Ludbreške novine broj 162

LIST GRADA LUDBREGA BE SPL AT NI PRIM JER A K

30. listopada 2020.

BROJ 162 / GODINA XV.

VA Ž N O ST PR E V E N C I J E

OTOK MLADOSTI

Na Otoku mladosti nedavno je postavljen drveni plato, odnosno sunčalište, a ovih dana krenulo je i postavljanje klupa...

Str. 3.

ELVIRA ŠTABI

U sklopu programa „Ludbreg petkom” u izložbenom prostoru dvorca Battyhany izlagala je ludbreška umjetnica.

Str. 20.

LUDBREŠKI VINARI

Str. 6.

Ludbreške „Narcise” obilježile Dan ružičaste vrpce i Dan zdrave dojke „Ponekad je potrebno da i same sebe stavimo na prvo mjesto, to nije sebičnost nego potreba. Samo kao zdrave, sretne žene možemo pomoći sebi i nekom drugom.”

Ludbreško vinogorje je na posljednjem londonskom Decanteru World Wine Awards 2020. bilo iznimno uspješno.

Str. 12. - 13.

NOGOMET Dražen Crnković novi je predsjednik nogometnog kluba Podravina Odlučeno je tako na redovnoj izbornoj skupštini održanoj 18. listopada u hotelu Amalia.

Za dopredsjenike su ponovno izabrani Ervin Horvat i Franjo Beser.

Str. 23.

2

AKTUALNO

30. listopada 2020.

Projekt Aglomeracija Grad Ludbreg do sad je odradio sve potrebne predradnje u sklopu projekta "Aglomeracija".

To uključuje pripremu projektne dokumentacije, ishođenje svih studija, suglasnosti i potrebne dokumentacije da se dokaže isplativost projekta.

- Riječ je o projektu koji nije potreban samo nama već i široj regiji. Projekt ima građevinske dozvole, imovinsko-pravno je riješeno u visokom postotku i čekamo da nas pozove Ministarstvo regionalnog razvoja na potpisivanje ugovora – kaže gradonačelnik Dubravko Bilić i dodaje kako Republika Hrvatska nažalost nije ispunila svoje zadatke i obveze.

- Ulaskom u EU, Hrvatska se

obvezala riješiti pročišćavanje otpadnih voda u svim velikim gradovima do 2021. godine i da će započeti rješavanje projekata u manjim gradovima koji su trebali biti gotovi do 2024. godine. Od tih velikih projekata napravljeno je jako malo, a od ogromnih novaca koji su rezervirani za te projekte tek se nekih 15-tak posto uspjelo potrošiti na realizaciju tih projekata jer smo uglavnom zapinjali na javnim nabavama, sporim radovima i sad je puno projekata u opasnosti da bude penalizirano jer nisu na vrijeme napravljeni - kaže ludbreški gradonačelnik te ističe kako za Grad Ludbreg postoje dvije varijante. Jedna od njih je potpisivanje ugovora ovih dana

što bi značilo i početak provođenja javne nabave do kraja godine. Druga varijanta znači ulazak u sljedeće financijsko razdoblje od 2021. - 2027.

- Druga varijanta znači relaksiraniji ritam, a time i bez straha od moguće penalizacije.

Mi ne biramo varijante, to je na Vladi da odluči. Vjerujem da bismo i sad, kao što smo bili i u situaciji s odlagalištem, u stanju sve provesti u roku od tri godine s obzirom na konfiguraciju te same aglomeracije koja nije zahtjevna, nema nigdje stijena pa ne vidim prepreke koje bi nas mogle zaustaviti da se to realizira. Najveća kočnica u cijeloj priči je onaj administrativni jer projekt stoji u ladici u Vladi –

kaže gradonačelnik Dubravko Bilić. Projekt Aglomeracija Ludbreg obuhvaća područje Grada Ludbrega te Općine Martijanec i Sveti Đurđ. Ukupna duljina kanalizacijskih cjevovoda prema studiji izvodljivosti je oko 120 km, a uključuje i 62 crpne stanice, te rekonstrukciju postojećih mješovitih kanalizacijskih kolektora ukupne duljine 6000 m, te rekonstrukciju 3 postojeća preljevna objekta. U Aglomeraciji Ludbreg razvija se sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda s ciljem doprinosa poboljšanju stanja vode, kroz rekonstrukciju dijelova postojećeg mješovitog sustava odvodnje (cjevovoda u duljini od oko 8 km) u svrhu sprječavanja one-

čišćenje tla i voda. Izgradnjom i proširenjem javnog vodoopskrbnog sustava u naseljima Čukovec u duljini 5,7 km omogućit će se pristup stanovništva kvalitetnoj pitkoj vodi.

- Nositelj i prijavitelj projekta je Varkom. Naime, Vlada je donijela takav zakon da jedinice lokalne samouprave nisu mogle biti prijavitelj već je to moralo odraditi poduzeće koje je ovlašteno za upravljanje vodom i odvodnjom, a na našem području to je Varkom. Isto to poduzeće trebalo bi istovremeno provoditi nekoliko projekata aglomeracije na području Varaždinske županije pa ovisimo i o njihovoj kapacitiranosti – zaključuje gradonačelnik Bilić.

Gradsko vijeće

Program mjera poticanja razvoja poduzetništva Gradski su vijećnici na sjednici Gradskog vijeća održanoj u listopadu prihvatili program mjera poticanja razvoja poduzetništva na području Grada Ludbrega za razdoblje 2021.-2023. godine.

Svrha Programa je stvaranje uvjeta za poduzetničku klimu koja je poticajna za ukupni gospodarski i društveni razvoj na području grada Ludbrega.

Ciljevi Programa su: poticanje proizvodnje, konkurentnosti proizvoda i usluga, jačanje konkurentnog nastupa poduzetnika na tržištu, povećanje broja gospodarskih subjekata i gospodarskih aktivnosti na području Grada Ludbrega, stvaranje povoljnih uvjeta za poslovanje poduzetnika, ostvarenje praktičnog obrazovanja i boljeg informiranja u poduzetništvu, smanjenje broja nezaposlenih osoba, jačanje i poticanje poduzetničkih aktivnosti u sektoru turizma.

- Većina mjera već je poznata i naišla je na dobar odaziv, ljudi se javljaju i kroz potpore Grada Ludbrega obnavljaju strojeve, prostore u kojima rade, pripremaju se za nove

proizvode. Čini nam se da je to dobra praksa, a nastavljamo i s podupiranjem poduzetničkih kredita, odnosno subvencijom kamata. Sve su te mjere u skladu s europskim politikama, a mi ih u okviru mogućnosti provodimo kako bismo poduzetnicima barem dijelom olakšali svakodnevicu – rekao je gradonačelnik. Dodao je i kako je Grad Ludbreg od ove godine uveo i novu mjeru.

- Od ove smo godine odlučili uvesti i turizam kao gospodarsku djelatnost, odnosno proizvodnu djelatnost i pomagat ćemo sve one koji su zainteresirani za ulaganje u turističku infrastrukturu, a pod time mislimo na pretvaranje klijeti, vikendica ili kuća koje stoje neiskorištene u turističku svrhu. To je dodatan način na koji želimo potaknuti razvoj turizma kojeg nema bez noćenja – rekao je gradonačelnik Dubravko Bilić te dodao kako je na Gradu Ludbregu da pripremi turističke atrakcije koje će kao doživljaj posjetitelji ponijeti iz Ludbrega i zahvaljujući njima nas dalje preporučiti.

Grad Ludbreg partner u još jednom projektu Nakladnik: CZKI “D. N.“ Ludbreg Glavni urednik: Iva Havaić Sakač Grafički urednik: Miroslav Vađunec Redakcija: Branko Dijanošić, Iva Havaić Sakač, Matea Lukić, Dražen Vađunec, Neven Jerbić, Željka Namesnik, Ivana Dežić Kontakt: CZKI “D. Novak” Ludbreg,

Trg Sv. Trojstva 19

Telefon: 042 / 306 130

Fax: 042 / 306 068

e-mail: ludbreske-novine@czkidn.hr iva.havaic@ludbreg.hr Tisak: Tiskara Zagreb

u okvirima programa Europa za građane Nositelj projekta „Strenghtening Civic Participation in the Functioning of Inter-Municipal and Inter-Sectoral actors in Europe“ je Klaster regionalnog rozvoja iz Slovačke i uključuje 11 projektnih partnera iz Bugarske, Hrvatske, Irske, Italije, Poljske, Portugala, Slovačke i Španjolske. Partneri su predstavnici različitih organizacija poput udruga, istraživačkih centara, klastera, jedinica lokalne samouprave te državne vlasti.

Projekt okuplja sve razine društva (od organizacija civilnog društva koje izravno rade s građanima do istraživačkog centra), ali primarna ciljna skupina su međuopćinska i međusektorska tijela koja djeluju u EU. Projekt ima za cilj poboljšati različite usluge na razini EU potičući građansko sudjelovanje, pa će se preko projektnih aktivnosti stvoriti mreža regionalnih udruga preko koje će se utjecati na nacionalne i europske procese donošenja politika.

Partneri će koristiti različite participativne alate poput filmskih intervjua s građanima, istraživanja putem upitnika, dubinskih intervjua, rasprava s građanima te okruglih stolova i finalni produkt projekta bit će mreža regionalnih udruga EU-a koja će se sastojati od klastera, regionalnih razvojnih agencija, interesnih udruga i predstavnika različitih razina vlasti. Ukupno 1556 izravnih sudionika iz EU-a bit će uključeno u projektne aktivnosti. Projekt također predviđa sudionike iz drugih zemalja osim 8 zemalja partnera, tako da će se u projekt uključiti i sudionici iz Češke, Mađarske, Austrije, Francuske, Belgije, Irske i Ujedinjenog Kraljevstva.

Rezultat projekta bit će utjecaj na politike EU-a, tj. na relevantne kreatore politika na europskoj razini, kako bi se olakšao rad međuopćinskih i međunarodnih sektorskih aktera u Europi.

30. listopada 2020.

AKTUALNO

3

Uređenje Otoka mladosti

Postavljeno sunčalište, krenulo i postavljanje klupa Na Otoku mladosti nedavno je postavljen drveni plato, odnosno sunčalište, a ovih dana krenulo je i postavljanje klupa, njih petnaestak. Klupe su zanimljive i raznih oblika, od suvremenih na kojima se mogu puniti mobiteli, klasičnih klupa, ali i iznenađenja.

- Istovremeno uređujemo i radimo na pripremi projekata uređenja Bednje za iduću godinu. Željeli bismo podići nivo Bednje za nekih metar, smiriti tok kroz sam centar i omogućiti da se Bednja počne koristiti i za neke druge svrhe. Zbog toga smo uredili nekadašnje kupalište odmah poslije mlina na kanalu, a koje se kao kupalište koristilo 70-tih godina. Taj dio pretvorit ćemo u pomalo neobičan sadržaj za Ludbreg, bit će

to mala luka za čamce i sadržaje koji će biti mogući nakon podizanja razine. Probat ćemo napokon koristiti Bednju za život na njoj, bilo kroz sportske ili društvene sadržaje. Nadam se da će priča proći kroz prijavu, a imamo i dodatnih sadržaja koje planiramo prijaviti – kaže gradonačelnik Dubravko Bilić. Dodaje kako je među dodatnim sadržajima i uređenje Starih splavi. Kroz taj projekt predviđeno je uređenje tog dijela prvenstveno za ribolovne sadržaje.

- Sve to dio je naše nove turističke strategije kako bismo privukli sve one koji žele uživati na vodi i u prirodi i da vodeni dio postane dio svakodnevne turističke ponude našega grada – zaključuje gradonačelnik Bilić.

Gradsko groblje

Uređenje parkirališta U tijeku su radovi na uređenju parkirališta na gradskom groblju u Ludbregu. Ovo je prva faza radova, a na proljeće u drugoj fazi slijedi i asfaltiranje parkirališta.

– Grad je prošle godine prijavio projekt cjelovitog uređenja groblja koji je uključivao sanaciju svih staza, spomenika, spomeničke baštine i javnih spomenika koji su pod zaštitom Ministarstva kulture. Također uključeno je bilo i uređenje židovskog dijela groblja te restauracija grobne kuće i prostora ispred. Vrijednost projekta bila je 9 milijuna, ali nažalost projekt na ruralnom fondu nije prošao. Odlučili smo krenuti rješavati samostalno dio po dio i čekati otvaranje novog natječaja.

Trenutno se radi na uređenju parkirališta s južne strane kako bi se ono uredilo, a na proljeće će biti i asfaltirano. Tako ćemo dobiti dodatan parkirališni prostor pa neće biti potrebno automobile ostavljati na cesti – rekao je gradonačelnik Dubravko Bilić.

Također je najavio da nakon blagdana Svih svetih kreće uređenje samih staza i prostora ispred grobne kuće, odnosno kapure. Uređenje staza ići će u fazama, a u daljnjim planovima je izrada i postavljanje kolumbarijskog zida za urne.

Grad Ludbreg i Dom zdravlja

Uskoro uređenje ginekološke ambulante Gužve ispred domova zdravlja u vrijeme trajanja pandemije nisu rijedak primjer. Situacija ispred Doma zdravlja u Ludbregu također je takva, posebice u prijepodnevnim satima kada se čeka i na “vađenje krvi”.

Svakodnevno tako veliki broj ljudi čeka na ulaz u ustanovu u kojoj je nužno pridržavanje epidemioloških mjera – dezinfekcija ruku, mjerenje temperature, nošenje maske. Upravo iz tog razloga na inicijativu ludbreškog gradonačelnika Dubravka Bilića u Ludbregu je održan sastanak kojem je nazočio Renato Podbojec, ravnatelj Doma zdravlja Varaždinske županije.

– Svjesni smo da dolaskom hladnijih dana raste i broj oboljelih od viroza i drugih bolesti. Među njima su sve dobne skupine i prvenstveno nam je cilj zaštititi ih od dodatnih ugroza stajanjem na hladnoći. Pokušat ćemo uspostaviti novi sistem pridržavajući se i dalje epidemioloških mjera, ali kako bismo ih zaštitili od hladnoće, posebice djecu i osobe starije životne dobi – rekao je gradonačelnik Dubravko Bilić.

Na sastanku je također bilo riječi o radu ginekološke ambulante u Ludbregu, a dogovoreno je da će Grad Ludbreg financijski pomoći uređenje ambulante kako bi se ona osuvremenila.

4

AKTUALNO

30. listopada 2020.

Međunarodni dan bijelog štapa

Za Marka i Beatu prepreke ne postoje Svake godine 15. listopada obilježava se Međunarodni dan bijelog štapa. Sve je počelo 1964. godine kada je Lyndon Johnson, tadašnji predsjednik Sjedinjenih Američkih Država, taj dan proglasio Danom bijelog štapa.

Osim što je prometni zaštitni znak slijepih u sve gušćem prometu, bijeli štap slijepima omogućuje samostalno kretanje na poznatom terenu. Da bi štap doista bio pomagalo, slijepa osoba mora proći tečaj poduke za samostalno kretanje, tijekom kojeg svladava osnovne tehnike i vještine korištenja štapa, osnovna prometna pravila i konfiguraciju terena kojim će se samostalno kretati.

Inicijativu za korištenje bijelog štapa kao zaštitnog znaka slijepih osoba u prometu dala je gospođica Guilly d'Herbmont 15. listopada 1930. godine. No, tek nakon drugog svjetskog rata se bijeli štap i to kao tzv. dugi bijeli štap, počinje koristiti kao pomagalo za kretanje slijepih.

U Hrvatskoj se s obilježavanjem počelo 1996. godine, pa se Hrvatska priključila mnogobrojnim zemljama u kojima je Međunarodni dan bijelog štapa prerastao u Međunarodni dan slijepih, kojim se najšira javnost upoznaje s problematikom slijepih osoba.

Uz pomoć bijelog štapa kreće se i naš sugrađanin Marko

Gerić, magistar edukacije. Prije nekoliko godina Marko je nakon školovanja i rada u Zagrebu odlučio ipak vratiti se u Ludbreg, a s njim je stigla i njegova djevojka Beata Orozović. Život u mirnom gradu činio im se jednostavnijim nego onaj kakav su vodili u glavnom gradu.

- Šetnica koja je napravljena je uistinu odlična za osobe koje imaju probleme s vidom. Osjećamo se sigurno jer nema prometa, a opet smo u centru grada – kaže nam Marko.

Kad mu je bilo devet godina dijagnosticiran mu je uveitis, odnosno upala stražnjeg segmenta oka. Sve je započelo pojavljivanjem crnih mrlja, a obzirom na dob, Marko nije shvaćao što se događa. Uz dioptrijske naočale koje je dobio nekako je sve funkcioniralo. Međutim od 17. do 19. godine starosti i nakon pet operacija koje je prošao, Marko je izgubio u potpunosti vid na jedno oko, dok mu je na drugom ostalo svega tri posto vida. Uspio je završiti grafičku školu u Zagrebu, a potom je morao naučiti živjeti sa sljepoćom.

Kao član Udruge slijepih Varaždinske županije uputio se na redoviti susret u kampu slijepih u Istri. Bio je to poseban doživljaj i poticaj za njega. Ljudi koje je susreo potpuno su ga motivirali.

Nastavio je s programom u Cen-

tru "Vinko Bek" u Zagrebu gdje je između ostaloga naučio kako se samostalno kretati uz pomoć bijelog štapa, a uz dobru volju koja ga ne napušta i pomoć obitelji i prijatelji pripremao se i za fakultet. Najprije je morao položiti državnu maturu. Nakon tog prvog izazova koji je uspješno odradio, krenuo je u odabir fakulteta. Odabrao je Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, smjer rehabilitacija. Danas je Marko magistar edukacijske rehabilitacije, kreće se uz pomoć bijelog štapa, a u međuvremenu

mu je dijagnosticirana i multipla skleroza. Usprkos svemu Marko kroz život ide s velikim optimizmom, a znatna podrška mu je upravo i Beata koja i sama ima problema s vidom. Rodom iz Slavonskog Broda i Beata je u Ludbregu pronašla svoj dom. Za Marka i Beatu prepreke ne postoje, svjesni su da život ponekad nije jednostavan, ali uporni su u želji da ga maksimalno iskoriste.

U povodu Međunarodnog dana bijelog štapa Marko i Beata bili su na prijemu u Uredu

gradonačelnika Dubravka Bilića.

- Prepreke s kojima se dvoje mladih ljudi svakodnevno susreće nama su nezamislive i zato želimo biti podrška. Pratili smo Marka kroz obrazovanje i ponosni smo na titulu koju je stekao.

U današnje doba kada mladi pronalaze uzore u brojnim ljudima koje prate na društvenim mrežama, zanemarujemo one iz našeg susjedstva, Marka i Beatu koji bi nam svima mogli poslužiti kao primjer i uzor – rekao je gradonačelnik Dubravko Bilić.

Projekt Zaželi Ludbreg Grad Ludbreg u listopadu je krenuo u provedbu projekta „Zaželi Ludbreg“. Partneri na projektu su Hrvatski zavod za zapošljavanje Regionalni ured Varaždin, Centar za socijalnu skrb Ludbreg, Općina Martijanec, Općina Sveti Đurđ, Mali Bukovec i Veliki Bukovec.

Kroz ovaj projekt zaposlene su žene iz definiranih ciljanih skupina, ponajviše nezaposlene žene starije od 50 godina na radnom mjestu gerontodomaćica koje skrbe o starijim, bolesnim i nemoćnim osobama.

