Ludbreške novine broj 171 by Centar za kulturu Ludbreg

LIST GRADA LUDBREGA BE SPL AT NI PRIM JER A K

30. srpnja 2021. BROJ 171 / GODINA XVI.

KINO DVORANA

Nova multifunkcionalna dvorana imat će 250 sjedećih mjesta. Prva faza građevinskih radova kreće uskoro...

Str. 3.

RADIO LUDBREG

Prije 55 godine, 26. srpnja 1966. godine, s radom je krenula lokalna radio stanica Ludbreg, danas Radio Ludbreg.

Str. 5.

TURNIR

Str. 11.

AKTIVNO LJETO Prva srpanjska subota iz programa 'Aktivno ljeto u Ludbregu' ponudila je cjelodnevni rekreativno-zabavni program, a koji se nastavlja tijekom srpnja i kolovoza.

Dvadeset i četiri godine Udruga dragovoljaca i veterana Domovinskog rata organizira Memorijalni turnir...

Str. 14.

SARA KOLAK

U Japan je u srijedu, 14. srpnja, na svoje druge Olimpijske igre otputovala aktualna olimpijska prvakinja iz Rija, Ludbrežanka Sara Kolak.

Str. 15.

AKTUALNO

30. lipnja 2021.

PETICA ZA TRANSPARENTNOST Grad Ludbreg i ove je godine ocijenjen najvećom mogućom ocjenom nim stranicama. Također među prvima u Hrvatskoj uveli smo sustav elektroničkog praćenja sjednice i glasovanja čime smo dodatno povećali transparentnost u donošenju odluka – rekao je gradonačelnik Dubravko Bilić. Cilj istraživanja bio je utvrditi objavljuju li sve županije, gradovi i općine svake godine pravovremeno pet ključnih proračunskih dokumenata na svojim mrežnim stranicama. Objava ovih pet ključnih proračunskih dokumenata može se smatrati tek prvim, ali temeljnim korakom prema potpunijoj transparentnosti i participaciji građana, odnosno neophodnim preduvjetom za educiranje građana i njihovo uključivanje u lokalne proračunske procese.

Institut za javne financije predstavio je rezultate sedmog ciklusa istraživanja transparentnosti proračuna svih 576 hrvatskih županija, gradova i općina. Prosječna proračunska transparentnost – mjerena brojem proračunskih dokumenata objavljenih na mrežnim stranicama županija, gradova i općina – iz godine u godinu se popravlja, te u ovom ciklusu iznosi 4,5 od mogućih 5. Grad Ludbreg i ove je godine ocijenjen najvećom mogućom ocjenom. – Zadovoljni smo što i dalje nastavljamo ovaj odličan trend koji dokazuje transparentnost u načinu poslovanja. Sve dokumente vezano uz prijedlog i donošenje proračuna javno objavljujemo na našim mrež-

VIA SAINT MARTIN

Započeli radovi na izgradnji kamp odmorišta U tijeku su radovi na izgradnji kampa u sklopu projekta “Promicanje promocije i razvoja transnacionalnih hodočasničkih ruta povezanih s održivim i kulturnim turizmom”, akronim: VIA SAINT MARTIN, a koji se provodi u okviru programa suradnje Interreg MađarskaHrvatska 2014-2020. Projekt se provodi u partnerstvu s Općinom Zalaszentmárton iz Mađarske. Vrijednost projekta je 350.130,75E, dok je udio Grada Ludbrega 181.590,00E, od čega 85 posto financira EU, a preostali dio Grad Ludbreg. – Usprkos brojnim izazovima koje je pred nas stavila situacija s pandemijom nastavili smo s razvojem turizma. Ovaj projekt spoj je hodočasničkog turizma i outdoora što se pokazala kao odlična kombinacija postojećeg i onoga što turisti u ovom novom normalnom najviše traže, odnosno povezuje održivi i kulturni turizam. Ovaj projekt došao je kao nastavak naše strategije ulaganja u turizam, prije svega u hodočasničke sadržaje – rekao

Nakladnik: CZKI “D. N.“ Ludbreg Glavni urednik: Iva Havaić Sakač Grafički urednici: Miroslav Vađunec, Matea Maltarić Redakcija: Branko Dijanošić, Iva Havaić Sakač, Matea Maltarić, Dražen Vađunec, Neven Jerbić, Željka Namesnik, Ivana Dežić Kontakt: CZKI “D. Novak” Ludbreg, Trg Sv. Trojstva 19 Telefon: 042 / 306 130 Fax: 042 / 306 068 e-mail: ludbreske-novine@czkidn.hr iva.havaic@ludbreg.hr Tisak: Tiskara Zagreb

je gradonačelnik Dubravko Bilić. Opći cilj projekta je razviti i primijeniti inovativni turistički proizvod koji se odnosi na razvoj hodočasničkih turističkih ruta, koji uključuju vjerske spomenike i objekte u prekograničnom području. Specifični ciljevi projekta su: razvoj novih usluga u obliku tematskog turizma kao novootvorene turističke atrakcije; uspostavljanje zajedničke hodočasničke

tematske rute koje će povezati grad Ludbreg i Zalaszentmárton; poboljšanje uvjeta prihvaćanja turista i posjetitelja na tematskoj ruti izgradnjom novih smještajnih jedinica; podrška lokalnim gospodarstvima i održivom turizmu. - Kroz ovaj ćemo projekt izgraditi malo kamp odmorište, a onda slijedi drugi korak kroz drugi projekt, a to je gradnja bazena i veće kamp odmorište.

