LIST GRADA LUDBREGA BE SPL AT NI PRIM JER A K
23. prosinca 2020. BROJ 164 / GODINA XV.
SR ETN I BL AGDA N I!
2021. GODINA
Grad Ludbreg u 2021. godini u samom srcu grada dobit će novu turističku atrakciju.
Str. 4.
VIRTUALNA IZLOŽBA
Početkom mjeseca osmišljena druga virtualna izložba u organizaciji Centra za kulturu i informiranje „D. Novak”.
Str. 18.-19.
NK PODRAVINA
Protekla godina bila je turbulentna na svim životnim područjima pa tako i na sportskom planu.
Str. 23.
2
INFORMATOR
23. prosinca 2020.
Uređenje perivoja dvorca
Grad Ludbreg
Božićnice umirovljenicima, osobama slabijeg imovnog stanja, darovi najmlađima Grad Ludbreg i ove godine dodjeljuje “božićnice” umirovljenicima i osobama slabijeg imovnog stanja, a čija mirovinska ili druga primanja iznose do 1500 kuna. Iznos jednokratne pomoći povodom božićnih blagdana iznosi 200 kuna.
Prema projektu arhitektonskog ureda specijaliziranog za krajobraznu arhitekturu Zeleni ured d.o.o. iz Zagreba pristupilo se nastavku uređenja perivoja dvorca u središtu grada. -Prema priloženoj slici iz 1859. godine vidljivo je da je park nekada bio zapadno od dvorca (između Gundulićeve ulice, Trga slobode i Ulice P: Zrinskog) te da smo se pri rekonstrukciji parka prije nekoliko godina vodili upravo skicama nekadašnjeg baroknog perivoja – objašnjava gradonačelnik D. Bilić.
Do danas, 23. prosinca uručeno je 236 “božićnica”. – Kao i svake godine tako i ove godine, unatoč situaciji, odlučili smo poslati poruku našim umirovljenicima da su dio naše zajednice. Ove godine iz gradskog proračuna dodjeljujemo po 200 kuna po umirovljeniku. – rekao je ludbreški gradonačelnik. Dodaje kako se razmišljalo o drugom obliku isplate, obzirom na situaciju, no oni bi bili teško provedivi. – Mnogi od njih ne vladaju suvremenim tehnologijama tako da smo ovu akciju odlučili odraditi kao i prijašnjih godina, ali uz pridržavanje mjera – rekao je gradonačelnik Dubravko Bilić. Isplata se vrši ispred prostora gradske uprave Grada Ludbrega, Trg Svetog Trojstva 14 na točno označenom mjestu do srijede 23. prosinca 2020. godine u vremenu od 9 do 14 sati. Umirovljenici i osobe slabijeg imovnog stanja s primanjima do 1.500,00 kuna isplatu jednokratne socijalne pomoći mogu ostvariti uz predočenje važeće osobne iskaznice ili druge javne isprave iz koje je vidljiv osobni identifikacijski broj – OIB. Grad Ludbreg započeo je i isplatu božićnica za studente. Njih 93 koliko ih se prijavilo ovih će dana na račun primiti iznos od 300 kuna u povodu božićno-novogodišnjih blagdana. Grad Ludbreg pripremio je i poklone za najmlađe stanovnike, one do 4. razreda osnovne škole. Prigodni paketi distribuirani su u Osnovnu školu Ludbreg te u tri dječja vrtića.
Katastarska karta iz 1859. godine
Ludbreg ponovo bilježi pad nezaposlenosti Krajem studenoga u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje, Područnom uredu Varaždin evidentirano je 3.876 nezaposlenih osoba, od čega u Ludbregu njih 312. Za Centar svijeta je to pad od 4,3% u odnosu na prethodni mjesec. Podsjetimo, Ludbreg je pad od 8% bilježio i u listopadu, a novi podaci pokazuju kako krivulja nezaposlenosti i dalje ima silaznu putanju. U ukupnom broju nezaposlenih osoba na području Varaždinske županije je 1382 muškaraca i 1494 žene. Proteklog mjeseca evidentirano je 414 novih nezaposlenih osoba te novih 35 osoba kao tražitelja zaposlenja.
Nakladnik: CZKI “D. N.“ Ludbreg Glavni urednik: Iva Havaić Sakač Grafički urednik: Miroslav Vađunec Redakcija: Branko Dijanošić, Iva Havaić Sakač, Matea Lukić, Dražen Vađunec, Neven Jerbić, Željka Namesnik, Ivana Dežić Kontakt: CZKI “D. Novak” Ludbreg, Trg Sv. Trojstva 19 Telefon: 042 / 306 130 Fax: 042 / 306 068 e-mail: ludbreske-novine@czkidn.hr iva.havaic@ludbreg.hr Tisak: Tiskara Zagreb
38 slobodnih radnih mjesta Na području Varaždinske županije tijekom studenoga prijavljeno je 540 slobodnih radnih mjesta, od čeka 38 u Ludbregu. Najviše prijavljenih slobodnih radnih mjesta je u obrazovnoj djelatnosti, prerađivačkoj industriji, trgovini, građevinarstvu te prijevozu i skladištenju. U studenom se zaposlilo ukupno 349 osoba što je 26,8% manje nego u proteklom mjesecu, ali 11,6% više nego u istom mjesecu prošle godine. Najviše osoba zaposlilo se u prerađivačkoj industriji, djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi, građevinarstvu, trgovini i obrazovanju.
Najtraženija zanimanja u Varaždinskoj županiji tijekom studenog bila su: • • • • • • • • • •
prodavač/prodavačica, čistač/čistačica, njegovatelj/njegovateljica djece, radnik/radnica na proizvodnoj liniji, odgojitelj/odgojiteljica predškolske djece, skladišni radnik/ skladišna radnica, telefonist/telefonistica, šivač/šivačica gornjišta obuće, kožarski radnik/ kožarska radnica, elektroinstalater/ elektroinstalaterka.
Najviše slobodnih radnih mjesta je u obrazovnoj djelatnosti
Natječaj za udruge otvoren do 31. prosinca 2020. Organizacije civilnog društva do kraja godine mogu se javiti na Javni natječaj za dodjelu financijskih potpora za sufinanciranje projekata/ programa u 2021. godini. U sklopu ovog natječaja organizacije civilnog društva svoje prijave mogu podnijeti za projekte kratkoročne, manje opsežne, uglavnom jednokratne aktivnosti u koje je uključen manji broj korisnika te koje se provode na području Grada Ludbrega. Trajanje projekta definirano je početkom i krajem projekta. Organizacije civilnog društva svoje prijave mogu podnijeti i za programe dugoročne, opsežnije, više aktivnosti u koje je uključen veći broj korisnika te koji se provode većinom na području Grada Ludbrega, a u manjoj mjeri na području Varaždinske županije, Republike Hrvatske i u inozemstvu. Trajanje programa može biti najdulje 12 mjeseci, zaključno do 31. prosinca 2021. godine. Najmanji iznos koji se može odobriti za projekte iznosi 1.000,00 kuna, a najveći 3.000,00 kuna. Za programe najmanji iznos koji se može odobriti iznosi 3.000,00 kuna, a najveći 30.000,00 kuna. Rok za podnošenje prijava projekata/programa je 30 dana od objave Natječaja, odnosno do 31. prosinca 2020. godine.
AKTUALNO
23. prosinca 2020.
3
20 gerontodomaćica brine o 120 korisnika
Temeljem Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava s Ministarstvom rada i mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Grad Ludbreg provodi projekt „Zaželi Ludbreg“. Grad Ludbreg je nositelj projekta, dok u svojstvu partnera nastupaju Hrvatski zavod za zapošljavanje Regionalni ured Varaždin, Centar za socijalnu skrb Ludbreg te Općine Martijanec, Sveti Đurđ, Mali Bukovec i Veliki Bukovec. Projekt zapošljava 20 žena na radnom mjestu gerontodomaćica koje skrbe o starijim, bolesnim i nemoćnim osobama. Cilj projekta je omogućiti pristup zapošljavanju i tržištu rada ženama iz ranjivih skupina te poticanje socijalne uključenosti i podizanje kvalitete života starijih osoba s područja regije Ludbreg. Ukupna vrijednost projekta je 1.815.150,00 kuna gdje je 100% iznosa sufinancirano iz Europskog socijalnog fonda u okviru Operativnog programa „Učinkoviti ljudski potencijali 2014.2020. Grad Ludbreg u listopadu je krenuo u provedbu projekta „Zaželi Ludbreg“. Partneri na projektu su Hrvatski zavod za zapošljavanje Regionalni ured Varaždin, Centar za socijalnu skrb Ludbreg, Općina Martijanec, Općina Sveti Đurđ, Mali Bukovec i Veliki Bukovec. Kroz ovaj projekt zaposlene su žene iz definiranih ciljanih skupina, ponajviše nezaposlene žene starije od 50 godina na radnom mjestu gerontodomaćica koje skrbe o starijim, bolesnim i nemoćnim osobama. - Ovo je zanimljiv socijalni projekt koji je u svom prvom dijelu u provedbi Gradskog društva Crvenog križa pokazao lijepe rezultate i utjecao na kvalitetu života uključenih i odlučili smo se i kao Grad prijaviti i zadovoljni smo što je projekt odobren i što smo njegovu provedbu započeli u ovom "novom normalnom" kada je pomoć potrebna više nego ikad – rekao je gradonačelnik Dubravko Bilić.
Središnji problem koji će se riješiti projektom odnosi se na potrebu smanjenja visoke stope nezaposlenosti žena s maksimalno završenom srednjom, KV i NKV zanimanjima kojima je smanjen radni potencijal, koje imaju nisku stopu obrazovanja i koje teško dolaze do zaposlenja zbog nedovoljno vještina i kompetencija. Problem smanjenog radnog potencijala navedene društvene skupine odnosi se na cijelu regiju Ludbreg, jer tu živi 130 žena koje spadaju u skupinu teže zapošljivih osoba. Manjak vještina i niska razina obrazovanja rezultiraju njihovom dugotrajnom nezaposlenošću, povećanom socijalnom isključenosti i siromaštvom. I njima je potrebna pomoć za uključivanje na tržište rada, a to će se upravo ovim projektom napraviti. Kako je područje uključenih Općina pretežito ruralni kraj s visokim udjelom starijeg stanovništva, drugi problem odnosi se na visoku stopu isključenosti i siromaštva starijih osoba koje žive u samačkim kućanstvima, imaju niska primanja i prijeti im institucionalizacija. - Ovaj je projekt zapravo dvosmjeran jer donosi zapošljavanja, a s druge strane tu je i pomoć potrebitima, starijim i nemoćnim osobama. Odlučili smo zaposliti žene koje su na ovakvom projektu radile već u vrijeme kad ga je provodio Crveni križ kako bismo produžili njihovu zaposlenost, ali dodatan motiv za to nam je bila činjenica da već poznaju korisnike, stvorena su prijateljstva i upravo je to onaj najljepši segment ovog projekta – rekao je gradonačelnik Dubravko Bilić. Na području regije Ludbreg živi preko 200 osoba starije životne dobi koje su u nepovoljnom položaju i potrebna im je pomoć. Uočena problematika riješit će se na način da će se omogućiti zapošljavanje žena u nepovoljnom položaju koje će proći dodatno osposobljavanje i kroz svoju aktivaciju na tržištu rada pomagati osobama starije životne dobi.
- Za zaposlene žene to je još jedna dodatna prednost jer im ovaj projekt nudi i prekvalifikaciju čime će po njegovom završetku lakše doći do novog zaposlenja, a možda se čak uputiti i u privatne vode. No, svakako moram ponovo naglasiti da je prvenstveni cilj pomoći osobama u potrebi, olakšati im svakodnevicu, ponekad pripremom drva za ogrjev, čišćenjem, a ponekad samo upućenom lijepom riječi koja ima često veći utjecaj od svega ostalog – poručio je gradonačelnik Bilić. Ciljane skupine su nezaposlene žene neovisno o dobi, a koje dolaze iz ranjivih skupina (žrtve nasilja, dugotrajno nezaposlene, bivše ovisnice, žene s invaliditetom) i nemoćne starije osobe s područja regije Ludbreg. Korisnici projekta su nemoćne osobe i osobe starije životne dobi koje su u nepovoljnom položaju, žive u lošim uvjetima, imaju malena financijska primanja i potrebna im je pomoć oko kućanskih poslova i pribavljanja osnovnih životnih potrepština. Ciljevi projekta su omogućiti pristup zapošljavanju i tržištu rada ženama pripadnicama ranjivih skupina s naglaskom na ruralno područje regije Ludbreg, osnaživanje i unapređenje radnog potencijala teže zapošljivih žena i žena s nižom razinom obrazovanja u lokalnoj zajednici kroz provedbu specijaliziranog
osposobljavanja s ciljem smanjenja njihove nezaposlenosti i rizika od siromaštva, poticanje socijalne uključenosti i podizanje kvalitete života starijih i nemoćnih osoba s područja regije Ludbreg. Kroz projekt je zaposleno 20 pripadnica ciljane skupine s područja regije Ludbreg koje su uključene i u obrazovne aktivnosti dok je 120 korisnika uključe-
no u projektne aktivnosti. Ukupna vrijednost projekta: 1.815.150,00 kuna i u 100 postotnom je iznosu financiran iz Europskog socijalnog fonda. Početak projekta: od 7. rujna 2020. godine do 7. veljače 2022. godine Vrijeme trajanja: 17 mjeseci Sadržaj priopćenja isključiva je odgovornost Grada Ludbrega.
4
DOZNAJEMO
23. prosinca 2020.
