LIST GRADA LUDBREGA BE SPL AT NI PRIM JER A K
2. lipnja 2021. BROJ 169 / GODINA XVI.
OTVOREN A R H E O L O Š K I PA R K
IZBORI
Najveće povjerenje Ludbrežanke i Ludbrežani na lokalnim su izborima iskazali Dubravku Biliću.
Str. 3.
MUZEJ
Nakon dobivanja rješenja od strane Ministarstva kulture i medija o postojanju uvjeta slijedi formalni upis Muzeja...
Str. 2.
“Je gotovo !?”
Radi se o receptima koji su pristigli na istoimeni amaterski foto natječaj, a na koji su se mogli prijaviti svi ljubitelji kuhinje.
Str. 10.
Jedan od najvažnijih projekata za Grad Ludbreg U samom centru Ludbrega nakon 13 godina istraživanja i rada otvoren je Arheološki park Iovia. Uređenje arheološkog parka dio je projekta ‘Unaprjeđenje kontinentalnog turizma turističkom valorizacijom kulturno-povijesne baštine Grada Ludbrega’ sufinanciranog od strane Europskog fonda za regionalni razvoj kroz operativni program Koherentnost i kohezija. Str. 8. - 9.
SARA KOLAK
Vratila se natjecanjima i u prvom nastupu osvojila treće mjesto u češkoj Ostravi s hicem preko 60 metara.
Str. 14.
2
AKTUALNO
2. lipnja 2021.
Zadovoljeni svi uvjeti za osnivanjem Muzeja grada Ludbrega Ludbreg već duže vrijeme zbog količine građe ima potrebu za muzejom, a Izmjene zakona o muzejskoj djelatnosti omogućile su malim gradovima do deset tisuća stanovnika da mogu osnovati muzej u sklopu ustanove. Imajući to u vidu, kao i činjenicu da u Ludbregu već postoje temelji za razvoj budućeg Muzeja - etnografska i sakralna zbirka, Centar za kulturu i informiranje „Dragutin Novak” 2018. godine krenuo je u proces pripreme za njegovo osnivanje. Naime, muzej se može osnovati ako su osigurani svi uvjeti propisani zakonom, a koji uključuju muzejsku građu, relevantnu muzejsku dokumentaciju, prostor za obavljanje djelatnosti, opremu i sredstva za rad, sustav za osiguranje i zaštitu muzejske građe i dokumentacije, stručne djelatnike te plan i razvitak muzeja. - Nakon dobivanja rješenja od strane Ministarstva kulture i medija o postojanju uvjeta slijedi formalni upis Muzeja grada Ludbrega kao posebne organizacijske jedinice Centra i priprema konačnog rješenje stalnog postava čime želimo dobiti jednu zaokruženu cjelinu. – istaknuo je mr. sc. Branko Dijanošić, ravnatelj Centra.
U Ludbregu uskoro Bike park Grad Ludbreg sve se više okreće razvoju outdoor turizma. Zahvaljujući krajoliku lepeza je šarolika – hodanje, bicikliranje, trčanje, planinarenje dio su mogućnosti za provođenje aktivnog odmora ili za uzbudljiv izlet, a granicu mogućeg određuje samo kondicija. Dvije trekking, dvije gravel te po jedna cestovna i “city” (obiteljska) ruta čine okosnicu ludbreške cikloturističke ponude. Izgradnja nove zanimljivosti koja će svakako upotpuniti outdoor ponudu započela je ovih dana, a riječ je o izgradnji Bike parka. – Bike park staza planirana je na način da bude što intuitivnija za korištenje te se sastoji se od vanjskog kruga i unutarnjih isprepletenih staza. Vanjski krug zamišljen je kao staza za početnike i težina elemenata koji se nalaze na njemu je savladiva svakom vozaču bicikla. Unutarnje staze sadrže teže elemente namijenjene naprednim korisnicima – rekao je gradonačelnik Bilić. Stupnjevanjem zahtjevnosti omogućeno je da korisnici individualno biraju element kojeg žele isprobati čime se kontinuirano omogućuje kretanje stazom. Na stazi se nalazi 8 desnih zavoja, 5 lijevih zavoja, 10 pump valova i 7 prepreka. Pri oblikovanju će se koristiti prirodni i ekološki materijali, dominanto drvo, uz asfaltiranje glavne obodne staze kako bi se naglasila razlika između staza. Svi veći elementi, zavoji i prepreke planiranju se izraditi od drvene građe. Većina staza bit će šljunčane, a vanjska kružna staza planira se kao asfaltirana. -Cilj ovog projekta je urediti društvenu infrastrukturu na otvorenom koja će sadržavati sportske sadržaje, biciklističke staze za djecu, mlade te ostale građane te ostalu urbanu infrastrukturu – kaže gradonačelnik. Bike park nalazi se u samoj blizini centra Ludbrega, uz šetnicu na rijeci Bednji.
Nakladnik: CZKI “D. N.“ Ludbreg Glavni urednik: Iva Havaić Sakač Grafički urednik: Miroslav Vađunec Redakcija: Branko Dijanošić, Iva Havaić Sakač, Matea Lukić, Dražen Vađunec, Neven Jerbić, Željka Namesnik, Ivana Dežić Kontakt: CZKI “D. Novak” Ludbreg, Trg Sv. Trojstva 19 Telefon: 042 / 306 130 Fax: 042 / 306 068 e-mail: ludbreske-novine@czkidn.hr iva.havaic@ludbreg.hr Tisak: Tiskara Zagreb
Kreće izgradnja novog vrtića Sredinom svibnja u Ludbregu je održana svečanost u povodu početka radova na izgradnji novog dječjeg vrtića. Svečanost su uljepšali polaznici dječjeg vrtića Smjehuljica čija je vlasnica Gordana Trnjak Vajagić i u ovoj prigodi bila u istoj ulozi. - U našem dragom Ludbregu na raskrižuju ulica Tina Ujevića i Franje Tuđmana niče nov polivalentni objekat montažnog zdanja koji će bit na dva kata s velikom sportskom dvoranom. To nas posebno uveseljava jer time ćemo moći sve programe koje smo i verficirali ostvariti putem kvalificiranih odgajatelja – poručila je Gordana Trnjak Vajagić. Svečanosti je nazočio i ludbreški gradonačelnik Dubravko Bilić. -Nama je drago da se djelatnost predškolskog odgoja tako dobro razvija na području Ludbrega koji je prepoznat kao sredina koja ima najpovoljnije vrtiće za roditelje i na tome ćemo i dalje ustrajati. Imamo jedan javni vrtić i dva privatna, a uz će biti zadovoljene sve potrebe za smještaj, ali i standarde. Kroz kvalitetne vrtiće i predškolsku pripremu naši najmlađi Ludbrežani moći će se ravnopravno uhvatiti u koštac s vršnjacima iz Europe. Nadamo se da će vrtić prema planu biti završen do kraja godine, a s početkom iduće godine otvoriti vrata korisnicima – poručio je gradonačelnik Dubravko Bilić.
IZBORI
2. lipnja 2021.
3
Dubravko Bilić: Hvala mojim sugrađankama i sugrađanima na povjerenju, nastavljamo raditi Najveće povjerenje Ludbrežanke i Ludbrežani na lokalnim su izborima iskazali Dubravku Biliću koji je već u prvom krugu osigurao treći mandat. Sve više je nezavisnih gradonačelnika, među njima i ludbreški Dubravko Bilić koji je netom pred izbore izašao iz SDP-a. Na izborima je u Ludbregu glasalo ukupno 46,04% birača. Dubravka Bilića podržalo je 55,81% birača odnosno njih 1 976. Slijede ga Reformist Krešimir Horvat s 18,47% (654 glasa), HDZ-ov Goran Križanić 8,67% (307 glasova), kandidat grupe birača Siniša Markulinčić 7,20% (255 glasova) i HNS-ova Božica Makar 6,92% (245 glasova). Ludbreg i Novi Marof jedini su gradovi u Varaždinskoj županiji koji su svoje gradonačelnike dobili u prvom krugu. - Prvenstveno želim zahvaliti Ludbrežankama i Ludbrežanima na povjerenju koje su mi iskazali. Ludbreg nije moj rodni grad, to je grad u kojem sam odlučio živjeti, najljepši grad kojeg je samo bilo potrebno probuditi iz sna. Taj put započeli smo prije osam godina, a naredne četiri godine samo ćemo ga nastaviti slijediti. Grad je to koji je uronjen u prirodu i bogate prošlosti što ga čini idealnim za razvoj turizma. Privlačan je i za investiranje gospodarstvenika, a uz pomoć brojnih europskih projekata koje smo dosad realizirali odmakli smo znatno dalje od brojnih u Hrvatskoj. Okrenuli smo se i zaštiti okoliša i održivom razvoju, a pravac je to kojim želimo nastaviti i dalje – kaže Bilić. Ono što posebno ističe za naredno razdoblje jest suradnja sa susjednim općinama. -Naš kraj obiluje potencijalima, ali kao i u brojnim situacijama bez zajedničkog djelovanja nema rezultata. Naš najveći zajednički projekt bit će razvijanje održivog javnog prijevoza u sklopu kojeg planiramo autobusnim linijama povezati sva ludbreška naselja, ali i naselja iz susjednih općina s Ludbregom kroz 5 različitih linija te time povezati u jednu cjelinu 20.000 stanovnika ludbreške Podravine – kaže Bilić. Ponosan je i na razvoj održive poljoprivrede u proteklom razdoblju kao i na osnivanje poljoprivredne zadruge koja je u kratko vrijeme postala respektabilna zajednica s preko 50 članova. - Proizvodnja povrća i cvijeća, poticanje pčelarstva i vinogradarstva te vraćanje uzgoja svinja, krava i drugih domaćih životinja nastavit ćemo raditi i u sljedećem periodu. Ono po čemu se razlikujemo od drugih jest ulaganje u digitalizaciju poljoprivredne proizvodnje s 30-tak poljoprivrednika jer na taj način želimo omogućiti veće prihode poljoprivrednicima i zdravije proizvode za korisnike. Održiva i zdrava poljoprivreda mora biti i dio turističke ponude grada – kaže Bilić. U doba kada turisti žele do-
življaj, Ludbreg nastoji stvoriti upravo to. Nedavno su otvorili jedinstveni arheološki park koji kroz korištenje novih tehnologija nudi poseban doživljaj. Zelenu oazu u samom centru grada pretvaraju u zelenu bajku omiljenu šetačima, trkačima, biciklistima, ribolovcima. - Turizam je zapravo jedna velika prilika za dodatni razvoj Ludbrega. U cijelom ovom zlu oko pandemije mi smo odlučili stvarati turističku priču koja može biti iznad toga. Podsjetili smo se prekrasnog položaja našega Ludbrega koji je okružen zelenilom i odlučili stvoriti nešto novo. Naravno, puno je lakše kad već imate temelje u prirodnim ljepotama, povijesnom bogatstvu. Tu su i nezaobilazne ludbreške značajke – jedinstveno euharistijsko proštenište, centar svijeta, arheološko blago. Posebno ističemo razvoj rekreativnog turizma u prirodi, biciklizma, nordijskog hodanja i planinarenja, vožnju kajaka kao jedinstvenu ponudu ovoga kraja koja zajedno s drugim proizvodima poput vina i zdrave hrane ili kulturnih i povijesnih atrakcija može privlačiti turiste da u Ludbregu provedu i nekoliko dana. Gradnja gradskog bazena s autokampom, za koji smo predali zahtjev za lokacijsku dozvolu, bit će kruna turističke ponude koja će Ludbreg učiniti privlačnijim mjestom – pojašnjava Bilić. Dodaje i kako je Ludbreg najveće malo mjesto zahvaljujući kulturi koja je dio identiteta grada oduvijek. -Arheološko nalazište dokaz je da je Ludbreg postojao davno prije brojnih gradova. Danas nažalost često puta s uma smetnemo koliki je značaj kulture. Ona nas čini prepoznatljivima, ona stvara identitet jednoga grada. Mi u Ludbregu s tim spoznajama nemamo problema i svjesni smo da nam je prošlost dala kvalitetne temelje na kojima stvaramo daljnju kulturnu priču. Imamo Centar za kulturu koji se i kroz pandemijsko vrijeme trudi da kulturna događanja budu dio zajednice, imamo Knjižnicu, uspješno kod nas djeluje i glazbena škola, tu su i brojne udruge koje svojim programima i projektima doprinose kreiranju sadržaja. Upravo se završava uređenje Centra za kulturu i obnova kino dvorane, u planu je preseljenje Knjižnice u nove prostore te otvaranje Muzeja koji bi objedinio mnogobrojne kulturne zbirke, od etnološke, arheološke i industrijske baštine te na taj način Ludbreg predstavio kao jednu zajednicu kojoj je građanska kultura temelj razvoja jedne tolerantne i inkluzivne sredine koja različitosti prihvaća i njeguje te pokazuje svoju pripadnost srednje europskom kulturnom krugu. Ulaganje u obrazovanje, od najranije vrtićke dobi pa sve do studija, u sport kroz gradnju sportskih borilišta te kulturu čini Ludbreg najboljim mjestom za život – zaključuje Bilić.