Središnji problem koji će se riješiti projektom odnosi se na potrebu smanjenja visoke stope nezaposlenosti žena s maksimalno završenom srednjom, KV i NKV zanimanjima kojima je smanjen radni potencijal, koje imaju nisku stopu obrazovanja i koje teško dolaze do zaposlenja zbog nedovoljno vještina i kompetencija.

Problem smanjenog radnog potencijala navedene društvene skupine odnosi se na cijelu regiju Ludbreg, jer tu živi 130 žena koje spadaju u skupinu teže zapošljivih osoba. Manjak vještina i niska razina obrazovanja rezultiraju njihovom dugotrajnom nezaposlenošću, povećanom socijalnom isključenosti i siromaštvom. I njima je potrebna pomoć za uključivanje na tržište rada, a to će se upravo ovim projektom napraviti. Kako je područje uključenih Općina pretežito ruralni kraj s visokim udjelom starijeg stanovništva, drugi problem odnosi se na visoku stopu isključenosti i siromaštva starijih osoba koje žive u samačkim kućanstvima, imaju niska

primanja i prijeti im institucionalizacija.

Na području regije Ludbreg živi preko 200 osoba starije životne dobi koje su u nepovoljnom položaju i potrebna im je pomoć.

Uočena problematika riješit će se na način da će se omogućiti zapošljavanje žena u nepovoljnom položaju koje će proći dodatno osposobljavanje i kroz svoju aktivaciju na tržištu rada pomagati osobama starije životne dobi.

Ciljane skupine su nezaposlene žene neovisno o dobi, a koje dolaze iz ranjivih skupina (žrtve nasilja, dugotrajno nezaposlene, bivše ovisnice, žene s invaliditetom) i nemoćne starije osobe s područja regije Ludbreg.

Korisnici projekta su nemoćne osobe i osobe starije životne dobi koje su u nepovoljnom položaju, žive u lošim uvjetima, imaju malena financijska primanja i potrebna im je pomoć oko kućanskih poslova i pribavljanja osnovnih životnih potrepština.

Sadržaj publikacije isključiva je odgovornost Grada Ludbrega.

Ciljevi projekta: 1. Omogućiti pristup zapošljavanju i tržištu rada ženama pripadnicama ranjivih skupina s naglaskom na ruralno područje regije Ludbreg 2. Osnaživanje i unapređenje radnog potencijala teže zapošljivih žena i žena s nižom razinom obrazovanja u lokalnoj zajednici kroz provedbu specijaliziranog osposobljavanja s ciljem smanjenja njihove nezaposlenosti i rizika od siromaštva 3. Poticanje socijalne uključenosti i podizanje kvalitete života starijih i nemoćnih osoba s područja regije Ludbreg Očekivani rezultati projekta: 1. Zaposleno 20 pripadnica ciljane skupine s područje regije Ludbreg 2. 20 pripadnica ciljane skupine uključeno u obrazovne aktivnosti 3. 120 korisnika uključeno u projektne aktivnosti Ukupna vrijednost projekta: 1.815.150,00 kuna Postotak sufinanciranja od strane Europske unije: 100 posto iz Europskog socijalnog fonda Početak projekta: od 7. rujna 2020. godine do 7. veljače 2022. godine Vrijeme trajanja: 17 mjeseci

DOZNAJEMO

30. listopada 2020.

Atraktivan turistički sadržaj

Otvoren novouređeni Hotel Crnković Ludbreg je ovih dana dobio zanimljiv i atraktivan turistički sadržaj. Vodeći se željom da gostu ponude i doživljaj, na već dobro poznatoj lokaciji, u Ulici Petra Zrinskog u Ludbregu vlasnici su predstavili novouređeni Hotel Crnković. Uređenje Hotela spoj je suradnje jedinice lokalne samouprave i privatnog investitora kroz projekt "Unaprjeđenje kontinentalnog turizma turističkom valorizacijom povijesno-kulturne baštine grada Ludbrega. Kao što je i sam vlasnik, Boris Crnković rekao na otvorenju, upravo su na toj lokaciji 1987. godine restoran "Pod starim krovom" otvorili njegovi roditelji.

- Iako su 13 godina djelovali u ugostiteljstvu u Luki Ludbreškoj te su 1987. godine otvorili restoran u Ludbregu. Restoran je u to vrijeme imao četiri manje dvorane, bio je caffe bar i restoran i tako se krenulo – kazao je B. Crnković. Nekoliko godina kasnije, odnosno 1993. godine nadogradili su banketnu dvoranu u dvorištu, a 1995. u potkrovlju restorana adaptirane su sobe i objekt je kategoriziran kao hotel s dvije zvjezdice.

- Ova zadnja adaptacija započela je prošle godine i trajala je do ovih dana. U prizemlju hotela uređen je novi dio koji uključuje recepciju, caffe bar i restoran, a u potkrovlju su preuređene sobe. Ovdje u depandansi hotela uređeno je još pet soba s kupaonama tako da nam je ukupni kapacitet 15 soba i 28 kreveta umjesto dosadašnjih 10.

Napravljena je i energetska obnova zgrada, napravljeno je vanjsko uređenje objekata i nakon adaptacije objekt je kategoriziran s tri zvjezdice. Nositelj projekta je Grad Ludbreg kojem zahvaljujem na ukazanom povjerenju i koji nas je odabrao kao partnera u projektu i kroz koji smo primili bespovratna sredstva za uređenje smještajnog dijela hotela i tako povećali smještajni kapacitet s 10 na 15 soba. Zahvaljujem i tvrtki Oprema-Pit koja je bila glavni izvođač na adaptaciji hotela, obitelji i supruzi na pomoći – rekao je Boris Crnković na otvorenju.

Ukupna investicija iznosila je oko 3 milijuna kuna dok su sredstva iz europskog projekta iznosila oko 700 tisuća kuna.

Napomenuo je kako su kod preuređenja posebnu pažnju posvetili restoranskom dijelu.

- Okupili smo mladu kuharsku ekipu na čelu sa šefom kuhinje Goranom Ivkovićem, a kod ponuda pića posebna pažnja posvećena je odabiru vina pa se tako u ponudi mogu naći vina desetak vinogradara s područja kontinentalne Hrvatske od kojih je većina nagrađena na ovogodišnjem Decanter natjecanju održanom u Londonu. Vjerujem da smo stvorili mjesto u kojem će biti prilike provesti vesele i sretne trenutke i da će ovaj objekt svojom ponudom unaprijediti turističku ponudu Grada Ludbrega i Varaždinske županije.

Otvorenju Hotela odazvao se i gradonačelnik Dubravko Bilić.

- Čestitam našim projektnim partnerima, vlasnicima hotela koji su kroz ovaj projekt zapravo dobili malu pomoć i poticaj da ulože dodatna sredstva u povećanje kategorije, poboljšanje ponude i stvaranje novih doživljaja, stvaranje nečega što turisti sa sobom nose, o čemu pričaju, što preporučuju i zbog čega se vraćaju mjestu u kojem su doživjeli dobre doživljaje. Grad Ludbreg je kroz ovaj projekt uspio prirediti dodatne turističke sadržaje koji pomažu svima onima koji se bave turizmom i ugostiteljstvom da nam turisti lakše dođu i ono što je u turizmu najvažnije da prespavaju jednu, dvije ili tri noći i upravo u tom dijelu trebamo dodatno raditi i stvarati gospodarsku osnovu ne samo za hotele već i za sve ljude koji se bave turizmom – rekao je gradonačelnik. Spomenuo je i kako Grad Ludbreg u narednom razdoblju planira uložiti dodatna sredstva u stvaranje turističkih atrakcija, odnosno turistički točaka koje će pomoći ugostiteljima i svima onima koji se žele baviti turizmom na jedan ozbiljniji način.

- Želja nam je da se u narednom periodu Gradu Ludbregu napokon isplati vinska cesta i da sva ova priznanja koja su naši vinogradari svojim trudom i radom osvojili na ovogodišnjem Decanter natjecanju u Londonu budu pozivnica svima da u Ludbreg dođu, a kad dođete kušati vina sigurno se ne vraćate u auto

već ostajete u lokaciji. Želimo okrenuti Ludbreg prema jednoj zdravoj destinaciji kontinentalnog turizma koji ljudima može pružiti odmor od svakodnevnog života i koji može ponuditi razne vrste sadržaja, outdoor aktivnosti, povijest, tradiciju i sve one sadržaje na kojima radimo i kojima smo već bogati i tako turizam učiniti jednom važnom granom u idućem periodu – rekao je gradonačelnik Dubravko Bilić.

5

6

NARCISE

30. listopada 2020.

Listopad u znaku podizanja svijesti javnosti o raku dojke

Mjesec listopad posvećen je podizanju svijesti javnosti o raku dojke. Prilika je to da se podsjeti na važnost prevencije i ranog otkrivanja raka, ali i podsjetnik na značaj brige o svom zdravlju. Po pojavnosti i smrtnosti rak dojke je već dulje vremensko razdoblje među vodećim uzrocima raka u žena. Rak dojke najčešće se pojavljuje u žena iznad pedesete godine života, a iako mogu oboljeti i znatno mlađe žene, oko 1 posto oboljelih čine i muškarci.

Svjesne su toga i ludbreške Narcise koje su i u ovoj pandemijskoj godini odlučile prigodnim obilježavanjem Dana ružičaste vrpce i Dana zdravih dojki podsjetiti na važnost prevencije. Dio je to aktivnosti koje provode od samog osnivanja, 2012. godine.

- Do osnivanja je došlo nakon što je moja mama Nada Kapusta zajedno s još nekoliko žena shvatila kakva je situacija i da udruga takve vrste ne postoji na području grada ili bliže okolice. Uvidjevši potrebu takvog okupljanja žena, potrudile su se i osnovale udrugu koja je polako, ali sigurno rasla iz godine u godinu - kaže nam Gordana Loparić, aktualna predsjednica Udruge.

Njihovo djelovanje nakon osam godina svakako je prepoznato, a rezultat je to kvalitetnog rada iz godine u godinu.

- Udruga je odmah po osnivanju, zapravo i prije samog dana osnivanja koliko se sjećam, imamo i dokumentaciju, obilježila Dan narcisa u Ludbregu 2012.

Zatim se odmah krenulo s organizacijom predavanja onkologa, radiologa, psihologa, gostovao je dr. Željko Herceg, dr. med. spec.

S. Antonini, nekoliko puta doc. dr. sc. Vesna Ramljak ujedno i predsjednica Europa Donne Hrvatska, kao i primarijus dr.

Hussein Saghir dr. med. spec.

Moram napomenuti da je udruzi ukazana i čast i da je organizirala obilježavanje Dana Ruže Sabol, žene koja je osnovala Europa Donna Hrvatska i dovela Dan Narcisa u Hrvatsku – rekla je Gordana Loparić.

Posebno su ponosne na projekt „Ružičasta akademija” koji je postao mala škola učenja. Prošle su godine u sklopu Akademije ugostile osnivačicu i predsjednicu udruge „Nismo same”.

- Udruga organizira i obilježavanje svih nama važnih dana u godini; Dan Mimoze, Dan Narcisa, Dan ružičaste vrpce, Dan zdrave dojke, te uvijek reagira u skladu sa situacijom kao i kod ove aktualne epidemiološke situacije. Naše članice znaju da ako im je potrebna bilo kakva pomoć da smo uvijek tu i to se ne mijenja bez obzira na sve ostalo – kaže Gordana Loparić.

Udruga broji šezdesetak članica i još pedesetak podupirajućih članica, a dobru suradnju ostvaruju sa srodnim udrugama na nivou Hrvatske s obzirom da su članice Europa Donne Hrvatska i od prošle godine članice SURD-e.

- Udruga je nekoliko godina organizirala susrete sjeverozapadne Hrvatske, ili Dan otvorenih vrata udruge, a na događajima su uvijek bile prisutne kolegice iz "Mamme Klub" Varaždin, kolegice iz Čakovca, „Agata“ Križevci, Klub „Nova Nada” iz Koprivnice s kojima uvijek zajedno putujemo na snimanje milenijske fotografije Ružičaste vrpce, a organizirale smo već i zajednički izlet u grad Pečuh Mađarska. Jako su nam važna ta naša druženja jer uvijek možemo kvalitetno razmijeniti iskustva o radu i naći rješenja za probleme na koje naiđemo u svakodnevnom djelovanju – priča G. Loparić.

Listopad je uvijek u znaku podsjećanja da se ova bolest ne događa nekome drugome, ali puno je važnije zapitati se je li to dovoljno?

- Nije dovoljno, trebao bi nam listopad trajati kroz cijelu godinu, kao zajednica možemo činiti to što upravo i činimo, da se organiziramo u udruge, da djelujemo kroz njih, i upozoravamo.

Moram iskreno reći, ponekad je

potrebno da i same sebe stavimo na prvo mjesto, to nije sebičnost nego potreba. Samo kao zdrave, sretne žene možemo pomoći sebi i nekom drugom. Apeliram na sve ljude da se uporno zauzimaju za sebe, da ne zanemaruju potrebne kontrole, da se odazivaju na Nacionalne programe, da ne odustaju ako im se ne javljaju na telefon. Život je u našim rukama.

Najlakše je odustati, odgoditi i reći budem poslije, poslije možda bude kasno. Zdravstvena zaštita i u ovim vremenima treba biti dostupna svima. Prevencija se ne smije zanemariti. Korona nam je oduzela puno toga, ali ne dopustimo da nam ugrozi održavanje zdravlja i na kraju i život – poručuje Gordana Loparić te ističe kako je njihovo primarno područje djelovanja preventiva i upravo to je povod za održavanje brojnih događaja, ali djeluju i kroz podršku oboljelim članicama.

- Pokušavamo koliko nam je to moguće djelovati i kroz neki vid sportskih odnosno tjelesnih aktivnosti kao što je primjerice bio projekt "Pokretom do zdravlja", promoviranje i aktivno bavljenje nordijskim hodanjem.

Znamo koliko je važna svaka pa i najmanje tjelesna aktivnost da ne govorimo o boravku u prirodi, a tu smo u prednosti jer Ludbreg ima, odnosno uređuje jednu jako lijepu šetnicu koju mi već uvelike koristimo – kaže G. Loparić.

Planova imaju i za naredno razdoblje, svakako iduće godine ponovo kreće Ružičasta akademija III, projekt je prijavljen i odobren od strane Varaždinske županije.

- Zbog epidemiološke situacije morale smo odgoditi aktivnosti planirane u sklopu projekta ove godine. Nadamo se da će se iduće godine situacija smiriti pa ćemo ponovno moći normalno raditi odnosno funkcionirati.

Sljedeću godinu započeti ćemo obilježavanjem Dana mimoza, koji prigodno obilježavamo u Ludbregu, bude to već treća godina, uvijek treća subota u mjesecu siječnju. Nekim prigodnim programom da se podsjetimo i napomenemo kako moramo pa-

ziti i na Rak vrata maternice, odnosno odlaziti redovito na ginekološke preglede i napraviti Papa test barem jedanput godišnje.

Dalje kako će nam dopustiti epidemiološka situacija, a mi ćemo se svakako prilagoditi, što se već polako i jesmo, novim životnim okolnostima.

Na kraju naša glavna, najvažnija i konstantna zadaća je biti tu jedna za drugu, žene za ženu – zaključuje Gordana Loparić.

Dvorac Batthyany u ružičastom ruhu Udruga "Narcisa" Ludbreg ove je godine u povodu Dana ružičaste vrpce "obojala" dvorac Batthyany u ružičastu boju kako bi podsjetila na važnost prevencije. U povodu Dana zdravih dojki održano je predavanje “Učestalost, rizici i liječenje tumora dojke”, a koje je održao prof. dr.med. Dragan Korolija.

Europa Donna, europski savez protiv raka dojke, odredila je Dan zdravih dojki 15. listopada kao godišnji podsjetnik djevojkama i ženama u Europi na važnost čimbenika koji se odnose na način života, a koji mogu utjecati na zdravlje njihovih dojki u budućnosti i spriječiti rak dojke, te ulogu koju rano otkrivanje ima u borbi protiv raka dojke.

Ovaj se dan obilježava u sklopu listopada, mjeseca podizanja svijesti o raku dojke diljem svijeta.

BUDIMO ODGOVORNI

30. listopada 2020.

7

Razgovor s povodom

Vesna Šalig, mag. sestrinstva U varaždinskoj je bolnici s jučerašnjim datumom bilo 65 pacijenata oboljelih od virusa COVID-19 i 5 na respiratoru, dok je u posljednjih 7 dana 656 oboljelih na području Varaždinske županije. O oboljelima od COVID-19 infekcije brinu medicinske sestre i tehničari s Odjela za infektologiju. Četiri tima po četiri sestre u 24 satnim dežurstvima koja sa sobom donose brojne izazove, odricanja ali i strpljenje.

Među njima je i naša Ludbrežanka, Vesna Šalig, mag. sestrinstva i glavna sestra na Odjelu za infektivne bolesti. Dežurstva od 24 sata za nju su posljednjih mjeseci postala nešto sasvim uobičajeno.

Vremena za predah vrlo je malo, a posla, kaže, sve više.

- Obilazimo pacijente kako bismo provjerili njihovo zdravstveno stanje, razgovaramo s njima, a zbog složenosti situacije i ugroženosti pacijenata ostajemo s njima čitavo vrijeme. Pet pacijenata na monitoru, svi na kisiku – kaže nam Vesna. Prošli su sad već mjeseci kako je svijet zadesila globalna pandemija, a infektološki odjel pripremao se za situaciju.

- Mi medicinske sestre koje radimo na Odjelu infektologije tijekom svog rada susrele smo se već s epidemijama i prošle smo edukaciju za zbrinjavanje pacijenata oboljelih od zaraznih bolesti. Znali smo da će COVID-19 doći i kod nas i iskoristili smo svaki trenutak da se pripremimo i uvježbamo oblačenje i skidanje zaštitne opreme – kazala nam je Vesna te dodala kako su u tre-

nutku kada su stigli prvi pacijenti, voditeljica Odjela, dr. Elizabeta Dvorski, naša sugovornica i sestre na odjelu bile spremne za zbrinjavanje oboljelih.

- Moram naglasiti da je najbitniji timski rad koji uključuje sve djelatnike, a to su liječnice, med. sestre i radnice, jer samo zajedničkom radom, trudom, međusobnim poštovanjem i uvažavanjem svih članova tima postižu se izvrsni rezultati – kaže nam Vesna. Ono što se automatski nameće je pitanje straha.

- Nismo osjećali strah, jer smo znali da je rukovodstvo bolnice brinulo da imamo dovoljno zaštitne opreme. Cijelo vrijeme atmosfera među osobljem je odlična, svi smo vedri i optimistični, puni samopouzdanja i maksimalna podrška jedni drugima. Hrabar čovjek nije onaj koji se ne osjeća uplašeno, nego onaj koji nadvlada taj strah. Kad odlazimo u sobe kod pacijenata, veliku pažnju i vrijeme posvećujemo upravo oblačenju zaštitne opreme. Pazimo na svaki detalj kako bi se maksimalno zaštitili.

Kada smo s pacijentima pokušavamo im se maksimalno posvetiti, popričati s njima, izvadimo krv za laboratorijske i serološke pretrage, postavimo venski put, nastavljamo svu intravensku terapiju koju su odredili liječnici, dajemo per os terapiju, podijelimo doručak, ručak i večeru, napravimo EKG, izmjerimo krvi tlak, puls, saturaciju (zasićenost kisikom) i izvadimo acidobazni status (ABS). Na odjelu imamo aparat za brzu laboratorijsku di-

jagnostiku plinova u krvi i ostalih hitnih nalaza. Svaki dan se pacijentima mijenja jednokratna posteljina i dobivaju jednokratne pidžame - kaže nam Vesna. Po završetku smjene od tri sata medicinsko osoblje izlazi s odjela i slijedi postupak skidanja ponovo točno utvrđenim protokolom kako se ne bi kontaminirali.

