstavljanja obrazovanja za obrtnička zanimanja izazvao je veliku pozornost roditelja i učenika. A upravo je cilj ovakve organizacije popularizacija obrtničkih zanimanja.

30. lipnja 2008.

Računala štićenicima ‘Sunca’

PBZ darovao 15 osobnih računala Štićenici ‘Kuće Sunca’ dobili su nedavno vrlo vrijednu i funkcionalnu donaciju. Varaždinska podružnica Privredne banke Zagreb darovala je 15 osobnih računala za potrebe štićenika. Ova lijepa donacija omogućit će u ‘Kući Sunca’ organizaciju nove aktivnosti koji će upotpuniti boravak štićenika.

-Nakon ovakve donacije sada možemo nesmetano pripremiti početak rada informatičke radionice za naše štićenike. U dogovoru i uz pristanak naših donatora odlučili smo tri računala pokloniti razredu s posebnim potrebama u Osnovnoj školi Ludbreg koji pohađa i troje naših štićenika. Naravno, zahvalju-

Vrijedna donacija koristit će se za informatičku radionicu

jemo se na ovako lijepom i pomalo neočekivanom poklonu – rekla je Ružica Zlatar, predsjednica ‘Sunca’. Naime, udruga je počela pripreme kako bi pokrenula informatičku radionicu i zamolbom se obratila za pomoć u dodjeli jednog računala, a na kraju je donacija ispala puno veća. Inače, to je prva donacija koju je Privredna banka Zagreb podružnica Varaždin dovezla u Ludbreg. -Velika nam je čast što smo uspjeli realizirati ovu donaciju u

Ludbregu. Naša je misija pomagati ovakve udruge i institucije. Nadam se da ćemo tako potaknuti i druge da se odgovornije odnose i pomažu ovakvim organizacijama – rekao je Miljenko Kelemen u ime varaždinske podružnice Privredne banke Zagreb. Miljenko Kelemen s kolegicom Zdenkom Herić osobno su predali donaciju u Kući Sunca u Globočecu, te su se zadržali u druženju sa štićenicima i domaćinima.

Ludbreg – primjer drugima Centar za socijalnu skrb i ludbreško ‘Sunce’ posjetili su tijekom lipnja Dorica Nikolić, državna tajnica u Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi i Mirjana Znaor, pomoćnica ministra zdravstva i socijalne skrbi. Njihovi domaćini bili su Ružica Zlatar, predsjednica ‘Sunca’, ravnateljica Centra za socijalnu skrb Anica Zember i gradonačelnik Ivan Lončarić. -Kuća Sunca je najbolji primjer kako se za dobru ideju, može izboriti s puno volje i snage ako se to želi. Ludbreg nam je primjer kako građani i udruga mogu funkcionirati uz pomoć lokalne zajednice, županije i države. Želim da takvih primjera bude što više, da ljudi shvate da smo svi jednaki mada imamo različite mogućnosti, te da se svi zajedno moramo potruditi i svima stvoriti jednake mogućnosti – poručila je državna tajnica Dorica Nikolić prilikom posjeta Kući Sunca. (mh)

Dorica Nikolić i Mirjana Znaor pozdravljaju štićenike ‘Sunca’

Srpska nacionalna manjina grada Ludbrega i Varaždinske županije

Proslavili Dan vijeća Vijeće srpske nacionalne manjine Varaždinske županije i srpske nacionalne manjine Grada Ludbrega proslavili su Dan vijeća i Krsnu slavu kada se slavi obiteljski svetac. Svečanosti održanoj u Čukovcu nazočili su brojni gosti među kojima saborski zastupnik Milorad Pupovac, Dragan Dašić, predsjednik Vijeća srpske nacionalne manjine Varaždinske županije, zamjenik župana Predrag Štromar, gradonačelnik Ivan Lončarić, predsjednica Turističke zajednice Šteﬁca Pavković, članovi poglavarstva Slavko Blagaj i Antun Križanić. Dobrodošlica gostima bila je uz stari slavenski običaj - pogačom koja se umoči u sol, te čašicom domaće rakije. -Zaštitnik srpske nacionalne manjine na području Ludbrega je sveti Nikola Ljetni. Obilježavamo ga 22. svibnja i taj dan smo izabrali i za

Krsnu slavu vijeća. U okolici Ludbrega živi otprilike stotinjak pravoslavnih žitelja koji nastanjuju Bolfan, Čukovec i Segovinu. Dan vijeća proslavili smo sa svojim mještanima i gostima. Važan je suživot, druženje i to je najveća budućnost u našem kraju gdje živi miješano stanovništvo. Kad se ljudi druže, najviše se vidi koliko se poštuju. Važno je da se ne rade razlike među ljudima, jedino tada se može napredovati – rekla je Milka Kučeković, predsjednica Srpske nacionalne manjine grada Ludbrega. Paroh Aleksandar Tarabić služio je svečanu liturgiju u parohijalnoj crkvi u Čukovcu u kojoj su sačuvane stare crkvene knjige na staroslavenskom jeziku među kojima i jedna s drvenim koricama. Nakon liturgije u društvenom domu održana je svečana sjednica Vijeća srpske nacionalne

Dragan Dašić i Milka Kučeković manjine Varaždinske županije. Druženje je nastavljeno uz nastupe zbora ‘Podravina’ i kulturno-umjetničkih društava ‘Češka beseda’ iz sela Triglave, ‘Kalinka’ iz Čakovca, ‘Piskavica’ iz BiH, te ‘Prosvjeta’ i ‘Koleda’ iz Zagreba. Svečanost su pomogli Turistička zajednica Ludbrega, Gradsko društvo Crvenog križa, ‘Lukom’ i drugi. marina hižak

Novinari kuhaju gulaš na “Novinarskom kotliću” Tradicionalno se početkom ljeta u Ludbregu okupljaju novinari, ali ne da bi pratili kakav događaj. Ovoga puta oni će biti vijest dana jer će u subotu, 5. srpnja,ukrstiti kuhače u spremanju najboljeg gulaša. Ludbreški ‘Novinarski kotlić’ izgleda da je jedan od najpopularnijih. Očito su se grad Ludbreg i Pučko otvoreno učilište ‘Dragutin Novak’ dokazali dosad kao odlični i gostoljubivi domaćini i organizatori. Jer kako dru-

gačije protumačiti da je svoj dolazak dosad potvrdilo 14 novinarskih ekipa iz sjevero-zapadne Hrvatske, a lako je moguće da to nije konačna brojka. Svoje ekipe imat će, primjerice, radio postaje Ludbreg, Megaton, Varaždin, Novi Marof, Međimurje, Čazma, Radio 1 iz Čakovca, Radio Aktiv iz Varaždina, Katolički radio iz Zagreba, zatim Čakovečka televizija, a od tiskanih medija dolaze novinarske ekipe listova ‘Podrav-

ka’, Međimurje’, ‘Večernji list’. Svoje vrhunsko umijeće u pripravljanju gulaša koje dosad nije pokazala javnosti, sada će po prvi puta pokazati i dokazati ekipa ‘Ludbreških novina’ koja se ozbiljno pripremala za ovaj značajan događaj. Organizatori pripremaju i nekoliko ugodnih iznenađenja za natjecatelje, a posjetitelji događanja na trgu i ovoga će puta imati prigode kušati vrhunske novinarske gulaše.

Novinarske ekipe okupljaju se u Ludbregu već četvrtu godinu. Tako se popunjava zabavna ponuda u gradu tijekom ljeta. Novinarima je uvijek to lijepa prigoda za zajedničko druženje i barem nakratko za opuštanje od napornog i odgovornog posla. Novinarski kotlić održat će se u subotu, 5. srpnja na središnjem gradskom trgu, a program počinje već od 16 sati.

AKTUALNO

30. lipnja 2008.

Obitelj Kolak iz Selnika, uzgajivači bobičastog voća

Maline, kupine i ribizli za osvježenje i poslasticu Sočne plodove iz Selnika kupuju u Zagrebu, Poreču, Krku, Splitu, a mogu se naći i u velikim trgovačkim centrima

Obitelj Kolak iz Selnika već sedamnaest godina bavi se uzgojem malina, kupina i ribizla. Počela je na manjim površinama, a danas se nasadi prostiru na 3 hektara. Voće su najprije izvozili u Austriju, a od 2000. godine uzgajaju ga samo za domaće tržište i to isključivo za konzumnu uporabu. Upravo zbog toga voće mora biti jedinstvene visoke kvalitete po čemu su Kolakovi poznati. Najvažnije je da voće bude dobro skladišteno i brzo transportirano, pa tome posvećuju posebnu pozornost.

Zahtjevan posao -Rad u ovakvoj grani voćarstva izuzetno je zahtjevan. U gla-

Berba počinje s malinama krajem svibnja, zatim na red dolaze crveni i crni ribizli, a početkom srpnja počinje berba kupina. Maline se berbu najduže, sve do jakih mrazova. Nasade treba održavati, voće se nakon berbe prevozi do rashladnih komora, ‘konfekcionira’, a zatim se što prije dopremaju do kupaca.

Voćna vina

vnoj sezoni cijela se obitelj posvećuje ovom poslu i premalo nam je 24 sata. Treba za ovo puno volje, a svakako i iskustvo koje se stječe godinama – ističu Kolakovi.

Kako će Ludbrežani provesti godišnji odmor Sezona školskih praznika i godišnjih odmora tek je počela. Svi bismo na zasluženi odmor od dugih i napornih svakodnevnih obveza. Dakako, provođenje odmora najčešće povezujemo s više ili manje poznatim turističkim destinacijama na jadranskoj obali i na našem dijelu mora, ali to najčešće ovisi o našim ﬁ-

Marina Busija -Ljeto ću provesti sa suprugom i djecom. Doznali smo da u jednim toplicama postoji škola plivanja prilagođena uzrastu djece i to već za bebe starosti 4 mjeseca. Budući da se kod djece javlja strah od vode želimo da naši Dea i Leon taj strah prebrode. Kupat ćemo se u Svetom Martinu na Muri uglavnom tijekom tjedna kad neće biti tolika gužva. Na more ovo ljeto nećemo ići.

Bez rashladnih komora bilo bi teško održati ovakvu proizvodnju, nezamjenjivo je i kombi vozilo s rashladnim uređajem kojim se svakodnevno voće dostavlja u mnoge dijelove Hrvatske. Tako maline, kupine, crne i crvene ribizle iz Selnika kupuju u Zagrebu, Poreču, Krku, čak i u Splitu, te u mnogim velikim trgovačkim centrima diljem Hrvatske. Po tradicionalnim recepturama Kolakovi proizvode i nadaleko poznata desertna voćna vina koja se također mogu pronaći u mnogim gradovima Hrvatske. Obitelj je radi proizvodnje vina izgradila objekt za preradu voća i podrum za čuvanje vina. Prirodne voćne sokove rade samo za svoje potrebe, kao i mnoge poslastice od malina, ribizla i kupina. Pa ako poželite maline za osvježenje ili da se zasladite poslasticom s malinama možete svakako trebate posjetiti uzgajivače Kolak, u Ulici Stjepana Radića 20 u Selniku.

Ljekovitost maline Malina je nutritivno osobito zanimljiva zbog bogatog sadržaja raznovrsnih antioksidansa. Od vitamina izvrstan je izvor vitamina C, a sadrži i vitamine B-kompleksa, vitamine E i K. U malim količinama sadrži gotovo sve minerale. Malina je odličan izvor dijetalnih vlakana koja pomažu u pravilnoj funkciji crijeva i tako djeluje u sprečavanju razvoja raka debelog crijeva. Malina se preporuča za dijetnu prehranu bolesnika od dijabetesa, kod bolesti bubrega, kao i za reumatične bolesnike. Čaj od listova preporuča se za čišćenje krvi, protiv kožnih osipa i kašlja. Idealne su za pripravu džemova, želea i marmelada jer su bogate pektinom. Plodovi maline ukuhani u žele, marmeladu ili kompot obogaćuju zimsku i proljetnu prehranu.

Poslastice od bobičastog voća Kažu da prekrasna boja malina uveseljava, raznježuje, vraća misli u djetinjstvo. Zato vam mi donosimo recepte za voćne poslastice s malinama i ribizlima.

Voćna pita Tijesto: 25 dag brašna, 15 dag margarina, 10 dag šećera, 2 žumanjka i prstohvat soli, mlijeko prema potrebi. Priprava: tijesto ispecite napola, malo ohladite i posložite voće po izboru: ribizle, maline … Na voće stavite snijeg od 4 bjelanjka i 25 dag šećera. Ribizli se mogu izmiješati u snijeg. Kolač do kraja ispecite i još vrući režite.

Voćni kolač s malinama Sastojci za biskvit: 3 žumanjka, 20 dag šećera, 1 vanilin šećer, 2 dl mlijeka, 1 dl ulja, 25 dag brašna, 1 prašak za pecivo. Za nadjev: 500 g malina, 3 bjelanjka i 20 dag šećera. Priprema: ispecite biskvit u pećnici zagrijanoj na 180 C oko 15 minuta. Biskvit izvadite iz pećnice i po njemu rasporedite oprane i ocijeđene maline. Kolač nastavite peći na 180 C oko 15 minuta. Od bjelanjaka istucite čvrsti snijeg i postupno umiješajte šećer. Kolač izvadite iz pećnice i rasporedite pripremljeni snijeg od bjelanjaka. Nastavite peći još 15 minuta na nešto višoj temperaturi dok površina kolača ne poprimi zlatnožutu boju. Pripremila: Željka Namesnik

Ponovno stigle ljetne brige

nancijskim mogućnostima. Plaće nisu velike i teško je kroz godinu uštedjeti za odmor jer cijene putovanja i turističkih aranžmana nisu baš dostupne svakome i u pravilu rastu kako dolazi sezona. Ali, mi ćemo se uvijek nekako snaći i ako postoji barem malo izgleda odjurit ćemo na more na nekoliko dana.

Željko Nakić: -Namjeravam s obitelji na ljetovanje nekamo na srednji Jadran kod prijatelja. Najvjerojatnije ćemo u kupanju i odmoru na moru uživati desetak dana. Kolovoz ćemo provesti u Trakošćanu, planiramo otići na više izleta, a posjetit ćemo i druga zanimljiva mjesta Hrvatskog zagorja. Ostatak ljeta sigurno ćemo iskoristiti za šetnje jer želimo više boraviti u boravak u prirodi.