U lipnju konstituirajuća sjednica Gradskog vijeća Grada Ludbrega Tijekom lipnja bit će održana i konstituirajuća sjednica Gradskog vijeća Grada Ludbrega. Izborima održanim 16. svibnja od ukupno 7.685 birača upisanih u popis birača, pristupilo je njih 3.538, odnosno 46,04%, od čega je prema glasačkim listićima glasovalo 3.538 birača, odnosno 46,04%. Važećih listića bilo je 3.441, odnosno 97,26%. Nevažećih je bilo 97 listića, odnosno 2,74%. Pojedine kandidacijske liste dobile su sljedeći broj mjesta u Gradskom vijeću Grada Ludbrega: 1. KANDIDACIJSKA LISTA GRUPE BIRAČA - 7 MJESTA Nositelj kandidacijske liste: DUBRAVKO BILIĆ 1. DUBRAVKO BILIĆ 2. RENATA POTOČNIK 3. TIHOMIR HORVAT 4. ANICA HAPP 5. DARKO JAGIĆ
6. MACA JANČIĆ 7. GORDANA LOPARIĆ
UMIROVLJENIKA- HSU - 1 MJESTO
2. NARODNA STRANKA - REFORMISTI REFORMISTI - 2 MJESTA
Nositelj kandidacijske liste:
Nositelj kandidacijske liste: KREŠIMIR HORVAT
1. GORAN KRIŽANIĆ
1. KREŠIMIR HORVAT 2. SANDRA DIJANOŠIĆ SKUPNJAK 3. SOCIJALDEMOKRATSKA PARTIJA HRVATSKE - SDP - 1 MJESTO Nositelj kandidacijske liste: KREŠIMIR ŠALIG 1. KREŠIMIR ŠALIG
GORAN KRIŽANIĆ
6. HRVATSKA NARODNA STRANKA- LIBERALNI DEMOKRATI - HNS, HRVATSKA SELJAČKA STRANKA BRAĆE RADIĆ - HSS BRAĆE RADIĆ, BLOK UMIROVLJENICI ZAJEDNO - BUZ - 1 MJESTO
4. KANDIDACIJSKA LISTA GRUPE BIRAČA - 1 MJESTO
Nositeljica kandidacijske liste:
Nositelj kandidacijske liste: IGOR FRANOLIĆ
1. BOŽICA MAKAR
1. IGOR FRANOLIĆ
7. DOMOVINSKI POKRET-
5. HRVATSKA DEMOKRATSKA ZAJEDNICA - HDZ, HRVATSKA STRANKA
Nositelj kandidacijske liste:
BOŽICA MAKAR
DP - 0 MJESTA
SINIŠA MARKULINČIĆ
Anđelko Stričak, novi je župan Varaždinske županije Anđelko Stričak kandidat HDZ-a uz podršku koalicijskih partnera HSLS-a i HSU-u s 28.002 glasa novi je župan Varaždinske županije. -Ovo je, usudim se reći, povijesna pobjeda. Zahvaljujem se svim svojim članovima, dužnosnicima, koalicijskim partnerima, HSU-u, HSLS-u, svima koji su nam pomogli jer je u drugom krugu bila jedna široka fronta potpore – rekao je u svom pobjedničkom govoru novi varaždinski župan dodavši da nastavlja jednakim tempom. -Na prvom mjestu su nam investicije, želimo da se u Varaždinskoj županiji svi dobro osjećaju, svaki naš građanin, pripadnici nacionalnih manjina, stranci na privremenom radu. Do sada sam kao zastupnik jako dobro surađivao sa svim načelnicima, gradonačelnicima, a to je smjer kojim nastavljam dalje – rekao je Stričak uz čestitku svim izabranim načelnicima i gradonačelnicima, vijećnicima. Do sada smo igrali za klubove, a od sutra igramo za reprezentaciju zvanu Varaždinska županija – rekao je i dodao kako se veseli narednom periodu. Rezultat ga, kaže, nije iznenadio no ističe kako će trebati vremena za priviknuti se.
4
PROJEKT
2. lipnja 2021.
Lucera kroz projekt spaja tradiciju i moderno Poduzetnički inkubator Lucera d.o.o. Ludbreg predstavio je prvi europski projekt u kojem je vodeći partner. Riječ je o projektu “Uvođenje digitalne baštine u obrazovni proces”, a koji se provodi u sklopu Erasmus+ programa. Konferenciji su nazočili gradonačelnik Ludbrega Dubravko Bilić, voditelj poduzetničkog inkubatora Marijan Makar, voditelj projekta Robert Majhen te bugarski partner na projektu Georgi Simeonov iz Centra za stabilnost i ekonomski rast. Uz vodećeg partnera, Luceru d.o.o., ostali partneri na projektu su osnovne škole, razvojne agencije te mala i srednja poduzeća iz Sjeverne Makedonije, Bugarske i Hrvatske. Glavni ciljevi projekta su: razvoj inovativnog obrazovnog pristupa s uvođenjem digitalne baštine u obrazovni proces korištenjem video zapisa od 360 stupnjeva, osnivanje mreža učitelja za transnacionalnu suradnju korištenjem mrežnog modula eTwinning i promicanje prednosti dugoročnog transnacionalnog strateškog partnerstva između različitih vrsta organizacija u razvoju inovativnih obrazovnih metodologija. Kroz ovaj će projekt, prema riječima ludbreškog gradonačelnika Dubravka Bilića, mladim ljudima na moderniji način biti predstavljena bogata tradicijska i kulturna baština. -Do sada su se Erasmus+ pro-
jekti, koji se za mnoge čine mali, ali za nas su vrlo vrijedni, temeljili na promoviranju novih vještina u obrazovanju. Međutim, ovaj put smo se odlučili progovoriti o stvari koju često zaboravljamo kada kažemo da smo građani Europe. Mi jesmo građani Europe, no kada se vratimo korak unatrag, mi smo prvenstveno građani svojih država i svojih krajeva, a sa sobom nosimo veliku torbu kulturnih vrijednosti koje često zaboravljamo – rekao je Dubravko Bilić i naglasio da očekuje kako će ovaj projekt kod učenika i mladih ljudi razviti osjećaj o našim vrijednostima, kulturi i tradiciji koje će nositi sa sobom kud god išli. – U prijašnjim projektima koristili smo se tehnologijama proširene i virtualne stvarnosti no u ovom projektu se radi o novom pristupu u kojem ćemo učenike iz partnerskih zemalja upoznavati s kulturom i baštinom drugih zemalja, koristeći snimanje videozapisa od 360 stupnjeva. Uz same intelektualne outpute koji su definirani projektom, a koji uključuju izradu strategije i izradu priručnika za korištenje, kroz projekt doprinijet ćemo u osvještavanju, multikulturalnosti i stjecanju novih vještina koje će učenici kasnije moći koristiti u budućem radu i mogućem pozivu – rekao je voditelj projekta Robert Majhen. Osvrnuo se i na činjenicu da je upravo pandemijsko vrijeme pokazalo koliko je teško ljude dovesti na određenu
lokaciju, a upravo tome u prilog idu današnje tehnologije zahvaljujući kojima ih je moguće odvesti na druge lokacije i omogućiti im doživljaj određenog mjesta. Kako je rekao Marijan Makar, direktor u Luceri d.o.o., inkubator trenutno sudjeluje u tri Erasmus+ programa, ali s ovim okreću novu stranicu jer su po prvi puta u ulozi vodećeg partnera. -Izuzetno smo ponosni da u Luceri posebnu pažnju posvećujemo mladima, mladim poduzetnicima, kreativnim osobama i na
taj način ih zapravo pripremamo za buduće poduzetničke pothvate, buduće poduzetničke vještine putem suvremene informatičke tehnologije. Iz tog razloga, svaki naš projekt koji prijavljujemo i provodimo baziramo upravo na tome – rekao je Makar. Georgi Simeonov, partner na projektu iz Bugarske pohvalio je dosadašnju suradnju s partnerima iz Ludbrega. -Ovo nam je osmi projekt kojeg provodimo u suradnji s našim partnerima iz Ludbrega što pokazuje kontinuitet našeg du-
gog partnerstva. U sklopu ovog projekta, želimo učenike osnovnih škola naučiti korištenju suvremenih digitalnih alata i kulturi, baštini i bogatoj povijesti koju imamo u sve 3 zemlje koje sudjeluju na projektu - zaključio je Georgi Simeonov, partner na projektu. Implementacija projekta započela je u svibnju 2021., a trajat će dvije godine, dok ukupna vrijednost projekta iznosi 123.932,00 eura. Sadržaj priopćenja isključiva je odgovornost Lucere d.o.o.
PROJEKT
2. lipnja 2021.
5
Projekt „Augmented Reality Education Module – Development and implementation of innovative ICT based educational tool in STEM orientated school subjects“ Može li nam moderna tehnologija pomoći? U Centru za kulturu i informiranje "Dragutin Novak" Ludbreg održan je završni diseminacijski sastanak po projektu „Augmented Reality Education Module – Development and implementation of innovative ICT based educational tool in STEM orientated school subjects“. Projekt okuplja šest partnera iz tri zemlje: Sjeverne Makedonije, Bugarske i Hrvatske. Jedan od glavnih izazova s kojim se obrazovni sustavi u Makedoniji, Bugarskoj i Hrvatskoj suočavaju su nedovoljna postignuća u STEM (znanost, tehnologija, inženjerstvo, matematika) školskim predmetima. Istodobno, školski predmeti orijentirani su na STEM pomaganje studentima da razviju vještine potrebne za uspjeh na globalnom tržištu rada, posebno uzimajući u obzir da znanstvene i tehnološke inovacije postaju sve važnije za učenike i postaju sredstvo suočavanja s izazovima globalizacije i gospodarstva temeljenog na znanju. Istraživanja među učenicima srednjih škola u Hrvatskoj, Bugarskoj i Makedoniji pokazuju da mali broj učenika razmatra karijeru u STEM područjima, pa su glavna pitanja koja se javljaju i vode do ideje za pripremu ovog prijedloga projekta: Kako to riješiti? Može li nam moderna tehnologija pomoći? - Ovaj projekt pokrenut je 2018. godine kada smo potpisali ugovore s projektnim partnerima, a vrijednost projekta je 131 tisuća eura. Završetak projekta očekuje se u listopadu ove godine, a zaključit ćemo ga putovanjem najboljih učenika u mjesto Kochani u Sjevernoj Makedoniji. Projekt je iznjedrio nekoliko glavnih outputa, to je strategijski dokument po kojem smo mi već krenuli raditi, zatim aplikacija koju smo također danas predstavili te priručnik za korištenje aplikacije. Nastala aplikacija je besplatna. Pozivamo sve srednje škole koje imaju geografiju, biologiju, fiziku, kemiju da skinu tu aplikaciju i uvrste ju u svoj način učenja. Naš cilj je bio da potaknemo učenike i mlade da krenu prema STEM područjima, prema znanostima, prema tehnologiji, prema inženjerstvu, ali ih istovremeno osvijestiti o značaju važnosti očuvanja okoliša – kazala je Melanija Struški, viša stručna suradnica za poduzetništvo i turizam.