- Obavezno se nakon izlaska i skidanja zaštitne opreme moramo 20 minuta „provjetriti“ na svježem zraku i istuširati. Iako vjerojatno najčešće korištena riječ proteklih mjeseci, koronavirus i dalje je nepoznanica pa kao takva izaziva nelagodu i kod pacijenata.

- Na početku dolaska na odjel pacijenti su uplašeni i teško se nose s novonastalom situacijom.

Radi se o bolesti o kojoj nitko ništa nije znao, informacije iz svijeta nisu bile ohrabrujuće.

Kada su saznali da su COVID-19 pozitivi, te se susreli s nama u zaštitnim odijelima uz spoznaju da će morati biti zatvoreni na odjelu, ne znajući što im donosi sljedeći dan bili su izgubljeni s bezbroj pitanja: jesu li zarazili svoje ukućane, posebno one koji spadaju u rizičnu skupinu, koliko dugo ostaju na odjelu, hoće li preživjeti i zaista im nije bilo lako – kaže Vesna i dodaje kako je upravo tu važna uloga svih onih koji skrbe o njima da osim medicinske pomoći pružaju i onu drugu u vidu podrške i riječi ohrabrenja.

- Tijekom naših razgovora iako nam nisu mogli vidjeti lice osjetili su našu empatiju, su-

osjećanje, poštovanje i vidjeli da s njima postupamo kao i sa svakim drugim pacijentom koji je na liječenju u varaždinskoj bolnici. Naše samopouzdanje, stručnost, educiranost, profesionalnost da se nosimo sa svakom situacijom doprinijeli su da nestane strah u njihovim očima i stvorili su odnos pun povjerenja i sigurnosti koji je temelj ka uspješnom liječenju - kaže nam Vesna te dodaje - Jedan od najljepših trenutaka u mom radu je kada oporavljeni pacijenti odlaze svojim kućama, i kažu „Sestro molim Vas da vidim vaše lice, prepoznajem Vas samo po glasu, želim znati tko je bio sa mnom tih dugih bolničkih dana.” Kada vidite tu sreću, veselje, zahvalnost u njihovim očima – nama je to tada najveća nagrada za naš rad, trud i odricanje – zaključu-

je Vesna. Medicinsko osoblje i samo je upoznato s brojnim teorijama zavjere, ali isto tako više nego itko svjesni su da je bolest tu.

- Ona je tu i iscrpljuje medicinski sustav. Stoga nije naodmet ponoviti važnost nošenja maske, pranja ruku, dezinfekcije ruku prilikom ulaska u javne prostore, držanja razmaka, izbjegavanja okupljanja i odgode većih proslava. I mi, medicinski djelatnici, s nestrpljenjem očekujemo poboljšanje, da konačno vidimo svoje obitelji, roditelje nisam vidjela već tri mjeseca, i mi sami čekamo priliku za predah, a prilika će biti i to znatno ranije ukoliko budemo poštivali propisane mjere. Molim vas budite odgovorni ne samo zbog sebe već i zbog svih nama dragih osoba – poručuje Vesna Šalig.

Nacionalni stožer civilne zaštite donio je nove mjere za borbu protiv koronavirusa koje su na snazi od 27. listopada. U nastavku donosimo njihov popis.

• Obavezno održavanje razmaka od 2 metra u zatvorenom i 1,5 metara na otvorenom prostoru.

• Obavezno nošenje zaštitnih maski na otvorenom prostoru kada nije moguće držati propisanu fizičku distancu od najmanje 1,5 metara te prilikom ulaska i boravka na roblju.

• Zabranjuju se sva javna okupljanja na kojima je više od 50 osoba na jednom mjestu.

• Na svadbama može biti prisutno najviše 30 ljudi, kao i na pogrebima.

• Na ostalim privatnim svečanostima i okupljanjima može biti prisutno najviše 15 osoba.

• Od ponoći do 6 ujutro zabranjena je prodaja alkoholnih pića.

• Sportska događanja mogu se odvijati samo bez prisustva gledatelja.

• Javna događanja, okupljanja i svečanosti mogu trajati najdulje do 22 sata, a iznimka su svadbe koje mogu trajati do ponoći. Okupljanje i svečanosti u ugostiteljskim objektima mogu trajati najdulje do kraja radnog vremena utvrđenog odlukom Stožera.

posao zaposlenicima koji imaju povišenu tjelesnu temperaturu i smetnje u dišnim organima.

• Preporučuje se smanjiti fizički kontakt kada god je moguće, što znači uvođenje rada od kuće kada je moguće, kliznog radnog vremena i rada i smjenama.

Sve mjere na snazi će biti 14 dana. Kontrolu ove odluke i kontrolu pridržavanja preporuka i uputa Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo provodit će službenici ravnateljstva civilne zaštite, inspektori državnog inspektorata, policija i stožeri civilne zaštite.

Ove mjere ne odnose se na profesionalne umjetničke izvedbe i programe, kino projekcije, vjerske obrede i izložbe jer za njih postoje vertikalne odredbe koje su propisane.

Nove mjere donesene su i za područje Varaždinske županije Na prijedlog Stožera civilne zaštite Varaždinske županije, Stožer civilne zaštite Republike Hrvatske za Varaždinsku županiju donio je sljedeće epidemiološke mjere:

• Uvodi se obveza uvođenja pisane evidencije sudionika na događanjima, okupljanjima i svečanostima na kojima je prisutno više od 15 osoba.

• obavezno je pravilno korištenje maski za lice ili medicinskih na način da prekrivaju nos i usta u svim zatvorenim prostorima u kojima se obavljaju javne i gospodarske djelatnosti te odvijaju manifestacije, kulturni i drugi programi te vjerska i druga društvena okupljanja

• Poslodavci su obavezni zabraniti dolazak na

• obavezno je pravilno korištenje maski za lice ili

medicinskih maski na način da prekrivaju nos i usta na otvorenom prostoru kada nije moguće održavanje fizičke distance od 1,5 metra • sva vjerska okupljanja mogu se održavati isključivo uz strogo pridržavanje svih propisanih epidemioloških mjera i posebnih preporuka i uputa Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo • daje se preporuka da se ne organiziraju okupljanja i proslave u stanovima i kućama • u ugostiteljskom objektu može biti prisutno najviše onoliko osoba koliko ih objekt može primiti na način da od korisne površine objekta (bez skladišta, kuhinje i sl.) po svakom gostu ima 4 m² površine, a na ulazu u objekt mora biti vidljivo istaknuta obavijest o najvećem dopuštenom broju gostiju koji se mogu istovremeno nalaziti u objekt • ograničava se radno vrijeme ugostiteljskih objekata iz kategorije „Barovi” na način da smiju biti otvoreni do 22 sata • zabranjuju se posjeti korisnicima pružatelja socijalne usluge smještaja za starije i nemoćne osobe s invaliditetom • zabranjuju se izlasci korisnika izvan dvorišta objekta pružatelja socijalne usluge smještaja starijih i nemoćnih osoba te odraslih osoba s invaliditetom osim ako je izlazak uvjetovan medicinskim razlozima i drugim opravdanim razlozima kada odluku o tome donosi ravnatelj i druga ovlaštena osoba

8

DONOSIMO

30. listopada 2020.

„DIA-MELL” LUDBREG

UDRUGA DIJABETIČARA U UVJETIMA PANDEMIJE KORONAVIRUSA Ludbreška udruga oboljelih od dijabetesa, podržavajućih osoba u životu i liječenju dijabetičara te svih subjekata koji aktivno žele pridonijeti prevenciji dijabetesa postoji od 2018. godine. Broji 127 članova koje čine oboljeli ljudi od dijabetesa TIP1 i TIP2, ali i ljudi koji osjećaju potrebu volonterskim radom doprinijeti ranoj detekciji ove bolesti, pravilnom liječenju i smanjenju teških skupih komplikacija ovog oboljenja.

Razdoblje pandemije koronavirusa posebno utječe upravo na ovu skupinu bolesnika. Razgovarali smo s predsjednicom dr.

Dragicom Lukić i provjerili kako se Udruga nosi s cjelokupnom situacijom, kakve je promjene uvela u svoj rad te kakve savjete ima za oboljele od dijabetesa.

- Kao da smo znali, požurili smo našu Godišnju skupštinu koju smo održali prvog dana veljače u Hotelu Amalia pred 130 prisutnih osoba. Predstavili smo naše djelovanje članovima i gostima, uzvanicima, kao i plan aktivnosti za 2020 godinu. Početkom ožujka mislili smo da će globalna korona-kriza trajati kratko, te da će nam se život vratiti u normalu, stoga smo čekali s aktivnostima koje smo imali u planu za 2020. U prvoj polovici godine, planirali smo imati 2 velika događanja sa završetkom prije godišnjih odmora. Tako se 13.6. trebala održati naša treća „Sportsko edukativna subota” koja, naravno, prema preporuka nije održana budući da je 95% naših članova starije životne dobi s drugim pridruženim kroničnim bolestima. - ispričala je predsjednica Udruge.

Umjesto toga su u travnju, svibnju i lipnju organizirali šetnju i nordijsko hodanje prekrasnim ludbreškim šetnicama uz ribnjake, rijeku i vinograde poštujući pravila distance.

-Nedavno smo u OŠ Martijanec imali i jedan konstruktivno-edukativni sastanak. Naša dopredsjednica Lidija Pokos i ja smo s pedagogom i četiri predstavnika škole razrađivale način na koji se najbolje približili učenici s dijabetesom TIP1 s ciljem da pomognemo. Sagledali smo višestruku problematiku jer djevojčica ima još niz drugih problema. Potom je u OŠ Sveti Đurđ naša dopredsjednica održala video-edukaciju za nastavnike pod naslovom „Dijete s dijabetesom u školi” pokupivši sve pohvale. dodaje dr. Lukić.

U prvoj polovici godine emitirane su i dvije Radio Emisije pod nazivom ”Kutak za dijabetes” u suradnji s medicinskom sestrom Petrom Horvat i tajnicom udruge Jadrankom Martan, a pod vodstvom radijske voditeljice Mirjane Struški.

- Emisiji „Kutak za dijabetes” ljubazno se odazvala i dijabetologinja dr. Anica Badanjak iz

KBC-a Merkur koja je putem telefona snimila emisiju””Abeceda dijabetesa 1. dio”. - kaže dr. Dragica Lukić i dodaje kako se vrtoglavo bliži blagdansko vrijeme, stoga si je dvadesetak najaktivnijih članova zadalo zadatak da do Božića svatko nazove i popriča s desetak članova Udruge. Tako će, kaže, moći detektirati njihove eventualne probleme ili eventualno neraspoloženje, depresiju, anksioznost i slično.

Uz to, kao Udruga imaju još niz planova. - Jača nam želja da upoznamo što više Udruga diljem Hrvatske i njihov način rada. Tu su i razna druženja, putovanja, edukativne radionice, posjet Adventu, širi kontakt s našim građanima u sklopu naših akcija plavog štanda i mjerenja GUK i slično. Sve to nam jako fali, no, sve će morati pričekati bolju epidemiološku situaciju i „novi drugačiji početak”. - zaključuje predsjednice Udruge DIA-MELL. Način života, stres i općenito ova situacija s pandemijom mogu dodatno utjecati na dijabetičare. Stoga smo je upitali što kao predsjednica Udruge savjetuje oboljelima.

- Savjetujemo da se pridržavaju mjera zaštite, da eliminiraju nepotrebno odlaženje iz svog doma, kao i nepotrebne posjete.

Opskrba namirnicama i lijekovima se mora odvijati pametno i planski uz pomoć mlađih članova obitelji. Činjenica je da to na psihu može nepovoljno utjecati, ali moramo se strpjeti, izdržati. kaže predsjednica i dodaje kako Udruga zbog restrikcija i preporuka u svoju prostoriju u sklopu Doma zdravlja nije ušla od početka pojave koronavirusa.

- U svojim smo prostorijama svake subote imali savjetovanje i kontrolu GUK. Od ožujka nam je to onemogućeno, no naši članovi znaju da nas uvijek mogu dobiti na telefon na koji će im se javiti naš Ljudevit Kišić, član s dugogodišnjim vlastitim iskustvom u liječenju dijabetesa. Uz to, konstantno putem Facebook stranice i Viber grupe ponavljamo bitne preporuke za smanjenje mogućnosti zaraze COVIDOM-19. Moram naše članove pohvaliti što se tiče pridržavanja preporuka, jer su u tome dosljedni i ustrajni. Željela bih da ostanu takvi i da budu primjer ostalim starijim građanima . - poručuje predsjednica Udruge.

Iako većina oboljelih nema tešku kliničku sliku za dijabetičare, koji uz to imaju još niz drugih pridruženih bolesti, zaraza može biti teška i opasna.

- Upravo zato moramo raditi na jačanju svog imuniteta uravnoteženom prehranom s unosom dodatnih količina antioksidansa, vitamina i vode, zatim hodanjem na svježem zraku u prirodi i prozračivanjem. - za kraj poručuje dr. Dragica Lukić.

Idućeg mjeseca, točnije 14. studenog, obilježava se Svjetski dan šećerne bolesti koji za cilj ima podići svijest javnosti o utjecaju te bolesti na oboljelog i njegovu obitelj. Ovogodišnja tema su „Medicinske sestre”.

- Zaista neizreciva je važnost medicinske sestre u svim segmentima liječenja šećerne bolesti. U Udruzi imamo nekoliko medicinskih sestara koje nisu dijabetičari, nego volonterski pomažu radu Udruge. Istaknuti moram rad naše medicinske sestre Petre Horvat, čijem se lijepom osmijehu naši članovi posebno raduju. Tu su i naše medicinske sestre Jadranka i Gordana. Medicinske sestre su desna ruka liječniku, poveznica između pacijenta i liječnika, od postavljanja dijagnoze do nužnosti vođenja osobne evidencije o vrijednostima, učinjenim pretragama i terminima. Pacijentu su velika podrška .- zaključuje dr. Lukić.

HUMANOST

30. listopada 2020.

9

Dan dobrovoljnih darivatelja krvi

Uručena priznanja Dan dobrovoljnih davatelja krvi u Republici Hrvatskoj obilježava se 25. listopada. Na taj je dan 1953. u Željezari Sisak provedena prva akcija dobrovoljnog davanja krvi u organizaciji Hrvatskog Crvenog križa utemeljena na osnovnim načelima dobrovoljnog davanja krvi – daruj krv dobrovoljno, besplatno, solidarno i anonimno. Takav način prikupljanja krvi smatra se najsigurnijim zbog zdravlja primatelja, a ujedno omogućuje dostupnost krvi i krvnih pripravaka svima kojima je krv neophodno potrebna u liječenju.

Dan dobrovoljnih darivatelja krvi uvijek je prilika i da se zahvalimo onima koji redovito nesebično daruju tu dragocjenu tekućinu. Gradsko društvo Crvenog križa Ludbreg tako je organiziralo svečanost u petak 23. listopada u dvorcu Batthyany u Ludbregu.

- Vidim ovdje danas brojne ljude koje sam susretao na dobrovoljnim darivanjima krvi i koji su nesebično darovali dio sebe. Ova svečanost je najmanje što Društvo može učiniti za vas jer nemjerljiva je vaša zasluga koju ste napravili darovavši krv i time spasili nečiji život i veliko vam hvala na tome. Ponosno ovdje mogu reći da smo društvo s najviše organiziranih darivanja krvi u Varaždinskoj županiji.

Ove godine imali smo ih gotovo svaki mjesec u skladu s mjerama i preporukama. Društvo je ponosno na sve vas koji ste se odazvali.

Zahvaljujem se svim općinama i Gradu Ludbregu na suradnji, kao i svim poslodavcima koji su omogućili zaposlenicima da se odazovu akcijama – rekao je Igor Franolić, predsjednik ludbreškog Crvenog križa. Okupljenima se obratio i gradonačelnik Dubravko Bilić koji je naglasio kako su uručena priznanja i više nego zaslužena.

- Darujući krv prvenstveno ste misili na druge, na one osobe kojima je pomoć najpotrebnija.

Trenutak u kojem se nalazimo je po svim aspektima poseban, danas više nego ikad vodimo brigu jedni o drugima, a sve s

ciljem očuvanja zdravlja. No vi tako razmišljate i djelujete čitavo vrijeme. Želim Gradskom društvu Crvenog križa da nastavi marljivo raditi na svim projektima u koje su uključeni i djeluju na dobrobit čitave zajednice, ali povezuju nas i s našim susjednim općinama – rekao je gradonačelnik.

Zahvalu darivateljima uputila je i Mirjana Jerbić, ravnateljica Gradskog društva Crvenog križa Ludbreg.

- U ovim nesigurnim, teškim vremenima kada su blizina, zagrljaj i rukovanje, sve ono toplo i ljudsko, najstrože zabranjeni, Vi ste primjer da ne postoje teška vremena za činiti ljudska djela.

Uvijek ima nekakvo sutra i život nam daje mogućnosti učiniti dobro djelo, ali danas je sve što nam ostaje. Sutra nema nitko zagarantirano - niti mlad, niti star, zato ne odlažimo stvari za sutra.

Možda danas posljednji puta promatramo one koje volimo.

Zato nemojmo biti neodlučni, učini to danas. Recimo svojim bližnjima koliko ih volimo, pokažimo to. Upamtimo, nitko ne zna i neće pamtiti naše skrivene misli, osjećaje, emocije. Zato molimo Boga za snagu i mudrost da ih možemo izraziti. Dajući krv izrazili ste ljubav i nesebičnost.

Hvala vam na tome – poručila je ravnateljica. Nagrađeni su višestruki darivatelji krvi koji su krv darivali više od 100 puta – muškarci, odnosno više od 75 puta žene, a to su Franjo Mužic, Vjekoslav Golubić, Marijan Horvat, Stjepan Markulinčić, Branko Posavec, Marija Kokanović, Tomo Kokanović, Mirjana Gložinić, Zdravko Gložinić, Franjo Kivač, Antun Matijašec, Milan Bunčić, Branko Jagodić i Željko Šoštarek. Brončani znak i zahvalnicu za 55 darivanja primile su Ivanka Tišljar i Franjica Petak. Srebrni znak i zahvalnicu za 55 darivanja primila je Danica Sever. Brončani znak i zahvalnicu za 50 darivanja krvi primili su Marijan Novak, Stjepan Borščak, Ivan Horvat, Goran Potočnik, Đuro Borović, Nenad Stančin, Jurica Kraljić, Mladen Bačani, Dani-

jel Đurašin i Krunoslav Bačani.

Srebrni znak i zahvalnicu za 75 darivanja primili su Andrija Gerić i Josip Busija. Zlatni znak i zahvalnicu za 100 puta darovanu krv primili su Ivica Vidović i Ivan Črepinko. Ove godine kao novitet uručene su i obiteljske zahvalnice koje su primili obitelj Stajepana Havaića, obitelj Maria Petrina, obitelj Krunoslava Janičara, obitelj Krune Vađona, obitelj Dražena Štigleca, obitelj Đure Novačića, obitelj Dražena Ipše, obitelj Ivanke Meštrović, obitelj Vladimira Havaića, obitelj Damira Povijača. Novost su također i završne zahvalnice za dobrovoljno darivatelje krvi i plakete, a koje su uručene Radoslavu Jadaniću, Antunu Matijašecu, Marijanu Horvatu, Željku Šoštareku, Vjekoslavu Golubiću, Tomi Kokanoviću i Mariji Kokanović.