Osvježenja u obližnjim rijekama, šodergrabama i na bazenima u obližnjim gradovima potražit će mnogi koji će čitavo ljeto ili barem dio najveći dio ljeta ostati kod kuće. U Županijskom zavodu za javno zdravstvo nismo uspjeli dobiti informaciju jesu li provedena ispitivanja o stanju voda gdje ljudi najčešće odlaze na ku-

Zvonko Vukina: -Posljednjih godina ljetovao sam u svom aranžmanu, a ove godine odlučio sam se sa suprugom za ljetovanje u Puli preko udruge umirovljenika. Krećemo 5. srpnja, a bit ćemo smješteni u hotelu. To je ljetovanje po povoljnoj cijeni, a može se platiti i na rate što je nama umirovljenicima jako važno. A nakon odmora posvetit ću se sportu jer me čekaju pripreme za državno prvenstvo umirovljenika u streljaštvu.

panje. Mnoge to zasigurno neće zaustaviti da se rashlade, a posebice su popularne grabe koje su u drugoj polovici lipnja u ludbreškom okružju bile prepune kupača. Dakako, nije sve u kupanju. Odmor se može dobro provesti i na druge zanimljive načine. Evo što o kaže nekoliko građana koje smo upitali kako ćete provesti ljeto?

Biserka Krobot: -Do sad sam uglavnom svako ljeto godišnji odmor provela kod prijatelja ili rodbine u Crikvenici i na Rabu. A ove godine imam velike radne obaveze koje mi oduzimaju puno vremena, pa ću se zbog toga izgleda odmarati doma u krugu obitelji.Čujem da se predviđaju visoke temperature kroz ljeto, pa ću osvježenje od vrućina potražiti uglavnom u dane vikenda kupanjem na bazenima u nekim toplicama.

Irena Lastavec: -Želja mi je otići na pet dana na Rab jer nikad nisam bila tamo. Najvjerojatnije ću ići sama i to u privatni smještaj. Najviše me privlače večernje šetnje uz obali i razgledavanje kulturnih i povijesnih znamenitosti grada. Budući da doma uzgajam cvijeće kroz ljeto ću često boraviti u plasteniku u sadnji cvijeća. Volim se rolati, imam i čamac i namjeravam napraviti đir po Dravi od mosta u Hrženici do jezera.

30. lipnja 2008.

REPORTAŽA

Globočec, prigradsko naselje s razvijenim obrtništvom, susreće se s problemima nakon radova na državnoj cesti

Lipanjske kiše donijele poplave Kapelica svetih Habijana i Sebastijana podignuta je u drugoj polovici 19. stoljeća na raskrižju Cvjetne i Ludbreške ulice

Tekst: Darko Skupnjak Snimke: Josip Grđan, Darko Skupnjak

ma Kalnika gdje se već s glavne ceste vide i prvi nasadi vinograda doista je praznik za oči. Naselje se spominje još u 14. stoljeću pod nazivom Globoky, a lokacija sela bila je nešto južnije, u rudini Globovečki jarek. Po toj dubokoj (kajkavski: globokoj) lokaciji ispod Plješivice i Sigečaka naselje je dobilo ime. Uz Ludbrešku ulicu koja je dio državne ceste, Vrtna ulica sjeverno je od glavne prometnice, a postoje još Izvorska, Cvjetna i Vinogradska ulica. Upravo ova posljednja je najduža, križa se s područjem Vinograda Ludbreških. Ulica dijelom prolazi kroz uski klanac do područja Sigečaka gdje više nema asfalta zapravo iznad naselja gdje ima pet domaćinstava. Obiteljima koje tamo žive zimi je najbitnije ukloniti snijeg radi prolaza. Oborinske vode ovdje napravile usjeke duboke tako da se vidjele i vodovodne cijevi, a prije sanacije nije bila nimalo ugodna.

-Dojdite hitno pogledati kaj su nam napravili. Selo je zbog njihovih stručnih radova pod vodom, voda nam ulazi u dvorišta, podrume, gospodarske objekte – uzbuđeno su nam telefonom javljali iz Globočeca. Bilo je to 5. lipnja. Doduše, niz reportaža o prigradskim naseljima Ludbrega planirali smo nastaviti baš u Globočecu, ali za ljepšeg vremena i u boljem ozračju. Požurili smo u Globočec. Poplavljena državna cesta, bujice kroz dvorišta, vlaga i voda u podruma i gospodarski objektima. Obilne oborine sa sobom uvijek nose probleme, ali mještani u Globočecu kažu da takve probleme prije početka radova na državnoj cesti nisu imali i stoga su jako ogorčeni. A to se ponavlja pri svakom jačem pljusku ili prolomu oblaka što je ovog lipnja bilo često. A k tome treba pridodati da je čitav kraj i bogato vodonosno područje, pa kada se sve to spusti s obronaka Kalničkog gorja za selo to sada znači – opasnost.

Kapelica S poplavljene cesta voda ulazi u dvorišta

Poplave i…. -Radovi se izvode nestručno. Oni koji su radili projekt krivo su procijenili slivne vode koje se u velikim količinama slijevaju s brjegova južno od državne ceste. A oni su zacijevili kanale i to još sa cijevima premalih proﬁla. Nadalje, podigli su razinu ceste za najmanje 30-ak cm. To je dovelo do toga da sva kućanstva sa sjeverne strane glavne ceste imaju vrlo otežan izlaz vozilima na cestu. U dvorištima i pred kućama s južne strane ceste nastaju bazeni puni vode. Kad su i oni puni onda se sve prelijeva preko državne ceste prema dvorištima sa sjeverne strane. Prije toga bili su otvoreni i uređeni kanali koji su mogli primiti tu količinu vode. Nažalost, projektanti ništa nisu pitali stanovništvo koje zna speciﬁčnosti svoje sredine – pojasnio je Stjepan Nikolaus, predsjednik Vijeća mjesnog odbora Globočeca. Na parkiralištu ispred tvrtke ‘WDF’ izvođači radova trudili su se omogućiti kamionu s prikolicom izlaz s parkirališta. -Slivne vode slijevaju se na naše parkiralište. Prije radova razina ceste bila ista s parkiralištem, a sada voda nema kamo. I kanali uz cestu su zaštopani. Postavili su rubnike, a nisu nam osigurali prilaz parkiralištu transportnim i drugim vozilima. A parkiralište je ucrtano u planove. Imamo poplave i u poslovnim prostorima, nastradali su zamrzivači, hladnjaci. Izvođači kažu da moraju raditi po projektu. Zovem Hrvatske vode, kažu to nisu njihovi radovi. A mi im pomažemo, kod nas pune akumulatore za strojeve. Sin plaća milijunske obveze prema državi, pa vas mora zasmetati kada neki od njih vrlo bahato i arogantno reagiraju na naše pritužbe – rekao nam je

Prizor iz dvorišta obitelji Matijašec

razine ceste, primjerice, učenicima iz Globočeca postao je pravi izazov ući u školski autobus. Parkiralište mjesnog odbora kod društvenog doma ostalo odsječeno, do njega se ne može. Tamo je i spomenik Antunu Blažiću Šimunu, narodnom heroju iz Drugog svjetskog rata zbog kojeg se mjesnom odboru obratila udruga

antifašista, tražeći da se uredi okoliš i prilaz spomeniku. Stjepan Nikolaus ističe kako to nije problem, ali da su sada tamo kontejneri s opremom i strojevi izvođača radova na obližnjem mostu. Čini se da će uređenje okoliša oko spomenika pričekati preseljenje građevinske opreme.

‘Globoky’ Globočec sa svojim položajem i krajolikom nijednog prolaznika neće ostaviti ravnodušnim. Prekrasni krajolik i pogled prema obronci-

Terezija Fumić kod kapelice sv. Habijana i Sebastijana uvijek čeka pokretnu pekaru

Opasan usjek u Vinogradskoj nedavno je ipak saniran Antun Gal, vlasnik kaﬁća uz poslovne objekte poznate tvrtke za distribuciju vode ‘WDF’ kojoj je vlasnik njegov sin Franjo.

…drugi problemi Mještani su dakako zadovoljni što će se modernizacijom ceste i gradnjom pješačko-biciklističkih staza osjetno i popraviti sigurnost u prometu. Blago rečeno, vrlo su ogorčeni zbog načina izvođenja radova jer poplave nisu jedini problem. Postavljanjem rubnika i podizanjem

Dogovor za otklanjanje nedostataka Nakon velikih pritužbi ogorčenih mještana, o čemu dulje vrijeme govore gradski vijećnici, ipak se nešto pokrenulo u cilju otklanjanja nedostataka na državnoj cesti. -Stalno smo se žalili poslovođama, a naše pritužbe iznijeli smo i gospodinu Magdaleniću koji je zadužen za nadzor nad radovima. Pribojavamo se da oni koji su odgovorni ovamo ne dolaze, a kad radovi završe da će svi otići, a nama ostaviti velike probleme. Nažalost, olako se prelazilo preko naših pritužbi što nije u redu. Sada su nedostaci ipak popisani u nazočnosti predstavnika Nadzornog organa, izvođača radova varaždinske ‘Ceste’, grada Ludbrega i VMO Globočeca. Mi nemamo puno izbora, nadam se da se nadležni i odgovorni otkloniti nedostatke kako se mještani Globočeca ne bi morali zaštititi sudskim putem – rekao je Stjepan Nikolaus, predsjednik Vijeća MO Globočec.

I Globočec se može pohvaliti svojom kapelicom. Podignuta je na raskrižju Ludbreške sa Cvjetnom ulicom, posvećena je Habijanu i Sebastijanu. Obnovljeno je krovište i odvodnja oborina. Izgrađena je negdje u drugoj polovici 19. stoljeća, godina nije poznata: -Kapelica je stara skoro 145 let jer se sjećam dok smo slavili kao stogodišnjicu. Tu pred kapelicom bile su dve stare lipe, ali su se morale zrušiti zbog ovih radova. Dok bu to na cesti gotovo treba napraviti ogradu oko kapelice da sve dobro zgleda. Slavimo Habijanovo 20. siječnja, ali meša nije pri kapelici jer je preblizu glavnoj cesti, a i zimsko je doba. Onda na mešu idemo v ‘Sunce’, nama starima tam je baš dobro, moremo si sesti i toplo nam je - rekla nam je Terezija Fumić, 80-godišnja starica koju smo zatekli kod kapelice gdje mještani u ovom kvartu čekaju dolazak ‘pokretne pekare’. Unatoč većem broju žitelja selo ima samo jednu trgovinu. -Kaj će nam više? Ludbreg je blizu i ako trebamo kaj drugo kupiti idemo tam. A kruh vozi više pekara – kažu mještani. U 153 domaćinstva živi 540 duša, a 407 mještana imalo je biračko pravo na posljednjim izborima koji su izabrali sedam članova Vijeća mjesnog odbora. Uz predsjednika Stjepana Nikolausa (HNS), sastav vijeća još čine Stanko Murić (HDZ) zamjenik predsjednika, Franjo Nikolaus (HNS), Mladen Sabol (HNS), Andrija Mužic (SDP), Dušan Lazić (HSS), a sedmo mjesto predviđeno je za člana DC-a koji sada ne dolazi na sastanke.

Planovi Pred Vijećem MO je nekoliko značajnijih aktivnosti: -Osim problema na državnoj cesti, najviše nas muči most u Izvorskoj ulici kod kuće obitelji Kelemen. Napukla je betonska konstrukcija i most nije siguran za promet. Problem je star već deset godina i stalno ukazujemo nadležnima da nužnost sanacije. U Hrvatskim vodama obavijestili su me da se izrađuje idejno rješenje radi sanacije. Ljudi plaćaju

30. lipnja 2008.

REPORTAŽA

Zaštititi interese žitelja

Proširuju se i prostorije Gore

Stjepan Nikolaus kod mosta kojem je nužna rekonstrukcija

naknadu za slivne vode i red je da se most sanira novcem Hrvatskih voda. Želja nam je da se napokon asfaltira cesta od Globočeca prema Slokovcu dužine oko 1,5 km, nama važni pravac jer spaja dva prigradska naselja. Ljudi iz Slokovca, Sigeca, Apatije i drugih sela koriste tu cestu kao prečac za Koprivnicu. A puna je blata ili prašine. Smatramo da se novcem mjesnog odbora i gradskog proračuna može realizirati ta investicija. Mi bismo htjeli da bude već ove godine, ali to ovisi to o odluci Gradskog poglavarstva. Na društvenom domu planiramo sani-

budućnost ako ne radite s najmlađima - rekao nam je Josip Lačan, trener i jedna od legendi Gore, ali kao vrsni napadač i ludbreške Podravine.

Udruge U Globočecu je sjedište ‘Kuće Sunca’, naselje je zapravo poklonilo objekt nekadašnjeg dotrajalog društvenog doma i tako neizmjerno pomogli udruzi, štićenicima i njihovim roditeljima iz čitave regije. Žene su okupljene u Mjesnom društvu Crvenog križa, a poklonici sporta u Nogometnom klubu ‘Gora’. Dakako, MO pomaže udrugama. Klubu se dalo čak 20.000 kuna za kupnju vrijedne kosilice. ‘Gora’ je među klubova s najdužom nogometnom tradicijom na području grada i čitavog kraja. Osno-

Radna mjesta Poljoprivreda je i u Globočecu odavno u drugom planu. U selu su tek tri-četiri obiteljska poljoprivredna gospodarstva, ima proizvođača cvijeća, ali i više od deset, što većih što manjih obrtničkih radnji. Proizvodne imaju više zaposlenih od uslužnih, ali kad se sve zbroji dolazimo do neobično značajne konstatacije. Obrtnici Globočeca zajedno

Izdašan izvor -Radimo metalne proizvodne programe. Posla ima dosta i to na širem području. Na mlađima svijet ostaje, a o obrtnicima su ovisne ovakve sredine. Sin Mladen trudi se i razvija posao, treba nam veća proizvodna hala i primjereni uredski prostor. Sad je tu šestero zaposlenih. Kad se završi nova hala sigurno će biti novih poslova i potreba za novim radnicima – smatra Josip Lilek.

