Ludbreške novine broj 170

LIST GRADA LUDBREGA BE SPL AT NI PRIM JER A K

30. lipnja 2021.

BROJ 170 / GODINA XVI.

Z A B O R AV L J E N I P R I Z O R

GRADSKO VIJEĆE

Održana je konstituirajuća sjednica Gradskog vijeća Grada Ludbrega. Novoizabrane vijećnice i vijećnici prisegli su...

Str. 2.

‘LUDBREŠKI KRAJ’

U pet godina postojanja Poljoprivredna zadruga „Ludbreški kraj” ispunila je svoja očekivanja.

Str. 3.

HAIKU SUSRET

Stara zaprežna kola prošla ulicama Ludbrega Str. 11.

Stara zaprežna kola prošla ulicama Ludbrega

Centar za kulturu i informiranje 'D. Novak' posljednje subote u mjesecu bio je domaćin 24. Haiku susreta.

Str. 8.-9.

KRISTIJAN JANUŠIĆ

Kristijan Janušić iz Vinograda Ludbreških nedavno je ostvario hvale vrijedan rezultat kada je odradio Everesting na Ivančicu.

Str. 13.

2

AKTUALNO

30. lipnja 2021.

Darko Jagić, novoizabrani predsjednik Gradskog vijeća U ponedjeljak, 14. lipnja, održana je konstituirajuća sjednica Gradskog vijeća Grada Ludbrega. Novoizabrane vijećnice i vijećnici prisegli su na savjesno i odgovorno obavljanje dužnosti, a za predsjednika Gradskog vijeća izabran je Darko Jagić, dok je prva potpredsjednica Kristina Mirčetić-Petrin, a drugi potpredsjednik Krešimir Horvat.

Novoizabrani članovi Gradskog vijeća Grada Ludbrega su Darko Jagić, Anica Happ, Gordana Loparić, Ivana Škorjanec, Tihomir Horvat, Maca Jančić, Marija Schubert, Kristina Mirčetić-Petrin, Zlatko Sova, Jasminka Topolko, Krešimir Horvat, Igor Franolić i Goran Križanić.

– Na početku smo mandata, puno toga je pred nama i uvjeren sam da uz zajedničko zalaganje i dobru volju možemo uspješno ne vladati nego upravljati gradom. Ovim putem pozivam građanke i građane Ludbrega da se aktivno uključe u rad našeg vijeća te se slobodno obrate našim vijećnicima sa svojim primjedbama, problemima i idejama.

Očekujem argumentirano i konstruktivno sučeljavanje mišljenja, u duhu pravila demokracije, tolerancije i pristojnosti te međusobno uvažavanje vijećnika. To je ispravan način za donošenje kvalitetnih odluka – rekao je Darko Jagić novoizabrani predsjednik Gradskog vijeća Grada Ludbrega.

Ludbreški gradonačelnik Dubravko Bilić uputio je čestitke vijećnicima te rekao kako očekuje kvalitetnu suradnju u duhu tolerancije i demokracije.

Bilić:

Okrećemo se intenzivnom razvoju kontinentalnog turizma

U Gradu Ludbregu održana je konferencija za medije na kojoj su gradonačelnik Dubravko Bilić i Darko Jagić, novoizabrani predsjednik Gradskog vijeća Grada Ludbrega govorili o projektima i planovima u nadolazećem razdoblju.

– Gradski vijećnici su nakon konstituirajuće sjednice održali i drugu sjednicu na kojoj je bila važna odluka za budućnost grada, a riječ je o Odluci o kupnji određenih nekretnina starog mlina u Ludbregu. Naša je namjera na tom prostoru urediti knjižnicu i nadamo se da ćemo uskoro taj projekt moći prijaviti na neki od otvorenih natječaja, a imamo i najavu potpore Ministarstva kulture u tom projektu – rekao je gradonačelnik Dubravko Bilić. U narednom razdoblju očekuje se i početak izgradnje autokampa odnosno prve faze uređenja prostora oko budućeg bazena.

– To je dio projekta s mađarskim partnerima i tu očekujemo da već do devetog mjeseca bude spremno petnaestak pozicija potpuno uređenoga kamp odmorišta za kampere, a do tad bismo vjerojatno trebali dobiti lokacijsku dozvolu za gradnju bazena i nastavka kamp odmorišta, odnosno još dodatnih sedamdeset mjesta za kampere – kazao je gradonačelnik Bilić. Time, kaže započinje pravo stvaranje turističkog središta u

Darko Jagić i Dubrako Bilić

Ludbregu i kreiranje destinacije koja posjetiteljima nudi dovoljno atraktivnosti da u Ludbregu ostanu i po nekoliko dana.

– Uz mogućnost kupanja u bazenu, moguće je i bavljenje outdoor aktivnostima, posjet muzejskim sadržajima, a tu su i brojne druge zanimljivosti. Vjerujem da time okrećemo novu stranicu u funkcioniranju grada, odnosno okrećemo se intenzivnom razvoju kontinentalnog

turizma i omogućujemo stanovnicima Ludbrega ostvarivanje dodatnih zarada – kaže gradonačelnik. U Ludbregu je trenutačno preko 200 kreveta u privatnom smještaju, a očekivanja Grada Ludbrega su da se zahvaljujući brojnim novim sadržajima ta brojka u bližoj budućnosti udvostruči.

– Naš cilj je da turizam postane ozbiljna privredna gospodarska grana na području Grada

Ludbrega – rekao je gradonačelnik.

Osim turizma, Ludbreg budućnost vidi i u obrazovanju pa je tako u Gradu Ludbregu održan sastanak vezan za prijavu projekta STEM centra.

– Riječ je o projektu koji nas usmjerava prema obrazovnom centru i onome o čemu smo u predizbornoj kampanji razgovarali i sa sadašnjim županom.

Naša je želja da postanemo cen-

tar izvrsnosti u obrazovanju, bio bi to mali regionalni centar kojeg bismo provodili u suradnji s nadamo se norveškim partnerima. Cilj nam je da STEM znanosti približimo mladima i djeci i omogućimo da se na jedan ravnopravan način uključe u svijet budućnosti, svijet kreativnosti i tehnologija i od Ludbrega učinimo mjesto u kojem djeca ta znanja i navike mogu steći – rekao je gradonačelnik. Konferenciji je nazočio i Darko Jagić, novoizabrani predsjednik Gradskog vijeća.

- Osvrnuo bih se na rad našeg novog gradskog vijeća koje je jučer konstituirano. Matematika u našem vijeću je jasna, ali još jučer sam naglasio da želimo suradnju između stranaka i vijećnika. Na moje veliko zadovoljstvo jučer je na drugoj sjednici to već i potvrđeno i važne odluke su prihvaćene – rekao je Darko Jagić.

Osim kupnje nekretnina u starom dijelu Ludbrega koja će usmjeriti velike poslove grada najavio je i rekonstrukciju Dječjeg vrtića Radost Ludbreg i Društvenog doma u Selniku.

-Na jednom lokalnom nivou stranačke tenzije i polarizacije nisu toliko bitne, bitno je da svi skupa radimo za svoj grad, a vidljivo je da su u Gradskom vijeću Ludbrega zapuhali neki novi vjetrovi – poručio je Darko Jagić.

Provedba programa osposobljavanja po projektu Zaželi Ludbreg Nakladnik: CZKI “D. N.“ Ludbreg Glavni urednik: Iva Havaić Sakač Grafički urednik: Miroslav Vađunec,

Matea Lukić Redakcija: Branko Dijanošić, Iva Havaić Sakač, Matea Lukić, Dražen Vađunec, Neven Jerbić, Željka Namesnik, Ivana Dežić Kontakt: CZKI “D. Novak” Ludbreg,

Trg Sv. Trojstva 19

Telefon: 042 / 306 130

Fax: 042 / 306 068

e-mail: ludbreske-novine@czkidn.hr iva.havaic@ludbreg.hr Tisak: Tiskara Zagreb

Temeljem Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava s Ministarstvom rada i mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Grad Ludbreg provodi projekt „Zaželi Ludbreg“.

Grad Ludbreg je nositelj projekta, dok u svojstvu partnera nastupaju Hrvatski zavod za zapošljavanje Regionalni ured Varaždin, Centar za socijalnu skrb Ludbreg te Općine Martijanec, Sveti Đurđ, Mali Bukovec i Veliki Bukovec. Projekt je financiran u 100% iznosu od Europskog socijalnog fonda. Jedna od planiranih aktivnosti koja će se implementirati po projektu je osposobljavanje zaposlenih žena. Sukladno tome, Grad Ludbreg je ugovorio Pučko otvoreno učilište Varaždin za provedbu dva verificirana programa osposobljavanja za 18 žena zaposlenih po projektu „Zaželi Ludbreg“. Ugovoreni programi odnose se na program njegovateljica starijih i nemoćnih osoba te na program cvjećarka – aranžerka. Programi se odnose na održavanje teorijskog dijela nastave te praktičnog dijela koji će se održavati kod pravnih osoba registriranih u području zdravstva i socijalne skrbi koje obavljaju djelatnost organiziranog oblika rada i njegovanja starijih i nemoćnih osoba te u cvjećarnama, veletrgovinama te kod proizvođača rezanog cvijeća. Programi osposobljavanja odobreni su od Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske te će se po završetku Programa polaznicama izdati Uvjerenje o osposobljavanju koje se upisuje u e-radnu knjižicu. Sadržaj priopćenja isključiva je odgovornost Grada Ludbrega.

30. lipnja 2021.

POLJOPRIVREDA

3

Pet godina ludbreške Zadruge

U pet godina postojanja Poljoprivredna zadruga „Ludbreški kraj”, prema riječima Marijana Makara, voditelja Zadruge ispunila je svoja očekivanja. Iako ističe da početak nije bio jednostavan cilj je ostvaren.

- Okupili smo poljoprivrednike našega kraja male poljoprivredne proizvođače, mala obiteljska poljoprivredna gospodarstva koja su poznata po proizvodnji i po radu u polju ali nažalost i nedovoljno cijenjena za isti. Sve one koji mukotrpno rade da bi proizveli svjež i zdrav poljoprivredni proizvod bez kojeg mi danas ne možemo, a za koji su oni premalo ili uopće nisu plaćeni – objašnjava Makar.

Dodaje kako je zadrugu osnovalo 12 zadrugara, a danas broje 55 članova, a uz to surađuju s preko 20 kooperanata.

- Ne prisiljavamo poljoprivrednike da se učlane u zadrugu i ostavljamo otvorenu mogućnost suradnje i bez članstva. U početku nismo imali ugovorene poslove, ali zahvaljujući viziji koju smo imali osiguravamo siguran otkup proizvoda naših poljoprivrednika i poštenu cijenu za te proizvode – kaže Makar.

Poznato je da su uspješnu suradnju ostvarili s najvećom prehrambenom tvrtkom u RH, Podravkom d.d., čiji su predstavnici pokazali interes za organizaciju kooperacije povrća na našem području te ugovorili proizvodnju krastavaca kornišona i rog paprike. Prošle godine zadruga je isporučila je 89,5 tona paprike, 47,1 tona krastavaca kornišona, 58,3 tone patlidžana te 1,5 tonu ljutih i slatkih feferona – što znači gotovo 200 tona povrća.

- Uz otkup i prodaju voća svih ovih godina, nakon dugo vremena, a na zahtjev naših poljoprivrednika, prošle godine smo na ludbreškom području pokrenuli i proizvodnju heljde. Zadruga svake godine raste, svake godine u zadrugu se upisuju novi članovi te ono najbitnije svaki član zadruge zna zbog čega radi i da će mu se trud isplatiti – objašnjava Makar.