Od ove godine društva uručuju i posmrtna završna priznanja, njih su ove godine primili članovi obitelji pokojnih Ivana Vidovića, Vladimira Balaića i Nade Kapusta. Takođerove je ove godine dodijeljena i posebna zahvalnica za doprinos razvoju, a koja je uručena Mirjani Gložinić.

klopetec

Mjesec listopad je vrijeme brojnih aktivnosti Crvenog križa.

Ludbreško društvo oduvijek je kvalitetno funkcioniralo i pomagalo onima u potrebi. Stoga se u rubrici Klopotec prisjećamo objava iz 80-tih godina.

“Mobilnost starih i nemoćnih osoba na području općine Martijanec”.

Ravnateljica Gradskog društva Crvenog križa Ludbreg Mirjana Jerbić i načelnik općine Martijanec Dražen Levak potpisali su sporazum o partnerstvu u provedbi pilot projekta “Mobilnost starih i nemoćnih osoba na području općine Martijanec”.

– Krenuli smo s redovnim prijevozom starijih i nemoćnih osoba do liječnika opće prakse, čija se ordinacija nalazi na području općine Martijanec i grada Ludbrega, do laboratorija za vađenje krvi, ljekarne te ostalih socijalnih institucija, pošte, banke, trgovine. Prijevoz će se vršiti u srijedu ili četvrtak, odnosno u vrijeme kada liječnička ordinacija u Martijancu radi u prijepodnevnim satima. – poručuju iz GDCK Ludbreg i dodaju kako ih se za sva dodatna pitanja može kontaktirati na broj 042 819 522.

10

DOZNAJEMO

30. listopada 2020.

Varaždinska županija sufinancira troškove prijevoza studentima za akademsku godinu 2020/21.

Varaždinska županija objavila je javni poziv redovitim studentima s prebivalištem na području Županije za podnošenje prijava za ostvarivanje prava na financiranje troškova prijevoza za akademsku godinu 2020./21.

Javni poziv biti će otvoren do 15. studenoga 2020. godine, a prijava i dokumentacija dostavljaju se isključivo poštom na adresu: Varaždinska županija, Upravni odjel za prosvjetu, kulturu i sport s naznakom za „prijevoz studenata“, Franjevački trg 7, 42000 Varaždin.

Pravo na prijavu ostvaruju redoviti studenti s preddiplomskog sveučilišnog, stručnog, integriranog preddiplomskog i diplomskog, diplomskog sveučilišnog ili specijalističkog diplomskog stručnog studija u Republici Hrvatskoj ili inozemstvu. Uvjet je da imaju prebivalište na području Županije najmanje 12 mjeseci u trenutku predaje prijave za ostvarivanje prava na sufinancirani prijevoz, a da je udaljenost od mjesta prebivališta do mjesta studiranja veća od 5 kilometara.

Uz to, studenti koji studiraju na području Varaždinske županije, Međimurske županije i Koprivničko-križevačke županije te oni s prebivalištem u općinama Breznica i Breznički Hum koji studiraju u Gradu Zagrebu ostvaruju pravo na prijevoz dodjelom pokaznih mjesečnih karata za sredstva javnog linijskog prijevoza putnika u autobusnom ili željezničkom prijevozu.

Studenti koji studiraju u Gradu Zagrebu te u ostalim mjestima na području Republike Hrvatske pravo na sufinancirani prijevoz ostvaruju kroz dodjelu 4 vozne karte mjesečno, a oni koji studiraju u inozemstvu ostvaruju pravo na 100 kuna mjesečno za razdoblje studeni - lipanj tekuće akademske godine.

Studenti koji su u prethodnoj akademskoj godini ostvarili pravo na sufinancirani prijevoz dostavljaju samopotvrdu o redovitom upisu u tekuću akademsku godinu, a svi ostali čitko ispunjeni obrazac prijave, potvrdu o redovitom upisu u tekuću akademsku godinu i presliku osobne iskaznice. Oni koji studiraju u inozemstvu, osim navedenog, dostavljaju i presliku kartice žiroračuna.

Javni poziv i potrebni obrasci dostupni su na službenom internetskom portalu Varaždinske županije. http://www.vzz.hr/javni-pozivi-i-natječaji

Državno natjecanje

Učenica SŠ Ludbreg postigla odličan rezultat Učenica 4. a razreda Srednja škole Ludbreg Diana Laura Jantol osvojila je odlično treće mjesto na Državnom natjecanju iz njemačkog jezika 2019./2020. koje se održavala 13. i 14. listopada u online obliku.

Natjecanje se provodio u matičnoj školi pojedinog učenika, pod nadzorom ravnatelja te nastavnika matične škole.

Ispit se sastojao od pisanja sastavka, slušanja i čitanja s razumijevanjem, uporabe jezika te usmenog izražavanja.

Ludbreški humanitarni kutak humanitarno Treće listopadske subote u svečanoj dvorani dvorca Batthyany održana je kazališna predstava 'Krtice' u izvođenju Kerekesh teatra. Predstavu je po posebnim epidemiološkim mjerama organizirala udruga Ludbreški humanitarni kutak koja brine o ljudima za koje imaju saznanja da im je potrebna pomoć u hrani, ogrjevu ili kućnim potrepštinama.

-Unatoč nepovoljnoj epidemiološkoj situaciji uspjeli smo organizirati jednu od najpopularnijih kazališnih predstava Kerekesh teatra 'Krtice'. Zahvaljujem Janu Kerekešu što se odazvao našem pozivu i uskočio u ovaj termin, ali i našim građanima na donacijama. Interes za predstavu je bio velik pa smo sva mjesta rezervirali nekoliko dana prije predstave. Uspjeli smo prikupiti 1400 kuna i prava je šteta što uvjeti nisu 'normalni' jer zasigurno bi bilo dvostruko više ljudi pa bi samim time prikupili više novčanih sredstava za potrebite.

– rekla je Suzana Herceg, predsjednica Ludbreškog humanitarnog kutka. (dv)

30. listopada 2020.

SA SVIH STRANA

11

DVD Ludbreg ima 4 nova osposobljena voditelja vatrogasne mladeži Članovi DVD-a Ludbreg Damir Nemec, Mia Šimunić, Ema Mežnarić i Ana-Marija Filipović sudjelovali su na "Osposobljavanju za voditelje vatrogasne mladeži" koje se početkom listopada održavalo u kampu HVZ-a u Fažani.

Uz teoriju i praktična predavanja usvojili su nova znanja koja će primjenjivati za rad s djecom i mladeži.

Na osposobljavanju je uz ludbreške vatrogasce sudjelovalo još 15 društava iz Varaždinske županije.

Damir, Mia, Ema i Ana-Marija kažu kako je uz druženje razmijenjeno puno različitih iskustava.

-Usprkos pandemiji virusa i pridržavanja svih epidemioloških mjera, ništa ne može spriječiti želju za učenjem i rad s mladima. Uz nova iskustva naši voditelji nastavljaju s vježbama ekipe mladeži (12-16 godina, voditeljica Mia Šimunić) i podmladka (6-12 godina, voditeljica Ana-Marija Filipović), pa pozivamo sve zainteresirane da se priključe našim ekipama te da se zajedno družimo i steknemo nova znanja. Za sva pitanja u vezi treninga možete se javiti porukom voditeljima. - poručuju iz DVD-a Ludbreg.

Najmlađi se pripremaju za herojski posao vatrogasaca Članovi vatrogasnog podmladka na treninzima su izrazili želju za upoznavanjem s praktičnim dijelom vatrogastva. Njihovi voditelji to su im i omogućili organiziravši druženje s vatrogasnim operativcima.

Najzanimljiviji dio druženja svakako je bilo upoznavanje s vatrogasnim cijevima, odnosno mlaznicom i vrstama mlazova te „istraživanje” vatrogasnog vozila.

- Okupilo se 15-ak mališana i naših operativaca. Trening smo započeli s pitanjima koja su djeca pripremila. Bilo je jako zanimljivih pitanja: o nastanku vatrogastva i intervencija, zatim o opremi vatrogasaca pa čak i o obuci i tečajevima koje vatrogasci prolaze. Bilo je puno smijeha i novih pojmova, a i mi smo ponešto naučili od njih. - poručili su voditelji.

SEMAFORA ZA POTREBE POLICIJSKE POSTAJE LUDBREG U organizaciji Zajednice tehničke kulture Ludbreg, a na inicijativu Autokluba Ludbreg izrađen je školski semafor za potrebe Policijske postaje Ludbreg.

Semafor je namijenjen za preventivne aktivnosti u cestovnom prometu koje policijska postaja provodi u suradnji s Autoklubom Ludbreg.

Ove su aktivnosti namijenjena prije svega djeci vrtićkog uzrasta i nižim razredima osnovne škole.

U izradi semafora sudjelovala su četiri člana Radiokluba Ludbreg, s Mariom Lohajnerom na čelu, koji su izradili elektroniku i obrt Zdravka Novaka koji je izradio mehaničke dijelove i obavio montažu.

- Semafori su napravljeni isključivo za potrebe edukacije djece. Dakle, oni imaju sve

funkcije kao i pravi semafori od signalizacije za pješake do svih ostalih oznaka i svjetala tako da djeca i u tom segmentu mogu učiti kako se pravilno ponašati u prometu. - objašnjava tajnik Zajednice tehničke kulture Grada Ludbrega Ivan Marcijan.

Financijska sredstva u vrijednosti petnaestak tisuća kuna osigurala je Zajednica tehničke kulture Ludbreg iz sredstava javnih potreba u tehničkoj kulturi i tvrtka „SEMAFOR“ iz Zagreba u obliku donacije.

Izrada semafora je trajala oko osam mjeseci, a predana je na korištenje Policijskoj postaji Ludbreg 30. rujna 2020. godine uz nazočnost direktorice tvrtke „Semafor“, načelnika policijske postaje Ludbreg, te predstavnike Zajednice tehničke kulture Ludbreg, Autokluba Ludbreg i Radiokluba Ludbreg.

12

SJAJNE

30. listopada 2020.

OPG Makar: Obiteljski vinari i ugostitelji s prestižnim nagradama iz Londona i velikim planovima Ludbreško vinogorje je na posljednjem londonskom Decanteru World Wine Awards 2020. bilo iznimno uspješno, a dokaz tome su srebro i bronca Vinariji Makar iz Ludbreških Vinograda. Srebro je osvojila tradicionalna graševina, a broncu manzoni bijeli, posebna sorta vina koja je mješavina rajnskog rizlinga i bijelog pinota te je vrlo rijetka u našem vinogorju. Sve je krenulo od naslijeđenog malog vinograda.

- Mi smo vinograd naslijedili od mojih roditelja koji su imali nekih 1500 čokota pa smo 2006. godine kupili još jedan takav vinograd što je bila veća količina dovoljna da počnemo s ozbiljnijom proizvodnjom grožđa i vina. Mi nismo veliki vinogradari, ali želimo imati kvalitetno sortno vino. Ove posljednje nagrade su dokaz da idemo u dobrom smjeru, a i inače smo osvojili brojne nagrade na sajmovima i izložbama koje smo posjećivali – rekao je Nikola Makar čiji je sin Marko nositelj OPG-a, a sve što rade, rade obiteljski.

U svojem vinogradu imaju zastupljene sorte graševinu, rajnski rizling, manzoni bijeli, chardonnay, žuti muškat, sivi pinot i miješano vino. Prodaju vina su poboljšali 2010.

godine kada je napravljena Ludbreška vinska cesta, a kao prvi na ludbreškom području 2011. su otvorili i kušaonu vina. Želja im je plasirati svoje vino u vlastitom objektu, a osim podruma i kušaone izgradili su objekt koji iznajmljuju za razne proslave i manifestacije.

- Mi imamo objekt za 50, 60 ljudi i nismo samo vinarija već se bavimo i turizmom. Glavna nam je preokupacija da vino prodamo u objektu.

Objekt je napravljen u rustikalnom stilu, a dodatno smo napravili i apartman te imamo sobu pa nekoliko ljudi može i prespavati. Prošle smo godine uz pomoć županije napravili i bazen od 32 kvadrata i metar i pol dubine, a svi gosti dosad su otišli zadovoljni i nismo imali primjedbe – rekao je Nikola.

Osim kušaone i prostora za proslave, OPG Makar započeo je i gradnju kuće za odmor od 85 kvadrata koja će se nalaziti tik uz sadašnji objekt.

Napravljeni su temelji te je sve pripremljeno, no trenutno je gradnja obustavljena zbog cijele situacije s koronom. U obitelji Makar nadaju se kako će se ona uskoro nastaviti.

-Započeli smo prošle godine kuću za odmor, imamo temelje i podrum i

tu će biti zaseban objekt s dnevnim boravkom, dvije sobe, dvije kupaonice. U podrumskom prostoru bit će igraonica dok je uz bazen u planu izgradnja jacuzzija i saune kao dodatnog sadržaja – pojasnio je Nikola planove.

Trenutno je OPG Makar registriran kao dodatna djelatnost te svi rade i svoj redovni posao, dok je Nikola u mirovini. I Nikola i Marko pohađali su edukacije za podrumara te tako puno naučili o proizvodnji vina, a kažu kako su vrlo bitne i izložbe vina na kojima se mogu isprobati i druga vina te tako učiti.

– Sve ovo što smo stvarali, radili smo sami uz svoje poslove jer je kontinentalni turizam još u povojima, ali mislim da će danas, sutra svi koji ulažu i rade moći živjeti od toga. Što se pak tiče vinogradarstva, ono je zahtjevna djelatnost koja traži puno pažnje jer je vino živo i treba ga stalno pratiti. Na kraju, mislim da se bez ljubavi prema vinogradu i vinu ne može ništa, a smatram da je ovo djelatnost koja se može raditi isključivo obiteljski i s puno ljubavi kada svi u obitelji to podržavaju i žive – poručio je na kraju Nikola.

Ivana Dežić

Vinarija Kežma Lond Tijekom kolovoza u Londonu je po 17. put održana velika svjetska izložba vina pod nazivom Decanter World Wine Awards 2020. Na izložbi je sudjelovalo čak 16 537 vina iz 56 zemalja s napomenom da su ocjenjivana prošlogodišnja i starija vina. 'Vinarija Kežman' na ovom prestižnom natjecanju osvojila je brončanu medalju za rajnski rizling te preporuku za muškat žuti.

-Ocjenjivanje je trajalo mjesec dana i s nestrpljenjem smo čekali rezultate u rujnu i medalje koje su pristigle u listopadu. Moj rajnski rizling iz 2019. dobio je 89 bodova, a muškat žuti, iz iste godine, je od ocjenjivačke komisije dobio 84 boda. Za oba uzorka nedostajao je tek jedan bod da

dobijem sjajnije me potpunosti zadovo rekao je Branko Ke narije Kežman.

Od hrvatskih v prošli vinari iz Is Varaždinska župa uspješnosti.

-Naša vina su njena, a čak smo u Međimurce koji su tetnim vinima. Lije lovati na tako prest je bolji osjećaj kad Želim se zahvaliti i Čačiću koji je u atr lače organizirao pr iz naše županije ko nima sudjelovali n

MEDALJE

30. listopada 2020.

13

an nagrađena u donu

edalje, ali ja sam u oljan ostvarenim. ežman, vlasnik Vi-

vinara najbolje su starske županije, a anija je druga po

jako dobro ocijeuspjeli nadmašiti i u poznati po kvaliep je osjećaj sudjetižnoj izložbi, a još da stignu i medalje. i županu Radimiru riju Županijske parijem za sve vinare oji su sa svojim vina izložbi u Londo-

nu. Također, obećao nam je da ćemo i sljedeće godine imati prilike izlagati vina na istoj izložbi. – rekao je Branko Kežman.

Na kraju pridodajmo da je Branko predsjednik vinogradarske udruge Trsek Ludbreg pa će stečena iskustva s ove izložbe vina sasvim sigurno iskoristiti kako bi i sljedeće godine ludbreški vinari imali kvalitetna vina te tako bili konkurentni na izložbama. S medaljama s ovakvih i sličnih izložbi naši vinari lakše će plasirali svoja vina na tržištima na kojima će moći postići i bolje cijene jer cilj vinara nije prodaja vina u rinfuzi već buteljiranog vina s oznakama i markicama koje potvrđuju porijeklo i kvalitetu.

(D. Vađunec)

Naši vinari među najboljima na svijetu

Tomislav Stručić: 'Nadam se da će se ludbreško vinogorje razvijati i biti prepoznato' Vinarija Stručić jedna je od najpoznatijih i najuspješnijih vinarija cijele Varaždinske županije pa tako i ludbreškog vinogorja, a na nedavno održanom natjecanju Decanter World Wine Awards 2020. osvojila je čak dvije preporuke i jednu brončanu medalju. Vinarija ove godine slavi punoljetnost jer je obitelj Stručić s ozbiljnijom proizvodnjom krenula 2002. godine. Proizvode sortna vina, a novost su pjenušci koje sve više razvijaju.

– Nasade smo naslijedili od supruginog oca i to je bilo tri tisuće čokota. U roku četiri, pet godina zasadili smo još 14 tisuća i došli danas na četiri hektara. Ta cijela priča ozbiljno je počela 2002. godine kad su ti novi nasadi stasali. Dovukli smo tada i bolje bačve i sve potrebno za kvalitetnu proizvodnju te smo krenuli posjećivati sajmove i stvarati svoj brend – rekao je Tomislav.

Tomislav nam je ispričao i kako je velik poticaj stigao 2010. godine kad je otvorena Ludbreška vinska cesta.

Rekao je kako su Grad Ludbreg i Varaždinska županija dosta pomogli te se sve više ljudi počelo interesirati za ludbreško vinogorje, a onda je kvaliteta došla na vidjelo. Vinarija Stručić proizvodi vrhunska sortna vina, a posebnost su pjenušci.

– Od vina imamo graševinu, chardonnay, sauvignon, rajnski rizling i dva miješana vina. Prvo je 'Poštenjak' koji je kupaža graševine, chardonnaya i sivog pinota te vino Ludbergina utjeha koje je kupaža graševine, rajnskog rizlinga, chardonnaya i sauvignona.

Nakon što smo krenuli s buteljama koje su dobivale dobre ocjene i nagrade krenuli smo i s pjenušcima koje sada želimo što više promovirati pa je tako najnoviji pjenušac Blanc de Blancs, a u ponudi imamo i voćna vina i likere – nabrojao nam je Tomislav.

Ovaj vinar otkrio je kako u budućnosti ima planove koji uključuju proširenje podruma, a cilj je povećati prodaju butelja i pjenušaca da ona iznosi 80 posto, a prodaja 'rinfuze' 20

posto. Vino vinarije Stručić Ludbrežani mogu nabaviti u vinariji ili caffe baru 'Bonaparte', a ono se može kupiti i diljem Hrvatske u restoranima i vinotekama.

- Tržišta vina su nam u Varaždinu, Zadru, Splitu, Zagrebu većinom u restoranima. Najviše dogovorimo po sajmovima i uz pomoć marketinga, a da dođemo do ove razine trebalo nam je dobrih pet godina sajmova, degustacija i slično. Sada je puno pomogao Decanter na kojem smo dobili nagradu i preporuku jer ljudi sad imaju i potvrdu da se radi o kvalitetnom vinu.