Izvor

WDF ima sjedište u Globočecu, a poslovnicu u -Zagrebu

Probleme kod sjedišta tvrtke WDF objasnio je Antun Gal

rati vlagu jer oborinske vode rade štetu, te izgraditi sanitarni čvor. Inače, godišnje od komunalne naknade možemo prikupiti blizu 50.000 kuna – rekao je Stjepan Nikolaus. Putovi u vinogorju i u poljima održavaju se prema potrebi, a ﬁnancijski uvijek pomažu svi vlasnici vinograda, bez obzira na mjesto stanovanja. Povremeno se organiziraju akcije na čišćenju okoliša i šumaraka od krupnog otpada. Prije dvije-tri godine u jednoj akciji prikupili gotovo 50-ak olupina automobila. No, zadovoljno se ističe kako polako raste ekološka svijest i neprimjernog odlaganja otpada ima sve manje.

su osigurali 70-ak radnih mjesta i rijetkost je ovako velik broj radnih mjesta za ruralnu sredinu bez obzira što dosta radnika na posao dolazi iz drugih sredina. Većina njih radi u ‘WDF-u’, vlasnika Franje Gala. Tvrtka je jedina u Hrvatskoj ovlaštena za distribuciju vode ‘Studena’ i ‘Sveti Rok’, sjedište je baš u Globočecu, a poduzetna obitelj Gal otvorila je poslovnice širom Hrvatske. Čini se da će radnih mjesta ovdje biti još više. Proširuje se obrt za izradu i montažu metalnih konstrukcija. I ovdje je riječ o obiteljskom obrtu kojeg vodi Mladen Lilek. Za našeg posjeta bio na terenu, a pomaže mu otac Josip.

vana je prije 76 godina, davne 1933. godine. Igralište na kraju sela prema Čukovcu je treća lokacija gdje se nogomet igra nešto više od 20 godina. U klubu žele privući mladi naraštaj, pa sada tamo traju radovi. -Proširujemo prostore, napravit će se velika prostorija za druženje, proširiti gostujuća svlačionica, gradi se posebni ulaz za kupaonicu, kao i terasa. Financijski su pomogli mjesni odbor, sponzori, politika, svi pomalo, znate kako to već ide! Okupljamo tridesetak igrača, juniora i seniora ali je pokrenut nedavno rad s najmlađima. Okupljeni su pioniri, treniraju već dva mjeseca i možda ćemo ih od jeseni uključiti u sustav natjecanja. Teško je planirati

U gradskoj upravi ističu da nastoje zaštititi interese žitelja Globočeca zbog problema nakon radova na državnoj cesti. -Mještani tvrde da prije radova nisu imali takve probleme i zato su izvođači radova odnosno investitor dužni otkloniti nedostatke. Napravljena je službena zabilješka o problemima i mi ćemo inzistirati da oni to riješe jer problemi ne smiju ostati – ističe gradonačelnik Ivan Lončarić. U međuvremenu je saniran dio Vinogradske ulice s dubokim usjecima, a Grad Ludbreg je unajmio građevinsku mehanizaciju koja je očistila nerazvrstane ceste u Globočecu od posljedica obilnih oborinskih voda.

Priču o Globočecu započeli smo, ali i završavamo vodom. Doduše, ovog puta o ljepšim stvarima. I Globočec je, kao i okolna sela uz obronke Kalničke gore, smješten na nalazištu vode. U samom selu je čak sedam izvora pitke vode. Naravno, da po njima naziv nosi i jedna ulica. U Izvorskoj ulici jedan od izvora nalazi se tik uz samu cestu. Debeo mlaz koji curi iz već postavljene cijevi pokazuje izdašnost izvora. Voda je laboratorijski provjerena i visoke je kvalitete, na izvor dolaze mnogi s posudama, ljudi iz okolice i Ludbrežani, da bi izvorsku vodu ponijeli kući. U mjesnom odboru planiraju ovaj izvor urediti, ograditi, napraviti bolji prilaz da bi se lakše koristili njegovim blagodatima. Bit će to lijep ukras sela. A možda će u skorije vrijeme Globočec dobiti i uređen ribnjak.

Cijeli život - pješak Ako već za vrijeme naše posjeta Globočecu nismo naišli na mlade jer su brojili posljednje školske sate nastave u ovoj školskoj godini, naši su nas domaćini upozorili na neobičnog prolaznika-pješaka. Dragec Fumić je najstariji Globočan: -Ja ve praf zapraf živim tu u Domu za starije v Čukovcu, ali sam ipak Globočan. Okrenula se već 82. Je, ja sam najstarejši, ali i Ivo Pišpek je moja generacija. Kam god idem celi život navek sam išel peške. Delal sam na ciglani v Ludbregu i više od 30 let sam saki dan peške išel na posel i s posla doma – rekao nam je nasmijani Dragec. Drageca s obzirom na godine zdravlje služi još sasvim dobro i misli da tomu ima zahvaliti i što je još uvijek tako pokretan. Tako se iz Čukovca u posjet u Globočec i ovoga zaputio svojim uobičajenim načinom – sigurnim i brzim korakom.

REPORTAŽA

30. lipnja 2008.

21. LUDBREŠKA BICIKLIJADA U vožnji trasom oko grada gotovo 400 biciklista

Najmlađi sudionik bio je 11-mjesečni Filip Havaić

Tekst: Darko Skupnjak Snimke: Josip Grđan Biciklijada nije utrka, ne okreću se pedale na ovoj priredbi da bi se ostvario plasman. Dakle, ne možete se osramotiti. A nikad i nigdje ne možete pročitati kako izgleda vožnja trasom, već samo ono što se događa prije ili poslije vožnje na druženju. Zato smo se u odlučili za priču s bicikla. Pripreme su bile osobite za osobu koja okreće pedale u prosjeku svake druge godine jednom do najbližeg dućana. A trebalo je osposobiti prometalo nosivosti gotovo 90 kg, izvući iz ladica odjeću i opremu prikladnu za vožnju biciklom, ali da u nju stane mobitel, papirnate maramice i slično. Pomogli su i dečki iz Policijske postaje Ludbreg koji su u vozilo na čelu kolone primili našeg fotoreportera. Hvala Draženu Gašpariću! A u subotu na prvi dan ljeta baš je pripeklo, živa se popela na 30. Start je bio zakazan za 15 sati. Na trgu kod krugova centra svijeta okupljalo se mnoštvo spremno okretati pedale i to svih dobi, od djece do odraslih i starih. Prije starta ugodno iznenađenje – dobili smo lijepe bijele majice biciklijade i uslijedilo je kolektivno presvlačenje.

Pratnja za sigurnu vožnju

Uska cesta Čukovec-Sv. Petar

Nakon 35 minuta vožnje počeo odmor

Na kraju kolone Pet minuta iza 15 kratko nas je pozdravio gradonačelnik Ivan Lončarić i dao znak za start – navijačkom trubom. Kraj kolone tek je sišao s trga, a glavnina je već bila kod raskrižja blizu zaobilaznice. -Nije dobro dok se počnu delati rupe u koloni, onda budu jedni druge dostigavali, a tak se bez veze zmučiš – pričali su stariji. Skrenuli smo na državnu cestu i nastavili kroz Globočecu gdje je neke dočekala uz trasu zaboravljena kapa. Kolonu su pozdravili brojnih žitelji i u Čukovcu, a na kraju sela skrenuli smo prema Svetom Petru. Uža cesta između zelenila i zlatnih polja. Prometa gotovo i nije bilo, a kad bi i nekog i susreli policija iz pratnje i redari upozoravali su: -Drž’ se desne strane, pazi i vozi lakše, nikam nam se ne žuri – upozoravali su zaduženi za sigurnost. Kolona se zgusnula, pa smo se probili bliže čelu. Vožnja kroz nenaseljeni dio bila je ugodnija, ljepša, sporija, moglo se porazgovarati.

Filip, Matija I tata Kruno Havaić

Kolona duga od Apatije do Slokovca -I ja sam prvi put. Dobro je za zdravlje, ali baš se i ugodno osjećam i lijepo je – rekla je Dubravka Stručić iz Ludbrega.

Prva postaja - Sveti Petar Drvena tabla informira da ulazimo u općina Mali Bukovec, a samo malo dalje u Sveti Petar. Prolazimo

Odmor u Sigecu i podjela narukvica s tombolskim brojevima

Spust od kapelice u Slokovcu zavoje i raskršće, iza crkve skrećemo na parkiralište kod društvenog doma. Prva dionica je najduža, a vožnja traje 35 minuta. Nude nas sokovima, a svi znojni hvatamo svoj metar hladovine. Odmor traje 10 minuta. Od pratnje doznajemo da je blizu 400 biciklista dobilo majice. Fućka nas je upozorila da kreće nastavak vožnje. Vraćamo se uzbrdo kojih 50ak metara i na raskrižju spuštamo na cestu prema Apatiji. Netko u koloni reče da smo na polovici trase. Osluškujete vozače, kako je uzeti kapu zakon jer sad gledamo izravno prema suncu i šiltovi štite oči. No, ima i onih koji su se posvetili raspravi i o drugim motivima sudjelovanja na biciklijadi: -Je, dobro je tak se rekreirati i još dok je društvo. Ali, i kvalitetni i to besplatni grah je za mene pravi motivator – otkrio je jedan mladić susjedu na biciklu.

Ubrzo ulazimo u Apatiju, kolona se opet rasteže, pa je čelo kolone na ulazu u Slokovec, a začelje na izlazu iz Apatije. Kod slokovečke kapelice svetog Florijana, biciklisti bi rekli, ‘gorski dio etape’, najveći uspon od 30 metara, a tek nagib?

Druga postaja Sigetec Nakon 25 minuta druge etape stižemo u Sigetec. Postaja za okrjepu je kod kaﬁća ‘Sigečak’. Domaćini opet nude sokovima, ali ovdje možete odabrati u kaﬁću ono što vam je po volji. Bila je to prigoda i za susret najmlađih učesnikom koji je prošao trasom. Tata Kruno Havaić vozio je oba sina: -Filip će za dva tjedna napuniti godinu dana, on je naprijed, a otraga Matija koji ima 5 godina. Prije pet godina bili smo prvi put, kad je Matija bil star kak je sada Filip. Dobar je nema problema, često ga tak vozim, pa mu je to normalno. Fali supruga Kornelija, nema dosta mjesta – nasmijao se Kruno. Kod ‘Sigečaka’ osim osvježenja, dobili smo i tombolske brojeve za kasnije izvlačenje nagrada na otoku. Čim je to bilo gotovo krenula je posljednja dionica od Sigeca opet do državne ceste, na raskrižju smo skrenuli prema Selniku, a dionicu prošli za 10-ak minuta. Lagano smo prošli pružni prijelaz, pravilno prošli kroz novi rotor i Ulicom Petra Zrinskog do Kalničke, pa do otoka. Nakon 12,2 km i točno 140 minuta od starta do cilja stigli smo na zasluženi grah. Dakle, dođite dogodine, bez obzira na godine i biciklističku formu. Pušači će sigurno svoja pluća šokirati s barem dva sata bez cigarete. A da nakon vožnje ne biste osjećali jedinu posljedicu i to na sasvim određenom dijelu tijela savjetujemo – uzmite jastučić za ‘sic’!

30. lipnja 2008.

REPORTAŽA

U igrama na otoku mladih ekipe Stažnjevca, Gornjih Bogićevaca i ‘Gornjeg’ grada’ iz Vinograda Ludbreških

Piknik u lijepom ozračju

Alka - kraljica igara

Na otoku mladosti u povodu biciklijade od jutra su trajale sportske igre u narodnim i drugim zabavnim disciplinama. Natjecale su se tri ekipe: Stažnjevec, Gornji Bogićevci i ‘Gornji grad’ iz Vinograda Ludbreških. Najavljena četvrta ekipa iz Salinovca nije stigla jer im se, kažu organizatori, termin nakon odgode biciklijade od tjedan dana, poklopio s obilježavanjem Dana grada

Slalomske skije za travu

Naše puce pripremaju se za potezanje konopa Ivanca. Međutim, to nije smetalo ostale ekipe da više nego zdušno bodre svoje natjecatelje kroz svih deset disciplina. Propozicije, suci, voditelji ekipa, sve je bilo besprijekorno bez ikakve improvizacije. Pobjednici su dobili i prigodne nagrade jer su discipline imale – sponzore. -Došlo nas je 44 autobusom, drugi put smo kod vas i ovdje nam je stvarno lijepo. Članovi smo udruge ‘Sport za sve’ koja okuplja mnoštvo mladih i starih radi druženja – rekli su nam iz Gornjih Bogićevaca, prigradskog naselja Nove Gradiške.

A na sportskom polju bilo je mnoštvo zanimljivih događaja. Tako su u nošenju balona među nogama djevojke iz Stažnjevca pokazale neobičnu bočnu tehniku, ali je očito bila najbolja za konačni rezultat. Za disciplinu ‘Janičin i Ivičin slalom’ trebalo je najviše sinkronizacije četveročlane ekipe, a u želji da izbore što bolje vrijeme ekipe su često završavale na travi. Skok u dalj s mjesta, utrka u vrećama, penjanje na jarbol također su bile vrlo atraktivne. Negdje na polovici odrađenih disciplina zapitali smo

Ludbreška biciklijada opet je bila lijep i jedinstven događaj namijenjen druženju građana Ludbrega i čitavog kraja. Piknik na otoku uvijek je bio odlično posjećen. Svi su mogli dobiti grah s kobasicama, dakako, besplatno. Bilo je i onih koji su postavili kotlić, roštilj i još dodatno pojačali obrok. Edo Horvat i Tomo Filip, kuharski majstori iz ribičkog društva ‘Ludbreg’ pripremili su provjereno izvrstan riblji paprikaš i besplatno podijelili čak 80-ak porcija. Izviđači su postavili logor s novonabavljenim šatorima i usput obavili formalne pripreme za naredne aktivnosti među kojima je i desetodnevno ljetno logorovanje na Murteru kamo se odlazi u ponedjeljak 8. srpnja. Održana je i tombola za bicikliste. Najsretniji je bio vremešni Antun Posavec iz Selnika, dobitnik prve nagrade, naravno, novog bicikla. -Trasu sam otpeljal na ovoj trokolici, već je stara više od 13 let. Baš bu mi dobro došla. Drugo leto eto me z novim biciklom – rekao nam Tonček, kako su ga zvali prijatelji, koji se očito jako razveselio neočekivanoj nagradi.

Precizne alkarice

Pravi piknik – priprava za roštilj i kotlić naše iz ‘Gornjeg grada’ kako trenutno stoje s poretkom: -Izvrsno, dobro nam ide. Rezultat je to dobrih i napornih priprema koje smo imali i do kraja natjecanja budemo još bolji. Čak smo sigurni da bumo osvojili najmanje treće mjesto – mudro su izjavili domaćini.

‘Tak bi ga žvajznula’ Kraljica igara bila je biciklistička alka. Biciklom je trebalo proći 15 metara i alku dobro naciljati kopljem. Svaka ekipa imala je po dvije natjecateljice i natjecatelja koji ‘dvaput klačili’, a pogoci su se zbrajali. Bilo je puno

‘sridi’, ali i srdžbe. Tako je našu Nešku strašno razljutio gledatelj koji je put do šanka skratio prečacem preko terena za vožnju biciklom. -Kaj je slepi? Glete kak me je zmotal, pogodila sam u jedan. On je kriv. Najrajše bi ga tak žvajznula – vikala je ogorčena Neška. U znak pomirbe zmotani je gledatelj natjecateljicu počastio pićem. Kako je počelo žustro i borbeno među ekipama, tako je i završilo u kasnim popodnevnim satima – žustro, borbeno, sa željom u pobjedu. Pred velikim brojem gledatelja ženske i mu-

ške ekipe natjecale su se u potezanju konopca na dvije dobivene. Bilo je zanimljivo vidjeti kako su natjecatelji u prvom potezanju odmah shvatili da se obuća skliže po travi, pa je uslijedilo masovno izuvanje. A kako se najčešće za pobjedu moralo potezati triput bilo je prepucavanja na kojoj strani će biti ekipe, kao da je teren tamo deset metara dalje bolji. Kad se sve zbrojilo, mada rezultat nije bio važan već druženje, ukupna je pobjeda pripala Stažnjevcu. A naši su imali pravo - osvojili su najmanje treće mjesto.

