Ln 17

LIST GRADA LUDBREGA BESPLATNI PRIMJERAK 31. SRPNJA 2008.

BROJ 17 / GODINA III.

Štefica Pavković, predsjednica Odbora za organizaciju manifestacije ‘Deset dana Svete nedjelje’ /str. 3./

“Očekujemo više posjetitelja nego lani”

Sportski ribolov

Lov na male i velike ribe /str. 9./

Susret: Feliks Pignar

Borba s epidemijom /str. 11./

Damir Vađunec, kapetan ‘Podravine’

“Barem rang više”

Završena ovogodišnja arheološka iskapanja rimskih termi

/str. 15./

Nalaz rimskog kompleksa velike vrijednosti

/str. 13./

Mlada ludbreška atletičarka Sara Kolak neočekivano postala državna prvakinja u bacanju loptice /str. 14./

Kućan Ludbreški

Miran život uz Bednju /str. 6-7../

Došla, lopticu najdalje bacila i osvojila bicikl!

Gradnja infrastrukture na području Ludbrega

/str. 2./

Radovi uoči i nakon Sv. nedjelje

2

31. srpnja 2008.

AKTUALNO

VIJESTI Usvojen rebalans

Prema prvom rebalansu proračun grada Ludbrega za 2008. godinu iznositi ukupno 29,903.709 kuna ili su ukupni prihodi proračuna povećani za 5,464.309 kuna što je 22,3 posto.

Rebalans proračuna usvojilo je krajem srpnja Gradsko vijeće Ludbrega. U odnosu na prvobitni plan značajnije povećanje prihoda planirano je od predstojeće prodaje gradskog odmarališta u Oštrom, a kod poreznih prihoda za 500.000 kuna kod poreza na dohodak, te 250.000 kuna u stavci poreza na promet nekretnina.

Rebalansom će se 3 milijuna usmjeriti u gradnju športskog objekta u sklopu gradskog stadiona, osigurana su dodatna sredstva ‘Lukomu’ za gradnju komunalne infrastrukture u iznosu od 1,256.158 kuna, osigurano je 250.000 kuna za plaćanje najamnine za korištenje škole prema ugovoru s Varaždinskom županijom, te još 100.000 kuna za dječja igrališta i za sanaciju sajmišta u Sigecu. Dodatnih 100.000 kuna osigurano je za socijalne potpore obiteljima, kućanstvima i rodiljama, 220.000 kuna za troškove sudskog postupka, zatim 70.000 kuna za energente u dvorani, te između ostalog, 50.000 kuna Vatrogasnoj zajednici grada i također dodatnih 50.000 kuna za potrebe otkupa građevinskog zemljišta.

Izmjene Prostornog plana Gradsko vijeće Ludbrega na zasjedanju krajem srpnja donijelo je izmjene i dopune Prostornog plana uređenja grada Ludbrega.

Dokument donosi smjernice budućeg prostornog razvoja grada i njegovih naselja. Naime, definirani su uvjeti uređenja prostora, u svim naseljima zone predviđene za buduću stambenu odnosno gospodarsku gradnju, zatim prometna i komunalna infrastruktura, zaštita prirodnog okoliša i kulturne baštine, te niz drugi popratnih odrednica. Izmjene i dopune dokumenta kojim se određuje prostorno planiranje temelj je i za izradu detaljnih urbanističkih planova pojedinih područja, ali i Urbanističkog plana uređenja radi čije su izrade već izvršene određene predradnje.

Prostorni plan uređenja grada donijet je još 2003. godine, dakle, nakon pet godina uslijedile su prve izmjene i dopune.

Dokument je izradila tvrtka ‘Urbing iz Zagreba’, a postupak javne rasprave, pa ponovne javne rasprave odvijao se tijekom prethodne zime i proljeća. Mjesni odbori u dijelu prigradskih naselja kroz ponovnu javnu raspravu najviše su bili zainteresirani za proširenje postojećih građevinskih zona.

Predložene izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Ludbrega, u postupku donošenja, dobile su potrebne suglasnosti resornih ministarstava, a prema novim zakonskim odredbama ishođena je i suglasnost Varaždinske županije.

Gradnja infrastrukture na području Ludbrega

Radovi uoči i nakon Sv. nedjelje Radovi na gradnji infrastrukture koji se odvijaju na gradilištima na području Ludbrega i prigradskih mjesta prilagodit će se početkom rujna kako bi se na prilazima i u samom gradu promet odvijao olakšano. Tako će se, po svemu sudeći, neki radova u to vrijeme okončati ili barem usporiti odnosno prilagoditi povećanoj frekvenciji ljudi i vozila koja se tada očekuje u Ludbregu, a drugi će se otpočeti nakon završnog slavlja Svete nedjelje u ludbreškom prošteništu.

Jedno od najvažnijih je gradilište na istočnoj zaobilaznici gdje se u sklopu projekta beterment gradi novi prometni rotor.

-Tamo radovi sigurno neće biti gotovi, ali vjerujem da ćemo se s izvođačima i investitorima dogovoriti da u danima kada očekujemo

najviše ljudi ipak radove tako prilagode da u što manjoj mjeri utječu na odvijanje prometa. Blizu je i Gospodarska zona ‘Istok’ gdje se kod lovačkog doma i zaobilaznice gradi kanalizacija, ali radovi bi trebali završiti tijekom kolovoza. Prema najavama iz Hrvatskih željeznica, počinje uređenje željezničkog kolodvora Ludbreg, zgrada će se potpuno obnoviti u vanjskom dijelu s novom fasadom i stolarijom, a najvjerojatnije će se sanirati i stari magazin. No, i ti radovi trebali bi završiti do Svete nedjelje i neće smetati putnike koji će u Ludbreg dolaziti vlakom. Rekonstrukcija vodovoda završena je u Ulici Petra Krešimira i u Sajmišnoj. Planirana je potpuna rekonstrukcija ovih ulica i gradnja kanalizacije, kao i modernizacija prometnica, ali 4. rujna bit će

Otežan promet kod gradilišta rotora na istočnoj zaobilaznici u resornom ministarstvu otvaranje ponuda za odabir izvođača radova, a tek potom kreću radovi - najavio je gradonačelnik Ivan Lončarić.

Radi se o sveukupno o vrlo značajnim investicijama koje se provode na području grada, a dobrim dijelom financiranje investicija ide iz vanjski izvora. Poznato je da nositelj investicije na projekt ‘Beterment’ država odnosno Hrvatske ceste, ali kada radovi budu govori Ludbreg će od Bolfana do Poljanca dobiti više od 6 km novouređene prometnice s bici-

klističko-pješačkim stazama. Trenutačne investicije na području gradnje ili rekonstrukcije infrastrukture financiraju se uz najznačajnije učešće Ministarstva gospodarstva koje dobrim dijelom financira gradnju kanalizacije u Gospodarskoj zoni ‘Istok’, te rekonstrukciju prometnica i kanalizacije. Ukupne investicije iznose oko 5,2 milijuna kuna od čega je 3,2 milijuna kuna ulaganje ministarstva. Radove na željezničkom kolodvoru koji se procjenjuju na oko 600.000 kuna financirat će Hrvatske željeznice.

Problemi žitelja u naseljima uz državnu cestu

Otkloniti nedostatke Projekt ‘Beterment’, odnosno sanacija, obnova i modernizacija državne ceste D-2 kroz naselja na području grada Ludbrega posljednjih nekoliko mjeseci izaziva burne reakcije mještana Globočeca, Bolfana i Čukovca. Stanovništvo je nezadovoljno načinom izvođenja radova odnosno tehničkim rješenjima koja žiteljima ostavljaju niz problema i nevolja, najčešće poplave u podrumima, dvorištima, gospodarskim objektima.

Najveći problemi su u Globočecu, pa su razumljive ogorčene reakcije žitelja koji su u jednom trenutku najavili čak mogućnost blokade državne prometnice ako se problemi ne počnu rješavati.

Nositelj projekta ‘Beterment’ su Hrvatske ceste, a izvođač radova

varaždinska ‘Cesta’ sa svojim kooperantima.

-Bojimo se da se izvođači radova ne pokupe i odu, a nama ostaviti probleme. Nakon što smo s odgovornima opet prošli trasu, ukazali na propuste i pismeno ih konstatirali nadamo se da će se sustavno prići rješavanju propusta.

Nadamo se također da će nas Grad svojim utjecajem zaštititi – rekao nam je Stjepan Nikolaus, predsjednik Vijeća MP Globočec.

Na inzistiranje Grada ipak je u Ludbreg stigao predstavnik projektanta, Građevinskog fakulteta iz Zagreba, s kojim su se sastali predstavnici mjesnih odbora iz naselja uz državnu cestu i Grada Ludbrega. Definirani su radovi koje treba ponovno obaviti na

Spriječiti ovakve probleme mještana trasi i konstatirano da se pokušaju riješiti u razumno brzom roku.

Doznajemo također da je održan i sastanak predstavnika projektanta s izvođačima radova oko načina otklanjanja propusta.

Evo što nam je o ovom problemu rekao gradonačelnik Ludbrega: -Ponavljam kako će Grad Ludbreg učini sve što je u njegovoj

Odluka o obveznom odvozu komunalnog opada

Tjedni odvoz od 11. kolovoza Novi raspored za Školsku, Ulicu Petra Krešimira i Sigetec, a kante će se prazniti blagdanom i neradnim danom

Gradska komunalna tvrtka ‘Lukom’ u prvoj polovici kolovoza započet će s tjednim odvoza otpada iz prigradskih naselja. Naime, Gradsko vijeće Ludbrega je na posljednjoj sjednici usvojilo Odluku o obveznom korištenju komunalne usluge održavanja čistoće. Provedbom ove odluke zasigurno će se smanjiti količine komunalnog otpada, a s vremenom će omogućiti razvrstavanje otpada.

Zbog uvođenja tjednog odvoza otpada iz prigradskih naselja u ‘Lukomu’ su pripremili raspored odvoza, ali doći će samo do manjih promjena. Iz naselja Sigetec otpad će se umjesto četvrtkom uskoro odvoziti petkom. Promjene se odnose i na dvije ludbreške ulice. Iz Školske ulice umjesto četvrtkom sada će se otpad odvoziti utorkom, a iz Ulice Petra Zrinskog odakle se otpad dosad odvozio u dva dana, a sada će odvoziti ponedjeljkom iz svih kućanstava.

Iz ‘Lukoma upozoravaju na još dvije važne promjene: -Naši djelatnici praznit će samo naše kante. Naime, više se neće Nakladnik: POU D. Novak Ludbreg Glavni urednik: Darko Skupnjak Redakcija: Darko Skupnjak, Branko Dijanošić, Iva Havaić, Željka Namesnik, Marina Hižak, Ana Havaić Fotografije: Josip Grđan, Željka Namesnik, Marina Hižak, Darko Skupnjak

uzimati vreće i prazniti neke dodatne posude jer za to više neće imati vremena. No, sada će auto-smećar dolaziti svaki tjedan. Novost je i to da će se otpad odvoziti praznicima i neradni danima prema rasporedu.

Izuzetak je samo Božić - pojasnio je Igor Franolić, direktor ‘Lukoma’.

Primjerice, to znači da će se na blagdan 15. kolovoza kante prazniti prema rasporedu.

Kućanstva u Školskoj, Petra Krešimira i u Sigecu o promjenama u rasporedu primit će i pisane obavijesti.

Kontakt: POU D. Novak Ludbreg, Trg Sv. Trojstva 19 Telefon: 042 306 113 Fax: 042 306 068 e-mail: ludbreskenovine@pou-ludbreg.hr Tisak: Tiskara Zagreb

moći da zaštiti interese svojih žitelja. Činjenica je da prije radova na dionici uz državnu cestu nisu bili takvi problemi. Zato ćemo kod odgovornih za projekt ‘Beterment’ inzistirati na otklanjanju nedostataka u Globočecu i drugim naseljima - potvrdio je ludbreški gradonačelnik Ivan Lončarić.

Zatvoren ‘Poduzetnik 2’ Povjerenstvo za odabir projekata Grada Ludbrega prema programu ‘Poduzetnik 2’ odobrilo je još jedan zahtjev za dodjelu poduzetničkog kredita čime je u potpunosti realiziran fond od 10 milijuna kuna, a kreditna linija zatvorena. Od pristiglih zahtjeva posljednjih godina odobrena su ukupno 23 kredita, uz subvenciju kamata koju je odobravao grad od 1 do 2 posto. Tek u jednom slučaju kredit nije subvencioniran.

Najviši odobreni iznos kredita iznosio je 200.000 eura ili 1,5 milijun kuna, a više od 50 posto kredita odobreno je na iznose ispod 50.000 eura. Većina kredita odnosila se na izgradnju ili dogradnju novih proizvodnih pogona i za poljoprivrednu proizvodnju, te za nabavu strojeva i razne opreme.

Fond od 10 milijuna kuna za program kreditne linije ‘Poduzetnik 2’ osigurali su Zagrebačka banka, Grad Ludbreg i resorno Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva.

31. srpnja 2008.

AKTUALNO

3

Štefica Pavković, predsjednica Odbora za organizaciju manifestacije ‘Deset dana Svete nedjelje’

Očekujemo više posjetitelja nego lani Najznačajniji dio svjetovnog programa bit će u četvrtak 4. rujna s otvaranjem ‘Ludbreškog sajma’, službeno novog rotora, trafostanice HEP-a, ‘gradske vure’ i koncertom ‘Colonie’

Nepunih smo mjesec dana do početka ovogodišnje manifestacije ‘Deset dana Svete nedjelje u Ludbregu’.

Od posljednjih dana kolovoza do 7. rujna održava se niz raznih sadržaja.

Gradsko poglavarstvo imenovalo je Odbor za organizaciju manifestacije koji provodi završne pripreme, a članovi su: Franjo Beser, Slavko Blagaj, Antun Križanić, Mirjana Balažinec, Andreja Horvat, Igor Franolić, Branko Dijanošić, Neven Mihalić, Ružica Antolić i Franjo Vrtulek.

Za predsjednicu je imenovana Štefica Pavković, ujedno i predsjednica Turističke zajednice Ludbrega.

-Ima nas je 11. To su članovi Gradskog poglavarstva, predstavnici Turističke zajednice, gradskih tvrtki i ustanova. Imenovana su i četiri pododbora za određene aktivnosti - za promidžbu i program, za ‘Ludbreški sajam’, za prodaju tržnih mjesta i za kontrolu naplate tržnih mjesta. Ja sam ujedno koordinator svih aktivnosti i pododbora. U narednih mjesec dana sastajat ćemo se gotovo svakodnevno, međusobno kontaktirati telefonom sigurno više puta dnevno.

Puno je pojedinosti na koje treba mislili da bismo sve kvalitetno realizirali prema dogovorenim zamislima.

Ima li još puno organizacijskih i programskih poslova?

-Turistička zajednica predložila je program manifestacije, prihvatio ga je odbor i Gradsko poglavarstvo. U organizacijskom dijelu puno toga je već napravljeno. Primjerice, određena su mjesta za štandove, ugostitelje i zabavne sadržaje, pripremljen i usvojen cjenik prodaje. Pripremamo organizaciju sajma. Napravljen je elaborat o regulaciji prometa, a organizacija i naplata parkiranja koncesijom je povjerena Autoklubu Ludbreg kao i prethodnih godina kada je dobro funkcioniralo. Angažirali smo zaštitarsku tvrtku za redarsku službu tako da sve prođe u najboljem redu.

Turistička zajednica dala je svoj doprinos u uređenosti grada?

-Da, maknuli smo s trga stare stalke za bicikle i koševe za otpatke i zamijenili ih novima. Inicirali smo sadnju cvijeća i zelenila na novom rotoru, pobrinuli se oko uređenosti Ulice centra svijeta kod naše župne crkve. Ulažemo puno truda u izgled javnih, cvjetnih i drugih površina, uz veliku pomoć ‘Lukoma’. Sada smo pred postavljanjem ‘gradske vure’ kod fontane na trgu, bit će to lijep poklon građanima. Prilično je velika, od ko-

Svakodnevno velike obveze – Štefica Pavković vanog je željeza, s nosačima teži oko 300 kg. Lijepo će se uklopiti u ambijent trga. Sigurna sam da će uvijek pokazivati točno vrijeme. Uvjerena

sam da će grad u još ljepšem svjetlu dočekati dane Svete nedjelje.

Kad smo kod toga, želim izraziti svoje nezadovoljstvo radom povjerenstva u akciji ‘Zeleni cvijet’ pri Turističkoj zajednici Varaždinske županije. Ludbreg je objektivno u svim kategorijama podcijenjen.

Zaslužili smo više. To ne znači da ćemo posustati u daljnjem uređenju grada, želja nam je da postanemo ne samo grad čuda i legendi, već i grad cvijeća, svakome poželjna turistička destinacija. Što novog građani i posjetitelji mogu očekivati?