Dodala je kako je u projekt bilo uključeno 25 učenika iz svake od tri srednje škole koje su uključene u projekt. -Prvi put ulazimo u segment srednjoškolskog obrazovanja, dakle bavimo se obrazovanjem djece od 14 do 19 godina koja su ili pred nastavkom obrazovanja ili se pripremaju za poslovni svijet. Činjenica je da ovaj projekt dotiče STEM segment, odnosno područje koje je obično zanemareno. Ovaj projekt ih pokušava uvući u STEM područje kroz zanimljivu, novu, inovativnu tehnološku ideju, a to je korištenje proširene stvarnosti i na neki ih način uvodi u još jedan segment novih tehnologija, odnosno igranje i učenje povezano kroz suvremene tehnologije. Drago mi je što je i naša srednja škola bila uključena u ovaj projekt – rekao je gradonačelnik Ludbrega Dubravko Bilić. Aplikaciju je izradila makedonska tvrtka Techko.net, a predstavio ju je Saško Andonov. -Mi radimo custom aplikacije više od 10 godina. Kad smo dobili priliku raditi na ovom projektu odmah smo uskočili jer smo odmah uvidjeli veliki potencijal. Radi se o proširenoj stvarnosti kroz koju nam je omogućeno da preko ekrana mobitela vidimo virtualne predmete koji u stvarnosti ne postoje. Današnja mladež cijeli dan je na mobitelu tako da je ovo odlična prilika da preko njima omiljenog gadgeta radimo na edukaciji – objasnio je Andonov. Projekt AR EDU temelji se na povećanju kvalitete i atraktivnosti edukacijskih procesa kroz razvoj i implementaciju novih ICT edukacijskih alata. Glavni cilj projekta sadržan je u povećanju svijesti o važnosti STEM orijentiranih škola i STEM školskih predmeta. Kroz projekt se razvio novi edukacijski sustav čiji rad prati i priručnik za korištenje istog te strategijski dokument koji uključuje primjere najboljih praksa iz područja edukacije, a sve s ciljem razvijanja suradnje između različitih dionika koji su uključeni u područje edukacije. Projekt je sufinanciran iz ERASMUS+ programa, područja KA2 – Cooperation for Innovation and the Exchange of Good Practices.
Srednja škola Ludbreg
Sadržaj priopćenja isključiva je odgovornost Grada Ludbrega.
Borna, Josip i Josip pobjednici su međunarodnog natjecanja AR EDU, osvojili putovanje u Makedoniju Srednja škola Ludbreg sudjelovala je u međunarodnom projektu AR EDU – Augmented Reality Education. Projekt se temelji na razvoju i primjeni inovativnog obrazovnog alata temeljenog na ICT-u u školskim predmetima orijentiranim na STEM područje, a financiran je iz programa Erasmus +. Projekt ja završio natjecanjem iz Matematike, Fizike, Kemije i Biologije i Geografije. U natjecanju su sudjelovali učenici od 1. do 3. razreda srednje škole iz Kočana (Makedonija), Ludbrega i Pazardžika (Bugarska). Iz Srednje škole Ludbreg sudjelovalo je 6 ekipa: Loomens, Pythons, Unlimited, Pretty Boys, SkyWalkers i Transformers. Natjecanje se održavalo kroz 4 vikenda. Učeničke ekipe morale su pronaći 5 lokacija na području grada Ludbrega i pokušati točno odgovoriti na 5 pitanja pomoću mobilnih telefona s instaliranim Augmented Reality Edukacijskim Modulom. Članovi ekipe Loomens ostvarili su odlične rezultate. Osim što su bili najbolja ekipa Srednje škole Ludbreg, osvoji su i titulu najbolje ekipe cjelokupnog natjecanja.
Loomensi su učenici 3. a razreda Borna Čukolin, Josip Kokolek i Josip Sušec. - Za ovo natjecanje rekao nam je naš profesor. Zvučalo je prilično zanimljivo pa smo se odlučili pridružiti i vidjeti kako će proteći. Bilo je zaista zabavno šetati gradom rješavati pitanja koja smo dobili. Cijelo iskustvo bilo je nevjerojatno, ne samo za nas, već vjerojatno i za sve ostale. Druženje i zabava je jedina stvar koja nam nedostaje otkako je započela ova epidemija, pa je bilo sjajno ponovno vidjeti neke od naših prijatelja. - poručili su Borna, Josip i Josip koji su kao nagradu osvojili šestodnevno putovanje u Makedoniju koje bi se trebalo realizirati u listopadu. Bravo za dečke, ali i za sve ostale ekipe Srednje škole Ludbreg!
Borna Čukolin, Josip Sušec i Josip Kokolek
6
PROJEKT
2. lipnja 2021.
Grad Ludbreg provodi projekt Zaželi
Uključeno preko 155 osoba Grad Ludbreg u suradnji s partnerima Hrvatskim zavodom za zapošljavanje, Regionalnim uredom Varaždin, Centrom za socijalnu skrb Ludbreg te općinama Martijanec, Sveti Đurđ, Mali Bukovec i Veliki Bukovec od rujna prošle godine provodi projekt Zaželi Ludbreg. Vrijednost projekta je 1.815.150,00 kuna, a postotak sufinanciranja iznosi 100 posto. – Po ovom projektu zaposleno je 20 žena koje spadaju u teško zapošljivu skupinu, koje se brinu za starije i nemoćne osobe iz područja cijele bivše regije Ludbreg. Trenutno po projektu imamo uključenih preko 155 osoba, iako smo na početku planirali da ćemo uključiti 120 osoba. Razlog zašto imamo veći broj korisnika od planiranog jest teška situacija uzrokovana covid krizom. U tim uvjetima sve više starijih osoba treba pomoć, barem u vidu nabavke namirnica ili lijekova, jer je sad bitno da se starije osobe što više zaštite jer
spadaju u najugroženije skupine – rekao je gradonačelnik Dubravko Bilić. Ciljane skupine su nezaposlene žene neovisno o dobi, a koje dolaze iz ranjivih skupina (žrtve nasilja, dugotrajno nezaposlene, bivše ovisnice, žene s invaliditetom) i nemoćne starije osobe s područja regije Ludbreg, a sam projekt traje 17 mjeseci. – Pošto smo već u drugoj fazi projekta, do sad smo ostvarili zadane rezultate, zaposlili smo gerontodomaćice, osigurali dostavu kućnih potrepština za starije osobe, proveli aktivnosti osiguranja vidljivosti i sad krećemo u postupak dodatnog osposobljavanja zaposlenih žena. Dodatno osposobljavanje žena je dobar korak, jer ćemo preko te aktivnosti riješiti središnji problem na kojem se projekt temelji. On se odnosi na potrebu smanjenja visoke stope nezaposlenosti žena s maksimalno završenom srednjom, KV i NKV zanimanjima kojima je smanjen
Projekt Zaželi II u Gradskom društvu Crvenog križa Ludbreg Gradsko društvo Crvenog križa Ludbreg zajedno s partnerima, Hrvatskim zavodom za zapošljavanje Područnim ured Varaždin i Centrom za socijalnu skrb Ludbreg provodi Projekt Zaželi II pod nazivom "Pomažimo sebi – pomažimo drugima". Trajanje projekta je 18 mjeseci, a žene su zaposlene 12 mjeseci. Vrijednost projekta je 1.823.540,00 kn i financiran je u 100% intenzitetu. - Projekt ima dva cilja jedan je osnažiti i unaprijediti radni potencijal 20 žena iz teže zapošljivih skupina, niže razine obrazovanja, osoba srednje životne dobi u ruralnom području koje su neuspješne u traženju poslova. Posljedično su nezadovoljne i financijski ovisne o članovima obitelji, društveno su izolirane i neaktivne što dugoročno ima za posljedicu različite psihičke i zdravstvene tegobe, te slabu motiviranost za stručno usavršavanje i rad na osobnom razvoju što dodatno otežava pristup tržištu rada – pojašnjava Mirjana Jerbić, ravnateljica Gradskog društva Crvenog križa Ludbreg. Projektne aktivnosti uključuju obrazovanje 20 žena što omogućuje stjecanje novih znanja i sposobnosti te tako pridonosi povećanju konkurentnosti na tržištu rada i nakon provedbe projekta. Zapošljavanje u okviru projekta osigurat će im socijalnu uključenost, društvenu povezanost, financijsku neovisnost i povećanu razinu motiviranosti
za daljnji rad i učenje. -Drugi, specijalni, cilj projekta pridonosi povećanje kvalitete života 120 krajnjih korisnika starije životne dobi, dakle iznad 65 god života koje su ujedno i osobe u nepovoljnom životnom položaju što materijalnom, što zdravstvenom ili osobe s invaliditetom koje žive na teško dostupnim i slabije naseljenim ruralnim mjestima koji nemaju zakonskih obveznika uzdržavanja ili su oni udaljeni i ne mogu im pružiti svakodnevnu njegu stoga su i to naši korisnici projekta Zaželi faza II – kaže M. Jerbić Problem koji projekt rješava odnose se i na socijalnu isključenost i siromaštvo osoba starije životne dobi kojima prijeti institucionaliziranje. Žene će u 12 mjeseci svoga rada brinuti o 120 korisnika dakle svaka žena brinut će o šestero osoba donoseći im hranu, lijekove, ogrjev, brinuti o higijeni i čistoći prostora u kojem korisnici žive, pomoći im u plaćanju računa i voditi brigu da se lijekovi redovno uzimaju, pomoći im prilikom odlaska liječniku, u banku, CZSS, poštu i druge institucije bitne za normalno funkcioniranje ljudi starije životne dobi. Gradsko društvo Crvenog križa projekt je nedavno predstavilo u Ludbregu te općinama Mali i Veliki Bukovec, dok ih u lipnju očekuje predstavljanje u Svetom Đurđu i Martijancu.
radni potencijal, koje imaju nisku stopu obrazovanja i koje teško dolaze do zaposlenja zbog nedovoljno vještina i kompetencija. I njima je potrebna pomoć za uključivanje na tržište rada, a to će se upravo ovim projektom napraviti – rekao je gradonačelnik Bilić. Zaposlene žene su već odlučile u kojem segmentu se žele dodatno osposobiti, tako da su neke odabrale edukacije iz računovodstva, a neke od njih žele postati samostalne i baviti se cvjećarstvom, prirodnim i ljekovitim biljem, kozmetikom, dok se neke žele dodatno usavršiti u poslu kojeg obavljaju. Jedna od stavki koja je ostvarena odnosi se na dostavu kućnih potrepština. Ono što radimo jest da se starijim osobama dostavljaju paketi, odnosno kućne potrepštine, tako da građani dobivaju različita sredstava za čišćenje, vreće za smeće, papirnate ručnike te različite preparate za osobnu njegu. Dostava se vrši
svaki mjesec gdje gerontodomaćice svojim korisnicima dostavljaju pakete na kućni prag. – Planiramo dalje nastaviti istim tempom, pružati uslugu pomoći u kući, brinuti se za naše najstarije građane i lagano privoditi projekt kraju. Ali imamo još vremena do kraja projekta, tako da ćemo se potruditi nadograditi ovu cijelu priču. To ćemo napraviti na način da ćemo svi uključeni zajedno razviti individualizirane programe rada sa starijim osobama nakon obrade prikupljenih podataka od projektnog tima, zaposlenih žena i osoba starije životne dobi. Programi će ostati na raspolaganju uključenim partnerima, koji će ih moći koristiti te ih nadograđivati sukladno uočenim potreba-
ma na svojem geografskom području. Programi će također biti dostupni široj javnosti i svim dionicima iz predmetnog područja – kazao je gradonačelnik Bilić. Također Grad Ludbreg planira s partnerima nastaviti dobru suradnju koja je uspostavljena po različitim programima i projektima, a i zajedno su s uključenim Općinama provodili prvi projekt u okvirima programa Zaželi na našem području. Već sad članovi projektnog tima u Ludbregu razvijaju nove projekte za prijavu iz predmetnog područja natječaja – pomoć u lokalnoj zajednici ranjivim skupinama, poticanje samozapošljavanja ugroženih društvenih skupina i podizanje kvalitete života.