Antun Posavec sa svojom tombolskom nagradom Glazbeni sastav ‘Kontrasti’ cijeli dan su svirali na otoku, popodne su se svojim nastupima pridružile male mažoretkinje i Puhački gradski orkestar Ludbrega. Opet je bilo lijepo i ugodno druženje, zabavno i opuštajuće. Nositelj svih aktivnosti na organizaciji 21. po redu ‘Ludbreške biciklijade bila Turistička zajednica grada. Održana je pod pokroviteljstvom Grada Ludbrega pa je bicikliste uoči starta i nakon toga sve na otoku pozdravio gradonačelnik Ivan Lončarić. Dakako, i ove je godine biciklijada održana uz veliku pomoć brojnih sponzora i na najvišoj razini zahvaljujući brojnim volonterima iz organizacijskog odbora. Ako se nešto održava već 21 godinu onda je to vrlo lijepa tradicija, a ovogodišnja je pokazala da ne gubi dah, još uvijek je puna draži i šarma. Ne treba sumnjati da tako i neće biti dogodine.

Učesnici igara – Stažnjevec, Gornji Bogićevci i Gornji grad

SA SVIH STRANA

30. lipnja 2008.

U subotu 5. srpnja kod svetišta međunarodno natjecanje aero-modelara

Ludbreški modeli lete do pobjede

Na livadi kod ludbreškog svetišta ove subote, 5. srpnja održat će se međunarodno natjecanje aeromodelara Eurocontest modelima zrakoplova u kategoriji radio-upravljanih modela (F3K). Očekuje se da će na ludbreškom natjecanju sudjelovati 40-ak natjecatelja iz svih hrvatskih aero-klubova i šest europskih zemalja – Slovenije, Bosne i Hercegovine, Makedonije, Mađarske, Njemačke i Češke. Natjecatelji će se nadmetati u osam različitih zadataka koji zahtjevaju kombiniranje različitih znanja i vještina modelara, dakako, uz uvjet da su izradili kvalitetni model zrakoplova. Ludbrežani su u ovoj kategoriji apsolutno najjači u Hrvatskoj jer drže čak šest prvih mjesta u državi, a na natjecanju će nastupiti osam modelara.

Nikola s reprezentacijom

Tri mjeseca rada za model Trebalo je posjetiti radionicu ludbreškog kluba ‘Rudolf Fizir’ u istočnoj zgradi dvorca Batthyany gdje se članovi okupljaju, izrađuju svoje modele i pripremaju se za natjecanja, da bismo vam predstavili i pojasnili aeromodelarstvo. -Izrađujemo pet vrsta modela. Prvi su složeni radio-upravljani modeli, a natjecanje koje će se održati u subotu bit će takvim modelima. Slobodno možemo reći da je to paradna disciplina našeg kluba. Zatim radimo slobodno-leteće modele, oni su jednostavniji i primjereni su najmlađim članovima i početnicima. U treću skupinu spadaju radio upravljani modeli s pogonskim elektromotorom, oznaka je F5J. U četvrtoj su skupini radio upravljani modeli

Na ludbreškom natjecanju neće nastupiti Nikola Frančić, član ludbreškog kluba jer će istovremeno sudjelovati na natjecanju u Turskoj. Naime, Nikola je postao prvi član ludbreškog aerokluba koji je ušao u hrvatsku juniorsku reprezentaciju i nastupa na svjetskom prvenstvu u F3J kategoriji koje se punih deset dana održava na atraktivnim lokacijama otoka na razmeđu europskog i azijskog kontinenta. U ovom natjecanju važno je održati 10 minuta letjelicu u zraku i čim preciznije sletjeti na određenu točku.

bez elektromotora, dakle, jedrilice velikog raspona krila od 4 metra. Izrađujemo i akrobatske modele.

Mladost Josip Barić i iskustvo Miljenko Frančić Ovdje radimo čitave zime jer članovi koji se natječu do početka sezone natjecanja moraju napraviti modele. Otprilike nam trebaju tri mjeseca rada za jedan model – rekao nam je Miljenko Frančić, predsjednik Aerokluba ‘Rudolf Fizir’.

Iskoristi vjetar Doznajemo kako se najbrže napravi model s kojim će u subotu natjecati u Ludbregu jer se za njega uglavnom kupuju cijeli dijelovi modela koje treba montirati i tako sklopiti model. Za ostale modele uglavnom je riječ o strpljivom, stručnom i mukotrpnom poslu, od izrade nacrta i drugih priprema, nabave materijala od kojeg se izrađuju dijelovi, do samog spajanja. Koriste se rijetki materijali kao što su karbon, staklena vlakna, balzam i drugi rijetki i posebni materijali. Neki se moraju kupovati vani jer su jefti-

niji i lakše ih je naći, a to se posebno odnosi na stanice s kojima modelar ‘vozi’ u zraku svoj model. -Godišnje sudjelujemo na više od 20 natjecanja, idemo gotovo na sva u Hrvatskoj, ali i na neka bliža međunarodna, primjerice u Austriju, Njemačku i Češku. Sezona traje do sredine listopada. Kako se postaje dobar modelar? Za dobar rezultat 60 posto je zasluga kvalitetno izrađenog modela, a 40 posto je znanje. Osim ovog tehničkog znanja moramo poznavati i meteorologiju. Naime, modelar mora znati kako što bolje iskoristiti termiku odnosno najbolje strujanje zraka da bi s modelom napravio što se traži u zadanom zadatku – ističe Miljenko. Aeroklub ‘Rudolf Fizir’ osnovan je krajem 1994. godine. Nosi ime rođenog Ludbrežanina, priznatog svjetskog konstruktora zrakoplova.

Dino Slatki i Nikola Frančić često su u radionici Danas su članovi kluba profesionalni piloti Vlado i Bruno Herenčić, te vojni pilot Tihomir Pavičić. Ukupno klub ima 34 aktivna člana. Svi natjecatelji su ujedno graditelji i piloti svojih modela koje je najljepše vidjeti u visinama. U radionici smo zatekli dugogodišnjeg tajnika Željka Vargovića koji je od prvog dana u klubu, pa srednjoškolce i studente koji postižu sve bolje rezultate. Mladi i nadareni članovi Dino Slatki i Alen Lilek ove će se godine prvi puta natjecati u kategoriji elektro-jedrilica. Ludbreški aeromodelari su pravi zanesenjaci u svom hobiju za koji treba puno vremena, a nije baš ni najjeftiniji. No, uvijek imaju što pokazati i nisu bez razloga ponajbolji u zemlji. To je najbolja pozivnica da se na livadi kod svetišta u subotu, 5. srpnja pogleda kako će letjeti modeli ludbreških letjelica.

Dobrovoljni darivatelji

Više od tisuću doza krvi

Dan dobrovoljnih darivatelja krvi kod nas obilježavamo 25. listopada, pa je malo poznat podatak da se Svjetski dan darivatelja krvi prigodno obilježava 14. lipnja. U Gradskom društvu Crvenog križa Ludbreg obilježili su ga nizom akcija, te prigodnim promotivnim informacijama o značaju ove humanitarne djelatnosti pod okriljem Crvenog križa. Tako je slogan ovogodišnjeg Svjetskog dana darivatelja krvi ‘Redovito darujte krv’, te se ističe da su redoviti darivatelji temelj nacionalnih zaliha krvi, a redovito darivanje omogućava osiguranje dovoljnih zaliha određenih krvnih grupa i krvnih pripravaka.

U Gradskom društvu Crvenog križa Ludbreg organizirali su, bez akcije posljednjeg dana u mjesecu u Hrastovskom, četiri akcije u kojima su prikupljene 184 doze krvi. Posljednjoj akciji u Martijancu odazvala su se 53 darivatelja, a prije toga u Svetom Petru prikupljeno je 36 doza od darivatelja Svetog Petra, Martinića i Lunjkovca, zatim u Malom Bukovcu krv su poklonila 45 darivatelja Malog Bukovca, Županca i Novog Sela, a 50 doza prikupljeno je u Velikom Bukovcu od darivatelja iz Velikog Bukovca, Dubovice i Kapele. Uspješna je bila i nedavna akcija u Ludbregu gdje se na za-

jedno našlo i dvoje darivatelja rekordera ludbreške regije. Ivanu Vidoviću iz Hrastovskoga to je bilo 106. darivanje krvi, dok je Mirjana Gložinić iz Slokovca, rekorderka kod žena sa 70 darivanja. Gradsko društvo Crvenog križa Ludbreg u suradnji s mjesnim društvima i ekipom Odjela za transfuziju krvi varaždinske bolnice organiziralo je trinaest ovogodišnjih akcija održanih na širem ludbreškom području, a dosad su prikupljene 1.003 doze krvi za potrebe Opće bolnice Varaždin.

Rekorderi – Ivan Vidović i Mirjana Gložinić

30. lipnja 2008.

Osnovna škola Ludbreg U Osnovnoj školi Ludbreg obilježen je 20. lipnja Dan škole što je ujedno označilo i završetak nastave u 2007/08. školskoj godini. Prigodni program održan je u novoj školsko-športskoj dvorani, a učenicima odlikašima i onima koji su školu predstavljali na raznim natjecanjima uručena su priznanja, pohvalnice, zahvalnice. Tom su prigodom učenici izveli bogat kulturno-umjetnički program. Kako bi se to nekad reklo – počele su ferije. Učenici će ponovno u školske klupe početkom rujna, ali nešto ranije nego obično. Tako će nastava početi već prije Svete nedjelje jer nova školska godina počinje 1. rujna. U školske klupe po prvi će puta sjesti nešto manje od 90-ak prvašića, novih učenika Osnovne škole Ludbreg. A njih stotinjak prošlih su se dana kao osmaši zauvijek oprostili od svojih učitelja i zgrade u Kačićevoj. Vjerojatno će ubuduće tamo svraćati povremeno, na godišnjice, kakvih je bilo i ovog svibnja i lipnja u ludbreškoj školi. Neka im je sretno u novim, srednjoškolskim klupama. Fotograﬁje za uspomene snimljene su za školski list ‘Zvijezde’, te ih prenosimo na našim stranicama na kojima dajemo i popis najboljih, odlikaša škole. Zaslužili su!

SA SVIH STRANA

Oproštaj od školske godine

8.A - gornji red: razrednik Tomica Letina, Martina Kivač, Dejana Hus, Marina Hrastić, Nikolina Šafarek, Valentina Žganec, Ivana Šestak, Tea Rak, Petra Martinković, Magdalena Vrban, Kornelija Klarić, Mateja Petrić, Petar Brlek, Denis Kajzogaj, Dominik Harambaša. Donji red: Jurica Jalšić, Kristijan Ledinko, Srećko Šarec, Božidar Đurajec, Kristijan Radoš, Marko Horvat, Matija Balažinec, Dino Gašparić.

8.C - gornji red: razrednica Kristina Stanko, Nikolina Petričević, Ivana Križanić, Lucija Šošić, Dino Grgec, Nikola Sačer, Nikica Matulić, Vladimir Rak, Luka Molnar, Ivica Gradinski, Melanija Koštarić, Kristina Pirc, Ivan Geršić, Matija Zelenc, Antonija Kovaček. Srednji red: David Kišiček, Maja Pokos, Arlett Henezi, Allen Vucković, Antonio Gača. Donji red: Melanija Kraljić, Vesnica Premec, Iva Kišiček, Martina Marković, Martina Vidović, Sara Herceg, Melanija Struški.

8. B - gornji red: Dominik Dijanušić, Marko Gložinić, Marko Milak, Ivan Kancijan, Vladimir Juratović, Branko Vujasinović, Marko Bačani, Tomislav Horvatić, Dina Bajsić, Saša Međimurec, Hrvoje Stančin, Petra Filip. Srednji red: razrednica Marija Blažotinec, Mateja Habijanić, Kristina Grabarić, Tea Rod, Valentina Koštarić, Lucija Pokec, Tajana Makar. Donji red: Hrvoje Makar, Tomislav Križanić, Goran Horvat, Sara Kuserbajn, Luka Horvat, Alen Lilek, Simona Kos.

8.D – gornji red: razrednik Zenil Vugrinec, Nikola Jagić, Saša Čukolin, Filip Haramija, Marko Crkvenčić, Valentina Kišiček, Lea Kolonić, Marija Havaić, Maja Lilek, Vanessa Bobetić, Andreja Ivanuša, Sabina Hrešć, Marko Kos. Srednji red: Ivana Ivančić, Petra Špoljarić, Dijana Juran, Emina Miklečić, Maja Grubišić. Donji red: Goran Ivanuša, Nikola Ivanuša, Tino Šeba, Borna Lončar, Branimir Vrbanić, Marija Somogji.