Što donosi 2021. godina? U planu gradnja bazena, kamp odmorišta... Grad Ludbreg u 2021. godini u samom srcu grada dobit će novu turističku atrakciju. Otvorenje Arheološkog parka "Iovia" očekuje se početkom proljeća, ali točan datum ovisi i o epidemiološkoj situaciji. Nastavlja se provedba i drugih projekata, AR EDU koji kroz zanimljive i interaktivne sadržaje koje će kreirati sami učenici i njihovi mentori povećava interes učenika za školske predmete iz STEM područja te razvija nastavni software koji će moći koristiti i buduće generacije. Projekt „ECO GARDENS IN OUR KINDERGARTENS“ usmjeren je na razmjenu iskustva i znanja između dječjih vrtića i drugih socioekonomskih organizacija u području zaštite okoliša i zbrinjavanja otpada te uvođenje inovativnih pristupa učenja i podučavanja u predškolsko obrazovanje. Projekt se provodi u partnerstvu različitih organizacija iz Hrvatske, Makedonije i Bugarske. Projekt „Partnerstvo za solidarnu ekonomiju – Švicarsko-Hrvatski“ osnažuje održivi lokalni razvoj. Projekt „VR EDUCATION“ poboljšava kvalitetu i atraktivnost obrazovnog procesa u školama u Ludbregu (Hrvatska), Kochaniju (Sjeverna Makedonija), Limassolu (Cipar) i Pazardzhiku (Bugarska) razvojem i primjenom inovativnih metodologija učenja utemeljenih na virtualnoj stvarnosti, povećanjem kompetencije i vještine nastavnika i učenika srednjih škola u korištenju dostupnih online obrazovnih sadržaja za VR u svakodnevnoj nastavi, uspostavom strateškog partnerstva između različitih socio-ekonomskih tipova organizacija za povećanje kvalitete obrazovanja uz primjenu najboljih praksi i razvoj inovativnih obrazovnih metoda. Projekt „EUROPA ZA GRAĐANE” ima za cilj približiti građane Europskoj Uniji kroz pobliže objašnjavanje procesa donošenja odluka Europske unije te kroz omogućavanje aktivnog sudjelovanja građana u izgradnji demokratske Europe. Projekt „VIA SANT MARTIN” ima za cilj razviti i primijeniti inovativni turistički proizvod koji se odnosi na razvoj hodočasničkih turističkih ruta, koji uključuju vjerske spomenike i objekte u prekograničnom području. Projekt „STE(A)M KIDS” vodi se idejom uspostave STE(A)M koncepta učionice u dječjim vrtićima kao obrazovni pristup koji koristi znanost, tehnologiju, inženjerstvo, umjetnost i matematiku kao pristupne točke za razvoj različitih socijalnih, kognitivnih, istraživačkih vještina kod djece predškolske dobi. Projekt uključuje izradu i primjenu posebno dizajnirane opreme od strane iskusnih stručnjaka koja će u kombinaciji s praktičnim usavršavanjem odgajatelja u dječjim vrtićima omogućiti da razviju vlastiti pristup obrazovanju za provođenje STE(A)M aktivnosti. Kroz projekt „Zaželi” za-
posleno je 20 žena s područja Grada Ludbrega koje se nalaze u nepovoljnom položaju na tržištu rada, one brinu o 120 korisnika kojim je potrebna pomoć, jer se radi o starijim i nemoćnim osobama. Ukupna vrijednost svih spomenutih projekata je 26.836.890,77 kn. - Naši su ciljevi oduvijek jasni. Prvenstveno radimo na podizanju kvalitete života naših građana, a to znači da moramo biti orijentirani na europske projekte, poticanje razvoja gospodarstva i ulaganje u mlade. I u ovakvoj godini lokalni su prihodi nešto rasli, ali posljednjih mjeseci ipak bilježimo pad. No u konačnici su stabilni. Tvrtke koje djeluju na području Ludbrega prvenstveno su izvozno orijentirane i niti jedna od njih nije prestala s radom – kazao je gradonačelnik Dubravko Bilić te dodao kako su jedinice lokalne samouprave ograničene lokalnim budžetom, a projekti se moraju financirati i tek potom se refundiraju iz EU fondova, a i u tim situacijama država često sporo reagira. - Postoje krediti kojima to možemo pokriti, ali takve scenarije nitko ne voli vidjeti u proračunu. Nama bi znatno jednostavnije bilo kada bi država brže slala novac – kaže ludbreški gradonačelnik. Ističe i kako je zadovoljan zbog činjenice da je Grad Ludbreg pronašao zajednički jezik s investitorima, dok suradnja s državom često nije najbolja. Puno smo pričali o izgradnji POS stanova. Grad Ludbreg svoj dio odavno je riješio. To nam je bilo važno jer smo svjesni da nemamo više stanova za kupnju ili najam. Potražnja je velika, svoj dio smo odradili i samo čekamo dozvolu za gradnju – kaže gradonačelnik. Kako bi bili investitorima što zanimljiviji i ludbreška srednja škola orijentirana je na zanimanja koja su potrebna tržištu, s posebnim naglaskom na kadrove kakve trebaju ludbreški poduzetnici. - Svakim potezom nastojimo investitorima poručiti da su dobro došli kod nas, a s druge strane kroz europske projekte nastojimo podići kvalitetu života. Ova godina prisilila nas je da stanemo na kočnicu, ali nastojali smo odraditi što je više moguće – kaže gradonačelnik Bilić te dodaje kako su čitavo vrijeme trajanja pandemije nastojali funkcionirati što normalnije. - Trudimo se funkcionirati normalno jer to dugujemo svojim građanima. Grad normalno radi, normalno obavlja svoje poslove, jednako kao i gospodarstvo nastoji čim normalnije odrađivati svoje obveze i funkcionirati na način da može proizvesti određene proizvode i da ih može plasirati tamo gdje je to dogovoreno. Ništa u životu nije slučajno, ništa ne pada s neba samo od sebe osim kiše, ali i za nju se moraju stvoriti uvjeti. Dakle, sve mora funkcionirati, da bi grad mogao funkcionirati mora
„Naši su ciljevi oduvijek jasni. Prvenstveno radimo na podizanju kvalitete života naših građana, a to znači da moramo biti orijentirani na europske projekte, poticanje razvoja gospodarstva i ulaganje u mlade.”
funkcionirati gospodarstvo, da bi funkcioniralo gospodarstvo svi moramo biti odgovorni da bi ljudi mogli raditi, proizvoditi, prodavati. Nitko ne proizvodi za skladište, svi proizvode za kupce i ta priča jednostavno funkcionira u krugovima. Oni koji sami funkcioniraju na taj način razumiju zašto je važno da cijeli sustav opstane, da život ne stane na 6 mjeseci jer se jako teško pokrenuti nakon toga. I Grad mora biti dio te kružne priče. Grad mora funkcionirati, osiguravati sve ono što svakodnevno mora. Iako i sami unutar Grada imamo zaraženih osoba, ni jednog trenutka nismo se zatvarali, naša vrata su uvijek otvorena, ako nisu vrata onda je prozor, ako nije prozor onda je e-mail ili telefon. Na taj način uvijek stojimo na raspolaganju našim građanima, a tako će biti i ubuduće – poručuje gradonačelnik Dubravko Bilić. Tome kaže svjedoči i proračun o kojem će uskoro raspravljati gradski vijećnici. - Ovih dana ćemo imati i
sjednicu Gradskog vijeća online, putem Zooma. Donijet ćemo rebalans proračuna, proračun za drugu godinu koji će opet biti preko 50 milijuna kuna i opet će biti jedan od većih proračuna jedinica lokalne samouprave u Varaždinskoj županiji. Brojnim komunalnim projektima na području Grada želimo osigurati visoku kvalitetu života svih naših građana. Uz znatna sredstva za održavanje postojeće komunalne infrastrukture, osigurana su značajna sredstva za mnoge komunalne projekte. Ulažemo u izgradnju i asfaltiranje cesta, plinovoda, vodovoda i kanalizacije, uređenje nogostupa, pješačkih staza, parkirališta, dječjih igrališta u naseljima i Gradu Ludbregu. U 2021. godinu započinjemo s nizom novih projekta kao što su izgradnja bazena I. faza, izgradnja BIKE parka, uređenje i rekonstrukcija Ludbreškog mlina u kojem smatramo da bi bilo odlično premjestiti i našu knjižnicu kako bi napokon imala dovoljno prostora za brojne
aktivnosti, izgradnja kamp odmorišta u sklopu projekta „VIA SANT MARTIN”. Želimo da proračun naglašava da su nam važni svi aspekti života, od gospodarstva, sporta, kulture, građana u potrebi – ističe gradonačelnik te dodaje kako im je cilj stvoriti grad kojim će se svi građani ponositi. - Kad razmišljamo o projektima ili kreiranju proračuna vodimo se konkretnim stvarima zbog kojih će se građani osjećati ugodnije, zbog čega će voljeti grad u kojem žive. Želimo da im Ludbreg nudi sve potrebno za zadovoljenje svojih potreba, ali i potreba djece i da ta djeca kao i svi naši sugrađani budu ravnopravni građani EU, a ne nekakvog dijela Europe kojeg su svi zaboravili i iz kojeg žele pobjeći. Ludbreg je prekrasan grad i takav treba ostati, ali je prekrasan i bolji upravo zbog svojih građana koji u njemu žive, koji u njega vjeruju i koji s njim žele rasti u budućnosti – zaključuje gradonačelnik.
MJERE
23. prosinca 2020.
5
Od danas izvan županije samo uz propusnicu Zbog sprječavanja prijenosa bolesti COVID-19, svim je osobama koje imaju prebivalište ili boravište u Republici Hrvatskoj zabranjeno napuštanje područja županije u kojoj imaju prebivalište ili boravište. Osnovni razlog donošenja ove odluke je ograničavanje kretanja i putovanja koji nisu neophodni za funkcioniranje gospodarstva i društva u cjelini. Mole se građani da ne podnose zahtjeve za propusnice, ako zaista nemaju ozbiljan i opravdan razlog zbog kojeg trebaju napustiti županiju u kojoj imaju prebivalište ili boravište. Propusnice izdaje županijski stožer. E-mail adrese na kojoj stanovnici Varaždinske županije mogu zatražiti propusnicu je propusnice@vzz. hr. Budući da se unaprijed ne mogu predvidjeti sve životne situacije, postoji mogućnost da se dobije propusnica i u slučajevima drugih opravdanih razloga, a takve propusnice izdaje Ravnateljstvo civilne zaštite. Drugi opravdani razlozi su primjerice: odlasci na sportska natjecanja i treninge koji nisu obustavljeni, odlazak u hotele ili druge smještajne objekte za koje su izvršene uplate najkasnije do dana stupanja na snagu Odluke (23.12.2020. godine), omogućavanje izvršenja sudskih odluka koje se odnose na pravo roditelja na provođenje vikenda ili praznika sa svojom djecom, odlazak na sahranu člana uže obitelji, povratak ili neodgodivi put u inozemstvo i dr. Propusnice nemaju rok na koji se izdaju. Iz Odluke su izuzete sljedeće skupine: a) osoblje nužno za održavanje prometa i opskrbu - podrazumijeva osoblje prijevozničkih tvrtki i tvrtki uključenih u opskrbu, pri čemu je nužno da osobe kod sebe imaju jedan od sljedećih dokumenata - CMR, teretni list, otpremnicu ili drugi dokument iz kojeg je jasno vidljivo ime i prezime vozača, oznaka robe te registarska oznaka vozila koje prevozi tu robu. - također podrazumijeva i osoblje nužno za djelatnost distribucije pošte i paketa, a svoje svojstvo dokazuju iskaznicom ili potvrdom koju im izdaje poslodavac •
b) dnevne migracije zaposlenih u službama bitnim za: pružanje zdravstvene i veterinarske zaštite, dostavu lijekova i sanitetskog materijala, održavanje komunalne djelatnosti, vodoopskrbe i odvodnje, opskrbe plinom i strujom, zaštitarske službe
- osobe navedene u ovoj kategoriji svoj status prilikom dnevnih migracija odnosno putovanja na posao i s posla dokazuju iskaznicom, drugom identifikacijskom ispravom ili - dokumentom kojim se može dokazati pripadnost jednoj od navedenih kategorija osoba (npr. iskaznice zdravstvenih ustanova, komora i sl.) - ukoliko osobe nemaju neku od naprijed navedenih isprava ili dokumenata, u cilju dnevnih migracija odnosno putovanja na posao i s posla, poslodavac im može izdati potvrdu na obrascu koji se nalazi na službenoj stranici www.koronavirus.hr i na mrežnoj stranici Grada Ludbrega www. ludbreg.hr. •
c) izvješćivanje javnosti
- osobe navedene u ovoj kategoriji, svoj status dokazuju novinarskom (press) iskaznicom
•
d) pacijente koji zahtijevaju medicinsku skrb
- nužno je da osobe kojima je potrebna medicinska skrb kod sebe imaju propusnicu, a propusnica se, ukoliko za to postoji potreba, može izdati i osobi koje se nalaze u pratnji ili prevozi osobu kojoj je potrebna medicinska skrb – zahtjev za propusnicu se podnosi županijskom stožeru civilne zaštite prema prebivalištu ili boravištu osobe koja treba medicinsku skrb •
e) putovanja na posao i s posla ako je obavljanje posla neophodno i ne može se obaviti od kuće
- nužno je da ova kategorija osoba prilikom putovanja na posao i s posla posjeduje propusnicu budući ne posjeduju za to potrebnu iskaznicu, drugu identifikacijsku ispravu ili dokument – zahtjev za propusnicu se podnosi županijskom stožeru civilne zaštite prema prebivalištu ili boravištu osobe koja traži propusnicu •
f) žurne i operativne službe koje sudjeluju u sprječavanju širenja bolesti COVID-19
- osobe navedene u ovoj kategoriji, prilikom putovanja na posao i s posla, pripadnost navedenim službama dokazuju iskaznicom, drugom identifikacijskom ispravom ili dokumentom •
g) diplomatsko osoblje
Zahtjevi za izdavanje propusnica upućuju se županijskim stožerima prema mjestu prebivališta ili boravišta osobe koje podnosi zahtjev. Zahtjev za izdavanje propusnice možete uputiti isključivo na e-mail adresu propusnice@vzz.hr. Stožer civilne zaštite Grada Ludbrega nema nadležnost izdavanja propusnica. Mole se svi koji imaju potrebu za propusnicama da se obrate stožeru civilne zaštite Varaždinske županije putem e-mail adrese propusnice@vzz.hr. Zahtjev treba sadržavati sljedeće podatke: ime i prezime, OIB, adresa stanovanja (ulica i kućni broj, mjesto/grad, županija), relacija putovanja (mjesto/ grad polazišta i mjesto/grad odredišta putovanja) i obrazloženje opravdanosti zahtjeva. Odluka o uvođenju nužnih mjera u Varaždinskoj županiji Stožer civilne zaštite RH donio je na prijedlog Stožera civilne zaštite Varaždinske županije novu Odluku o uvođenju nužnih epidemioloških mjera za županiju.
Popis mjera donosimo u nastavku:
- osobe navedene u ovoj kategoriji svoj status dokazuju diplomatskom iskaznicom
– ograničavanje fizičkih kontakata na ukućane, najbližu rodbinu, odnosno pojedine osobe s kojima se u pravilu ostvaruju višestruki kontakti tijekom tjedna
Dakle, osobe koje su navedene u kategorijama označenim pod a), b), c), f) i g) ne trebaju tražiti propusnice, već se od županije u kojoj imaju prebivalište ili boravište do županije u kojoj obavljaju djelatnost ili posao mogu kretati temeljem iskaznica, drugih identifikacijskih isprava i dokumenata, ili potvrde poslodavca.
– privremena obustava profesionalnih umjetničkih izvedbi i programa, izložbi, sajmova i sličnih manifestacija te kino projekcija
Osobe koje su navedene u kategorijama označenim pod d) i e) izdavanje propusnica trebaju zatražiti od županijskog stožera prema mjestu prebivališta ili boravišta.
– preporuka da se sjednice/sastanci udruga te predstavničkih tijela jedinica lokalne, mjesne i regionalne samouprave na području Varaždinske županije održavaju putem videokonferencija ili drugih tehnologija za održavanje sastanaka na daljinu
Osobe koje imaju neki drugi opravdani razlog, a koji nije naveden u Odluci, izdavanje propusnice mogu zatražiti od Ravnateljstva civilne zaštite.