DOZNAJEMO
2. lipnja 2021.
Sezona jagoda u ludbreškom kraju Prodaja domaćih jagoda krenula je ovog mjeseca. Kao i svake godine najbolje domaće jagode mogu se naći na štandovima domaćih proizvođača u Čukovcu koji se naziva i selom jagoda. Mi smo pronašli jedne pomalo skrivene s glavne ceste, a tamo se tik uz željezničku prugu nalazi štand i jagode Štefice Horvat koja se njihovim uzgojem i prodajom bavi dugi niz godina. – S uzgojem jagoda bavim se trideset godina i u svibnju uvijek krene sezona branja i prodaje. Kod mene jagode krenu otprilike sredinom tjedna, prodajem ih na štandu kraj ceste i odlazim u Varaždin na plac, a prva moja cijena za kilogram je 30 kuna – rekla nam je Štefica.
Ove je godine kao i svake bilo nešto problema s bolestima jagoda, a zadesio ih je i mraz. Unatoč tome, jagoda će biti kao i svake godine, a bit će i vrhunske kvalitete. Ono što je veći problem za Šteficu su učestale krađe s kojima se bori već dugo vremena. – Mraz je naštetio onim prvim cvjetovima ove sezone i bilo je štete, ali veće probleme mi uzrokuje krađa jagoda. Moram stalno imati čuvare jer ja nemam jagoda u stakleniku na zatvorenom već na otvorenom polju i to je prestrašno. Čak sam i ja znala paziti po noći i to je jako naporno jer si cijelu noć budan pa ujutro moraš na tržnicu –rekla je Štefica. Zbog svega, odlučila je posta-
viti i svjetla koja bi se palila na pokret te video nadzor jer situacija postaje nepodnošljiva zbog pojedinaca. – Evo ja još nisam jela jagode, tek su se krenule crveniti, a već kradu. Žalosno je i sramotno da ću morati postavljati video nadzor da se to spriječi. Osim toga, mislim da će sezona biti dobra i nadam se da će biti kupaca, a kod mene svi koji dođu sigurno će otići zadovoljni – rekla nam je na kraju optimistična i vesela Štefica, a vjerujemo kako će i ona i svi proizvođači u Čukovcu i ove godine opravdati epitet 'sela jagoda' te da će brojni kupci biti zadovoljni domaćim proizvodom. Ivana Dežić
Nova oprema za ludbreške vatrogasce Ispred Vatrogasnog doma u Ludbregu sredinom svibnja održana je svečana primopredaja vatrogasne opreme Vatrogasnoj zajednici Grada Ludbrega. Modernizacija opreme bila je nužna kako bi ludbreški vatrogasci mogli nastaviti svoju funkcionalnost u interventnom smislu. – Važan je to događaj za DVD Ludbreg, ali i za središnju interventnu postrojbu pa tako i Vatrogasnu zajednicu Grada Ludbrega. Djelomično iz našeg proračuna, ali glavninom uz pomoć Grada Ludbregu nabavili smo opremu vrijednu 150 tisuća kuna. Svakako valja spomenuti da je DVD bogatiji za jedan visokotlačni sklop koji je montiran na navalno vozilo koje se koristi prilikom tehničkih intervencija. Sam sklop je izrazito bitan jer nam pruža vrlo brzu mogućnost saniranja požara prilikom gašenja vozila ili drugačijih interventnih potreba – pojasnio je Jurica Havaić, zapovjednik Vatrogasne zajednice i DVD-a Ludbreg. Prošle godine odradili su tridesetak vatrogasnih intervencija,
što požarnih što tehničkih. Operativa koju čini 22 ljudi prilikom svake intervencije uvijek je izašla unutar 5-7 minuta, a same intervencije su u prosjeku trajale sat vremena. – Proveli smo skoro 10 dana na intervencijama, odnosno 250 radnih sati. Zahvaljujem kolegicama i kolegama na angažmanu, ali i poslodavcima koji omogućuju da možemo otići s posla i sudjelovati na interventnim djelovanjima – rekao je Jurica Havaić.
Primopredaji vatrogasne opreme nazočio je i ludbreški gradonačelnik Dubravko Bilić. – Nadamo se da će angažman vatrogasaca biti što rjeđe potreban, ali ipak moramo voditi brigu o njihovoj opremljenosti. U brojnim nevoljama i neprilikama oni su prvi koji dolaze i spašavaju situacije. Najbolji način da im izrazimo zahvalnost je kroz podršku u nabavci što bolje i kvalitetnije opreme – poručio je gradonačelnik.
Operativu ludbreškog DVD-a čine 22 vatrogasca
DVD Ludbreg bogatiji je za jedan visokotlačni sklop montiran na navalno vozilo
7
8
SVEČANO
2. lipnja 2021.
Otvoren Arheološki park Iovia "Edukativni potencijal ovog parka je vrlo važan U samom centru Ludbrega nakon 13 godina istraživanja i rada otvoren je Arheološki park Iovia. Uređenje arheološkog parka dio je projekta ‘Unaprjeđenje kontinentalnog turizma turističkom valorizacijom kulturno-povijesne baštine Grada Ludbrega’ sufinanciranog od strane Europskog fonda za regionalni razvoj kroz operativni program Koherentnost i kohezija. Grad Ludbreg je nositelj projekta i svih aktivnosti, a partneri su Hrvatski restauratorski zavod, Turistička zajednica Grada Ludbrega, LAG Izvor te Ugostiteljski objekti Crnković. Arheološki park osmišljen je kako bi se na jednostavan i zanimljiv način ispričala duga povijest Ludbrega, što je za sam grad od iznimne važnosti. To je na današnjem svečanom otvorenju naglasio i gradonačelnik grada Ludbrega, Dubravko Bilić. – Danas otvaramo najvažniji projekt za Grad Ludbreg. To je za nas bio prvi veliki prijavljeni projekt koji je pretvorio ovaj grad u grad europskih projekata. Projekt je odobren u vrijednosti od gotovo 18 milijuna kuna. Važnost projekta je s druge strane neprocjenjiva jer time aktiviramo sve svoje turističke i gospodarske potencijale i prezentiramo Ludbreg kao jedno bogato mjesto. Okrenutost Europi je uvijek bila naša orijentacija, a korištenje europskih projekata naš prioritet. Kroz ovaj projekt u potpunosti pokazujemo da je to način na koji želimo razmišljati i dalje – rekao je. Prisutnima se obratila i odnedavno počasna građanka grada Ludbrega, ravnateljica Hrvatskog restauratorskog zavoda, dr. sc. Tajana Pleše. Napomenula je kako je ovo za nju velik dan. – Za mene je ovo dirljiv trenutak, jer se arheološki parkovi
otvaraju vrlo rijetko, a kad doživite da se nešto što ste vodili, i svaki kamen okrenuli rukom, otvara u ovako svečanom trenutku, to je zaista golema stvar. Arheološka istraživanja počela su 2008. godine sredstvima Ministarstva kulture, a od prvog dana je važnost projekta prepoznao i Grad Ludbreg. Zahvaljujući velikoj podršci Ministarstva i Grada bilo je u četiri sezone moguće učiniti nešto što nam se iz današnjeg rakursa čini gotovo nestvarnim. Upravo iz prepoznavanja priče o kontinuitetu i sveobuhvatnog prikaza povijesnog razvoja jednog grada u kontekstu hrvatske i svjetske povijesti, Ludbreg je dokazao, da koliko god je možda prostorno malen, toliko je recipročno velik i mjerljiv kao ravnopravni nositelj univerzalnih baština. Na taj je način osmišljen i arheološki park kojim je obuhvaćeno prezentirano nalazište s interpretacijsko-didaktičkim stalnim postavom i centralnim za posjetitelje. – kazala je dr.sc. Tajana Pleše te potom zahvalila svima koji su radili na projektu. Zahvalu je uputila i svim Ludbrežanka i Ludbrežanima koji su ih svojom trajnom zainteresiranošću potaknuli da sve što su radili učine najbolje što znaju i umiju kako bi Arheološki park postao omiljeno mjesto posjeta, stjecanja novih znanja i razumijevanja važnosti vlastite baštine.
Svečanom otvorenju Arheološkog parka Iovia nazočila je i ministrica kulture i medija, dr.sc. Nina Obuljen Koržine.
– Puno je onih koji su sve ove godine sudjelovali u realizaciji i podupiranju istraživanja. Tu u prvom redu ističem Hrvatski restauratorski zavod, međutim i ostale kolege i kolegice iz Ministarstva kulture i medija, a kasnije je inicijativu preuzeo Grad Ludbreg koji je uz potporu fondova i posredstvom Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU koncipirao projekt koji je ocijenjen uspješnim. Danas svjedočimo njegovoj realizaciji i završetku. Arheološka istraživanja potvrdila su da je ovaj prostor bio kontinuirano naseljen od prapovijesti do danas, a sam park osmišljen je tako da posjetiteljima pruži uvid u sve bogate arheološke povijesne, ali i duhovne slojeve života brojnih naraštaja Ludbrežana. Edukativni potencijal ovog parka je vrlo važan i nema granica, zahvaljujući svim suvremenim tehnologijama, arhitektonskoj, facijalnoj 3D rekonstrukciji, multimediji i interaktivnom pristupu prezentacije ovog lokaliteta. Naravno, i ovaj lokalitet, kao i drugi projekti koji su se financirali sredstvima Europske unije u proteklom financijskom razdoblju, imaju i svoju važnu turističku komponentu – poručila je ministrica koja je potom zajedno s gradonačelnikom Dubravkom Bilićem prerezala vrpcu i time otvorila Arheološki park Iovia.
OTVORENJE
2. lipnja 2021.
9
ARHEOLOŠKI PARK IOVIA
i nema granica"
RADNO VRIJEME Utorak – petak 10 – 18 (ljetno); 10 – 17 (zimsko) Subota 9 – 13 Ponedjeljak i blagdani zatvoreno
ULAZNICE I STRUČNO VODSTVO 1. ARHEOLOŠKI PARK Iovia • Odrasli: 20,00 kuna (grupna od 20 do 50 osoba: 15,00 kuna) • Učenici, studenti, umirovljenici: 15 kuna (grupna od 20 do 50 osoba: 10,00 kuna) • Obiteljska ulaznica (dvoje odraslih i do troje djece): 40,00 kuna
2. STALNI POSTAV SAKRALNE UMJETNOSTI I KAPELICA SV. KRIŽA U DVORCU BATTHYANY • Odrasli: 20,00 kuna (grupna od 20 do 50 osoba: 15,00 kuna) • Učenici, studenti, umirovljenici: 15 kuna (grupna od 20 do 50 osoba: 10,00 kuna) • Obiteljska ulaznica (dvoje odraslih i do troje djece): 40,00 kuna
3. Cijene ulaznica za obje lokacije: • Odrasli: 40,00 kuna (grupna od 20 do 50 osoba: 30,00 kuna) • Učenici, studenti, umirovljenici: 20 kuna (grupna od 20 do 50 osoba: 20,00 kuna) • Obiteljska ulaznica (dvoje odraslih i do troje djece): 50,00 kuna
Stručno vođenje grupa po navedenim lokacijama – 100,00 kuna Grupe se trebaju prethodno najaviti da se organizira raspored razgledavanja.