-Moram podsjetiti da je Sveta nedjelja prvenstveno vjerska manifestacija. Doista se puno vodi računa o tome i pazimo da ne dođe do preklapanja vjerskih i svjetovnih sa-

Prodaja mjesta za štandove Od petka, 1. kolovoza počinje prodaja mjesta za štandove, te za ugostiteljske i zabavne sadržaje tijekom manifestacije ‘Deset dana Svete nedjelje’. Prednost su i ovoga puta mogli iskoristiti domaći zakupci s područja ludbreške regije kojima je omogućen izbor lokacije po želji.

Na ludbreškim ulicama i trgovima osigurano je 450 mjesta za postavljanje štandova i ugostiteljske ponude. Najviše prodajnih mjesta bit će osigurano za štandove i ugostitelje u Ulici Petra Zrinskog, Gundulićevoj, Stepinčevoj i Ulici kardinala Kuharića, kao i na Trgu slobode, a zatim u manjim ulicama Gupčevoj i Nazorovoj. Štandovi se neće postavljati od mosta prema svetištu, a površine oko gradskog stadiona, kao i uvijek, predviđene su za zabavne sadržaje.

Cijene za većinu prodajnih mjesta nisu se mijenjale u odnosu na lanjske, osim za manji dio mjesta na određenim lokacijama gdje su cijene nešto više. U slučaju prodaje svih mjesta u gradski proračun bit će uplaćeno oko 616.000 kuna.

Za odobrenja korištenja javnih površina grada tijekom završnih dana Svete nedjelje, dakle, za 6. i 7. rujna, kao i sama prodaja obavlja se u uredima Upravnog odjela za prostorno uređenje, komunalne djelatnosti i financije grada, u zgradi grada na Trgu sv. Trojstva 14.

Zapošljavanje i nezaposlenost na području Ludbrega Pri ludbreškoj ispostavi Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Ludbreg nastavlja se trend smanjenja broja nezaposlenih.

Krajem lipnja evidentirano je 976 nezaposlenih osoba. Najviše nezaposlenih, njih 360 ima završenu samo osnovnu školu, a 281 ima završenu trogodišnju srednju školu, 164 nezaposlena su sa srednjom četverogodišnjom školom ili gimnazijom, a čak 43 sa završenom višom školom ili fakultetom. Pravo novčanu naknadu ostvaruju 484 nezaposlena.

Tijekom lipnja poslodavci su prijavili 37 slobodnih radnih mjesta u prerađivačkoj industriji.

Najtraženija zanimanja su obućari, šivači, drvo-

držaja. Pri tome se vrlo korektno surađuje s prečasnim Josipom Đurkanom kako bi se vjerski obredi mogli odvijati nesmetano. Samo ukratko, ove će godine udarni dan svjetovnog dijela programa biti četvrtak 4. rujna. Tada će se otvoriti ‘Ludbreški sajam’, službeno novi rotor, trafostanica HEP-a, ‘gradska vura’. A u 21 sat na trgu će biti besplatni koncert ‘Colonie’. Uvjerena sam da će mladi biti zadovoljni, ‘Colonia’ dolazi s vrlo atraktivnim plesačicama i pratećim vokalima, a za nastup će postaviti na trgu svoju pozornicu. Moram istaći veliku pomoć Pučkog otvorenog učilišta i gradskih službi bez kojih bismo teško mogli organizirati i realizirati predviđene programe.

Očekujete još veći broj posjetitelja nego lani?

-Lani je napravljen iskorak u promidžbi što se osjetilo na povećanom posjetu našem gradu, bilo je više posjetitelja i više prodanih mjesta za štandove. Nadamo se još većem dolasku, veliki je interes. Naime, mnoštvo je dnevnih poziva oko zakupa mjesta, o programu koji će biti održan. Važna je i promidžba, jumbo-plakati se postavljaju u Zagrebu, Čakovcu, Varaždinu, Zaboku, Koprivnici. Velika novost su i turističke oznake uz auto-cestu. Naime, pred sklapanjem smo ugovora nakon što je Ministarstvo prometa i veza odobrilo da se uz auto-cestu ZagrebGoričan postave turističke oznake.

Table su propisane smeđe boje i propisanih dimenzija 320 x 300 cm.

Na oznaci je vizura zavjetne kapelice s tekstom ‘Ludbreg – hrvatsko svetište’. Dobro je što će oznake biti postavljene upravo u vrhuncu turističke sezone kada još u Hrvatsku dolazi velik broj gostiju.

Kako razvijati Svetu nedjelju u budućnosti?

-Ludbreg bi trebalo još snažnije razvijati kao važno proštenište za hodočasnike i kao značajno mjesto vjerskog turizma. Mislim imamo puno neiskorištenog potencijala.

Hodočašća bi se mogla organizirati kroz čitavu godinu. Pred nama su pripreme za 600. obljetnicu čuda krvi Kristove 2011. godine i o tome treba voditi računa, prvi razgovori u našoj biskupiji veći su obavljeni.

Nadalje, mislim da su nam koncepcijski neophodne određene promjene. Trebamo stvoriti uvjete da se istovremeno vodi računa o uređenosti grada i o pripremama za

Prijave U sklopu manifestacije ‘Deset dana Svete nedjelje’ ove središnji gospodarski događaj bit će tradicionalni ‘Ludbreški sajam’.

Bit će to već šesnaesto izdanje sajamske priredbe koja je redovito okupljala brojne gospodarstvenike, obrtnike i poduzetnike šireg ludbreškog kraja, ali i one koji su u Ludbreg stigli iz drugih krajeva. Deseci tisuća hodočasnika i posjetitelja koji tih dana dolaze u Ludbreg ipak su mnogima dobra prilika za predstavljanje svoje proizvodnje i usluga, za poslovne susrete i razgovore. možda i sklapanje poslova.

Prijava za ovogodišnji sajam može se poslati e-mailom na adresu grada, poštom ili osobno u uredima gradske uprave na Trgu sv. Trojstva 14.

Priredba će biti održana na prostoru Trga sv. Trojstva, dijelom na otvorenom prostoru, a dijelom u zatvorenom šatoru.

Cijena zakupa prostora od 2 metra je svega 800, većeg 1.000 kuna, dok je za korištenje većeg izložbenog prostora cijena zakupa 2.000 kuna. I dalje će besplatno sudjelovanje na sajmu biti za one izlagače - udruge koje sudjeluju u programima manifestacije ‘Deset dana Svete nedjelje’ i koje će predstavljati stare zanate.

manifestaciju. Sve bi to trebalo što bolje uklopiti - od uređenja grada, do prodaje mjesta za štandove, sajma, do raznih događaja. Primjerice, ako prodajemo asfalt za štandove tada je nedopustivo da kupcu ne osiguramo osnovnu infrastrukturu – struju, vodu. Imamo odlične kulturno-umjetničke udruge koje daju programe na visokoj amaterskoj razini. No, ako želimo dovesti profesionalne umjetnike, bilo da je riječ o slikarstvu, ozbiljnoj glazbi ili estradi onda je to projekt koji košta. Uvijek se pazi na novac, ali ne možemo ‘kresati’ troškove, a istovremeno želimo razvijati manifestaciju, organizacijski i programski, to jednostavno ne ide skupa. Po mom sudu, novac od zakupa mjesta na ulicama trgovima trebalo bi odmah ulagati u organizaciju manifestacije naredne godine – završila je Štefica Pavković.

Nedostaju ‘obrtnički’ radnici

prerađivački radnici, zidari, bravari i radnici u ugostiteljstvu. No, struktura nezaposlenih osoba ne odgovara potrebama, a najveći problem je nedostatak strukovnih kadrova u građevinarstvu, obućarskoj industriji i u ugostiteljstvu. Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, najtraženija obrtnička zanimanja na području Ispostave Ludbreg su zidar, bravar, elektroinstalateri, konobari, obućari, krojači, limari, pekari, prodavači, strojobravari i galanteristi.

Kako u obrtnička zanimanja?

Evo nekoliko korisnih informacija o tome koje pogodnosti nudi školovanje za obrtni-

čka zanimanja. Učenik se nakon završene osnovne škole može upisati bilo koje obrtničko zanimanje i tražiti mjesto za naukovanje.

Obrazovanje za strukovna zanimanja otvara i mogućnost napredovanja u struci, polaganje majstorskog ispita i poduzetnički razvoj.

Od naučnika do fakulteta U svakoj područnoj službi Hrvatske obrtničke komore postoji popis licenciranih obrtničkih radionica u kojima učenici mogu obavljati praktični dio školovanja. Sam obrtnik mora imati majstorsko zvanje ili zaposlenog djelatnika s majstorskim zvanjem.

Nakon završenog obrazovanja naučnik polaže pomoćnički ispit u školi koji je reguliran Zakonom o obrtu. Ako učenik usvoji i općeobrazovni program, može pristupiti i završnom ispitu kojim stječe srednju školsku spremu, dakle, nakon toga može nastaviti školovanje na stručnim studijima. No, ako pak ne nastavi školovanje nakon dvije godine rada u struci može pristupiti polaganju majstorskog ispita.

Danas su majstorska zanimanja vrlo cijenjena čak i u Europi jer su temelj slobodnog razvoj poduzetništva, a često puta i način očuvanja starih zanata i obiteljskih obrtničkih radnji. (ah)

4

AKTUALNO

31. srpnja 2008.

Okućnica obitelji Letina

Dvorište iz zadovoljstva, a ne zbog priznanja Otvorite li dvorišna vrata u Frankopanskoj 2 u Ludbregu kao da ulazite u sasvim novi svijet. Mala okućnica zapravo dvorište osvojit će vas na prvi pogled. Brižno njegovan travnati dio, zatim mali, ali skladni kamenjar, a pogled je teško skrenuti s mnogobrojnih visećih i drugih tegli sa cvijećem.

Okućnica obitelji Letina doista je nešto posebno. Tomica kojeg mnoge generacije pamte kao učitelja tjelesnog u ludbreškoj školi priznaje da nema baš previše udjela u prekrasnom izgledu svog dvorišta, ali ima barem puno lijepih detalja za svoj foto-hobi. Tako je isključivi ‘krivac’ supruga Biserka.

Priznanja dolaze i u Ludbreg

Treba brinuti i o mnoštvu sitnih detalja u kamenjaru

Cvijeće -Ne dam mu niti da kosi travu, jedanput je probal, pa nije nikak to napravil. Morate za to imati puno

volje i imati vremena. Uživam u uređenju dvorišta, radim ga iz čistog zadovoljstva, ne zbog nekih priznanja.

Zahtjevno je, dnevno morate izdvojiti barem četiri sata, a ponekad i više Imamo 70 cvjetnih tegli, više surfinija, nešto manje pelargonija. To je jednogodišnje cvijeće i nabavljam ga svakog proljeća, malo kombiniram boje, pa treba nabaviti kvalitetnu zemlju. Onda svakodnevno optrgavati, zalijevati dvaput dnevno, špricati cvetalom, željezom i vitaminima, dodavati gnojivo i prihranu. Ne smijete zakasniti sa špricanjem niti jedan dan. Na kraju se dosta toga i potroši, ali nije mi žao – rekla nam je Biserka.

Kamenjar Biserka dnevno brine o 70 posuda sa cvijećem

Tomica i Biserka Letina u dvorištu iz bajke

Balkoni obitelji Stručić iz Ludbrega Prije dvije godine je obitelj Stručić u Kratkoj ulici 2 primila priznanje za najljepše uređen poslovni prostor. Uređenost gradske tržnice kojoj je vlasnica Sanja i dalje imponira ljepotom i skladnošću, a sada se

Drugi dio dvorišta čini mali kamenjar dimenzija oko 9 x 8 metara. Između pošljunčanih stazica

Cvjetna ljepota posebno ističu balkoni stambenoposlovnog prostora koji u novom dijelu Ludbrega mame poglede i uzdahe svih prolaznika.

-Ako nemate vremena i površno održavate začas ćete ostati bez cvije-

Obitelj Stručić lani je dobila najviše priznanje za uređenost

ća. Morate se potpuno posvetiti uređenju i održavanju. Ma treba imati ljubavi za to i dati si puno truda.

Sadim cvijeće krajem svibnja i ono preživi tamo negdje do Svih svetih.

Moram reći da puno zasluga ima i suprug Tomislav, on svaki dan brine o cvijeću s puno pažnje, a zadužen je za prizemni dio, dok je gornji dio zgrade na mojoj brizi. Moramo biti oprezni jer je cvijeće na južnoj i sporednim stranama, dakle, skoro kroz čitav dan je na suncu. Zato često pratimo i kakvo je vrijeme i kakve su prognoze – rekla je Sanja Stručić.

Sanja ima svoje stalne dobavljače, ali tegle s cvijećem uvijek pokušava osvježiti nečim novim, drugim vrstama cvijeća.

-Sada je tu najmanje deset vrsta raznog cvijeća. Cvijeće već godinama nabavljam kod istih dobavljača.

Sada je to već odnos pun povjerenja, pa znam da ću uvijek dobiti odličnu

Turistička zajednica Varaždinske županije ocijenila je u akciji ‘Volim Hrvatsku – Zeleni cvijet’ uređenost mjesta, okoliša i sadržaja, a među njima je i nekoliko dobitnika s područja Ludbrega. Sanja Stručić iz Kratke ulice u Ludbregu primit će priznanje sa zlatnim znakom za uređenost balkona. U kategoriji okućnica za drugo će mjesto priznanje sa srebrnim znakom primiti obitelj Letina iz Frankopanske ulice u Ludbregu. Udruga ‘Žene iz centra svijeta’ do priznanja sa brončanim znakom došla je u kategoriji suvenira sa svojim ‘vanjkušom’.

Grad Ludbreg je treće ocijenjen mali grad u županiji iza Novog Marofa i Ivanca. U kategoriji trgova najvišu ocjenu dobio je Trg tradicijskih obrta u Varaždinu, a do njega odmah ludbreški Trg sv. Trojstva, dok je treći Trg hrvatskih ivanovaca u Ivancu. Nažalost, ludbreška prigradska naselja morat će uložiti dodatne napore ako žele ozbiljnije konkurirati u kategoriji mjesta gdje su najbolje ocijenjeni Kneginec, Sračinec i Petrijanec.

U akciji ‘Zeleni cvijet’ ocjenjuje se čak 11 kategorija, od gradskih šetališta, do benzinskih pumpi.

mnoštvo je niskog ukrasnog pa i ljekovitog raslinja, cvijeća, tu su razna crnogorična stabla kojima Biserka pažljivom rezidbom ne dopušta rast.

Solarne svjetiljke, stari panjevi, malo jezerce s pumpom radi ‘povratne’ vode dodatno ukrašavaju kamenjar.

-Forma kamenjar napravljena je prije tri godine, ali svake godine se nekaj doda. Stvarno ne znam kolko je sada tu vrsta, cvijeća i ukrasnog grmlja. Od stabala osim crnogorice imamo čak i javor. Kamen je iz Lju-

bešćice. Kaj mi se svidi to uzmem i posadim. Sve otprilike tak izgleda od travnja do prvog snijega. Najljepše je u ipak u svibnju kad sve cvate – odala nam je Biserka.

Okućnica obitelji Letina tako će otprilike izgledati do kraja jeseni, a zimi će se ‘odmoriti’. A u proljeće opet iznova i uvijek drugačije. Biserka kaže da uvijek kad počne raditi sinu nove ideje, ali uvijek ima onih koji rado dolaze odmoriti oči u njihovom dvorištu.

Sanja sa kćerkom Lucijom na najljepšem balkonu kvalitetu. Eto, trajnice za okoliš nabavljam kod gospođe Antolić u Hraščici, ukrasno zimzeleno bilje uvijek uzimam kod ludbreške obitelji Vincetić, a Krešo Marković je moj dobavljač sezonskog balkonskog svijeća.

On mi uvijek predloži neke nove vrste cvijeća, pa onda ja to posadim i uvijek dobro ispadne – ispričala je Sanja.

Dakako, bez obzira na kvalitetu cvijeća nasadi sigurno ne bi

tako lijepo izgledali bez stalne njege.

-Osjetljivo je brinuti o cvijeću na balkonu, iziskuje svakodnevnu brigu. Baš svaki dan treba optrgavati, dohranjivati, više puta zalijevati. I špricati zaštitnim sredstvima. Ako to ne napravite na vrijeme odmah će ga napasti mušice i bolesti. Bez ljubavi, truda i vremena ne možete imati lijepu sredinu u kojoj živite – smatra Sanja.

Vanjkuš - novi uspješni uradak “Žena iz centra svijeta” ‘Žene iz centra svijeta’ drugu godinu zaredom u kategoriji suvenira osvajaju priznanja Turističke zajednice Varaždinske županije u akciji ‘Zeleni cvijet’. Lani su priznanje dobile za culek, a sada je ‘ludbreški vanjkuš’.