– preporuka osobama koje spadaju u najranjivije rizične skupine za COVID-19 u koje se ubrajaju osobe koje imaju srčanu bolest, dijabetes, kroničnu plućnu bolest, hipertenziju, starije su životne dobi ili imaju oslabljeni imunitet zbog neke druge bolesti, da maksimalno izbjegavaju svako nepotrebno izlaganje bliskom kontaktu osobama s kojima u pravilu ne ostvaraju višestruke kontakte tijekom tjedna
Kako se podnosi zahtjev za izdavanje propusnica? Zahtjevi za izdavanje propusnica upućuju se županijskim stožerima prema mjestu prebivališta ili boravišta osobe koje podnosi zahtjev, odnosno Ravnateljstvu civilne zaštite, ako se radi o drugom opravdanom razlogu koji nije naveden u točke II. Odluke, putem sustava e-Propusnice (dostupnog na adresi https://epropusnice.gov.hr/). Iznimno, u slučaju da podnositelj zahtjeva nema mogućnosti pristupa sustavu e-propusnice, zahtjev se može uputiti putem elektroničke pošte na mail adresu nadležnog stožera. U tom slučaju zahtjev treba sadržavati sljedeće podatke: ime i prezime, OIB, adresa stanovanja (ulica i kućni broj, mjesto/grad, županija), relacija putovanja (mjesto/ grad polazišta i mjesto/grad odredišta putovanja) i obrazloženje opravdanosti zahtjeva.
– obustava iznajmljivanja i drugog korištenja društvenih domova u vlasništvu jedinica lokalne samouprave na području Varaždinske županije za sve vrste okupljanja
– na ulazima u trgovačke centre zatvorenog tipa postoji obveza mjerenja tjelesne temperature s ciljem sprječavanja ulaska osoba s povišenom tjelesnom temperaturom (višom od 37,2 °C ) – zabranjuju se posjeti korisnicima pružatelja socijalne usluge smještaja starijih i nemoćnih osoba te odraslih osoba s invaliditetom – zabranjuju se izlasci korisnika izvan dvorišta objekta pružatelja usluga smještaja starijih i nemoćnih osoba te odraslih osoba s invaliditetom, osim ako je izlazak uvjetovan medicinskim razlozima ili drugim opravdanim razlozima kada odluku o tome donosi ravnatelj ili druga ovlaštena osoba Nužne epidemiološke mjere iz ove odluke stupaju na snagu 22. prosinca ove godine, a trajat će do 8. siječnja 2021. godine.
6
ÄŒESTITKA
23. prosinca 2020.
SJEĆANJE
23. prosinca 2020.
7
"Njegova beskompromisna određenost poštenjem zračila je iz svake njegove odluke ili postupka" Preminuo Marijan Krobot U nedjelju 6. prosinca zauvijek nas je napustio Marijan Krobot, bivši ludbreški gradonačelnik u dva mandata. Rođen 8. kolovoza 1941. godine u Slanju, osnovnu školu završio je u Ludbregu, a srednju poljoprivrednu u Križevcima. Fakultetsko obrazovanje započeo je u Zagrebu, a nastavio i završio u Beogradu gdje je stekao zvanje inženjera poljoprivrede odnosno agronoma. Po završetku školovanja zajedno s familijom vratio se u Ludbreg i početkom 1970. godine zaposlio se u tadašnjem PPK “Bednja”Ludbreg u čijim je kasnijim pravnim sljednicima odnosno poduzećima uslijed raznih reorganizacija radio idućih dvadesetak godina i to najprije na radnom mjestu referenta da bi kasnije napredovao i do rukovodećih pozicija. Ono što je najvažnije u tom periodu njegova radnog vijeka je razvoj kooperacije i kooperativnih odnosa te se za njega može reći da je bio jedan od prvih začetnika kooperacije na području ludbreške regije. Uspostavio je
veoma dobru suradnju sa seljacima – poljoprivrednim proizvođačima kao i otkupljivačima čime je bila stvorena dobra sinergija između proizvodnje i prodaje odnosno otkupa. Uz radni angažman bio je aktivan i u društvenom, a posebno političkom životu našega Grada. Bio je prvi predsjednik SDP-a u Ludbregu te je ovu stranku vodio na lokalnom nivou gotovo dvadesetak godina, a u politici se uvijek zalagao za korektne odnose bez obzira na stranačku pripadnost te međusobno uvažavanje i poštivanje tuđih i drugačijih odabira i mišljenja. Uz stranačke funkcije obnašao je u dva mandata i dužnost vijećnika u Gradskom vijeću Grada Ludbrega te u dva četverogodišnja mandata dužnost gradonačelnika Grada Ludbrega te je bio prvi ludbreški gradonačelnik izabran na neposrednim lokalnim izborima 2009. godine. U obnašanju ovih odgovornih funkcija uvijek je uvažavao druga i drugačija mišljenja i nastojao predlagati i donositi odluke značajne za cjelokupni razvitak našega Grada, a sve u zakonskim okvirima i fi-
Posljednji pozdrav
nancijskim mogućnostima. Cijenio je i uvažavao rad svojih suradnika i podržavao svaku dobru ideju i prijedlog. Bio je dugogodišnji član i predsjednik Lovačkog društva gdje se posebno zalagao za očuvanje okoliša i pojedinih životinjskih vrsta na našemu području. Marijan Krobot ove je godine primio Nagradu za životno djelo Grada Ludbrega čime mu je iskazana zahvalnost za velik doprinos u razvoju grada. Izraze sućuti povodom smrti Marijana Krobota, uputio je i aktualni gradonačelnik Dubravko Bilić.
Ono što ostaje kao trajna ostavština iza našeg dragog Marijana je poseban pristup i poimanje bavljenja politikom kao iskrenim služenjem svojoj zajednici. Njegova beskompromisna određenost poštenjem zračila je iz svake njegove odluke ili postupka. Cijeli svoj politički vijek vodio se uvjerenjem da je bavljenje politikom nadasve častan i pošten posao za zajednicu, iako se u svojem dugom političkom životu imao priliku susretati s onima koji su to shvaćali kao priliku za beskrupulozno osobno bogaćenje i promicanje socijalne nepravde. Nije bio naivan nego iskreno pošten pod svaku cijenu. Ta ljudska iskrenost učinila je da je u Ludbregu dugo vremena u političkom životu vladao jedan sklad u kojem se uvažavalo tuđe mišljenje koje se moglo promijeniti samo argumentima, bez vrijeđanja i omalovažavanja. Iako je i sam trpio mnoge uvrede i objede, nikad nije dao da se njegova stranka spušta na tu razinu nepoštenja i nekorektnosti. To je usadio u sve nas koje je pripremao da nastavimo njegov rad i taj dio Marijana Krobota zauvijek će živjeti u Ludbregu. Neka mu je vječna slava i hvala za sve što je učinio za naš Ludbreg.
Sjećanje
ZAHVALA Povodom prerane smrti supruga, oca i djeda
ANTUNA MATIJAŠECA našoj dragoj mami, baki i prabaki
SLAVICI GRADEČAK rođ. CULJAK koja je preminula u 88. godini života. Neka ti Gospodin udijeli vječnu radost i spokoj! S ljubavlju i poštovanjem uvijek ćeš biti u našim srcima i mislima. Vječno zahvalni i ponosni što smo tvoji. Sinovi Stjepan i Dragutin s obiteljima, unuci, praunuci i ostala rodbina
NIKOLA NOVOSEL U velikoj tuzi javljamo da je 13. 12. 2020. preminuo naš voljeni Nikica.
9. 6. 1957. - 7. 12. 2020. Teško je opisati bol koju smo doživjeli. Nismo bili sami u toj boli. Hvala je malo da zahvalimo svima, braći, sestrama, susjedima, kumovima, prijateljima. Svima znanim i neznanim koji su molitvama nas ohrabrili. Posebno veliko HVALA: - Odjelu kirurške intezive
Posljednji ispraćaj održao se u Križevcima u krugu najuže obitelji.
- Počasnom vodu Hrvatske vojske
Tvoje ožalošćene sestre Vera i Štefica s obiteljima.
- Kapelanu Mislavu i monsinjoru Josipu Đurkanu na toplim riječima utjehe i molitvama na ispraćaju pokojnika
...znam da nigdar nebuš došel...
- Klubu varaždinskih branitelja 1991-1995
Ožalošćeni: supruga Štefica, sinovi Vedran i Bojan, snaha Marija i unuci Karlo, Brigita i Mihael
8
ÄŒESTITKE
23. prosinca 2020.
HUMANOST
23. prosinca 2020.
GDCK Ludbreg: Održana posljednja ovogodišnja akcija darivanja krvi
je
tu kul ra
ja
ormir inf an
„Agroturizam Požgaj” u Velikom Bukovcu bio je mjesto održavanje posljednje ovogodišnje redovite akcije dobrovoljnog darivanja krvi u organizaciji Gradskog društva Crvenog križa Ludbreg na kojoj su prikupljene ukupno 42 doze krvi. - To je dvadeset doza više nego što je bilo u svibnju. Posebno su se istakli ovoga puta muškarci s područja općina Veliki i Mali Bukovec koji su darivali četrdeset doza. - poručuju organizatori. U znak zahvalnosti na darivanju krvi ravnateljica Gradskog društva Crvenog križa Ludbreg Mirjana Jerbić uručila je torbu s priborom Prve pomoći članovima NK „Poljoprivrednik” iz Kapele Podravske koji su jedni od vodećih trećeligaša s područja ludbreške regije. Gradsko društvo Crvenog križa Ludbreg zahvaljuje na humanosti svim darivateljima krvi koji su se u ovoj godini odazvali akciji. Podsjetimo, Gradsko društvo Crvenog križa Ludbreg u ovoj izazovnoj godinu uspjelo je organizirati čak 16 akcija dobrovoljnog darivanja krvi na području ludbreške regije od čega šest u samom Ludbregu i po dvije u Svetom Đurđu, Hrastovskom, Martijancu te Velikom i Malom Bukovcu.
a org nizac i
www.czkidn.hr Čestit Božić i sretna 2021. godina
9
10
ŽELJKIN KUTAK
23. prosinca 2020.
ZDRAVI KUTAK Konoplja je jedna od najstarijih biljaka koju su ljudi upotrebljavali u brojne svrhe. Danas u prehrani najčešće upotrebljavamo konopljine sjemenke, konopljino brašno i konopljino ulje koje je u posljednje vrijeme postalo jedan od najtraženijih proizvoda.
Konopljino ulje Zahvaljujući svom jedinstvenom sastavu ulje konoplje djeluje blagotvorno na tijelo u uspostavljanju ravnoteže u organizmu. Sve više korisnika ovog proizvoda shvaća njegovu vrijednost kao prirodnog dodatka prehrani, kao i u mnogim kozmetičkim proizvodima. Konopljino ulje orašastog je okusa i mirisa i zelenkaste boje. Nije ga preporučljivo koristiti za prženje jer se uništavaju vrijedni sastojci. Ulje od konoplje se dobiva od industrijske konoplje i sadrži kanabinoid tek u minimalnim i strogo zakonski reguliranim količinama (manje od 0,2 %) te u toj količini ne utječe na čovjeka. Ulje konoplje je izuzetno bogato nezasićenim masnim kiselinama te sadrži gotovo 90 %. Gama-linolenska kiselina ugodno djeluje na neurodermitis, PMS i reumatoidni artritis. Dok je alfa-linolenska kiselina dobra kod liječenja kardiovaskularnih bolesti. S obzirom na to da su kronične upale često posljedica slabijeg imunološkog sustava, a omega- 3 masne kiseline ublažavaju proces upale preporučuje se za kronične upale mjehura, kod psorijaze te kroničnih upala crijeva, pa čak i problema sa zglobovima i smetnji prilikom kretanja. Nezasićene masne kiseline iz ovog ulja pomažu očuvati dobro zdravlje srca i krvnih žila, pomažu dobro pamćenje i moždane funkcije, osnažuju imunološki sustav te kožu čine glatkom, svilenkastom i zdravom. Ulje konoplje bogato je antioksidansima (koji sprečavaju razvoj malignih stanica) vitaminom E, karotenom i mnogim za zdravlje značajnim mineralima (kalcij, magnezij, sumpor , kalij, fosfor, željezo i cink).
Upotreba konopljinog ulja Dobro se kombinira s drugim prehrambenim na mi rnica ma, u hladnim salatama, namazima, juhama ili umacima. Može se dodati u ostala jela, kao što su smoothie, jogurt, žitarice. Za one koji dobro podnose okus ulja preporučuje se konzumirati svako jutro na žlicu. Ulje od konoplje toliko je
hranjivo da ga nazivaju „super uljem“, s obzirom na to da se često spominje za jačanje imuniteta ili pak regeneraciju organizma nakon bolesti, svom organizmu možemo donijeti samo dobrobiti uvedemo li ga redovito u prehranu.
Predblagdanska ponuda na našoj tržnici Iako svjedočimo nekom drugačijem i čudnom vremenu, u našim srcima i mislima ostala je tradicija obilježavanja velikog blagdana. Božić koji je zapravo obiteljski blagdan bez obzira na velika slavlja zagrijat će našu dušu i obilježit ćemo ga na najljepši mogući način. Ponuda na našoj tržnici malo je manja, ali sve ono što trebamo pronaći ćemo od naših vrijednih prodavača i naš blagdanski stol bit će pun domaćih jela i kolača, jer tradiciju i običaje ne smijemo zaboraviti. Namirnice koje ćemo svakako kupiti na tržnici su domaći krumpir jer bez njega nema prave krumpirove salate, kao ni francuske salate ili pak pire krumpira kojeg ćemo poslužiti uz tradicionalnu sarmu. Za one pak domaćice koje stalno nešto mijese (pa iako to bili knedli ili šiškrlini) ništa bez dobroga krumpira, zato potražite naše prodavače na tržnici i kupite od njih tu osnovnu namirnicu, a ako kupite koju vrećicu krumpira više, nagradit ćete i njihov trud koji su uložili u svoj ne baš lak posao.
Božićna zvijezda blagdanski ukras našeg doma Jedan od omiljenih blagdanskih ukrasa u mnogim domovima je upravo božićna zvijezda. Neki savjeti su da je biljku dobro držati dalje od izvora topline i propuha. Isto tako s obzirom na to da ju iz hladnog unosimo u toplu prostoriju moramo to učiniti postepeno i smjestiti je na njeno mjesto, ova se biljka ne voli previše seliti. Više vrijednih savjeta o čuvanju ove biljke dobit ćete od obitelji Ratković. Zahvaljujući njima i njihovom vrijednom trudu oko uzgoja ovih prekrasnih biljaka tržnica je dobila dio blagdanskog ugođaja.