Sredinom veljače održan je sastanak s predstavnicima Podravke d.d. iz Koprivnice i dogovoren siguran otkup po unaprijed poznatim cijenama za 50 tona krastavaca, 150 tona paprike i 80 tona patlidžan. Za sve proizvođače osiguran je kompletan repromaterijal za proizvodnju i sjeme, organiziran je transport proizvedenog povrća te je isplaniran i dogovoren otkup na dva otkupna mjesta sa svom potrebnom opremom i infrastrukturom.

-Nažalost vremenske prilike barem

sada u početku nam ne idu na ruku ali nadamo se da će se i to posložiti kako bismo potpisan Ugovor s Podravkom ispoštovali do kraja – kaže Makar.

Početkom ove godine poljoprivrednike su također nastojali potaknuti na modernizaciju svojih poljoprivrednih gospodarstava kroz digitalizaciju pomoću AGRIVI softvera.

-Svi mi u zadruzi trudimo se pronaći rješenja kako bismo poljoprivrednicima olakšali proizvodnju, vođenje poljoprivrednog gospodarstva, osigurali lakšu prodaju proizvoda i tome slično. Upravo stoga smo krajem prošle godine krenuli u ispitivanje poljoprivrednika o interesu za uključivanje u digitalizaciju poljoprivrede. Na temelju njihovih pozitivnih mišljenja krenulo se u nabavu Agrivi softvera. Riječ je zapravo o aplikaciji za poljoprivrednike i vlasnike poljoprivrednih gospodarstava koje omogućuje cjelokupno upravljanje obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvom, optimizaciju i organizaciju svih procesa. – naglašava Makar.

Uz Agrivi softver, između ostaloga poljoprivrednici mogu saznati kolika je zarada od svake poljoprivredne sorte, kada i kojim sredstvima tretirati nasade te dobiti upozorenje o pojavi tuče i čitav niz korisnih informacija. Omogućuje praćenje vremenske prognoze na razini 3-godišnje povijesti, alarmira u slučaju pojave štetnika i bolesti kulture te izrađuje napredne izvještaje i analize uz pomoć kojih ostvarujete više prinose, manje rizike i veći profit. Osim toga, uz aplikaciju Agrivi možete i analizirati podatke za određeno razdoblje na određenim kulturama i podnebljima. Tako, primjerice, možete opažati uzorak pojave određenih štetočina te će vas aplikacija upozoriti kada analiza pokaže da bi se opet mogli pojaviti kako biste na vrijeme mogli zaštititi biljke.

-Agrivi softver koristi se u više od 100 država svijeta, a da je proizvod stvarno dobar pokazuje i naših 30 poljoprivrednih gospodarstava koji su ga odlučili isprobati i koristiti i na taj način unaprijediti svoje poljoprivredno gospodarstvo – ističe Makar te dodaje kako su nedavno

započeli i suradnju s Agronomskim fakultetom.

- Svi znamo da uporaba sredstava za zaštitu bilja osigurava učinkovitu zaštitu poljoprivrednih usjeva uz kvalitetan i visok prinos. Bez primjene pesticida štetočine bi uzrokovale gubitak od 70 posto prinosa. Isto tako znamo da uporaba različitih kemikalija u poljoprivredi ima brojne negativne posljedice na okoliš, sigurnost hrane te na zdravlje ljudi i životinja. Veliki problem dugogodišnje primjene kemijskih sredstva u zaštiti bilja je i razvoj rezistentnosti kod velikog broja ekonomski važnih štetnih organizama, kao i sve više zabrana primjene pojedinih djelatnih tvari zbog njihovih nepovoljnih toksikoloških svojstava. Proizvođači imaju sve manje učinkovitih kemijskih rješenja u zaštiti poljoprivrednih kultura od štetnih organizama. Upravo iz tog razloga stupili smo u kontakt sa timom s Agronomskog fakulteta, naziva „GoGreenOzonator“ (GGO3) koji se sastoji od tri člana. Asistentica i voditeljica tima Helena Virić Gašparić, mag. ing. agr.,; doc. dr. sc. Darija Lemić (Zavod za poljoprivrednu zoologiju) i Pave Ninčević, univ. bacc. ing. agr., student MS studija fitomedicina, intenzivno rade na razvoju inovativnog i „zeleno“ prihvatljivog rješenja za pravovremeno i ciljano suzbijanje štetočinja primjenom ozona, uz uporabu obnovljivih izvora energije i Machine Learning sustava – kaže Makar.

Mogućnost primjene ozona (O3) u poljoprivredi istražuje se proteklih 20-ak godina. U količinama većima od 2 ppm dokazano učinkovito suzbija bakterije, viruse, gljive i brojne kukce. U plinovitom stanju se uspješno koristi kao alternativa metil bromidu u fumigaciji uskladištenih proizvoda, žitarica, hrane i tla.

Otopljen u vodi ne pokazuje toksičnost za okoliš jer se u normalnim uvjetima raspada na kisik za samo 30 minuta, ne ostavlja rezidue i nisu zabilježeni štetni utjecaji na zdravlje čovjeka ili životinja.

Zbog navedenih karakteristika prikladan je za uporabu u integriranoj i ekološkoj proizvodnji. Navedeni tim radi na razvoju prototipa uređaja te su za važnost rješenja i inovativni pristup koji nude primili mnogobrojne domaće ali i međunarodne nagrade.

- U dogovoru s njima omogućit će se našim poljoprivrednim proizvođačima da uređaj testiraju, da pomoću njega u svojim staklenicima i plastenicima pra-

vovremeno i ciljano suzbiju štetočine, te da ga ukoliko se pokaže uspješan u budućnosti koriste. Prošle se godine Republika Hrvatska s potpisanim Europskim zelenim planom obvezala na pridržavanje njegovih mjera. Mjera „Od polja do stola“ do 2030. godine nalaže smanjenje uporabe kemijskih pesticida za čak 50 %.

Integracija ekološki prihvatljivijih „zelenih“ rješenja i modernih tehnologija, nedvojbeno je budućnost poljoprivrede čega smo mi u zadruzi i svjesni tako da se veselimo ovoj budućoj suradnji s ovim timom – objašnjava Makar te zahvaljuje Gradu Ludbregu čijom je inicijativom zadruga i osnovana.

- Ne samo da je Grad Ludbreg inicirao osnivanje poljoprivredne zadruge prije 5 godina nego je i svaki dobar projekt u tom razdoblju podržao na sreću nas i naših poljoprivrednih proizvođača. Siguran sam da će se odlična suradnja između Grada Ludbrega i PZ Ludbreški kraj nastaviti i u budućnosti.

Ono što moram naglasiti, poljoprivredna zadruga Ludbreški kraj je prerasla svoje trenutne okvire i moramo razmišljati o širenju. Skladište nam je premalo, zajedničke strojeve ne možemo kupiti jer ih nemamo gdje držati, otkupe moramo održavati na dvije lokacije, nedostaju nam radnici u sezoni a želja nam je i zaposliti jednog agronoma koji će poljoprivrednicima biti na raspolaganju tijekom cijele godine. O svemu tome je bilo riječi na skupštini zadruge ove godine i svi mi smo svjesni toga. Upravo iz tog razloga ovih dana krenuli smo s pripremom dokumentacije za Ministarstvo poljoprivrede za priznavanje proizvođačke organizacije kako bismo se kasnije mogli prijaviti na natječaj za provedbu Podmjere 9.1. „Uspostava grupa i organizacija proizvođača u poljoprivrednom i šumarskom sektoru” - provedba tipa operacije 9.1.1. „Uspostava proizvođačkih grupa i organizacija” iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske. Ukoliko uspijemo u povlačenju tih sredstava, a vjerujem da hoćemo, omogućit ćemo da naša zadruga koja je danas važan čimbenik u razvoju voćarstva i povrtlarstva u našem kraju sutra oslonac poljoprivrede u sljedećim godinama i to ne samo u našem kraju već i šire – zaključuje Marijan Makar i poziva sve zainteresirane poljoprivredne proizvođače da se slobodno jave u Zadrugu.

4

PROJEKT

30. lipnja 2021.

Eco gardens in our kindergartens Zdravo i sigurno vrtlarenje od najranije dobi U sklopu projekta “Eco gardens in our kindergartens”, akronim “ECO KIDS” koji je odobren u okviru Programa Erasmus+ u Ludbregu je održan završni diseminacijski događaj. Cilj događaja bio je predstaviti postignute rezultate i intelektualne outpute projekta te potaknuti suradnju i umrežavanje različitih obrazovnih, javnih i nevladinih organizacija.

– Grad Ludbreg je prije 8 godina odlučio krenuti u tu priču i potpuno se prilagoditi jednoj novoj, zelenoj priči, zelenoj Europi, kao da smo znali da stiže razdoblje obilježeno ekološkim pristupom. U ovoj priči naš vrtić je sudjelovao s partnerima iz Makedonije i Bugarske, u usmjeravanju djece i pokazivanju najmlađima što je to ekologija, koliko je važno uzgajati zdravu hranu, čuvati prirodu te na taj način preko djece djelovati na njihove roditelje – rekao je Dubravko Bilić, gradonačelnik Grada Ludbrega.

Projekt “Eco gardens in our kindergartens” započeo je s implementacijom 1. studenog 2018. godine. Projekt je bio usmjeren na povećanje kompetencija i vještina, jačanje kapaciteta odgajatelja u dječjim vrtićima za razvoj vlastitog edukativnog pristupa u predstavljanju važnosti zbrinjavanja otpada, recikliranja i kompostiranja. Ciljne skupine projekta bile su djeca vrtićke dobi i njihovi odgajatelji i učitelji te ostali stručnjaia iz područja zbrinjavanja otpada i zaštite okoliša.

– Osnova svega je da djeca zajedno s roditeljima nauče vrtlariti ekološki, dakle bez upotrebe pesticida kako bi sami mogli uzgojiti određene prehrambene namirnice koje kasnije mogu i sami pripremiti. Ono što je zapravo najvažnije, time učimo o zdravoj prehrani, zdravom uzgoju, ali i za djecu najvažniji aspekt – druženje. Za nas je ovo sve bilo poprilično jednostavno s obzirom da smo već prije imali vrt te smo nastavili

provođenje aktivnosti. Time smo zapravo naplatili sav naš dosadašnji rad, dobili nove gredice, dječje čizmice i kabanice za stotinjak djece koja su bila uključena, lopatice, kantice, tačkice, rukavice. Uspješno smo kroz projekt opremili onaj dio koji nam je trebao. Nema sretnijeg djeteta nego kad ubere svoje plodove. Ispočetka je to bilo povrće, a ove sezone smo posadili i jagode od kojih smo već radili voćnu salatu. Znanje stečeno u vrtiću djeca su rado koristila i doma – rekla je Zvjezdana Jadanić, ravnateljica Gradskog dječjeg vrtića “Radost” Ludbreg.

Glavni cilj projekta bio je razviti edukativni pristup za djecu predškolske dobi te potaknuti suradnju vrtića s ostalim organizacijama koje se bave učinkovitim zbrinjavanjem otpada kako bi se širio primjer dobre prakse i povećala razmjena praktičnog znanja između vrtića i drugih organizacija.

Kroz sudjelovanje u projektu djeca su na praktičan način naučila kako zbrinjavati otpad, kompostirati i reciklirati, a odgajatelji su naučili kako na edukativan način teme brige za okoliš uključiti u radu s djecom.

Andrej Kirov, direktor KJP Vodovod Kochani i predstavnik makedonskog partnera po projektu također je izrazio zadovoljstvo ovim projektom, razmjenom pozitivnih iskustava i prenesenog znanja tokom ovog projekta. Dodao je kako su spremni za nove projekte u suradnji s drugim državama s ciljem razmjene znanja i iskustava kroz viziju poboljšanja stanja zajednice kojoj pripadamo.