Suvenir je izrađen na starom domaćem platnu, nastao je prema ori-

ginalu iz okolice Ludbrega iz 1940. godine, s punim bodom i s meliranim koncem. Izradila ga je članica udruge Milkica Potočnik iz Kučana.

Motivi su uzeti iz prirode – zeleno lišće, nebo, perunike, motivi stiliziranog cvijeća. Izrađen je u veličini 47x33cm i služi kao ukras ili uporabni suvenir.

-Vanjkuš je zapravo naziv za ukrasni jastuk. Na krevetima se postavljao kao ukras. Kad je domaćica ujutro spremala i slagala krevet poslije spavanja, najprije se pokrio devkom, to je bio pokrivač za krevet, a vanjkuš se stavljao na kraju - rekla je Biserka Kutnjak, tajnica Udruge.

Žene iz centra svijeta izrađuju uporabne suvenire i ručne radove na starom domaćem platnu s motivima iz bogate etno-baštine našeg kraja.

Nagrađeni vanjkuš i drugi suveniri mogu se pogledati srijedom i petkom od 17-20 sati u ‘Bakinoj hiži’. (mh)

Biserka Kutnjak s vanjkušem

AKTUALNO

31. srpnja 2008.

ANKETA

Vlasta Pokos iz Ludbrega uzgaja povrće na prirodni način

Upisi na fakultete

Zdrave paprike i rajčica

Kamo su se upisali ludbreški maturanti?

Vlasta svakodnevno u stakleniku

Ludbrežanka Vlasta Pokos od 1992. godine bavi se uzgojem povrća i cvijeća. Motivi su bili velika ljubav prema cvijeću i želje da na što prirodniji i zdraviji način uzgoja kvalitetno povrće. Nakon višegodišnjeg rada dokazala je da se klasičnom proizvodnjom i odabirom sorata može postići najbolje. Dokaz su plodovi u njezinim staklenicima u Kačićevoj 14.

-Željela sam uzgojiti pravu domaću rajčicu, kao što volimo reći,’bakinu’. Dugo smo vremena potrošili dok nismo naišli na najbolju i sada je već pet godina uzgajamo zbog iznimne kvalitete, u što su se uvjerili naši mnogi kupci. Sjemenje nabavljamo u Zagrebu, sadnja počinje krajem veljače tako da prve plodove beremo već polo- Paprike u Goranovom naručju vicom svibnja. Cilj o uzgoj zdra- zvodnje, tako da inspekcija proive hrane na što prirodniji način zvođače kontrolira na prodajnim ostao je najvažniji i danas, a mo- mjestima, da se roba klasificira, po žemo reći da smo u tome uspjeli cijeni i kvaliteti - smatra Vlasta.

– rekla nam je Vlasta koja zajedno Dodaje da se na tržnici posljesa sinom Goranom obavlja poslo- dnjih godina sve više traži i rajčica ve u stakleniku. za kuhanje, a kupci su uglavnom S uzgojem povrća počela je na starije domaćice koje na tradicio32 kvadrata, a danas proizvodi na nalan način spremaju zimnicu.

800 kvadratnih metara. Sočni i Zanimljivo je da paprika može mirisni plodovi rajčice mogu ubi- ostati u stakleniku do kraja sturati sa oko 800 sadnica, isto kao i denog bez grijanja. Poslije sezone paprike. rajčice i paprike u staklenicima uzgaja zelenu salatu - kristalku i Prednost na tržnici mahune.

U našem kraju malo je proiLjubav prema cvijeću je ostala. zvođača jer rajčica i paprika nisu Vlasta ga uzgaja u posebnom stabaš dohodovni. Dugi niz godina kleniku i poznata je iznimna kvaVlasta je svoje povrće prodavala liteta njezinih krizantema. na tržnici, uz tržnicu su vezana i mnoga iskustva.

-A dosta mladih ipak izbjegava kupovanje na tržnici, već kupuju u velikim trgovačkim centrima. No, sigurno je da se ne može usporediti kvaliteta domaće uzgojenog povrća i uvoznog povrća. Kvaliteta je svakako veća, a prednost je ako poznajete proizvođače. Kupci prepoznaju kvalitetu. Ipak, i na tržnici bi trebala kontrola proi- Paprika punjena sirom

REPUBLIKA HRVATSKA VARAŽDINSKA ŽUPANIJA GRAD LUDBREG GRADSKO VIJEĆE Ludbreg, 28. srpnja 2008.

Na temelju članka 4. Odluke o osnivanju Savjeta mladih Grada Ludbrega, Gradsko vijeće Grada Ludbrega o b j a v lj u j e

JAVNI POZIV

za predlaganje kandidata za članove Savjeta mladih Grada Ludbrega I. Savjet mladih je savjetodavno tijelo Gradskog vijeća Grada Ludbrega osnovano s ciljem aktivnog uključivanja mladih u javni život i sudjelovanja u aktivnostima po pitanjima od interesa za mlade Grada Ludbrega.

5

Savjeti za kupnju rajčice i paprike

Ako želite biti sigurni da kupujete svježe povrće evo malog, ali važnog savjeta.

-Protrljajte rajčicu ili papriku i pomirišite, osjećate li prepoznatljiv miris povrće je zasigurno svježe. Ako ništa niste osjetili upitno je kada je to povrće ubrano.

Isto tako, rajčica nije svježa ako nije ubrana s peteljkom jer ona dokazuje njenu svježinu, pa stoga ne smije biti suha. Razmislite o kvaliteti.

Ljekovitost paprike i rajčice Paprika potječe iz srednje Amerike, a koristila se u ishrani prije dvije do tri tisuće godina o čemu svjedoče oslikani predmeti iz doba Inka. Može se koristiti svježa, osušena ili konzervirana. Svježa paprika je i važan izvor vitamina, a ljuta stimulira apetit i pozitivno utječe na probavu, ekstrakti ljute paprike sastojci su mnogih ljekovitih sredstava za liječenje reumatskih i sličnih oboljenja.

Rajčica je k nama došla iz Južne Amerike. Udomaćen naziv paradajz izvedenica je s njemačkog - Paradiseapfel, rajska jabuka. Bogata je vitaminima i raznim mineralima. Pomaže u prevenciji nastanka zloćudnih i bolesti srca, te krvnih žila, smanjuje učinke stresa, pomaže protiv anemije, dijabetesa, potiče cirkulaciju i rad gušterače.

Kad se rajčica pirja na ulju sa češnjakom i peršinom, zalije vodom i na tihoj vatri ukuha na polovicu, procijedi, pa u toj vodi skuha riža, uspješno liječi visoki krvni tlak.

Pripremila: Željka Namesnik

Recepti Rajčica i paprike odavno su kod nas stali dio svakog vrta. Koriste se kao salate, ali i kao jela.

Zbog nutritivnih i drugih svojstava redovito uključujte ovo povrće u svoju prehranu. Donosimo vam recepte s rajčicama i paprikama.

Punjene paprike (po receptu Zlatice Cindori iz Ludbrega) Sastojci: 0,5 kg svježeg sira, sol, luk, svježa crvena paprika, slanina po želji, malo slatke mljevene crvene paprike.

Priprava: Svježi sir izradite, posolite i dodajte narezani luk, mljevenu crvenu papriku i slaninu. Sve dobro izmiješajte te punite svježe paprike. Stavite u hladnjak. Ohlađene paprike režite na 1 - 2 cm debljine i poslužite uz šunku ili neko drugo mesno jelo.

Pirjana rajčica s jajima Sastojci: 3 žlice ulja, 2 srednje glavice luka, 4-5 rajčica, 5 jaja, sol i vegeta, te ostali začini po izboru Priprema: Propirjajte luk na ulju, dodajte oguljenu i nasjeckanu rajčicu, te pirjajte. Pred kraj pirjanja dodajte razmućena jaja, začinite, promiješajte i ispecite do kraja.

Miješana salata sa sirom (po receptu Vlaste Pokos) Sastojci za dvije osobe: 2 rajčice srednje veličine, 2 paprike (crvena i zelena), veći krastavac, luk, 1 režanj češnjaka.

Priprava: Narezati povrće, osoliti i ostaviti da odstoji oko pola sata da pusti sok. Začiniti bučinim uljem i nadrobiti oko 15 dag svježeg kravljeg sira.

II. Savjet mladih ima 7 (sedam) članova uključujući predsjednika i zamjenika predsjednika koje bira Gradsko vijeće Grada Ludbrega na vrijeme od 2 godine.

U Savjet mladih mogu biti birane osobe s prebivalištem na području Grada Ludbrega u dobi od 15 do 29 godina života.

i vlastoručno potpisana izjava kandidata o prihvaćanju kandidature.

Prijedlogu je potrebno priložiti presliku rodnog lista ili domovnice predloženog kandidata te uvjerenje o prebivalištu kandidata ne starije od šest mjeseci.

Nepotpuni i nepravovremeni prijedlozi neće se razmatrati.

III. Pravo predlaganja kandidata za članove Savjeta mladih Grada Ludbrega imaju: -udruge mladih i udruge koje se bave mladima, -učenička vijeća, -studentski zborovi, -drugi registrirani oblici organiziranja mladih s područja Grada Ludbrega.

V. Prijedlozi kandidata za članove Savjeta mladih podnose se u pisanom obliku Odboru za izbor i imenovanja u roku od 15 dana od dana objave javnog poziva u «Varaždinskim vijestima» na propisanom obrascu koji se objavljuje zajedno s javnim pozivom na web stranici Grada Ludbrega, a mogu se podići i u Stručnoj službi svakog radnog dana u vremenu od 7 do 15 sati.

Prijedlozi se dostavljaju na adresu: GRAD LUDBREG – Odbor za izbor i imenovanje, 42 230 Ludbreg, Trg sv. Trojstva 14, s naznakom ‘Prijedlog kandidata za izbor članova Savjeta mladih Grada Ludbrega’.

IV. Prijedlog kandidata mora sadržavati: naziv i sjedište ovlaštenog predlagatelja, podatke o kandidatu – ime i prezime, datum i godina rođenja, prebivalište te obrazloženje prijedloga.

Prijedlog mora biti ovjeren od ovlaštene osobe predlagatelja, a uz isti se prilaže

Predsjednik: Stanislav Nemec,dipl.ing

Srpanj je rezerviran za upisnu groznicu na fakultete. Maturanti koji uspiju upisati faklutet, imat će najljepše ljeto bez učenja. No, uvijek se nađe onih koji će ljeto provesti uz knjigu nadajući se da će više sreće imati na jesenskim prijemnom roku, naravno, tamo gdje još bude slobodnih mjesta.

Evo što kažu novi ludbreški studenti: Miroslav Vađunec: -Upisao sam Veleučilište u Varaždinu, smjer multimedija. Dosta sam se pripremao, vježbao pomoću skripta predmete koji su se tražili na ispitu. Prijemni nije bio jako težak, ali je za multimediju bio veliki interes. Kompetencije koje se stječu omogućavaju raznovrsnu primjenu informacijskih tehnologija, grafičkih i poslovnih komunikacija do tiskarskih tehnika, a to me jako zanima.

Natalija Jagić: -Učenje jezika mi leži, a filozofija mi je postala cool kao maturantici. Upisala sam željeni fakultet - anglistiku i filozofiju na Filozofskom u Zagrebu. Prijemni je bio jako lagan. Smatram da će mi studij filozofije omogućiti da se upotpunim kao osoba dok mi je engleski primarni jer se želim baviti prevođenjem tekstova, pisati titlove. To mi trenutno izgleda jako privlačno.

Tanja Grginić: -Puno čitam, pišem, za esej ‘Prisutnost stereotipa’ dobila sam nagradu na međunarodnom natjecanju, pa nisam niti pomišljala da bih nešto drugo upisala, osim hrvatskog jezika i književnosti. Prijavila sam se samo u Zadru, prošla i upisala. Prijemni nije bio pretežak, puno mi je pomoglo znanje koje sam obnovila za polaganje mature. A imala sam i podršku profesorice hrvatskog jezika i književnosti iz srednje škole.

Ines Virag: -Završila sam ekonomsku školu, ali se kao osoba uopće tu nisam našla. Više su me zanimali društveni predmeti poput sociologije i psihologije. Njih nisam imala u srednjoj školi, a želja mi je bila upisati sociologiju. Zahvaljujući predanom čitanju knjiga sociološke tematike, upisala sam sociologiju i filozofiju na Hrvatskim studijima u Zagrebu. Za sada me privlači znanstveni rad i rad s ljudima.

Filip Ernoić: -Znao sam odmalena da želim biti liječnik i upisao sam medicinu u Zagrebu. Nisam morao polagati maturu zbog odličnih ocjena iz gimnazije i to mi je bila olakotna okolnost. Tako sam imao više vremena za učenje i pripremu. Želio sam proširiti svoje znanje, pa sam zadnju godinu gimnazije polazio i seminare u Varaždinu. Moja vizija su ‘Liječnici bez granica’, oni bi trebali biti uzor medicinarima i primjer poštivanja Hipokratove zakletve.

Pripremila: Marina Hižak

6

31. srpnja 2008.

REPORTAŽA

Kućan Ludbreški, prirodna oaza mira i na obalama Bednje

Nedostaje kanalizacija, a naselje se širi preko rijeke Rano je izgrađena sva ostala infrastruktura, primjerice, plinska mreža već 1979. godine, a proračun uvijek izdašno napuni ‘Termoplin’ zbog lokacije plinske stanice

Betonski most prema igralištu i vinogorju

Tekst: Darko Skupnjak Snimio: Josip Grđan Mještani Kućana Ludbreškog ovako mjere udaljenost ili bolje rečeno blizinu Ludbrega.

-Do prvog dućana u Ludbregu imamo 10 minuta lagane vožnje biciklom. Ako računamo od table Ludbrega kod groblja do naše table onda je to 200 ili samo 50 m od tri lipe. Od sredine sela do centra grada ima jedva kilometar – računaju mještani.

Selo ima glavnu ulicu, županijsku cestu koja vodi od raskrižja kod tri lipe prema Vinogradima Ludbreškim. Tek u sredini naselja na raskrižju odvaja se jedna sporedna ulica, pa se tako zbog raskrižja broje tri ulice. U selu smatraju da zato ne trebaju imenovati ulice jer za to nema potrebe.

Kućan Ludbreški ima samo 54 domaćinstva u kojima živi 190 mještana, njih oko 150 je punoljetnih s pravom glasa i 40–ak djece.

Selo se u pisanim dokumentima prvi put spominje 1659. godine, a sredinom 18. stoljeća poprimilo je današnji izgled kada se počelo širiti prema cesti Ludbreg-Varaždinske Toplice.

Tragovi tog razdoblja vide se u uskoj glavnoj ulici, pa su svi kablovi komunalne infrastrukture strpani u zemlju između asfaltne podloge i kuća. Samo su kablovi električne mreže nad zemljom, drže ih stare dotrajale drvene bandere, pa će ‘Elektra’ zasigurno ovdje uskoro imati posla na njihovoj promjeni. Naselje se doista može pohvaliti uređenom infrastrukturom i više nego dobrim životnim uvjetima.

Životni uvjeti -Naš prethodnici koji su vodili selo bili su agilni. Prvi smo u čitavom kraju još 1979. godine imali plinsku mrežu, među prvima vodovod, telefon u sve tri ulice. Mi smo sada prije 2-3 godine pokrenuli promjenu cijevi stare plinske mreže, a nedavno i oko 500 metara cijevi vodovodne mreže, a usput smo postavili hidrante. Prethodnici su prije 12 godina ishodili i gradnju novog mosta preko Bednje prema poljima, vinogradima i tako zamijenili stari drveni – rekao nam je Kruno Jalšić (HNS), predsjednik Vijeća mjesnog odbora već u trećem mandatu. Članovi vijeća su Stjepan Vukoja (HNS) zamjenik predsjednika, Zlatica Jež (HSU), Mladen Herenčić (HDZ) i Damir Fićur (HSS).

Stjepan Vukoja ujedno je predsjednik dobrovoljnog vatrogasnog društva, a Đurđa Đuran Mjesnog društva Crvenog križa, dviju jedinih udruga. Predsjednik ističe da članovi uopće nisu opterećeni stranačkim pitanjima, pa se lako dogovaraju.

-Lani je postavljen fini sloj asfalta, asfaltirano je 1.000 m ceste pre-

Mladi se danas svakodnevno okupljaju na sve ljepšim uređenim igralištima preko Bednje

Kruno Jalšić i Zlata Jež ma Vinogradima Ludbreškim. Velik posao bio je uređenje društvenog doma, eto baš samo sad prije nekoliko dana dali urediti podove. Dom je sada potpuno obnovljen, sve smo ‘skinuli’ ostali su samo zidovi i sve uredili iznutra i izvana, postavljen spušteni strop, nabavljeni su novi stolovi i stolci. Uredili smo dječje igralište i opremili ga spravama, te smo uredili i malonogometno igralište. Naše vatrogasce opremili smo kompletom svečanih odora, postavili smo oglasne ploče. Sustavno uređujemo poljske putove i odvodne kanale – nabrojao je Kruno Jalšić.