Med obitelji Virag Bez obzira na vremenske uvjete, uvijek na našoj tržnici možete kupiti staklenku meda. Osim ostalih domaćih proizvoda tijekom godine, med je namirnica koju tu uvijek možete pronaći. U vrijeme prehlada, gripa i ostalih virusa potražnja je još i veća. Kad se još prisjetimo koliko ćemo samo finih medenjaka, medenih pita i ostalih slastica napraviti s medom onda uz med koji koristimo za čaj, moramo uzeti još staklenku meda od kestena. A kako je vrijeme darivanja, idealan poklon za naše
najdraže bit će med kojim ćemo lijepe želje za zdravljem još samo potvrditi. Med jača naš imunosni sustav i dnevnom konzumacijom pomažemo organizmu u borbi protiv infekcija od virusa, bakterija i gljivica. Poznata su njegova antioksidativna, antimikrobna i antibakterijska svojstva. Sadrži gotovo sve esencijalne aminokiseline koje naš organizam ne može stvoriti, vitamine, minerale i kiseline. Važno je spomenuti jednu zanimljivost na koji način možemo medom pomoći u jačanju organizma i iscrpljenosti, a savjet je poznatog doktora, ali i medara dr. Lončara. Dakle, kada je organizam iscrpljen, kod bolesti kad se ništa drugo ne može uzimati općenito za jačanje organizma, podizanje energije i imuniteta, pripremite „mednu infuziju“. U jednoj litri mlake vode izmiješati 10 dag meda, 1 limun i odmah popiti pola i to mlako jer se bolje apsorbira, a ostatak poslije popiti polako.
Blagdanski kolačići baš kao pravi zlatnici Medenjaci Sastojci: 4 jaja, 80 dag glatkog brašna, 35 dag šećera, 4 žlice meda, 4 žlice ulja, 4 žlice vrhnja, 2 žličice sode bikarbone, 2-3 žličice cimeta, orasi ili bademi za ukras Priprema: Izmiješajte jaja i šećer, postepeno dodajte ostale namirnice: med, ulje, vrhnje, cimet, sodu bikarbonu i glatko brašno. Izrađeno tijesto ostavite da odstoji na hladnom nekoliko sati, a može i preko noći. Radite kuglice i stavljajte ih na papir za pečenje, a za ukras možete utisnuti orah ili badem. Stavite ih u pećnicu zagrijanu na 170 °C i pecite najviše 15 minuta. Na našoj tržnici pronaći ćemo i sve vrste domaćeg povrća za fine juhice, variva i sve ostale domaće delicije. Uz domaće namirnice sva jela koja pripremamo bit će ukusnija i zdravija. Široka je ponuda i raznih domaćih mliječnih proizvoda, od sira i vrhnja (za štrukle) ili za poslužiti uz fini doručak uz malo domaćih narezaka i malo luka, pa do raznih sireva s okusima ili prgica za nareske uz obiteljska druženja. Za sireve se kaže da su „bajka na tanjuru“ i time je zapravo sve rečeno. Domaći mliječni proizvodi na našoj tržnici vrlo su cijenjeni, pa ako još niste posjetite naše prodavače i kupite domaće proizvode. Hvala svim prodavačima na našoj tržnici, uz želju za dobro zdravlje i uspjeh u njihovom radu oko uzgoja domaćih proizvoda.
Med OPG-a Virag je cijela obitelj uključena u sve pripreme oko blagdana, slično je baš kao što je i nekad bilo …. Zabilježeno prema pričanju starije mještanke Marije Rajh koja nažalost više nije s nama.
O božićnim običajima u našem kraju Pred blagdan Božića su velike pripreme u crkvi i u našim domovima. Vrijeme do Božića su četiri adventske nedjelje, a simbol kojim obilježavamo dolazak Božića je adventski vjenčić s četiri svjećice. Svake nedjelje do Božića palimo po jednu svijeću. Početak dolaska Božića obilježava se i posebnim misnim slavljima, a to su mise zornice. Na dan sv. Barbare 4. prosinca ili 13. na dan sv. Lucije sije se pšenica kao simbol katoličkog života. U pšenicu kad proklija stavlja se svijeća, a zajedno s adventskim vjenčićem ukras je blagdanskog stola. Za taj veliki blagdan domaćini se osiguraju s drvima, a domaćice s hranom i slasticama. Na Badnjak se cijeli dan posti do večere. Svečanosti Badnje večere počinju ranim mrakom. Domaćin priprema plahtu slame, a domaćice hranu koja ima svoj raspored od početka večere, pa do jutarnjih sati kada se dođe od polnoćke. Domaćica prostire stol na koji ispod stolnjaka stavlja malo sijena, a u svaki kut malu repu. Na stol stavlja upaljenu svijeću i košaricu s raznim sjemenjem, koje se koristi u poljoprivredi. Kad na Badnjak pad-
ne mrak, u stanu mora biti sve u mraku. Kada se začuje glas zvona s crkve, domaćin uđe u kuću s plahtom slame i upaljenom svijećom. Ostali ukućani čekaju u kući. On stavi slamu na pod i upali svijetlo. Gazda kuće počinje molitvom. Svi ukućani zajednički se pomole, sjednu oko stola i počinju s večerom. Domaćica poslužuje hranu koja nije masna, a jede se suho voće, kompoti od različitog sušenog voća, žganci s mlijekom ili slična posna hrana. Poslije večere počinje kićenje bora, a slama se prostire po podu na koju legnu djeca. Poslije večere i kićenja bora sprema se na polnoćku. Kad se dođe s polnoćke jede se juha, pečenka, razni kolači i pije se vino i razna druga pića. Kad djeca zaspu stavljaju im se pokloni ispod bora da ih pronađu ujutro kad se probude. Čim se razdani kućanica ide po vodu na bunar i baca u njega jabuku kao dar vodi, jer voda znači život. Za doručak se jede kao i kad se došlo s polnoćke, a zatim se sprema na misu. Na Božić se ne ide po susjednim kućama. To se može na Štefanje ili druge blagdanske dane. Cijelo predbožićno vrijeme se na neki način posti i jede se manje masna hrana nego inače. Bor ostaje okićen do blagdana Svijećnice. Za ispraćaj Stare godine i ulazak u Novu 2021. godinu predlažem da isprobate jednu novu slasticu, s okusom koji svi vole, a izgledom malo drugačije i svečanije.
Čarolija Božića Bez obzira na sve okolnosti advent koji nas nadom, mirom, radošću i ljubavlju uvodi u Božić, slavimo i obilježavamo ga u svom domu uz najužu obitelj, ali u mislima na one koji nisu uz nas. Najljepše je zapravo kad
Kranjčec Štefica i prodavačica Valentina Ratković
23. prosinca 2020.
Ludbreg dobio medomat
SA SVIH STRANA
11
Ludbreški vinari osvojili 19 zlatnih medalja u Nadinu Početkom mjeseca u Nadinu je održana dodjela priznanja za najbolja vina i ulja na tradicionalnoj 12. manifestaciji „Degustacija mladih vina i maslinovih ulja 2020.“ Sukladno aktualnim epidemiološkim mjerama dodijeljene su samo šampionske nagrade pred svega nekoliko uzvanika. Na ovogodišnje ocjenjivanje pristiglo je rekordnih 197 uzoraka vina iz cijele Hrvatske i 81 ulje. Odličan uspjeh ponovno su ostvarili ludbreški vinari, članovi Udruge vinogradara „Trsek”, koji su osvojili čak 19 zlatnih medalja. Bila su to vina Vjekoslava Jakopčina, Mladena Matijašeca, Zlatka Brunčića, Branka Kežmana, Franje Jalšića, Darka Gače, Stjepana Tenčića, Vinarije Makar, Stjepana Sanjkovića, Mire Orlovića, Ivana Borovića i Nenada Vrbana. Dodjela nagrada na 12. manifestaciji „Degustacija mladih vina i maslinovih ulja 2020.“ započela je minutom šutnje za nedavno preminulog predsjednika Udruge vinogradara „Trsek” Branka Kežmana koji je zaslužan za povezivanje vinara iz Nadina i Ludbrega i koji je bio poticaj mnogim vinarima da uopće postanu vinari.
U Vinogradskoj ulici u Ludbregu na kućnom broju 20/1 postavljen je prvi ludbreški medomat. Riječ je o privatnoj inicijativi ludbreškog pčelara. Davor Vađunec pčelarstvom se počeo baviti prije gotovo 20 godina, a ideja o postavljanju meda njegova je višegodišnja želja. Baš u ovoj pandemijskoj godini on je svoju želju ostvario. - Godina koja je pri samom kraju za proizvodnju meda mogli bismo reći bila je prosječna, ali pandemija je ipak donijela neke promjene i to zanimljivo na bolje. Nekako je potaknula ljude da kupuju domaće i provjerene proizvode, a uz to med je dokazano jedna od namirnica kojom izgrađujemo imunitet – objašnjava Davor Vađunec. U svom vlasništvu ima 290 košnica meda, a u prodajnoj ponudi ima med bagrema, lipe, cvjetni, kesten, amorfa, medun jele. Uz to tu je i matična mliječ te drugi pčelinji proizvodi. Uostalom poznato je da je apiterapija kao gra-
na medicine stara koliko i čovječanstvo, a med i pčelinji proizvodi odlični su u svrhu očuvanja zdravlja ili kao terapija za liječenje različitih bolesti. U samom se medomatu nalaze one najtraženije vrste meda i to u dvije veličine. Lipa, cvjetni med i bagrem u staklenci od 450 grama stoje 30 kuna dok je kestenov med u istoj gramaži 35 kuna. Med lipe i cvjetni gramaže 900 grama stoje 50 kuna, bagremov je 60 kuna, a med kestena 70 kuna. - Kupci se nekako najčešće odlučuju za med kestena, pretpostavljam da je to zbog pripreme blagdanskih kolača. Uz to on je dobar za želudac – kaže nam Davor Vađunec te dodaje kako mu je u cjelom projektu velika podrška bio Krešo Piljak, predsjednik Pčelarskog društva Ludbreg, čiji je i naš sugovornik član. Upotreba medomata je iznimno jednostavna i stoga ako želite kvalitetan domaći proizvod svakako navratite.
Punjeni čupavci
Biskvit: 4 jaja, 8 žlica šećera (miksati cijela jaja), 16 žlica brašna tip 400 ili 550, 1 čaša ulja, 1 čaša mlijeka, 1 prašak za pecivo. Smjesu peći u većem limu. Ohlađeni biskvit rezati u krugove. Krema: 20 dag čokolade, 20 dag margarina, 3 dl mlijeka, oko 10 dag šećera, malo prokuhati uz stalno miješanje Izrezane biskvite uvaljati u čokoladu i kokos. Puniti kremom. Krema: 1 puding od vanilije, 1 jaje (cijelo), 3 dl mlijeka, 12 dag šećera, 1 vanilin šećer. Polovicu mlijeka kuhati u ostatak pjenjačom izmiješati puding i jaje i ukuhati u vrelo mlijeko uz stalno miješanje. U ohlađenu kremu umiješati 10 dag maslaca ili margarina.
12
NAJMLAĐI
23. prosinca 2020.
U Dječjem vrtiću Radost vlada blagdansko raspoloženje S prvim danima prosinca započelo je najljepše doba u godini koje je razigralo maštu i kreativnost polaznika Dječjeg vrtića Radost. Naime, ovih dana kod njih vlada vesela atmosfera koja i priliči predblagdanskom razdoblju. Izrađuju se razni božićni ukrasi i dekoracije, sadila se pšenica, ukrašavao bor, a organizirao se i božićni pidžama party. Blagdansko raspoloženje koje vlada u Dječjem vrtiću Radost najbolje će vam dočarati fotografije u nastavku.
Početom mjeseca polaznici vrtićke skupine „Bubamare”
Nekoliko dana kasnije u vrtićkoj skupini „Leptirići” održao se božićni pidžama party.
posijali su pšenicu.
Pogledajte koliko im je zabavno i veselo bilo.
Polaznike je početkom mjeseca razveselio i bijeli pokrivač, a još više zajedničko druženje i igra na istome.
Kreativnog rada ne nedostaje.
Dječak Patrik uljepšao blagdane drugima Gradskom društvu Crvenog križa nedavno se javio dječak Patrik. On i njegovi roditelji odlučili su ostati anonimni, ali ovakva gesta zaslužuje da se za nju čuje. Naime, Patrik je u mjesecu darivanja odlučio pokloniti svoje igračke i društvene igre drugima. - Mi smo s oduševljenjem odlučili biti od pomoći u ovoj situaciji. Patrik je zapravo odlučio pokloniti radost, ljubav i sreću. Ova donacija bila je namijenjena malim razigranim istraživačima koji su kroz igru spremni vježbati svoje strpljenje i toleranciju te naučiti nositi se s pobjedom i porazom kao sastavnim dijelom život – rekla nam je Mirjana Jerbić, ravnateljica GDCK Ludbreg. Igračke su vrlo brzo podijeljene na radost druge djece, a Patrik nas je ovime puno naučio. Za sreću je potrebno malo dobre volje i svjesnost da možemo pomoći drugima.
BOŽIĆ PRED VRATIMA
23. prosinca 2020.
13
"Ukradena idila – otkrivena tajna Božića" Božićna poruka varaždinskog biskupa Bože Radoša 2020. godine U ove dane Božića naše će oči zastati nad jednostavnošću prizora jaslica. U jednostavnosti i bogatstvu prizora, zaustavit ćemo pogled na živopisnoj stranici evanđelja koja dočarava tajnu Božjeg dolaska među nas ljude. Naše će uši dotaknuti glas radosti neba koji obznanjuje: Danas vam se u gradu Davidovu rodio Spasitelj – Krist, Gospodin (Lk 2,11). I dok s usana bude tekla svježa 'ispovijest vjere', koljena koja dodiruju tlo podsjetit će na svetost riječi: Vjerujem u Isusa Krista, jedinorođenoga Sina Božjega. Koji je radi nas ljudi i radi našega spasenja sišao s nebesa. I utjelovio se po Duhu Svetom od Marije Djevice: i postao čovjekom. Sva naša osjetila dodiruju idilu otajstva – Sin Božji postao je čovjekom. No, idilu Božića krade nam neželjeni gost. Po svetim se gestama, kojima izražavamo zajedništvo, prijateljstvo i ljubav – pruženom rukom, zagrljajem, poljupcem, blizinom koja nam je potrebna, podlo uvlači u naše domove. Iz mnogih je zauvijek odveo, kao razbojnik ukrao, drage nam ljude. Čini se moćan: zatvorio je kuće, opustošio ulice, prorijedio sjedišta u našim crkvama, ušutkao veseli i radosni žamor djece u našim školama i igralištima, učinio pustima mjesta okupljanja i druženja… Može li nam ukrasti i Božić? Idiličnu dekoraciju sigurno može – već je ukrao. Ali otajstvo? Može li nam ukrasti tajnu, radost samoga Božića? Ključ, srce, radost Božića skriva se u vjeri u Isusovo utjelovljenje. Bog, po kome je sve stvoreno, jedini je izvor života i u njegovoj ljubavi sakriven je smisao našega postojanja – došao je radi nas ljudi, radi našega spasenja. Ova tajna Božića svjedoči da je život svakoga čovjeka neizmjerno vrijedan, da je dragocjen u Božjim očima. To je najvažnija istina života – to je jedina čvrsta točka koja životu daje sigurnost. Moj život je u rukama Boga, koji se spustio u naše naručje, da bi nama priopćio i dao sigurnost da smo u Božjem naručju. Braćo i sestre! S mnoštvom popratnih sadržaja u pripremi za Božić putem lako izgubimo onoga koji je najmanji, koji 'zadnji dolazi' i radi kojega je sve – 'maleno Dijete u jaslicama'. On je srce i radost Božića! On daje smisao i ljepotu svemu što ga okružuje. Tužan je Božić ako njega izgubimo, ako ga zaboravimo položiti u jaslice svoje duše! Ako je to mjesto prazno mjesto, i Božić je prazan – nema Božića!