Inače je na Decanter World Wine Awards 2020. Vinarija Stručić osvojila preporuku za rajnski rizling i graševinu te broncu za chardonnay na što su posebno ponosni jer je njihov chardonnay bio u konkurenciji s francuskim koji se smatra najboljim na svijetu.

- Decanter je takoreći svjetsko prvenstvo, najstrože ocjenjivanje na svijetu i nismo samo mi isplivali nego i naše kolege iz ludbreškog kraja. Oduvijek smo nekako bili zapostavljeni i nismo imali ime ni brend i bili smo uvijek recimo iza Međimurja, a sad smo postali druga najuspješnija županija nakon Istarske što je ogroman uspjeh, potvrda kvalitete i naravno poticaj za daljnji rad – rekao je Tomislav.

Ovogodišnja je berba nedavno završena, godinom su zadovoljni, a sad kreće prerada. Tomislav nam je rekao kako od samog vinarstva ne bi mogli živjeti pa tako rade i druge poslove.

Kaže kako se zbog velikih ulaganja u proizvodnju teško može živjeti bez dodatnog prihoda, a tek bi treća ili četvrta generacija mogla imati financijsku korist i sigurnost od ovog posla.

Kako bi njihova vina postizala vrhunske rezultate, potrebno je puno edukacije, rada i znanja pa tako Vinarija Stručić već 20-ak godina radi s vrhunskom enologinjom Lidijom Ruško, a odnedavno surađuju i s ponajboljim hrvatskim sommelierom Sinišom Lasanom koji je prisutan na

svim najvećim svjetskim izložbama i natjecanjima vina.

– Oko angažmana Siniše Lasana puno nam je pomogla županija koja ga je angažirala i on sad ide od podruma do podruma i kuša vina, daje savjete i doslovno kao da imamo trenera što nam puno pomaže jer nas korigira u svemu. Puno, možda i najviše se educiramo kad posjećujemo druge vrhunske vinare i vidimo kako oni funkcioniraju što su nam vrlo vrijedne informacije. Inače su u svijetu Francuzi broj jedan, dok su ogroman iskorak napravili Istrijani koji su danas možda šesta, sedma vinska regija na svijetu, a to daje još veći značaj Varaždinskoj županiji i ludbreškom vinogorju koje se smjestilo odmah iza njih u Hrvatskoj te se nadam da će se u budućnosti razviti još i više – rekao je za kraj Tomislav Stručić.

14

SA SVIH STRANA

30. listopada 2020.

Razmjena mladih ECOArt

Lumen

Unatoč globalnoj pandemiji koronavirusa "Ludbreška udruga mladih entuzijasta" (LUMEN) uspješno je provela međunarodni ERAMSUS+ projekt. Aktivnost projekta, razmjena mladih ECOArt okupila je 30 mladih u pratnji voditelja iz 6 država Hrvatske, Italije, Španjolske, Bugarske, Rumunjske i Portugala u Ludbregu od 8. do 15. listopada 2020.

Glavna tema ove razmjene mladih bila je promocija zaštite okoliša kroz umjetnost. Kroz

neformalne obrazovne metode mladi su učili i raspravljali o najvažnijim problemima zaštite okoliša koje postoje u njihovim zemljama i cijeloj Europi. Sudionici su naučili kako mladi (kao pojedinci i kao skupina) mogu utjecati na poboljšanje stanja u okolišu te kako prenijeti stečeno znanje drugima kroz kreativnost i umjetnost.

Ciljevi projekta su - poticanje mladih na bolje razumijevanje ekologije i zaštite okoliša, kako pozitivno utjecati na ruralni i

urbani prostor te razvijanje interkulturalnog dijaloga među mladima iz 6 različitih zemalja, kroz aktivnosti temeljene na neformalnom obrazovanju. Uz predstavljanje ekoloških problema i rješenja u njihovim državama sudionici su predložili način za promociju ekološke svijesti u javnosti te izradili kreativne i umjetničke ekološke poruke.

Cjelokupni projekt usmjeren je društvenom uključivanju mladih pod prijetnjom socijalne isključenosti, odnosno mladih

s manje mogućnosti. Samim projektom LUMEN je zajedno s partnerskim organizacijama povećao aktivnosti mladih u lokalnoj zajednici te potaknuo razvoj kreativnosti i samopouzdanja svih sudionika. Direktan rezultat projekta je eko-mural kod Otoka mladosti, nedaleko od centra grada, kojeg su sudionici sami osmislili i realizirali.

Sve korištene metode tijekom razmjene mladih temelje se na neformalnom obrazovanju čiji su principi grupni rad, rasprave,

interkulturalne radionice, team building i aktivnosti izgradnje povjerenja te kreativne likovne radionice, studijske posjete i slično.

Tijekom projekta sudionici su upoznali hrvatske ulične umjetnike, te posjetili udrugu FUNK i Street art Festival u Koprivnici.

Za vrijeme cijelog projekta sigurnost sudionika je bila na prvom mjestu, te su poštivane sve preporuke Stožera civilne zaštite, a dio sudionika je prije i poslije aktivnosti testiran na COVID-19.

Sjajni rezultati Twirling kluba Ludbreg Uz poštivanje svih epidemioloških mjera, u Požegi je održano 20. državno prvenstvo u twirlingu.

Događaj je okupio 80-ak predstavnika iz 6 klubova, odnosno 6 gradova koji se natječu u ovoj sportskoj disciplini. Uz domaćine natjecali su se predstavnici klubova iz Kaštela, Ludbrega, Donjeg Kraljevca, Krapine i Murskog Središća.

Već tradicionalno, Twirling klub Ludbreg zabilježio je sjajne rezultate.

Matea Mužic, Ema Pavlaković u kategoriji Duet juniori osvojile su 2. mjesto. Lea Bendelja u kategoriji Freestlye juniori 1 B razina osvojila je 2. mjesto. Ines Špoljarić u kategoriji Freestyle juniori 2 B razina osvojila je 1. mjesto. Lena Ledinko i Nika Miličević u kategoriji Par kadeti osvojile su 1. mjesto. Ena Čižmešija, Lea Bendelja u kategoriji Par juiori B razina također su osvojile 1. mjesto. Prvo mjesto osvojile su i sljedeće grupe: Atistic grupa kadeti, Team juniori B razina, Dance team juniori i Team twirl juniori.

30. listopada 2020.

MANIFESTACIJE

15

Iskoristili lijepo vrijeme za nastavak tradicije Društvo za šport i rekreaciju Gornji grad Vinogradi Ludbreški dvije je godine radilo kao neformalna udruga i unatoč tome organiziralo kestenijade i glivarijade. Ove godine zbog poznate epidemiološke situacije ove su dvije manifestacije održane istovremeno i to druge listopadske subote. Vrijeme je poslužilo organizatore koji su ovaj put tradicionalni događaj priredili pod novim imenom.

-U veljači ove godine smo ponovno registrirani, ali sada pod imenom 'Udruga Gornji grad'. U našoj udruzi aktivno djeluje 50 članova iz Vinograda Ludbreških, grada Ludbrega i okolnih naselja. Danas očekujemo da će se ovdje kod našeg društvenog doma izmijeniti oko 400 ljudi jer je tako bilo i prošle godine. Dok neki na jednom kraju odlaze na drugom kraju drugi dolaze.

– rekao je Željko Zember, predsjednik Udruge Gornji grad. Članovi Udruge su za kestenijadu pripremili 150 kilograma kestena, a za glivarijadu utrošeno je 5 kilograma vrganja, isto toliko kebaba te po par kilograma sunčanica i kljukača. Osim toga 'majstor kotla' Josip Joža Loparić imao je na raspolaganju i 120 jaja.

-Recept za jaja s gljivama je, naravno, tajna. Vjerujem da se pripremljena hrana svidjela posjetiteljima koji su htjeli probati 'cvrtje s gljivama'. Ovaj naš specijalitet pripremao sam dvaput, najprije oko 14 sati i onda dva-

tri sata kasnije za one posjetitelje koji su pristigli poslije. Dobio sam pohvale čak i od članova Gljivarskog društva Vuzmek Ludbreg koji često pripremaju gljive. – rekao je Joža Loparić.

I dok je Joža skupljao pohvale za svoj kulinarski uradak pristigli su tamburaši s drugog brega.

Radi se o članovima tamburaškog sastava 'Grački tamburaši' koji su napravili odličnu atmosferu. Pečeni kesteni su dosta 'suhi' pa ih je trebalo zalijevati gemištima. Tako smo u dobrom raspoloženju zabilježili jednu zanimljivu uzrečicu koja kaže: 'Bolje biti mrtav pijan nego mrtav trijezan'. Poslije ove gljivarijade i kestenijade koja je ove godine održana po 17. put članovi Udruge Gornji grad planiraju, uoči Božića, nastaviti još jednu svoju lijepu tradiciju. Odjeveni u Djedove Mrazove, uz pomoć sponzora, napunit će kamion prigodnim darovima i razveseliti djecu svih svojih članova.

-Ove godine Uskrsnog krijesa u Gornjem gradu nije bilo, ali se nadamo da ćemo ga moći organizirati slijedeće godine. Osim toga rado ćemo se odazvati i na mnoge druge pozive Grada Ludbrega i Turističke zajednice Grada Ludbrega kako bi pomogli u realizaciji njihovih projekata. – rekao je Željko Zember.

Tko nije bio ove, gljivarijadu i kestenijadu Udruge Gornji grad moći će posjetiti sljedeće godine. (dv)

Kesteni mirisni, pečeni, vrući Pitomi kesten plod je osobite teksture, blago slatkog okusa i velike hranjive vrijednosti. Kesten je jedini orašasti plod koji sadrži vitamin C, a predstavlja izvrstan izvor vitamina B6 i dobar izvor kalija i folne kiseline. Od minerala, bogat je kalijem i fosforom, a sadrži i kalcij, magnezij, željezo, bakar i mangan. Budući da je bogat kalijem, a siromašan natrijem, preporučuje se u dijeti bolesnika s bubrežnim i kardiovaskularnim oboljenjima. Cijenjen je i med od kestena jer sadrži skoro 90 posto peludnih zrnaca, a upotrebljava se za smanjenje kašlja, bolju cirkulaciju i najbolje medenjake. U narodu se kaže i da plodovi kestena uklanjaju uroke, pa možda nije naodmet da tri kestena nosite za sreću u torbici.

16

ŽELJKIN KUTAK

30. listopada 2020.

Šalica čaja – savršeni užitak

Legenda o čaju Prije približno pet tisuća godina, kako kaže legenda, kineski car, učenjak i travar ShenNong otkrio je tajnu pripreme čaja. Naime, prilikom jednog od mnogobrojnih lovačkih izleta kod prokuhavanja riječne vode, u posudu mu je vjetar ubacio list čaja. Voda je u posudi promijenila boju i car je osjetio neobičan i njemu nepoznat miris. Popio je nekoliko gutljaja tekućine te se oduševio aromom i osjećajem osvježenja nakon napornog lova.

Također se smatra da su prvi svakodnevni uživatelji ispijanja čaja bili budistički monasi koji su ga koristili kao napitak meditacije koji pospješuje tjelesni mir i budi duševnu energiju. Život je ljepši uz šalicu čaja Kad vam je hladno, čaj će vas zagrijati. Ako vam je vruće, rashladit će vas, ako ste nesretni razveselit će vas ili će vas smiriti, ako ste uzbuđeni.

Iako bismo čaj trebali piti tijekom cijele godine ipak je u hladnijim danima čaj jedan od najtraženijih napitaka, pogotovo u vrijeme kad oko nas vrebaju razne boleštine. Čaj ujutro budi, osvježava duh i misli, podržava kreativnost i potiče volju. U podne opušta, obnavlja i čisti organizam, olakšava probavu i vraća organizmu vodu (crni, zeleni, šipkov, voćni čajevi). Navečer opušta od naporna dana, umiruje, uspavljuje,

daje osjećaj mira i zadovoljstva, osigurava bolji i mirniji san (biljni čajevi, metvica, kamilica, matičnjak). Čaj zimi grije, opušta, ispunjava duge večeri, pobuđuje volju, daje energiju. Ljeti osvježava, smanjuje znojenje, osigurava organizmu dovoljne količine vode, vitamina, čisti organizam od toksina i diže energiju, vraća volju. Važno je znati uživati u omiljenoj šalici čaja. Čaj se smatra pretečom lijekova, čuvarem zdravlja i „lovcem“ na slobodne radikale, a kao prilog tome govori podatak da je Hipokrat ostavio zapise o 400 ljekovitih biljaka i njihovoj primjeni u liječenju. U skladu sa zdravijim životnim navikama čaj je zasigurno jedan od trendova, baš kao i konzumacija čajeva u rinfuzi umjesto u filter vrećicama, jer sadrže više korisnih sastojaka.

Odaberite svoj najdraži čaj Toliko je široka kategorija čajeva da ih je gotovo nemoguće sve pobrojiti. Naši najpopularniji čajevi su kamilica, menta, kadulja, lipa, glog, bazga i mnogi drugi. Najpopularniji cvjetni čaj u cijelom svijetu je zasigurno ruža.

Kamilica je najpoznatiji i najčešće upotrebljavani čaj. Prva je pomoć kod mnogih poteškoća i koristi se kao ljekoviti napitak već stoljećima. Mnogi ga vole popiti prije spavanja da lakše utonu

u san, a neki tvrde da sprečava noćne more. Pomaže kod probavnih tegoba i bolova u trbuhu, olakšava disanje i osvježava organizam te smanjuje upalne procese. Kamilica se cijeni i u kozmetici. Čaj od gloga ima brzo i pozitivno djelovanje na organizam.

Bobice gloga čiste krv i smanjuju ukupnu razinu šećera. Glogov čaj umiruje i opušta, a učinkovit je i kod jetrenih tegoba, Ipak najjača svojstva pokazuje u regulaciji rada srca. Uravnotežuje krvni tlak i pomaže u liječenju oštećenja srčanog mišića i krvnih žila. Čaj od šipka sadrži vitamin C

Domaći tradicionalni kolači Uz šalicu čaja, svakako će dobro prijati domaći kolači. Tradicionalno ih pripremamo za blagdane, obiteljske svečanosti i svi ih vole. Orehnjača, makovnjača, buhtli s pekmezom, zavojci s pekmezom ili makom. Za one koji nemaju svoj recept ili žele isprobati još neke načine u nastavku donosimo recepte.

Domaće buhtlice Sastojci: 50 dag brašna tip 550, 2 žlice šećera, 4 dag kvasa, 2 dl mlijeka, 1 dl ulja, 3 žlice kiselog vrhnja, 1 – 2 žlice ruma, 1 vanilin šećer, prstohvat soli, 2 jaja, naribana limunova korica (ili limun šećer) nadjev po želji (marmelada, mljeveni orasi, mak).

Priprema: U malo toplog mlijeka i šećera umiješajte kvasac i ostavite da se digne. Dodajte ostale sastojke i istucite tijesto da se počne odvajati od posude. Tijesto stavite dizati da se udvostruči. Stavite tijesto na dasku, izmijesite i razvaljajte 1 -1,5 cm debljine. Narežite na kocke, na svaku stavite nadjev po želji i slažite buhtlice jednu do druge.

Stavljajte na lim obložen papirom i obavezno prije pečenja još jednom ostavite dizati. Pecite na tem 180 °C 30-40 min. *Ukoliko imate velike obožavatelje buhtlica svakako stavite duplu smjesu za tijesto.

i antioksidanse. Preporučuje se za jačanje imuniteta i detox kod prehlada i upala. Čaj matičnjak uspješno liječi mnoge vrste želučanih i žučnih problema. Ima antimikrobno i protuvirusno djelovanje, potiče znojenje pa se koristi u stanjima groznice. Olakšava psihičke smetnje ako se redovite pije. Popravlja raspoloženje svima koji se bore s depresijom. Čaj od matičnjaka uklanja napetost i nervozu, suzbija stres te poboljšava pamćenje.

Ako još niste pronađite čaj koji vam najbolje prija i uživajte u pravom ritualu ispijanja čaj.

Trenutno je čaj od slatkog peli-

na postigao veliku popularnost zbog svoje ljekovitosti i jedan je od najtraženijih čajeva. Neka i on bude jedan od vaših čajeva u borbi za što bolji imunitet. Čaj od slatkog pelina Ljekovitost slatkog pelina je ogromna i on spada u bilje koje pored svog antivirusnog, antibakterijskog i antigljivičnog djelovanja, uništava širok spektar parazita koji žive u organizmu pa se ujedno može koristiti preventivno. Živjeli, uz dobru šalicu čaja! Željka Namesnik

Orehnjača (sastojci za 2 štruce) Tijesto: 55 dag brašna tip 550, 6 dag šećera, 1 kvas (4 dag), 2 dl mlijeka, 1 dl ulja, 3 žlice vrhnja, 2 žlice ruma, 1 vanilin šećer, malo soli, 1 jaje, 2 žumanjka, malo naribane limunove korice.

Nadjev: 30 dag oraha (preliti sa 1,5 dl vrućeg mlijeka), 5 šlica šećera, 1 vanilin šećer, snijeg od 2 bjelanjka Premazati tijesto sa nadjevom, zarolati, prerezati na pola i staviti u lim obložen papirom za pečenje. Premazati jajem i uljem prije pečenja.

Zavojci s pekmezom Sastojci: ¼ l mlijeka, 1 kvas (4 dag) namočite kvas i ostavite dizati. Dodajte 6 žlica šećera, 1 l brašna, ¼ l masti ili margarina, malo soli i mlijeko po potrebi da umijesite tijesto.

Priprema: Izradite tijesto, ostavite da se diže oko pola sata. Rastanjite, namažite nadjevom i savijte kao štrudlu. Režite na komade debljine prsta i slažite u dobro podmazani lim ili na papir za pečenje. Rezana strana mora biti okrenuta prema gore (kolače ne stavljati preblizu jer se dižu prilikom pečenja) Prije pečenja ostavite da se dižu oko pola sata.

Pecite na laganoj vatri. Pečene posipati šećerom u prahu po želji. Osim pekmeza možete filati makom ili orasima.

GOSPODARSTVO

30. listopada 2020.

17

„Ludbreški hren” ponovno nagrađivan Čuvana sorta „Ludbreški hren” starinska je autohtona sorta uzgojena i selekcionirana na širem području Ludbrega, a koja ima poseban okus. Njegov najveći uzgajivač i proizvođač je svakako ludbreško poduzeće Agro Altera direktorice i vlasnice Bojane Makar. Agro Altera je mala tvrtka, ali najveća u Hrvatskoj koja se bavi njegovom proizvodnjom. Sam naziv ovom hrenu čuvane sorte dala je upravo Bojana Makar koja tvrtkom upravlja već više od 10 godina. Na taj je način pridonijela prepoznatljivosti ovog ludbreškog kraja po samoj proizvodnji hrena. Sa svojim je timom stvorila proizvode na koje može biti ponosna. Osim klasičnog ludbreškog hrena u staklenci, tu je i ekstra ljuti ludbreški hren koji se proizvodi samo od debljeg korijena i to od vrhova ploda, zatim hren s peršinom, s feferonima i s brusnicom.

Njihovu kvalitetu potvrđuju i brojne nagrade i priznanja od kojih posebno valja istaknuti nagrade uručene prilikom ovogodišnjeg 6. Sajma zimnice i autohtonih proizvoda koji se održavao od 16. do 18. listopada u Zagrebu.

Prilikom ocjenjivanja prehrambenih proizvoda prerade biljnog podrijetla u kategoriji umaci, namazi, suho voće, krekeri i pahuljice, komisija za ocjenjivanje naribanom ludbreškom hrenu dodijelila je Zlatnu diplomu, ludbreški hren s peršinom dobio je Srebrnu diplomu, a ludbreški hren s brusnicom Priznanje.