Sadržaj priopćenja isključiva je odgovornost Grada Ludbrega.

DOZNAJEMO

30. lipnja 2021.

5

Ludbreška tvrtka Oprema Pit uspješno se bori s krizom Građevina, ali i sve vezane djelatnosti, poput primjerice metalske industrije, suočava se s rastom cijena sirovina i materijala. Najviše rastu cijene željeza i njegovih konstrukcija te čelika i stiropora, kao i drugih izolacijskih materijala. Cijene su se digle od 30 pa čak do 70 posto. Sve to rezultira i poskupljenjem projekata, a onda bi posljedično i cijene stanova mogle otići u nebo.

Građevinski sektor među rijetkima je koji se, unatoč korona krizi unazad godinu dana, uspio održavati, najviše zahvaljujući dobroj organizaciji, ali i dobrom planiranju. Gradilišta su bila otvorena kad god je to bilo moguće, međutim, kako nam kažu u poslovnom udruženju Ingra Det, pred hrvatskim tvrtkama su veliki izazovi.

Udruženje Ingra Det okuplja pedesetak uspješnih tvrtki, najviše iz Varaždinske i Međimurske županije.

Oni godinama dobro posluju u inozemstvu, pretežito u Njemačkoj. Međutim, pandemija koronavirusa prekinula je lance opskrbe, zemlje diljem svijeta ograničile su kretanje, granice su bile zatvorene, a sve to rezultiralo je rastom cijena materijala i špekulativnom ponašanju.

Osim toga, građevinari se već dulje vrijeme susreću s nedostatkom kvalificirane radne snage, a taj problem uskoro bi mogao kulminirati.

Ljudi odlaze Prošle godine Vlada je povećavala kvote za strane radnike, ali to je tek vatrogasna mjera.

- Mi naše radnike educiramo, većina tvrtki u našem udruženju ima prosjek plaća iznad prosjeka, ali ljudi svejedno odlaze. To nije nikakvo čudo ni iznenađenje, mi na to upozoravamo već godinama. Gospodarstvo ne može samo nositi na leđima teret, a ukidanje nameta i ulaganje u naprednu tehnologiju i obrazovanje postale su mantre koje uporno ponavljamo, ali nas politika ne čuje. – kažunam u udruženju Ingra Det.

Najviše rastu cijene željeza i njegovih konstrukcija te čelika i stiropora, kao i drugih Građevina, ali i sve Građevina, ali vezane djelatnosti, poput primjerice metalske industrije, i sve vezane djelatnosti, poput suočava se s rastom cijena primjerice mematerijala. izolacijskih matalske industrije, terijala. Cijene su se digle od 30 pa čak do 70 posto. Sve suočava se s to rezultira i poskupljenjem rastom cijena rada, a onda bi posljedično i cimaterijala. jene stanova mogle otići u nebo.

Materijal skladištili - Mi smo se uspjeli pripremiti jer smo predvidjeli rast cijena pa smo materijal skladištili. Međutim, to je privremeno rješenje. Iza nas su uspješni projekti i pet desetljeća iskustva na hrvatskom i međunarodnom tržištu i prvenstveno je dobro planiranje ključ za uspješno poslovanje – rekao nam je Vlado Krajinović, predsjednik Uprave tvrtke Oprema Pit iz Ludbrega. U posljednjih 30 godina tvrtka Oprema – pit d.o.o. realizirala je niz značajnih projekata u zemlji i inozemstvu. Tvrtka je na europskom tržištu prepoznata kao kvalitetan izvođač te se ističe vođenjem i izvođenjem radova po sustavu „ključ u ruke“.

- Zajedno s našim tvrtkama kćerima u Njemačkoj izvodimo radove na poslovima montaže sustava grijanja, ventilacije i vodovoda. U Njemačkoj je zaposleno prosječno 40 djelatnika – rekao je Krajinović.

- Nije najveći problem manjak građevinskog materijala jer je njega bilo dovoljno do globalne covid krize već je problem pojačana potražnja. Najbolje rješenje bilo bi reorganizacija inženjerskog biroa, bolja suradnja

politike, odnosno zakonodavaca, s operativom, odnosno građevinskim tvrtkama koje rade i znaju, a sve u cilju da de u području projektiranja i izdavanja dozvola za gradnju pojeftini gradnja. Prvenstveno mislimo na uvođenje novih materijala i liberalizacija tržišta – navodi Krajinović.

Suradnja politike i operative S njim se slaže i Zoran Andročec, direktor poslovnog udruženja INGRA-DET, koje okuplja pedesetak uspješnih tvrtki koje rade u Hrvatskoj, ali i inozemstvu.

- Oprema Pit je pozitivan primjer dobre organizacije i kvalitete rada. Upravo takve tvrtke trebale bi sudjelovati u kreiranju novih Zakona i propisa u svrhu daljnjeg funkcioniranja građevinskog sektora u Hrvatsko, da ne kažem opstanka. Hrvatskoj se dogodio razorni potres i pred Vladom je još uvijek prilika da se napravi urbana reorganizacija i da se uvedu novi, bolji, moderniji, ali i jeftiniji materijali, ali i modularni objekti kao sastavni dio standardne građevine. Umjesto toga, mi se i dalje mučimo s birokracijom – rekao je Andročec.

Dodaje da Hrvatska ima sve manje vremena za čekanje, zemlje u okruženju polako su počele s procesom oporavka, a ono što bi moglo uslijediti je još masovniji egzodus radne snage, posebice u Austriju zbog blizine, ali i puno boljih uvjeta.

Pandemija koronavirusa prekinula je lance opskrbe, zemlje diljem svijeta ograničile su kretanje, granice su bile zatvorene, a sve to rezultiralo je rastom cijena materijala. Osim toga, građevinari se već dulje vrijeme susreću s nedostatkom radne snage, a taj problem uskoro bi mogao kulminirati.

NAJAVLJUJEMO

Aktivno ljeto u Ludbregu započinje tradicionalnom Ludbreškom biciklijadom! START Ludbreške biciklijade je na Trgu Svetog Trojstva, a CILJ na otoku Mladosti!

Plan i program za subotu 3.7.2021.: 8:00h - Yoga na Trgu Svetog Trojstva 9:00h - START Ludbreške biciklijade sa Trga Svetog Trojstva

11:00h - Povratak biciklista, CILJ na otoku Mladosti, tradicionalna podjela besplatnog graha, tombola, bela turnir, beach bar, dj ...

14:00h - Obiteljske natjecateljske igre (povlačenje užeta, skakanje u vrećama, bacanje frizbija, nošenje jajeta u žlici...)

16:00h - Vodene aktivnosti - upoznajte kajake i kanue 19:00h - Zumba®fitness i završetak programa

6

SA SVIH STRANA

30. lipnja 2021.

Engleska protiv Hrvatske u Ludbregu Već tradicionalno uoči velikih natjecanja na kojima sudjeluje hrvatska nacionalna vrsta na gradskom stadionu u Ludbregu odigrava se revijalna utakmica.

Tako je uoči susreta Engleske i Hrvatske na Europskom nogometnom prvenstvu odigran susret naših 'Engleza' i 'Hrvata'.

Izbornik 'engleske vrste' Ivan Fročo Novak izabrao je: sebe za kapetana, svog prezimenjaka Maria, Tunca, Krušca, Crnog, Dambu, Vugera, Mevu, Šegu, Šucija, Dulyja, Enaca, Sinu, Igora, Tea, Zdelara i Zadravca. Izbornik 'hrvatske vrste' Mato Konjević Matan za kapetana je izabrao svog brata Peru, Gerića, Ribija, Sušeca, Nikicu i njegovu ženu Tamaru, Bastu, Dokšija, Štefaneka, Jadra, Nikolića, Krpu, Nenu i Slučaja. Matan se 'žalio' da im HNS nije na vrijeme poslao donacije pa su troškove navijačkih dresova za svoje žene, njihovu šminku te za hranu i piće morali snositi sami.

Utakmica je kasnila 10 minuta jer se u hrvatskoj vrsti nije pojavio golman pa je na vrata morao stati Dokši. 'Englezi' su bili nestrpljivi pa su požurivali suca Maria Sačera da konačno započne susret. Nakon sa mo tri minute počele su prve leteće izmjene, a nakon šest minuta obostranog

ispitivanja snaga 'Englezi' su udarili po lijevom boku kojeg je držala Tamara, jedina žena na susretu. Taktika je urodila plodom tim više jer su po lijevom boku ordinirala čak dva Novaka. U konačnici Mario je zabio pet pogodaka, a Ivan jedan. Da ne ispadne da su samo Novaki pobijedili Hrvatsku pobrinuo se Tunac koji je zabio sedmi gol za 'Englesku'. Pitate se koliko je golova zabila 'Hrvatska'? Dva, i to oba Nikica Međimorec.

Dakle, opet je pobijedio Fročijev izbor i dobro da je tako jer Fročo je uoči ove značajne tekme izjavio: 'Kada prvi put izgubimo više nećemo organizirati susrete ovakvog tipa'. To bi bila prava šteta zbog druženja, ali i zbog činjenice da je utakmicu snimao Saša Namjesnik pa će neki igrači moći vidjeti da im kućna vaga nije pokvarena. S druge strane na tribini je bio i trener seniorske ekipe Velimir Špikić koji je u svoju bilježnicu zapisao par imena.

O kojim imenima se radi nećemo vam otkriti dok igrači ne potpišu ugovore za prvu ekipu Podravine.

Ova tradicija započeta je prije devet godina i ovaj susret bila je četvrta utakmica 'ludbreške hrvatske nogometne reprezentacije'. (D. Vađunec)

Yoga nema cilj, ona je put koji smiruje um i pomaže fizički i mentalno Ove godine, prvi puta u Ludbregu obilježen je Međunarodni dan Yoge. Sat pod vodstvom Ayana studia iz Ludbrega održan je na Otoku Mladosti 19. lipnja, a sve je održano pod sponzorstvom Indijskog Veleposlanstva i Grada Ludbrega te je cijeli sat održan prema napucima Indijskog veleposlanstva.

– Ovo je prva godina da obilježavamo Međunarodni dan yoge, ali nije prvi puta da imamo satove na otvorenom. Prošle smo godine isto radile ispred dvorca Batthany i imale dobar odaziv, a preko ljeta kad imamo satove vani zna biti i dosta djece i osnovne i srednje škole tako da uvijek ima interesa. Današnji sat traje jedan sat jer je po posebnom protokolu, dok inače satovi traju po sat i pol – rekla nam je Ivana Črepinko koja vodi Ayanu uz kolegicu Ivanu Krobot.

Sat je bio namijenjen i počet-

nicima i naprednijima, za sve su bili pripremljeni leci, majice, prostirke, smoothie i svježe voće.

Međunarodni dan Yoge inače se službeno slavi od 2015. godine, nakon njegovog proglašenja u Glavnoj skupštini UN-a 2014. godine. – Ovime se želi raširiti svijest i prezentirati yoga ljudima koji možda nisu upoznati. Ona je odlična za smirenje uma, emocionalno i fizički nas ustabili, a posebno je dobra u ovo vrijeme kada je puno stresa jer je odlična za koncentraciju, fokus i smirenje. Radimo puno vježbi disanja i možemo reći da yoga objedinjuje mentalno i fizičko zdravlje te da ona nema cilj, nego je ona put – rekla je Ivana.

Yoga je namijenjena svim uzrastima i svim fizičkim stanjima, a svi koji su zainteresirani moći će sudjelovati na radionicama i satovima u sklopu programa 'A ktivno ljeto' u Ludbregu gdje će

se moći upoznati sa ovom vještinom. Ayana studio je aktivan u Ludbregu od prošlog kolovoza, trenutno ima 30-ak članova, a satovi se odvijaju svakodnevno.