Drage obitelji! Položimo ga u jaslice svojih obitelji! Položimo ga kroz riječi evanđelja. Kad se kao obitelj okupite i zajedno smirite, pročitajte i poslušajte izvještaj o Kristovu rođenju. Položimo ga u zajedničkoj molitvi, po slavlju svete Mise. Na način koji vam je moguć zagrijmo svoj 'dnevni boravak'. Položimo ga i radošću božićne pjesme, koja ove godine neće u željenom obliku odzvanjati u našim crkvama, ali s njom neka uđe radost u malu Crkvu – obitelj. Intonaciju neće davati usklađeni zbor, ali joj može dati 'usklađenost', toplina obiteljskih odnosa. Položimo ga kao obitelj, zajedno pripremajući jaslice u svojoj kući i obiđimo one, za nas napravljene u našim župnim crkvama. Položimo ga poravnavajući svoje putove u sakramentu pomirenja da bi Božja ljubav natapala naš život. Kad ga položimo, prepišimo čitko ovaj članak vjerovanja iz svoga uma i sa svojih usana u dušu da ona diše vjerom; Vjerujem u Isusa Krista, jedinorođenoga Sina Božjega. Koji je radi nas ljudi i radi našega spasenja sišao s nebesa. I utjelovio se po Duhu Svetom od Marije Djevice: i postao čovjekom. On će donijeti mir ovim nemirnim danima, unijet će radost koju nitko i ništa ne može oduzeti; radost u kojoj, sve što se događa, iako se čini da je isto – ništa nije isto… Jer se Bog rodio radi nas – radi našega spasenja – radi mene – radi moga spasenja. Dok je Bog u svetištu bića, dok je ljubavlju zapisan u dušu; nitko ga ne može ukrasti, nitko ga ne može dohvatiti. Kradljivac (covid) ne može uzeti toplinu, ljepotu i radost vjere koja daje novi pogled na smisao života; novi pogled na druge, svijet, bolesti – pa i neprilike koje nas okružuju. Bog nas odmiče od grča i briše lažni osjećaj da smo sami, ostavljeni, prepušteni silama koje nas nadilaze. Svima vama, dragi vjernici i ljudi dobre volje, želim da u ovom sivilu tjeskobe vaše oči vjere budu bistre i prepoznaju Gosta – Boga koji kuca na vrata, traži jaslice – središte vašega bića – da u njemu nađe svoj siguran boravak i u mjeri u kojoj se nastanio, darovat će mir, novu nadu i sigurnost da Bog, jedini Gospodar, prati i ljubomorno bdije nad našim životom, da smo sigurni u Njegovim rukama. Sretan Božić!
Betlehemsko svjetlo stiglo u Ludbreg Betlehemsko svjetlo s porukom ljubavi i mira iz Bazilike Isusova rođenja u Betlehemu i ove je godine stiglo u Hrvatsku. Zbog pandemije predstavnici Austrijske radio televizije i izviđači nisu mogli otputovati pa je Svjetlo ove godine upalila devetogodišnja Maria Khoury iz Betlehema, u Tel Aviv ga je odnio kamerman Walid Kamar iz Jeruzalema odakle je proslijeđeno zrakoplovom. Od austrijskih izviđača preuzeli su ga pripadnici Zveze tabornikov Slovenije i na graničnom prijelazu Bregana predali ga članovima Saveza izviđača Hrvatske. Betlehemsko svjetlo 13. prosinca je ispred Zagrebačke katedrale predano rektoru msgr. Josipu Kuhtiću u prisustvu Gordana Jandrokovića, predsjednika Hrvatskog sabora koji je pokrovitelj akcije, da bi ga zatim odnijeli u Sabor i Državnu upravu za zaštitu i spašavanje. U Varaždinsku katedralu svjetlo su donijeli pripadnici Odreda izviđača „Sirius“ Varaždin i Zdruga katoličkih skauta Varaždinske biskupije, odakle ga ludbreški izviđači donose u naše župe. Građani mogu upaliti svoje lampione u župnim crkvama u Ludbregu i Svetom Đurđu, a od ovog tjedna ono je kod pila Svetog Trojstva na istoimenom trgu u Ludbregu i kod Zavjetne kapele na svetištu, a 23. i 24. prosinca moći će ga preuzeti i na Trgu Svetog Trojstva u Ludbregu. Molimo sve građane za potpuno poštivanje propisanih epidemioloških mjera.
Božić u Bakinoj hiži ove godine na fejsu Daj vam Bog picekov, racekov, purekov, gusekov, telekov, ždrebekov, pune škrinje žita, pune lagve vina, a blagoslova svetog najviše. Tim bi riječima obično započeo program Božić u Bakinoj hiži. Lijepu tradiciju u Bakinoj hiži, kao i brojne druge, prekinula je pandemija koronavirusa. Ipak, Žene iz Centra svijeta, točnije, Biserka Kutnjak Bakinu hižu uredila je u blagdanskom ruhu. - Ne možemo pozvati drage nam ljude u Bakinu hižu, ne možemo zajedno zapjevati božićne pjesme, ali želimo podsjetiti na tradicijski Božić barem fotografijom – rekla je B. Kutnjak. Žene iz Centra svijeta u svom programu već godinama
marljivo nastoje sačuvati nekadašnje tradicijske običaje od zaborava. - Mi smo čuvarice baštine, a Božić je najljepši blagdan u godini, blagdan mira i obitelji i upravo na to svake godine nastojimo podsjetiti. Prekrasno je dobiti poklon, ali još je ljepše učiniti nešto za drugoga. Vjerujem kako nas je upravo ova godina tome dodatno uvjerila. Božić u Bakinoj hiži nije raskošan, ali je uvijek izazvao emocije i to je prava bit ovoga blagdana – kaže nam Ana Katana, predsjednica Udruge. Žene iz Centra svijeta u aktualnoj situaciji nastavile su s izradom rukotvorina, ali iz sigurnosti vlastitog doma. - Ne možemo dopustiti da tradicija nestane pa smo brojne stvari odrađivale od kuće. Vjerujemo da će sve ovo što se događa uskoro biti samo ružna epizoda iz prošlosti i zato marljivo radimo i izrađujemo suvenire i predmete. Ova je godina bila teška za sve nas, ali moramo misliti da će sutra biti bolje –
14
ÄŒESTITKE
23. prosinca 2020.
ČESTITKE
23. prosinca 2020.
Sretan
Božić
U S PJ E Š N A I Z D R AVA N O VA 2 0 2 1 . G O D I N A
15
16
USPJEH
23. prosinca 2020.
Tri godine istraživanja oblikovale doktorski rad S. M. Karla Ponekad zaboravljamo da se u jeku pandemije događaju i brojne lijepe stvari. Neke su obitelji dobile nove članove, neki uplovili u bračne luke, studenti su završili fakultete, srednjoškolci upisali željene srednje škole. Jedna naša sugrađanka također će 2020. godinu upamtiti po važnom događaju – obrani doktorskog rada. Naime, Marija Karla Ivančić, članica Družbe sestara milosrdnica sv. Vinka Paulskoga, obranila je doktorski rad pod naslovom „Hrvatska zajednica Bračnih susreta u svjetlu postkoncilske teologije o braku i obitelji“ u petak 20. studenoga na Katoličkome bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Doktorski rad u fokusu znanstvenog istraživanja ima pokret Bračnih susreta, osobito njegovu metodologiju rada s naglaskom na Hrvatsku zajednicu Bračnih susreta i njeno djelovanje. Kako sama kaže, za vrijeme svog boravka u Sisku uz župnu je katehezu pripreme za sakremente Prve pričesti i ispovijedi nastojala omogućiti i kateheze za roditelje što je bilo jako dobro prihvaćeno. - Tom prilikom upoznala sam se s roditeljima koji su bili članovi zajednice Bračnih susreta. Bio je to mlađi bračni par čiju sam djecu pripremala za sakramente i ujedno sam bila njihova vjeroučiteljica u školi. Njihova je želja bila da sudjelujem na Bračnom vikendu jer su bili uvjereni kako će mi to pomoći u mojemu poslanju ne samo kao vjeroučiteljice nego i redovnice – kaže nam s. M. Karla te otrkiva da je bila prilično skeptična, ali istovremeno i radoznala. - Tako sam 2015. godine s još jednom svojom sestrom pošla na Bračni vikend koji se održavao ovdje u Ludbregu u Pastoralnom centru. Iskustvo bračnog vikenda, kao i saznanje što u skrovitosti i velikodušnosti čine bračni parovi i svećenici za druge bračne parove bilo mi je uistinu pravo otkriće. Kako sam upisala poslijediplomski studij iz pastoralne teologije s težištem na obiteljski pastoral tim više me zanimala povijest zajednice kao i sama metodologija rada koja je doslovce mijenjala živote bračnih parova – kaže s. M. Karla.
Na
samoj
disertaciji
doktorskog rada radila je skoro tri godine. - Svi oni koji su se upustili u upisivanje doktorskog studija uz rad znaju da je to prilično zahtjevan i mukotrpan posao. Tema rada, Hrvatska zajednica Bračnih susreta u svjetlu postkoncilske teologije o braku i obitelji bila mi je pravi izazov. S obzirom da je o toj temi do sada bilo objavljeno samo nekoliko članaka i jedna monografija jako teško je bilo pisati jer ne postoji skoro nikakve relevantne literature na hrvatskom jeziku. Veliki dio literature bio je na španjolskom i engleskom jeziku, a mnogi stati-
FOTO: SLAĐANA IVANČIĆ
stički podaci koji su se odnosili na doprinos Zajednice Bračnih susreta pastoralu braka i obitelji u Hrvatskoj bili su u arhivu Zajednice ili pak u sjećanjima bračnih parova vikendaša, pogotovo onih koji imaju dugi staž u zajednici – kaže nam s. M. Karla. Istražujući i povijest Hrvatske zajednice Bračnih susreta došla je do zanimljivog otkrića, što ju je jako razveselilo. - Naime Bračni susreti su u Hrvatskoj prvi put održani 1976. u Opatiji zahvaljujući bračnim paru Franku i Nives Jelich iz Amerike koji su bili porijeklom Hrvati s Ilovika. Među prvim hrvatskim bračnim parovima koji su sudjelovali na vikendu kao i kasnije u daljnjim formacijama bili su naši ludbrežani, bračni par Marijan i Bosiljka Filipašić – otkriva nam s. M. Karla. Znanstveno istraživanje ovoga doktorskoga rada svojom teološko-kritičkom analizom i komparacijom koncilskih i postkoncilskih dokumenata, dokumenata Bračnih susreta, relevantne literature, povijesnih činjenica i statističkih podataka daje odgovore na postavljene hipoteze, a ujedno i predstavlja zajednicu Bračnih susreta široj javnosti ne samo informativno nego i na znanstvenoj razini. Povijesni prikaz nastanka Bračnih susreta, kao i drugih zajednica u Europi potvrđuje aktivnu angažiranost vjernika laika u obnovi Crkve prije Drugoga vatikanskoga koncila. Pokret Bračnih susreta na svjetskoj razini ostvaruje konkretne doprinose pastoralu braka i obitelji. Trendovi modernog društva utječu na shvaćanje i percepciju braka i obitelji što djelovanje kao i metodologiju Bračnih susreta stavlja pred nove izazove. Hrvatske zajednice Bračnih susreta, kao sljedbenica Svjetske zajednice Bračnih susreta sebe razumijeva kao pokret koji promiče obnovu Crkve temeljenu na sakramentima ženidbe i svetoga reda. Svojim djelovanjem nasljeđujući izvornu metodologiju Bračnih vikenda doprinose i obogaćuju pastoral braka i obitelji u Hrvatskoj. Bračni susreti svojom metodologijom potiču bračne parove na apostolat u svojim župnim zajednicama i drugim društvenim ili laičkim zajednicama i institucijama gdje mogu doprinjeti ostvarenju ideje Bračnih susreta za obnovu Crkve i svijeta, ali je isto tako i otvorena i drugim vjerskim zajednicama. Djelovanje je Hrvat-
ske zajednice Bračnih susreta, danas usmjereno na ostvarivanje novih programa koji bi doprinijeli cjelovitijem bračnome i obiteljskome pastoralu po uzoru na ostale europske zemlje u kojima djeluje pokret Bračnih susreta. Rezultati istraživanja pridonose boljem poznavanju poslanja Zajednice Bračnih susreta kao jednom od čimbenika pastorala braka i obitelji u Hrvatskoj, kao i njezin aktivni angažman u očuvanju i promicanju vrednota kršćanskog braka – zaključuje s. M. Karla, a uputila je i riječi zahvale. - Koristim ovu priliku da se zahvalim gradonačelniku Dubravku Biliću, Ireni Kučina i Mladenu Matijašecu tajniku udruge Trsek na donaciji prigodnih darova za članove komisije što je i ujedno bila mala promocija našeg ludbreškog kraja – kazala je s. M. Karla. Naša je sugrađanka inače odmah po završetku fakulteta počela raditi u OŠ Brdovec kod Zaprešića što je bilo i prvo mjesto njezine službe. - Nakon godinu dana premještena sam u Sisak, gdje sam radila u osnovnoj školi i gimnaziji te u župnom pastoralu. Tamo sam bila do jeseni 2017. kada sam se
Odgovor na duhovni poziv - Odgovoriti na duhovni poziv u redovnički ili svećenički stalež za mladu osobu je uvijek izazov bilo u vrijeme moje mladosti ili pak danas. Kako je to izazov za osobu koja osjeća Božji poziv tako je i za obitelj, ali i za okolinu. Tako je bilo i kod mene. O odlasku u samostan razmišljala sam od sedmog razreda osnovne škole. Nakon osmog razreda nisam otišla jer se moji roditelji nisu slagali s mojim odabirom pa sam upisala srednju školu u Varaždinu. Nisam tada imala neku predodžbu što želim osim odlaska u samostan, pa sam bez nekog posebnog razmišljanja upisala smjer obućarsko-galanterijski tehničar planirajući nakon završene srednje škole kada budem punoljetna otići u samostan. No životne okolnosti koje su se dogodile u vrijeme mog školovanja, smrt moga godinu starijeg brata, prisilile su me da donesem razumnu ljudsku odluku i ostanem doma sa svojim roditeljima. Tako sam se poslije srednje škole 1994. godine zaposlila i radila. Bila su tu stalno preispitivanja jesam li učinila ispravno što sam Bogu rekla – ne. S druge strane Bog je bio sa mnom jako strpljiv i čekao je da sama uvidim da je moj život negdje drugdje. Život nema smisla ako si tijelom ovdje, a srcem i dušom negdje drugdje. Tako sam krajem ljeta 2000. godine dala otkaz u Varteksu i otišla u Zagreb u samostan sestara milosrdnica sv. Vinka Paulskoga. Bila sam svjesna da je mnoge moja odluka ostavila u šoku, počevši od mojih roditelja, rodbine, susjeda i svih koji su me poznavali. Hvala Bogu bilo je i onih koji su unatoč svemu podržali moju odluku, mojih dobrih prijatelja, našeg župnika koji je uvelike zaslužan za moje zvanje, sestara i svih oni koji su molili za duhovna zvanja osobito iz naše župe. Nakon redovničke formacije 2003. godine položila sam prve redovničke zavjete, te upisala Filozofsko teološki studij Sveučilišta u Zagrebu. Doživotne zavjete položila sam 2008. kada sam i diplomirala. nakon skoro osamnaest godina vratila u svoju župu – kaže s. M. Karla. Iako nije običaj da sestre djeluju u svojoj rodnoj župi, ali zbog različitih okolnosti moguće je kao i u slučaju naše sugrađanke. - S obzirom da je moja majka već u godinama i ne može živjeti sama, dana mi je mogućnost da brinem o njoj i ujedno budem ovdje na župi. Prve godine mi je bilo neobično, jer nije me ipak bilo izvjesni broj godina i mnogo se je toga promijenilo i djeca su postala odrasli ljudi. Trebalo mi je vremena da „ponovno upoznam“ neke ljude s kojima sam živjela i koje sam susretala – objašnjava s. M. Karla.