Umirovljenica Zlata Jež u Vijeću mjesnog odbora ‘zastupa’ i stariju generaciju i žene.

Kućanska idila – Ivan s unukom Vilimom, a pas se zove Jožek

Lidija Kovačić na radnom mjestu u salonu

Dolaze i Ludbrežani

U središtu naselja križ je postavljen 1980. godine

Kućan je nekad bio poznat po mesoprerađivačkoj proizvodnji obitelji Herenčić. Taj pogon već dulje vrijeme ne radi.

U Kućanu sjedište ima velika pogrebna tvrtka. Obrtničkih radnji gotovo i nema. Zato je frizerski salon jedno od najvažnijih mjesta u selu, ako zbog ničeg drugog onda zbog toga što se mlada vlasnica Lidija Kovačić brine o lijepom izgledu svojih sumještana: -Oko 80 posto mještana dolazi k meni na frizuru, ali imam i stalne mušterije Ludbrežane.

Ne mogu se potužiti, posla ima i previše. Pa, u salonu sam po cijeli dan i više nego zadovoljna. Ne, nikad ne bih otišla raditi u Ludbreg – priznala je vlasnica salona Lidija.

Planovi

Vodnogospodarska kuća uz Bednju

–Uvijek je do 15-ak aktivnih članica mjesnog društva crvenog križa.

Znate kak je, žene uvijek priskoče u pomoć dok treba kaj napraviti. Kuhinja u domu je uređena, sad imamo i komplet posuđa za stotinjak osoba.

To je za naše potrebe dosta. A ima dosta žitelja umirovljenika i svi su učlanjeni u Udrugu umirovljenika Ludbreg gdje sam tajnica, pa po-

Đuro Jalšić, jedan od brojnih kućanskih ribiča mažemo ljudima da lakše prebrode probleme - kaže gospođa Zlata.

Za veličinu naselja i broj žitelja Kućan ima izdašni mjesni proračun, godišnje oko 70.000 kuna.

No, od komunalne naknade obveznika prikupi se do najviše desetak tisuća. Ali, na početku sela je plinska stanica ‘Termoplina’ zbog koje se godišnje dobije više od 60.000 kuna. Tako VMO upravo zbog izdašne obveze ‘Termoplina’ radi, gradi, planira. Ističu vrlo dobru suradnju s gradom i županijom. I dolazimo do najvažnijeg problema. Velika želja je izgradnja kanalizacije.

-Kanalizacija je problem, ali svjesni smo da sami ne možemo ništa.

Stalno potičemo grad i županiju da se to počne sustavno rješavati. Već smo u 21. stoljeću i moramo za sva naselja početi rješavati taj problem, nadamo se što skorije. Sami planiramo dovesti javnu rasvjetu preko Bednje i osvijetliti dječje i malonogometno igralište. Tamo smo kupili još jednu parcelu i čekamo dokumentaciju o vlasništvu, a trebali bismo izgraditi malo, ali i primjereno spremište za vatrogasnu opremu za koju u domu nema baš mjesta. Nastavljamo sa sustavnim uređenjem odvodnih kanala i poljskih putova – najavio je Jalšić.

Voćnjak Polja preko Bednje ljudi obrađuju tek za vlastite potrebe. Većina je ipak zaposlenih u Ludbregu, pa se na poljima uglavnom svaštari s najnužnijom proizvodnjom. Tek se tri-četiri obitelji donekle ozbiljno bave poljoprivredom. Neno Novak s obitelji jedan je od rijetkih koji može reći da živi od poljoprivrede. Doduše, i on je zaposlen u Mljekari ‘Bohnec’, ali još ima štale s deset krava. Krave u Kućanu mogu se vidjeti samo u tri štale, a i Neno se namjerava potpuno posvetiti drugoj proizvodnji. Naime, obitelj je podigla veliki plantažni voćnjak jabuka.

31. srpnja 2008.

Neno Novak u plantažnom voćnjaku jabuka

REPORTAŽA

Uređena unutrašnjost doma

-Zasađen je 2003. godine. Uzel sam kredit i posadil 4.000 stabala sorata jabuka jonagold, ajdared, briborn, zlatni delišes, greeni smith, ogradil, postavil žice i stupove za plantažni voćnjak, navodnjavanje, kupil mehanizaciju za obradu voćnjaka. Lani je bila prva prava berba s 35 tona. Sve ide u veleprodaju preko ‘Nature Agro’ iz Đurđevca.

Ove jeseni urod bude čak oko 45 tona ako Bog da, pa ne bude tuče. Zadovoljan sam i namjeravam se posvetiti samo jabukama, ostaviti kravice. Kad otplatim kredit namjeravam investirati u zaštitne mreže od tuče, a voćnjak s 1,25 proširiti na 2 hektara – planira Neno.

7

Društveni dom – zeleni otok preselit će se do igrališta

Vitki jelen Neupitno je da se lokacija kod mosta postaje možda i najvažnije mjesto Kućana. Napravljena su i opremljena dva mala igrališta, asfaltirana je mala površina za košarku, planira se postaviti ograda, a kad se dovede struja mali sportski centar mogao bi se osvijetliti.

-Na tom mjestu prije je bila velika graba koju je Bednja uvijek poplavila. Dali smo navoziti oko 2.000 kubika zemlje, graba je nestala, sad raste trava i mali sportski park. Topole smo srušili i zasadili 50 čempresa. Vijeće MO od 1992. godine organizira malonogometni turnir. Imamo i ekipu ‘Vitki jelen’ koja ima uspjehe na turnirima, vidjeli ste pehare u domu – ispričao je Kruno Jalšić.

Turnir ‘Vitkog jelena’ danas je svakog ljeta u kalendaru skoro većine malonogometnih ekipa ludbreškog kraja. A zašto baš ‘Vitki jelen? O tome kruži više verzija….

Bednja i šetnica Kućan živi na Bednji. Blizina Bednje povremeno zna biti problem. Kada dođe do otapanja snjegova s vinogorja i padne puno oborina Bednja zna narasti da voda dođe do okućnica i približi se cesti. U VMO smatraju da bi na jednom dijelu trebalo podići nasip i tako se potpuno zaštiti iako je nakon regulacije korita rijeke puno bolje nego prije.

No, blizina Bednje donekle i prednost. Ljudi su navikli živjeti uz rijeku.

Na ribolov odlaze dječaci, ali i stariji.

-Je, dobro sam opremljen, imam sa sobom i suncobran za saki slučaj.

Idem do sportskog ribnjaka. Morti se kaj zahači. I v Bednji ima nekaj rib, ali gore iznad brane – objasnio je ribič Đuro Jalšić.

Rijedak promet u naselju i oko njega, uz sasvim dobre i prohodne putove i blizina Ludbrega, mnogi prihvaćaju kao raj za rekreativce, okolina Kućana postala je prava šetnica. Osim šetača često svraćaju i biciklisti. Voze i šeću rutom uz Bednju do sportskog ribnjaka, pa do otoka mladosti, do Črn-bela, gdje se pomalo i uređuju putovi, možda za buduću Vinsku cestu. Idealni uvjeti za izletnike, a blizu su i vinograd, pa možda nekome padne na pamet da je i ovdje moguć seoski turizam. Čak i zimi nije neki problem jer su ceste uglavnom županijske i za snijeg je zadužen ŽUC, pa VMO čisti

‘Termoplinova postaja – važan izvor prihoda za selo

Tradicija duga 80 godina

Kućan Ludbreški ima dugu vatrogasnu tradiciju. Mjesno dobrovoljno društvo osnovano je daleke 1928. godine. Društvo danas broji 32 člana.

-Od toga je deset operativaca, imamo i 14 članova u vatrogasnoj mladeži, a osam je starijih. Najveći problem nam je nedostatka oprema, baš ona koja je neophodna za intervencije. Trebaju nam opasači, čizme, kombinezoni, cijevi. Mi zapravo nemamo novaca i moramo šparati, mjesni odbor pomaže nam kolko može. Malo smo selo i moramo pomagati jedni drugima. Nismo planirali nikakvu proslavu u povodu 80. obljetnice, ali mislim da je budemo organizirali pri 85. obljetnici – rekao nam je Stjepan Vukoja, predsjednik mjesnog DVD-a.

U društvu se planiraju da će se u dogovoru s mjesnim odborom krenuti s gradnjom malog spremišta za njihovu opremu na parceli MO kod dva igrališta.

tek stotinjak metara.

Gradilišta Teško se stoga oteti dojmu kako je Kućan idealno mjesto za život, okruženo prirodnim ljepotama rijeke, ribnjaka, slikovite ravnice i brdovitog vinogorja. U selu su samo tri stara prazna ‘grunta’. Građevinska zona možda će se, ako se usvoji prijedlog VMO-a, proširiti uz zapadnu stranu ceste do tri i uz Bednju sve do sportskih igrališta. Tih 20-ak gradilišta za stambenu gradnju trebalo bi za dulje vrijeme zadovoljiti potrebe svih koji bi možda jednog dana ovdje htjeli izgraditi kuće i postati žitelji naselja.

Kućan ima svoje proštenje, posebno svečano je krajem svibnja kada se sveta misa služi u društvenom domu, da se ne smeta prometu na raskrižju kod križnog drva. A nema trgovine ni ugostitelja i mada će muški dio pučanstva ustvrditi, više u šali nego u zbilji da je to nedostatak, nikome ne pada napamet otići živjeti u Ludbreg.

-Ma, ništ nam ne fali, naša je prednost kaj živimo tak sa strane, bez prometa i buke, u miru i tišini. I ne bi se mijenjali za Ludbreg – ponosno ističu mještani.

Brana preko Bednje – rijeka iz gornjeg donosi razni otpad

Boćalište

Brana na rijeci i kuća uz samu Bednju Bednji privlače pozornost. Nema stanara, ali kuća dobro održavana, uređena fasada, TV i satelitske antene, metalna ograda oko dvorišta, terasa s lijepom količinom ogrjevnog drva za veliki kamin za ražanj i roštilj.

Do kuće je asfaltiran put.

Riječ je o vodočuvarskoj kući Hrvatskih voda, ispostave slivnog područja rijeka Plitvica-Bednja.

Preko kanala je postavljen pješački željezni mostić. Služi kao prečac na drugu stranu do betonskog igrališta za boćanje!

-Dođu povremeno radi reguliranja Bednje kod brane, dok treba pustiti vodu. Ali, priređuju i

Mostić do boćališta fešte, čak znaju biti cijeli vikend ili po par dana – tvrde mještani.

Kao da nije riječ o gospodarskom objektu već o ljetnikovcu.

Ne možemo tvrditi čijim je novcem sve to napravljeno, ali ljudi plaćaju vodnu naknadu. U Vijeću MO kažu da od objekata Hrvatskih voda nemaju nikakve financijske koristi.

8

REPORTAŽA

31. srpnja 2008.

S ‘Novinarskog kotlića u centru svijeta’

Kako smo kuhali i pojeli gulaš Kolege iz lista ‘Podravka’ dobili su brončani kotlić, ostali pohvale gledatelja za odličan gulaš, a organizatori za lijepu manifestaciju

Vruće srpanjsko sunce i subota kasno popodne kada većina ljudi odmara nisu bili prepreka da se na središnjem gradskom trgu u Ludbregu oko gradske fontane okupe kolege iz novinskih i radijskih redakcija. Stigli su na ‘Novinarski kotlić u centru svijeta’ iz čak 12 redakcija iz nekoliko gradova sjevero-zapadne Hrvatske iz Varaždina, Čakovca, Koprivnice, Čazme, Ludbrega da bi pripremili što ukusniji vinski gulaš.

Takav odaziv djelatnika medijskih kuća u Ludbreg može okupiti rijetko koji naš događaj. A mnoge kolege unatoč slobodnom danu rado su se odazvale ‘ludbreškom kotliću’ koji uživa glas odlične organizacije i pravog opuštajućeg druženja. Zato su se za dolazak interesirali čak i iz Gline!

No, neki su kao Hrvatski katolički radio i Međimurska televizija ipak u zadnji čas otkazali dolazak zbog obveza. Bilo je i redakcija koje nisu imale ekipe već su došle zabilježiti druženje kolega, primjerice Jutarnji list i Varaždinska televizija.

Novine i radio zamijenili za kuhaču dravke’ u receptu za vinski gulaš ne spominje se mrkva. Dečki s RadioLudbrega su igru s mrkvom shvatili prije dvije godine kada su pobijedili, a sada im je za dlaku izbjegla. Prigodnu nagradu dobio je i Radio 1 iz Čakovca kao debitant.

Dolazimo dogodine!

Kristijan iz ‘Večernjaka’ redoviti je na ‘kotliću’ domaćini nas još i darivaju. Što ćete ljepše? To je sada jedina stalna manifestacija u Varaždinskoj županiji baš ovog tipa s osnovnim ciljem druženja kolega i treba je njegovati.

Našoj Ani prigodni poklon predao je gradonačelnik

Organizatorima i domaćinima svaka čast – istovremeno je sipao pohvale i crvenu papriku u kotlić Kristijan, šef varaždinskog dopisništva ‘Večernjaka’.

Kako šarmirati?

-Ne može ovo u Ludbregu proći bez mene. Svake sam godine ovdje, primamo u redakciju dosta poziva za slične programe, ali jedino u Ludbreg dolazim uvijek i redovito, od prvog kotlića prije četiri godine. Ovdje se uvijek dobro osjećam, ozračje je odlično - neobvezno, opušteno, zabavno, družimo se, a

‘Street painting u centru svijeta’ Ludbreški mališani proveli su zabavno jedno ljetno poslijepodne crtanjem na gradskom trgu. Popularni i već tradicionalni ‘Street painting’ održan je treću godinu zaredom, a okupio je pedesetak malih autora predškolskog i školskog uzrasta. Mališani su kredom, vodenim bojama i temperama izradili mnoštvo maštovitih likovnih radova, uživali u zabavnim igrama, te uz igru, druženje i ples proveli vruće subotnje poslijepodne.

Organizatori ovog zabavnog programa za djecu bili su Turistička zajednica grada Ludbrega, Pučko otvoreno učilište i Likovno udruženje Ludbreg, a mališanima su svojim dolaskom čast iskazali gradonačelnik Ivan Lončarić i drugi gradski dužnosnici.

Bilo je zabavno, kažu mališani.

Evo nekoliko njihovih izjava: Filip (7 godina): -S temperama sam naslikao velikog aviona. Leti po nebu, ima krila i crvene prugice. Zamislio sam ga s

Koprivničanci su se okitili brončanim kotlićem

Većina ekipa došla je čak sat prije početka dvosatnog kuhanja Bilo je onih, koji su dojam htjeli ostaviti tajnim začinima naručenim iz raznih krajeva, pa i inozemstva (Vojvodine). Neki su gledatelje i ocjenjivače pokušavali šarmirati prigodnim nastupom kod kotlića, drugi pak osebujnim izgledom, primjerice, kilaža je bila adut Davora s Radio Novog Marofa, a naša Ana sigurno bi bila proglašena za Miss kotlića.

A u kotlićima su završavali razni dodaci, mirisi su bili neodoljivi.

Nitko se nije uzbuđivao prigodom proglašenja najboljih. Međutim, činjenica je da ocjenjivači svake godine, tako su i sada kuhari hotela ‘Putnik’, prednost daju jelu u koje su mudri naribali mrkvu! Pa, brončani kotlić tako je pripao redakciji lista ‘Podravka’ iz Koprivnice. A čak i na službenim stranicama ‘Kuharice Po-

Tako je ekipa ‘Ludbreških novina’ i ovoga puta nepravedno zaboravljena. Doduše, možemo se pohvaliti da su gledatelji ispraznili sadržaj našeg kotlića. Čak je mali posjetitelj iz Švedske koji ne voli jušna jela zatražio da mama kod nas zapiše recept, a i drugi su nas nahvalili. A još da smo ubacili jedan feferončić?

Sve u svemu, trudili smo se napraviti dobar gulaš i određenu metražu do aparata za točenje vina i piva na terasi obližnjeg hotela, provjereno ohlađenih na idealnu temperaturu.

Prekrasno ugodno druženje nastavilo se i iza proglašenja, dio kolega zadržao se na trgu do kasnih sati.

-Dolazimo sigurno i iduće godine, peta obljetnica kotlića mora se dostojno obilježili – poručili su kolege.

Pučko otvoreno učilište ‘Dragutin Novak’, kao inventivni organizator, najavljuje za petu obljetnicu još ljepše i zabavnije druženje medijskih djelatnika uz kotlić, uz pomoć drugih. Tako su u organizaciji ovogodišnjeg pripomogli ‘Lukom’ Ludbreg i Turistička zajednica Ludbrega, te sponzori - Mljekara Bohnec, Voćarnica Centrum, Pilana Požgaj.

Bilo je zabavno i zanimljivo otvorenim prozorima.