– Imamo interesa i ja sam osobno iznenađena koliko ljudi iz Ludbrega, ali i iz okolnih sela redovito dolazi kod nas. Yogom se bavimo otkako je krenula u Ludbregu, najprije je tu dolazio studio iz Varaždina, a i sad imamo kolegu iz Varaždina koji povremeno dolazi odrađivati satove. Prije dvije godine smo završile školu u Zagrebu kod Sandre Petre Pintarić i satove vodimo svakodnevno po grupama, a u ovo vrijeme korone smo smanjili grupe pa imali dvije dnevno i mogu reći da u Ludbregu stvarno ima potencijala – rekla je Ivana za kraj i pozvala sve da im se pridruže i krenu prakticirati yogu.

Ivana Dežić

Obilježen Međunarodni dan yoge

DONOSIMO

30. lipnja 2021.

7

Iz ljubavi prema konjima Današnjim roditeljima nije lako, a još je teže djeci osnovnoškolcima. Naime, kada je u školi na rasporedu Priroda i društvo te gradivo o domaćim životinjama učitelji su često iznenađeni koliko je krhko znanje. Djeca krave i konje već dugo ne mogu vidjeti uživo jer ih jednostavno više nema po selima. U stvari ima ih, ali se ne mogu vidjeti jer u intenzivnoj proizvodnji na farmama pristup ljudima je, zbog širenja zaraznih bolesti, onemogućen.

Osim toga klinci, zbog korone, već dvije godine nisu imali prilike ići na razredne izlete pa im za upoznavanja krava i konja ostaje samo školsko predavanje i Internet.

Zato je na redakcijskom sastanku naših novina dogovoreno da krenemo u potragu za ljubiteljima konja koji su zahtjevniji za brigu od krava iako ne daju mlijeko. Tako smo u Ludbregu pronašli Marka Tarandeka koji timari konja za svoju dušu.

Marko je vlasnik engleskog punokrvnjaka kojeg je najprije držao u skučenom prostoru kod obiteljske kuće. Radi se o ženki engleskog imena koju od milja zovu Lara. Uvidjevši da je kobili potrebno puno više prostora

za kretanje i 'konjski razgovor' u vidu hrzanja s drugim konjima preselio je svoju ljubimicu u Bolfan. Tamo čitavu ergelu ima još jedan ljubitelj konja, Dejan Carević, koji je kupio kuću na osami pa njegova četiri konja nikome ne smetaju. Dejan je u neka bolja vremena s konjima išao i na natjecanja u preponskom jahanju, sada ih uzgaja iz čiste ljubavi prema ovim umiljatim životinjama, a ponovnom povratku natjecanjima nada se već ovog ljeta.

-Po zanimanju sam agronom i radim u poljoapoteci. Čim dođem kući posvećujem se konjima oko kojih ima uvijek puno posla, a treba im posvetiti puno pažnje i onda će vam oni uzvratiti ljubav.

Ako se kaže da je pas čovjekov najbolji prijatelj, pridodao bih da su konji također životinje koje osjećaju i uzvraćaju ljubav – rekao je Dejan.

Konji ne daju mlijeko, ali se koriste u terapijskom jahanju ili jednostavno za terensko jahanje po poljskim i šumskim putevima, riječnim plićacima i slično.

Kada se skupi prava ekipa koja je vična jahanju ruta u trajanju od dva sata kreće iz Bolfana, preko Cvetkovca do Rasinje i natrag.

Jaše se hodom, kasom i galopom.

-Svi moji konji uzgojeni su uvozom sperme iz Belgije. Kobile vozim na osjemenjivanje u Sloveniju. Zasad konje dođu jahati moje prijateljice i prijatelji koji uvijek donesu mrkve i jabuke, a to su poslastice kojima konji ne mogu odoljeti. Imam u planu napraviti jahalište unutar svog imanja, evo teren smo poravnali prije desetak dana. Dakle, trenutno su mi konji veliki trošak na kojeg zaboravljam jer mi oni s druge strane pričinjavaju veliko zadovoljstvo i oslobađaju me od stresa – pojasnio je Dejan.

Nakon što smo napravili jedan kratki krug jašući konje naše novinarsko oko uočilo je bujan Carevićev povrtnjak. Sve što je posijano i posađeno je 'carski' veliko i bujno, a sve zahvaljujući konjskom stajnjaku kojeg možete nabaviti kod mladog uzgajivača Dejana u Bolfanu.

-U skoroj budućnosti planiram osnovati sportski jahački klub, a nadam se da ću ove godine nastupiti barem na dva turnira u preponskom jahanju. Sijena ima u izobilju, zob ću isto imati u dovoljnim količinama, vitamini su kupljeni. Ostaje još samo puno brige i zadovoljstva – završio je Dejan. (D. Vađunec)

Dejan Carević na natjecanju u preponskom jahanju

'Punokrvnjaci' i 'sportaši'

Gosti na Dejanovom imanju

Djeca vole konje

Antunovo u Selniku Već tradicionalno drugog vikenda u lipnju Selničani slave zaštitnika svoga sela, svetog Antuna. Popularno Antunovo nakratko je, prošle godine, prekinula korona no ove je godine ponovno događaj obilježen svečano. Žene su okoliš crkve svetog Antuna uredile do posljednjeg detalja te još bolje izglancale unutrašnjost. Misu je, uz poštivanje epidemioloških mjera, vodio kapelan Mislav Mikac naglasivši da sveti Antun nije za svoga života napravio velika čuda, ali je ostao zbog svojih malih djela zapamćen u našim srcima. Prije mise predsjednik Vijeća mjesnog odbora Krešo Horvat i članovi uprave NK Plitvica na groblju kod centralnog su križa položili vijenac za sve preminule članove NK Plitvica.

-Jučer, u subotu, organizirali smo cjelodnevni program gdje su prije podne održane tri utakmice nižih uzrasnih kategorija nogometaša iz našeg 'centra'. Poslije podne veterani NK Plitvica odigrali su međusobno nogometni susret i to na velike golove. Na otvorenom smo organizirali i zabavni program gdje su sve do ponoći svirale tamburašice iz Koprivnice. Želim pohvaliti sve udruge i društva koja djeluju u Selniku i koji su se aktivno uključili u pripremu našeg Antunova i to: Društvo žena, Društvo Crvenog križa, DVD Selnik i NK Plitvica – rekao je Krešo Horvat, predsjednik VMO Selnik.

Za vrijeme veteranske utakmice Gradsko društvo Crvenog križa Ludbreg pripremilo je punkt na kojem su zainteresirani mještani mogli provjeriti razinu šećera u krvi te izmjeriti tlak, kisik i glukozu u krvi.

Tlak je osobno mjerila ravnateljica GDCK Ludbreg Mirjana Jerbić, a šećer u krvi mjerio je volonter Crvenog križa Nino Ivanuša uz tehničku i organizacijsku podršku domaćina Tihomira Horvata. (dv)

Kao što je to slučaj s čistokrvnim psima sličan problem imaju i uzgajivači konja. Naime, takvi konji su osjetljiviji na bolesti, a kobilama je teško pronaći odgovarajućeg partnera za parenje u Hrvatskoj. Ždrijepce pak najčešće voze na kastraciju u Sloveniju, a na konjičke igre se u pravilu ne odazivaju jer postoji velika opasnost od ozljeda.

-Postoje dvije vrste punokrvnih konja: engleski i arapski i oni se koriste prvenstveno u galop utrkama. Moji sportski konji nisu punokrvni, ali imaju bolje karakteristike pa se koriste za preponsko jahanje te zato postižu bolju cijenu na tržištu - pojasnio je Dejan Carević.

Naši ludbreški dečki imaju znanja i volje te su na početku pozitivne priče koja će, vjerujemo, imati svoj nastavak. Zato, možda vas za par godina iznenadimo novom pričom u kojoj su oni vlasnici prve, registrirane i priznate ludbreške uzgajivačnice punokrvnih i konja namijenjenih sportskom jahanju. Zašto ne!

8

HAIKU

30. lipnja 2021.

Nastavljena tradicija

Centar za kulturu i informiranje 'D. Novak' posljednje subote u Haiku zbornik 2021.

Sudionicima je predstavljen ovogodišnji međunarodni Haiku zbornik 2021. u kojem su objavljena 352 haikua od 158 autora. - Na natječaj za Haiku zbornik pristiglo je ukupno 820 haikua tako da je uredništvu kojeg su činili Boris Nazansky i Alemka Zorman pripao težak zadatak – pročitati i odabrati one koji će uči u zbornik. Haiku su pristigli iz Hrvatske, Srbije, Slovenije, Bosne i Hercegovine, Sjedinjenih Američkih Država, Bugarske, Crne Gore, Sjeverne Makedonije, Mađarske, Grčke, Kanade, Poljske, Rumunjske, Bangladeša, Italije, Kine i Rusije. - kazao je Branko Dijanošić, ravnatelj Centra za kulturu i informiranje 'D. Novak' koji je predstavio zbornik.

Po završetku uvodnog djela uslijedilo je čitanje haikua od strane prisutnih autora.

Nagrada 'Afrodita' Tradicionalno, na haiku susretima uručene su i nagrade za najbolje erotske haikue koje dodjeljuje Mirko Varga. Prvu nagradu osvojila je Štefanija Ludvig, drugu Krzysztof Kokot iz Poljske, dok treću nagradu dijele Zlata Bogović, Zrinka Supek-Andrijević i Sanja Kefelja.

Zbornik 'Gavran'

Blaženka Oreč i Branko Dijanošić

Subotnjim okupljanjem nastavljena je tradicija održavanja ludbreških haiku susreta čiji je utemeljitelj bio Zdenko Oreč (Gavran) koji nas je napustio prošle godine. Upravo je njemu u čast, osim spomenutog tradicionalnog 'Haiku zbornika' otisnut i zbornika radova 'Gavran'.

- Riječ je o haikuima na temu gavran koji su pristigli iz Hrvatske, Sjedinjenih Američkih Država, Indije, Poljske, Srbije, Slovenije, Bosne i Hercegovine, Rumunjske, Rusije, Velike Bri-

Bra

30. lipnja 2021.

9

SUSRET

a održavanja ludbreških haiku susreta

u mjesecu bio je domaćin 24. Haiku susreta koji je u dvorcu Batthyany okupio zaljubljenike u japanski trostih.

anko Dijanošić, ravnatelj Centra za kulturu i informiranje 'D. Novak'

tanije, Crne Gore, Ukrajine, Australije, Belgije, Francuske, Indonezije, Kanade, Mađarske, Alžira, Bjelorusije, Bugarske, Grčke, Irske, Japana, Južnoafričke Republike, Kenije, Malezije, Nigerije, Nizozemske, Njemačke, Sjeverne Makedonije, Svete Lucije i Švicarske. Drago mi je da smo s prvim pokušajem uspjeli okupiti ovoliko autora iz svih dijelova svijeta i s time planiramo nastaviti i idućih godina. - poručio je Branko Dijanošić.

Ždral U sklopu japanskog vrta na Otoku mladosti postavljena je i skulptura ždrala za koju je zaslužan Dragutin Gerić.