Uređenje rukometnog igrališta kod Osnovne škole Ludbreg Grad Ludbreg i F–M sport j.d.o.o. sklopili su Ugovor o izvođenju radova na postavi gumene sportske podloge i uređenju školskog igrališta u Ludbregu. Vrijednost radova je 522 tisuće kuna. – Osim što ćemo urediti rukometno igralište kod Osnovne škole Ludbreg u koje nije uloženo već dugi niz godina, oko samog igrališta izgradit će se i mini atletska staza čime ćemo povećati sigurnost učenika u odnosu na dosadašnju lokaciju koja se koristi za trčanje – rekao je gradonačelnik Dubravko Bilić. Završetak radova očekuje se uoči početka nove školske godine 2021./2022.

Tako bismo na ovoj lokaciji u konačnici imali osamdesetak mjesta za kampere. Takav potpuno opremljeni kamp omogućio bi putnicima, turistima kojih je sve više, da se zadrže u Ludbregu nekoliko dana i da iskoriste priliku i razgledaju našu turističku ponudu koja je uistinu raznolika i uključuje sve od svetišta, arheološkog parka, vinskih cesta, cikloturizma, outdoor turizma. - objašnjava

gradonačelnik Dubravko Bilić. Radovi su započeli izgradnjom pristupne ceste koja će omogućiti jednostavniji put do odredišta, a potom će uslijediti i nastavak projekta. -Očekujemo ove godine i dobivanje građevinske dozvole za nastavak kampa i gradnju bazena čime bismo dodatno ovu lokaciju i kamp učinili atraktivnom za naše sugrađane, goste u proputovanju ili turiste koji žele posjetiti baš Ludbreg. dodaje Dubravko Bilić. Projektne aktivnosti koje će se provoditi su: izrada zajedničkog programa za hodočasnički turizam; zajedničke akcije za izgradnju kapaciteta lokalnih dionika o održivom turizmu; organizacija kulturnih događanja; razvoj zajedničkog pametnog rješenja (aplikacije) za promociju nove turističke ponude; uspostavljanje tematske rute i opremanje turističkim sadržajima; poboljšanje usluga smještaja za posjetitelje na lokacijama; testiranje hodočasničkog programa i izviđanje rute.

Sutra cijepljenje u gradskoj dvorani u Ludbregu Iz Zavoda za javno zdravstvo Varaždinske županije obavještavaju da će cijepljenje u Gradskoj sportskoj dvorani u Ludbregu biti u subotu 31. srpnja u vremenu od 8 do 14 sati. Cijepit će se drugom dozom cjepiva Astra Zeneca te prvom

dozom cjepiva Pfizer.

30. lipnja 2021.

AKTUALNO

PRIJE

POSLIJE

PRIJE

POSLIJE

Završila energetska obnova zgrade Centra za kulturu i informiranje Završili su radovi na energetskoj obnovi zgrade Centra za kulturu i informiranje Dragutin Novak’ koji su se provodili u sklopu projekta. Bila je to prva velika obnova nakon više od 60 godina postojanja zgrade. Zgrada je dobila novu toplinsku ovojnicu, novu kotlovnicu, klimatizaciju dvorane i fotonaponsku elektranu.

Podsjetimo, radovi su započeli u srpnju prošle godine, a obuhvaćali su energetsku obnovu i uvođenje obnovljivih izvora energije što je uključivalo obnovu toplinske ovojnice, modernizaciju sustava grijanja i ugradnju mehaničke ventilacije s rekuperacijom, energetsku obnovu elektroinstalacija strojarskih sustava te izgradnju

FN elektrane. Izvođač radova bio je Hidroing d.d. - Nakon više od 60 godina zgrada je konačno doživjela obnovu zahvaljujući kojoj će se smanjiti godišnja potrošnja energije i povećati korištenje obnovljivih izvora energije. Već je sad vidljiva velika ušteda u potrošnji električne energije, jer smo u lipnju proizveli više nego

što smo potrošili. - objašnjava ravnatelj Centra za kulturu i informiranje 'D. Novak', Branko Dijanošić. Ukupna vrijednost projekta je 2.711.003,33 kuna. Dio sredstava za projekt odobren je u sklopu Poziva na dostavu projektnih prijedloga

„Energetska obnova i korištenje obnovljivih izvora energije u zgradama javnog sektora“. Taj udio u konačnici je iznosio 1.309.896,65 kuna dok je preostalih 1.401.828,68 kuna financirano putem kredita. Tome iznosu treba pridodati i vlastita sredstva Centra za dio PDV-a koji se ne priznaje za odbitak, a koji iznosi 159.750,21 kuna.