Do kraja mjeseca možete vratiti knjigu bez plaćanja zakasnine Gradska knjižnica i čitaonica "Mladen Kerstner" u sklopu akcije "Vrati knjigu i budi bez brige" odlučila je progledati kroz prste svima koji su prekoračili rok posudbe knjige iz bilo kojeg razloga. Na posudbi je trenutno 1120 knjiga među kojima je 244 onih koje nisu vraćene na vrijeme. Budući da se radi o školskim lektirama, beletristici i stručnim knjigama knjižničari pozivaju korisnika da ih vrate. Akcija vraćanja knjige bez plaćanja zakasnine traje do kraja prosinca!
U Ludbregu predaje i vjeronauk. - Volim predavati vjeronauk, ali moram priznati da više volim vjeronauk u župi. U župi su djeca slobodnija, možemo si sami organizirati vrijeme za igru i pripremu za sakramente. Isto tako nema ocjena što daje jednu slobodu i bezbrižnost, neopterečenost kako mene tako i djece. Nažalost sada nemamo župne kateheze uživo, što nam svima nedostaje. U našoj sredini interes za vjeronauk je relativno velik što ujedno potvrđuje da roditelji žele da se djeca ne izgrađuju samo intelektualno nego i duhovno – zaključuje s. M. Karla.
DONOSIMO
23. prosinca 2020.
17
Kako je protekla godina u Centru za kulturu i informiranje “Dragutin Novak”? Pandemija koronavirusa utjecala je na sve djelatnosti, pa tako i na kulturu. Štoviše, proteklog su mjeseca u Hrvatskoj obustavljene sve kulturne manifestacije čime je onemogućen normalan rad brojnim kulturno-umjetničkim društvima, udrugama te javnim i privatnim ustanovama u kulturi. Među njima je i ludbreški Koncertna aktivnost Centar za kulturu i informiranje „Dragutin Novak” koji je unatoč Ove je godine, sukladno ovoj izazovnoj godini građanimjerama, bila smanjena stoga ma Ludbrega, ali i svim ostalim su održana samo 2 koncerta uz zainteresiranim posjetiteljima potporu Ministarstva kulture i nastojao ponuditi što više raznomedija. vrsnog kulturno - umjetničkog sadržaja. Čak 5 novih publikacija - Ove godine ponovno smo krenuli s organizacijom prograCentar je ove godine obilježio ma „Ludbreg petkom” u sklopu 60 godina rada i tom prigodom kojeg smo omogućili umjetniciizdao katalog „Naša povijest ma amaterima s ludbreškog poPrvih 60 godina rada”. dručja, ali i šire, da prezentiraju - Ovo je prva publikacija koja svoje radove zainteresiranoj pudonosi pregled naše povijesti i blici. Iako je bilo planirano više, u kojoj su zabilježene sve znauspjeli smo održati 9 izložbi počajnije promjene bilo u vodstvu štujući sve mjere i propise. Uz institucije, sadržajima koji su se to, kako bi se prilagodili situaciji nudili u okviru institucije ili u i učinili kulturu dostupnom sviorganizaciji raznovrsnih dogama, u periodu najoštrijih epideđanja. - objašnjava Branko Dimioloških mjera osmislili smo i janošić. dvije virtualne izložbe. - objaU nakladi Centra, a u autorsnio je ravnatelj Centra za kulstvu Stjepana Belovića tiskana turu i informiranje „D. Novak” je i knjižica „Foringe” koja čimr. sc. Branko Dijanošić. tatelje upoznaje s primjenom Prva izložba objavljena je u konjske i kravlje zaprege – nesvibnju povodom Međunarodkadašnjeg glavnog prijevoznog nog dana muzeja. Budući da sredstva. je Centar u procesu osnivanja Nadalje, izdan je Dječji hrmuzeja, u sklopu navedene akvatsko-romski rječnik koji je tivnosti snimljena su dva kratka nastao kao rezultat suradnje s dokumentarna filma koja nose Osnovnom školom Ludbreg na naziv „Ususret Muzeju grada projektu LORA, a koji služio Ludbrega”. Filmovi govore o pokao mala pomoć u međusobnoj čecima i razvoju Etnografske i komunikaciji djece. Sakralne zbirke koje se prezenti- Krajem godine radili smo i raju kao temelji za na grafičkom dizajnu, obradi te razvoj budupripremi za tisak knjige recepaćeg muzeja. Prvi nastavak ta „Ludbreška medna kuhinja” dokumentarnog Druga koja je potom tiskana u zajedv i r t u a l - filma prikazan je i na ničkom nakladništvu s Vana izložba Prvoj školskoj televiziji raždinskom županijom i PčeElektrostrojarske prezentira larskim društvom Ludbreg. škole Varaždin ker a m ič ke - otkriva Branko Dijanošić. radove naUz sve navedeno, tu je i tradistale tijekom cionalna publikacija koju Cenzajedničkog drutar izdaje svake godine – Haiku ženja triju autorica – Štefanije zbornik. Baranašić, Venije Bobnjarić – - Iako se Haiku susret zbog Vučković i Ljubice Ribić. Obje aktualne situacije nije održao, izložbe dostupne su na mrežnim Haiku zbornik poštom je poslan stranicama Centra. ovogodišnjim autorima haiku pjesama. - otkriva ravnatelj Održane su i dvije radionice Centra. za djecu U nakladništvu CZKIDN izdano je i 12 brojeva Ludbreških Početkom veljače, u povodu novina. Dana hrvatske glagoljice i Međunarodnog dana materinjeg Sakupljanje građe jezika, Centar je gostovao u Osnovnoj školi Ludbreg i MarCZKIDN provodi i prikutijanec te održao radionice na pljanje te evidentiranje arheotemu glagoljice. loške i povijesne građe na poRadionice su imale za cilj dručju Ludbrega i okolice. U približiti učenicima spoznaje inventarnu knjigu ove je godine o glagoljici i to kroz teorijski i upisano 1444 zapisa, a u fond praktični dio. U sklopu praktičFototeke 761. nog dijela izrađivala su se glagoCentar je ove godine obavljična slova od gline, oznake za ljao i arheološki nadzora nad knjige, okviri za fotografije, a radovima održavanja i zaštite svi izrađeni radovi potom su bili temelja od vlage s vanjske straizloženi na zajedničkoj izložbi. ne cinktora Župne crkve PreDruga radionica održana je svetog Trojstva u Ludbregu. u sklopu izložbe Matije Bobeka Tijekom arheološkog nadzoi Marije Vugrinec Bobek. Radilo ra pronađeno je sedam grobose o radionici izrade didaktičkih va, brončane karičice, karičice igračaka od drveta, a sudjelovali sa S završetkom te dijelovi kesu vrtićarci i djeca osnovnoškolramike. Nalazi su pohranjeni u skog uzrasta. prostorijama Centra.
Utrka „Centrum mundi“ koja se tradicionalno održava u ožujku povodom obilježavanja Dana grada Ludbrega ove se godine zbog situacije uzrokovane koronavirusom održala u srpnju. - I ove smo godine u Ludbregu okupili preko 200 trkača. Utrka se održala u srpnju, odnosno kada je to dozvolila epidemiološka situaciji. Organizacijski smo se pobrinuli da ostvarimo sve uvjete i možemo reći da smo jako zadovoljni. Sve je prošlo u najboljem redu. poručuje ravnatelj.
OBNOVA ZGRADE - Prošle godine krenuli smo u projektu energetske obnove koja obuhvaća obnovu fasade, modernizaciju sustava grijanja i ugradnju mehaničke ventilacije s rekuperacijom, energetsku obnovu elektroinstalacija strojarskih sustava te izgradnju FN elektrane. Radovi su u završnoj fazi. Uz projekt energetske obnove u pripremi je i projekt obnove kinodvorane te uređenje hodnika i podrumskog prostora ispod pozornice. - otkriva ravnatelj, mr. sc. Branko Dijanošić.
„Centrum mundi” u malo drugačijem izdanju
18
KULTURA
23. prosinca 2020.
VIRTUALNA IZLOŽBA KERAMIKE “BLAGDANSKI STOL” “Tri žene, tri karaktera, tri kreativne duše s velikim žarom dijelile su iskustvo kreiranja i osmišljavanja, te stvaranja predmeta od gline” Mjerama koje su na snazi u Varaždinskoj županiji privremeno su obustavljeni kulturni događaji, pa tako i izložbe. Iako se one ne smiju organizirati u obliku u kojem smo navikli, zahvaljujući digitalnoj tehnologiji moguće ih je održati u virtualnom svijetu. Vođeni time, ali i željom da kultura unatoč situaciji bude dostupna svima, zaposlenici Centra za kulturu i informiranje „Dragutin Novak” osmislili su virtualnu izložbu keramike triju autorica – Štefanije Baranašić, Venije Bobnjarić-Vučković i Ljubice Ribić. Svijećnjaci, neobične vaze, razni oblici zdjela, tanjurića i šalica samo su dio radova nastalih tijekom njihova zajedničkog stvaralačkog druženja u ateljeu iskusne keramičarke Štefanije Baranašić. - Razmišljajući o čitavoj ovoj otežanoj godini našle su se tri kreatorice koje su razmišljale na drugačiji način. Htjele smo usprkos ovoj teškoj godini s koronom, učiniti nešto za sebe i za druge - za ljude koji nisu možda u mogućnosti izraziti se na neki umjetnički način. Željele smo i njima uljepšamo ovo blagdansko razdoblje, pa smo uz neke prekide u toku godine nastojale iznjedriti ono što je najljepše čovjeku, a to je njegova mašta i
njegova kreativnost. Uz pomoć gline stvorile smo kreacije koje mogu služiti i nama i drugima. - kazala je keramičarka Štefanija Baranašić, koja je svoju strast i ljubav prema keramici prenijela i na ostale dvije autorice. Njihovo druženje započelo je prije nešto više od godinu dana. - To nije samo bilo druženje da bi nešto radili nego i jedno prijateljsko druženje gdje smo prije svega razmjenjivali svoje ideje i iskustva, naročito naša mentorica koja nas je u tome vodila. Nije bilo lako naše ideje koje smo si zacrtale u glavi izvesti u ovom vrlo osjetljivom materijalu. Nas tri, možemo reći kao tri osobe, tri karaktera i tri umjetnički obdarene osobe svaka je imala drugačiju viziju onog što i kako napraviti i to se vrlo lako može iščitati iz naših uradaka. Mislim da je ovo druženje bilo vrlo plodonosno i da smo zaključile da na ovome ne bi stale jer su se tek sada otvorila i mnoga pitanja i pojavile još
ŠTEFANIJA BARANAŠIĆ U svijet keramike zakoračila je 1995. godine dobivši prve poduke i iskustva u radu s glinom u Studiju za keramiku Blaženke Šoić Štebih u Varaždinu. Od tada, pa sve do danas ostala je posvećena keramici. U dosadašnjih 25 godina umjetničkog djelovanja sudjelovala je na šezdesetak skupnih te realizirala sedam samostalnih izložbi. - Pronašla sam glinu kao materijal koji me čini emocionalno uravnoteženom osobom koja ima više razumijevanja za druge. Glina je živi materijal koji vam pomaže da kroz njega iznjedrite sve ono što je negdje duboko kao djetetu bilo interesantno, a nije se zbog razno raznim mogućnosti moglo ispoljiti. U glini pronalazim i ventil za eventualne neke svoje preokupacije. To su stvari koje su me toliko godina zadržale uz keramiku i još uvijek se nadam da ću moći, jer je to i fizički zahtjevan posao, to još raditi koju godinu. - otkriva Štefanija. Nekoliko njenih radova prezentiranih u sklopu ove izložbe rađeno je u raku tehnici. - To je tehnika koja se radi na način da se upotrijebi šamotirana glina, da se prvo biskvitno pečenje odradi u električnoj peći nakon čega se pristupi bojanju. Zatim se glina ponovo stavlja u peć za raku i peče na temperaturi do 1000 ºC. Tako užareni predmet vadi se van i stavlja se u organski materijal da se zaduši dovod kisika. Zanimljivo je da mi keramičari nikad zapravo ne znamo što ćemo dobiti kad iz peći izvadimo predmet. Imamo mi svoju viziju kako bi trebao izgledati, ali nas priroda uvijek iznenadi nečim novim i interesantnim i zato rado radimo raku. - objašnjava iskusna keramičarka.
mnogobrojne ideje koje bi htjele realizirati, tako da će se naše druženje nastaviti i dalje pa možda iznjedriti još koju izložbu. - poručila je Venija Bobnjarić-Vučković, inače profesorica povijesti umjetnosti i etnolog.
S njom se slaže i Ljubica Ribić koju je glina ponukala da otkrije neke nove svemire. - Glina nas je povezala i ja mislim da su se otvorila nova prijateljstva. Naša različitost i naša strpljivost da prihvatimo
te naše različitosti su dovele do toga da smo postale prijateljice koje se rado viđaju i ja vjerujem da će to trajati. Prijateljstvo koje je naprosto glina povezala. Mi smo se povezale u toj svojoj igri. - zaključila je.
KULTURA
23. prosinca 2020.