Pristigle haikue ocjenjivali su istaknuti hrvatski pjesnici haikua Enes Kišević i Dejan Pavlinović. Prva nagrada otišla je Simonu Hansonu u Australiju, druga Cezaru Florinu Ciobicău u Rumunjsku, a treća Michaelu Dudleyu u Kanadu koji se potrudio snimiti jedan kratki videozapis - Radi se o putem kojeg se origami ždralu koji obratio sudiosimbolizira dobre ženicima ovogolje. Kada me gradonačelnik dišnjeg haiku zamolio da napravim origami susreta. za ovaj japanski vrt odmah sam

znao da će to biti ždral. Kada smo

Napomerazmišljali o materijalu zaključili nimo i kako smo da je inox najbolji i najpraksu sudionici tičniji. Moj bratić Miljenko Gerić osim u japannapravio je tehničke nacrte, a skoj poeziji jedan majstor iz Međimurja imali prilike užiradio je zavarivanje vati i u prigodnoj dijelova. maloj izložbi bonsai drvca koju je upriličila ludbreška Bonsai udruga 'Sjeverozapad'.

Po završetku druženja u dvorcu Batthyany okupljeni su se zaputili prema Otoku mladosti na kojem se uređuje japanski vrt.

Jedna od sastavnica vrta je i spomen ploča u čast Zdenku Oreču koju je zajedno s ravnateljem Centra za kulturu i informiranje 'D. Novak' prisutnima predstavila i kćer Zdenka Oreča, Blaženka Oreč.

Dragutin Gerić

10

KULTURA

30. lipnja 2021.

Zdenka Čavić 'zaprprila' je kaj Proteklog petka u svečanoj dvorani dvorca Batthyany održano je predstavljanje zbirke poezije 'Zaprpreni kaj' autorice Zdenke Čavić, Koprivničanke dobro poznate ludbreškoj publici upravo zahvaljujući suradnji s našom knjižnicom.

Njenu četvrtu knjigu poezije 'Zaprpreni kaj' objavio je varaždinski ogranak Matice hrvatske u kojem ističu kako je zbirka slojevita poezija o običajima življenja u sjeverozapadnoj Hrvatskoj – kajkavskom kraju, koji obiluje pošalicama, ironijom, a ponekad i rugalicama za način života i pogleda na život kajkavaca nekad i sad.

- Ova zbirka ima dodatnu važnost jer je pisana na kajkavskom narječju i na neki način nam otkriva svijet koji polako nestaje, svijet nekih prošlih vremena. Običaji se mijenjaju, puno njih se i zaboravlja, no u zbirci su kroz tri poglavlja Srebrenjaki, Nori cajti, Skradnja vura oni ipak na neki način zabilježeni i spašeni. - poručio je Stjepan Stjepić, ravnatelj Gradske knjižnice i čitaonice 'Mladen Kerstner'.

Predstavljanju zbirke u Ludbregu prisustvovala je i sama autorica.

- Ludbregu se ja uvijek vraćam i neizmjerno ga volim. Kada se spremam ići u Ludbreg osjećam se kao da idem na kraj svijeta. Neizmjerno sam sretna jer je tu meni zaista lijepo, tu su moji prijatelji koje me razumiju i koje ja razumijem, bez njih bi moj život bio siromašniji. - poručila je Zdenka čija vječna inspiracija dolazi iz samog života. Najviše voli pisati o snažnim emocijama ili stanju koje smatra intrigantnim i poželjnim za izražavanje.

U ovu zbirku poezije uvrstila je 76 pjesama i svaka od njih je svijet za sebe. Svijet u koji Zdenka odlazi nakon dana ispunjenog obavezama.

- Uvijek sam se i u najtežim situacijama i problemima radovala pisanju koje me 'čekalo' na kraju dana. To je period, obično večer ili noć, u kojem ja ulazim u maštu i dosege koji meni zaista život znače. Jednostavno se isključim iz svakodnevice i prepustim se. Ulaskom u taj svijet duha sve materijalno blijedi, blijede svi problemi i sve teškoće koje imaš i naprosto se puniš energijom koja ti daje snage za dalje. - objašnjava Zdenka Čavić.

Ovu večer poezije u organizaciji Gradske knjižnice vodila je Edita Kutnjak Zlatar, dodatno su je 'začinili' čitači Snježana Hranić, Đurđa Kokanović, Ksenija Mihin i Aleksandar Horvat koji su interpretirali autoričine stihove, a za još dojmljiviji utisak pobrinuo se glazbeni gost Zoran Crnčić.

Aleksandar Horvat dobitnik plakete za dijalektalno pjesništvo

Naš Ludbrežanin Aleksandar Horvat dobitnik je Plakete „MIHOVIL PAVLEK MIŠKINA“ za dijalektalno pjesništvo i to za pjesmu Čovek znutra: Kuraža; Ljubav; Sreča, Strah, Žalost. Nagrada je to koju dodjeljuje Hrvatski sabor kulture – krovna organizacija hrvat-

skog kulturno-umjetničkog amaterizma u sklopu Susreta hrvatskih zavičajnih književnika. Ovogodišnji 40. po redu susret održan je online, ali to nije umanjilo bogatstvo i interaktivnost programa. U program su se uključili članovi Povjerenstva (dr. sc. Dubravka

Crnojević-Carić te književnici Miroslav Mićanović i Ivan Babić) s osvrtima na natječaj i rezultate književnog natječaja 2021., proglašenje dobitnika plaketa, pohvalnica i priznanja, interpretacije odabranih autora, a svojim interpretacijama posebnu čar nekima od odabranih radova zavičajnih književnika dao je istaknuti hrvatski glumac Robert Kurbaša. Program je ispred organizatora vodila Martina Brumen.

-Svaku nagradu vrednujem kao putokaz, jer nagrade i priznanja se dobivaju usput, a ne na kraju puta. Za mene je nagrada u funkciji osobnog postignuća ili napretka, a ne shvaćam je kao pobjedu nad drugima. Pjesništvo nije nadmetanje. U svom razvoju treba uvijek težiti boljem, a svaka ovakva nagrada je dobrodošla, poput neke vrste potvrde ili svjedodžbe o postignutoj razini. Plaketa “Mihovil Pavlek Miškina” Hrvatskog sabora kulture je jedna najznačajnih nagrada za književni amaterizam u Hrvatskoj, stoga mi je posebno draga, i moram priznati - osobno važna, posebno zato jer se odnosi na dijalektalno pjesništvo. Zahvaljujem HSK, mojim književnim mentorima i svima koji podržavaju moj rad – rekao je Aleksandar Horvat.

Cilj Susreta je poticanje i promicanje kvalitetnog književnog stvaralaštva hrvatskih zavičajnih književnika koji pišu hrvatskim jezikom, poticanje i njegovanje svih hrvatskih narječja, afirmacija zavičajnih književnika i njihovih djela, obogaćivanje hrvatske pisane baštine i razvoj publike. Najuspješnijim autorima, sukladno odlukama članova Povjerenstva, dodijeljene su Plakete za književno stvaralaštvo, a posebnu vrijednost imaju dodijeljene plakete mladim autorima (15-29 godina).

Književnik Ivan Babić o ludbreškom pjesniku „Ludbreški kajkavski idiom, posredstvom književnoga dara Aleksandra Horvata, dobio je lijepu poetsku vinjetu koja sada ukrašava šaroliku hrvatsku jezičnu lepezu i tako pomaže da se ona očuva u ovome svijetu, kojemu je središte, prema legendi, upravo silno simpatični Ludbreg. A središte svake ljudske osobe jest njegova nutrina, prostor u kojemu se svi pronalazimo i(li) gubimo, u kojemu se odražava vanjski svijet, u kojemu sve na neki način postoji i ne postoji, prostor u kojemu žive naše želje, mašta, frustracije, naše tajne,

koje djelomice prepoznajemo u nekim osnovnim, neopipljivim, ali istodobno najvidljivijim, emocionalnim stanjima i konstantama kao što su: Strah, Sreča, Ljubav, Žalost i Kuraža.

Pjesnik Aleksandar Horvat opjevava upravo tu fluidnost naših osjećaja, njihovu ćudljivost, prevrtljivost, njihovu dvostrukost, višestrukost, njihovo preplitanje i uslovljavanje, ali i činjenicu da su upravo oni ono nešto od čega smo najviše izgrađeni kao ljudska bića.

Na pitanje - kako i zašto su oni baš takvi? - lirski subjekt indirektno odgovara: „Ljudska je duša po pri rodi plaha kak matulj” (Kuraža). Zato nam se događaju neshvatljive ili naizgled nelogične situacije: snažni smo kad smo slabi, kad volimo kao da smo ludi ili bolesni, suze ronimo i kad smo sretni i kad smo žalosni, hrabri smo, ne kad se ne bojimo, već kad smo puni straha i idemo dalje ...

Svojevrsnom hrabrošću i snažnim iskorakom iz kvalitativne prosječnosti nazvao bih i ovaj splet od 5 soneta, unikatan jedanaesterački stih s naizmjeničnom (istom) solidnom rimom u oba katrena (abab abab cdc dcd) u kojemu se može istodobno uživati u poetskoj domišljatosti i ljepoti, kao i u mozaiku od vrlo korisnih krpica mudrosti ljudskoga duha.”

30. lipnja 2021.

KULTURA

11

Ludbreg ugostio izložbu donjodubravske Ruskinje Larise Golec Program 'Ludbreg petkom' za Ludbrežane i sve zainteresirane pripremio je izložbu akvarela autorice Larise Golec.

Larisa Golec (Kukartseva) rođena je 1973. godine u gradu Krasnojarsk u Ruskoj Federaciji. U rodnom gradu završila je osnovnu školu i pohađala fakultet strojarstva i tehnologije. U Hrvatskoj živi od 1994. godine, gdje radi i počinje slikati. Slikanjem i modeliranjem bavila se tijekom cijelog školovanje. Slikarstvo ju je posebno ispunjavalo, te je nakon rada s različitim tehnikama slikarstva počelo njeno pravo slikarsko stvaralaštvo.

U Hrvatskoj je završila dvije godine aktivnog tečaja slikanja u Koprivnici, pod mentorskim vodstvom Ivana Lovrekovića.

Uz mnogo prezentiranja na različitim događajima i mjestima, prvu samostalnu izložbu imala je 7.11.2012. godine u galeriji Kristofora Stankovića (Zagrebačka gradska skupština) uz podršku predstavnice ruske nacionalne manjine.

Aktivna je u sjeverozapadnoj Hrvatskoj gdje se 2010. godine uključuje u rad Likovne udruge donjeg Međimurja, a dvije godine poslije u Likovnu Udrugu Varaždin (LUV). Postoji podulji

spisak njenih samostalnih i skupnih izložbi, a one su posljedica stalnog likovnog usavršavanja.

I sama uči i podučava zainteresirane pa od 2018. godine vodi tečaj akvarela u gradu Prelogu.

Većina njenih slikarskih radova nalazi se u privatnim kolekcijama u Hrvatskoj, inozemstvu i u privatnoj zbirci.

Izložba 'A kvarelne priče' koja je izložena u izložbenom prostoru dvorca Batthyany posvećena je autoričinim putovanjima. - To su slike mjesta koje sam posjetila kada je to još bilo moguće, dakle 2019. i 2020. godine. Ima nešto Italije, Francuske, Rusije, ali i Hrvatske. Zahvaljujem Centru za kulturu i informiranje Ludbreg na još jednoj prilici da ovdje izlažem. Nadam se da će ih biti još. - kazala je Larisa, a zadovoljstvo zbog ponovnog susreta iskazao je i ravnatelj Centra za kulturu i informiranje 'D. Novak', Branko Dijanošić.

- Drago mi je da smo ponovno ugostili našu Larisu. Slobodno kažem našu jer je ovo njena druga izložba u sklopu programa 'Ludbreg petkom'. Njeni akvarel malo su drugačiji od onih na koje smo naviknuti, stoga je uvijek gušt razgledavati ovakvu izložbu. - poručio je.