Uskoro kreću radovi na obnovi ludbreške kino dvorane Centar za kulturu i informiranje 'D. Novak' protekle dvije godine intenzivno radi na obnovi svoje zgrade. Nakon što je projektom energetske obnove obnovljena fasada, moderniziran sustav grijanja, ugrađena mehanička ventilacija s rekuperacijom, obnovljene

elektroinstalacije strojarskih sustava te izgrađena FN elektrana prelazi se na obnovu unutarnjih prostorija. Najveća od njih je svakako kino dvorana čija je prva faza obnove koja uključuje građevinske i obrtničke radove

procijenjena na 1.200.000,00 kuna. - Početkom mjeseca održano javno otvaranje ponuda. Prijavila su se četiri izvođača i u fazi smo bodovanja pristiglih ponuda. - objašnjava ravnatelj Branko Dijanošić i dodaje kako će u drugoj fazi obnove biti

Nova multifunkcionalna dvorana imat će 250 sjedećih mjesta .

raspisane još dvije javne nabave koje će obuhvaćati namještaj za kino dvoranu te audio i vizualnu opremu. Sudeći prema 3D prikazu planiranog novog izgleda, bit će to vrlo moderno uređena multifunkcionalna dvorana u kojoj će se moći održavati razni

kulturno-umjetnički programi, koncerti, kino projekcije, konferencije, seminari, tribine, predavanja i ostali slični sadržaji. Vjerujemo kako će to biti prostor koji će okupljati brojne ludbreške generacije.

DOZNAJEMO

30. lipnja 2021.

Gradsko društvo Crvenog križa Ludbreg

Zaposlene prve četiri osobe u sklopu projekta Zaželi II

U sklopu projekta Zaželi II pod nazivom Pomažimo sebi – pomažimo drugima kojeg provodi Gradsko društvo Crvenog križa Ludbreg zaposlene su prve četiri ženske osobe. Nositelj projekta je Gradsko društvo Crvenog križa Ludbreg, a partneri su Hrvatski zavod za zapošljavanje Područni ured Varaždin i Centar za socijalnu skrb Ludbreg. Trajanje projekta je 18 mjeseci od čega će ukupno 20 žena biti zaposleno 12 mjeseci. Projekt je vrijedan 1.823.540,00 kn i u 100 postotnom je iznosu financiran od strane Europske unije sredstvima Europskog socijalnog fonda. – Kroz projekt zapravo ostvarujemo dva cilja. Prvi je osnaživanje i unaprjeđenje radnog potencijala 20 žena koje spadaju u skupinu teže zapošljivih osoba, niže razine obrazovanja, spadaju u skupinu srednje životne dobi i žive u ruralnom području te su neuspješne u pronalaženju posla. Zbog toga one su društveno izolirane i neaktivne što dugoročno ima za posljedicu različite psihičke i zdravstvene tegobe, te slabu motiviranost za stručno usavršavanje i rad na osobnom razvoju što dodatno otežava pristup tržištu rada. Projektne aktivnosti uključuju obrazovanje 20 žena što omogućuje stjecanje novih znanja i sposobnosti te tako pridonosi povećanju konkurentnosti na tržištu rada i nakon provedbe projekta. Zapošljavanje u okviru projekta osigurat će im socijalnu uključenost, društvenu povezanost, financijsku neovisnost i povećanu razinu motiviranosti za daljnji rad i učenje –

objašnjava Mirjana Jerbić, ravnateljica GDCK Ludbreg. Drugi, specifični cilj projekta pridonosi povećanje kvalitete života 120 krajnjih korisnika starije životne dobi. - Korisnici su osobe starije od 65 godina života koje su ujedno i osobe u nepovoljnom životnom položaju što materijalnom, što zdravstvenom ili osobe s invaliditetom koje žive na teško dostupnim i slabije naseljenim ruralnim mjestima koji nemaju zakonskih obveznika uzdržavanja ili su oni udaljeni i ne mogu im pružiti svakodnevnu njegu stoga su i to naši korisnici projekta Zaželi faza II – kaže Mirjana Jerbić te naglašava da će se kroz projekt nastojati riješiti i problematika socijalne isključenosti i siromaštvo osoba starije životne dobi kojima prijeti institucionaliziranje. – Žene će u 12 mjeseci svoga rada brinuti o 120 korisnika dakle svaka žena brinut će o šestero osoba donoseći im hranu, lijekove, ogrjev, brinuti o higijeni i čistoći prostora u kojem korisnici žive, pomoći im u plaćanju računa i voditi brigu da se lijekovi redovno uzimaju , pomoći im odlazak kod liječnika , u banku ,CZSS, poštu i druge institucije bitne za normalno funkcioniranje ljudi starije životne dobi – zaključuje Mirjana Jerbić. Sadržaj priopćenja isključiva je odgovornost Gradskog društva Crvenog križa Ludbreg.