Odlikaši u 2007/2008. školskoj godini: 1.a razred: Krunoslav Busija, Viktor Copan, Sven Glavak, Elena Habajec, Patrik Habajec, Gabrijela Kelemen, Karla Majhen, Marta Mihin, Ian Novak, Anita Petrić, Lea Petrošanec, Nicol Sinković, Antonija Valenko, Lino Vuković, Dominik Zdelar. 1.b: Dominik Bedenic, Bruno Crnković, Doroteja Đekić, Marta Frančić, Magdalena Gložinić, Ivana Grgec, Matea Havaić, Petar Horvat, Sandro Hrešć, Lea Kovačić, Erik Loparić, Denis Munka, Luka Petrač, Marta Sedlar, Filip Stjepić, Martin Šoša. 1.c: Aki Črepinko, Sara Grgec, Melani Kelemen, Sven Križanić, Teo Križanić, Luka Par, Sebastijan Špoljarić, Sara Štimac, Lara Tečić, Antonia Vukina, Lucija Zmaić 1.d: Melani Andrić, Antonio Gerić, Fran Geršić, Ivona Kolak, Elena Koprek, Katarina Kovačić, Ivona Novosel, Silvija Novak, Matko Premuš, Lucija Sremec, Patrik Šumiga, Petar Tomiša 2.a: Ivana Biškup, Filip Čanaki, Marta Henec, Matija Kancijan, Marijano Kolak, Anita Koštarić, Lea Kramar, Patrik Lazić, Tena Mužic, Karlo Parabić, Matija Pavala, Marta Posavec, Luka Stubić, Valentina Šuver 2.b: Elena Crnković, Ana-Marija Filipović, Ria Gača, David Horvat, Ivan Janušić, Tea Kelek, Dorian Matijašec, Petar Mihin, Lea Miroslav, Karlo Premec, Lucija Stanko 2.c: Filip Bajsić, Janja Djura, Matija Jovanović, Filip Kladić, Filip Koprek, Katarina Kovačić, Melani Krobot, Rolina Ljekaj, Luka Novak, Lana Par, Sabina Štabi, Ana Vrabec, Tihana Vuk, Vedran Vukoja 2.d: Doris Balija, Elena Beriša, Matea Bobnjarić, Leonarda Božić, Paula Dijanušić, Lucija Grabovac, Viktorija Hadari, Ivan Koprek, Dario Kraljić, Patrik Mežnarić, Karla

Samoščanec, Petra Struški, Zoran Šmer, Marta Vrabec, Ingrid Zebić 2.PRO: Damjan Marijanović 3.a: Magdalena Božinec, Mihael Bukovčan, Ana Busija, Petra Detelj, Patricija Gložinić, Marko Kolak, Filip Kvezić, Marinela Matijašić, Bruno Pilošta, Leo Vađunec 3.b: Ivan Bačani, Helena Bukal, Ivon Glavak, Mare Horvat, Patricija Horvat, Mladen Nemet, Mihaela Novosel, Luka Virag, Jakov Vrban, Antonio Zember 3.c: David Belovari, Kristina Dežđek, Suzana Dežić, Bruno Hereković, Gita Hiržin, Marko Hranić David Jadanić, Tonka Jerbić, Pamela Kramar, Dario Melnjak, Sara Namjesnik, Viktor Ošpuh, Petar Sačer, Denis Štefanek, 3.d: Dajana Balaić, Dorin Dvorski, Bruno Filip, Goran Glavak, Paula Knapić, Karlo Namjesnik, Anja Pokos, Dijana Posavec, Marija Sačer, Mateja Stunjek, Lorena Šimunić, Josipa Vincetić, Nino Zlatar, Viktorija Zlatar 3. posebni razredni odjel: Renato Oršoš, Maja Tuksor 4.a: Dominik Biškup, Marko Črepinko, Marija Kirić, Manuela Kraljić, Lora Krušec, Vedrana Ma-

tijašec, Tino Petrošanec, Ivona Pišpek, Kristina Povijač, Sara Šabani, Monika Šestak, Karlo Vadjon. 4.b: Barbara Balaško, Dino Dijanušić, Leon Gača, Dario Grgec, Tina Grgec, Rikardo Hižak, Luka Katalenić, Tijana Kocijan, Nikolina Kovačević, Adam Križanec, Igor Kvezić, Rok Međimurec, Vanja Orban, Mirza Suljić, Ines Tisaj. 4.c: Ano Abramović, Tena Baranašić, Nikola Havaić, Lucija Herenčić, Mario Ilić, Mihael Katalenić, Hana Kern, Nives Markulinčić, Jan Pavković, Roland Perin, Jurica Pokos, Klara Rak, Nikol Špoljarić, Petra Tečić, Ema Tretinjak, Iva Vidaković. 4.d: Ema Bobnjarić, Petra Hiržin, Petra Hus, Leo Lovrenčić, Lea Namjesnik, Anita Posavec, Kristina Struški, Tamara Šumiga, Neven Varović. 5.a: Mihael Bačani, Mario Kovačić, Dunja Lilek-Toplak, Mia Mihalić, Anamarija Pišpek, Vedrana Pomahač, Sharon Sinković, Nino Šajatović, Samantha Zlatić. 5.b: Ilona Benko, Davor Biškup, Dario Cindori, Nikolina Dijanošić, Ivan Gložinić, Vanja Horvat, Ivana Husajina, Antonela Margić, Karlo Štefančić, Tomislav Vađon. 5.c: Dorian Belovari, Ivana Happ, Laura Kordeš, Dominik Krobot,

Klara Kukec, Tamara Kušter, Marin Markulinčić, Leo Sabol, Sabina Špoljarić, Silvija Vađunec, Lana Zmaić, Tea Žunko. 5.d: Nikolina Crkvenčić, Elena Gašparić, Petra Horvat, Karmela Kovač, Alen Vađunec. 5.PRO: Mateja Marijanović, Mateja Stubić, Sandra Zalezina 6.a: Anja Bubalo, Ivana Busija, Sara Čić, Hrvoje Juratović, Bernard Lončarić, Zoran Povijač, Ivona Šimunović, Matija Špikić, Alan Vučkovečki, Sven Vučkovečki 6.b: Karlo Crnković, Petra Dobrovoljac, Ivan Gložinić, Dino Husajina, Karlo Jadanić, Anamarija Jelaković, Maks Jemrić, Matija Kovaček, Helena Međimorec, Gabrijela Mikulić, Petra Petrić, Marija Rukavina, Mario Rukavina, Andrea Vadjon, Eva Vučković. 6.c: Karolina Dežđek, Maja Glavak, Leo Gotić, Ivica Ilić, Marko Komes, Matija Novak, Maja Rak, Dora Skupnjak, Ivana Vidović. 6.d: Tomislav Balaić, Nikol Blažeković, Sara Filip, Ivana Gložinić, Patrik Herceg, Karlo Hiržin, Dino Horvat, Jelena Jančić, Sara Kolak, Melani Koprek, Teo Novačić, Karmen Novak, Nikola Petek, Martin Potočnik, Sara Sermek, Ana Škoro, Ana-Maria Zlatar.

7.a: Nicole Huđek, Lorena Levak, Ivana Novak, Antonia Par, Stela Petrošanec, Jelena Prepolec, Nikolina Šuver. 7.b: Ivana Detelj, Ivana Dežić, Lorena Hižak, Marko Kranjec, Anamarija Mišak 7.c: Aleksandar Bajrović, Nino Hrupek, Iva Kosec, Elena Marković, Nikola Nemec, Matija Ošpuh, Dario Struški, Karla Triplat. 7.d: Igor Balažinec, Vedran Bobetić, Andrija Havaić, Nikola Horvat, Ivana Kladić, Roberta Kovačić, Josip Medjimorec, Nikolina Novosel, Martin Petek, Daniel Sačer, Ines Sewer, Mihaela Turek. 8.a: Matija Balažinec, Marina Hrastić, Petra Martinković, Magdalena Vrban. 8.b: Dominik Dijanušić, Petra Filip, Marko Gložinić, Kristina Grabarić, Luka Horvat, Vladimir Juratović, Tajana Makar, Lucija Pokec, Tea Rod, Hrvoje Stančin. 8.c: Ivan Geršić, Antonija Kovaček, Kristina Pirc, Maja Pokos, Melanija Struški, Lucija Šošić 8.d: Vanessa Bobetić, Marko Crkvenčić, Filip Haramija, Marija Havaić, Ivana Ivančić, Valentina Kišiček, Lea Kolonić, Marija Somogji, Tino Šeba, Petra Špoljarić.

30. lipnja 2008.

KULTURA

Anica Božić, učiteljica u ludbreškoj školi, predstavila zbirku pjesama

Pjesme životnog optimizma Mnoštvo Ludbrežana, prijatelja, kolega, bivših učenika svojim dolaskom u gradsku vijećnicu iskazalo poštovanje Anici Božić, učiteljici ludbreške osnovne škole. Ona je, naime, svoje osjećaje, misli i sjećanja izrazila kroz pjesme u svojoj prvoj zbirci koju je predstavila javnosti u petak, 27. lipnja. Naslov zbirke ‘Ima jeno selo malo’ preuzet je iz dijela knjige u kojem Anica Božić opisuje svoj idilični život u rodnom Slokovcu, a dijelom i u Selniku. No, u pjesmama se otkriva i njezina duboka veza s prirodom, obiteljska pripadnost, a istaknuto mjesto imaju i pjesme vjerske tematike. Zbirka sadrži 90-ak pjesama uglavnom na kajkavštini, kao i tri igrokaza.

Anica Božić, rođena je u Slokovcu 1951. godine u obitelji Stjepana i Šteﬁce Gložinić, osnovnu školu pohađala je u Ludbregu, gimnaziju u Koprivnici, a Pedagošku akademiju u Čakovcu. Studij razredne nastave završila je 1971. godine. Prije dolaska u Osnovnu školu Ludbreg, kao učiteljica radila je u osnovnim školama Petrijanec - područno odjeljenje Nova Ves, Rasinja i Sveti Đurđ. Zbirku je predstavio kolega iz škole Andrija Međimorec, urednik, ujedno i urednik zbirke, a promociju su uljepšali učenici recitirajući stihove svoje učiteljice. Pjesmu Anice Božić ‘Fala ti, mama’ uglazbila je Rozika Othman, a ovom ju je prigodom izvela sopranistica Barbara Othman.

POGLEDAJTE U KINU LUDBREG 6. srpnja - BRAĆA PO KRVI – drama Radnja ‘Braće po krvi’ smještena je u 1988., a pozornica je New York. Robert (Joaquin Phoenix) i Joseph (Mark Wahlberg) sinovi su slavnog šefa policije, Berta Grusinskyja (Robert Duval), i svi su očekivali kako će njih dvojica nastaviti obiteljski zanat. I dok je Joseph perspektivni zapovjednik u plavcima, Robert ima drukčije planove. Povrh toga, promijenio je svoje prezime u Green kako bi presjekao sve što ga veže uz oca i brata, vodi ruski noćni klub čiji je vlasnik Marat Buzhayev (Moni Moshonov) i pokušava to činiti na legalan i pošten način. Ipak, u New Yorku vlada kriminal i nasilje a...

13. srpnja - DANOVA PRAVA LJUBAV – romantična komedija Dan Burns (Steve Carell) je novinar koji u lokalnim novinama piše prilično popularnu kolumnu s ljubavnim savjetima. Također je udovac i brižan otac kćerima. Jednog dana odluči povesti kćeri na obiteljsko okupljanje koje će se održati u kući njegovih roditelja. U lokalnoj knjižari Dan upoznaje privlačnu Marie (Juliette Binoche) i dobije njezin broj. Po povratku kući povjeri se bratu Mitchu (Dane Cook) kako je upoznao ‘žensku i pol’. Uskoro otkriva da je njegova simpatija zapravo nova Mitcheva djevojka...

20. srpnja - DOK NAS JACKPOT NE RASTAVI – komedija Za karizmatičnog ovisnika o tulumima Jacka Fullera (Ashton Kutcher) i šutljivu trgovkinju Joy McNally (Cameron Diaz), divlji vikend koji su igrom slučaja proveli zajedno u Las Vegasu trebao je po svim pravilima ostati samo mutna uspomena. To bi se i dogodilo da dvoje Njujorčanina nemaju potpisani vjenčani list, kao šokantan podsjetnik na burnu večer ranije, u najboljem stilu Las Vegasa. Kako bi stvari bile još zanimljivije, ne samo da su Jack i Joy sklopili brak, već su u kasinu po vjenčanju zajedno osvojili nevjerojatna tri milijuna dolara. Jack ih je osvojio koristeći Joyinu kovanicu, na automatu na kojem je ona već neko vrijeme igrala. Ili je bilo obrnuto?

27. srpnja - ‘21’ Ben Campbell je sramežljiv, ali briljantan student na prestižnom američkom sveučilište. No, nađe se u problemu kako platiti školarinu, a odgovor na to pronađe u kartama. Naime, neobični profesor matematike, Micky Rosa (Kevin Spacey), ujedno i genijalac u statistici, okupi grupu najtalentiranijih studenata koja svaki vikend, ‘naoružani’ lažnim osobnim iskaznicama, odlaze u Las Vegas kako bi zaradili velike svote novaca. Kino predstave počinju u 19 sati. Cijena ulaznice je 10 kuna.

Ludbreg – domaćin hrvatskih haiku-pjesnika

Tiskana prva antologija ludbreških haiku zbornika

Drevna japanska pjesnička forma i Ludbreg nastavili su druženje i ovoga lipnja. Naime, već dvanaestu godinu zaredom Ludbreg je domaćin susretima haiku-pjesnika. Ovoga puta došlo ih je nešto manje nego obično, tek dvadesetak, jer se termin susreta preklapao sa skupštinom hrvatskih književnika. Opet je pravi domaćin haiku-susretima bilo Pučko otvoreno učilište ‘Dragutin Novak’, protekli su u čitanju poezije autora, dodjeli nagrada, a predstavljena je i jedna antologija. -Rado pišem stihove na kajkavskom, ali u formi japanskih kratkih pjesama. Haiku je za mene trenutak koji primjetim i ovjekovječim – kazao nam je ivanečki autor Franjo Hrg. Iako je u sedamdeset šestoj godini uvijek se

Boris Nazansky predaje priznanje Đurđi Vukelić-Rožić rado odazove ludbreškim susretima haiku-pjesnika. Ovogodišnje priznanje ‘Prijelazni stup haiku pjesništva’ dodijeljeno je Đurđi Vukelić-Rožić iz udruge ‘Tri rijeke’ iz Ivanić-grada. Ovu prestižnu nagradu utemeljio je varaždinski profesor Željko Funda, a dodjeljuje se autoru koji je najviše napravio na

promociji i haiku-stvaralaštvu između dva ludbreška susreta. Vukelić-Rožić je osim stvaranja novih djela uredila izdanje haiku časopisa ‘Iris’, a radi i na novoj antologiji hrvatskog haiku stvaralaštva. Njezino će ime biti ugravirano u statuu, uz imena dosadašnjih dobitnika priznanja, a to su Vladimir Devide, Zvon-

ko Petrović, Željko Funda, Zdenko Oreč, te Boris Nazansky koji je kao posljednji imao obvezu uručiti nagradu novom dobitniku. Za poklonike drevne japanske forme prava je poslastica antologija ludbreških haiku-zbornika izdanih u razdoblju od 1998. do 2007. godine, pod naslovom ‘Grana koja njiše zrele plodove’. -To je presjek desetogodišnjeg stvaranja autora koji su prodeﬁlirali zbornicima, neki su kontinuirano prisutni, neki samo u prolazu – rekao je Zdenko Oreč, izdavač i urednik antologije, te idejni začetnik ludbreških haiku-susreta. Autori antologije su vrhunski hrvatski majstori haikua Boris Nazansky iz Zagreba i Mirko Varga iz Varaždina koji su za antologiju odabrali radove čak 245 autora.

Ludbrežanin Dražen Tretinjak objavio svoj roman-prvijenac

‘Otkup kože’ za otvoren duh

„Otkup kože“ je književno djelo koje u potpunosti odgovara djelu i liku pisca, Dražena Tretinjaka. Željan novih spoznaja, jedini mir nalazi u naručju stalne budnosti, Srce mu je puno ljubavi prema obitelji, kipti od dobrote, revnosti, pravednosti, ali i tuge. Ovim je riječima Peter Weisz, slobodni umjetnik, započeo predstavljanje romana Dražena Tretinjaka iz Ludbrega, roman o hrvatskoj društvenoj, političkoj, socijalnoj i duhovnoj stvarnosti. Namijenjen je čitateljima otvorena duha koji otvoreno razmišljaju, otvarajući im neke nove vidike i svjetonazore kojih do tada možda nisu bili niti svjesni.