Konjska zaprega na ulicama Ludbrega Ako ste se u ponedjeljak oko 13 sati sati našli na potezu Ulica Ljudevita Gaja – Ulica Ivana Gundulića mogli ste vidjeti neobičan i sada već pomalo zaboravljen prizor – konjsku zapregu.

Naime, Centar za kulturu i informiranje 'D. Novak' od obitelji Vađon (Ljubice i Juraja) na poklon je dobio stara zaprežna kola koja su uz pomoć Mihaela Meseca i njegovih kobila Kule i Rapsodije preseljena u Dedekov dvor gdje će biti dijelom priče o nekadašnjem načinu života.

Početak je to suradnje između Centra za kulturu i informiranje 'D.Novak' i Udruge Žene iz Centra svijeta koja će se nastaviti u vidu osmišljavanja zajedničkog postava Muzeja grada Ludbrega.

Dirnuti pažnjom i iskrenom sućuti povodom smrti naše

MELITE ZLATAR upućujemo najiskreniju zahvalu velečasnom Leonardu Šardiju i našem župnom vikaru Mislavu na riječima ohrabrenja u teškim trenucima.

Zahvalu upućujemo i svim zaposlenicima te roditeljima korisnika Ludbreškog sunca, Gradu Ludbregu i gradonačelniku Dubravku Biliću, Teniskom klubu Ludbreg, našim srodnim udrugama iz Koprivnice, Đurđevca, Križevci, Novog Marofa i Zeline te članovima ludbreških udruga, rodbini i prijateljima i svim dragim ljudima koji su bili uz nas, izrazili riječi utjehe te ju dostojanstveno ispratili na vječni počinak.

Ožalošćena obitelj

12

SPORT

30. lipnja 2021.

Rukometaši pokušali ući u Prvu ligu Za iduću je sezonu Hrvatski rukometni savez odlučio je da najviši rang, Premier liga broji 16 članova. Za razliku od prošle sezone igrat će je i PPD Zagreb i Nexe. Dalo je to prostor i drugim ligama za proširenje, pa tako i onoj Prvoj. Igralo se na tri parketa, a za sjeverni dio Hrvatske kvalifikacije su održane u Sisku. Protivnik Ludbrežana bio je sastav Petrinje koji je ostvario pobjedu od 21-19 i time Ludbrežanima onemogućio ulazak u finale kvalifikacija gdje bi ih čekao kasniji pobjednik i ekipa koja je otišla u viši rang RK Sisak. Utakmica očima prvog trenera Andrije Pišpeka: - Morali smo ipak nešto odigrati ove sezone pa smo se prijavili za kvalifikacije. Utakmica je odigrana u nemogućim uvjetima koji su vladali u dvorani „Brezovica“ u Sisku. Naime, ovaj objekat ima limeni krov, pa se dvorana zagrijala na gotovo 40 Celzijevih stupnjeva. Curio je znoj meni na klupi, onda znate kako je bilo igračima koji su imali dugu stanku u treniranju.

Svima svaka čast da su odvojili vrijeme, odradili više treninga u ludbreškoj dvorani na 35-36 Celzijevih stupnjeva. Što se tiče same utakmice istaknuo bih možda golmana Novotu koji je imao 15 obrana iz igre te čak tri sedmerca. U mjesecu srpnju nećemo trenirati, već ćemo se baviti kadrovskom križaljkom.

Andrija je uz još nekoliko Ludbrežana bio i polaznik tradicionalnog trenerskog seminara koji je održan u Poreču. - Seminar na kojem se obnavljaju trenerske licence je održan nakon dvije godine uz pridržavanje svih epidemioloških mjera. Predavanja je bilo preko video –zidova, bez demonstracija. Nije to to. Iako drago mi je da sam nakon dvije godine sreo prijatelje trenere iz cijele Hrvatske.Neven Jerbić

Mladi hrvatski rukometaši boravili u Ludbregu

Jučer i danas je muška mlađe kadetska rukometna reprezentacija u Ludbregu odigrala dvije prijateljske utakmice s vršnjacima iz Austrije i u oba susreta slavila.

Utakmice su se igrale u školskoj sportskoj dvorani, a šteta je da gledatelji još uvijek ne mogu na tribine jer se radi o izuzetno talentiranoj hrvatskoj generaciji što su dokazale i ove dvije pobjede. U subotu su naši mlađi kadeti pobijedili rezultatom 27:24, a danas su slavili s 29:25.

– Zadovoljni smo s napravljenim ovog tjedna u Ludbregu i s pobjedama. Bilo je tu novih imena i to je uvijek specifično jer je svim tim dečkima san igrati za reprezentaciju pa uvijek ima i malo treme, ali stvarno su svi dobro odradili i pripreme i utakmice, dobro se uklopili i možemo biti zadovoljni – rekao nam je njihov izbornik Matej Mišković.

Inače se radi o reprezentaciji do 17 godina koja je veliki uspjeh ostvarila prošle

Cibona drhtala pred Grafičarom Košarkaši Grafičara, kategorije U – 13 odigrali su još jednu odličnu sezonu usprkos nemogućnosti kvalitetnog treniranja, naravno zbog korona krize. Prvo su u četiri utakmice bili bolji od Vinidije, Međimurje, Bjelovar i Mladost iz Đurđevca.

Izboren je plasman među 16, gdje je u Drnišu pobijeđen domaći Došk, treća ekipa s Juga. Posebno je inspiriran bio Crnković koji je postigao 35 koševa.

Došao je u ponedjeljak 28. lipnja i okršaj protiv Cibone. Ludbrežani su pokazali da su homogeniji, no na kraju su Zagrepčani zahvaljujući širini došli do tijesne pobjede od 80-77.

Vidjela se sad itekako i trenerska ruka Tomice Horvata koji je sve primjetniji na

hrvatskoj košarkaškoj sceni.

Ono na što sada treba pripaziti su udari s boka, odnosno sa Zapada. Naime, varaždinski kočari pokušavaju uhvatiti sve što pliva u moru (odnosno na parketu), pa su bacili oko na niz Ludbrežana. Trener Horvat ih je pitao zašto to radite, a odgovor iz Varaždina je sjajan, tako to treba biti: E, ne treba, drago gospodo. Filip Crnković, Matija Bačani, Niko Pavković, Lino Horvat, Dominik Vrabec, Dominik Povijač samo su neka od imena i prezimena o kojima ćemo još čuti, ludbreški su proizvod i ovdje imaju sve uvjet za rad. Od trenera, dvorane, podrške Uprave. Zaboravite, Ludbreg voli kvalitetnu košarku!

Neven Jerbić

godine na Mediteranskim igrama u Grčkoj gdje su osvojili brončanu medalju iako su igrali u kategoriji kadeta, dakle, protiv starijeg uzrasta. Ovog su tjedna boravili u Ludbregu na kontrolnim pripremama, a sada im svima slijedi odmor od sezone. Što se tiče velikih natjecanja, ova će generacija idućeg ljeta nastupati na Europskom prvenstvu, a moguće je da će i sljedeća okupljanja i pripreme odrađivati upravo u Ludbregu koji polako postaje baza.

– Nismo prvi puta ovdje i iskreno moram reći da smo oduševljeni i ljudima i uslugom i gostoprimstvom ovdje u Ludbregu. Imamo sve uvjete i nadam se da su i oni zadovoljni s nama – rekao je na kraju izbornik Mišković, a mi smo sigurni da će ova reprezentacija izbaciti puno odličnih rukometaša i budućih seniorskih reprezentativaca.

Tekst Ivana Dežić, foto Dražen Vađunec

Ludbreške hrvačice u Bugarskoj Nakon nastupa Ive Gerić u kvalifikacijama za Olimpijske igre, u Bugarskoj smo Sofiji, pozorno pratili nastup Marte i Sandre Besek, članica HK Ludbreg, koje su bile u sastavu ženske reprezentacije Hrvatske na kadetskom Europskom hrvačkom prvenstvu. Marta Besek je zauzela osmo mjesto. U prvom je susretu pobijedila predstavnicu Azerbejđana, a u drugom je poražena od Ruskinje. Kako ruska hrvačica u polufinalu nije uspjela svladati mađarsku hrvačicu, Marta nije dobila prigodu za repesaž. Sandra Besek je poražena u prvom kolu od Francuskinje te je zauzela 16. mjesto.

U ekipnom je plasmanu Hrvatska reprezentacija zauzela 12. mjesto. N.J.

SPORT

30. lipnja 2021.

13

Za oboljele od cistične fibroze 29 sati se penjao na Ivančicu

K ristijan Janušić odradio E veresting Ovaj ekstremni sportaš objasnio je i koncept spavanja od pet minuta što je dovoljno za resetiranje tijela Kristijan Janušić iz Vinograda Ludbreških nedavno je ostvario hvale vrijedan rezultat kada je odradio Everesting na Ivančicu. Koncept Everestinga je vrlo jednostavan: na istom usponu potrebno je u jednoj cjelovitoj aktivnosti bez odmora i spavanja popeti se i spustiti u ponavljanjima sve dok se ne skupi ukupno 8848m visine što je jednako najvišem vrhu svijeta, Mount Everestu. Može biti biciklom ili na nogama što se nazova 'Run Everesting'. Kristijan je odradio upravo 'Run Everesting' te se na Ivančicu popeo 14 puta i skupio ukupno preko 8848m vertikalne visine i 79 km dužine za 29 sati. Povod svemu bila je kampanja 'Kaftrio udah života' koja se provodi s ciljem stavljanja lijekova proizvođača Vertex Pharamceuticals na listu Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje koji je potreban oboljelima od cistične fibroze.

Oboljeli od cistične fibroze u Hrvatskoj umiru kao mlade osobe, prvenstveno zbog zatajenja pluća uslijed nedostatka adekvatnih terapija.

– Za ovo sam saznao slučajno preko poznanice s Facebooka, a kako sam već duže htio odraditi Everesting, onda se sve nekako poklopilo. Odradio sam 14 i jednu trećinu uspona na Ivančicu, a na 9. i 10. usponu mi se pridružio kolega Igor Golec i ta dva uspona imao sam osjećaj kao da smo letili gore tako da puno hvala njemu, ali i BSV Ludbreg i Vujec running team-u na bodrenju i mentalnoj podršci koja stvarno puno znači i bez tih ljudi bilo bi puno teže. To je naš zajednički uspjeh – rekao je Kristijan.

Kristijan je na Ivančicu krenuo u subotu popodne i bio gotov u nedjelju navečer, a kaže kako je jako bitna logistika i da je sve stalno spremno. Ispričao je i kako ga je u nedjelju primila jaka kiša koja je krenula 12 sati kasnije od najavljenog.

„Brevet” od 1200 kilometara za 92 sata 2016. godine, od brdskog trčanja najduže je bilo 70 kilometara ove godine,a kao pripreme za Everesting radio sam specifične treninge na Ivančici i zajedno s Everestingom izbrojao sam 47 uspona na vrh također ove godine. Fizička priprema i nije toliki problem jer kao 'homosapiens' imamo savršene mehanizme, a za kretanje smo stvoreni. Ključan je mentalni aspekt kod takvih ekstremnih poduhvata, a najveće zadovoljstvo i osjećaj uspjeha dolazi nakon što se tokom najtežih kriza i usprkos svim zaprekama i problemima uspijemo motivirati te se ne predajemo i nastavljamo dalje pa mislim da je to najčešći razlog zašto ja i ljudi slični meni to rade. Svaki ultramaraton je kao jedan proživljeni život – pojasnio je Kristijan.

Za kraj nam je pojasnio i koncept power sleepinga koji ekstremni sportaši često koriste tijekom napora, a radi se o pet ili deset minutnom spavanju usred dugotrajnog napora nakon kojeg tijelo doživi kao neki „reset” te je osvježeno spremno za nastavak.