Jesenski upisni rok

U školama na području Varaždinske županije slobodno stotinjak mjesta Zadovoljstvo upisima u srednje škole Varaždinske godini davali svoj maksimum. Pročelnik dr.sc. Miroslav županije nakon ljetnog roka s indeksom upisa od 107,7% Huđek rekao je kako je 66 posto učenika upisano u pri čemu 7.7% učenika dolazi iz drugih Županija, na četverogodišnje programe, 29 u trogodišnje, a ostali današnjoj su konferenciji za medije izrazili župan Anđelko u dvogodišnje i petogodišnje, dok je prema sektorima Stričak i pročelnik Upravnog odjela za prosvjetu, kulturu najviše upisanih u gimnazijske programe - njih 414. i sport dr.sc. Miroslav Huđek. Župan je naveo kako je ove -Slijede programi sektora strojarstva gdje imamo 236 školske godine od ukupno 1713 učenika, osmi upisanih, zatim elektrotehnike s 180 upisanih razred završilo 1707, od kojih je 1705 upisalo i tako dalje do sektora tekstila i kože te prvi razred srednje škole, dok se u srednje geologije i rudarstva, gdje imamo po 35 ”Bilo je škole na području Varaždinske županije upisanih – rekao je Huđek. Istaknuo potrebno puno više ukupno upisalo 1.837 učenika. je i kako se pri upisu u srednju školu umješnosti, informa- Indeks upisa je 107.7%, što posebna briga vodi o deficitarnim tičkog znanja, vještina i vreznači da nam 7.7% učenika dolazi zanimanjima. mena za pripremanje i odvijanje iz drugih sredina. Apsolutni -Gledajući strukovne programe, nastave na daljinu te za praćenje pobjednik upisa, u odnosu na kod nas se školuje čak 67% limara, rada i komunikaciju s učenicima 2020. godinu, je Srednja Škola 60% tapetara, 32% tokara te 33% i roditeljima. Svi su zbilja daArboretum Opeka Marčan koja je galanterista od ukupnog broja u vali maksimum i vjerujem da ostvarila povećanje broja učenika od Hrvatskoj – pojasnio je pročelnik. nas je ovo iskustvo samo 60 posto. To znači da su naša ulaganja Naveo je i kako je najviše učenica, dodatno osnažilo.” u ovu školu i budući Regionalni od ukupnog broja upisanih, upisano u A. Stričak centar kompetentnosti u poljoprivredi Medicinsku školu Varaždin – njih 81,4%. prepoznata, opravdana i da daju rezultate, -Upisana ženska populacija od 894 ili a uskoro očekujemo i početak radova. I dalje 48,7%, najviše je upisala programe u Gospodarskoj intenzivno vodimo brigu o deficitarnim zanimanjima, školi Varaždin – njih 18% odnosno, 161 učenica, dok ih je oživjeli smo mnoga te smo po broju upisanih u nekima najmanje upisalo Srednju školu Ludbreg (13,1%), u odnosu predvodnici u državi. Sve se to uklapa u novi budući na upisane unutar škole te 1,2% u odnosu na žensku smjer razvoja strukovnog obrazovanja i jednog novog vala populaciju upisanih, ukupno njih 11. Programe u sektoru ulaganja u Županiji, obzirom da ćemo uskoro pokrenuti tekstila i kože najviše upisuju djevojke - njih 88,6%, dok dva strukovna centra iz strojarstva i elektrotehnike – najmanje upisuju programe iz sektora strojarstva – njih pojasnio je. 3%. 29,8% učenica upisalo je gimnazijske programe, Župan je posebno zahvalio svim učenicima, roditeljima, a najmanje njih programe iz sektora elektrotehnike ravnateljima i djelatnicima škola što su i u ovoj izazovnoj te šumarstva, svega 0,7%, odnosno šestero upisanih u

jednom i drugom sektoru – naveo je. S druge strane, najviše učenika, od ukupnog broja upisanih, upisano je u Strojarsku i prometnu školu Varaždin – njih 89,8%. -Upisana muška populacija od 943 ili 51,3% od ukupno upisanih, najviše je upisala programe u Elektrostrojarskoj školi Varaždin - njih 24,1% tj. njih 227. Najmanje učenika upisalo je Medicinsku školu Varaždin (18,6%), u odnosu na upisane unutar škole, te 1,7% u odnosu na mušku populaciju upisanih, ukupno njih 16. Programe u sektoru strojarstva najviše upisuju učenici - njih 97,0%, dok najmanje upisuju programe iz sektora tekstila i koža – njih 11,4% – naveo je pročelnik. Kod Strojarske i prometne škole, Gospodarske škole, Medicinske škole, Prve gimnazije i Druge gimnazije Varaždin popunjena su sva upisna mjesta što znači da nema jesenskih upisnih mjesta te neće biti jesenskog roka.

Čuvajte svoju imovinu, zaključavajte svoje domove!