Eva Marija (12): -Potezali smo uže, u puknutim čašama nosili

vodu, morali smo drugima otkinuti rep, a svoj zadržati. Bilo je zabavno.

Lino, (8): -Ispružil sam se na pločniku, tu imam više mjesta i s vodenim bojama slikam drvo. Izabral

sam crvenu i crnu boju. Došao sam s prijateljem Dominikom.

Ema Klara (9): -Pobijedila sam s prijateljicom u plesu s balonima. Bio nam je između čela i trebale smo paziti da ne padne. Baš smiješni prizor!

Dobile smo bombončiće i slikale se s animatoricom.

Luna (5): -Vidiš cvjetiće, leptiriće, srčeka.

Ne znam kome budem poklonila sliku. To moram još odlučiti.

Zapisala:Marina Hižak

31. srpnja 2008.

REPORTAŽA

9

Ljeto sa sportskim ribolovcima

Lov na male, ali i na vrlo velike ribe Naši se natječu u lovu ribe udicom na plovak u drugoj ligi sjever, ali sve su popularnija i natjecanja u lovu šarana

Preglednost i atraktivnost na novom dijelu ribnjaka je veća

Majstor fiša

Ribolov se smatra hobijem pogodnim po zdravlje i odlično raspoloženje. Boravak u prirodi, na vodi, djeluje umirujuće. Slučajnog udičara poslije prvih neobveznih dolazaka na vodu ‘da se ubije vrijeme’, u pravilu osvaja strast i bez ribolova više ne može. Riba se prije lovila radi prehrane, ali se već dulje od desetljeća priređuju i natjecanja u sportskom ribolovu.

Lani je u Ludbregu organizirano nešto slično, a ribnjak je pogodan za takav lov. Naše ribolovno društvo možda će u drugoj polovici kolovoza i organizirati slično natjecanje na ribnjaku. Ne treba spominjati kako

je baš zbog velikih riba takvo natjecanje vrlo atraktivno za gledatelje.

Inače, i na vodama otoka mladosti ove godine ne vrijedi ‘ulovi i nosi’ već ‘ulovi i vrati’. Time se sigurno obogatio riblji fond, ali svi ribiči nisu baš oduševljeni tim pravilom. Tako ima onih koji gunđaju na tu odluku jer ipak nisu svi sportski ribolovci. Može se očekivati da će uprava društva preispitati odluku za iduću godinu, možda pronaći i kakav kompromis.

Priču o ribolovu nekako je teško završiti bez nezaobilaznog ribljeg paprikaša, specijaliteta koji nije popularan samo među ribičima.

Možda niste znali, ali Ludbreg ima nadaleko poznate majstore u spremanju ribljeg paprikaša. Eduard Horvat i Tomo Filip na velikim su natjecanjima potukli konkurenciju.

Priznaje Tomo da više služi kao pomoć kad treba nešto dodati i kao kušač, pošto je veliki obožavatelj fiša.

Edo je glavni kuhar, a sprema bolji fiš nego kuhari iz krajeva gdje je ovaj specijalitet uobičajeno jelo, pa i gastronomska ponuda.

-Lani smo na državnom natjecanju u Koprivnici bili treći. A na poznatom međunarodnom natjecanju u Svetom Martinu na Muri u proljeće ove godine stručnjaci su naš paprikaš proglasili najboljim. Pobijedili smo kuhare iz naših hotela, ali i one iz Mađarske i Italije, specijaliste za fiš – potvrdio je Edo. Naš fiš-dvojac nema tajni i rado su otkrili kako spremaju tako ukusan specijalitet koji donosi u Ludbreg priznanja i nagrade.

-Radimo ga bez kapi ulja ili masti, a vrlo su važne namirnice. Rabimo domaće povrće iz vrta, a ne industrijska roba. Dakle, naribamo, a ne režemo luk. Ubacimo ga u kotlić, a umjesto ulja ili masti luk pržimo na mineralnoj vodi. Paradajz koji ide unutra također je domaći, mora biti kvalitetan. Slatku i ljutu papriku nabavljamo kod poznanika u Srijemu, oni tamo uzgajaju vrhunsko povrće koje je najvažnije za odličan fiš. Soli se po želji. I to je od začina uglavnom sve. Što se tiče ribe, temelj za fiš je šaran, a ako su pri ruci som i štuka to je uz šaran idealna kombinacija. No, dobre su i ostale vrste. Naravno, da i za ribu vrijedi isto kao i za povrće, dakle, što svježija to bolja – otkrio je Edo. Riba se kuha tek 5 do 7 minuta, a čitav fiš-paprikaš je gotov za svega 45 minuta, dakle, ide u red jela koja su brzo gotova.

Dražen Filipović

Dražen Čurila

Miro Kramar

Plovak ŠRD Ludbreg ima ekipu od desetak članova koja redovito sudjeluje u natjecanjima u lovu ribe udicom na plovak. Vodi je Čedo Vrbanić.

Natječu se u Drugoj ribolovnoj ligi sjever, uz redovita prvenstvena kola tu su i razna natjecanja za kup. Tako se godišnje nastupi na 20-ak natjecanja. Natjecanja su vrlo popularna, primjerice, na nedavnom u Ludbregu bilo je 20-ak ekipa, a dijelom je održano i na ribnjaku u izgradnji.

-Novi ribnjak još nije gotov. Strojem i dalje kopamo jer želimo izvući van što više zemlje radi veće dubine vode. Dosta su visoki troškovi i ne ide tak brzo, možda ćemo završiti za godinu-dvije. Tada ćemo na taj dio za natjecanje smjestiti još više ribiča.

Eto, već je sada bilo puno preglednije i zabavnije, a time i atraktivnije – mišljenja je Tomo Filip, predsjednik ŠRD Ludbreg.

Na našem ribnjaku obitava koi – japanski šaran od 14,5 kg, a ulovio ga je Željko Botak

Edo Horvat, majstor fiša s pomoćnikom Tomom Filipom

Šaranaši U sportskom ribolovu vrijedi pravilo ‘ulovi i vrati’. Dakle, riba se nakon vaganja pušta natrag u vodu.

I dok se u ovoj disciplini peca odnosno love mali primjerci, sve veći broj pristaša ima novija disciplina u kojoj je ulov veći i teži – lov na šarana.

Među članovima ludbreškog društva također ima sve više ‘šaranaša’.

Natjecanja su višednevna i složenija, a nije baš jeftino pripremiti se za takvo natjecanje.

-Natjecanje je trajalo 72 sata. Imate svoj prostor 20 x 20 m i tu kampirate. Kamp smijete napustiti samo uz dozvolu suca, primjerice, za odlazak na WC. Spavate na smjene, jedete

Goroslav Grabarić

Čedo Vrbanić, voditelj ludbreški sportskih ribolovaca

Na ludbreško natjecanje uvijek je veliki odaziv ekipa

konzerve ili pripremite kakvo brzo toplo jelo. Lovi se sa četiri štapa, za mamce smo imali bojila, male kuglice od brašna, jaja, raznih aroma.

Potrošili smo 220 jaja za kuglice. Na zadnjem natjecanju na jezeru Lapovac kod Našica u ekipi smo bili Boro Lukić, Željko Henezi i ja. Ulovili smo 87 komada i vratili ih u vodu. Disciplina ima sve više poklonika i možda se i mi tome trebamo prilagoditi – rekao je Dejan Meznarić.

Nezaobilazni dio ribolovne opreme postaje foto-aparat. Lijepe primjerke treba ovjekovječiti za uspomenu.

Neven Dvorski

Natjecanje i u Ludbregu?

10

SA SVIH STRANA

IZDVOJENO

Miro Novak je foto opremu predao Tereziji Šalamon, ravnateljici OŠ Veliki Bukovec

Školama foto-aparati Ludbreška fotografska radnja vlasnika Miroslava Novaka darovala je osnovnim školama Veliki Bukovec i Martijanec digitalne foto-aparate marke ‘Olympus 530’ s popratnom opremom koje će škole koristiti od jeseni za svoje potrebe.

-Sa školama surađujemo više od 20 godina, a mlade učenike potičemo da se počnu baviti fotografijom. Digitalna foto-tehnika je jako napredovala i približila se svima koji se žele baviti fotografijom. Nove promotivne akcije, kao što su natječaji za fotografije, pripremamo za škole ludbreškog kraja već od jeseni – rekao je vlasnik Foto-color studija Novak.

Miroslav Novak sa svojim je suradnicima i pravi foto-kroničar događanja u Ludbregu i čitavom kraju, pa je stvorena arhiva s tisućama fotografija koje se mogu vidjeti na njihovoj web-stranici.

I Antonela odlikaš!

U prošlom broju Ludbreških novina objavili smo imena učenika Osnovne škole Ludbreg koji su prošlu školsku godinu završili s odličnim uspjehom.

No, u popisu koji smo dobili iz škole nenamjerno je greškom izostavljeno ime Antonele Zekić, učenice 2.A razreda.

Isprika Antoneli i njezinoj obitelji. Dakle, Antonela je također odlikaš i kakav, s prosjekom ocjena 5,00! Bravo, Antonela, naše čestitke!

31. srpnja 2008.

Pritužbe stanara zgrade u Krležinoj ulici 8

Zašto skupi upravitelj i što će se financirati pričuvom?

Nova zgrada s poslovnim prostorima u prizemlju i šest stanova

Za pričuvu bi trebali plaćati 2,50 kuna po četvornom metru, što je znatno više od prosjeka

Stanari, vlasnici stanova u novoizgrađenom stambeno-poslovnom objektu u Ulici Miroslava Krleže 8 u Ludbregu pozvali su nas zbog problema nastalih oko upravljanja zgradom. Tvrde da im većinski vlasnik zgrade nameće nepovoljne uvjete čime, dakako, nisu zadovoljni.

-Većinski vlasnik dovodi nam najskupljeg upravitelja zgrade, a to je varaždinski ‘Stanoing’. Od nas se traži da potpišemo ugovor prema kojem ćemo plaćati nekorektno visok iznos sredstava zajedničke pričuve. Bojimo se da će se novcem pričuve financirati i ono što većinski vlasnik, koji je bio i investitor, nije napravio iako mu je to bila obveza kada smo kupovali stanove – rekli su Marijan i Olga Žuti, Vinka i Tanja Mesarić, a isto misli, kažu, i Valentina Kovaček.

Većinski vlasnik objekta je Stjepan Bedeković iz Poljane Donje. Sugovornici kažu kako im je ponudio ugovor prema kojem će plaćati naknadu od 2,50 kuna po četvornom metru ili je to puno više nego u većini drugih zgrada.

-Osim neprimjerene visine, sporno je što se predlaže jednaki koeficijent za obračun naknade pričuve i za stambeni i za poslovni prostor koju bi trebao snositi pojedini suvlasnik. A u

Nije zakonska obveza, ali…

Pješački prolaz u korovu i neuređen prizemlju zgrade on je vlasnik svih poslovnih prostora. Mislimo da se za poslovni prostor treba plaćati više, a da za stambeni treba smanjiti. Ovako ispada da ćemo kao vlasnici stanova puniti pričuvu i na račun vlasnika poslovnog prostora – tuže se stanari.

Zgrada ima šest stanova. Investitor Stjepan Bedeković zadržao je jedan stan, ali i poslovne prostore u prizemlju.

Većina ili 54 posto objekta ostala je u njegovom vlasništvu, a ostali suvlasnici imaju 46 posto objekta.

Što kaže regulativa?

Uredbom o održavanju zgrada uređuje se namjena sredstava zajedničke pričuve radi održavanja zgrada u suvlasništvu, vrste i način poduzimanja hitnih i nužnih popravaka na zgradama i pitanja u svezi dostavljanja podataka o stanovima. Zajedničku pričuvu suvlasnici koriste prema godišnjem odnosno višegodišnjem programu osobito za redovito održavanje i poboljšavanje zajedničkih dijelova i uređaja zgrade, za hitne i nužne popravke, osiguranja zgrade kod osiguravajućeg društva, za zamjenu postojećih i ugradnje novih zajedničkih dijelova i uređaja zgrade, otplatu zajma za financiranje troškova održavanja i poboljšavanja zgrade, za pokriće troškova poslovanja upravitelja zgrade. Sredstva zajedničke pričuve suvlasnici su dužni uplaćivati na poseban račun koji će u tu svrhu otvoriti svi zajedno ili osobe koje suvlasnici ovlaste. Upravitelj raspolaže sredstvima zajedničke pričuve pod uvjetima i u granicama utvrđenim ugovorom kojeg upravitelj sklapa sa suvlasnicima.

Tvrtka ‘OPREMA- strojevi’ d.d. Ludbreg, Koprivnička 23, traži radnike za slijedeća radna mjesta: 1. KONSTRUKTOR – 1 izvršitelj na neodređeno vrijeme Uvjeti: -VSS diplomirani inženjer strojarstva -tri godine radnog iskustva -poznavanje rada na kompjuteru + CAD program -znanje engleskog jezika -probni rad 3 mjeseca 2. GLODAČ – 2 izvršitelja na neodređeno vrijeme Uvjeti: -SSS glodač ili kovinoglodač

-poznavanje rada na CNC programima -probni rad tri mjeseca 3. STROJARSKI TEHNIČAR – 1 izvršitelj Uvjeti: -VŠS ili SSS strojarski tehničar -može i pripravnik -probni rad 3 mjeseca -mogućnost stalnog zaposlenja Prijave se podnose u pismenom obliku na adresu tvrtke.

Takav odnos diktira određena prava u korist većinskog vlasnika jer ima mogućnost postaviti se za predstavnika stanara što je on i učinio.

Dakle, do određenog dogovora i usklađivanja nije došlo, pa su ostali suvlasnici zgrade vrlo nezadovoljni.

Kažu postoje drugi i jeftiniji, ali većinski vlasnik to ne želi prihvatiti.

-Tvrtka ‘Euroland’ Čakovec naplaćuje 1,53 kune po četvornom metru, a nas bi skupa s troškovima čistačice koštalo 1,62 kune. A mi bi po stanu trebali plaćati još i 50 kuna za čistačicu. Problem je što također ne znamo kako će se financirati neki radovi jer zgrada nije potpuno dovršena. U podrumu probija voda, popravak velikog stakla na njegovom poslovnom prostoru, temelji nisu zaštićeni, pješački izlaz iz dvorišta nije uređen. Sve je to bila njegova obveza, a bojimo se da ćemo sve to sada svi skupa financirati kroz pričuvu.

Zato želimo upozoriti druge jer većinski vlasnik našeg objekta gradi još jednu zgradu u Ludbregu, pa buduće kupce stanova upozoravamo da otkupe barem 50 posto objekata jer će u suprotnom proći kao i mi – smatraju nezadovoljnici.

U gradskoj upravi Grada Ludbrega doznajemo da je zakonski minimalni iznos visine pričuve 1,53 kune po četvornom metru njihova posebnog dijela. Pri obračunu zajedničke pričuve prema korisnoj površini posebnog dijela svakog suvlasnika koriste se korekcijski koeficijenti od 1,0 do 2,0. Primjerice, ako je koeficijent za stambeni prostor 1,0 tada se 1 množi s 1,53 kune ako je utvrđen taj iznos puta kvadratura. Primjerice, iznos od 1,53 kune množi se s kvadraturom stana, a ako je stan 60 kvadrata tada bi pričuva iznosila 91,80 kuna. S višim koeficijent tako raste i iznos pričuve.

-Ne postoji zakonska obveza da se za poslovni prostor primjenjuje veći koeficijent. Ali, u praksi je sasvim drugačije. U većini objekata za poslovni se prostor primjenjuje koeficijent 2,0, a za stambeni prostor je 1,0 – pojasnio nam je Darko Rak iz gradske uprave.

Iznos zajedničke pričuve po pojedinom suvlasniku i naknada koja pripada upravitelju mogu se promijeniti uz suglasnost većine suvlasnika prema njihovim suvlasničkim dijelovima.

U Ludbregu je već bilo primjera kada nije postignut dogovor među suvlasnicima. U tom slučaju spor je riješilo Gradsko poglavarstvo koje je odredilo prinudnog upravitelja i koeficijente za obračun zajedničke pričuve.

Pritom se napravila razlika u koeficijentima, pa se za poslovni prostor određivao viši, a za stambeni prostor niži koeficijent.

31. srpnja 2008.

SUSRETI

11

Feliks Pignar, umirovljeni zdravstveni djelatnik

Borili smo se s pravim epidemijama

-Obitelji su tada u prosjeku imale po osmero djece, ali su govorili: pola nama, pola dragom Bogu, prisjeća se Pignar

Bilo bi šteta da sadašnje i buduće generacije ne znaju kakva je bila zdravstvena slika Ludbrega i okolice polovicom prošlog stoljeća. A prije 50 godina borili smo se s nizom teških zaraznih bolesti, epidemijama koje su odnijele mnoge živote.