VENIJA BOBNJARIĆVUČKOVIĆ
19
Veniju je keramika privukla još za studentskih dana, ali se njome aktivnije počela baviti tek 2019. godine. - Mene je keramika privukla vrlo davno. Oduvijek sam se divila umjetnički izrađenim predmetima shvaćajući svu složenost te tehnologije i izrade. Nešto sam malo naučila na tečaju u Zagrebu kad sam studirala, a kako sam se susretala i s etnografskom keramikom tako mi je stalno bilo na pameti da bi se mogla još više educirati da bi razumjela tehniku izrađivanja. - otkriva Venija. Keramička priča i druženje u ateljeu Štefanije Baranašić za nju je stoga bio korak za koji nije trebala puno nagovaranja. - Znala sam odmah kad sam došla tamo da će moj prvi rad biti Jaslice. Jaslice su jedna kompozicija figura u prostoru koje se sastoje od jedne školjke koja predstavlja špiljicu s vrlo stilizirano izrađenim likovima Josipa, Marije i malog Isusa, dok sam se kod ovih likova tri kralja orijentirala na 3D prikazivanje, ali sam se malo poigrala s tim dekorativnim elementi da svaki bude malo drugačiji na svoj način, a opet da djeluju kao cjelina. Onda malo po malo se javila ideja da bih mogla napraviti i nekog borića pa da to odmah bude i svijećnjak, tako da je ta kompozicija narasla. - objašnjava. Venijini radovi bogati su detaljima, a prisutni su i elementi tradicijskih tehnika i povijesnih predložaka poput čipke i povijesne keramike.
Virtualnu izložbu „Blagdanski stol” koja se održava u sklopu programa „Ludbreg petkom” možete razgledati na web stranici Centra za kulturu i informiranje „Dragutin Novak” (https://czkidn.hr/izlozbakeramike-blagdanski-stol/) iz udobnosti svog doma!
LJUBICA RIBIĆ Život Ljubice Ribić prožet je kreativnošću i stvaralaštvom. Duži period života svoju kreativnost oblikuje i u modnim kreacijama u svom boutique BLUE STAR u Varaždinu. U zrelijoj dobi ostvaruje se kao plodonosna pjesnikinja, višestruko nagrađivana i angažirana na mnogim pjesničkim događajima u Hrvatskoj i drugim zemljama okruženja. Pjesnikinja koja riječima stvara slike i iscrtava život na svoj jedinstven način često uzima olovku i svojim crtežima ispisuje poeziju. Glina joj je bila nepoznanica i želja da je sagleda u njenoj podatnosti dovela ju je do Štefanije Baranašić uz čije se mentorstvo prepustila igri. - Cijelo vrijeme sam se igrala i za izložbu sam odabrala ove radove zato što je tu prikazana igra, ples, korak. Smatram da mi u životu uvijek moramo koračati naprijed, moramo se i zavrtjeti i vidjeti sve oko sebe. Ne smijemo suziti naše vidike, nego sebi dozvoliti da vidimo. - poručuje Ljubica koja u Ludbreg uvijek dolazi s velikom ljubavlju. Kod oblikovanja i ukrašavanja svojih radova sklonija je minimalističkom pristupu jednostavnih, kompaktnih i stiliziranih formi. Jedan od radova koji je najbolje opisuje su „Plesači”. - Moji „Plesači” predstavljaju kretanje kroz život, kretanje ka boljem, kretanje ka ljepoti. Prilikom izrade, prva pločica mi je pukla i meni je to bila ideja da to tak mora biti, jer nekad u životu nailazimo na nekakve poteškoće koje ipak preskočimo, tako da su one kasnije namjerno odvojene i napravljen je jedan niz pokreta. - objašnjava Ljubica Ribić.
20
ÄŒESTITKA
23. prosinca 2020.
ACO PIŠE
23. prosinca 2020.
21
Idemo znova! Piše: Aleksandar Horvat Navek dok leto ide k kraju, počneju nam se po glavi sikakve nobel-misli rojiti, v glavnem, kraj je leta, gotovo je, moremo početi znova! Tu se zacvikamo, kajti bi šteli nekak resetirati vse hudo i napraviti novoga početka, kak da bi mogli biti kaj drugo neg zaprav jesmo. A nemremo. Kaj nam nudi prvi prvoga sako leto? Nudi nam da zmršavimo, da premenimo frizuru, da prestanemo pušiti, da ščistimo podruma ili tavana... da obečamo sami sebi kojekakvoga lepoga i skladnoga života, pa makar trajal te jeden dan. Tak obično i traje, a pre onima kaj su najbole trdoglavi se razvleče tijam do Tri kralje. I dale nikaj. Tak je zišlo da si ve v ovim letima mislim kak je kraj leta fakat prilika da si čovek napravi malu inventuru. Nekaj smo selili i premeščali, pak smo konstaterali da nikaj velkoga nemamo, a sejeno nemamo mesta ni za kaj. Celo se živlenje nekaj čuva, skuplja, tak smo kak jazbeci ili svrake, se čuvamo kaj se malo blešče “jer nam bu morti negda trebalo”. Se je to nekaj za črne dane, a dok su črni dani od sega nikakve koristi. A to kaj nam “bu trebalo”, nam v glavnem ne treba zutra, ne treba nam do kraja tjedna, niti of mesec, niti leto, trebalo nam bu morti “negda” i zato zavzema svoje mesto i smeta nečemu kaj nam treba vezda mom. Krenuli smo tak vu velku hižnu generalku, pak sam si v glavi prespametil koje stvari NE MORAMO čuvati. A glavna nobel-misel je da se nikaj ne hiče v smetje, ali to kaj bu nam “negda” trebalo, nekomu treba vezda.
koja bu došla dve jezere i pete, ili nekakvi ruski znanstveniki kaj su jezero devetsto pedeset devete pisali kak bu zgledalo dvajstprvo stoletje v dve jezere sedmi. Kak smo mi vezda petnajst let potlam njihove “budučnosti”, vidi se kak su dečki vse komplet fulali (a to su kakti znanstvene knjige), ne znam kaj da s tim delam. Predzadnji korak, antikvarnica, zadnji korak, stari papir, pak morti z toga novine zideju. Ja rajši imam jen dužni meter Ujevića i pol metra Galovića, nek dva centimetre Vasiljeva i Guščeva kaj su se malo zaigrali. I Jules Verne je čudaj fantazeral, ali on je bar devedeset procentov pogodil, jer se je ne špinčil kak je spameten. No dobro, knjige smo rešili, ne trebamo jih vse čuvati, idemo dale.
Tak smo našli da ne moramo čuvati vse knjige. To se narafski ne misli generalno, jer je knjiga vredna stvar, za koju si je negdo dal truda i saku knjigu treba poštuvati. Nego mislim, da bi v živlenju saku knjigu, kaj smo kupili ili dobili, čuvali pri hiži, bi vam trebal kamijon. Ili nebi? Ali glečte! Imamo knjige i knjige. One koje nam vrediju ostavimo, a koje nam ne vrediju damo nekomu komu vrediju. Tridesti dužnih metri smo ostavili, a petnajst podelili, to je jedna cela polica menje. Ostala je i jena škatula knjig za stari papir, na priliku, lik je napisal osamdeset i nekoje o robotski revoluciji
Jeden veliki problem je obleka. Kak je sima poznato, ljudi si v glavnem nemaju kaj obleči. Makar smo mi muški zaguljeni, pak velimo da to v glavnem ide žene, ide to bormeš i muške. Ormari se vijaju i mašiju na stranu od terha, a mi v gačama cupkamo, živčanimo i ponorevlemo dok treba iti na rođendan ili na posel. Ovo mi je premalo, ovo mi je prestaro, ovo mi ne paše na cipele, ovo sam imel fčera, ovo mi je zdrapano, ovo mi je flekavo, ovo je demode, ovo mi je ne speglano, ovo mi je grdo, ovo bi najrajši hitil… aaaaa, tu smo! Nosim troje hlače, a imam jih deset. Ostavljene su jer mi budu trebale “za gorice”
ili “za nekaj delati”. Dok idem v gorice ili nekaj delat obavezno imam one nove mešne, i tak se krug zapira. Stara obleka nam ne treba, ne treba ju čuvati, treba ju čistu i speglanu nekomu dati ili reciklirati. To me zmisli na onu priču z vinom. On kaj je dober gazda, ali slab čovek, se naceđa ze starim vinom z bačve kajti ga mora prvo potrošiti da se ne hiti. A dok ga na podzadnje potroši, onda mu je i ovoletno mlado več postalo staro i tak si furt vu krug. A zna se, kaj se nije spilo ili se flašera, ili se podeli pajdašima, ili se z njega rakija zafriga, ili se vinski ocet napravi, ili se na kraju nedajbože - hiti. A pije se mlado. No, na obleki smo. Rešili smo tri pune vreče kojekakvih robači, hlač, đekecov, kaputov, vinterici, kiklji, se ono kaj “si nemamo za obleči” i čemu smo se čudili: Kaj je to moje? Ne bi verovali, rasprite ormare i poglečte čega tu se ima za one kaj nemaju niti jedne hlače, niti jednu robaču, šala ili kapu, koji se v zimi zumrzavaju. Treba si ostaviti troje hlače kaj si “nemamo kaj obleči”, i eventualno jedne za gorice, vrt i odštopavanje septičke, radi mira pri hiži. Najte čuvati, najte biti ljubomorni, napravite si mesta, ormari budu zahvalni. Oni koji ste v tehniki, ti vrapca, pune garaže plehovja, šarafov, deski, se bu to negda trebalo. Je, profesionalcu bude, ali nama amaterima teško. Ja sam na informatiku navudreni, pak već dve lete preskačem prek starih kompjuterskih škatuli kajti bum “z tri složil jednoga”. A za te Fičeke več nema delov i zoveju se elektronički otpad. I toga su zišle dve pune škatule, kaj podrazumjeva i niš koristi kablovinje, kak na priliku, punjač za “Nokiju tristri deset”. Vreme gazi elektroniku vu velkim skokovima, denes vredi zutra ne vredi kajti se cela filozofija menja. Ne treba to čuvati, treba reciklerati, ima tu lepoga blaga za one kaj se z tem baviju.
Ve bi spomenul tavane i podrume. Ali ne znam od kud bi počel. To su navek prave jazbine, kak tajni bunkeri. Ne znam kak je pri vas, ali pred neko vreme smo dve prikolice “rezervnih delov” nahitali z tavana. Tam su bile stvari “koje nam budu negda morti trebale” a to “negda” je još ne došlo ili je već zdavna prešlo. Felga od bicikla, sklanjica od otomana, kugl-lageri od radilice od Škode 1000MB, strgani ribički proti, komad pocinčane cevi, hrđavi duršlag za makarone, dva gacijski količi, narolani tepison, dječja kolica z jezero devetsko šezdeset šeste, pokvareni črnobeli televizor Belevue z onim pisanim staklom kaj je bil kak v boji, četiri strgane antene, škatula nekakvoga plehovja nepoznatoga porijekla... Se je to moj dragi jotec čuval, da je živ, vezda ovih dni bi napunil osemdeset tri lete i nikaj mu od sega toga nigdar ne bi trebalo. Ne treba čuvati staru kramu, kajti denes imamo reciklažno dvorišče za celi grad, ne trebamo doma imeti saki svoje. I tak, najde se po hiži još petsto stvari koje ne treba čuvati. Na priliku, ne treba čuvati šličuhe, kajti se šličuhati nemamo gde. Najbližeše klizalište je mi se vidi v Đurđevcu, a da se bu ribnjak zmrzel se ne splati nadati. Šličuhe dobiš za par kuni i potlam nemaš z njima brigu. Ne treba čuvati stare gumije od auta, ne treba čuvati scinjanu tavu, ne treba čuvati svatskoga ancuga, ne treba čuvati su svoju materijanu, a niš’ koristi prešlost na koju smo sentimentalno povezani. E, ve tek dolazim do kraja. Jen spameten čovek, zove se Erich Fromm, čije sem knjige ostavil, napisal je knjigu “Imati ili biti?”. I baš tak pita, kaj nam je važneše. Imeti materijalne stvari ili biti i živeti? Brigati se kaj si bumo oblekli, je l’ pemo na posel z levim ili desnim autom, je l’ nam se čižme pašeju z minđušom, je
l’ naša krava lepša nek susedova, i stalno v strahu da bumo nekaj zgubili. Ili nam je živlenje samo najvažneše, da se nastavimo, da ostavimo traga, da se brigamo kaj bu nam i sima okoli nas lepo i dobro. Vezda je pravo vreme za takva pitanja, kajti nam dolaziju blagdani i nama se vu glavi pomali slažeju naše nobel-misli. Morti je vezda vreme da se napravi inventura, da se rešimo materijalnoga tereta i da isto to poželimo drugima. Ne trebamo čuvati lonce i poklopce, količe i frliče, špange i galge… samo jeno trebamo navek čuvati, paziti i maziti ZDRAVLJIČE! Je, vezda je takaj takvo vreme da je zdravljiče najvažneša stvar. Čak bi i Frommu bilo sejeno je l’ očem zdravljiče IMETI, ili zdrav BITI, važno je da funkcioneram tak da mi je važneše tehnički pregled napraviti na sebi, a ne na Fičeku. Evo onda za kraj i moje nobel-misli: Lani smo si zaželeli sega, ostalo je na rečima, malo smo toga dobili. Leto je bilo takvo kakvo je bilo, rečeno nam je na fini, a grdi način, da vreme ide, velki svemirski kotač se kotura i nije ga briga za nas krhke. Nije ga briga če čuvamo ono čega imamo duplo i troduplo. Živlenje imamo samo jedno. Naši stari su negda rekli: Sega bu, samo nas ne! I to je istina, mi smo potrošni i jednokratni. Zato vam od sega srca želim da si za Božič lepo v miru premislite, da vidite da vam je familija, od sega kaj imate, najvredneše blago i da sami sebi obečate da bute čuvali svoje zdravlje, kajti samo zdrav čovek more i zna odigrati i ze slabim kartama. Sega bu, nek i nas bu! (A. Horvat, 2020.)
Idući broj novina izlazi 29. siječnja 2021.
22
SPORT
23. prosinca 2020.
Sportska 2021. godina u ludbreškom kraju O ovoj nesretnoj sportskoj 2020. godini već smo dosta pisali. Trenutke veselja donosila nam je Sara Kolak nastupajući gdje god je mogla. Košarkaši su ušli u dobar niz pobjeda u prvenstvu A 2 lige pa morali nažalost stati. I rukometaši su imali niz dobrih rezultat, no i njima su aktivnosti zaustavljene. Nogometaši „Podravine“ su uspjeli svoje aktivnosti dovesti do kraja. U kupu je ostvaren plasman u poluzavršnicu koja će biti odigrana na proljeće. U prvenstvu 3. HNL s novim trenerom Kovačevićem vodi se borba za šesto mjesto. Neće biti lako jer je rezultatski uspon nešto sporiji nego se očekivalo. Nešto je do snage Lige, nešto je do nas. Twirlingašice su došle do brojnih odličja u Slavoniji na državnom prvenstvu. Veseli nastojanje i ambicija ŠNK Zadrugar da se dokopa 1. Županijske nogometne lige. Temelji su na zdravim osnovama. Rukometašice i odbojkašice imali su samo nekoliko nastupa.
Što donosi nova sportska 2021. godina? Krenimo s nogometom. Ludbreška Podravina dobila je u Draženu Crnkoviću u ovoj godini na izmaku novog predsjednika. Riječ je o uspješnom gospodarstveniku koji voli sport.