Dirnuti pažnjom i iskrenom sućuti povodom smrti naše

U razdoblju od 23. do 27. srpnja zabilježeno je nekoliko slučajeva krađe na području Ludbrega. Prvo izvješće Policijske uprave varaždinske navodi kako je u Ulici Petra Zrinskog provaljeno u stan, zatim je u Ulici Petra Krešimira netko upao u obiteljsku kuću, ispreturao stvari i uzeo nakit vrijedan više tisuća kuna. Krađa je počinjena i u Frankopanskoj ulici gdje je također ukraden nakit u vrijednosti 20-ak tisuća

kuna. Slučaj krađe zabilježen je i u Šenoinoj ulici gdje je iz nezaključanog tovarnog prostora teretnog vozila ukradeno više alata. Posljednji zabilježeni slučaj dogodio se u Ulici Petra Zrinskog gdje je ponovno provaljeno u kuću i ponovno je ukraden nakit. Iz Policijske uprave navode kako će nakon istraga koje su u tijeku biti poznato jesu li navedene kriminalne radnje povezane odnosno radi li se o istom počinitelju.

Slobodno stotinjak upisnih mjesta Kod Elektrostrojarske škole ostalo je još jedno slobodno mjesto (grafičar), a kod ostalih škola, čiji osnivač je Varaždinska županija, ukupno je slobodno 100-tinjak upisnih mjesta raspoloživih za jesenski upisni rok. Ukupan broj upisanih razrednih odjela u srednjim školama Varaždinske županije je 102 razredna odjela. Od toga 93 razredna odjela upisale su škole čiji osnivač je Varaždinska županija. Upisi i prijave za Centre izvrsnosti bit će u rujnu 2021. preko digitalnih mreža. Dodajmo i kako su u Srednjoj školi Ludbreg ostala slobodna tri mjesta za zanimanje pomoćnog kuhara i tri slobodna mjesta za zanimanje kuhar.

MELITE ZLATAR POSEBNU ZAHVALU

upućujemo Gradskom društvu Crvenog križa Ludbreg i ravnateljici Mirjani Jerbić te Društvu Crvenog križa Varaždinske županije i ravnatelju Nebojši Buđanovac.

Ožalošćena obitelj

DONOSIMO

30. lipnja 2021.

RADIO LUDBREG PROSLAVIO SVOJ

55. ROĐENDAN

Prije 55 godine, 26. srpnja 1966. godine, u sklopu Narodnog sveučilišta s radom je krenula lokalna radio stanica Ludbreg, danas Radio Ludbreg. Prvi tehničar bio je Milan Molnar, a prva spikerica Justina Novak. U počecima rada emitiralo se preko 70 sati lokalnog programa i zabavne glazbe te se svakodnevno prenosio drugi program Radio Zagreba. U idućih trideset godina radio stanica se postepeno razvijala i postajala vodećim izvorom informiranja pučanstva. Godine 1995. emitirano je 131 400 minuta lokalnog programa vlastite produkcije i 3 650 minuta preuzetog informativnog programa HRT-a. Program radija realizirao se svakodnevno od 12 do 18 sati, a nedjeljom od 9 do 16 sati. Ostalo vrijeme se reemitirao Radio Velika Gorica. Početkom 1996. godine osniva se novo trgovačko društvo koje poduzima sve potrebne radnje oko dobivanja koncesije za radio, čime on izlazi iz Narodnog sveučilišta i počinje samostalno djelovati. Danas Radio Ludbreg dnevno emitira 18,5 sati vlastitoga programa i to u sve dane tjedno, radeći od 5:30 do 24 sati, a nedjeljom od 6 do 22 sata. Struktura programa mu je takva da zadovoljava ili nastoji zadovoljiti, zanimanja cjelokupnog stanovništva. Od svojih prvih početaka pa do danas, njeguje lokalni informativni program koji iz godine u godinu obogaćuje i proširuje. Danas dnevno daje četiri vlastite emisije lokalnih vijesti te prenosi pet informativnih emisija Hrvatskoga

radija. Od lokalnih informativnih emisija posebno je zanimljiva emisija Tjedne novosti koja se već trideset i više godina emitira svake nedjelje u 12 sati i u kojoj se daje tjedni pregled događanja u cijeloj Ludbreškoj regiji,

dijelom u Varaždinskoj županiji i šire. Radio Ludbreg dnevno ima na programu razne aktualne teme, brojne kontakte sa slušateljstvom, zatim pecijalizirane emisije o športu, kućanstvu, gospodarstvu, društvenim i političkim

temama, te velik broj zabavnih emisija. Radio Ludbreg danas se sluša na području cijele Ludbreške regije te dijelom na varaždinskom, međimurskom i koprivničkom području, kao i putem Interneta.

I ove godine radni materijali za osnovnoškolce Grad Ludbreg i ove će godine financirati kupnju radnog materijala za učenike Osnovne škole Ludbreg. Kao i prošlih godina za učenike osnovne škole osigurat će se i bon od 100 kuna kojeg će učenici moći iskoristiti za kupnju školskog pribora u jednoj od ludbreških knjižara. – Grad Ludbreg već godinama pomaže kod nabavke školskih materijala. Svjesni smo značaja obrazovanja i kao jedinica lokalne samouprave želimo biti podrška u tom segmentu. Ovih dana aktivno radimo i na projektu kreiranja Ludbrega kao obrazovnog centra jer naša je želja biti centar izvrsnosti upravo u obrazovanju. Kroz projekt na kojem radimo postali bismo regionalni centar, a baza bi nam bilo STEM područje jer vjerujemo da upravo na taj način našoj djeci možemo omogućiti ravnopravan obrazovni početak – kazao je gradonačelnik Dubravko Bilić.