S tom namjerom obratio nam se Feliks Pignar, poznati ludbreški zdravstveni radnik u mirovini. U Zagrebu je 1950. godine završio Srednju medicinsku školu laboratorijskog i sanitarnog smjera. Tada nije bio problem naći posao jer je stručnog kadra bilo jako malo. I on se odmah zaposlio u tadašnjoj Kotarskoj zdravstvenoj ambulanti Ludbreg.

-Ambulantu je vodil tada dr. Mihovil Peričić. Kad sam se ja zaposlil buknula je epidemija dizenterije, samo u Leskovcu koji je onda bil u kotaru Ludbreg u deset dana obolje-

le su 32 osobe. Godinu dana poslije imali smo 43 oboljela od trbušnog tifusa, a sredinom pedesetih pojavila se dječja paraliza. Ali, temeljita evidencija o zaraznim bolestima na području kotara Ludbreg vodila se još od ranije, pa se moglo vidjeti da je prije toga bilo i epidemije difterije, a od šarlaha je krajem 20-ih godina oboljelo više od 70 djece u dobi od 7 do 15 godina. U to vrijeme smrtnost je bila visoka, čak trećina djece nije preživjela. Obitelji su u prosjeku imale osmero djece, a ljudi su tada govorili ‘pola nama, pola mora dragom Bogu’ – rekao nam je Feliks.

nim temama. Na primjer, zbog proizvodnje mlijeka, ali i drugih živežnih namirnica trebalo je žene educirati o higijenskom minimumu, zdravom kuhanju, čuvanju namirnica. Na predavanja je dolazil i ing. Čanić iz Varaždina. Odaziv je bil velik jer su se ljudi bojali za zdravlje djece, ali su odlično organizirana mjesna društva Crvenog križa dodatno animirala ljude – prisjeća je Pignar.

UNICEF-ov bicikl

Edukacija ljudi Rad zdravstvenih djelatnika tada je bio opsežan, a susretali su se s nizom problema jer u selima nije bilo minimalnih higijenskih životnih uvjeta.

Mnoštvo sjećanja i uspomena na starim fotografijama

Prije pola stoljeća dr. Vrdoljak (lijevo), dr. Peričić (u sredini), Pignar s medicinskim sestrama

-Tek dvije-tri kuće po selu imale su kakav-takav WC. Danas je to nepojmljivo. Radi toga su se širile zaraze, a najteže je bilo otkriti kliconoše.

Skupa s Epidemiološkim zavodom iz Varaždina poslali smo majstore koji su po selima gradili WC-e. Stanje je bilo tak složeno da dr. Peričić nije stigel obilaziti sve oboljele i ostavil mi je potpisane bjanko uputnice za bolnicu, pa sam i ljude mogli poslati u bolnicu na vrijeme. Stavljali smo oznake na kuće gdje su ukućani oboljeli od tifusa i otišli u bolnicu, a kuće pečatili – ističe Pignar.

Tada je počela sustavna i redovita edukacija stanovništva čitavog kraja.

Ljude je trebalo upoznati s bolestima, higijenskim navikama, zdravijom ishranom. I zdravstvena slika ludbreškog kraja počela se mijenjati.

-Prvo sam predavanje održal u Drenovcu 1952. godine. Ljude su okupili tamošnji učitelji. Došel sam tam pješice. Imal sam oko tisuću predavanja – o zaraznim bolestima, o prvoj pomoći i drugim zdravstve-

Predavanja su se održavala u svim selima tadašnjeg kotara sve do Rasinje i Podravske Subotice i Martijanca na drugu stranu, od Hrženice i Malog Bukovca do Drenovca. Počela su i organizirana cijepljenja, prvo je bilo protiv velikih boginja, a kasnije i protiv drugih bolesti. Feliks nam kaže da ima dojam kako je u to doba cijepio svako dijete u ludbreškom kraju.

Ambulanta je imala žene osposobljene za mazanje očiju protiv trahoma, a u čitavom kraju tada je registrirano čak 3.600 trahomaša.

Naš sugovornik u svojoj bogatoj arhivi čuva više stotina fotografija snimljenih u proteklih pet desetljeća na raznim predavanjima, na završnim druženjima. Dakako, bilo je i mnoštvo anegdota.

-Za obilazak po selima dobil sam na korištenje bicikl koji je bil poklon UNICEF-a. Imati bicikla to vam je tada bilo tak kak da sad vozim mercedes. A onda su mi ga ukrali. Nakon osam dana potrage ipak smo ga našli i veselju nije bilo kraja – rekao je na kraju Feliks.

Kao zdravstveni djelatnik Ludbrega Feliks Pignar je nakupio 42 godine, 3 mjeseca i 15 dana radnog staža. Kaže nam da na zdravstvenu povijest ludbreškog kraja i danas podsjeća knjiga evidencije o zaraznim bolestima koju su liječnici i zdravstveni djelatnici Ludbrega vrlo predano i temeljito punili, a knjiga se i danas se čuva u Domu zdravlja.

Ludbreg - postaja humanitarnog maratona

Donacijama do prihvatne kuće u Zagrebu

Ludbreg je bio jedna od postaja biciklističkog maratona ‘Život je lijep’ koji se održavao tijekom srpnja s iznimno plemenitim ciljem. Udruga oboljelih od leukemije i limfoma ovim humanitarnim maratonom pokrenuo je akciju prikupljanja novčanih donacija za kupnju prihvatne kuće u Zagrebu.

-Čak 400 naših članova dolaze iz drugih sredina u bolnice u Zagreb radi dugotrajnih terapija, liječenja, pregleda i kontrole. Oni moraju svakodnevno putovati ili se smjestiti u hotelu, a radi se uglavnom o obiteljima niskog imovinskog i materijalnog statusa. A poučeni iskustvom liječenje djeteta znatno je uspješnije ako je uz njega jedan od roditelja.

Zato nam je cilj sakupiti oko 2,6 milijuna kuna kako bi u Zagrebu kupili kuću koja bi mnogima poslužila za privremeni smještaj, roditeljima olakšala da organizacijski i financijski lakše prebrode dugotrajna liječenja i preglede – rekao je Emil Vibović, predsjednik UOLL-a za vrijeme

Kako pomoći svojim prilogom?

Tvrtke i građani s područja Ludbrega koji žele pomoći svojom donacijom u prikupljanju novaca za budući prihvatni centar roditelja i bolesnika oboljelih od leukemije i limfoma, uplate mogu izvršiti na žiro-račun projekta ‘Život je lijep’, broj 2360000-1101874242, poziv na broj 02 150208.

Za donacije je osigurana također i linija ‘humanitarnog telefona’. Pozivom na broj 060 888 202 donirat ćete 3,66 kuna s fiksne linije, a 4,77 kuna s mobilne linije. U cijene je uračunat PDV.

prolaska biciklističkog maratona kroz Ludbreg.

Neke udruge roditelja djece oboljelih od drugih bolesti koje su već

otvorile prihvatne centre odnosno kupile kuće pozitivan su primjer i pokazuju opravdanost inicijative.

Biciklistički maraton ‘Život je lijep’ jedna je akcija u cilju prikupljanja donacija. Naime, Ratko Gvozdenović iz Belog Manastira odlučio je biciklom proći oko 5.000 km kako bi ovim maratonom javnost upozorio na akciju za prihvatni centar UOLL-a i potakao mnoge da doniraju priloge je će svaka kuna biti značajna.

Maratonac je rekreativac-biciklist, branitelj, a njegova majka je umrla upravo zbog leukemije, pa se Ratko često uključuje u humanitarne akcije. Maraton je obuhvatio trasu od Belog Manastira, Virovitice, Koprivnice, preko Ludbrega, Čakovca, kratkog izleta do Ptuja i Maribora, pa natrag od Varaždina preko Zagreba do jadranske obale od Poreča do Dubrovnika, kao i povratak kroz Knin, Ivanić-grad natrag u istočnu Slavoniju kroz Vinkovce i Vukovar do cilja Belog Manastira.

Ratko Gvozdenović i odbor za doček na ludbreškom trgu Humanitarna akcija dobila je punu potporu državnih institucija i mnogih gospodarstvenika. Generalni pokrovitelj maratona je Mini-

starstvo zdravstva i socijalne skrbi, medijski pokrovitelj je Hrvatska radio televizije, generalni sponzor Perutnina Ptuj.

12

31. srpnja 2008.

SA SVIH STRANA

Ljetni likovni tečaj za mlade Likovnog udruženja Ludbreg

Nadarene treba usmjeravati Tečaj pohađa dvadesetak polaznika od pet do trinaest godina

Zahvaljujući Likovnom udruženju Ludbreg i predsjednici Elviri Vidović svako se ljeto djeci školske i predškolske dobi omogućuje da svladavaju osnove likovnog izričaja. Ljetni likovni tečaj održava se treću godinu zaredom. Od početka srpnja do sredine kolovoza dvadesetak malih umjetnika, najmlađem je pet, a najstarijem trinaest godina, uče tajne pravog crtanja i slikanja.

Polaznici se upoznaju s tehnikama olovke, ugljena, tuša, suhog pastela, akvarela, tempere i akrilika, a na kraju će slikati u tehnici ulja na platnu. Nauče pritom postići volumen oblika - jabuke, valjka ili primjerice, svijećnjaka.

-Učimo kako da dobijemo pravilnu ravnotežu slike i kako napraviti svjetlo i sjenu.

Sad budem išao u prvi razred, a u vrtiću nismo tako crtali.

Napravio sam sliku sa suhim pastelom o zalasku sunca, a u daljini se vide brodići. Suhim pastelom treba pažljivo raditi, važno ga je razmazati u pravilnom smjeru i ne previše da slika ne bude zamrljana – ispričao je sedmogodišnji Filip Matijević.

Izložba u kolovozu Likovno udruženje kroz tečaj želi pratiti polaznike u likovnom razvoju, a nadarene usmjeravati. Tečaj je poticaj i iznimno darovitoj dvanaestogodišnjoj Claudiji Kuzmić da krene likovnim smjerom.

Claudia već slika prava umjetnička djela, a njezin slikarski

Vatrogasno natjecanje za ‘13. Kup grada Ludbrega’

Filip uživa u radionici talent oduševio je i Šteficu Pavković, predsjednicu Turističke zajednice Ludbrega.

-Od prvog tečaja, dakle, već tri godine slikam na štafelaju. Najviše volim slikati planine, more i zalazak sunca.

Puno radim i kod kuće, soba mi je puna radova. Ustrajna sam, usvojila sam pravila likovnog izražavanja, pa mi je Elvira sada mentor i pomaže da nadograđujem znanje. Želja mi je jednog dana imati samostalnu izložbu – otkrila je Claudia.

Polaznici na radionici odabiru motiv, sličicu koja im služi kao poticaj da stvore likovnu priču.

-Nije cilj nacrtati što sličnije originalu, nije zadatak kopirati, već je bitno razvijati dječje opažanje, poticati izražavanje osjećaja, doživljaj i razvoj likovnog izričaja – pojasnila je Elvira Vidović, voditeljica tečaja.

Svoje uratke, mala umjetnička djela polaznici tečaja predstavit će roditeljima, prijateljima i javnosti na završnoj izložbi u vrijeme obilježavanja Svete nedjelje. (marina hižak)

Claudia, darovita slikarica izaziva pozornost

Odreda izviđača Ludbreg

Pobjednik - DVD Biškupec Ukupno 61 natjecateljska desetina dobrovoljnih vatrogasnih društava iz gotovo čitave Hrvatske i ove je godine, posljednje srpanjske subote, pohodilo Ludbreg. Natjecanje za ‘Kup grada Ludbrega’ jedno je od najvećih u ovom dijelu Hrvatske, na poligonu iza vatrogasnog doma zbrojili

smo ekipe iz desetak županija, zapazili i DVD iz Kaštel Sučurca kod Splita, vatrogasce oba spola i svih urasta posebice mladih koji su, što posebno raduje, bili najbrojniji. S područja grada sudjelovala su sva društva koja imaju uvježbane ekipe za natjecanja.

Pobjednici su u konkurenciji

Domaćini s gostima gradonačelnik Ivan Lončarić otvorio je natjecanje, a natjecatelje je pozdravio i Davorin Bartolec u ime ‘Farmala’

Ludbreške ekipe prije natjecanja

Ludbreški aeroklub ugostio modelare triju zemalja

Mali zrakoplovi nad Ludbregom Aeromodelari iz Austrije, Slovenije i Hrvatske okupili su u Ludbregu koji je postao redoviti domaćin Eurocontesta, natjecanja modelara za europski kup u disciplini radio-upravljanim modelima.

Nažalost, dan ranije bilo je vrlo loše vrijeme, pa su najavljeni natjecatelji iz Mađarske, Češke i Njemačke otkazali nastup, očito se bojeći da se vrijeme neće popraviti i da će uzalud putovati u centar svijeta.

Tako su se na livadi kod svetišta u Ludbregu natjecala 22 modelara bez dobnih ograničenja, starosti od 14 do 74 godine.

Bit će bolje dogodine – Ludbrežani Vanja i Luka Horvat A modeli letjelica F3K ravnopravno su se nadmetali po prekrasnom vremenu, meteorološki uvjeti

Zadovoljni s Murtera

Sedmu godinu zaredom je vodstvo Odreda izviđača Ludbreg organiziralo samostalno logorovanje za članove, a šesti put bili su u kampu u Tisnom.

Smještaj pod šatorima vlastita kuhinja, lijepo vrijeme za odmor i kupanje, izviđačke aktivnosti, te izleti u okolici zasigurno će ostati u dugom sjećanju tridesetak izviđača i planinki

muških ekipa Biškupec, kod žena Žažina, zatim Strahoninec kod muške, a Bedekovčina kod ženske mladeži. Kod dječaka pobjednik je Voloder, a kod djevojčica ponovno je

najuspješnija bila ekipa DVDa Čukovec. Gotovo sve ekipe djece i mladeži sudjelovale su i u prigodnim vatrogasnim igrama u kojima su najviše uspjeha imali DVD Kučan Gornji kod mladeži i Strahoninec kod djece.

Natjecanje je održano pod pokroviteljstvom Grada Ludbrega, a pomogla je i tvrtka ‘Farmal’, te sponzori.

DVD Ludbreg odlično je, po običaju, organizirao tradicionalno natjecanje, a već se priprema za domaćinstvo novog. Naime, DVD-u Ludbreg pripala je čast da 31. kolovoza bude domaćin velikog službenog regionalnog natjecanja na kojem se očekuje 40-ak ekipa s područja grada i okolnih općina, a natjecanje će se održati po pravilniku Hrvatske vatrogasne zajednice.

koji su na otoku proveli deset dana, a o kojima je brinulo petero odraslih izviđača.

U programskom dijelu na Murteru su održani tečajevi za izviđačke kurire, plivače, osmatrače, topografe, orijentaciste i bolničare.

Tečaj za predvodnike s uspjehom su završili Nikolina Dijanošić, Sara Šabani, Tamara Šumiga, Luka i Mihael Katalenić, Vanja Horvat,

bili su idealni za izvođenje osam zadataka s malim zrakoplovima kojima se nakon izbačaja upravlja sa zemlje

malom radio-stanicom.

Natjecalo se osmero i ludbreških modelara. Iako su u ovoj disciplini najbolji u Hrvatskoj, Ludbrežani su se pokazali kao gostoljubivi domaćini. Mladi baš nisu imali puno uspjeha, nedostajao je najbolji Nikola Frančić koji je u isto vrijeme bio s reprezentacijom u Turskoj, pa su mjesta na postolju prepustili susjedima iz Slovenije i Austrije. Čast domaćina spašavao je stari ‘pilot’ modela Miljenko Frančić kao deseti.

Aeroklub ‘Rudolf Fizir’ i ovoga se puta iskazao kao uzorni organizator međunarodnog natjecanja.

Hrvoje Stančin i Janja Jež, izviđački vodnici postali su Aleksandar Bajrović, Luka Horvat i Hrvoje Stančin, do je Ivana Ivančić unaprijeđena u pomoćnika vođe posade, a Boris Daraboš u samostalnog vođu posade.

Za vrijeme logorovanja organizirani su izleti u Tisno, Nacionalni park krka, u grad Zadar i na otoke Izviđači slušaju zadarsku znamenitost - morske orgulje šibenskog arhipelaga.

31. srpnja 2008.

KULTURA

13

Završena ovogodišnja arheološka iskapanja rimskih termi

Nalaz rimskog kompleksa velike vrijednosti Do druge sezone istraživanja nalazi rimske arhitekture primjereno su zaštićeni

Hrvatski restauratorski zavod završio je planirana iskopavanja temelja rimskih termi u središtu grada na lokacijama dvorišta bivše kuće Somogji i nekadašnje policijske postaje. Iskopavanja su trajala od 9. lipnja do 18. srpnja. Otkopan je znatan dio kupališnog kompleksa, nalazište se širi, a može se pretpostaviti na osnovu nađene arhitekture da se termalni kompleks prostire na sve četiri strane svijeta. Od dva otkopana bazena prije 40-ak godina, otkrivena su dva nova na južnoj i na sjevernoj strani, s temeljima popratnih prostora. Nalazište sada obuhvaća površinu od oko 300-tinjak kvadrata. Analiza i obrada ostataka temelja kasnocarskih termi iz razdoblja od 2. do 4. stoljeća točno će pokazati što su Ludbregu ostavili stari Rimljani, veliki osvajači, ali i veliki graditelji.