10
SA SVIH STRANA
2. lipnja 2021.
Proglašeni najbolji recepti virtualne izložbe ‘Je gotovo’ Centar za kulturu i informiranje 'D. Novak' Ludbreg povodom Međunarodnog dana muzeja koji se obilježavao, 18. svibnja, pripremio je virtualnu izložbu starinskih recepata pod nazivom 'Je gotovo!?'. Radi se o receptima koji su pristigli na istoimeni amaterski foto natječaj, a na koji su se mogli prijaviti svi ljubitelji tradicionalne kuhinje. Zadatak je bio pripremiti i fotografirati neko tradicionalno jelo i zajedno s receptom poslati ga organizatorima. - Zaprimili smo ukupno 9 prijava i zahvaljujemo svima koji su odvojili svoje vrijeme i sudjelovali u natječaju i izložbi. U sklopu virtualne izložbe omogućili smo i glasovanje na temelju kojeg smo dobili tri najbolja recepta. - poručuju iz Centra za kulturu i informiranje 'D. Novak'.
Glasovala publika, ali i žiri Glasovanje se provodilo putem web stranice Centra, a svoj 'like' najboljem receptu mogli su dati svi zainteresirani. Ocjenama publike pribrojile su se i ocjene žirija u sastavu - Željka Namesnik, voditeljica i urednica radijske emisije 'Kuhanje je uvijek u modi" na Radiju Ludbreg, a ujedno i autorica nekoliko knjiga recepata, zatim grafički dizajner i fotograf u slobodno vrijeme Miroslav Vađunec te novinarka i urednica Ludbreških novina Iva Havaić Sakač. Željka Namesnik ocjenjivala je težinu pripreme pristiglih recepata kao i njihovu tradicionalnu vrijednost, Miroslav Vađunec ocjenjivao je kreativnost prilikom serviranja i fotografiranja jela dok je Iva Havaić Sakač ocjenjivala jasnoću samog recepta.
Tri najbolja recepta osvojila poklon paket domaćih ludbreških proizvoda Matematika je, nakon zbrajanja svih
kategorija ocjena, definirala tri najbolja recepta. To je Perkelt od piletine sa žgancima od heljde Biserke Zlatar (17 bodova), Obična (prazna) mazanica Anice Šimić (15,6 bodova) i Pita od sira sa džemom od rabarbare i jagoda Elizabete Črepinko (15, 2 boda). One su kao nagradu osvojile paket domaćih ludbreških proizvoda - Poklon paketi sastojali su se od poznatih domaćih ludbreških proizvoda – ludbreški hren, med, bučino ulje, heljdino brašno, pirovo brašno ili heljdina kaša, zatim ludbreški peti element – vino, ali i neizostavna oprema svakog kuhara, kuhača i kuharica. Zahvaljujemo ludbreškoj Agro Alteri, OPG-u Mirko Lastavec i OPG-u Davor Vađunec što su nesebično sudjelovali u pripremi poklon paketa. - poručuju organizatori i dodaju kako je ovo bio jedan maleni projekt koji može postati začetak jednog većeg projekta. - Ludbreg se ima čime ponositi kada je u pitanju tradicijska kuhinja. Vjerujemo da brojne kuharice još uvijek kuhaju po receptima svojih baka i prabaka. Upravo te recepte i njihovu tradicijsku vrijednost treba sačuvati od zaborava. - poručuju iz Centra za kulturu i informiranje 'D. Novak'.
Anica Šimić, Biserka Zlatar i Elizabeta Črepinko
Anica Šimić - Obična (prazna) mazanica
Pristigli recepti Štefica Matijašec – Pohane Ćufte Elizabeta Črepinko – Pita od sira sa džemom od rabarbare i jagoda
piletine sa žgancima od
- Jako me iznenadila informacija da je moj recept ušao među prva tri. Nisam očekivala da će jedna prazna mazanica osvojiti nagradu, ali dok pogledate upravo tako se nekad kuhalo. Žene su pripremale ona jela za koja su namirnice imale kod kuće, tako se radila i mazanica. Poklon je odličan i zahvaljujem organizatorima. -
heljde
Elizabeta Črepinko - Pita od
Jadranka Draganić – Kukuruzna zdigana zlevanka
- Jelo koje sam prijavila na natječaj sam zapravo pripremala sebi za ručak. Jako volim heljdu i ona je na mojem meniju minimalno dva puta tjedno. Nakon što sam pripremila jelo razmišljala sam da li da ga pošaljem ili ne. Evo moja konačna odluka ispostavila se odličnom. Zahvaljujem na poklonu koji je stvarno bogat. Nadam se da će se ovakvi programi nastaviti organizirati i održavati. -
sira sa džemom od rabarba-
Anica Šimić – Obična (prazna) mazanica
Biserka Zlatar - Perkelt od
re i jagoda - Prijavila sam se na nagovor svog Marka i pripremila pitu od sira sa džemom od rabarbare i jagoda i to zadnji dan natječaja. To se kod nas često sprema i uvijek brzo 'nestane'. Pohvaljujem ovakve programe i zahvaljujem na nagradi, stvarno je nisam očekivala i bila sam jako iznenađena.-
Biserka Zlatar – Perkelt od piletine sa žgancima od heljde Nada Dobec – Srneći gulaš Biserka Kutnjak – Seljačka pita
Ružica Novak – Starinski klipići Marija Kukec – Pogača sa sirom Virtualnu izložbu pristiglih recepata možete razgledati na: www.czkidn.hr
NAJAVLJUJEMO IZLOŽBA
PREDSTAVA
KONCERT
KULTURA
2. lipnja 2021.
11
Krenule prijave za upis u 1. razred Osnovne glazbene škole Glazbeni odjel Osnovne škole Ludbreg otvorio je online prijave za upise u 1. razred Osnovne glazbene škole. Rok za popunjavanje online obrasca je do 22. lipnja 2021. (obrazac dostupan na adresi: ht t ps://for ms.of f ice.com / r/6y6EkBSGXE ) Nakon online prijave zainteresirani učenici pristupit će prijamnom ispitu kojeg polažu u prostorijama glazbene škole (Ulica Ivana Gundulića 3). - Za ispit nije potrebno predznanje, bitno je da kandidati imaju želju za pjevanjem i sviranjem, sve ostalo ćemo ih mi naučiti. Škola je u potpunosti osigurala primjerene sanitarne uvjete te pridržavamo se uputa HZJZ-a. Prijamni ispiti održavat će se u srijedu i četvrtak, 23. i 24. lipnja, od 9 do 18 sati. - poručuje voditelj Glazbenog odjela, Slobodan Vađunec. Učenici koji odluče upisati prvi razred Osnovne glazbene škole moći će birati između sljedećih instrumenata: klavir, harmonika, gitara, tambure, blok flauta, flauta, klarinet, saksofon, truba, rog, trombon.
Školarina Redovna godišnja školarina iznosi 1.000,00 kuna, odnosno mjesečno 100,00 kuna, a svako sljedeće dijete iz obitelji ostvaruju 50% popusta. Učenici imaju mogućnost najma instrumenata u skladu s mogućnostima škole. Najam se
plaća u 10 mjesečnih rata u iznosu od 40,00 kuna (rujan 2021. lipanj 2022.). -Tijekom cijelog školovanja koje traje 6 godina, učenici kroz učenje glazbe usvajaju i razvijaju glazbene vještine i sposobnosti, psihomotoričke sposobnosti te bolju koncentraciju. Učenje glazbe potiče apstraktno razmišljanje, samokontrolu, organiziranost te disciplinu u radu. Uzrast kandidata za upis prvog razreda glazbene škole je 7 do 10 godina. Dva
PREDSTAVA
puta tjedno učenici imaju pojedinačnu nastavu glavnog predmeta (odabrani instrument) te dva puta tjedno skupnu nastavu solfeggija. Od trećeg razreda započinje i skupno muziciranje (zbor/orkestar). Nakon osnovne glazbene škole učenici mogu nastaviti školovanje u srednjim glazbenim školama (Varaždin, Koprivnica...), također mogu se priključiti u Puhački orkestar grada Ludbrega. - poručuju iz Glazbenog odjela Osnove škole Ludbreg.
PREDSTAVA
Tjedan smijeha i u Ludbregu Ludbreg će ove godine biti domaćin Tjedna smijeha u organizaciji Kerekesh teatra. U subotu 5. lipnja u atriju dvorca Batthyany bit će izvedena predstava „Susjedi”, a u četvrtak 10. lipnja slijedi predstava „Imovina”. Ove predstave počinju u 20:30 sati. Ulaznice su besplatne, a mogu se podići u tajništvu Centra za kulturu i informiranje radnim danom od 7:30 do 15:00 sati i na dan predstava od 18 do 19 sati.
12
KULTURA
2. lipnja 2021.
Gradska knjižnica u Ludbreg dovela izložbu originalnih ilustracija Josipa Generalića Gradska knjižnica i čitaonica 'Mladen Kerstner' u suradnji s Galerijom Josipa Generalića omogućila je Ludbrežanima da po prvi puta razgledaju izložbu originalnih ilustracija Josipa Generalića. Josip Generalić (1936. 2004.), sin Ivana Generalića, začetnik je hrvatske Naivne umjetnosti, ujedno je i jedan od nekolicine slikara čije se ime smatra sinonimom hlebinskog naivnog slikarstva. Izlagao je na više od 1000 skupnih i više od 250 samostalnih izložbi u zemlji i svijetu, a o njegovom radu ispisane su mnoge stranice knjiga i zbornika. U svojem izričaju naivnog slikarstva ilustrirao je stručne i književne tekstove, pa tako i dječje slikovnice. U sklopu ove izložbe posjetitelji su imali prilike razgledati slike Josipa Generalića koje su nastale kao ilustracije za slikovnicu 'Bijeli jelena', 'Zeko u autobusu' i 'Maja i maslačak'. Tematski glavna slikovnica je "Bijeli jelen" koja se čita i kao lektira u osnovnoj školi. - Sjećam se kada sam kao
klinac krenuo čitati slikovnicu 'Bijeli jelen'. Djed mi je tada rekao da tekst čini pola slikovnice, a drugih 75% čine ilustracije. Kada to zbrojite, malo smo fulali onih 100%, ali ja danas mogu reći da tekst čini pola slikovnice jednako kao i ilustracije, a ovih dodatnih 25% pripisujem oku promatrača. Kada to sve zbrojite dobijete eksploziju mašte u glavi. Upravo to je i cilj ove izložbe i to je ono što želimo prenijeti na mlađe generacije. Kod starijih ljudi koji se sjećaju dana kada je slikovnica još nastajala, koji se sjećaju dana kada su je čitali, ova izložba izaziva lijepe emocije koje ih podsjećaju na djetinjstvo. Kod mladih pak želimo probuditi interes i maštu. poručio je Ivan Generalić, unuk Josipa Generalića i voditelj GalerijE Josipa Generalića. - Imali smo sreću što smo uspjeli dogovoriti da ova izložba stigne u Ludbreg. Vjerujem da nismo pogriješili i da je ona puni pogodak. Iako nije provjereni podatak, mislim da je ovo prvi puta da se djela Josipa Generalića izlažu ovdje. Cilj nam je da mlađim generacijama pre-
Izložba je bila smještena u izložbenom prostoru dvorca Batthyany nesemo bogatu baštinu hrvatske naive. - poručio je ravnatelj gradske knjižnice, Stjepan Stjepić. Otvorenju izložbe koje se održalo 8. svibnja u atriju dvorca Batthyany prisustvovao je i
gradonačelnik Ludbrega, Dubravko Bilić. - Umjetnost je sačinjena od dvije stvari, to je kreativnost kao početna točka i istina. Ta istina čini umjetnost dobrom. Prava umjetnost se služi istinom, za
istinu živi i čini nas boljima. Ova izložba je poticaj da još jednom zaronimo u naše djetinjstvo. Ovim putem zahvaljujem obitelji Generalić na svemu što su učinili za hrvatsku kulturu. poručio je gradonačelnik.