SA SVIH STRANA

30. lipnja 2021.

18. Decanter World Wine Awards 2021 London

VELIK USPJEH LUDBREŠKIH VINARA Na najprestižnijem svjetskom natjecanju, na 18. Decanter World Wine Awards 2021 u Londonu, vinari iz Varaždinske županije osvojili su 8 srebrnih i 26 brončanih medalja. Rezultati su objavljeni nakon što su ove godine ocijenjena čak 18.093 vina iz 56 država, što je najviše u povijesti ovog događanja. Među njima je bilo 46 vina iz 15 vinarija iz Varaždinske županije. – Čestitam našim vinarima na odličnom uspjehu i osvajanju 34 medalje na najpoznatijoj svjetskoj izložbi vina. Za prestižne nagrade borili su se s najpoznatijim svjetskim vinarima uz financijsku podršku Županije, koja je za kotizacije izdvojila 96.000 kuna. Ovime se još jednom pokazalo da Varaždinska županija ima odlična vina, čija kvaliteta je iz godine u godinu sve bolja. To potvrđuje i podatak da su na ovogodišnjem Decanteru osvojili 12 medalja više u odnosu na prošli godinu. Svima još jednom upućujem čestitke! – istaknuo je župan Anđelko Stričak.

Vina pristigla iz svih dijelova svijeta ocjenjivalo je gotovo 170 sudaca, među kojima 44 vrhunska suca s najvišom mogućom titulom “Master of Wine” i 11 sudaca s titulom “Master Sommelier”. Među nagrađenima su i naši ludbreški vinogradari.

Vinarija Makar (2 bronce):

1. Manzoni – bronca, 87 bodova 2. Muškat žuti – bronca, 86 bodova

Vinarija Stručić (1 srebro i 2 bronce):

1. Pjenušac Blanc de Blancs – broca, 87 bodova 2. Graševina – bronca, 88 bodova 3. Rajnski rizling – srebro, 90 bodova

Vinarija Kirić (2 bronce):

1.Graševina – bronca, 89 bodova 2. Poštenjak Cuvée – bronca, 89 bodova

Razvojnu udrugu Ludbreg posjetili predstavnici Američkog veleposlanstva Povodom uspješno provedenog projekta “Financijska pismenost za mlade” dana 26.07.2021. Razvojnu udrugu Ludbreg posjetili su predstavnici Američkog veleposlanstva u Zagrebu, Elise Sunshine Crane, konzulica i druga tajnica Veleposlanstva te Mislav Sučec iz Ureda za odnose s javnošću. “Financijska pismenost za mlade” projekt je kojim se potiče razvoj financijske pismenosti kod mladih ljudi. Proveden je u protekloj školskoj godini u suradnji sa srednjoškolskim obrazovnim institucijama iz Republike Hrvatske. U okviru ovog projekta organizirani su edukativni satovi po modelu neformalnih metoda učenja na kojima su se srednjoškolcima objasnile i približile teme poput štednje, investicija, kredita, isplate plaća, samozapošljavanja, javnih financija, poreza, bankovnih usluga, korištenja platnih kartica, crowdfundinga i dr. Na taj način potiče se proaktivnost mladih u području financijskog promišljanja i planiranja kako bi aktivno upravljali vlastitim financijama te ih time što bolje pripremili za nastavak školovanja i buduće zaposlenje. S obzirom na pandemijske okolnosti koje su nas pratile tijekom protekle školske godine,

izlaganja su se uglavnom održavala u online formatu. Projektnim aktivnostima bilo je obuhvaćeno više od 500 učenika, a srednje škole koje su sudjelovale u ovom projektu bile su: • Srednja škola Ivanec • Gospodarska škola Varaždin • Glazbena škola Varaždin • Strukovna škola Đurđevac • Katolička gimanzija Virovitica • Srednja škola “Ivan Seljanec” Križevci • III gimnazija Zagreb • Srednja škola Ban Josip Jelačić Zaprešić • Gimnazija Gaudeamus Osijek • Komercijalna i trgovačka škola Bjelovar Projektni materijali i rezultati dostupni su na mrežnim stranicama Razvojne udruge Ludbreg: https://rul.com.hr/projektni-materijali/.

Realizaciju ovog projekta omogućilo je Američko veleposlanstvo u Zagrebu.

UDRUGE

30. lipnja 2021.