Obećao je borbu za vrh ljestvice, no to će ove sezone biti vrlo teško. Pošto trećeligaških igrača nema na svakom uglu, uspostavio je još bolju suradnju s NK Varaždin. Ove sezone od tamo su „spušteni“ bolji igrači nego što je to bilo proteklih sezona, rezultati i igra su malo bolji, ali bolja je i Liga, pa slijedi i oštra borba za playoff. Ono na čemu se treba raditi je poboljšati rad u Školi nogometa, jer nemoguće je da se ne stvaraju igrači barem trećeligaškog potencijala. Opasnost vreba i u položaju varaždinskog prvoligaša koji je pred prvoligaškom provalijom. Ako se ispadne tko zna kakva vremena slijede u nogometu naše županije. Košarkaši Grafičara dobro su krenuli u prvenstvo koje je nažalost prekinuto. I ove su godine uz Podravac iz Virja i čakovečko Međimurje koje na njihovu žalost nije odigralo niti jednu prvenstvenu utakmicu favoriti prvenstva. Ekipa koju predvode iskusni igrači iz Varaždina i Međimurja znat će dovršiti posao, a drago nam je da lagano stasaju i igrači iz našeg košarkaškog inkubatora. Trajalo je, ali ipak težak rad i odricanje trenera i mladih igrača lagano se vraćaju. Igrači RK Ludbreg vratili su za ovu sezonu nekoliko svojih igrača iz drugih klubova, a u Koprivnicu se vratilo nekoliko talentiranih mladaca koji su davali ton igri. Bucat koji je imao nekoliko zapaženih nastupa vratio se zagrebačkom rukometu, sada je
član RK Medveščak. Rukometaši će, sigurni smo, naći koridor do sredine ljestvice, a nešto više bilo bi samo plus. Ženski sport nam ima najmanje tri vrhunske sportašice. Pred Sarom Kolak je kao kruna godine nastup na Olimpijadi u Japanu. Samo neka ostane zdrava. Prema drugima dosta je bacala ove godine, trenirala u Oslu. Dosta je nepoznanica o formi ostalih bacačica. U Tokio može, za razliku od drugih bacačica, otići opušteno jer je ona „Sveti gral“ podigla već u Rio de Janeiro. Za nju se ne bojimo nimalo. Pred Ivanom Dežić je oporavak do lipnja i možda bi bilo najbolje da put do svoje reprezentativne odore u povratničkoj sezoni provede u varaždinskoj Koke pod vodstvom legendarnog stratega prof. Canjuge. Iva Gerić potvrđivat će formu s klupskim kolegicama na, nadamo se, brojnim natjecanjima. Pratit ćemo njezin prelazak iz juniorske u seniorsku kategoriju koji zna biti bolan. No, ne sumnjamo u psihičku stabilnost kao i rad teama koji je okružuje.
Ostalim klubovima želimo da iduću sezonu uspiju preživjeti, jer koronakriza ostavit
će posljedice, htjeli mi to ili ne. I jedna digresija za kraj. Znamo da i u ovim teškim vremenima tvrtke na području Grada ostvaruju više od milijarde kuna prometa. Pa zar ne bi bilo vrijeme da postanemo i grad natjecateljskog sporta? Ludbrežani vole sport i talentirani su za njega. Dovesti ovdje dvadesetak-tridesetak sportaša i sportašica sa svojim obiteljima znači i stotinjak kvalitetnih žitelja u Gradu koji daju novi polet i dimenziju. Neki poslodavci kažu da im nedostaje kvalitetne radne snage pa se snalaze na kojekakve načine. Ovako dobile bi se preko tih obitelji i snalažljive i vrijedne ruke. I to bi, ali samo na početku, koštalo nekoliko stotina tisuća kuna. A, znamo za dosta tvrtki u Ludbregu i okolici koje iskazuju godišnju dobit od više milijuna kuna. Samo treba malo voljeti sport i napokon uložiti u ljude, vratiti barem malo svome kraju gdje su postigli i poslovne uspjehe. (N.J.)
Sari na dar Iz tiska će ovih dana izaći dugo najavljivana brošura posvećena Sari Kolak pod nazivom „Od Ludbrega do Olimpa“. Na tridesetak strana moći će se pročitati kako je tekao streloviti uspon najbolje županijske sportašice do olimpijskog trona. Pobrojani su najveći Sarini uspjesi, njeni treneri, ispričane neke priče koje niste čuli. Knjižica će se moći besplatno nabaviti, a o tome kada i gdje bit ćete obaviješteni kroz mrežnu stranicu Grada Ludbrega te druge medije.
SPORT
23. prosinca 2020.
23
Svaka čast HK „Ludbreg“ U ova teška epidemiološka vremena sport je jedna od grana koja naročito pati. Profesionalni klubovi preživljavaju od tv prava ili prodaje igrača pošto prihoda od ulaznica jednostavno nema. Utakmice se igraju kada su obje ekipe s negativnim Covid testovima, bez obzira je li to ponedjeljak, petak ili nedjelja. Mnoge ekipe imaju ogromnih problema s isplatama plaća, sve je nekako na rubu, na kratkom konopcu. I amaterski sport trpi. Seniori ne igraju, ta stanka sad je već poprilično duga i tko zna kakve sve misli idu po glavi
sportašima. Neki od njih krenut će bez dvojbe i drugim putem, a posebno je teško s mladim sportašima i sportašicama koji su toliko željni natjecanja kojih nema. A tako ih je teško bilo privući sportu. Od svih onih kojima je teško možda je najteže onima kojima se bave kontaktnim sportovima, u našem kraju to znači članovima HK Ludbreg. Kod njih je gotovo sve zamrlo, no nevjerojatna volja i upornost ekipe koju predvode braća Horvat uspjela je u tome da zadrži njihov kadar na okupu. Zamislite nekom mladom
članu objasniti - Zdrav si, ali se godinu dana nećeš natjecati. Treba biti sportski pedagog i psiholog da tako nešto uspiješ. Naravno i sportski fanatik. U svrhu održavanja forme krenulo se krajem studenog u Poljsku pod vodstvom trenera Ignaca Horvata. - Krenuli smo na tradicionalni turnir u Poljsku, ništa strašno sve skupa oko 1500 kilometara. Turnir je održan 27. i 28. studenog u Bogoszuv-Gorcu u Šljaskoj, grad oko 15.000 stanovnika, po izgledu nekako vuče na naš Gorski Kotar. Na turniru
smo postigli zapažene rezultate. Kod seniorki Iva Gerić je bila prva, u kategoriji kadetkinja Marta Busija također je bila najbolja. Kod kadetkinja treća su mjesta osvojile Sandra Besek i Nina Gerić – kažu u klubu. Naravno, dva dana u Poljskoj bilo bi ipak premalo. - Nakon turnira ostali smo tamo još tjedan dana u kampu te odradili dvanaest treninga. Bilo je jako uspješno i ništa nam nije bilo teško – otkrivaju nam. Hrvačka natjecanja, naveli smo, vrlo su rijetka, tako da je teško planirati unaprijed. Tre-
ner Horvat razmišlja naglas. - Sada je održan Svjetski kup u Beogradu, ipak se nešto kreće. Iskoristit ćemo svaku prigodu za nastup koja će nam se na zimu pokazati, nadamo se da će se ipak smiriti ova situacija s koronavirusom. Kao neki glavni cilj odnosno „target“ su nam ljetna juniorska i kadetska europska prvenstva. Mislim da bi tu mogli biti pravo iznenađenje – ističu u klubu. Posvećenost ljudi iz HK Ludbreg ne dozvoljava ni najmanju dvojbu u sumnju njihovih riječi. Svaka čast i sretno! (N.J.)
Danska bajka, medijska hajka i božićno čudo U kaotičnoj 2020 –oj godini malo što nam je moglo skrenuti pažnju s problema, a baš kao nebrojeno puta, još jednom se pokazala prava vrijednost sporta, još jednom je Hrvatska napravila sportsko čudo, još jedna medalja je upisana u hrvatske sportske anale i još jednom je dokazano kako vrijedi svaka uložena lipa u sport. Ovog su puta čudo napravile rukometašice, moje kolegice, suigračice i prije svega prijateljice. One od kojih se ništa nije očekivalo, koje ni nisu ispraćene na prvenstvo i one koje su siječanjski sport pretvorile u prosinački. Svi me zovu, pitaju za komentar uspjeha rukometašica, mojih cura s kojima sam provela pa sigurno desetak ljeta po dvoranama i okupljanjima umjesto po plažama. Cure s kojima sam doživjela pobjede i poraze i s kojima pamtim neke od najdražih uspomena. Zbog toga svaki put kad odgovaram čini se kako riječi nisu dovoljne. Cure su fenomen. Prolazi mi kroz glavu Sarino zlato u koplju, Leicesterovo osvajanje Premiershipa. Sve sportske priče koje imaju potencijal postati prave filmske priče i opet ova bronca je nešto drugačije, nešto posebno, nešto malo i moje i zato nemojte zamjeriti što je tekst pomalo subjektivan. Sada već svi znaju kako je ženski rukomet podcijenjen, kako nitko nije znao za prvenstvo, kako nitko nije znao nabrojati ni dvije igračice reprezentacije, a sad se svi sjećaju gdje su ih i kada nekad davno sreli. Da ne budemo licemjerni, to je normalno, to je sportski život u kojem rezultat diktira sve. Ili jesi ili nisi.
Zbog toga su srce i ponos veliki, preveliki. Jer iako nas nikad nije bilo u medijima, bilo nas je u našim malim klubovima koji se konstantno bore za opstanak, bilo nas je u svakakvim dvoranama, uvjetima, igrali smo na svakakvim parketima, spavali u svakakvim hotelima, putovali svakakvim autobusima. Sada je 'sve se vraća' došlo i nama na naplatu i to s kamatama. Brončanim kamatama. Postali smo trn u oku velikima, bogatima, svima koji su podcjenjivali, a mediji se sada bore za sliku, izjavu, priču, bilo što. Svi kažu možda se sada konačno nešto promijeni, možda neko prepozna trud i muku iza ove medalje. Iskreno, sumnjam. Javnost će se zabavljati još neko vrijeme pa zaboraviti. Ipak jedno se sigurno neće promijeniti. Borba i zajedništvo rukometašica koje nas je dovelo i do medalje. Hrvatske rukometašice i dalje će se boriti na terenu, borit će se za bolje uvjete, za sponzore, za bolje termine u dvoranama, za slobodan dan u školi, na fakultetu i na poslu kako bi mogle na utakmicu ili se odazvati u reprezentaciju. Ma koliko apsurdno to bilo. Dosad su se borile iz čiste ljubavi prema tom grubom sportu koja je većini ljudi nerazumljiva, a sada imaju dodatni motiv. Borit će se jer će se zauvijek sjećati danske bajke, medijske hajke i božićnog čuda u 'korona' godini. Ivana Dežić
Podravina kreće s pripremama već 15. siječnja Protekla godina bila je turbulentna na svim životnim područjima pa tako i na sportskom planu. Nogometaši Podravine nekoliko su puta započinjali pa zatim i prekidali treniranje. Unatoč tome, imaju tek jednu neodigranu utakmicu u Bjelovaru zbog odluke Stožera CZ kojom su prekinuta sva natjecanja u svim ligama osim prve i druge. Bez obzira na sve ipak se kroz godinu dogodilo puno događaja vrijednih spomena. -Nakon proljetnog prekida prvenstva uspjeli smo 13. lipnja organizirati susret 'pobjedničke ekipe', koja je ne tako davno osigurala nastup u drugoj hrvatskoj ligi, protiv seniorske ekipe. Seniori su tada bili 'u nastajanju' za novu sezonu, a vodio ih je trener Matija Kristić. U toj utakmici mnogi igrači slavljeničke ekipe pokazali su da još nisu za staro željezo: Vručina, Krušelj, Vađunci, Kosir i drugi – rekao je Vitomir Namjesnik, tajnik Podravine. Nakon šest odigranih kola u novoj prvenstvenoj sezoni Podravina je potpisala novog trenera. Matiju Kristića, koji je zabilježio jednu pobjedu, tri remija i dva poraza, na klupi je od 1. listopada zamijenio Mario Kovačević. -Polovično sam zadovoljan našim učinkom. Vodio sam ekipu u sedam susreta i uspjeli smo nanizati tri uzastopne domaće pobjede te jedan remi, ali smo na sva tri gostovanja poraže-
ni. Ekipa je mlada i nedovoljno iskusna pa brzo primimo gol, a onda se mučimo kako bi izjednačili. Iskusne ekipe se nakon vodstva povuku pa nas kažnjavaju iz kontri – rekao je Mario Kovačević, trener Podravine. Od 18. listopada na čelu Podravine je poznati poduzetnik Dražen Crnković koji je na promociji najavio orijentaciju na vlastite mlade snage iz 'ludbreškog nogometnog bazena'. -Možemo reći da su naši juniori Pavao Zadravec i Matej Havaić dobili puno prigode za igru u seniorskoj ekipi i da su te prilike dobro iskoristili. Oni su naša mladost i klupska budućnost, a u dogovoru s trenerom Kovačevićem pokušat ćemo skautirati još dvojicu mladih i perspektivnih igrača sa šireg ludbreškog područja kako bi ih uključili u pripreme sa seniorskom ekipom koje planiramo započeti već 15. siječnja 2021. Sretni smo što smo uspjeli da Hrvoje Crnčec i tri Karla (Dumbović, Sambolec i Jadanić) postanu naši igrači tj. da ne ovisimo o posudbama. Naša želja je da u klub vratimo i igrače koji su stasali u Podravini, a sada igraju po okolnim klubovima. Nakon šest godina ponovno smo prezimili u Županijskom kupu s velikim izgledima da doguramo do finala što bi značilo da ćemo se natjecati i u pretkolu Hrvatskog kupa. Želim se zahvaliti svim veteranima koji pomažu u organizaciji, dopredsjednicima, članovima Izvršnog i Nadzornog
Kapetan NK Podravine Siniša Vađunec odbora, tajniku kao i sponzorima koji su nas podržali – rekao je Dražen Crnković, predsjednik Podravine. U ludbreškoj 'staroj dami' planirali su i ove godine nastaviti već desetogodišnju tradiciju posvećenja klupskih prostorija u prigodi Božića no tradicija neće biti nastavljena jer su nadbiskup Bozanić i biskupi donijeli odluku da se ove godine blagoslov kuća odgađa.
-Planirali smo organizirati susret s igračima barem seniorske ekipe međutim i od toga smo odustali jer neki igrači bi trebali tražiti propusnice. Tiskani su kalendari koje ćemo podijeliti tek na početku priprema. Trener Kovačević je već napravio plan priprema i dogovorio pripremne utakmice sa međužupanijskim četveroligašem Ferdinandovcem i županijskim prvoligašem Borcem iz
Imbriovca. Hoće li se naši planovi ostvariti ovisi o ukupnoj epidemiološkoj situaciji i odlukama Stožera CZ. Zbog toga koristimo prigodu da na ovaj način svim igračima, trenerima i navijačima Podravine kao i svim ljubiteljima nogometa poželimo blagoslovljen Božić i Sretnu Novu godinu – poručuje predsjednik Podravine ispred uprave NK Podravina. (D. Vađunec)
24
ZADNJA
23. prosinca 2020.