Promotor Peter Weisz i autor Dražen Tretinjak Nakon zbirke eseja koju je dosad već izdao, ovo je Draženov roman-prvijenac. Priprema već novi roman, a s obzirom da je izrazito socijalan pisac i piše s dosta velikom dozom sarkazma, u njegovom novom romanu

možemo također očekivati prepoznatljiv stil. -Kada piše, njegova se duša poistovjeti s tijelom i s ambijentom u kojem se nalazi. U svakoj situaciji postoji ‘on i okolina’, i njegova težnja za poštenim odnosom kojeg

guši niz predrasuda. Dražen je neizmjerno iskren, od čitatelja ne skriva ništa, jedina mu je težnja da otkupi kožu od svih zala koje neki vide svuda oko nas, a drugi svjesno žmire kako za njih ne bi znali. On se sa svojim djelom poistovjetio, a svaki umjetnik, bilo slikar, pisac ili glazbenik koji to uspije, zaslužuje svaku pohvalu. Zaslužuje je i ova knjiga – poručio je Peter Weisz. Nakladnici i distributeri knjige su ‘Nova knjiga’, ‘Rast’. Zainteresirani za čitanje ovog romana knjigu mogu posuditi u Gradskoj knjižnici u Ludbregu. (željka namesnik)

Rapsodija boja i oblika

Ludbreška galerija ‘Zb-art’ već je peti puta priredila izložbu radova mladih umjetnika, polaznika škole ‘Keramikum’. Predmete koje su izradili od keramike i slike predstavili su Ano Abramović, Lovro Bahat, Magdalena Božinec, Ana Busija, Tea Kelek, Paula Knapić, Ian Novak, Nicol Sinković, Josipa Vincetić i Viktorija Zlatar. Izložba pod nazivom ‘Rapsodija boja i oblika’ predstavila je tri grupe mladih umjetnika koji djeluju unutar male škole. Po prvi puta predstavila se najmlađa grupa – učenici prvog razreda osnovne škole, ali i prve godine ‘Keramikuma’. -Napravila sam neobičnu kuću i drveće, nasmiješeno je, ima nosić, ručicu i drži zmaja na koncu da leti slobodno po nebu. Najprije sam s ‘mlinčenjakom’ razvaljala glinu u pločicu i tada pažljivo crtala štapićem, pa onda izrezivala oblike. Znalo se dogoditi i da pokvarim, pa sam morala raditi sve ispočetka! – otkrila je Ian Novak, polaznica najmlađe grupe. Najstarija grupa keramičara predstavila se radovima na temu ‘Moj doručak’.

Predmeti pribora za jelo i vaza oblikovani su po želji polaznika, od boja i oblika, tako da doručak bude njihova mala svečanost. Namjera je bila da se izradi pribor koji se sviđa autoru jer sam ugođaj pri doručku utječe i na čovjekov emocionalni sklad. Treća grupa polaznika su mali slikari. Lovro i Tea su učenici drugog razreda , a

Polaznici ‘Keramikuma’ s voditeljicom Štefanijom Baranašić

Odrasli su s velikom pozornošću pogledali radove malih umjetnika tehnikom suhog pastela pokazali su apstraktni prikaz voća i cvijeća. -Djelujemo već treću godinu, a to je samo pokazatelj da smo na pravom putu. Radovi učenika su maštoviti i cilj nam je potaknuti dječju kreativnost, da se izražavaju putem najpodatnijeg materijala, a to je glina. Važno je prepoznati i njegovati djetetov talent - rekla je Štefanija Baranašić, voditeljica ‘Keramikuma’. Roditelji, prijatelji, mali i odrasli poklonici umjetnosti u velikom su broju došli na izložbu radova malih umjetnika, a prigodni program na otvaranju izveli su učenici glazbene škole. marina hižak

30. lipnja 2008.

KULTURA

VIJESTI

Nakon 37 godina nastavljena su iskopavanja i arheološka istraživanja u središtu Ludbrega na ostacima rimskih termi

Novi bazen, novac, dijelovi keramike…. Iskopima se proširuje nalazište nakon čega će se odredili tlocrt termi

Do 18. srpnja potrajat će radovi na iskopavanju ostataka rimskih termi u središtu grada, na prostoru u dvorištima bivše kuće obitelji Somogji i nekadašnje policijske postaje. No, već i prva dva tjedna radova otkrivaju kako su izgledale terme i što su stari Rimljani ostavili za sobom u naslijeđe Ludbregu. Nakon što je grad, uz ﬁnancijsku pomoć Vlade Republike Hrvatske nedavno postao vlasnikom ovih posjeda, stvoreni su uvjeti za na-

Arheologinja Tajana Pleše - ostaci nekadašnjih predmeta stavak istraživanja prekinutih prije gotovo četiri desetljeća.

Istraživanja su povjerena Hrvatskom restauratorskom zavodu, počela su 9. lipnja i svakim danom sve više otkrivaju temelje građevine dosad skrivene pod zemljom. -Na južnom dijelu otkrili smo još jedan, dakle, treći bazen polukružnog oblika. Iskopavanja proširujemo na zapadnu i sjevernu stranu kako bismo odredili tlocrt termi. To znači da ćemo tako odrediti dimenzije građevine. Pronalazimo dosta ostataka keramičkih i dru-

Alojzije Kovačević i Nikola Horvat radili su seminarsku radnju u power pointu Nalazište se proširilo na tri strane gih predmeta iz rimskog i kasnijih vremenskih razdoblja koji će se očisti i konzervirati u našim radionicama – objasnila je Tajana Pleše, arheologinja iz Hrvatskog restauratorskog zavoda i voditeljica radova. Spoznaje o povijesti Istraživanja u vrtu Somogji je, podsjećamo, započeo Arheološki muzej iz Zagreba još 1969. godine i trajala su do 1971. godine. Arheolozi su tada otkrili ostatke troapsidne građevine rimski termi. Pojedini tada prona-

đeni predmeti pohranjeni su u Arheološkom muzeju u Zagrebu. U Ludbregu su, naravno, iznimno zadovoljni što su istraživanja nastavljena nakon gotovo četrdeset godina i što bi ona trebala dati nove spoznaje pri rasvjetljavanju davne povijesti grada. Pored toga, čitav kompleks nalazišta na atraktivnoj je lokaciji u samom središtu grada i vjerojatno bi u dogledno vrijeme mogao bi postati još jedna turistička atrakcija Ludbrega.

Puhači u N. Vinodolskom Puhački orkestar grada Ludbrega u deset godina svog djelovanja nedavno je u Novom Vinodolskom već drugi put sudjelovao na Državnoj smotri puhačkih orkestara Hrvatske, a koje određuje Stručno povjerenstvo Hrvatskog sabora kulture. Naime, ludbreški glazbenici su poziv dobili nakon uspješnog svibanjskog nastupa na županijskoj

smotri Na državnoj smotri nastupilo je 15 ponajboljih orkestara iz svojih županija, pa je sudjelovanje Ludbrežana veliko priznanje za rad članova našeg orkestra, glazbenika i dirigenta Stjepana Katalenića. Prvi dan smotre održan je mimohod svih učesnika, a u večernjem službenom nastupu orkestar je izveo tri skladbe u zadanom vremenu od 20

Predstavljamo Puhački orkestar Osnovne glazbene škole Ludbreg U Osnovnoj glazbenoj školi pri Pučkom otvorenom učilištu ‘Dragutin Novak’ Ludbreg početkom siječnja okupili su dvadesetak mladih zainteresiranih za glazbu i oformili puhački orkestar malih glazbenika. Orkestar dijelom čine učenici kojima je ovo prva godina učenja glazbe, a drugi dio čine učenici koji već dulje uče instrumente u ludbreškoj glazbenoj školi. -Počeli smo raditi u siječnju. Zajedničke probe održavali smo kroz zimu i proljeće jednom tjedno, a sad u lipnju mali orkestar imao je prvi kraći nastup. Namjera je da nakon ljetne pauze od rujna nastavimo radom, a cilj je od jeseni uključiti i nove članove da povećamo orkestar, pa će s vremenom doći sve više nastupa – rekao nam je voditelj orkestra prof. Marko Prepelić. U malom Puhačkom orkestaru Osnovne glazbene škole Ludbreg ﬂautu sviraju Ivana Happ iz Kuča-

minuta, od čega je jedna morala biti hrvatskog autora. Tako su izveli ‘Zagorski dixi’ u obradi Augusta Putareka, te ‘The Simphonic Beatles’ Johna Lennona i Paula McMartneya i koračnicu Johanna Straussa ‘Rettungs jubel marsch’. Drugi dan obilježio je nastup na trgu u Novom Vinodolskom jer su svi učesnici smotre svirali na nekoliko lokacija u gradu.

Ludbreški nastup na trgu u Vinodolskom -Dobili smo odlične kritike odnosno pohvale za nastup, a nagradili su nas i gledatelji velikim pljeskom. Zadovoljni smo svojim nastupom. No, vrijedno je što smo slušali kako muziciraju drugi, primjerice, veliki i poluprofesionalni orkestri koji imaju do 60 članova. To su dragocjena iskustva – rekao je Zvonko Gerić, potpredsjednik Puhačkog orkestra grada Ludbrega. Bilo je to uspješno dvodnevno muziciranje, ali i druženje članova ludbreškog orkestra. Slobodno vrijeme, između čestih kiša, ipak su iskoristili za kratke šetnje i upoznavanje Novog Vinodolskog.

Mladost za budućnost

Puhački orkestar OGŠ uoči posljednje probe prije nastupa na Ludbreškog, Viktorija Varga iz Velikog Bukovca, Marta Povijač iz Velikog Bukovca, Andreja Vađon iz Ludbrega i Sara Filip iz Ludbrega. Trube sviraju Sara Šabani iz Ludbrega, Ivon Glavak iz Ludbrega, Dario Markulinčić iz Komarnice, Maks Jemrić iz Ludbrega, Matej Sović iz

Ludbrega, Marko Hranić iz Ludbrega, Nikola Pišpek iz Globočeca, Alen Vađunec iz Ludbrega, te Marko i Matija Jakopčin iz Dubovice. Valentin Janušić iz Sigeca svira tenor, bariton Vedran Međimurec iz Ludbrega, Eva Vučković iz Ludbrega saksofon, a Ema Tretinjak iz Ludbrega

i Antonio Jalšić iz Ludbrega sviraju klarinet. Uz voditelja Marka Prepelić koji u orkestru podučava limene puhačke instrumente, o napredovanju mladih glazbenika još brinu učitelji Marijan Horvatić za klarinet, te za saksofon i ﬂautu Slobodan Vađunec koji pomaže i u vođenju orkestra: -Marljivo vježbaju i brzo će napredovati. Oni su sigurno najbolje jamstvo za svjetlu budućnost Puhačkog orkestra grada – smatra Slobodan Vađunec. Neki od starijih članova malog orkestra pri Osnovnoj glazbenoj školi već nastupaju s odraslima kolegama, pa će njihovim putem zasigurno nastaviti i drugi. -Nije teško vježbati. Na prvom nastupu izveli smo dvije skladbe. Ne, učitelji nisu strogi, baš su dobri. Nastavljamo na jesen – poručili su mali članovi orkestra.

Ljetno radno vrijeme Ludbreška Gradska knjižnica ‘Mladen Kerstner’ do početka rujna radit će prema novom radnom vremenu. Za korisnike će knjižnica biti otvorena ponedjeljkom od 13 do 19 sati, a utorkom, srijedom, četvrtkom od 7 do 16 sati. Radno vrijeme petkom bit će od 7 do 14 sti, a kroz ljeto knjižnica subotom neće biti otvorena za korisnike. Radi se o redovitoj godišnjoj promjeni početkom svakog ljeta radi završetka školske godine i zbog početka sezone godišnjih odmora djelatnika knjižnice. U Gradskoj knjižnici su, inače, izašli u susret učenicima pri obavljanju brojnih i velikih obveza zadnjih školskih zadataka pri kraju školske godine. Tako su se svi članovi mogli koristiti računalom i laptopom za pisanje maturalnih radnji, seminarskih radova, referata, a po potrebi mogli razgledavati CD-romove i printati. Računala u ludbreškoj knjižnici imaju stalan pristup Inetrnetu i korisnici knjižnice mogu se njima koristiti prema svojim potrebama. (mh)

Zagrebački barokni trio u župnoj crkvi Poklonci ozbiljne glazbe ovog ponedjeljka, 30. lipnja, imaju prigode posjetiti i uživati u koncertu Zagrebačkog baroknog trija koji će biti održan u ludbreškoj župnoj crkvi s početkom u 19,30 sati. Zagrebački barokni trio čine Renata Penezić, flauta, Branko Mihanović, oboa i Edmund Andler Boriš, orgulje. Renata Penezić djeluje kao prva flautistica u orkestru Zagrebačke filharmonije, a Branko Mihanović je docent za obou na Muzičkoj akademiji u Zagrebu i ravnatelj Opere HNK u Zagrebu. Njih dvoje su počeli kontinuiranu suradnju nastupom u Salierijevom koncertu za flautu i obou u sezoni Zagrebačke filharmonije. Njihovom zajedničkom muziciranju naknadno se pridružio i orguljaš Edmund Andler-Borić, umjetnički ravnatelj međunarodnog orguljaškog festivala u Sisku, poznat što u svom repertoaru izvodi djela svih stilskih razdoblja, od baroka do suvremene glazbe. Zagrebački barokni trio na ludbreškom koncertu u župnoj crkvi izvest će djela Bacha, Telemanna, Quantza i Loeilleta. Ulaz je slobodan.

SA SVIH STRANA

30. lipnja 2008.

DVD Ludbreg priredio Dan otvorenih vrata

Kako to rade vatrogasci?

‘Dan otvorenih vrata’ postali su stalni, a za mlade naraštaje i vrlo atraktivan program Dobrovoljnog vatrogasnog društva Ludbreg. Kako najmlađima približiti svoj rad i upozoriti ih na požarne opasnosti? Najbolje ih je pozvati u vatrogasni dom na koncu aktivnosti kojima je obilježen mjesec zaštite od požara. U DVD-u Ludbreg svratili su učenici nižih razreda ludbreške osnovne škole, štićenici ‘Kuće Sunca’ iz Globčeca, kao i mališani sva tri vrtića, a nešto odraslih prolaznika koje je privukla dječja graja, galama i oštar zvuk vatrogasne sirene kojim je označen početak vježbe. Ludbreški vatrogasci pokazali su što rade kada moraju intervenirati pri automobilskoj nesreći. ‘Vozača’ su iz olupine oslobodili rezanjem automobilskog lima specijalnim pneumatskih škarama, zbrinuli su unesrećenog i potom ugasili požar na vozilu.