Otkazana 'Zlatna žetva'

Udruga Hajdina iz Zbelave Društvo za biološko-dinamičko gospodarenje 'Život' iz Ludbrega 17. srpnja planiralo je uprizoriti žetvene svečanosti na starinski način. Podsjećanje na starinske običaje naših baka i djedova koje su sa srpovima i kosama žnjeli pšenicu, vezali snoplje i slagali stavice trebalo je biti održano na polju u okolici Čukovca. Međutim, dugo najavljivana 'Zlatna žetva' otkazana je zbog kiše koju smo svi željno očekivali. Na-

kon mjesec dana izrazite suše i iznadprosječno visokih temperatura ljudi su konačno mogli odahnuti, a biljke su gotovo u posljednji čas dobile vlagu potrebnu za daljnji rast. Iako je kiša padala noću, a poslije podne je bilo sunčano vrijeme, organizatori su morali otkazati program. -Vlasnici konja i kočija kojima su se sudionici trebali voziti na polje iznenada su otkazali dolazak s objašnjenjem da

kočijama ne mogu po blatnim putevima. Pala sam u teško psihičko stanje pa jednostavno nisam mogla obavijestiti sve goste da se manifestacija otkazuje. Ispričavam se svima koji su došli, a nisu trebali – rekla je Nada Ivanić, predsjednica Društva za biološko-dinamičko gospodarenje 'Život'. Među onima koji su došli u zakazano vrijeme i jedan sat čekali ispred Društvenog doma u Čukovcu bili su i čla-

novi Udruge tradicijske kulture Kućana i Zbelave 'Hajdina'. -Naša udruga broji 40 članova, a ovdje nas je došlo dvanaestero. Rado smo se odazvali na ovu manifestaciju za koju smo se pripremali više tjedana. Imamo originalne narodne nošnje izrazito velike vrijednosti, a sa sobom smo vozili čak i srpove i kose. Trebalo nas je obavijestiti da si ne stvaramo troškove jer samo minibus smo platili 700 kuna. Sretni

smo da ste nas bar vi fotografirali i nadamo se da ćete to negdje objaviti – rekao je Đuro Kobal, dopredsjednik udruge Hajdina. Inače, u ovome preambicioznom projektu poslije uprizorenja žetve u Društvenom domu u Čukovcu trebao je biti održan igrokaz 'Zmutirani puž', a poslije 'rapšicarske večere' bila je planirana i tombola. D. Vađunec

Dvije velike udruge održale godišnje skupštine Na početku mjeseca održane su redovne godišnje skupštine dviju ludbreških udruga koje okupljaju velik broj žena. Radi se o udruzi 'Žene iz Centra svijeta' i udruzi 'Narcisa' koje su na skupštinama predstavile ostvarene aktivnosti i planove te prihvatile financijske izvještaje. Udruga 'Žene iz Centra svijeta'

Udruga 'Narcisa'

Udruga Žene iz centra svijeta tako je fokus u proteklih 12 mjeseci stavila na usavršavanje Bakine hiže i Dedekovog dvora. Obnovljena je kuhinja, uređena komora, alati, stara kuhinja... Organizirane su radionice pod nazivom 'Stari zanati', održano je nekoliko izložbi, a trenutno se može razgledati izložba 'Retro na etno'. Odobren je i vrijedan projekt SolidEU čije se provođenje čeka čim situacija dozvoli. Članice su od kuće stvarale nove suvenire, a u Bakinoj hiži i aplikacije na tkalačkom stanu pa su tako izrađeni prsluci od domaćeg platna.Udruga je otvorila novu web stranicu, a i dalje se pruža pomoć članovima kroz Fond za pomoć teško oboljelima. Uz sve to, treba napomenuti i plaketu Grada Ludbrega kojom su dobile priznanje za 15 godina vrijednog rada. U srpnju i kolovozu planiraju se dječje selske igre i otvaranje parka poljoprivrednih alatki, u rujnu i listopadu selske igre na placu i Tikvijada, a za studeni i prosinac Mali Božić te Božić u bakinoj hiži.

Udruga Narcise je pak unatoč ograničenjima uspjela obilježiti 6. Dan ružičaste vrpce u sklopu kojeg je dvorac Batthyany svijetlio u roza boji, zatim 7. Dan zdrave dojke koji je odrađen u suradnji s Gradom te je održano edukativno predavanje prof. dr. Dragana Korolije dok je za kraj godine pokrenuta akcija darivanja oboljelih članica. U izložbenom prostoru dvorca Batthyany u veljači je otvorena izložba slika i rukotvorina „Kreativnost je moj lijek” autorica Verice Kovač Tayfour, Ruže Novak i Irene Jantol čime je obilježen Dan mimoza, Dan borbe protiv raka i Dan crvenih haljina. Narcise su pokrenule i nordijsko hodanje koje odrađuju tijekom cijele godine, bile su dio Welcome spring festivala, a simbolično je obilježen i Dan narcisa kada su ženama podijeljeni cvjetovi. U daljnjem planu je formiranje grupe za potporu oboljelim članicama, kreativne radionice, tribine i predavanja u sklopu projekta 'Ružičasta akademija' te Dani otvorenih vrata. Ivana Dežić

Obje udruge naglasile su kako je pandemija uvelike utjecala na njihov rad i količinu odrađenih projekata.

ODRED

30. lipnja 2021.