Novootkriveni bazeni na sjevernoj strani

Krajnje lijevo su dva bazena otkopana prije 40-ak godina, a ostalo je nedavno

Nastaviti radove -Prema do sada istraženom dijelu kupališnog sklopa može

se zaključiti da je kupalište veće od pretpostavljenog. Do početka iduće sezone istraživanja će biti izrađen opsežan

elaborat, popratna dokumentacija te komparativna istraživanja. Nađeni keramički i drugi predmeti iz rimskog i

Mnogi su pomogli

Ludbreg je doista dugo čekao i s nestrpljenjem dočekao nastavak radova na nalazištu rimskih termi.

Mnogi su dali svoj doprinos kako bi radovi odvijali nesmetano.

-Grad i građani stvarno su nam maksimalno izašli ususret u ovih šest tjedana. Posebno bih se zahvalila gradonačelniku Ivanu Lončariću i djelatnicima grada Alenu Sabolu, Ivanu Filipašiću i Darku Raku, zatim Igoru Franoliću i drugim djelatnicima ‘Lukoma’, Antunu Križaniću i ludbreškoj ‘Elektri’, ‘Varkomu’, Nenadu Levaniću iz ‘Rovokopa’, fotografu Miroslavu Novaku i Zlatanu Črepinku. Izuzetno susretljivi bili su susjedi: obitelji Lovrić, Bobnjarić-Vučković, Crnković, Zember, Drahnik i Tkalec. Najzaslužniji za ostvarivanje suradnje Grada, Ministarstva kulture RH i HRZ-a, kao i za nezamjenjivu logističku podršku, je Slavko Blagaj kojem dugujem veliku zahvalnost - naglasila je Tajana Pleše.

Ostaci rimskog sistema podnog grijanja

POGLEDAJTE U KINU LUDBREG 3. kolovoza – Hancock – akcija Velika preporuka za pogledati film svakako je glumački dvojac. U naslovnim ulogama su Will Smith i oskarovka Charlize Theron.

Osim heroja imamo i superheroje, a onda tu je i Hancock (Will Smith). S velikim moćima uvijek dolazi i velika odgovornost što znaju svi, naravno osim, Hancocka. Njegovo herojstvo može uvijek obaviti posao kao treba i spriječiti nevine žrtve, ali isto tako iza njega ostaju i velike štete. Građani Los Angelesa, iako su zadovoljni što imaju svog lokalnog heroja, sve češće se pitaju što su skrivili da zaslužuju takvoga tipa

10. kolovoza – DOGAĐAJ – drama Let leptira, žubor šumskog potočića, cvrkut ptica i ostale stvari zbog kojih se voli

život iznenada nestaju, a nastupa uništenje, panika i pokolj.

U pitanju je nešto misteriozno i opasno s jedinom misijom – smrt svima i svugdje. I onda priča počinje pratiti nekolicinu pojedinaca koji jednostavno pokušavaju preživjeti. Srednjoškolskom profesoru Elliotu Mooreu (Mark Wahlberg) najvažnije je pronaći način kako pobjeći od smrtonosnog fenomena i bez razmišljanja kreću na put s prijateljima.

17. kolovoza – MATURALNA VEČER – horor Donna Keppel se upravo sprema završiti svoje srednju školu, a najbolji način za proslavu je naravno – maturalna zabava! Iako

kasnijih vremenskih razdoblja pronađenih na nalazištu obradit će se i konzervirati u radionicama Hrvatskog restauratorskog zavoda.

Kako je nalaz rimskog kupališnog sklopa od velike vrijednosti ne samo za poznavanje antičke Jovije, nego i za pravilno razumijevanje cjelokupne povijesne slike ovog dijela rimske Panonije nadamo se da će se istraživanja nastaviti barem u jednakom opsegu kao i ove godine – mišljenja je Tajana Pleše, arheologinja iz Hrvatskog restauratorskog zavoda i voditeljica radova na nalazištu.

Iako su stručnjaci nagađali, možda se i ponadali, na temeljima termi barem zasad nisu otkriveni nalazi koji bi upućivali da je na njima kasnije podignuta ranokršćanska crkva.

Zaštita Arheolozi su očito vrlo zadovoljni ostavštinom Rimljana u centru svijeta. Iskopine su pripremljene za zimu, prekrivene zaštitnom folijom, a u tijeku je izrada fizičke zaštite istraženih temelja. U pripremi je izrada konzervatorske studije, kao i konzerviranje dijela istraženih temelja. Po dovršetku istraživanja kupališnog sklopa, ako to budu dopuštale granice susjednih posjeda, izraditi će se plan prezentacije.

Podsjećamo, arheološka istraživanja na ovoj lokaciji započeta su 1969. godine i prekinuta dvije godine kasnije, sve do 9. lipnja ove godine kada se napokon nastavilo s iskopima.

se po mnogočemu razlikujemo od Amera, u pogledu te večeri vrlo smo slični. Glavni cilj je u se uliti što veću količinu ‘otrova’, nabaciti što je moguće skuplje krpice i, ako Bog da, još ponešto. Sramoćenje na plesnom podiju, arlaukanje i histerični ispadi sastavni su dijelovi maturalne zabave.

Iako se Donna ponaša poput prosječnog srednjoškolca u sebi krije mračnu traumu.

Doživjela je nešto što bi ostavilo ožiljak i na najhrabrijima.

24. kolovoza – DVIJE SESTRE ZA KRALJA - povijesna drama Sestre Anne (Natalie Portman) i Mary Boleyn (Scarlett Johansson) su ugodne dame koje žive mirnim seoskim životom. No, njihovi ih ambiciozni otac i ujak, u maniri najžešćih svodnika, pokušavaju podati engleskom kralju Henryju Tudoru (Eric Bana) kako bi obitelji osigurale što veći društveni i materi-

Iskopine obogaćuju kulturnu ponudu

Grad Ludbreg prema potpisanom ugovoru s Hrvatskim restauratorskim zavodom izdvojio je za ovogodišnje radove na iskopima 100.000 kuna. Želja je gradskog vodstva da se istraživanja i iskopi nastave iduće godine.

-Kroz gradski proračun, Ministarstvo kulture i druge izvore osigurat ćemo novac za nastavak radova.

Imamo bogatu baštinu, dvorac Ludbreg zavjetnu kapelu, centar svijeta, a prije svega bogat je zbog svojih ljudi, nalazište termi obogatit će kulturnu ponudu Ludbrega. No, postoje planovi za uređenje čitave lokacije. Naime, snimit ćemo stanje objekata, zgrade bivše policije i kuće, a stručnjaci će predložiti najbolje rješenje za sanaciju kako bi taj dio središta grada dobio primjeren izgled. Plan je da se tamo uredi multimedijalni centar gdje bismo smjestili zbirke, arheološku i etnološku, galeriju, čitaonicu, možda još ponešto ako ćemo ispuniti uvjete.

Naime, postoje određeni standardi za ove djelatnosti regulirani zakonom, pa će se do idejnog rješenja za lokaciju raspisati natječaj – najavljuje gradonačelnik Ivan Lončarić.

jalni položaj. Moraju napustiti jednostavan način života i zaputiti se na kraljev dvor. Ono što je počelo kao pomaganje obitelj ubrzo postaje nemilosrdna borba sestara za naklonost već oženjenog kralja. Koja će biti nova engleska kraljica?

31. kolovoz – ZUBI- horor komedija Dawn je naizgled samo jedna od mnogih tinejdžerica tek na pragu upoznavanja svoga tijela i seksualnosti. Po svemu sudeći, prava je mala dobrica koja ne samo da želi čekati brak i pravoga muškarca, već je i predsjednica lokalne grupe djevica i djevaca. Kod kuće iznad mora trpjeti polubrata Brada koji ne propušta niti jednu priliku kako bi je ismijavao zbog toga što radi. Stvari se mijenjaju kada u grupu dođe novi član Tobey čija pojava u njoj budi strane i čudne osjećaje.

Kino-predstave počinju u 19 sati. Cijena ulaznice je 10 kuna.

14

SPORTSKI PREGLED

31. srpnja 2008.

PREDSTAVLJAMO Mlada ludbreška atletičarka Sara Kolak neočekivano postala državna prvakinja u bacanju loptice

Došla, lopticu najdalje bacila i osvojila bicikl!

Bez treninga i najblaže rečeno čudnom tehnikom Sara je bacila lopticu 54,83 metara, vrlo blizu državnog rekorda

Mnogi su primjeri u svijetu sporta pokazali da se sportski duh obitelji prenosi na mlađe, na djecu. Tako imamo i mi svoj ludbreški primjer. Sara Kolak (13) je državna prvakinja u bacanju loptice, atletskoj disciplini za mlade. Njezin otac Mirko igrao je nogomet. Sarina majka Sandra bivša je rukometašica, bila je vratarka u dresu varaždinske ‘Koke’, a brat Matija krenuo je majčinim stopama i trenira rukomet, pa nije neobično što je Sara i sportski put također počela na rukometnom terenu.

Prvak bez treninga -Djeca su me gledala na treninzima, navijali za mene na utakmicama, doživljavali

Sara ljetni odmor najčešće provodi uz osvojeni bicikl me uzorom. Tako odmalena žive u sportskom ozračju.

Poticala sam ih da se bave sportom jer im može samo pomoći u razvoju - rekla nam je majka Sandra.

Susret Sare s lopticom dogodio se na satu tjelesnog i mlada rukometašica postaje atletičarka u bacanju loptice.

Zahvaljujući učitelju Zenilu Vugrincu počela je sudjelovati na natjecanjima. I osvajati medalje.

-Prije uopće nisam trenirala bacanje loptice za razliku od ostalih natjecateljica koje su već bile ‘profesionalke’.

Zagrijavanje prije natjecanja u Zagrebu

Uz 75. obljetnicu ŠNK ‘Mladost’ Sigetec

Samo sam došla, bacila 54,83 metra i sve pomela! Suci su očekivali da će moja loptica pasti negdje između 40 i 50 metara jer su na tu daljinu padale loptice ostalih. Kad sam ja bacila dogodila se smiješna situacija. Oni su krivo procijenili daljinu, pa su trčali unatrag s metrom u ruci – smije se Sara.

Sara ima i nesvakidašnju tehniku. Ne baca s jakim zaletom, već kada je blizu linije, zastane i lopticu zapravo baci iz mjesta. Bez treninga i s ovom tehnikom, a prvakinja!

Zahvaljujući uspjesima u bacanju loptice, zapazio ju je atletski trener i na njegov poticaj nedavno je počela trenirati atletsku disciplinu odraslih – bacanje koplja.

Osim što je u RK ‘Podravka’ odnedavno je članica i Atletskog kluba ‘Varaždin’.

Treneri za nju kažu da ima top u ruci. Zasluga je to rukometa jer kao vratar baca puno kontri.

Koplje -Bacanje koplja se nadovezalo na lopticu. Ono je zahtjevno i iziskuje rad čitavog tijela, pravilnu tehniku. Dok lopticu samo bacim, za koplje je važno uskladiti brzinu, snagu, koordinaciju i fleksibilnost. Za dobar hitac moram paziti na korake, ciljati u prostor, biti opuštena i kon-

Najmanja, ali uvijek na najvišem postolju centrirana. Trener mi kaže da zamislim dva oblaka i prostor između njih i da u to gađam – ispričala je Sara.

Na državnom natjecanju u Zagrebu je kao pobjednica osvojila zlatnu medalju, a za nagradu dobila bicikl.

-Nagrada me dodatno motivira, važno mi je da imam uspomenu na ove dane, da upoznam nove prijatelje i da uvijek dam sve od sebe. U godinu dana osvojila sam pet medalja, diplome, pohvalnice, dobila sam knjigu, imam toliko toga za uramiti! Natjecanja doživljavam kao prave sportske izazove, mislim da sam borbena i ne predajem se lako. Važno je posložiti kockice u glavi i zanemariti konkurentice – rekla je Sara.

Potpora obitelji Veliku ulogu u Sarinom uspjehu, dakako, imaju roditelji, a brat Matija najžešći je navijač. Podrška obitelji Sari daje dodatni poticaj za dalje, novi motiv.

-Često joj dajem savjete kako je važno prihvatiti svako osvojeno mjesto, bilo ono prvo ili devetnaesto. Treba se znati nositi i s uspjesima i sa slabijim rezultatima. Svaki je rezultat prilika da se uči, pronađe pozitivna strana i da se isprave greške. Put do uspjeha ovisi o sposobnosti da ostaneš u sportu, a da ne izgubiš motiv za cilj kojeg želiš ostvariti, bez obzira na nagrade i ponekad slabije rezultate - rekla je mama Sandra.

Unatoč brojnim obavezama, sportski uspjesi bili su Sari poticaj da šesti razred završi s odličnim uspjehom.

-Kad nisam na treningu, često rolam i vozim na biciklu koji sam dobila za nagradu.

Stvarno je dobar, pogotovo za vožnju uzbrdo i skupljanje kondicije za buduće rekorde. Ženski rekord u bacanju loptice je 57 metara. Ja ga budem vlovila, sto posto! – otkrila je Sara na kraju i svoj veliki cilj za buduća natjecanja.

Razgovarala:Marina Hižak

Rođendan naše ‘Stare dame’

Gotovo kroz čitavu povijest ‘Mladost’ je mnogima bila uzor, pojam dobre organizacije, uvjeta za rad i rezultata Nekadašnje i sadašnja generacija igrača i vodstva zajedno proslavi 75. rođendan ŠNK ‘Mladosti’. Bila je to prigoda za susret generacija koje su s ponosom nosile dres kluba, na podsjećanje na romantičnu povijest nogometa u okolici Ludbrega, na razgovore o nepresušnoj temi – nogometu.

Za loptom se u Sigecu trčalo već krajem 20-ih godina, iz dana u dan je taj čarobni predmet privlačio sve više mladih. No, vladale su složene političke prilike u tadašnjoj kraljevini čija je vlast gušila nacionalnu svijest mladih Hrvata.

Izlaz je dakle bio u stvaranju sportskog društva. Klub je osnovan 1933. godine, ali je službeno registriran dvije godine kasnije. Brojne su generacije mladih oblačile dres ‘Mladosti’, a kroz gotovo čitavu povijest

maći dečki, a predvodio ju je tada mlađahni Antun Havaić, legenda nogometa Sigeca, Ludbrega, koprivničkog Slavena. Novi uzlet klub bilježi u ovom desetljeću, opet se osvajaju prvenstva i kupovi, a klupski objekti polako postaju mali sportski kompleks.

Dograđeni su i preuređeni prostori, niklo je asfaltirano igralište, uređen veliki travnati teren.

Mladi za budućnost

Članovi raznih generacija odazvali su se rođendanskoj proslavi klub je mnogima bio uzor i pojam organizacije, stvaranja uvjeta za rad, rezultata.

Nezaboravne osamdesete Mladost je najprije u koprivničkom kotaru već 1949.

osvojila drugo mjesto. Godine 1955. seli se u Varaždinski nogometni savez i odmah osvaja duplu krunu, prvenstvo i kup, i kasnije niz pehara. Generacija iz sredine 80-ih osvojila je četiri općinska kupa, plasman u regionalnu ligu, dva osvoje-

na kupa tadašnje Zajednice općina Varaždin. Zlatna je bila 1984. godina.

Mladost je ostvarila neviđen rezultat za seosku sredinu – ulazak u šesnaestinu finala kupa nekadašnje države.

U klubu su igrali redom do-

-Danas imamo 70-ak aktivnih nogometaša. Posebno raduje što gotovo polovicu njih čini najmlađi uzrast. No, i dalje ćemo nastaviti s ulaganjima prostore jer ide dodatno uređenje, obnova i novi izgled – rekao nam je predsjednik Franjo Jadanić, jedna od klupskih legendi.

Na prigodnoj svečanosti su se okupili brojni bivši i sa-

dašnji igrači, zaslužni članovi kluba koji su primili zahvalnice.

Zlatne stranice prikazane su na prigodnoj izložbi fotografija i novinskih članaka, uz poruku ‘Mladost živi vječno’. Čestitke slavljenicima uputili su Ivan Lončarić, ludbreški gradonačelnik, Ivan Novak iz Županijskog nogometnog saveza Varaždin i Zdenka Gložinić, iz Vijeća mjesnog odbora.

Svečano je bilo i na terenu gdje je održan prigodni turnir u velikom nogometu, kao i završnica malonogometnog turnira.