Varaždina pokazali su kako pomoću ljestava mogu doprijeti do unesrećenih i u košari ih spustiti na sigurno. Dakako, odmah se među školarcima pronašlo dovoljno hrabrih koji su doživjeli ‘vožnju’ košarom. -Nije nas bilo strah tam gore u zraku, samo malo. Striček vatrogasac je bil s nama. Dobile smo kacigu. Kak smo

Murter - 8. srpnja Posebna atrakcija – vožnja košarom varaždinskih profesionalaca

Gašenje zapaljenog auta

U košari i na poligonu Pravu pak je atrakciju među najmlađima izazvao dolazak vatrogasnih profesionalaca iz Varaždina. Na poziv kolega iz Ludbrega stigli su s vozilom za spašavanje ljudi s visokih građevina. Gosti iz

Izviđačka skupština održana je na otoku mladosti

Mališani vrtića probali su kako radi mlaz

bili visoko – glasno su djevojčice prepričavale uzbudljiv doživljaj. Mališanima vrtića ‘Smjehuljica’ i ‘Iskrica’ jako se dopao poligon za vježbanje s preprekama, tunelom, brentačom i mlaznicom. Mlaz vode trebalo je dobro naciljati u metu što su se mališani zdušno trudili. -Oni gasiju požar, a imaju auto i velike cijevi, brzo se dopelaju tam gdje je požar i sve začas pogase. Zato moraju stalno vježbati – smatraju male ‘smjehuljice’ i ‘iskrice’. U DVD- u Ludbreg već se nekoliko godina provodi program suradnje s djecom školskog i predškolskog uzra-

sta. Dječja igra i nepažnja još su česti uzroci požara, pa se uzrastima najmlađe dobi želi ukazati i upozoriti ih na požarne opasnosti. Kroz ovaj program vatrogasci istovremeno imaju i najbolju promociju svojeg humanitarnog djelovanja. Članovi DVD-a Ludbreg su uoči Dana otvorenih vrata posjetili škole i vrtiće, a ti susreti završeni su zadaćom – likovnim radovima. Svi radovi izloženi su u vatrogasnom domu, a autori najboljih prigodno su i nagrađeni. Ludbreški su vatrogasci svoje male goste počastili sokom i slatkišima.

Dječji vrtić ‘Radost’

Mališani o zaštiti prirode Zašto vode moramo čuvati od zagađivanja, kako štedjeti vodu, kakav je život u slatkoj i slanoj vodi, kako voda kruži u prirodi? Što su mališani gradskog DV ‘Radost’ naučili o vodama, pokazali su tijekom lipanjskih svečanosti u povodu završetka radne godine. ‘Voda’ je tek jedan od uspješnih projekata na koji se nadovezalo se tiskanje treće slikovnice nastale u ‘Radosti’. Mališane je zanimalo: kamo odlazi kiša? Ivana i Ira Andrea zaključile su da odlazi kroz rupe u zemlju, da se tamo pročisti i izvire opet van. Ljudi buše zemlju, pitku vodu čuvaju u vodotornju, a iz njega dolazi do naših kuća.

Treća slikovnica Nastavak ‘Vode’ je slikovnica ‘Poniji spašavaju Ludbreg’. Priču su osmislili polaznici starije skupine uz pomoć odgajateljica Vesne Hrastić i Mirjane Vida.

-Posjećivali smo otok mladosti i pratili kako se priroda mijenja kroz godišnja doba. Prilikom jedne šetnje djeca su postavila pitanje: Što bi se dogodilo da iz neke tvornice počinje izlaziti crni dim? Međusobno su raspravljala o tome i kroz maštu i spontanost nadograđivala priču. Crtežima i tekstom maštovito su ukazala na važnost očuvanja čovjekove okoline - rekla je Vesna Hrastić. Izdavač slikovnice, treće po redu je POU «Dragutin Novak», a tiskana je uz potporu grada u nakladi od 500 primjeraka.

Volim svoj grad Ovo ljeto u vrtiću će se najviše će se baviti projektom ‘Volim svoj grad’ koji je nastavak dvaju prethodnih. Primjerice, već se tijekom lipnja u prostorima Učilišta mogla razgledati izložba dječjih likovnih radova ‘Iz povijesti rimskoga carstva’. Polaznici starije skupine izradili su maketu Ludbrega i lutke Ludberge nakon što su posjetili iskopine iz rimskog doba, upoznali se sa znamenitostima grada i legendom o Ludbregi, proučavali su enciklopedije. Pogledali su i ﬁlm o životu ljudi u starom Rimu i borbama gladijatora. -Namjera je da djeca shvate važnost njegovanja kulturne baštine našeg kraja i očuvanja prirode. Nastojimo prenijeti djeci kako smo svi dio prirode i da smo svi odgovorni za nju. Ako djeca postanu osjetljiva na opasnosti koje prijete okolišu sigurno će se odgovorno brinuti za prirodu – rekla je Vesna Hrastić.

Članove Odreda izviđača Ludbreg u srpnju očekuje ljetno logorovanje na otoku Murteru, posljednjih godina stalnoj destinaciji naših izviđača za središnji ljetni program pohoda odnosno logorovanja. Ludbrežani će logorovati na Murteru od 8. do 17. srpnja, a kroz desetodnevni boravak pod šatorima uz ljetne radosti i odmor, svakodnevno će raditi prema izviđačkim programima. Tijekom logorovanja predviđeni su izleti u Nacionalni park Krka, plovidba brodom i posjet drugim otocima, te posjet Zadru. Za odlazak na Murter priprema se 30 izviđača. Ljetne aktivnosti izviđača počele su sudjelovanjem u programu 21. Ludbreške biciklijade. U postavljenom logo-

ru na otoku mladosti održana je redovita izvještajno-izborna skupština Odreda. Dosadašnji predsjednik Mladen Struški vodit će ludbreške izviđače i u narednom dvogodišnjem razdoblju. Nino Daraboš ponovno je izabran za dopredsjednika i načelnika Odreda, a njemu će pomagati Tea Car koja će voditi brigu o mlađih uzrastima i Nino Ivanuša zadužen za brđanke i brđane, odnosno za starije izviđače. U vodstvu odreda važne poslove ekonoma obavljat će Boro Lilek, Marina Šabani izabrana je za tajnicu, a Kristina Koprek za blagajnicu. Ludbreški izviđački odred trenutačno broji 74 člana i među 70-ak izviđačkih udruga u Hrvatskoj sedmi je po brojnosti.

Udruživanje odgajatelja županije

Za razvoj struke i dobrobit društva

Promocija projekta ‘Voda’ i slikovnice ‘Poniji spašavaju Ludbreg’ bili su uvod u završnu priredbu u kino-dvorani ludbreškog Učilišta na kojoj su se mali polaznici oprostili od svojih starijih prijatelja predškolaca, a mnoštvom recitacija i plesnim koreograﬁjama djeca mlađe, srednje i starije skupine obilježila su 42. godinu postojanja vrtića. (marina hižak) KAD BI IMALI ČAROBNI ŠTAPIĆ... Zrinka, 7 god.: Čarobni štapić!!! Rekla bi čarobnom štapiću nek očisti cijeli svijet! Vita, 7.: I cijelu prirodu da više ne bude smeća. I vodu! Ira Andrea, 6,5.: Pozvala bih konjiće da mi pomognu očistiti grad! Judita, 6,5: Spasila bi drveće. Prirodu moramo čuvati da bude sretna! VOLIMO, POSJETILI SMO Karla, 6,5: Najviše volim šivanje za barbike, izlet u zoološki vrt, dok smo bili u knjižnici i u bakinoj hiži. Matej, M. 6,5: Volim šivati. Zašil sam četri jastuka i dva gumba. Ja i Igor šivamo i uživamo. Patricia 7: Bili smo u školi i u dvorcu Batthyanny. Najlepše mi je dok smo se s tetama igrali crvenu kraljicu. Simon 6,5: Dok smo vani lovim Martu i sve one koje me zezaju. Marta Š. 6,5: Meni je bilo lepo dok smo plakata bojali i dok smo bili jeleni deda Mraza. Andre 7: Najljepše mi je bilo u Lonjskom polju i Čigoč selu. Vidio sam male rode.

Nakon što su dosad osnovane u Zagrebačkoj, Međimurskoj, Primorsko-goranskoj i Zadarskoj županiji svoju udrugu dobili su i odgajatelji predškolske djece Varaždinske županije. Udruga ‘Kompetentni odgajatelji’ osnovana je u cilju okupljanja odgajatelja i drugih zainteresiranih radi promicanja odgojne struke što će doprinijeti kvalitetnijem radu s djecom predškolskog uzrasta. - Inzistirat ćemo da nam se poveća stupanj stručne spreme sa stručnog studija na sveučilišni i tako omogući napredovanje do doktorata. Time bismo mogli postati predavači studentima. Tako bi studente obrazovali ljudi iz struke, oni koji su radili u vrtićima. Sada, primjerice, predmete metodike predaju pedagozi koji nikad nisu radili u vrtiću. Oni su teoretičari bez praktičnog rada. Kod nas je problem da teorija rađa praksu, umjesto da bude suprotno - da se iz prakse razvije nova teorija. Stoga se odgajatelji trebaju uključiti u sveučilišne studije – rekao je Krešimir Plantak, predsjednik udruge. Udruga je, dakle, usmjerena na unapređenje rada odgajateljske struke. Većim

kompetencijama automatski bi se poboljšala kvaliteta rada s djecom što bi u konačnici pomoglo i roditeljima. Razvoj i napredak, organizacija raznih aktivnosti i potpore članovima samo su neke od djelatnosti udruge. -Za članove ćemo organizirati dodatnu edukaciju, pomoći im u njihovom usavršavanju. U narednih nekoliko mjeseci namjeravamo obići vrtiće u našoj županiji, pa tako i u Ludbregu, razgovarati s ravnateljima i odgajateljima, potaknuti ih da nam se priključe u radu. Vjerujem da će naš rad biti na dobrobit struke i djece, a roditeljima donijeti još veće zadovoljstvo – najavio je Krešimir Plantak, predsjednik udruge. (marina hižak)

30. lipnja 2008.

SPORTSKI PREGLED

Prva liga Nogometnog središta Ludbreg

Sloga - zajedništvom do trofeja Iako su i prije godinu dana slovili za jednog od najvećih kandidata za prvaka nakon dolaska nekoliko kvalitetnih i iskusnih igrača iz Podravine zasigurno je malo tko očekivao da će Sloga iz Slokovca osvojiti naslov. Naime, momčad je u zimskoj pauzi ostala bez prvog strijelca lige Davora Matijašeca, a iskusni vratar Nevenko Herenčić vratio se u Podravinu. Uz to je Robert Horvat, do prije nekoliko sezona nositelj igre Podravine, zbog ozljede praktički odigrao dva-tri kola proljetnog nastavka, pa je na raspolaganju ostao brojčano tanak igrački kadar. Sloga se sasvim dobro pripremila za proljetni nastavak i kada je jesenski prvak Bukovčan skrivio teški incident na utakmici u Strugi preuzela je vodstvo koje je teško, ali zasluženo sačuvala do kraja. Naime, prvenstvo su Sloga i Podravka iz Struge završile s jednakim brojem bodova, ali je naslov otišao u Slokovec zahvaljujući boljem međusobnom omjeru.

Granitna obrana Zanimljiv je način vođenja momčadi. Naime, trener-igrač je Mario Piškor, a o postavi i igri odlučivao je Dalibor Zember: -Tako smo se dogovorili, ja sam voditelj momčadi, a Mario je pripremao momčad. No, uvjeren sam da su presudili naše zajedništvo i borbenost jer da nije bilo toga teško bismo nadoknadili odlazak Matijašeca i Herenčića. Tako smo i prila-

Slavlje – gornji red: voditelj ekipe Dalibor Zember, trener Mario Piškor, Boris Gložinić, Danijel Grabarić, Tomislav Grabarić, Marko Makar, Stjepan Rak, članovi uprave Zoran Gložinić i Petar Horvat (tajnik), ‘zalijeva’ Siniša Vrbanić. Donji red: Neven Gerić, Danijel Kolak, Josip Gložinić, Marino Vrbanić, predsjednik Božidar Gložinić, Zdravko Vrbanić, Damir Geč, dolje Antonio Martinković i Miroslav Piškor. Nedostaju: Robert Horvat i Dejan Kolak.

Iznenađenja sezone

Završena sezona je svakako među najugodnija iznenađenja svrstala Podravku iz Struge. Plitvici je opet nešto nedostajalo za sam vrh, Mladost iz Sigeca je nešto slabiji prvenstveni nastup kompenzirala osvajanjem kupa. No, nekoliko klubova nastavilo je životarenje u donjem dijelu ljestvice, kao i u prošlim sezonama, kao što su Dinamo iz Apatije, Razvitak iz Čićkovine, Lunjkovec. Za Goru je uspjeh što je vjerojatno zadržala status u prvoj sezoni nakon dugogodišnjeg boravka među u nižem rangu. Radničkog očito čeka ‘remont’. No, za klub iz Hrženice predviđalo se da će biti među kandidatima za ispadanje, ali to se sigurno nije očekivalo od Podravca iz Sesveta koji je ponio epitet najneugodnijeg iznenađenja jer je jedva preživio stresnu sezonu. A radi se o prošlogodišnjem prvaku Prve ludbreške lige…….

godili našu igru – rekao je Zember. Slokovčani su 17 puta slavili pobjedu, šest puta odigrali neriješeno, a samo su triput poraženi s gol-razlikom 54:20. To znači da je temelj prvaka teško probojna obrana. Sloga je u proljeće primila samo osam golova, a u posljednjih pet kola mreža Sloge uopće se nije zatresla. Nadalje, veliki teret odradila je snažna vezna linija koja je postigla niz pogodaka i tako pomogla jedinom pravom napadaču Martinkoviću. Upravo zbog manjka napadača, a snažne vezne linije Slogi je očito bilo lakše igrati s kvalitetnijim protivnicima koji su se otvoreno nadigravali, a slabiji su uglavnom samo zatvarali prilaze svojim vratima. Vrlo je neobično, ali istinito - Sloga je bodove gubila uglavnom od momčadi iz donjeg dijela ljestvice, a skupila hrpu bodova od izravnih suparnika iz gornje polovice. Tako je i u posljednjoj utakmici u kojoj je Sloga trebala pobjeda za naslov protiv Radničkog čija je sudbina na dnu već bila zapečaćena. Tek sredinom drugog dijela Slokovčani su uspjeli probiti obranu Radničkog iako se svih 90. minuta igralo pred protivničkim vratima i osigurati slavlje. Valja također naglasiti da je juniorska momčad doprvak u svojoj konkurenciji, te da su u Slokovcu uspjeli ove godine završiti i opremiti novi krasan klupski objekt za primjer mnogim drugim sredinama.