- Od samog početka naša vizija je bila razvijati, odnosno širiti proizvodnju ludbreškog hrena što s vlastitom proizvodnjom, što u kooperaciji i naravno širiti paletu gotovih proizvoda od ludbreškog hrena, pridobiti i raditi što veće tržište u RH i tako, nadamo se, jednog dana u gradu Ludbregu napraviti malu tvornicu za preradu ludbreškog hrena.

Željeli bi posebno naglasiti da smo s Varaždinskom županijom, pročelnikom Upravnog odjela za poljoprivredu i ruralni razvoj Varaždinske županije, gospodinom Dragutinom Vincekom i Clusterom Euvita u procesu zaštite zemljopisnog porijekla tako da će i ovo veliko priznanje biti od iznimne važnosti za samu budućnost razvoja proizvodnje, povezanosti i prepoznatljivosti ludbreškog hrena i grada Ludbrega. - otkrila je direktorica Bojana Makar.

Ludbreška tvrtka bavi se jednogodišnjom proizvodnjom tako da hren sadi na proljeće, a vadi početkom studenog pa sve do idućeg proljeća. Ove su godine zasadili više od 3 ha zemlje. Uskoro ćemo krenuti na vađenje jer imamo unaprijed ugovorene prodajne količine i termine isporuka za ekskluzivnog kupca tako da moramo sve na vrijeme pripremiti i isporučiti kako smo ugovorili. Prema našim procjenama mislim da ćemo ove godine imati zadovoljavajući prinos kao i naši kooperanti. - kaže Bojana Makar i dodaje kako im je želja da imaju što više kooperanata s našeg ludbreškog područja.

- Zaista imamo kvalitetnu zemlju, ljudi su radišni, posjeduju mehanizaciju za samu obradu zemlje i mislim da s ovom proizvodnjom ne bi pogriješiti. Mi im garantiramo otkup svih proizvedenih količina po unaprijed ugovorenim cijenama otkupa tako da proizvođači ludbreškog hrena mogu biti sigurni. - poručuje.

Prepoznatljivi „ludbreški hren” može se pronaći na policama gotovo svih trgovačkih lanaca u RH kao što su primjerice Kaufland, Konzum, KTC, Lonia, Braća Pivac, Vindija, Kitro, Metss, Perutnina Pipo, Strahinjčica, i mnogi drugi.

Dodatak asortimanu – LUDBREŠKI HREN S JABUKOM Uz naribani ludbreški hren, extra ljuti ludbreški hren i ludbreški hren s feferonima, peršinom ili brusnicama u prodaji će se uskoro moći pronaći i ludbreški hren s jabukom.

- Uvijek su nas na sajmovima ispitivali: Imate li hren s jabukom? A zašto ga nemate? Hoćete li ga imati u prodaji? Odgovarali bismo kako nam je u planu, ali da nismo još našli pravi trenutak i pravi spoj okusa. I tako nakon nekoliko mjeseci rada i isprobavanja napokon smo pogodili pravu kombinaciju okusa hrena dodajući mu fantastičan jabučni pire. Ocjene degustacije od naše komisije bile su odlične tako da se nadamo da će se i kupcima jako svidjeti. - kaže direktorica Bojana Makar i dodaje kako će ga kupci moći kupiti u Konzumu i posebno u Kauflandu pakiranog u poklon kutijici zvanoj "SUPER PONUDA" .

- To je posebno pakiranje od dva ludbreška hrena, od kojih će jedan sigurno biti s jabukom i naravno s poklonom za kupce - jednim malim tabletićem za stol. Također ćemo uskoro na našoj Facebook stranici i putem Instagrama vrtjeti nagradne igre i tako uveseljavati naše vjerne kupce i pratitelje prigodnim poklončićima. - za kraj otkriva Bojana. Što drugo reći nego, veselimo se novim okusima!

Uskoro lakši pristup lokalno uzgojenim proizvodima DSE Centar pružit će podršku gradu Ludbregu i zadruzi Ludbreški kraj u kreiranju modela kratkog lanca opskrbe koji će pomoći lokalnim proizvođačima hrane u plasmanu njihovih proizvoda i građanima olakšati pristup lokalno uzgojenim proizvodima.

Kroz projekt Partnerstvo za društvenu i solidarnu ekonomiju kojim se osnažuje održivi lokalni razvoj dvaju hrvatskih gradova, Ludbrega i Pregrade, ZMAG nastavlja zajednički s partnerima kreirati rješenja dobre ekonomije za praktičnu primjenu koja odgovaraju potrebama lokalnog stanovništva. Na temelju tih rješenja razvijaju se modeli koji osnažuju kapacitete lokalnih zajednica za upravljanje održivim ekonomskim i društvenim razvojem, a Ludbreg i Pregrada primjenom tih rješenja postaju primjeri dobre prakse provođenja koncepata i vrijednosti društvene i solidarne ekonomije u Hrvatskoj.

Nakon izrađene Studije kvalitete života u Ludbregu, koja je analizirala stavove stanovnika o kvaliteti života u gradu, doživljaju grada i radu lokalne samouprave, 30. rujna 2020. održan je sastanak članova ZMAG-a i predstavnika grada Ludbrega i zadruge Ludbreški kraj, na temu dogovora oko mentorstva Centra za podršku razvoju društvene i solidarne ekonomije u Hrvatskoj (DSE Centar) u kreiranju modela kratkog lanca opskrbe za grad Ludbreg i njihovu zadrugu. Time je DSE Centar započeo s programom osiguravanja podrške jedinicama lokalne i regionalne samouprave te organizacijama civilnog društva u razvoju modela dobre prakse.

Na sastanku je dogovoreno da će model kratkog lanca opskrbe za Grad Ludbreg biti razrađen tijekom nadolazećeg trening programa koji će se održati u Ludbregu u studenome 2020. godine, a u kojem će moći sudje-

lovati svi zainteresirani građani koji žele biti uključeni u održivi ekonomski razvoj svoga grada i doprinijeti pozitivnim promjenama u svojoj okolini. Na ovaj način, Vijeće za društvenu i solidarnu ekonomiju će uključiti građane u kreiranje DSE modela u lokalnoj zajednici koji će s jedne strane pomoći lokalnim proizvođačima hrane u plasmanu njihovih proizvoda, a s druge strane građanima u lokalnoj zajednici olakšati pristup lokalno uzgojenim proizvodima.

Uz dobru ekonomiju, ZMAG se dugi niz godina bavi i temama prehrambenog suvereniteta i lokalizacije sustava prehrane te uspješno razvija i provodi svoj projekt Hrana za dobro prema modelu koji slijedi princip solidarnog kratkog lanca između proizvođača i potrošača te doprinosi opstanku malih obiteljskih ekoloških gospodarstva, promiče održivi životni stil i olakšava pristup zdravoj hrani.

ZMAG-ov projekt Partnerstvo za društvenu i solidarnu ekonomiju promovira i zagovara društvenu i solidarnu ekonomiju u Hrvatskoj te, kroz multisektorsku suradnju, kreira javne politike za poboljšanje kvalitete života i upravljanje održivim ekonomskim i društvenim razvojem u lokalnoj zajednici. Projekt pokazuje kako se suradnjom švicarskih i hrvatskih institucija, jedinica lokalne samouprave i udruga civilnog društva, koristeći principe i vrijednosti društvene i solidarne ekonomije, doprinosi lokalnom ekonomskom razvoju u dva hrvatska grada – Ludbregu i Pregradi. Kroz ovaj projekt ZMAG nastavlja promovirati i primjenjivati kulturu suradnje i solidarnosti između različitih aktera u lokalnim zajednicama i know-how društvene i solidarne ekonomije. Razvoj javnih politika za društvenu i solidarnu ekonomiju ZMAG će u budućnosti provoditi kroz Centar

za podršku razvoju društvene i solidarne ekonomije u Hrvatskoj (DSE Centar) koji će osiguravati podršku jedinicama lokalne i regionalne samouprave i organizacijama civilnog društva u razvoju modela dobre prakse.

Partnerstvo za društvenu i solidarnu ekonomiju projekt je udruge Zelena mreža aktivističkih grupa (ZMAG) koji se provodi u suradnji sa švicarskim partnerom – Komorom za društvenu i solidarnu ekonomiju Ženeva te hrvatskim partnerima – gradovima Ludbregom i Pregradom. Projekt je financiran kroz Švicarsko–hrvatski program suradnje koji provodi Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske kroz Poziv „Osnaživanje hr vatsko-šv icarsk ih partnerstava za lokalni društveno-ekonomski rast i razvoj“.

Projekt Partnerstvo za društvenu i solidarnu ekonomiju sufinancira Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske.

18

KAJKAVŠTINA

30. listopada 2020.

Jezična baština u slici i priči: volimo KAJ” U novim okolnostima i vremenu koje nas suočava s različitim izazovima uslijed pandemije koronavirusa, iznimno je važno da se društveni i kulturni život nastavi.

Novonastala situacija izazvana pandemijom te brojne mogućnosti koje pružaju nove tehnologije potakle su organizatore Dana europske baštine, koji se u Hrvatskoj održavaju tijekom rujna i listopada, da naprave iskorak prema bržem i lakšem pristupu informacijama. Tako je ovogodišnji program obogaćen velikim brojem online sadržaja raznovrsnih oblika poput virtualnih izložbi, online radionica i predavanja putem web aplikacija i online edukativnih sadržaja.

Ovogodišnja manifestacija donosi 16 online edukativnopromotivnih sadržaja, više od 60 raznovrsnih događanja posvećenih obrazovanju i baštini u 23 naselja diljem Hrvatske. Jedan od programa održan je i u Ludbregu.

Riječ je o radionici „Jezična baština u slici i priči: volimo KAJ” koja je održana u dvorcu

Batthyany. Radionica je bila zamišljena kao hommage kajkavskome književnom jeziku kojim se pisalo i na kojem se objavljivalo čak 300 godina, a danas je gotovo zaboravljen.

Program je započeo predavanjem o starom KAJ-u koje je održala kroatistica doc. dr. sc.

Bojana Schubert iz Zavod za lingvistička istraživanja, HAZU, Zagreb.

- U Ludbregu već radimo slične projekte kao što je primjerice Kajkavski poetski gartlic u sklopu kojeg grafitiramo citat iz kajkavske književnosti kako bi svi prolaznici mogli uživati u toj krasnoj kajkavskoj pisanoj riječi.

Svrha ove radionice je popularizacija kajkavskog jezika i kajkavskog jezičnog identiteta. - kazala je Bojana Schubert.

Nakon priče o povijesti kajkavskog jezika, o njegovoj pisanoj kulturi i pisanoj knjizi, ilustrator Grgo Petrov sudionicima je najavio ilustriranu slikovnicu u nastajanju, a koja će govoriti o slavnoj prošlosti KAJ-a.

Drago mi je da ću imati priliku ilustrirati slikovnicu „Priča o jednom KAJ-u”. Sami motivi koje ću koristiti baziraju se na kajkavskim elementima preuzetima iz lokalne baštine. Priča će biti bazirana na likovima iz kajkavske književnosti i kroz razigrani prikaz ćemo prikazati kako su se ti likovi odnosili prema kajkavskom jeziku kroz povijest i koja je bila njihova važnost, a sve to u prilagođenom tonu za djecu - kazao je ilustrator.

Nakon predavanja druženje se nastavilo izvan dvorca Batthyany. Sudionici su posjetili Kajkavski poetski gartlic, a potom se zaputili prema ludbreškom mostu gdje su oslikali zid (šetnica - prolaz ispod mosta prema Otoku mladosti) kajkavskim motivima i izrazima.

Kajkavci u borbi protiv epidemije u 19. stoljeću Današnje će generacije nesumnjivo pamtiti 2020. godinu po epidemiji koronavirusa koja utječe na sve pore naših života te nas osim u zdravstvenom pogledu, ugrožava i sputava na mnogobrojne druge načine. Znamo ipak da u povijesti čovječanstva ovo nije ni prva, ni najgora, a po svemu sudeći ni posljednja epidemija s kojom se ljudski rod mora nositi i nastojati uz fizičko, sačuvati i svoje mentalno zdravlje. Harale su nekoć kuga, kolera, velike boginje, španjolska gripa, tuberkuloza i ine strašne bolesti koje su za sobom ostavljale milijunske žrtve. Ljudi su se i tada, kao što to čine i danas, pouzdavali u savjete medicinskih stručnjaka o tome kako spriječiti zarazu, odnosno kako se boriti protiv bolesti ako do nje ipak dođe.

A kako su izgledali epidemiološki savjeti prije dvjesto godina?

Tridesetih godina 19. stoljeća bila je u jeku jedna od ukupno sedam pandemija kolere. Povodom toga nemilog događaja objavljene su u sjeverozapadnoj – kajkavskoj – Hrvatskoj upute kako se protiv nje boriti. Naime, kolera je bolest koja zahvaća tanko crijevo, ima vrlo kratku inkubaciju, od jednog do tri dana, te brzo uzrokuje tešku dehidraciju koja, ako se na vrijeme ne spriječi, može rezultirati smrću. Proširila se iz Indije na gotovo sve kontinente, a najlakše se prenosila kontaminiranom vodom, hranom i u nehigijenskim uvjetima.

Sve su to znali i devetnaestostoljetni kajkavci kojima se 1831. poručuje sljedeće: „Z kužnim ovim betegom, kolera zvanim, najleže natepsti bi se mogli oni, koji zločestom hranum sebe hraniju,

koji slabi, pijančine, nečistomu i nenarednomu živlenju povdani jesu, koji vu nesnažnih ('prljavih') i močvarnih hižah i zaprtom zraku stanuju.“ Nadasve je zanimljivo primijetiti kako je tu riječ o pandemiji koja je harala prije dvjesto godina, kako je bolest kolere drugačijega tipa od današnjeg koronavirusa, a ondašnji su epidemiološki savjeti gotovo jednaki današnjima: • zabrana velikih okupljanja: „Nigdar nesme vnogo ljudih vu maleh, tesneh i niskeh hižah prebivati“ • redovito provjetravanje prostora: „Vse hiže jednoga stanja, osebujno pako hiže betežnikov moraju se vsaki dan prevetrati…“ • paziti na čistoću i higijenu: „Vu celi hiži mora se najvekša čistoča, osebujno pak vu hižah betežnikov držati; zatem tak betežni kak takaj i zdravi moraju svoje oprave i rubje večkrat preobleči i prozračiti…“ • samoizolacija: „… stanovnik[i] koteri se jesu sumlivim betežnikom večkrat zestajali … dužni jesu pri hiži ostati i vsakom društvu drugeh ljudih sebe ukloniti…“ • lockdown i propusnice:

„… [da] mesto ne bi zevsema i celovito zaprto bilo, zato vendar ni jednom človeku ne bude slobodno i dopuščeno iz takovog mesta prez pašuša, koj se od časnikov poglavarstva potrebuvati mora, kam oditi. Tak ni stranski koj človek nesme se vu koje mesto pustiti“ …

Jedan devetnaestostoljetni savjet ipak upada u oči: • zadržati zdravi razum i oduprijeti se strahu: „Tad je mirna vest proti vsakom betegu najbolša obrana, zato naj se vsaki čuva srditosti, ljutine, straha i stiske srdca“.

Doc. dr. sc. Bojana Schubert Zavod za lingvistička istraživanja Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti

KULTURA

30. listopada 2020.

19

Predstavljena knjiga kratkih priča autorice Zdenke Čavić

Svaka kratka priča čini jedan biser, a sve zajedno čine „Nisku crnih bisera” Gradska knjižnica i čitaonica Mladen Kerstner tradicionalno se uključila u obilježavanje Mjeseca hrvatske knjige. Tim je povodom, a ujedno i u sklopu programa „Čitajmo grofovski”, u svečanoj dvorani dvorca Batthyany predstavila knjigu „Niska crnih bisera” autorice Zdenke Čavić.

O autorici

Zdenka je aktivno krenula s pisanjem prije šest godina. Piše, kako kaže, iz poriva, srca i duše.

- Teško bih mogla točno definirati vrijeme u kojem pišem. Najbolje bi bilo da odgovorim da pišem u svakom svom slobodnom trenutku, a moj slobodni trenutak se dogodi kad me ne treba moja mama, koja usput da spomenem ima 90 godina, pa kad me ne treba moj sin, muž, kad me ne trebaju moje mačke, pa kad me ne trebaju moje prijateljice i da ne nabrajam dalje. Dakle to može biti i jutro i podne i večer, a najčešće noću. - priča autorica koja je dosad objavila tri zbirke poezije. „Niska crnih bisera” je njena prva knjiga kratkih priča raspoređenih u četiri ciklusa: Prikrivene strasti, Neki drugi svjetovi, Putovanje u bol i Koraci.

Zdenka Čavić dotakla se brojnih tema. Kroz trideset priča i igru riječima iskazala je svoj pogled na svijet i probleme današnjice poput zabranjenih i nesretnih ljubavi, laži i obmana, pedofilije i potlačenosti, staračke demencije, a onda prešla u sferu SF-a i ponudila neki drugi pogled.

-U svakoj priči ima nešto mog, ili mog svjetonazora ili mog načina na koji gledam na svijet i sve oko sebe.

Naravno, kroz život susrećeš različite ljude, njihove različite sudbine, u krajnjoj liniji susrećeš više tuge i žalosti nego lijepih trenutaka. U ovoj sam zbirci htjela dati svu lepezu osjećaja, od onog što te ushićuje do onog što te rastužuje. - objašnjava autorica.

Knjiga u suštini pokazuje kako je život nepredvidiv, ali vrijedan življenja. Ni malo uljepšavajući životne puteve, odabire, ljudske mane, vrline i postupke čitatelje potiče na promišljanje o razumijevanju tuđih postupaka i različitosti.

- Tko smo mi da sudimo drugima? Smatram da mi ljudi i inače činimo veliku grešku u svojim prosuđivanjima. Prihvati život takav kakav je. Daj savjet ako si za savjet upitan, ali nemoj se uplitati ako nisi.

Svi moji likovi iz priča proživljavaju svoje sudbine i ja ni jednog od njih nisam prosuđivala tako da ga osudim jer time automatski pečatimo sebe i pokazujemo kakvi smo mi zapravo, a to nam ne treba. Treba nam sve ono što nas oplemenjuje i što nas uči, a ne osuđuje. - zaključila je Zdenka.

Nakladnik njene knjige je Udruženje za promicanje kulture „Kvaka” i s tom je suradnjom izuzetno zadovoljna.

- Udruženje nam je pružilo mogućnost da osim što nam budu nakladnici da nas prate u cijelosti. Mene prate u djelu marketinga jer sam knjigu financirala u vlastitom trošku. Sretna sam što je ovo moja četvrta knjiga, a prva koja se nalazi na prodajnim mjestima diljem Hrvatske. - kaže Zdenka i dodaje kako je „Kvaka” svakom ozbiljnijem piscu vrlo korektna i konkretna odskočna daska.

Tijekom razgovora s moderatoricama osvrnula se i na stanje književnosti u Hrvatskoj, konkretno na problem s kojim se brojne knjižnice susreću, a to je odbijanje čitanja domaćih autora.

- Mogu reći da osjećam da se u zadnje dvije, tri godine klima mijenja. Naime, iako je ranije bilo uvriježeno mišljenje „uzmi strani bestseller”, ljudi su vjerojatno osjetili da i u našoj zemlji ima darovitih pjesnika i pisaca. Pojedine knjižnice, poput ludbreške, njeguju kulturu čitanja domaćih autora i polako su, ulažući trud, došle do toga da im se javljaju ljudi koji kvalitetno pišu i koji žele svoju budućnost graditi u tom književnom miljeu. U tom smjeru treba nastaviti. - zaključuje autorica.