Predstavljen treći roman varaždinskog autora Željka Funde koji govori o lepoglavskom ustaškom logoru Varaždinski književnik i pjesnik Željko Funda pred nešto više od mjesec dana objavio je svoj novi roman 'Lepoglava'. Roman govori o tamošnjem ustaškom logoru 1944. godine i posvećen je njegovim žrtvama, kojih je bilo oko tisuću. Pripovjedno je komponiran iz različitih perspektiva, one sveznajućeg pripovjedača, ali i ispovjednim glasovima svakoga od mnoštva protagonista, od kojih su mnogi stvarne povijesne ličnosti, bilo počinitelji bilo žrtve. -Takva vrsta romana naziva se fikcijsko fakcijski, dakle kombinacija mašte i činjenica. Ima otprilike 50% likova koji su stvarni kao što je primjerice upravnik logora Ljubo Miloš, zloglasni Maks Luburić kao i najistaknutija lepoglavska čipkarica Danica Brössler, župnik Ferdo Krčmar, lokalni slikar Gabrijel Horvat, glazbenik Marijan Zuber i ilegalac Ivan Ferek-Srećko. Ima i nekih likova iz moje vlastite obitelji kao što je moj djed Valent koji je bio gostioničar te djed moje žene Josip Hlastec koji je nastradao u Lepoglavi. - navodi autor koji je prvih 27 godina svog života proveo upravo u Lepoglavi, stoga ne
O autoru Željko Funda rođen je 1950. u Varaždinu, gdje i živi. Diplomirao je komparativnu književnost i engleski jezik. Radio je kao srednjoškolski profesor engleskog jezika. Jedan je od
čudi da su neki od glavnih motiva za pisanje ovog romana bili lokalpatriotizam i sentimentalnost. Kao treći motiv navodi deustašizaciju. -Zar ne bi konačno bilo vrijeme da se naše društvo riješi nekih tereta prošlosti. Htio sam napisati djelo koje bi moglo biti dokaz, koje bi govorilo kakve su ustaše bile. – pojasnio je Funda dodavši da ispred svega uvijek treba biti čovjek. Prema njegovim riječima, roman je jednim dijelom inspiriran i knjigom ludbreškog povjesničara Milivoja Dretara „Židovi u Ludbreškom kraju“ koja govori o njihovom stradanju u logorima NDH.
Milivoj Dretar Drago mi je da se u ovom romanu govori i o Ludbregu jer je Ludbreg vezan uz Lepoglavu. Te veze su postojale i prije Drugog svjetskog rata, ali i u samom ratu. Puno Ludbrežana je, nažalost, tamo poginulo. Neki su se uspjeli vratiti, ali nisu htjeli pričati o tome što su proživjeli, dok su neki zapisali nekoliko redaka i to je zapravo sve što imamo o Lepoglavi i lepoglavskom ustaškom logoru. U jednom periodu je tamo boravilo i do 400 logoraša. Sudbina svih tih logoraša je bila nažalost jednaka, siva, crna, nisu znali što ih na kraju dana čeka. Ivan Tomašić Emocija koju osjećamo kada čitamo 'Lepoglavu' dolazi iz dobro konstruirani umjetničkih postupaka. Ona ne bi postojala da autor nije bio vješt i da ne barata dobro riječima. Ovaj roman pokazuje da se i od najtežeg materijala može pronaći nešto što bi bilo estetskim genom, i da se može oblikovati tako da bude značajno. Josip Pandurić Željka Fundu usudio bih se usporediti s velikim austrijskim književnikom Karlom Krausom. Naime, Funda je u svom romanu proveo isti onakav književni postupak kakav je proveo i Kraus pišući svoje posljednje knjige. Što se tiče hrvatske književnosti u jednom od osvrta na roman cijenjenog kritičara Denisa Derka Željka Fundu imenuje legitimnim nasljednikom Miroslava Krleže.
U organizaciji Gradske knjižice i čitaonice 'Mladen Kerstner' 'Lepoglava' je krajem mjeseca predstavljena i u Ludbregu. U programu predstavljanja je uz autora sudjelovao i profesor Milivoj Dretar, književni kritičar Ivan Tomašić te direktor i glavni urednik izdavačkog poduzeća Disput u čijem nakladništvu je roman i izdan, Josip Pandurić. pokretača časopisa Haiku, prvoga jugoslavenskog/hrvatskog haiku časopisa (izlazio od 1977. do 1981). Uvršten je u brojne zbornike i antologije kajkavske poezije te u domaće i međunarodne zbornike i antologije haiku poezije. Dobitnik je prvih nagrada za kajkavsku
poeziju na recitalima u Mariji Bistrici, Ivancu, Varaždinu i Svetom Ivanu Zelini te šezdesetak nagrada i priznanja za haiku poeziju, većinom na međunarodnim natječajima u Japanu. Objavio je 15 knjiga. Preveo je sve Shakespeareove sonete
na kajkavski i objavio ih 2000. Za priču “Drug Tito” dobio je prvu nagradu na festivalu Pričigin 2008. Na Natječaju za satiričnu priču “Slavko Kolar” osvojio je drugu nagradu za “Na nebu nema sladoleda” 2015. Dramski program Hrvatskog radija izveo mu je ra-
dio drame“Tri lubanje” i “Općenje s anđelom” te kajkavske komedije “Merdulanje” 2007. i “Poslednja komunista pasija” 2008. Dječje gradsko kazalište Čakovec izvelo je 2005. adaptaciju njegove priče “Miss vještica”, a 2006. komediju “Tetice se zaljubiše u Djeda Mraza”.
KULTURA
2. lipnja 2021.
13
Legenda počiva na zrnu zbilje Nekoć davno postojala je žena očaravajuće ljepote, ali opaka srca. Sama pomisao na nju budila je strah u njezinim podanicima i neprijateljima. Ime joj se spominjalo šaptom, a navodna djela izazivala jezu. Bila je to Barbara Celjska, u narodu poznata kao Crna kraljica. Ludbrežani imali priliku 'upoznati' mističnu vladaricu Barbara Celjska rođena je 1392. godine. Otac Herman II. Celjski još kao dijete obećao ju je Žigmundu Luksemburškom za kojeg se udala u 16 godini života. Iduće godine rodila je kćer Elizabetu (Lizu). Žigmund je često izbivao iz zemlje pa ga je tako ona zamijenjivala na prijestolju. U povijest je upisana kao žena izvanredne ljepote. Krasile su ju inteligencija, oštroumnost i sklonost politici, a gajila je i ljubav prema okultizmu i alkemiji.
'Nismo prepoznali njen potencijal' Upravo te njene osobine zaintrigirale su autoricu Mirjanu Novak Perjanec koja je na temelju lika Barbare Celjske napisala knjigu 'Crna kraljica 1 2 3' , a koja je početkom mjeseca predstavljena Ludbrežanima u sklopu programa 'Ludbreg petkom'. - Knjizi je prethodio scenarij za jedan dokumentarno igrani film. Obično prvo imate knjigu po kojoj pišete scenarij, a ja sam imala obrnutu situaciju. Barbara Celjska me zaintrigirala jer je zapravo na neki način dualna kao osoba. Imamo srednji vijek, mračan, hladan, ratnički u kojem se dogodila takva jedna osoba koja je zapravo neprepoznata. Ako realno pogledate, ona je bila tek djevojčica kada je, kao zasluga za ratničke pothvate, obećana Žigmundu Lusemburškom koji je tada imao preko 40 godina. Mi nismo prepoznali njen potencijal kao povijesne osobe, a bila je u svoje vrijeme jedina priznata žena alkemičarka u Europi od strane Paracelsusa, zatim govorila je 5 – 6 stranih jezika, putovala jašući konja sa svojom gardom, bila raskošna i lijepa, bila žena, majka i posljednja rimska carica. - objašnjava autorica.
O AUTORICI Mirjana Novak Perjanec od 2005. godine radi kao realizator programa na HRT-u, a od 1996. radi kao stalni vanjski suradnik na poslovima tajnice na filmu, asistentice režije, poslovima unutar filmske ekipe, poslovima u pripremi za snimanje filmova te postprodukciji filmova, TV serija, dokumentarnih filmova, reportaža, priloga ili foršpana. Uz to u različitim svojstvima potpisuje više od pedeset igranih filmova, serija, pilota, studijskih emisija i dokumentarnih filmova. Potpisuje i nekoliko scenarija za dokumentarno-igrane filmove, a za scenarij 'Zabilježen u zvijezdama' dobila je međunarodnu nagradu na festivalu Sports and TV u Milanu 2016. godine. Trenutačno vodi školu filma 'Sve o filmu od A do Ž' i 'Pribadača i češalj' te je voditeljica istoimenih projekata. Članica je Hrvatskog društva dramskih umjetnika i Hrvatske udruge digitalnih umjetnika.
Međutim,
nerijetko
su joj, vjerojatno zbog neznanja
i
neshvaćanja
onoga čime se bavila, pridavali ružne i mračne epitete koji ju prate i danas. - O Crnoj kraljici postoji toliko stereotipa i poluznanja da nažalost ona nije prezentirana na način na koji zaslužuje. Žena je bila izuzetno zanimljiva, oko nje se predu legende iako razumni i mudri ljudi mogu procijeniti da je ona bila začetnica mnogih smjerova koji su kasnije postali razumni i normalni. Posebno moram istaknuti njenu 'igru' s alkemijom zahvaljujući kojoj je, već u svoje vrijeme, bila na putu vrlo bliskoj industriji koju sada
Crna kraljica_1.jpg spominjemo x puta dnevno, a to je farmaceutska industrija. Mirjana ju je predstavila na pravi način, povijesne činjenice ukomponirala je u fikciju i stvorila jednu posebnu priču. Moram pohvaliti suradnika, ilustratora Borisa Kuglera koji je nacrtao Crnu kraljicu najvjernije njenom živućem liku. - kazala je urednica Silvija Šesto i dodala kako knjiga o Crnoj kraljici ima tri nastavka, koja će, nada se, poslužiti kao podloga za jedan veći projekt, a to je brendiranje Crne kraljice.