– Taman kad sam ostavio svu kišnu opremu na pola uspona je krenulo lijevati i morao sam ubrzati tempo kako ne bi došlo do podhlađenja, a teren je bio katastrofa, posebno kod spuštanja. Trebalo je biti fokusiran na svaki korak i kretati se brzo tako da je bilo dosta ozbiljno. Osim toga, zaboravio sam kabel za mobitel što mi je bio najveći problem od samog početka i na kraju mi je pomogao neki par koji sam sreo usput, tražili su kabel po cijelom Ivancu, kupili ga i dovezli gore, a na kraju nemam kontakt da im se još jednom zahvalim, ali eto stvarno ima dobrih ljudi – prepričao je Kristijan i dodao kako je morao snimiti podatke kretanja aplikacijom na mobitelu kako bi ga prijavio na stranicu 'Everesting hall of fame'

koja provjerava ispravnost te bilježi takve projekte u cijelom svijetu.

Idući cilj je dvostruki Everesting kojeg je u Hrvatskoj do sada službeno uspjelo završiti tek dvoje ljudi, a ovaj 35- godišnjak se osim planinarenjem bavi i biciklizmom i trail trčanjem.

Sport je zavolio prije 20-ak godina kao rekreativac u teretani da bi šest godina natjecateljski trenirao savate boks, a onda krenuo na brdski biciklizam, nešto triatlona, cestovne biciklističke jednoetapne ultramaratone te na kraju dugoprugaško brdsko trčanje.

– Najduži biciklistički jednoetapni ultramaraton koji sam uspješno završio je

– Fascinantno je kako to funkcionira. Važno je mentalno pripremiti se na taj trenutak ako za to imamo prilike jer ponekad kriza i trenutak kada više ništa ne ide kako treba dolazi naglo i neočekivano. Meni je recimo na stazi od 500-600 kilometara najčešće bilo dovoljno oko pet minuta spavanja. Ako se koristi previše kofeina onda zna biti problem zaspati, a i općenito je teško tijelo smiriti i zato postoje mentalne taktike. Zatvore se oči i koristiš neku vrsti meditacije npr. prolaziš mislima kroz tijelo kao skenerom, isključiš tok uobičajenih misli i jednostavno se ugasiš na nekoliko minuta – otkrio je Kristijan za kraj.

Ivana Dežić

14

SPORT

30. lipnja 2021.

Zadrugar prvak, Poljanec pri vrhu, Plitvica u sigurnim vodama Iako bez gledatelja, prvenstva u trima županijskim ligama nisu bila nezanimljiva. Dapače, koroni usprkos, igrao se zanimljiv i kvalitetan nogomet. Najkvalitetniji nogomet igrala je ekipa Zadrugara koja je pet kola prije završetka prvenstva osvojila naslov prvaka 2. županijske nogometne lige. Popularni kauboji već su u jesenskom dijelu zasjeli na vrh prvenstvene ljestvice s kojeg nisu silazili sve do kraja prvenstva. Čak štoviše ekipa trenera Jurice Vručine dolaskom njegovog brata Bojana i Daria Struškog u proljetnom dijelu prvenstva nije imala protivnika koji bi ozbiljnije mogao ugroziti ciljeve Zadrugara.

-Mi smo bili svjesni svoje snage, ali smo svakoj utakmici pristupali maksimalno ozbiljno.

Bojan je najbolji strijelac lige, u mnogim utakmicama je postigao tri pa čak i više golova. Neke protivnike pobijedili smo s dvocifrenim rezultatom, a sedam kola prije kraja Luka Gerić postigao je i naš stoti gol u prvenstvu. Iako, smo mjesec dana prije završetka prvenstva osigurali naslov prvaka sve utakmice do kraja ćemo odigrati ozbiljno i na taj način pružiti našim navijačima još dosta razloga za veselje. Želim se zahvaliti svim igračima koji su nastupali tijekom duge sezone u kojoj je trebalo odigrati 30 prvenstvenih kola kao i navijačima koji su nas pratili čak i onda kada je to bilo nemoguće – rekao je Jurica Vručina, trener Zadrugara.

NK Podravina Dražen Crnković postao je predsjednik NK Podravina prije otprilike pola godine. Kao glavne ciljeve kluba istaknuo je plasman u Ligu za prvaka III. HNL te igranje u finalu Županijskog kupa. Ciljevi su ostvareni. - Da, ciljevi su ostvareni, no želje za osvajanjem Županijskog kupa nije iako smo bili nominalni favorit. Nakon Varteksa dočekali smo Bednju iz Beletinca, jednu od najkvalitetnijih ekipa u županiji, koja nas je u jednoj fer i korektnoj utakmici pobijedila.

Velika je žal da u jednom pravom spektaklu kojem je svjedočio veliki broj navijača nismo uspjeli

Navijači su se zaželjeli dobrog nogometa pa je svojevrsno popuštanje mjera rezultiralo velikom brojem ljudi na stadionima koji su utakmice promatrali 'iza trake'. Navijači Zadrugara bili su najbrojniji, golove i pobjede slavili bi bacanjem trenera Vručine u zrak pa čak i bakljama. Pošto se danas ništa ne može sakriti jer se sve utakmice snimaju, Zadrugar je platio par kazni za baklje, ali to je cijena veselju koje je razumljivo jer par godina navijači Zadrugara nisu se imali čemu veseliti.

Osim navijača Zadrugara razloga za zadovoljstvo imaju i navijači Mladosti iz Sigeca koja drži drugo mjesto na prvenstvenoj ljestvici. Mladostaši su bili u rezultatskom naletu baš kada je korona prekinula natjecanje, zatim su zaredali nekoliko kikseva od kojih je najveći bio domaći poraz od Podravac-Kitra. No, nakon te utakmice Mladost je nanizala sve pobjede kako kod kuće tako i u gostima i već 'vrti' planove za osvajanje naslova u sljedećoj sezoni. Prvenstvo u 2. županijskoj ligi Varaždin završava 11. srpnja.

Puno navijača pohodi i utakmice Poljanca koji će po svemu sudeći opet osvojiti drugo mjesto na prvenstvenoj ljestvici 3. županijske lige Skupina Ludbreg.

Poljančani su čekali kiks lidera Lunjkovca kojeg nisu dočekali jer su Lunjkovčani uspješno prošli Bukovčan 27 u gostima iako su gubili 2:0. Poljanec se ove sezone nalazio u potpuno istoj situaciji kao i prošle godine kada je

dugo vremena držao prvo mjesto na tablici, a onda pri kraju prvenstva posustao i naslov prvaka prepustio Poletu iz Martijanca.

Ove sezone čak su se četiri ekipe izmjenjivale u vodstvu. Najprije je na vrhu bio Karlovec, zatim Struga-Rovokop, a pri kraju prvenstva vodećem dvojcu približio se i Bukovčan 27 iz Malog Bukovca. Ekipu Poljanca u borbi za prvo mjesto vodi trener Zoran Ivančok koji je ostvario i svoju najveću trenersku pobjedu od 6:0 protiv direktnog konkurenta za vrh Struge-Rovokop. No, već u sljedećem kolu Poljanec je neočekivano kiksao u Kapeli Podravskoj izgubivši od Poljoprivrednika rezultatom 2:1. Prvenstvo u 3. županijskoj ligi Skupina Ludbreg završava 11. srpnja. Što se 1. županijske lige tiče Plitvica iz Selnika već duže vremena plovi u mirnim vodama i drži sredinu prvenstvene ljestvice pa će se u prvom županijskom razredu natjecati i sljedeće sezone. Ekipa je pomlađena dečkima iz vlastitih redova jer je nakon promjena u rukovodstvu kluba napuštena praksa plaćanja igrača koji su nerijetko bili čak iz udaljenog zagrebačkog područja. Novoizabrani predsjednik Plitvice Stanko Detelj i klupska uprava povjerenje su imali u treneru Mariu Ružiću koji je ekipu vodio tijekom cijelog proljeća.

Prvenstvo u 1. županijskoj ligi Varaždin završava 4. srpnja.

(D. Vađunec)

Ciljevi ostvareni, želja neispunjena doći do kraja. Organizacija je bila, to svi priznaju, na visokoj razini i nakon više godina nogomet se vratio u Ludbreg - istaknuo je Crnković.

Kako ocjenjujete sezonu u kojoj je zauzeto peto mjesto?

- Sezona je uspješna, kao što sam rekao vratili smo nogomet u naš grad. Na trenutke smo igrali ozbiljno dobro, na trenutke to nije bilo na tom nivou. Osciliralo se, ipak se ekipa stvara kroz neko duže razdoblje. Igrači su dali što su imali, a kako izvući maksimum od njih to je još enigma, na tome treba raditi.Upravo tako, to je mala umjet-

nost, iz svakog izvući najbolje što ima i to uklopiti u ekipu. Ovogodišnje natjecanje u Trećoj ligi bilo je na visokoj razini.

- Tako je. Do sada mislim da je bilo najjače. Malo ekipa, sve dobro ili vrlo dobro igrački posložene, igrao se vrlo kvalitetan nogomet.Iduća sezona je posljednja u kojoj će se Liga igrati u tom formatu, od sezone 2022/2023 igrat će se Jedinstvena Treća liga, što je novi izazov.

- Održat ćemo sastanak s članovima Izvršnog odbora i sagledati situaciju, vidjeti koje su želje i mogućnosti. Stavit ću

akcent i na Školu nogometa koja se mora podići na višu razinu.

Trebamo više domaćih igrača, no i oni trebaju znati da ako želiš postati igrač u ovom rangu natjecanja da možeš samo kroz težak rad i odricanje. Tko želi proći kroz takav režim dobro je došao. Mi ćemo klubovima našeg kraja uputiti dopis ako imaju zainteresiranih klinaca da nam ih pošalju.I na kraju zahvale.

-Htio bih zahvaliti svim sponzorima, ŽNS-u, HNS-u, da su nam pomogli vratiti dobar nogomet u Ludbreg. Zahvale idu svim klupskim djelatnicima,

navijačima, igračima svih kategorija, posebno smo zadovoljni da je ekipa U-15 osvojila naslov Središta. Nadam se da će uskoro netko od njih igrati i trećeligaške utakmice. I za kraj posebna zahvala veteranima koji su se u ovo kratko vrijeme vratili na stadion i pomažu u organizaciji utakmica - dovršio je direktor tvrtke Ducati komponenti i predsjednik ludbreškog nogometnog trećeligaša Dražen Crnković.

Ludbreg voli ozbiljan sport, ima pravo na njega. Jer, za nešto se mora živjeti...

Neven Jerbić

S SP PO OR RT T

30. lipnja 2021.

15

Ekipa ŠRD Ludbreg ulovila uvjerljivo najviše Tijekom drugog lipanjskog vikenda na jezeru Otok na Otoku mladosti održano je Prvo kolo županijske šaranske lige. Na ovom sportskom ribolovnom natjecanju sudjelovalo je sedam ekipa: CT Vinica, CT Ivanec, CT Sračinec, CT Cestica, CT Azzurro, CT Trakošćan i CT Ludbreg. Organizator natjecanja bilo je Športsko ribolovno društvo Ludbreg, a ulov su vagali suci Mišel Loparić i Kristijan Novak.

-Županijska šaranska liga sastoji se od tri kola nakon kojih dvije najuspješnije ekipe imaju mogućnost natjecanja na prvenstvu Hrvatske kao predstavnici Varaždinske županije. Drugo kolo održava se u Ivancu, a treće u Vinici. Prema pravilniku Hrvatskog športskog ribolovnog saveza trajanje županijskog natjecanja mora biti najmanje 48 sati pa je natjecanje započelo u petak u 14 sati, a završava u nedjelju u 14 sati.