Druga liga NS Ludbreg

Poletov brzi povratak

Povratak među prvoligaše, stoje: Balažinec, Parabić, Janušić, D. Namjesnik, Vedrina, D. Hrastić, Kelin, trener N. Hrastić, donji red: R. Namjesnik, Cindori, Šantavec, Ploh, Huzjak, Skupnjak, Golubić, nedostaju: Benko, Bergovec, Črnko, Pačalat i Zimić

Natjecanje u sportskom ribolovu za ‘Kup grada Ludbrega’ Oko ribičkog doma u Ludbregu posljednje subote lipnja bilo je posebno živo. Ljubitelji prirode i sportskog ribolova već trinaestu godinu zaredom okupili su se na natjecanju za ‘Kup grada Ludbrega’ u lovu ribe udicom na plovak. ŠRD ‘Ludbreg’ opet je, već 13. godinu zaredom, natjecanje organiziralo na najvišoj razini, a pripremilo je i nešto novo. Po prvi se natjecanje održalo i na vodi novo iskopanog ribnjaka. To je dalo veću atraktivnost natjecanju jer sada se pogledom mogla uhvatiti većina natjecatelja raspoređena u

tri sektora kako to nalažu pravila sportskog ribolova. -Sada je lakše pratiti natjecanje, mislim da je ljepše ozračje i za natjecatelje, mogu vidjeti kako ide suparnicima, komunicirati međusobno. Ovaj novi ribnjak još nije otvoren za rekreativni ribolov, sada smo ga zapravo privremeno otvorili samo za natjecanje. Naravno, sav ulov vraća se u vodu nakon vaganja – rekao nam je Tomo Filip, predsjednik ŠRD ‘Ludbreg’. Brojni natjecatelji i gosti doista mogli uživati u prekrasnom danu i boravku u prirodi, a članovi ŠRD Lud-

Prvenstvo Druge lige Nogometnog središta Ludbreg u protekloj sezoni bilo je čista suprotnost natjecanju u kvalitetnijoj ludbreškoj ligi. Prvak Polet iz Martijanca prvenstvo je završio sa samo jednim porazom u 22 utakmice, impozantnom gol-razlikom 115:21 (+94), te čak 22 boda viška u odnosu na najbližeg pratitelja. Martijančani su praktički projurili kroz ligu i ekspresno se vratili u društvo ludbreških prvoligaša, a proslava 35. obljetnice koju klub slavi ovog ljeta sigurno će biti ljepša.

Mladom treneru Nevenu Hrastiću ovo je bila prva sezona na klupi ‘Poleta’ koju je odradio više nego uspješno: -Bilo je važno što je momčad iz prethodne sezone ostala na okupu, a oporavili su se ozlijeđeni koji su je većim dijelom tad propustili. Uz njih aﬁrmirali smo još dvojicu-trojicu mlađih, pa je to bio pravi spoj mladost i iskustva. Uopće nismo niti zaslužili igrati u nižoj ligi – ističe uspješni mladi strateg Poleta. Martijančani su uspješnu sezonu potvrdili i poluﬁnalom

kupa Nogometnog središta Ludbreg u kojem su poraženi pogotkom u sudačkoj nadoknadi od kasnijeg pobjednika iz Sigeca, te četvrtinalom zimskog prvenstva u malom nogometu u Ludbregu. Sustav natjecanja s dvokružnim sustavom i doigravanjem bio je primjeren za ligu s devet klubova. Tako su oni koji su se borili za vrh ipak odigrali 22 utakmice odnosno 20 utakmica klubovi u donjem dijelu ljestvice i bili ravnopravniji u odnosu na prvoligaše kojima prvenstvo donosi 26 utakmica.

Pobjeda opet u Vidovec breg su kroz radne akcije još ljepše uredili područje oko ribičkog doma. ŠRD ‘Ludbreg’ je uz natjecanje pripremilo i tradicionalnu ‘Ribičku noć’ i susret s našim sponzorima. Bilo je to druženje uz ugostiteljsku ponudu, specijalitete i zabavni program. Natjecanje je okupilo 20 ekipa među kojima su bili i gosti iz Laškog iz Slovenije. Čast ludbreškog društva na sektorima voda koje najbolje poznaju branile su dvije ekipe - iskusni Goroslav Grabarić, Čedo Vrbanić i Miro Kramar u prvoj, a mlađe snage Dražen

Domaćini i ekipa iz Laškog uoči natjecanja Filipović, Neven Dvorski i Dražen Čurila čini su drugu. Najviše uspjeha na atjecanj imala je opet, kao i lani, ekipa Vidovca ispred ‘Podravke’ iz Koprivnice i ‘Plive’

iz Savskog Marofa. Odlična četvrta bila je mlađa ekipa ŠRD Ludbrega, mjesto ispred svojih starijih kolega iz ludbreškog društva koji su zauzeli peto mjesto.

UKRATKO Naslovi kadeta i juniora Podravine Posljednjih se godina u Podravini puno pozornosti posvećuje radu s mlađim uzrastima. U klubu djeluje ukupno sedam ekipa mlađih uzrasta od kojih je pet uključeno u prvenstvena natjecanja. Dvije najmlađe skupine, vrtićke dobi i ‘predlimači’ zasad samo treniraju, igraju turnire i pripremaju se da jednog dana budu spremni za službena natjecanja. Rezultati ekipa mlađih uzrasta govore da nema bojazni za budućnost ludbreškog nogometa jer ludbreške ekipe igraju ravnopravno s ekipama prvoligaških, drugoligaških i trećeligaških klubova, čak u nekim uzrastima i prednjače. Primjerice, juniori i kadeti Podravine osvojili su prvo mjesto u svojoj konkurenciji u prošlo sezoni. Još je važnije, međutim, što se od najmlađe dobi radi sustavno, stvara se prava selekcija prema starijim uzrastima i to bi Podravini u budućnosti trebalo donijeti nepresušno vrelo domaćih i to školovanih igrača. Svakako da za takvu organizaciju rada treba odati priznanje vodstvu Podravine koje osigurava uvjete za rad mlađih uzrasta, kao i trenerskom kadru. S djecom vrtićke dobi, te kadetima i juniorima radi Saša Špoljarić, predlimače vježba Velimir Špikić, zatim Nikola Petek vodi brigu o limačima, Josip Špoljarić je trener mlađe pionirske momčadi, a Antun Havaić starijih pionira. Nakon kratke pauze svi će oni uskoro ponovno na terene i pripremati se za novu sezonu.

Mladost slavi 75. rođendan U Sigecu će se na velikoj svečanosti prigodno obilježiti 75. obljetnica osnutka i djelovanja mjesnog nogometnog kluba Mladost, jednog od najstarijih u čitavom ludbreškom kraju. Središnja svečanost obilježavanja obljetnice bit će u nedjelju 6. srpnja u društvenom domu i na nogometnom terenu. Točno u 12 sati započet će svečana sjednica na kojoj će se podsjetiti na dugu i svjetlu povijest kluba koji je u naselju oduvijek imao najvažniju ulogu u okupljanju mladih. Na svečanosti će se dugogodišnjim i zaslužnim članovima Mladosti uručiti prigodna priznanja. Nakon svečanog zajedničkog ručka članova kluba i uzvanika uslijedit će poslijepodnevni dio proslave, a odvijat će se na nogometnom terenu gdje će se odigrati zanimljive nogometne utakmice. Mladost u sklopu velike obljetnice priređuje i malonogometni noćni turnir od mantinele koji počinje u četvrtak, 3. srpnja, a završit će na dan središnje proslave kluba 6. srpnja. Program malonogometnih utakmica svake će večeri početi u Sigecu oko 20 sati.

30. lipnja 2008.

Prenosimo dio ludbreške lipanjske nogometne groznice

Kockasto u modi I u Ludbregu su to bili dosad nezabilježeni dani snažno izraženog zajedništva, ponosa, domoljublja. Veza nogometa i nacionalne pripadnosti sve je jača. Ludbreg je sportski grad, a nikada se s takvim nacionalnim nabojem nije tako masovno i glasno radovalo pobjedama kao u vrijeme nastupa naše nogometne reprezentacije na EURO-u. Prepoznatljivi naši simboli bili su vidljivi na svakom koraku. Automobili sa zastavicama bili su sasvim uobičajeni, ali zamijetili smo ih i na drugim vozilima – biciklima, motociklu, utovarivaču, drugim strojevima. Nosilo se kockasto, crveno-bijele kockice bile su i ludbreška moda. Trgovine su odjednom imali povećanu prodaju dresova, kapa, šalova i drugih predmeta, u njihovim izlozima – kockice. Kamo god pogledaš i okreneš se opet su bile samo – kockice! A utakmice? Pratili su ih mladi i stari, žene i muškarci. Kod kuće, u kaﬁćima, u svlačionicama klubova, u klijetima, iza vatrogasnog doma. Autor ovih redaka provezao se tijekom poluvremena naše utakmice s Poljacima. Kao da je svijet stao – bez prometa, nije bilo pješaka, prolaznika. Na kraju samo pjesma: ‘Bijelo-crvena polja Hrvatska, na dresu sjete me….’ – Bili smo na ‘Karlovačkom korneru’ koje su zajedno organizirali kaﬁć ‘Bonaparte’ na gradskoj tržnici i Turistička zajednica grada. Dijelio se sveprisutni grah. Svi smo se zajedno radovali, a onog pro-

Kockice mi je nacrtal Filip – kaže Rok

kletog petka i zajedno tugovali. Šteta što nije potrajalo još koji dan mada neki ‘ne znaju kak bi dalje zišli z novcima’. A sve je tom u Ludbregu prošlo, kažu u Policijskoj postaji, bez ijednog incidenta. Za svaku pohvalu. Nadamo se stoga da će naši otići na svjetsko prvenstvo kroz dvije godine u Južnoafričku Republiku, da opet ujedinjeni navijamo i veselimo se. Naravno, pod kockicama i uz stihove: -Nek jače kuca tosrce vatreno!

U Klgenfurtu s repkom i kolegama iz Slavonije

Pozdrav iz Klagenfurta Ludbreški dečki su na licu mjesta u Klagenfurtu slavili veliku pobjedu nad Nijemcima. Tomica Blažic, Mate Konjević, Igor Štabi i Dario Horvat putovali su redovitom željezničkom linijom deset sati od Ludbrega preko Zagreba do Klagenfurta mada uopće nisu imali ulaznice za stadion. Za redovite posjetitelje utakmica repke i Dinama, Klagenfurt je jednostavno bio preblizu da bi propustili takav događaj. -Čitav dan družili smo se s navijačima po Klagenfurtu, nije bilo baš nikakvih neugodnosti čak niti kroz Sloveniju, a utakmicu smo gledali u fan-zoni. Taj duh i nacionalni naboj je nešto što se mora doživjeti i osjetiti, to je nešto posebno. U fan zoni bilo nas je 10.000 i uglavnom Hrvata. Štimung nezaboravan za čitav život – rekao nam je Tomica i to

Zastavica nije smetala u vožnji skuterom

Obratite pozornost na izgled stupa klijeti

Dvogodišnja Lucija iz nogometne obitelji Vađunec s mamom Irenom, bez dude i tate Siniše

Posla ko u priči

Kombinacija grah i pivo

Tomica s policajcem dokumentirao mnoštvom fotograﬁja. Pri povratku vlakom kaže da je bilo iznimno veselo i ‘skompali’ su se s navijačima iz Slavonije. Dečki iz Vinograda Ludbreških i Ludbrega već rade nove planove. Takav nacionalni naboj, zajedništvo, hrvatski duh, kažu, vrijedi ponovno doživjeti, makar to koštalo. -Svaki od nas je potrošil oko 100 eura. Pred nama su dvije godine šparanja. Sigurno 2010. idemo na svjetsko u Južnoafričku Republiku – najavljuje društvo iz Klagenfurta.

Varaždinci stigli na ‘ludbreški korner’

Žene i muškarci, mladi i stariji - zajedno

Tko kaže da se ne razmemo?

Mate i Igor tješili su njemačkog navijača još prije utakmice - Neko mora zgubiti.

Iz policijskog zapisnika Otkako u našim novinama pratimo sigurnost na cestama odnosno prometne nesreće, za proteklo razdoblje zabilježen je dosad najmanji broj nesreća, čak ispod prosjeka koji je uobičajen na našim cestama. Dakle, na cestama na području Policijske postaje Ludbreg u razdoblju od 27. svibnja do 26. lipnja dogodilo se samo 11 nesreća. Od toga su u tri nesreće tri osobe dobile teške tjelesne ozljede, a jedna osoba lake dok je u ostalima evidentirana samo materijalna šteta.

28. svibnja - oko 00,20 sati u Vinogradima Ludbreškim u nesreći su sudjelovali osobni automobil i motocikl. Do nesreće je došlo zbog nepropisnog mimoilaženja i utjecaja alkohola, a motociklist je dobio teške tjelesne ozljede. 31. svibnja – Oko 8,30 na zaobilaznici oko Ludbrega kod Sigeca osobni automobil naletio je na psa, te je na automobilu zabilježena materijalna šteta. 1. lipnja – Oko 10,50 sati u Dubovici je došlo do nesreće dva osobna vozila zbog nepoštivanja prednosti

prolaska i utjecaja alkohola. Jedan od vozača zadobio je lakše tjelesne ozljede. 8. lipnja - Oko 20 sati u Velikom Bukovcu je u Dravskoj ulici zbog nepropisne brzine osobno vozilo sletjelo s ceste. Zabilježena samo materijalna šteta. Uzrok alkohol. 8. lipnja – Nas državnoj cesti između Zamlake i Vrbanovca u nesreći su sudjelovala tri osobna vozila nesreći. Jedna je osoba zadobila teške tjelesne ozljede. Uzroci su neprilagođena brzina i vožnja pod utjecajem alkohola.

18. lipnja – Oko 20,25 sati u Hrastovskom u nesreći s materijalnom štetom sudjelovala su dva osobna vozila. Do nesreće je došlo zbog nedovoljnog razmaka između vozila. 21. lipnja – Oko 16,20 sati u Poljancu je došlo do nesreće teretnog i osobnog vozila zbog brzine neprimjerene uvjetima na cesti. Zabilježena je materijalna šteta. 21. lipnja – U 16,30 sati u Mihanovićevoj ulici u Ludbregu došlo je do nesreće dva osobna vozila. Uzrok je nepropisno obilaženje, a zabilježena je samo s materijalna šteta.

23. lipnja – U 12,00 sati u Hrastovskom došlo do nesreće s materijalnom štetom zbog nepropisnog pretjecanja u kojoj su sudjelovali osobni automobil i traktor. 24. lipnja - U 13,00 sati u Poljancu u Varaždinskoj ulici došlo je do nesreće zbog utjecaja alkohola i pada bicikliste na kolnik, jedna osoba zadobila teške tjelesne ozlijede. 24. lipnja - U 18,45 sati u Bolfanu došlo je do nesreće između dva osobna vozila, a zabilježena je samo materijalna šteta. Nesreću je uzrokovalo nepropisno pretjecanje.