Za kraj spomenimo još kako je goste prije početka predstavljanja knjige pozdravio ravnatelj gradske knjižnice Stjepan Stjepić, večer svojom glazbom upotpunio Ivica Suvalj, a interpretacijom priča uljepšali Đurđa Kokanović, Katerina Zagorc i Aleksandar Horvat. Podršku autorici iskazao je i Tugomir Orak, predsjednik Varaždinskog književnog društva.

Sav prihod od prodaje knjige tijekom promotivne večeri u Ludbregu autorica je donirala u dobrotvorne svrhe.

Književnica Zdenka Čavić rođena je Koprivničanka. U rodnom gradu provela je djetinjstvo i mladost, pohađala osnovnu školu i opću gimnaziju. Fakultet je završila u Zagrebu, stekla akademsku titulu, a potom i diplomu Obrazovnog centra Ivora za kompjuterski grafički dizajn u Varaždinu. U Koprivnici danas živi i radi. Nisu joj strana tuzemna i inozemna putovanja. Svoje utiske i dojmove pretače u stihove i prozu. Pisanje ispunjava njezin život, a sama i ilustrira objavljene knjige. Članica je Matice hrvatske, Hrvatskog sabora kulture, Varaždinskog književnog društva, Udruge za promicanje kulture „Kvaka” i KUD-a Podravka. Česta je sudionica književnih manifestacija i programa vezanih uz književnost. Piše na štokavskom i kajkavskom narječju. Pjesme u prozi objavljivane su joj na svim relevantnim recitalima u Hrvatskoj, u književnim časopisima kao i na pojedinim hrvatskim i međunarodnim književnim portalima. Do sada je objavila četiri knjige, tri knjige poezije „Kaj vu meni”, „Dotaknuti srcem” i „Cipele od senja”, a objavom knjige kratkih priča „Niska crnih bisera” postaje i članicom Društva hrvatskih književnika Herceg-Bosne.

20

KULTURA

30. listopada 2020.

Posjetitelji uživali u pejzažima ludbreškog područja Suhi pastel. Akrilik. Ulje na platnu. Tehnike su to kojima se najviše voli koristiti ludbreška umjetnica Elvira Štabi prilikom slikanja svojih pejzaža.

Upravo su oni prvog vikenda u mjesecu krasili izložbeni prostor dvorca Batthyany.

Talent ove 45 – godišnje slikarice zamijećen je već u ranim osnovnoškolskim danima, kada su njene gotovo sve slike završavale na školskom panou ili su slane na natjecanja. Slikarstvom se pak aktivno bavi zadnjih 18 godina. Svojevrsni slikarski mentori bili su joj Jurica Varga, Mladen Marčec i Radmilo Mihaljević, a na svjetskoj razini njemački ekspresionisti.

- Obično stvaram pejzaže i to većinom pejzaže ludbreškog područja. Inspiraciju dobivam najčešće na putu prema Čakovcu gdje radim. Upamtim jutarnje zore i kasnije zalaske sunca i onda slikam po sjećanju. Kada sam počinjala svoje umjetničko putovanje većinom sam slikala suhim pastelom, ali evo sad prevladava akrilik mada se uvijek dobro malo vratiti u prošlost. prilikom otvorenja izložbe kazala je ludbreška umjetnica.

Elvira sudjeluje na raznim humanitarnim likovnim kolonijama u Hrvatskoj i inozemstvu.

-Druženje s drugim umjetnicima me obogaćuj jer meni je slikarstvo ljubav. Kad se nađemo tako na nekom druženju razmjenjujemo ideje i dobivamo nove ideje. To je također jedan segment koji utječe na naše motivacije i daljnje razvijanje ljubavi prema umjetnosti.- objašnjava Elvira.

Za svoje radove dobila je i brojne pozitivne likovne kritike.

- Meni je osobno najdraža kritika bila ona na jednoj likovnoj koloniji. Definitivno nije standardna likovna kritika, ali je meni posebno draga. Slikali smo u Paki i jedan čovjek u prolazu je sišao s traktora s kojim je prevozio drva i rekao: Ee ovo je super!

To je isto dokaz da svi možemo promatrati umjetnost, naravno, svatko iz svog kuta, ali ne treba se libiti dolaziti na izložbe jer uvijek se može nešto saznati i poimati nešto novo. - kaže ludbreška umjetnica koja uz sve navedeno uspješno vodi i likovne radionice te organizira razne izložbe u sklopu Likovnog udruženja Ludbreg čija je predsjednica od 2003. godine što joj je posebno drago.

Spomenimo još kako je prvu samostalnu izložbu imala 2008. godine i od tada samostalno izlaže u umjetničkim galerijama i na raznim manifestacijama.

-Do sad sam imala dosta izložbi ovdje u Ludbregu, i skupnih i samostalnih, stoga je vrijeme za otići predstaviti se malo dalje, možda i preko granica. najavljuje Elvira Štabi, a mi joj u tome želimo puno uspjeha.

Aleksandar Horvat primio nagradu za kratku priču na kajkavskom “Lero” Matičin književni natječaj 2019. “Turopoljska poculica” bio je uspješan za ludbreškog kajkavskog autora Aleksandra Horvata koji je primio nagradu za svoju kratku priču na kajkavskom jeziku naziva “Lero”.

Natječaj za “Turopoljsku poculicu” za kratku priču pisanu na kajkavskom jeziku ili hrvatskom standardnom jeziku raspisan je 15. rujna 2019., a trajao je do 25. prosinca 2019. godine.

Na natječaj je pristiglo 25 radova iz cijele Hrvatske: Zagreba, Slavonskog Broda, Oroslavja, Velike Gorice, Siska, Opatije, Novog Marofa, Delnica, Kravarskog, Ludbrega, Virovitice, Kobilića, Dugog Sela, Rijeke, Gradeca, Gerova, Kaštel Kambelovca, Vrbovca.

Prosudbeno povjerenstvo u sastavu predsjednice prof. dr. sc. Bernardine Petrović i članova Đurđe Parać, prof. i Božidara Prosenjak, prof. odabralo je po jedan najbolji rad na kajkavskom odnosno standardnom hrvatskom jeziku te izabralo još četiri rada (dva na kajkavskom i dva na standardu) koji su ušli u uži izbor.

Po tradiciji, proglašenje i predstavljanje autor trebalo se održati u ožujku ove godine, no zbog svima poznate epidemiološke situacije ono je otka-

zano, a rezultati objavljeni tek krajem rujna.

- Raduje me da sam ovih dana saznao da sam dobitnik jedne od nagrada za kratku priču na kajkavskom, "Lero". Danas je poštom stigla i prekrasna suvenirska izvedba Turopoljske poculice te pregršt dobre kajkavske literature. - poručuje Aleksandar Horvat i dodaje kako je na "Turopoljskoj poculici" sudjelovao dvije godine za redom bez uspjeha.

- Evo treće sreće, dobar dodatak prekrasnom jesenjem danu. Povremene nagrade ne znače slavu, ali su dobri putokazi na razvojnom putu. Zahvaljujem velikogoričkom ogranku Matice hrvatske i njihovom prosudbenom povjerenstvu. - zaključuje.

KULTURA

30. listopada 2020.

21

Izložba

"Od bakine kuhinje do prostrtog stola" Kulturna baština nositelj je identiteta određene ljudske zajednice, podsjetnik je na prošlost, ali odražava se i na suvremenost.

U udruzi "Žene iz Centra svijeta" to jako dobro znaju i upravo zato baštinu žele što bolje zaštititi i sačuvati za buduće naraštaje, a organizacijom raznih događaja promovirati njezinu vrijednost.

Posljednji takav održan događaj bila je izložba "Od bakine kuhinje do prostrtog stola".

Tema izložbe održane početkom listopada bila je hrana – njezina priprema i konzumiranje u ludbreškom kraju u vremenu od početka prošlog stoljeća pa gotovo do naših dana. Otvorenje izložbe zbog epidemioloških mjera održano je u Dedekovom dvoru.

– Zahvaljujem entuzijasticama iz udruge Žene iz Centra svijeta koje su organizirale ovaj događaj, kao i svima koji su podrška u organizaciji – rekao je Antun Šimić, predsjednik Gradskog vijeća Grada Ludbrega koji je izložbu otvorio.

Okupljene je pozdravila i Ana Katana, predsjednica Udruge, a u sklopu otvorenja pjesme su čitali pjesnici Ljubica Ribić i Aleksandar Horvat dok su glazbeni program izvele Pajdašice. Svojim likovnim radovima predstavili su se i korisnici "Ludbreškog sunca". Za postav izložbe pobrinula se članica udruge Biserka Kutnjak. Podsjetila je da prvi tragovi naselja Ludbreg sežu još iz predhistorijskih vremena. U oblikovanju grada, kakvog danas poznajemo, kroz povijest, od 14. stoljeća nadalje sudjelovale su i brojne plemićke obitelji, od kojih su posljednje tragove ostavile obitelji Erdody u 17. stoljeću i Batthyany od kraja 17. stoljeća do prve polovice 20. stoljeća. Položaj Ludbrega na razmeđi putova

koji su vodili na sve četiri strane svijeta, obilježio je grad i kao značajno trgovište.

- Danas Ludbreg čini 13 naselja, koja su kroz povijest živjela tradicijskim, ruralnim životom.

Međusobni utjecaj vlastele i građana s jedne strane i vrijednih seljačkih zajednica s druge strane, prožimali su se i oblikovali sve oblike života kroz protekla povijesna razdoblja – od arhitekture, stanovanja, privrede, odijevanja i prehrane. Postojale su dakako razlike, nekad više ili manje vidljive, da bi danas bile gotovo neprimjetne – pojasnila je Biserka Kutnjak.

Na izložbi su pokušale prikazati samo jedan od važnijih segmenata svakodnevnog života, a to je prehrana.

- Mogućnosti, navike i jelovnici plemića, građana i seljaka nikada nisu bili identični, ali su utjecali na druge. Na primjer, u izboru namirnica, dućanskom priboru, pripremanju obroka i prostoru za blagovanje i slično.

U seoskom domaćinstvu priprema hrane bila je ženina briga.

Kuhalo se u kuhinji, koja je obično bila najveća prostorija u kući u kojoj se mogla okupiti cijela obitelj. Obično su se pripremala tri obroka dnevno – doručak, ručak i večera – rekla je Biserka Kutnjak. Naglasila je kako su namirnice većinom bile domaće proizvodnje: mlijeko, sir, vrhnje, putar, povrće i voće, kokoši, svinje, telad, od žitarica pšenica, zob, ječam, heljda i kukuruz.

- Kuhalo se uglavnom jedno jelo u velikim metalnim ili zemljanim posudama na štednjaku u kuhinji, a kruh se mogao ispeći i u krušnoj peći. Pekao se obično jednom tjedno i trajao po nekoliko dana – kazala je B. Kutnjak te dodala kako je danas to gotovo pa nemoguće.

- Priprema hrane za nekoliko dana bila je sasvim uobičajena kao i blagovanje za velikim stolom, ponekad prekrivenim stolnjakom, uz kojeg su sjedili obično samo muški članovi obitelji dok bi žene jele stojeći iza njih.

Starci i djeca sjedili su za posebnim manjim stolom. Hrana se služila u jednoj zdjeli iz koje su svi uzimali najčešće drvenim žlicama – pojasnila je Biserka Kutnjak. Vremenom taj se običaj mijenjao i u uporabu ulaze tanjuri i zdjelice napravljeni od drva, metala ili grube keramike i metalni pribor za jelo.

- Namirnice su se kupovale direktno od seljaka ili na sajmovima kao i u manjim trgovinama i mesnicama. Uz domaće mesne prerađevine koristilo se i meso divljači i ribe. Uz već spomenuta tri obroka uvode se ponekad i dva međuobroka – između doručka i ručka, ručka i večere.

Tada se obično posluživala kava, čaj ili liker uz male sendviče ili slastice. Za to se također koristio i poseban pribor kao što su porculanske šalice, tanjuriće i staklene čašice, dok se u većim čašama različitih oblika posluživalo vino uz glavne obroke – rekla je Biserka Kutnjak. Napomenula je kako je postojala i jedna razlika vezana uz praksu pripreme hrane.

- U seoskim obiteljima vještina i način pripreme jela prenosila se usmenom predajom, odnosno podukom, unutar obitelji, od bake i majke na kćer i unuku ili snahu. U plemićkim i gradskim domaćinstvima bilo je uvriježeno korištenje kuharica – knjiga ili bilježnica s receptima, često i iz drugih kuharskih sredina. Svi ti običaji i praksa nisu samo ostavili svoj trag u sjećanju starijih generacija već i u predmetima izloženima na ovoj izložbi. Nastojali smo tako oživjeti dio povijesti ludbreškog kraja i potaknuti sebe same da i u svom domu među obiteljskim naslijeđem nastavimo tragati za fragmentima tradicijske baštine – poručila je Biserka Kutnjak.

Inače izložba "Od bakine kuhinje do prostrtog stola" treća je

u nizu izložbi održanih u Bakinoj hiži. Sve je krenulo 2018. godine izložbom "Priča iz bakinog ormara", a nastavljeno 2019. godine izložbom "Blago iz bakine škrinje". U sklopu izložbe osim predmeta predstavljena je i kuhinja kakva je bila korištena u raz-

doblje između 1930. i 1960. godine, a koja je kao stalni postav izložena u komori u sklopu Hiže i dio je fundusa prikupljenog u Udruzi. Žene iz Centra svijeta sanirale su preko tisuću predmeta od drva, alata, starih zanata i tekstila.

22

SPORT

30. listopada 2020.

Završena Kros liga Posljednje listopadske srijede završilo je treće izdanje Kros lige. Natjecanje je vrlo uspješno organiziralo Športsko rekreacijsko društvo BSV Ludbreg. I organizatori i natjecatelji imali su sreću jer prekrasno vrijeme bilo je za vrijeme većine utrka, a samo četvrta održana je po nešto lošijem vremenu.

U seniorskoj kategoriji nedodirljiv je bio Zoran Križanić koji je pobijedio u svih šest utrka, a postigao je i rekord staze koji sada iznosi 19.01. Drugo mjesto pripalo je Melku Ciglaru, a treće Tihomiru Cenku. Kod seniorki najbolja je bila Ines Balog, drugo mjesto pripalo je Evi-Mariji Jalšić, a treće Renati Ledinko. U kategoriji veterana pobjednici su Mario i Dubravka Horvat, a u kategoriji veterana 50+ najbrži je bio Dragutin Gašparić. Zbog covid situacije medalje i pehari najboljima dodijeljeni su na Otoku mladosti odmah po završetku posljednje utrke.

(D. Vađunec)

Sara završila sezonu i okreće se novim pobjedama Početkom tjedna imali smo prigodu ugostiti zlatnu olimpijku Saru Kolak. Proslavljena ludbreška sportašica spremala se za odlazak na gotovo dvomjesečne pripreme u svoj Oslo, pa je navratila. Kao i uvijek dobro raspoložena.

- Malo sam doma, a više na sve druge strane. Malo sam kod bake na mlincima, malo kod roditelja na sarmi. Uživam. Već imamo stanku od gotovo mjesec i pol, ne brojim, ali sad idemo „malo delat” – kazala je Sara.

Koronavirus preokrenuo je sve naopačke.

- Naravno, cijeli kalendar natjecanja sada izgleda drugačije. No, ne da mi se više o toj temi, ljudi idemo pričati o nečem drugom – kaže Sara.

Slušamo ju i pitamo kakva je sportska godina ova 2020.?

- Mogli ste pratiti preko livestreama. Bilo je nešto natjecanja i u Norveškoj, Poljskoj, Češkoj, Njemačkoj. Sudjelovala sam na mitingu u Poljskoj gdje je bačen fantastičan hitac od strane Vettera, skoro je prebacio stadion. Dobro da nije pogodio nekog od sudaca.

Trener Thorkildsen mi je poslije rekao da sam imala veliku sreću da sam to vidjela iz neposredne blizine. A, taj Nijemac zaista je pristupačan, želi pomoći, a kratko je prokomentirao da je ovo natjecanje za njega samo trening, a takav hitac, nevjerojatno! Na takvim daljinama sile "trgaju" tijelo, a on ostao čitav – kaže nam Sara uz smijeh.

U idućoj godini najveća joj je želja da se život vrati u normalu.

- Dobro se osjećam, glavno mi je da dobro treniram. Najveća želja mi je jasno dobar nastup na Olimpijadi u Tokiju. Nadam se zdravlju i dobrim rezultatima. Ludbrežanima pozdrav i držite se – zaključila je naša zlatna Sara, a mi joj želimo sve najbolje u idućoj godini i da nam priušti još nezaboravnih trenutaka.

Neven Jerbić

SPORT

30. listopada 2020.

23

Dražen Crnković na čelu "Podravine" U nedjelju 18. listopada točno u 10:20 ludbreška Podravina dobila je sedmog predsjednika u novom tisućljeću – Dražena Crnkovića, uglednog gospodarstvenika i ljubitelja sporta.

Na redovnoj izbornoj skupštini za dopredsjednike su ponovno izabrani Ervin Horvat i Franjo

Beser, a izabran je i Izvršni odbor. Prihvaćeno je i izvješće o radu u prošloj godini kad se prihodovalo i potrošilo oko 430.000 kuna, a ove će se oko 300.000. Četrdesetak skupštinara moglo je čuti i od strane predsjednika ŽNS Varaždin Nenada Horvatića koliko ovaj klub znači Savezu i kakvim ga smatraju. Kroz dvije sezone ujedinit će se Treća liga na nivou države i Ludbrežani se smatraju jednom od najboljih i najizglednijih opcija da igraju u tom rangu natjecanja. Nakon Skupštine novi predsjednik s bogatim sportskim životopisom Dražen Crnković rekao nam je što želi učiniti od ludbreškog trećeligaša u svom četverogodišnjem mandatu.

- Od Podravine želim stvoriti centar nogometnih zbivanja u regiji, da kroz Školu nogometa stvaramo igrače za prvu ekipu, da se s užitkom dolazi na stadion, da vratimo slavu od prije nekoliko godina kada se Rijeka do za-

dnjih trenutaka borila za prolaz u kupu. Istaknuo bih i razne vidove pomoći koje nam daje ŽNS Varaždin na čemu im od srca zahvaljujem. Od našeg kluba že-

limo stvoriti "brand", klub koji u svim ligama u kojima nastupaju njegovi igrači želi biti pri vrhu.

Nemamo suludih ambicija, ali dat ćemo sve od sebe da razvese-

limo svoje navijače – poručio je Crnković.

Lijepo je bilo čuti da klub želi biti pri vrhu, vrijeme je.

Neven Jerbić

Mario Kovačević na čelu "Plavih bluza" Na čelo trenerske struke u ludbreškom trećeligašu Podravini zasjeo je Mario Kovačević. Ovdje je već bio kao igrač 1993. godine kada je stigao iz ratnog Sarajeva.

nosti iz Hodošana, a u inozemstvu u Nafti iz Lendave. Igrao sam i nekoliko sezoni u europskim natjecanjima, zadovoljan sam svojom igračkom karijerom – kaže Kovačević.