Važu se samo primjerci šarana i amura veći od 1500 grama – rekao je Mišel Loparić, jedan od glavnih sudaca.

U subotu oko 14 sati, na polovici natjecanja, u velikom vodstvu bila je Ludbreška ekipa koju su sačinjavali sportski ribolovci Marko Šegović i Marin Šafarek. Oni su se ne tako davno uspješno bavili nogometom, a sada su još bolji u svojoj drugoj sportskoj ljubavi.

-Vrijeme je prekrasno sunčano pa smo skinuli majice i malo izgorjeli na suncu, ali nema veze. Opet lovimo na istom mjestu jer smo već treći put za redom nakon ždrijeba dobili ovu središnju poziciju. Za Uskrs na ovom mjestu riba nije dobro grizla jer je voda bila hladna, ali sad nam ide izvrsno. Nemamo vremena niti se poslikati s ribama jer moramo brzo baciti udicu natrag u vodu i redovito hraniti ribu – rekao je Marko Šegović.

Ludbreška ekipa uspjela je svoje vodstvo zadržati do kraja, a vaga se zaustavila na 182.78 kg. Drugo mjesto zauzela je ekipa Vinice sa 143.97 kg, a treće mjesto pripalo je ekipi Sračinca sa 139.55 kg ulovljene ribe.

(D. Vađunec)

Zadrugar Hrastovsko vs Nova Ves

Bukovčan VB vs Zadrugar

16

ACO PIŠE

30. lipnja 2021.

Pleh naš sagdanji Piše: Aleksandar Horvat Plastika vlada svetom i to je katastrofa!

A negda, dok bi došel v bakinu hižu, teško bi kaj od plastike našel. V ono vreme je pleh bil car, moderni, lefki, lepi, lefko se pral, emajleral se, cinčal, ognja je podnašal.

Nagledavam se po stari kuhnji i vidim puno kuhinjske posode koji smo zabili i spodobu i ime, kak da ju više niko ne treba, posoda od koje je ostal samo spomen na reč “moderno”. Evo, na priliku vajdlin. To smo pobrali od njemačkoga Weitling - velika posoda koja se širi prema vrhu. Veliki, zvonasti, emajlerani, z dve ručke, točno je vlezal v sudoper po dijagonali. To je bila kuhinjska posoda za saku namjenu, za pranje šalate i krumpira ili pranje druge, menše posode. Vajdlini su bili emajlerani, svetili su se kak bistričke fučke. Če bi vajdlin gda komu opal, peklenski je zvonilo, i „scinal” se je - skruhnul mu se ili otpal komad cina iliti emajla. Na tem mestu je onda predi sprhel i dobil luknju. Teško se mogla zamisliti kuhnja v koji nema vajdlina.

Rajngla je bila nižeša od lonca (kajti za lonec vredi ta je višeši nek je široki), vu nji se kojekaj kuhalo. Nekoji i zdelu za šalatu zoveju rajnglom. A i rajnglu smo od Njemcov pobrali, Reindl - ravna niska posoda za kuhanje. Gde su rajngle i lonci moraju dojti i poklopci iliti rigle. Reigel je v njemačkom zasun, zapor, nekaj za zapirati, zariglati, pak je z toga zišlo da se z riglom lonec “zarigla”. Nema toga kaj kajkavci ne budu zmislili. Če je posoda bila menša onda smo jih smanjili na rajnglice i riglice. Emajlerana ili ne, ručke su bile železne, spekel bi se čovek petsto put. V malim rajnglama se je znalo kaj na sitno složiti ili podgreti, safta napraviti i slično, v srednjima se dinstalo i kuhalo, a v onim najvekšim rajnglama se delal pekmez ili su se cvrli cvirki če jih je ne bilo dost za kotel. Imeli smo još jenu zanimljivu emajleranu posodu - duršlag. Ne moram ponavljati da je i to z njemačke prešvercano, Durchschlag - je limena posoda z luknji-

cama za preceđati nekaj. Ja se zmislim dve vrste. Jen duršlag, on menši, je bil kak polovična kugla z ručkom, a po njemu su bile grupe po pet šest rupici. To su nekoji zvali cedilo. A druga vrsta, ono kaj ja mislim da je pravi duršlag, je bila posuda z dve ručke i ravnim dnom kaj se širila prema gore, imela je malo vekše luknje, i z vunjske strane, na dnu, obroča koji je dno malo držal zdignjeno. Se je narafski bilo emajlerano, a prek duršlaga se v glavnem preceđala hrana, na priliku, makaroni, šiškrlini, grincajg i meso z juhe, ili se cedila friško oprana šalata. Denes se se cedi prek nekakve zluknjane plastike.

Dok smo još na kuhanju i pečenju, nebumo pozabili protvana. E, a ovo morti neznate. Protvana smo zmislili od Brotwanne - kalup za peči kruh. Od kak su zmislili ove električne šparhete z rolom, z njima dobiš i ove široke, plitke, črne protvane, idealne za zlevanku, biskvite ili celi breg krumpera, ali v srcu navek ostane on starinski emajlerani z črnim rubom kakov je jedini vlezel v onu malu krušnu peč. Picek na sredinu, a krumpir okolo, negda i mali šaran, ali v sakem slučaju kolači i grickalice, zdigani kolač na dva rede, i naravski - domači kruh. Če v hiži nema protvana to je kak da nema niti vajdlina. Bokčija.

A nesmo još zgotovili z plehovjem.

Ima jen lonec kojega se navek zmislim, vešlonec. Veliki sivi, navek se z njega nekaj parilo i smrdelo, a po komandi sam moral od beš lonca kružiti na tri metre.

A kaj je bilo? Vu tem loncu se je beli veš skuhaval. Vu vodu bi se del drveni pepel i z toga se skuhala jaka lužina (iliti “lug”, predi nek su počeli sopuni i praški). Kak je z zmazane vode nekaj moglo ziti vun čisto, ne znam, ali je baka navek od toga lonca tirala fkraj, jer če mi “lug” čvapne kožu mi poje, ili mi oko skuri ili me celoga sfuri če se prehiti na mene. Zato sam kak dečec zaobilazil veš lonca čak i praznoga.

A bilo je i dosta plehovja v kojemu se nikaj ne kuhalo. Cedila (od cediti), ribeži (od ribati), točiri (od točiti), šefle ili šeflje (od njem. Schöpflöffel, ali je leže za zgovoriti). Ali to su ne posode nego “pomočna oprema” kak i bešteki ili escajgi (Besteck i Esszeug, isto značiju - opribor za jelo). Ali to ne znači da v

pomočni opremi nema i posodi. Kak da ne. Evo, na priliku vaštruk. Plehnato korito za pranje - Waschtrog. Vaštruk je v jenem deli zamenil ona stara drvena korita. Bil je plehnati, četvrtasti, z malim dnom i šrego se širil prema gore, a gornji rub mu je bil spigani kaj se ne bi po rokama posekli. Bilo je malih vaštrukeci, a bilo je i velikih. Vu njim se koje kaj velikoga pralo, veš se je razmakal, a najvredneši je bil dok smo se mi deca v njemu šlafurila na sred dvora, v soncem ogreti vodi.

Vaštruk je bil od pocinčanoga pleha, i zdržal je dogo predi nek ga je hrđa pojela.

Onda je postal posoda za mešati smesu, piceke hraniti ili kaj drugoga za kaj ga je ne bilo šteta. Zadnji put sam vaštruka videl pred više od dvajst let. Izumrli su.

Mala zgodna valjkasta posoda, z malo vožešim grlanjkom, riglicom i ručkom služila je za nositi mleko, a retko i za kakvoga gulaša prenbesti težakima na delo. To se je zvalo boket. E, kak zgleda, njemci takvoga kaj nemaju, pak smo boketa fkrali od talijanov najvjerojatnije, od boccette, a to je pre njima flaša, zdela, i još par stvari. Sejeno, v boketu se v glavnem nosilo mleko na mlekaru, to kaj je bil vožeši na grlu i kaj je imel gliboku riglicu je vredilo kaj se mleko ni zlevalo, a ručka je bila fajn, kajti si mogel na governal od biciklina obesiti četiri bokete. Bili su v emaljlirani varijanti, ali i v obični sivi aluminijski. Če neste čuli za lodricu, onda ste v zaostatku. Lodrica je jedna od najstareših posod. V starolatinskomu se to zvalo luter - drvena posoda od jenoga vedra. E tu se još malo bunimo jer jeni mešaju lodricu i banjicu, ali ja bi rekel da je banjica drvena, a lodrica je ona plehnata, emajlerana, “napačna” posoda (doli je širša, a gori vužeša). Za nju je karakteristično da je imela poklopca na pant, a mogla se je zaklenuti z lokotom. Vu nji se čuvala mast, a vu ti masti i meso. Ni čudo da se z lokotom zaklepala. Ja pamtim plavu lodricu, a bilo jih je i temno črlenih.

Jena važna pomočna posoda je bila i kahlica. Kachel je posoda od kamena, pak smo mi od toga napravili kahlu, a onda je zišla i plehnata kahlica, normalno da emajlerana i s jenom ručkom, negda z riglicom, a negda bez, koja je pod postelom smrdela. Kahlica nam je v

pameti još z vremena dok su ljudi šekrete ne imeli v hiži nego na dvoru. A gle, čim smo na takvomu čemu mom se tu pojavi lavor. V njemu su se ljudi hmivali i prali, a zovemo ga po francuskomu lavoir, a oni su to fkrali za latinskoga lavatorium kaj je nikaj drugo nego zahod. Čudni su ti jezični puti. Nebum pisal kak lavor zgledi, ovo je tekst za zvučene ljude.

Dale, imamo jednu igru z vedricom.

V korenju ide ovak: praslavenski i staroslavenski vědro (ruski vedró, poljski wiadro) znači voda. Obična kanta za vaditi vodu ze zdenca. Mi joj tepamo pak govorimo vedrica. Plehnata, pocinčana, navek nas zmisli na zdenu rosnu zdrenčanu vodu. E, a dok sam iskal još jenu starinsku posudu koja je doli vuska, a gori široka, a gornji tub ji je na jeni strani okomito zdigjeni i v sebi ima velku luknju v kori vlezne šaka, i koja služi da se v nju podoji krava, našel sam jedino da se to zove vedro za mleko. Če negdo zna kakvo drugo ime mi sikak nekak dojavite.

Vino ili vodu isto tak moremo natočiti v plehnati emajlirani bokal, vrč, kanticu, kak već komu paše, a vodu samu nalejati vu pocinčani vodir i vu njega deti brusa za kosu brusiti pak ga obesiti na hlačnjak i prijeti se posla. I na kraju, zmislil sam se i pojngve v koji v jesen veselo pečemo kostanja. Čini mi se da ime dohaja od mađarskoga pán - tava. Verzije su pojngva, ponjgva, pajngva, panjgva. Za kupiti ni bilo originala nego se predrla i zluknjala stara tava, rajngla, lonec, vajdlin i vužgi ga blaž. A bez vrtanja je bil dober i stari duršlag. I još bi samo nabrojil črleno đezvicu na bele točkice, kantu za vodu s poklopcom, špric-kantu, plehnate tanjere, lončeke za vodu...

Se posode kaj su se scinale, zdrapale i sprhle čez leta, dobre su još samo za pesmice i priče o njima pisati, za cvetje vu njih posaditi ili, če jako ne puščaju, čučama v njih vodu natočiti. One koje su sačuvane v dobri formi su v muzejima i kolekcijama. A tek tu i tam, i to jako na retkoma, pleh naš sagdanji još navek služi v kakvi tradicijski kuhnji.

(A. Horvat, 6/2021.)

Idući broj novina izlazi 30. srpnja 2021.