Prvi korak je već napravljen. Naime, Mirjana Novak Perjanec zaštitila je ime 'Crna kraljica' na području Europe na idućih 10 godina. - Plan je da se pod imenom Crne kraljice stvori brend. Vjerujem da Barbari Celjskoj od
Koje su to legende vezane uz Crnu kraljicu? Zatočena u preranom braku s moćnim kraljem i njegovim utvrđenim dvorcima, mlada se kraljica rano počela baviti astrologijom i alkemijom, a navodno je bila u vezi i s transilvanijskim grofom Vladom Drakulom i postala vampirica. Priča se čak da se kupala u krvi mladih djevojaka i muškaraca kako bi vječno ostala lijepa i mlada. Svojem je mužu zadavala mnoge probleme zbog brojnih ljubavnika, koje je navodno bacala s najviše kule kada bi ih se zasitila. Njezino je ime vezano uz mračne političke spletke i izrazito nasilnu obitelj. Barbarin otac bio je Herman Celjski, glava tada najmoćnije plemićke obitelji u regiji. Obitelj Celjski vladala je gotovo cijelim Hrvatskim zagorjem, a u posjed Medvedgrada došla je početkom 15. stoljeća. Od svih medvedgradskih vladara, najdulje će u sjećanju naroda ostati upravo mitska Crna Kraljica, koja je, navodno, da spasi svoje blago od turskoga napada, vragu dala i sebe i Medvedgrad! Iako je kasnije požalila svoje riječi i željela razvrgnuti kobni ugovor, kao što u legendama već biva, vraga je gotovo nemoguće prevariti! Tako je nesretna Crna Kraljica umrla 1451. godine, pokošena kugom, srednjovjekovnom “crnom smrti”. Ali zbog vražjeg prokletstva ni u smrti nije našla svoj mir – pretvorila se u zmijsku kraljicu, a njezine podanice zmije i dan danas čuvaju njezino golemo blago. Legenda pripovijeda da je ono još uvijek zakopano negdje na Medvedgradu i nijedna pustolovna ekspedicija, kao ni pljačkaški pohod, nisu ga uspjeli pronaći. izlaska ove knjige pa nadalje slijedi jedna dobra budućnost i da će to ovoga puta biti prepoznato. - poručila je autorica. - Uskoro očekujemo izlazak
Etno na retro u Bakinoj hiži Udruga "Žene iz Centra svijeta" već godinama nastoji prikazati važnije segmente života u našem kraju s naglaskom na drugu polovicu 19. stoljeća i prvu polovicu 20. stoljeća. U Udruzi "Žene iz Centra svijeta" to itekako dobro znaju, a s aktivnostima nastavljaju i u ovo pandemijsko vrijeme. Tako je trenutno u Bakinoj hiži otvorena izložba "Etno na retro" koju su pripremile R. Novak, B. Ranilović, B. Kutnjak i J. Draganić. -Izložba se može razgledati u skladu s epidemiološkim mjerama radnim danom od 10 do 12 sati. Kulturna baština podsjetnik je na prošlost, ali mi nastojimo da bude i dio naše
sadašnjosti. Kroz ovu izložbu naših radova, ali i prikupljenih odjevnih predmeta želimo podsjetiti na jedan dio prošlosti te tako promovirati njihovu vrijednost – kaže Biserka Kutnjak, organizatorica izložbe. Ova je izložba inače dio cjelogodišnjeg programa kojeg "Žene iz Centra svijeta" priređuju, a sve s ciljem približavanja kulturne baštine našega kraja. - U ovim izazovnim vremenima nastojimo što "normalnije" raditi. U prilog nam ide i virtualni svijet kroz kojeg možemo aktivnosti dodatno približiti publici – rekla je Ana Katana, predsjednica Udruge "Žene iz Centra svijeta".
drugog i trećeg dijela knjige i nadam se da će se po uzoru na njih možda snimiti i jedan dokumentarno igrani film. - za kraj je dodala urednica Šesto.
14
SPORT
2. lipnja 2021.
Ivine kvalifikacije za Olimpijske igre Još jedan veliki dan, odnosno za sport ludbreške regije, pa i za žensko hrvanje bio je 7. i 8. svibnja kada je najbolja hrvatska hrvačica, članica HK Ludbreg Iva Gerić nastupila u Sofiji na kvalifikacijama za Olimpijske igre. Nije se uspjela kvalificirala za Igre, no kaže uzrečica "Ako daš sve od sebe već si pobijedio" tako da Ivu možemo smatrati pobjednicom. Ivin osvrt na mečeve. - U prvoj borbi nasuprot mene stajala je osvajačica brojnih medalja, hrvačica iz Monogolije. Sve je bilo dobro do deset minuta prije borbe. Tada sam počela razmišljati da idem na susret protiv takve prvakinje, imala sam malu tremu. Sutradan je bilo puno bolje protiv predstavnice iz Venezuele. Imam osjećaj da sam tako hrvala prvi dan da sam mogla do olimpijske norme. Sada je preda mnom juniorsko Europsko u Njemačkoj, nadam se da ću ovo ispraviti. Nema se tu što ispravljati, ponosni smo na ove velike dosege, doći će i Olimpijada.
Ludbreška zlatna olimpijka Sara Kolak nakon dugo vremena bez natjecanja vratila se natjecanjima i u prvom nastupu osvojila treće mjesto u češkoj Ostravi s hicem preko 60 metara.
Sjajan pogled imao je iz blizine i Ignac Horvat, pomoćni trener reprezentacije. - Bilo je odlično, jako smo zadovoljni. Vidjeli smo da se Iva može nositi i s najboljima na svijetu u seniorskoj konkurenciji. Malo je nedostajalo za prvu pobjedu, vrlo brzo će i one stići. -
Izgleda kako su pripreme u Splitu odrađene s trenerom Norvežaninom Andreasom Thorkildsenom odrađene uspješno zato što je Sara nastupila u jakoj konkurenciji sedam kopljašica. Prvo mjesto osvojila je Njemica Christin Hussong čije je koplje letjelo do 66,56 metara. Drugo mjesto pripalo je domaćoj predstavnici Nikoli Ogrodnikovoj koja je koplje dobacila do 65,13 metara. Naša Sara osvojila je treće mjesto hicem od 60,04 metara, i to u petom pokušaju. Prva tri hica bila su neispravna, četvrti je letio na 57,67 metara, a peti je bio najbolji i dovoljan za treće mjesto.
Krešo Horvat iz HK Ludbreg, trenutno je u ulozi odličnog hrvačkog suca, no ima i jako „hrvačko“ oko. -Sam nastup na ovom turniru bio je ispunjenje jednog velikog sna. Nije lako Iva ni tamo nastupila. Trebalo je uvjeriti neke ljude da je riječ o velikom potencijalu, skupiti sredstva za put. Što se tiče samih borbi, u prvoj protiv poznate Mongolke naša Iva bila je malo pod dojmom. No, u nekim situacijama kada je snažna protivnica krenula svom snagom Iva je znala odgovoriti. Protiv hrvačice iz Venezuele, iz naše perspektive, ostvarena je pobjeda. Naime, Iva Gerić vodila je 4-0, imala inicijativu, sve bodove koje je protivnica dobila bili su „poklon“, ostvareni su nakon Ivinih akcija. Ponosni smo na mladu Ivu, toliko je toga lijepog pred njom. Vrlo brzo slijedi nastup na juniorskom Euru u Njemačkoj, te zatim brojna natjecanja u konkurenciji U-23. Dobre vijesti gotovo su zagarantirane. Neven Jerbić
U pola godine tri maila U RK Ludbreg dani prolaze kao u onoj pjesmi "Prljavaca" Dan za danom uvijek ista stvar… u prvih pola godine iz Hrvatskog rukometnog saveza primili su tri maila. Trener Andrija Pišpek rekao nam je kojeg sadržaja. - U prvom smo obaviješteni o mogućem nastavku sezone, od kojeg jasno nije bilo ništa. Drugi se odnosio na rad s mladima, s kojima ne možemo raditi, a treći vezan uz sponzoriranje njihovog rada s loptom, od kojeg također ne može biti ništa.Ovu situaciju s neigranjem treba prebroditi jakom psihom. Jer u ovih pola godine ekipa je odigrala samo jednu utakmicu i to onu kup protiv Bjelovara. - U vremenima prije korone imao sam samo neki puta problem s igračima da dođu na trening. A, sad bi sve dali da mogu trenirati. Nadamo se da će uskoro mjere popustiti i da ćemo trenirati i igrati kako to i priliči pravim sportašima – kaže Pišpek. Nije se zapostavilo educiranje. - Imamo dva trenera koji se školuju. Nadamo se da će održati trenerski seminar idućeg mjeseca na završnici rukometnog kupa da se približe još malo trenerskoj diplomi - zaključuje dugogodišnji trener Andrija Pišpek. Izdržite još malo dečki, ipak se vidi svjetlo na kraju tunela. Neven Jerbić
Sara Kolak s hicem preko 60m treća u Ostravi
Iva Gerić s trenerima Perom Panićem i Ignacom Horvatom
Održan šesti po redu šahovski turnir Šahovski klub Ludbreg održao je već šesti po redu šahovski turnir. U prostoru Međugeneracijskog centra u Ludbregu natjecalo se dvadesetak djevojčica i dječaka, mladih polaznika škole šaha. - Ovaj turnir održali smo u povodu nadolazećeg Dana državnosti. Odlučili smo se igrati Berger što zapravo znači da je svatko igrao sa svakim – objasnio nam je Silvije Kutle, voditelj škole šaha. Nakon devet odigranih kola kod djevojčica prvo mjesto uzela je Branka Rak sa osvojenih 8,5 bodova! Remi je dopustila tek Marti Filipašić koja je uzela drugo mjesto s osvojenih 7,5 bodova. Treće mjesto osvojila je Lucija Lohajner sa sedam osvojenih bodova. U konkurenciji dječaka odigrano je deset kola. Prvo mjesto s osvojenih devet bodova osvojio je Petar Dolenec. Isto toliko bodova je imao i Lucijan Gerić. - Kao dodatni kriterij uzeli smo međusobni susret u kojem je Lucijan osvojio drugo mjesto. Treće mjesto osvojio je David Vugrinec s osvojenih osam bodova koliko je imao i četvrti Mateo Zlatar, ali je i tu presudio međusobni susret – pojasnio je Silvije Kutle. Turnir se i ovaj put održao uz potporu brojnih sponzora. -Hvala svima na pomoći, uz njihovu podršku odradili smo još jedan turnir. Poznati su pobjednici, ali zapravo su sva ova djeca pobjednici – kazao je Silvije Kutle te dodao kako ni ovaj turnir nije prošao bez sponzora, a to su bili Vesna Ploh, Sanja Draganić, Oliver Ljekaj i sam voditelj Škole šaha. U Šahovskom klubu Ludbreg već razmišljaju i o nadolazećem razdoblju tako da ni kroz ljetne mjesece neće izostati šahovskih turnira, ali i drugih događanja.
Ivana Dežić
S SP PO OR RT T
2. lipnja 2021.
"Podravina" blizu ostvarenja postavljenih ciljeva U veljači, pred početak završnog dijela prvenstva čuli smo od predsjednika NK "Podravina" Dražena Crnković više o ciljevima kluba na proljeće. Kao optimum spominjan je plasman u doigravanje Lige za prvaka 3. HNL „Sjever“ te plasman u finale Županijskog kupa. Ludbrežani su pred ostvarivanjem zadanog. U prvenstvu je odrađen dobar posao, zabilježeno je pet uzastopnih pobjeda i dva neriješena rezultata. Dojam su pokvarila dva posljednja poraza u regularnom dijelu prvenstva te dva nova u doigravanju. Kao da je ekipa ulaskom u doigravanje ostvarila svoje. Bilo je tu objektivnih i subjektivnih okolnosti, no dojam je da je ekipa u neke susrete ušla prelagodno i uz povremenu mlaku igru, bez previše prekida protivničkih akcija. Došao je i trenutak istine. Po jakoj kiši u Varaždinu, na "Slobodi", protiv varaždinskog "Varteksa" odigrana je prva utakmica polufinala Županijskog kupa. Iako su vremenske prilike bile sve prije nego dobre, Ludbrežanima nije nedostajalo podrške njihovih navijača koji su bili raspoređeni prema strogim epidemiološkim uvjetima. Sam početak utakmice pokazao je promjenu odnosa prema igri. Krenulo se žestoko, s nekoliko energičnih startova Siniše Fajta i Siniše Vađunca pokazalo se domaćinima da je ekipa fokusirana na plasman u finale.