- Meni je Ludbreg iz tog doba ostao u lijepom sjećanju. Dobri ljudi sa srcem i dušom. Iako je stadion bio derutan imali smo niz lijepih trenutaka, posebno bih istaknuo sjajnog oružara Janka. Kao igrač sam nakon toga bio i u Varteksu, Slaven Belupu, Međimurju, drugoligašu Buduć-

Poznato je i trenersko ime.

O

dabrati najbolju petorku KK Grafičar iz razdoblja 1990. - 2000. godina izuzetno je težak zadatak. Ponajprije jer su se u tom razdoblju čak tri generacije košarkaša natjecale koja će imati bolje rezultate. Nekoliko varaždinskih košarkaša ostavilo je vječni trag, pa smo morali staviti niz kriterija da netko na samo pet raspoloživih pozicija prevagne.

Valja istaknuti da je ovo sport bogate tradicije u Ludbregu, za nešto više od dvije godine obilježit će se 50 godina organiziranog bavljenja tim sportom u našem gradu kao i 30 godina koliko će ludbreška tvrtka Grafičar biti uz klub.

Krenimo s pozicijom broj 1, odnosno playmakerom. Oni su duša ekipe, motor, glava. Od njih sve polazi, s njima se rađa i umire. Tu krucijalnu poziciju u razdoblju 90'-00' punilo je nekoliko sjajnih igrača. Spomenut ćemo devetoricu.

Na početku devedesetih tamo je dominirao varaždinsko pojačanje Bojan Božović.

Izuzetna inteligencija krasila je ovog kasnije veterinara. Velika borbenost, odličan u obrani, vrlo dobar u „krađi lopti“. Mladen Kolak legendarni je igrač Zadrugar Hrastovsko vs Nova koji je također kao i Bojan bioVes

- Još dok sam igrao u Međimurju počeo sam raditi s limačima. Prošao sam tamo sve kategorije kao i zatim u varaždinskom Varteksu. Zadnje dvije sezone proveo sam u Poletu iz Svetog Martina na Muri. Ustvari, nikad dio velikih uspjeha Ludbrežana. Još bolji „scorer“ nego organizator, samim time ličio je na zadarski tip „playa“. Damir Potočnik bio je zahvalan tip igrača, na njega si uvijek mogao računati, no ozljede su dosta utjecale na njegovu obećavajuću karijeru. Bruno Pavković bio je igrač tempa, nešto kao i Darko Pahlić u KK „Zadar“.

Ljevoruk i nezgodan, pogotovo u prodoru. Petrijančan Goran Svaty pokazao je samo dio onog što je mogao. On je uz doradu mogao biti vrhunska kvaliteta.

Brz, eksplozivan, dobra duša.

Kratak staž u ovom razdoblju imali su na toj poziciji ugledni gospodarstvenici iz Varaždina, Dražen Cesar, legendarni trener te Goran Lučev, koji je ukazivao na svoj potencijal, no poslovne obveze i još neki faktori utjecali su na kratkoću njegovog boravka u Ludbregu.

Pa tko je taj deveti? Deveti, i po svim kriterijima najbolji je Željko Novota. On je u ranoj dobi sa samo 16 godina, tamo 1996. godine, postao standardni član ekipe. Izuzetno čvrst, brz, precizan. Nije ni čudo da je svoju odličnu igru potvrdio igrajući u zagrebačkim klubovima. Kasnije u Americi stvara i nevjerojatnu poslovnu kari-

nisam bio slobodan kao trener, uvijek sam imao ponude na stolu – otkriva Kovačević.

Stigao je iz Martina na Muri, a tamo je otišao donedavni trener Ludbrežana Matija Kristić. Kako komentirate tu „rošadu“, da to nazovemo šahovskim rječnikom?

- Novi predsjednik Crnković bio je uporan i postigli smo dogovor. Treća liga nije šala, svaki svakog može dobiti, i za bodove jeru i trenutno živi američki san. Valja istaknuti da je na toj poziciji igrao i Davor Krleža, a veliki Luka Siladić tada je samo počinjao s karijerom. Na poziciji „dvojke“ odnosno point guarda, samo su dvije prave opcije u tom razdoblju, klasni šuteri.

Goran Križanić izuzetno je kvalitetno izvršavao zadatke na toj poziciji, vrlo dobar u „tricama“, prvi u kontri. Dio velikih uspjeha. No, na toj poziciji ipak ćemo staviti Sinišu Besera. Nikad nije promijenio klupske boje. Početkom devedesetih čak je igrao u zagrebačkim prvoligašima. Izrazito skočan, fenomenalan u šutevima sa svih udaljenosti. Neki kažu da u obrani nije bio toliko dobar kao u napadu, no navest ću kao primjere Dražena Petrovića i Jamesa Hardena, jesu li oni igrali fantastičnu obranu?

Uglavnom Siniša je bio igračka avangarda, igrač koji da toliko nije volio svoj Ludbreg mogao završiti mnogo dalje u košarkaškom svijetu.

Na poziciji trojke, bili su tih godina od istaknutijih skočni i čvrsti Mezga, precizni Grabarić, no moramo se držati faktografije, možda će neki osuđivati, ali mislim da je ipak čovjek Bukovčan VB vs Zadrugar imena Neven Jerbić dao najviše

zaista treba puna koncentracija i dobra igra. Želimo biti konkurentni. U svakoj utakmici krećemo na neriješeno, a nadamo se pobjedi – kaže Kovačević.

U ovom tisućljeću Mario je petnaesti trener na toj poziciji.

Neki su bili i po nekoliko mandata. Nadamo se da će se taj trend okrenuti. Igračima Podravine mnogo sreće u nastavku prvenstva i Županijskom kupu gdje su izborili nakon drugo vremena polufinale, nakon neočekivane drame u Jalžabetu.

Neven Jerbić

Ekipe desetljeća IX na toj poziciji. Statističko podupiranje ide u vidu podataka; tri puta najbolji klupski strijelac, jednom i skakač. Sa suigračima dva puta podigao pehar prvaka Lige. Na poziciji „četvorke“ malo iznenađenje. U tih deset godina tu poziciju su punili i snalažljivi Juras, čvrsti Bačani, Papp, no dat ćemo prednost čovjeku koji je igrao početkom tog desetljeća.

Profesor Davor Ranteš bio je klasa za koju se znalo na području bivše države. Imao je čak i poziv današnjeg euroligaša Crvene Zvezde. Čvrst, precizan, dovoljno visok, elegantan. Jedan od najboljih igrača koji je igrao u ovim krajevima. Na poziciji „petice“ bilo je mnoštvo zanimljivih i dobrih igrača. Od Ervina Horvata, čiji su čvrsti blokovi stvarali ogromnu prednost u pick&roll igri, Hrešća koji je bio stabilnost pod koševima, dovoljno brz da bude i koji puta prvi u kontri. Robert Posinovec Berta još jedno varaždinsko pojačanje, bio je ovdje prekratko, no njegovo bogato iskustvo koje je donio iz KK Zagorje bilo je inspirirajuće. Omiljen kod svih.

Kristijan Kokolek, bio je vrlo dobar centar s dušom šutera.

Imao je i iskorak u zagrebačkog drugoligaša Bosco. Igrao do poznih igračkih godina.

Nenad Gadže već kao petnaestogodišnjak bio je targetiran kao dugoročno rješenje pod košem. Čak je bio i u zagrebačkoj Ciboni. Davor Vrabec bio je ogroman potencijal, no malo je prekasno počeo s košarkom. Uz tehničku doradu ne znamo gdje bi mu bio kraj.

Dakle, najbolji centar tog desetljeća je Igor Dijanošić. Taman čvrst koliko treba, taman precizan. Na njega si uvijek mogao računati kada se utakmica lomila. Donio veliko iskustvo iz KK „Zagorje“. Kasnije bio i košarkaški strateg.

Znači petorka; Novota- Beser- Jerbić- Ranteš- Dijanošić. Uz maksimalno treniranje ekipa po vrijednosti od sredine prema vrhu današnje Prve lige.

A trener? Bez dvojbe Zdravko Kranjec, veliki stručnjak koji je nažalost umro sa samo 39 godina. No, život i ludbreška košarka moraju dalje.

Neven Jerbić

24

ACO PIŠE

30. listopada 2020.

Vučitelke i vučiteli

Denes sam ze sebom lamentiram kak neje lefko nekoga nekaj nafčiti. Imaš tak tupaste ljude kaj čim jim više tumačiš, menje razmeju. Bole se splati sam nekaj napraviti, kajti dok ti njega nafčiš - več si zdavnja fertik z poslom. No istina je, če se znanje ne prenese onda ili ti ne razmeš vučitela ili vučitel dobro ne vuči. Kaj je od toga dvojega točno se vidi po tomu kaj ti vučitel vdrapi kolca i onda se ta dilema v šubu razreši. Ali idemo malo po redu.

Još den denes čujemo stare mudre penzionere govoriti da je živlenje najvekši i najstareši vučitel. To je istina. Negda dok je naša kosmata Erika plandovala tu po goricama, vu to vreme su se pojavili prvi ljudi.

Nesu imeli nikakvoga vučitela, sem živlenja. Morali su biti jako dobri đaki kajti je ne bilo ocjeni i ispitov.

Dok bi čovek videl, na priliku, voka (neje ga bilo vu to vreme, ali sam ga za potrebe ove lamentacije tu smestil) i išel naivno glet kaj je to za zver, of bi ga pojel namesto da mu da keca z prirode i društva. Onda su se vsa rodbina od toga pojeđenoga nafčili da se od toga voka ima bežati proč kolko te noge nosiju. Dok su tak bežali, vuz put su se kojekaj drugoga nafčili: da i vok more fletno bežati, da z bosom nogom ne smeš stati na oštri kamen ili drvenu špranju, da nemreš bežati po vodi, nafčili su se plavati, da nemreš preskočiti jarka, da vok prime onoga koji je najsporeši, da z dokšim nogama brže bežiš... I se to v par minut, i fizika, i kemija, i priroda i društvo. I onda su se na svoji koži nafčili da če si vuni po dežđu da si moker kak nosorog, a v pećini ti je čist v redu. Nafčili su se i da of vok ima oštroga zoba pak su i sebi napravili nožeka od kamena, nafčili su se da bobice ne grizeju, da si od nekojih sit, od nekojih dobiš driskavicu, ali da od nekojih hmerneš. Dok su imeli životnoga fakulteta onda su pokapčili i težeše nauke. Dok je grom tresnul v šumu pak je Erikin pajdaš ostal zacvikani i zgorel je, skužili su da je pečeni nosorog fineši nego sirovi. A najmudreši je onda čekal dok grom pak nekaj vužge kaj je goreču granu fkral i kaj su ognja hranili v pečini.

Vu to vreme su valjda zmislili i požarnoga kaj je pazil da ogenj ne zagasne. Najvažneše znanje od sega je bilo da se čovek nafčil gledati okoli sebe i misliti ze svojom glavom, pak vse kaj mu je priroda pokazala ponoviti če mu je bilo od kakve potrebe.

V jeno vreme je več tolko toga čovek pobral i zeznal od prirode, da je počel to kombinirati pak su nastali izumitelji koji su nekaj novoga zmislili, a da to još nigdo ne nigdi videl, na primer, kolibu. Nema veze kak su išle se te revolucije, važno je da se je ljudsko znanje tolko povečalo da je ne imelo smisla puščati ljude da sami ideju probat jel bu jih vok pojel ili ne. Pojavili su se ljudi koji su celi život svoje znanje kupčali v svoji glavi i onda su mlade ljude v napri nafčili da jih vok poje, da je pečeno meso bolše od sirovoga, da kamilica pomaže betežnima, da pod strehom dežđ ne curi, da se f kmici ništ ne vidi i tak dale i tak bliže. I onda su mladi ljudi v život krenuli tak kaj su več znali vse kaj za početek trebaju znati, a za kaj su njihovi pretki ginuli da bi zeznali.

Dale po redu dojdemo v nekakvo civilizerano doba. Zamislimo selo do sela. Vu selu sto ljudi, dvajsti pet dece, tri važne persone: svečenik, doktor i vučitel. Če ste me razmeli kaj sam prije napisal onda je jasno da su te si tri nekakvi vučiteli. Ali zišlo je da su ljudi hmirali od koječega pak se je jen vučitel specializeral za vračstva, ali je morti ne znal, recimo odojka speči ili veša oprati. Doktori su bili zaduženi kaj pomoreju preživeti ljudima koji su se ne v živlenju nafčili pobeči od vuka, oprati si roke, z koje strane se pili grana, i druge stvari kaj su jim mogle naškoditi. Svečenik jih je moral paziti od sikakve sekiracije kajti se ljudima teško i vučiti ali i nositi se ze svojim neznanjem radi

kojega jim je pogosto glava bila v torbi. On jim je daval mir, ufanje i vučil jih je da jen drugomu moraju pomoći, da su skupa jakši, a če zide na hudo da bu vse na kraju zišlo na dobro. A of treći, generalni vučitel, on je moral znati vse. On se je od najraneše mladosti bavil z decom, vučil jih je govoriti i pisati, delati stvari, vučil jih je praksu (i ono o vuku), on jih je pripravljal za živlenje takvo kakvo je. Cilj je bil da saki more preživeti sam i pomoči familiji, se do svoje smrti, a če kaj krene na krivo, tu su doktor i svečenik, a če bu se dobro morti postane kaj važnoga od njega.

Ti negdašnji vučiteli su bili vu selu cenjeni ljudi, če je bila kakva frka se je reklo “idi pitat vučitela”, kajti on je znal misliti, če je ne bilo odgovora on ga je iskal i našel, če ga ne bi našel bi ga zmislil, znanje je bilo njegov materjal, on se z tem znal služiti. Dok bi se moži zbili i posvadili, vučitela su zvali kakti suca, kajti su sami ne znali niti zakaj su se skubli, a kamoli gdo je imel praf. Neretko su takvi selski vučiteli bili celi ekstra, čak i umjetnički navudreni, znali su knige pisati, slike crtati, kojekaj drugoga spretnoga i lepoga napraviti i to jim je davalo onu poštenu titulu najspametnešega čoveka v selu.

Po vremenski crti dale, ljudsko znanje se je tak preširilo da skorom več znamo nego kaj ne znamo.

To vreme koje je došlo je pregazilo selskoga vučitela kajti se takvo znanje nemre v jeni glavi čuvati. Sela su postala gradi, dece je bilo se više, ali čovek se nafčil organizaciju, decu su podelili v razrede, vučitele po struki, a škole po pameti kaj ju more čovek prijeti. Oni koje je vuk pojel v prvem razredu nigdar nisu došli do fakulteta. Takva je logika stvari.

E, ovo moderno školanje nazaj ima kakti “selskoga vučitela” koji decu vuči se po redu, ali on se več tak ne zove. Muški su v moderno vreme na retkoma z malom decom, ve su to vučitelke, i nesu selske nego su “vučitelke razredne nastave”. One decu vučiju se one prve stvari (od voka i dežđa nadale, 2+2=4, izvoliš, hvala, molim, oprosti...) i to prve četiri lete. Onda ih prevzemaju vučitelke i vučiteli kaj su se specijalizerali za pojedine segmente živlenja: kaj znaš zračunati (matematika) jel imaš za gemišt (kemija), da si na to zapopevaš (glazbeni) i potlam se znaš vrnuti doma (geografija).... Srednja škola i fakulteti, to je se super ekstra za one kaj bi denes zutra mogli biti vučiteli. Ali to znate.

Nekaj drugo bi lametiral, ali ne znam opče kak bi to postavil. V mojemu živlenju se je jedna važna stvar premenila. Još dok smo mi hodali v školu bila su takva vremena da su postojali, kak bi se to reklo, zločin i kazna. Če si kakvoga kvara v školi napravil si dobil za vuho. Bilo je tu packi, po riti dobiti, ili ono najgorše - dok bi te vučitel zaskubel za fakinlajsne ili pokumporte (njem. Backenbart - zalisci). To smo v glavnem muški dobivali za pokoru dok smo ne napisali zadaču ili smo se ne nafčili kaj je trebalo. Još jena stvar je bila, da si doma moral biti tiho, kajti če si rekel da si v školi dobil fasunga, su te doma još po drugi strani fasovali zato kaj si v školi sramotu delal.

Kajti, če su te zaskubli, sigurno si nekaj bil kriv.

Denes su došla drukša vremena. Vučiteli su više ne zakonodavna i izvršna vlast. Bilo kakvi hudi pogled spram detetu, ili morti samo mrmljanje v bradu bi

moglo rezulterati da v školu za pet minut (jer dete ima mobitela) dobežiju, mama, japa, stareši brat i sosed kaj je slučajno vu to vreme bil pri njima, da vidiju gdo je i zakaj njihovoga bezgrešnoga anđela krivo pogledal.

Malo pretiravam? Je, a gle, došli smo vu fazu da je nasilje više ne v modi, nikakvo, samo smeh i veselje. Ja se z tem slažem i zagovaram mira pre hiži i v razredu.

Negda je bilo da je dete išlo petat peč, speklo se i više je v budučnosti ne petalo niti zdenu. Denes ga moraš samo z cukorima mamiti čim dale od peči, i pitanje je gda se bu sejeno spekel i onda se bu čudil kak picek glisti. More se i tak, ali neje lefko. Dok dete zna celu pesmicu na pamet onda ga tri put podragamo po glavi, to je nagrada, lepo mu je i ugodno i si su veseli.

I vučitelka, i dete, i ravnatel, i starci. Ali če ne zna, ne smemo ga malo zaskupsti, kaj mu bar na čas ne bi bilo lepo i ugodno. Mi smo zabili gledati v prirodu kak su negda naši preci delali. Da nesmo zabili, bi vidli kak životinje svoju decu vučiju, po lepem i po dobrem. Ali životinje su primitivne, “mi smo civilizirani”, nema nasilja, pak se pitam kaj je to zapraf nasilje. Zakaj onda kriminalca koji je peneze fkral (kaj je ne nasilje) zapiramo v rešt (kaj je nasilje) mesto da ga pustimo po livadi bežati i leptire naganjati?

Tak da, glečte, prešli smo tu fazu da vučiteli decu smeju šupkati, dapače da ne smeju i to je čistam vredu.

Z tem se slaže i saki vučitel, i nek tak bu od ve pak za navek. Ali ono kaj ja mislim, je da denešnji vučiteli delaju velikoga i teškoga posla, ja sam na njihovoj strani, i mislim da roditelji nemaju kaj v školi delati, jedino dojti na roditeljski sastanak i pri hiži malo pomoči da se deca škole držiju i poštivaju vučitele. V denešnje vreme dok imamo prespametnoga interneta, po kojemu se sakojačko ljudsko znanje deli, a deliju ga i oni koji nekaj znaju i koji misliju da znaju, v to denešnje vreme si saki dozvoli kaj bu doktor, političar, vučitel, župnik, advokat, sudec… ajte, hote tam. Da se v se razmete gde bi vam bil kraj. Lepi moji, če več niste, pustite vučitelima nek budu vučiteli, i najte jim hodat pamet solit v školu, a posebno ne če su vučitelka ili vučitel z vašim detetom više nek vi (spanje po noči se ne računa). Ja mislim da za sakoga mater i japu vredi - kakvi ste vi spram vučitela vaše dece, takva budu vaša deca spram vam dok vam sede glavu pokrijeju.

Provereno.

A inače, dok se zmislimo saki svojega najdražjega vučitela, zapleščimo jim sima, makar i onlajn, jer mi koji smo z škole zdavnja zišli denes smo to kaj jesmo, dobrim delom njima za falu. Z neba nam je nikaj ne samo opalo, a rodili smo se goli i bosi.

Piše: Aleksandar Horvat Idući broj novina izlazi 30. studenoga 2020.