Nakon središnje proslave klub je nogometnim zaljubljenicima poklonio još jedan lijep događaj - ugostio je u prvoligaša Slaven Belupa iz Koprivnice koji je u prijateljskoj utakmici nadvisio Hrvatskog dragovoljca.

31. srpnja 2008.

SPORTSKI PREGLED

15

Damir Vađunec, kapetan ‘Podravine’

“Zaslužujemo barem rang više” ‘Zanima me samo naslov i što dalje u kupu’

Počeo je u Podravcu u Sesvetama, vrlo rano u seniorskoj postavi, nakon nekoliko sezona odlazi u Sveti Đurđ i u dresu Drave u tadašnjoj Trećoj hrvatskoj ligi proveo je dvije sezone. A onda se više nije mogao oglušiti na pozive iz Ludbrega. Odlazi u Podravinu gdje ostaje do danas.

Damir Vađunec (31) nije siguran je li mu ovo deveta ili jubilarna sezona u Podravini. Godinama je nositelj igre i rezultata. Tražen je svakog prijelaznog roka, ali vjeran je plavom dresu. Tako je i sada – kapetan ostaje.

Ne žalim -Tu sam zadovoljan, blizu sam, važno je da mogu redovito i kvalitetno trenirati.

Suigrači su većinom isti, stalno je dobro društvo, bilo je i prije, pa sam ostal prijatelj i s bivšim suigračima. Sve su to domaći dečki - veli.

Kapetansku vrpcu nosi od prošle sezone. U međuvremenu je zasnovao obitelj, supruga Andreja i mali Noa koji ovih dana slavi drugi rođendan vjerojatno su slatki razlozi zbog kojih ostaje u Podravini, blizu obitelji i Sesveta gdje žive. A jednom je imao i prvoligašku ponudu.

-Zval me Slaven, a baš sam se zaposlil u ‘Oprema-uređajima’. Imal sam onda 26, u Koprivnici bi bile puno veće obveze, profesionalni odnos.

panijskog kupa, pa su tu utakmice za Hrvatski kup protiv prvoligaša i drugoligaša. I tu je bilo velikih utakmica, puno sam prošel s klubom.-

Teret na starijima

Ovako vježba kapetan Bil bi to rizik ostaviti posla. Da su me zvali koju godinu prije možda bih i otišel. Ali, ne žalim se. I tu smo odlično trenirali, pet godina trener mi je bil Velimir Špikić-Eko, pa Nikola Petek, Duško Sraka i sad drugu sezonu Ivica Sertić. U kojoj god ligi igrali stalno smo prvi ili drugi, redovito u finalu žu-

I sada je pun motiva, s bogatim iskustvom smatra da Podravina zaslužuje barem rang više, a čvrsto vjeruje u uspjeh i naslov.

-Odlična smo momčad, uostalom kad igramo protiv momčadi iz druge, treće lige, svima pariramo. Igramo s jednom špicom i tri polušpice, ja sam iza špice ili na strani, meni je svejedno. Treniramo naporno, ali su gotovo sve vježbe s loptom. Mi stariji bumo nosili teret. Od mene još su stariji golmani Kempes i Honta (Herenčić i Hontić) i prezimenjak Siniša. Mladi moraju biti strpljivi, marljivi i učiti, a mi stariji moramo biti

Kapetan je pravi primjer Cijene ga sadašnji i bivši suigrači, vodstvo kluba. Suparnici ga se pribojavaju, postavljaju prema njemu obranu, nerijetko s flasterom. Ponekad je meta grubih startova, nesportske igre. Ali, nikada nije reagirao, prihvaća to kao sastavni dio nogometa. Po naravi je vrlo tih i miran mladić.

-Kad dobije loptu u noge uvijek smo u prednosti jer će napraviti viška ili izboriti prekršaj. Ima dribling i odličan, jak i precizan udarac, strašno je opasan u prekidima. Ali, važan je i njegov pošten odnos prema nogometu i okolini. Pravi je primjer mladima, ponašanjem na terenu i izvan njega. On je zaista kapetan kakvog može poželjeti baš svaki trener, prava trenerova produžena ruka – Ivica Sertić, trener Podravine.

strpljiviji s njima. Klub druge godine ima obljetnicu i tomu se jako veselimo, ali i mi igrači moramo dati doprinos. Čim dalje u kupu i naslov u prvenstvu, samo me to zanima.

I da ne budu ‘igre’ jer su nam u prošlim sezonama nepoštenim igrama ukrali koji naslov, poneki pehar više.-

Boro bi zabil Nije sklon ozljedama, imao je povremenih problema s meniskusom, gležnjem, trbušnim zidom, ali je rijetko kada pauzirao više od tri utakmice.

Kaže nam na kraju da je ipak bilo puno više lijepih od ružnijih nogometnih uspomena.

-Najgore mi je bilo lani zbog poraza u finalu kupa protiv Biškupca na ‘Varteksu’.

Ništ nismo odigrali. I k tome sam cijelu utakmicu primal batine od čuvara, na kraju me ozljedil. Ali, 90 posto su lijepe uspomene. Pamtim jesen kad nas je vodil Eko, sve smo pobijedili i bili smo prava klapa.

Utakmice u kupu su posebno – u Žrnovnici, protiv Kamena, Pule. A tek ona s prvakom Hajdukom? Na 0:0 u 85. minuti se Boro (Kosir) na petercu sprema glavom zakucati, zruše ga rukama, a sudac žmiri. Boro bi to zabil. Sjećate se tko je napravil nedosuđeni penal? Naš reprezentativac Hrvoje Vejić! I to je nogomet.

Razgovarao: Darko skupnjak

Treninzi s loptom – u prvom planu Sačer i Kosir

Podravina u novoj nogometnoj sezoni

Ostala okosnica momčadi U Podravini nema velikih promjena u igračkom kadru u odnosu na prošlu sezonu.

Otišli su Siniša Bradarić, Dalibor Gorupić, Igor Prebegović i treći vratar mladi Sušec.

Od novih imena tu su povratnici Mario Oršić iz Čakovca i Dejan Međimurec iz Plitvice, zatim Nikola Pačko iz Zadrugara, te trojka ‘Varteksovih’ juniora - napadač Medved, vratar Jambes i nama posebno zanimljiv veznjak Mario Kranjec koji živi u Dubovici., Procjena je da je kadar dovoljno kvalitetan za ispunjenje prvog cilja, naslova Četvrte hrvatske lige sjever - skupine A. -Većinom su to mladi igrači koji će pojačati konkurenciju u svim linijama.

Bilo je vrlo bitno što su ostali prvotimci iz prošle sezone, okosnica momčadi, a to je uvjet za rezultat.

Cilj uprave, igrača i struke je isti - naslov. Svi smo

stariji za godinu dana zajedničkog rada, oni su se privikli na moje metode, a ja na njih. Ozbiljni konkurenti bit će nam varaždinska Sloboda i Čakovec – rekao je trener Ivica Sertić.

Do početka prvenstva 23. kolovoza momčad, s kojima trenira i nekoliko vlastitih juniora, očekuju naporni treninzi i veći broj pripremnih utakmica.

U subotu 2. kolovoza gostuje se kod Sloge u Koprivničkom Ivancu, 6. kolovoza u Križevcima, 9. kolovoza u Ludbregu gostuju juniori Varteksa, 13. kolovoza u Ludbregu je uzvrat s Križevcima, a 16. kolovoza bit će posljednja provjera uoči početka sezone, susret protiv Mladosti iz Molvi.

Podravina je već imala niz vrlo jakih provjera - protiv Slobode iz Tuzle, Ajaxa iz Komarnice, Croatie Sesveta, kod slovenskog drugoligaša Mure u Murskoj Soboti, te s Kalinovcem.

U novu sezonu u kvalitetnijim ligama

Legende i bivši suigrači Jadanić predaje zahvalnicu Antunu Havaiću

Franjo Jadanić,redovito skuplja fotografije i izrezuje članke o klubu, pa je za izložbu korištena njegova arhiva

Najprije ‘Sigetec’, pa ‘Mladost’ I Sigetec je, kao i većina sela, imao gornji i donji kraj, a dijelio ih je sigečki potok. Gornji su htjeli da se klub zove ‘Jelačić’, a donji ‘Tomislav’ što sve kazuje o nacionalnoj svijesti mladih žitelja Sigeca prije sedam desetljeća.

Nisu se mogli dogovoriti i tako je nastalo Sportsko društvo ‘Sigetec’.

No, u sportskom svijetu vrlo popularno ime bilo je ‘Mladost’. Velike zasluge za to pripadaju talijanskom nogometnom divu iz Torina koji je već tada bio iznimno popularan u Europi. Uskoro je i Sigetec dobio ‘staru damu’, pa je i klub promijenio ime u ‘Mladost’ 1946. god.

Povijesna prva momčad Prvu utakmicu novog kluba vodi se ona iz 1935. godine protiv momčadi iz Globočeca, a odigrana je u Sigecu na terenu gdje je i danas igralište. ‘Sigetec’ je poražen je s 3:1, a prvi klupski strijelac bio je Antun Zember. Na golu je bio Vinko Geč, bekovi Franjo Crnković i Mirko Grgec, halfovi Ivan Špoljarić i Slavo Jadanić, centarhalf Antun Zember, zatim Valent Kovač desno krilo, a Franjo Makar desna spojka, Ivan Jež lijeva spojka i do njega lijevo krilo Tomo Vručina, a centarfor je bio Franjo Grabarić.

Juniori - stoje: N. Špoljarić, Meznarić, Šarec, Sušec, Crnković, Klekar, Brlek, trener S. Špoljarić. Donji red: Gizdavec, Oršulić, Kranjec, Somina, Međimorec, Hižak.

Kadeti stoje: Kovaček, Harambaša, Draguljić, Trojko, Jelenić, Šafarek, Novak, S. Špoljarić. Donji red: Lešić, Nemec, Katalenić, Pokos, Gomaz, Marković.

Generacija juniorske momčad Podravine koja je osvojila duplu krunu u prošloj sezoni polako se razišla. Čak sedmorica su izlazno godište, pa je ovo posljednja zajednička fotografija. Tek nešto manje promjena bit će i kod kadeta, također prvaka.

-Generacija juniora zajedno je bila tri godine. Osvojili su prvenstvo još kao kadeti, a zatim dva juniorska prvenstva i sada dodali još županijski juniorski kup. Kadetska su zajedno godinu dana i odmah osvojili prvenstvo. Velika je stvar što će jedni i drugi u novoj sezoni igrati u skupini kvalitetnijoj od ove dosad – rekao je Saša Špoljarić, trener kadeta i juniora.

Mlađi uzrasti će u sezoni koja počinje za mjesec dana igrati u skupini s momčadima iz jakih nogometnih centara. Rezultati u možda neće biti tako impresivni, ali će sigurno igrati niz kvalitetnih utakmica što će ubrzati njihov nogometni razvoj.

16

31. srpnja 2008.

Pogled s visine

Tomo s ljubimcem, 5,5 m visokim suncokretom

-Bez lojtre teško bumo ga izmjerili. Delal sam u Sloveniji, puno put bil u Austriji i drugdje, ali nigde nisam videl niti približno ovak visokog suncokreta – riječi su Tome Varovića iz Sigeca u čijem je vinogradu na području Močvar-Ribnjak u Vinogradima Ludbreškim niknula ova visoka i vitka biljka, što je doista dosad nezabilježeno.

Prema našoj procjeni suncokret je dosegao najmanje 5,5 metara, a donji dio stabljike promjera je gotovo 10 cm.

Ipak, česte kiše i vjetrovi krajem srpnja ugrozile su biljku zbog mogućeg presavijanja stabljike. Zato je Tomo granama zaštitio svoj divovski suncokret. Posadio ga je za ukras jer obožava prirodu, a u vinogradu ima barem 15-ak raznih voćaka, te stabla crnogorice, mnogo toga i kod kuće u Sigecu.

-Kćerka Natalija Kirić dala mi je četiri sjemenke. Posadil sam ih u travnju. Ostala tri suncokreta su tak oko metar i pol, ali ovaj u goricama sam raste. Tu je bilo močvarno tlo, ima i sad puno vlage, ali je baš na mjestu gde ima puno sunca, pa mu valjda sve to odgovara – smatra Tomo.

Nadamo se da će još dugo stajati kao stražar s visine i pratiti svoju vodilju.

Šaljite svoje fotografije!

Javlja nam se sve više čitatelja s prijedlogom da i mi u našim lokalnim novinama uvedemo rubriku vaših fotografija. Zahvaljujući suvremenoj tehnici, puno jednostavnijoj nego prije, foto-amatera je sve više, fotografija sve boljih. Zato ćemo odsad u svakom broju osigurati ponešto prostora za objavu vaših fotografija. Nema nikakvih ograničenja oko motiva ili tehničkih poje-

dinosti. Dovoljno je da nam kvalitetnu, zanimljivu i lijepu fotografiju s nekoliko osnovnih podataka, gdje je i kada snimljena, kojom prigodom pošaljete na e-mail:

ludbreske-novine@pou-ludbreg.hr

Ovaj trenutak ispaljivanja iz topa ludbreške garde na ovogodišnjoj proslavi Dana centra svijeta uhvatio je Aleksandar Horvat iz Ludbrega.

NAŠA OPERNA ZVIJEZDA, PRVI TENOR HNK U SPLITU ( NA SLICI )

PISMENA PORUKA, POSLANICA

RIJE� ZA ODRICANJE

GLAZBENI INSTRUMENT

BRKLJA

PJEVA� S NAJVIŠIM MUŠKIM GLASOM

GLAZBENO SCENSKO DJELO

GENERAL MOTORS

OSOBNA ZAMJENICA

BITI TEŽAK

IZJAVA PRED JAVNOŠ�U

PROSTIRKA OD SLAME

ODIO ZA MANJE OSOBA U KAZALIŠTU (MN.)

RAD KOJI NIJE PROIZVODNI

URAN

SUPROTNI VEZNIK

AUTOR: ANTUN GOLUBIĆ

Na podlogu igrališta je trebalo ‘natačkati’ 120 kubika pijeska

Nogomet na pijesku!

Uz velikonogometno igralište u Slokovcu niklo je još jedno, ali malo drugačije. Agilni članovi mjesnog ŠNK ‘Sloga’ upravo su završili uređenje malonogometnog igrališta na pijesku. Strojem je iskopana poveća površina, dovezeno je oko 120 kubika pijeska, nabavljeni reflektori, postavljena rasvjeta. Investicija je oko 35.000 kuna, ali je klub gotovo potpuno uspio osigurati pomoć sponzora.

Samo nogometaši pak su uložili puno sati dobrovoljnog rada na uređivanju terena i okoliša.

Igralište je dimenzija 21 x 14 m, s malim golovima 150 x 120 cm i zasad je jedino u čitavom kraju. U prvim danima kolovoza zainteresirani mogu

isprobati novi mali nogomet ili barem pogledati. Sloga već priređuje prvi turnir, utakmice će se igrati od kasno popodne i tijekom večeri pod

rasvjetom. Ekipe imaju do pet igrača, u polju igraju tri na tri, bosi ili u čarapama! Pravi izazov za znatiželjne malonogometne poklonike.

PLJESAK

OMAŠKA

KRUŽNI TOK, RASKRUŽJE

OLEG VIDOV

RIJEKA U AFRICI

PJESNIKPROROK (LAT.) POSTOLJE ZA LIJES

SKRA�. ZA ILLINOIS (DRŽAVA U USA)

STRU�NJAK ZA AGRONOMIJU

RADIUS

POGLAVAR ZEMLJE U DOBA MLETA�KE UPRAVE NAD DALMACIJOM

TRE�I I PETI SAMOGL.

PLO�ICA Z A I HOKEJ

KRETANJE ZRAKOM

OTOK NA JADRANU

NEISTINA

MALENA POLICA

VOLTAMPER

KORIJENASTA BILJKA SKRA�.

ZA SUMA

ALATKA ZA RAHLJENJE ZEMLJE, ŠTIHA�A

SLUŽI ZA ULEPŠAVANJE

NAJVE�I GR�KI OTOK

IZBAVLJENJE SPASENJE

ZALASCI SUNCA

KOMUNALNO DRUŠTVO �VRST, UKRU�EN

PROTUNAPAD

ATLETSKI KLUB

PRVO SLOVO ABECEDE

LITRA

DRUŠTVENA IGRA

RAZDOBLJE PALEOZOIKA

OBUJMI OPSEZI

TR�ANJE

VRSTA RADNIKA NA ŽELJEZNICI (MN.)

PREVRTLJIVA OSOBA

SAMOVOLJA NEOGRANI�ENA VLAST

MJESTO STANOVANJA

AUSTRIJA

VISOKOKALORI�NI UGLJEN

PRIJEDLOG

Postavljanje golova – završni radovi

REDATELJ KAZAN

KIKIRIKI

MILIAMPER

VRSTA SLASTICE

KRATICA ME�UNARODNOG SAVEZA SPORTSKIH PLESA�A