Zadrugar Hrastovsko vs Nova Ves
U prvom dijelu utakmice Ludbrežani su bili opasniji, a u jednoj dobroj kontri u čijoj je završnici sudjelovalo više "Plavih bluza" odlično se snašao prvi klupski golgeter Josip Horvatinović koji je uklizavanjem poslao loptu u mrežu. U drugom dijelu prvog poluvremena domaćin je uspostavio terensku ravnotežu, no bez izglednijih prigoda. Gotovo da nisu ušli u šesnaesterac "Podravine", bilo je samo nekoliko udaraca iz poprilične udaljenosti. U drugom dijelu bilo je dijametralno suprotno. U njegovih prvih dvadesetak minuta "Varteks" je vršio snažan pritisak na Ludbrežane. Već u 47. minuti imali su Varaždinci i kazneni udarac kojeg je sjajnim refleksom obranio Edi Kovačić. Trebala je obrana na čelu s igračem sezone Karlom Sambolcom izdržati još neko vrijeme da se domaćin "ispuše" što se i dogodilo. U posljednjih dvadesetak minuta Ludbrežani su ispustili prigodu da pobjede većom razlikom od ovih 1-0. Pred "Podravinom" je uz prvenstvene oglede protiv "Papuka", "Radnika" i "Mladosti" još i uzvratna utakmica kupa protiv "Varteksa", 2. lipnja u 17,30. Ovog puta i uz nešto više gledatelja. Kako doznajemo i finale Županijskog kupa moglo bi se igrati u Ludbregu. Pa, kakvo bi ono bilo bez "Podravine!" Neven Jerbić
15
Wings for Life
Ludbrežani i ove godine sudjelovali na globalnoj humanitarnoj utrci U nedjelju 9. svibnja održana je Wings for Life globalna humanitarna utrka pod motom 'trčimo za one koji ne mogu'. Radi se o dobrotvornoj utrci kojoj je zadaća pronaći lijek za ozljede leđne moždine. Među 184 236 sudionika iz cijelog svijeta koji su s trčanjem startali u 13 sati bila je i ekipa iz Ludbrega. Tim 'Ludbreški krejzeri' sastojao se od 24 trkača. Neki od njih su članovi BSV-a, a neki su se uključili kao individualci. Svi zajedno istrčali su ukupno 283 kilometra. Ludbrežani su još jednom pokazali svoje humanitarno srce i doprinijeli ostvarivanju plemenitog cilja. Naime, cjelokupni iznos startnine odlazi zakladi Wings for Life koja prikupljeni iznos potom ulaže u istraživanja leđne moždine čiji glavni cilj je jer pronaći lijek za ozljede leđne moždine. Ove godine zahvaljujući utrci prikupljeno je ukupno 4,1 milijuna eura.
Bukovčan VB vs Zadrugar
16
ACO PIŠE
2. lipnja 2021.
O BAKAMA I DEDAMA Piše: Aleksandar Horvat Idem po trgu i sev sem se “zatipkal” v mobitel, kak školarec. Tu i tam z očima malo preobrnem, kaj se ne zagazim v cvetnjak ili kaj se v lipu ne zabušim. Kad najemput, pred menom kak se žarke strele preleti dečešinec na biciklinu, tak kaj me veter spuhnul od napri. - Mekni se, deda! - mi zavikne drugi koji je ovoga prvoga naganjal i preleti odzada, dobro da me ni feršlognulo. I onda pomislim: DEDA??? Kaj je hlapec mislil z tim? Jasno je, “deda” je njemu starec, niš’ koristi, na zadevi, penzioner, potrošeni stari čovek, luftbremzer. Makar ima i svojega dedu po funkciji, sigurno. Pri nama je jena časna obiteljska “funkcija” pala na razinu nadimka za stare ljude i to v glavnem v negativnem kontekstu (“Tam je nekva baba vikala na nas, a deda je dosađival.”) Malo sam prekopaval po internetu i imam materijala za premisliti si. V engleskomu se, na priliku za mamu veli “mother”, a za japu “father”. A za baku i dedu se pred to doda “grand” pak tak dobimo “grandmother” i “grandfather”. To “grand” su pobrali negda zdavnja od Francuzov, a niti Njemci su jim ne daleko ze svojim Großvater i Großmutter. Kaj očem reči, pri njima je deda zaprav kak i japa japa, ali malo vekši, jakši, važneši, glavneši (grand) od “običnoga” jape. A na pradedu još dodaju i great (veliki), pak dobiju na priliku great-grandfather i tak…. čim je više generaciji za tobom to si vekši. Pri nama dobiš “pra-” koji ne znači nekaj veliko - nego nekaj staro ili još stareše od staroga. Saka čast kajkavcima koji su negdi pobrali ovu međunarodnu logiku, pak se v stare čase još znalo čuti (a verujem i denes) stara mama i stari japa, makar vidim da su ovi mlajši i to več zmešali, pak se ne zna je li misliju na svoju drugu generaciju ili svojima roditeljima tak veliju zato kaj su stari. Kak god bilo, dok je dečec kraj mene preletel kak eroplan i zaviknul mi “deda”, skorom sam mu odviknul: “Japa ti je deda!!!”, ali to ne bi imelo ama baš nikakvoga smisla, samo bi napravilo još vek-
šu konfuziju. Jer to je v našem jeziku več i ovak komplicirano. Dok čuješ da je neko nabral punu korpu topolovih dedeki, ne znaš jel se vrganj zove po dedi ili deda po vrganju. Pak onda imamo da je “deda z klepcem klepal po babici” i tak dale, da ne nabrajam. “Deda i baba” v našem kraju su puno put naziv za “stare i dosadne ljude” općenito. Finta je v tomu da če deca veliju “baka”, e onda je to več ne pogrdno nego se točno zna kaj je i ko je baka. Tak jer moguče da kakva pucka veli: “Jena baba je nekaj galamila na moju baku.” Čujete razliku? Pa čak i baba postane član familije če ju smanjimo pak ji se reče “babica”. Ali vidiš pak nepravdu, dok su v celomu svetu baka i deda “grand”, veliki, pri nama se smanjiju, na babicu i dedeka. A bogec deda je navek deda, i z babom i z bakom. Spašavaju ga “dedica”, “dedek” ili “djed”.
smo pri hiži znali da bumo baka i deda, dok je to jemput bilo definitivno, ali… to je tak, kak da znaš da bu za par dani nedelja. Ali dok se to točno dogodi onda te to tak plohne, v dobrem smislu, kaj štrikaš od sreče kak da si spil litru kave natešče. Onda počne slično kak i dok si japa. V prvi čas te nišče ne treba, jer vnuk ima japu i mamu, a za pomoč je naravno baka na prvem mestu, i jena i druga, kad su one ženske, kaj bi se muški petljali v malu decu. Ali se kaj sam se nafčil i denes dobro dojde, tak da sem lefko prva rezerva za flašicu držati, premotati, rit namazati, pelene i benkice peglati, se sem te ispite položil z odličnim pred više dvajst let. Ali te moje “kompetencije” za vezda nesu potrebne, ne treba se rivati, kajti je jaka i dobra ekipa na terenu. Ali kak i inače, ja sem vizionar, ja bum dočekal svoje vreme.
si stareši to si mlajši, z igračkama se baviš i z malom decom se družiš, a imaš menšu odgovornost. Tak to valjda mora biti.
E, ve dok smo rešili jezične zavrzlame, idemo mi na obiteljsku funkciju dede, dedeka, djeda i babe, babice, bake i od ve na dale smo v obiteljskomu kontekstu. Kak sem pred par dni i sam po prvi put postal deda, a moja ljubav je postala baka (i verujem da se kaj bum napisal vredi i za nju), imam kaj gruntati o semu.
Nihaljka, peščenik, autocesta, konjek za njihati, vetrenjača, traktor od špulice, šamerlin, hižice za ftiče, svirala od vrbe ili maslačka, papirnati avijoni, venčec od tratinčici i različite druge stvari su v mojem planu, se ono kaj je zmišleno i kaj dojde prije mobitela čak i hižica na drevu če treba. A gde je još ribičija, sanjkanje, loptanje… A do toga vremena, bum napravil i slikovnicu ili dve, več znam da bum, jer - zakaj ne bi. Moram si obnoviti stare priče i bajke, odgovore na teška pitanja, dobiti kondiciju. Neko bu rekel, ho, pak imaš još čas. Najte se igrati, deda zna da vreme fletno ide dok misliš da bu išlo pomali. Bakama bum ostavil isto vreme za priče, a njihova domena su kolači, opravice, frizure i kaj si još zbereju, a da jim ne treba šrafciger. I tak budu si došli na svoje.
Ali jeno još moram reči, kajti mi se čini važno. Veliju da bake i dede scartaju vnuke, jer jim se dozvoliju, jer očeju nadoknaditi to kaj su prema svoji deci bili malo strogi, jer su se z letima nafčili da se more biti malo drugač, i tak dale, i tak bliže. Ali sloga vu familiji je najvažneša. Detetovi roditelji su najvažneši, oni moraju znesti celoga tereta kak smo ga i mi nosili. Moremo i moramo jim pomoči, tam gde pomoč trebaju, ali jim moramo verovati i delati tak kak je njima po volji. Malo dete je kak spužva, se vpija, i moramo mu pokazati da ono kaj je dobro je navek dobro, a kajne valja, ne valja nigdar. Če si dajemo istoga primjera i uzora onda bu to tak. Ja prvi glasam za to.
I fakat, saka čast onima kaj su na japu nakeljili dodatak grand, jer točno tak to zgledi. Dva put sem “obični” i “regularni” japa i to je ponos. Če je meti vlastitu decu prva nagrada, zlatna medalja, postignuče prve klase, Oskar, onda je dobiti vnuku ili vnuka nagrada za životno djelo i počasni građanin sveta najemput. Nekak je to osjećaj da se ono kaj nas je tiralo, veselilo, močilo, žuljalo v živlenju, neje bilo zabadava. Čovek se nekak “nastavi” v budučnost, ostane nit. Saki bi štel ostaviti traga. To more z onim kaj je napravil, zmislil, stvoril. A dok stvoriš novo živlenje to je najjakši i najglibokši trag kojega moreš ostaviti. I onda gle, dok te trag, počne ostavljati svojega traga, na konju si. Ja znam da ste nekoji, koji ovo čitate, več zdavnja bake i dede, više put, pa kaj bi vas ja mogel poučiti ili nafčiti. Kak se vama to čini? Je to kaj posebno ili tak, samo još jena tlaka v živlenju? Verujem da je sakomu drugač. A kak je meni? Evo to mi se ve vrzma po glavi. Nemreš se na to pripraviti. Dosta dugo
Ja sem ze svojih 55 let sebe nazval “mladi” deda. Zakaj i ne bi, če sem v prosjeku se mlajši. Dok smo bili samo nas četiri (službeno) prosjek nam je četrdeset let, onda se je mlajši oženil (službeno) pak smo došli na 36, a ve smo z malim picekom (službeno) v prosjeku trideset let stari. Znači, kakti deda sem se deset let v prosjeku pomladil. A tak mi je i pri srcu. I ve si mislim, kak dolazi svetla budućnost, pak bumo morti imeli v sledećih, ne znam... deset let, još dva tri vnuke... pak ja bum došel na dvajst let prosjeka. I ve mi je jasno zakaj veliju da su stari ljudi kak mala deca. Čim
Lepo je dok se dojde na svoje mesto, leto dolazi, korona (valjda) prehaja, evo mene za koji mesec z kolicima po ludbreškim vulicama, za koje leto i peške, kaj bu dečec videl v kakvomu fajnomu gradi živimo i od kud počne njegov svet. Onda bumo išli na otok poslušat kak žabe regaju na trstenjačkom festivalu glazbe i kak se Bednja ruši prek brane, hranit labudeke, vučit se kak se zove koja trava, drevo ili ftič. Hitali bumo kamenje, cmukali kiseljaka, fučkali na travu. Leže je biti deda nego japa, jer moreš vuru dve biti edukativni i jako spametni, dati japi i mami da se dve vure počineju, a onda vnuka vrneš jer su ga i njegovi jako želni, pak se malo počineš.
Prvi put, znači, deda! Zakon! Treba se tomu veseliti, pa makar bil djed, deda, dedica, dedek ili stari japa (isto vredi i za baku). Da sem v Indoneziji bil bi “kakek”, pri Navaho indijancima bi bil “anali”, a v Švedski “farfar”, v Mađarski “nagyapa”, v Japanu “お爺さん”, v Maleziji “datuk”, v Rumunjski “tata mare”... ali sejeno bi bil ponosni na našega prvoga vnuka i skupa z bakom bi si nakeljil osmeha od vuha do vuha. I zato, kak i mlade mame znaju reči da bi več prekzutra nazaj mogle roditi, tak bi i ja več prekzutra mogel pak biti deda. Bez problema. (A. Horvat, 5/2021.)