SVEČANOST ZAVJETA

Svečanost je održana na gradskom trgu

Prisustvovali su i roditelji

Druženje sa 'Siriusima' Skupina izviđačkih voditelja Odreda izviđača Ludbreg posjetila je 16. srpnja četrdeset izviđačica i izviđača iz Varaždina i Čakovca, pripadnika Odreda izviđača „Sirius“ Varaždin na njihovom ljetnom programskom logorovanju na Šoderici kod Legrada. U međusobnom upoznavanju i druženju, ludbreški su se voditelji informirali o programu njihova logorovanja, smještajnim uvjetima i organizaciji života i rada u izviđačkom logoru. Svoje kolege iz Odreda izviđača „Sirius“ Varaždin pozvali su u posjet Ludbregu kako bi im predstavili mogućnosti logorovanja izviđača na novo uređenim terenima Otoka mladosti. Naš otok ima vrlo dobre uvjeta i potencijal da postane hrvatski i međunarodni izviđački centar što su potvrdili i belgijski izviđači koji su prvi prenoćili u Ludbregu.

U ODRED PRIMLJENO 12 NOVIH ČLANOVA Prvog dana mjeseca srpnja Odred izviđača Ludbreg organizirao je svečanost zavjeta mladih izviđača. Svečano primanje novih 12 mladih izviđača održano je na Trgu Svetog Trojstva uz prisutnost roditelja, prijatelja i starijih članova Odreda. - Svaki životni put kako god dalek bio počinje prvim korakom. Kod nas u izviđačima, izviđački put započinje onim najljepšim i najsvečanijim trenutkom davanja svečanog zavjeta. Tada djeca u uniformama, s maramom oko vrata kao jedinstvenim simbolom skautizma, uz svjetlo izviđačke vatre i pred prijateljima postaju pravim izviđačima. Nakon dugog razdoblja bez upisa 12 novih izviđačica i izviđača postat će članovi najbrojnije i najljepše organizacije mladih na svijetu, a za četiri dana krenuti i na svoje prvo izviđačko logorovanje na more – rekao je Mladen Struški, predsjednik Odreda izviđača Ludbreg. Odred izviđača Ludbreg sada broji 34 člana, a članstvo iznosi 200 kuna godišnje. Mentor naših izviđača je Luka Murić, voditeljica izviđačke patrole Anamarija Kapusta, a tajnica Odreda je Tea Car. Upravo je Tea vodila program primanja mladih izviđača u Odred prilikom čega je rekla: 'Izviđači su svjetski pokret s preko 50 milijuna članova, ali su i način života mladih koji se u malim grupama, najčešće u prirodi, neposredno uče samostalnosti i odgovornosti, prijateljstvu, zajedničkom radu i prihvaćanju različitosti. Naš Odred izviđača član je hrvatske izviđačke obitelji koja broji oko 5 tisuća izviđača.' (D. Vađunec)

Belgijski izviđači boravili u Ludbregu U Ludbregu na Otoku mladosti je tijekom svojeg proputovanja boravilo desetak belgijskih izviđačica i izviđača u dobi od 16 do 18 godina zajedno sa svojim voditeljima. Kao i ludbreški izviđači koji su im uz Grad Ludbreg domaćini, pripadnici su svjetske organizacije skautskog pokreta (WOSM). Nakon što im je gradonačelnik Dubravko Bilić poželio dobrodošlicu u Ludbreg, nastavili su s razgledavanjem grada i druženjem u pratnji ludbreških izviđača. Poslijepodne su nastavili svoje putovanje prema Zagrebu, Plitvičkim jezerima i Zadru.

Polaganje zavjeta

30. lipnja 2021.

TA MLADIH IZVIĐAČA

IZVIĐAČA

Osmodnevno logorovanje u Tisnom na Murteru Samo četiri dana kasnije mladi ludbreški izviđači, njih petnaestak, koji su dali zavjet otputovali su na logorovanje s vlastitom kuharicom u kamp u Tisnom na otoku Murteru. S uspješnog 19. po redu logorovanja vratili su se u ponedjeljak, 12. srpnja. Tijekom osmodnevnog boravka pod šatorima na obali mora, šestero novo upisanih izviđača uspješno je izvršilo sve izviđačke zadatke i stekli su prvi stupanj izviđački znanja – brončani izviđački javor. Teo Jug imenovan je za izviđača kadeta i obrazovat će se za izviđačkog voditelja, Dominic Šiljević unaprijeđen je u izviđačkog predvodnika, Lukas Vađunec u izviđačkog mentora a Vinko Bohnec, koji je ove godine prvi puta vodio logorovanje, u izviđačkog instruktora.Najbolji izviđači na logorovanju bili su Teo Jug i Simon Triplat koji su za to nagrađeni prigodnim nagradama. Ludbreški izviđači nastavljaju rad po ljetnom programu svakog četvrtka od 17 do 19 sati ispred Srednje škole Ludbreg i pozivaju i druge mlade da im se pridruže.

Odreda Izviđača u Tisnom

Novi članovi Odreda Izviđača

Uručivanje izviđačkih oznaka

Zajednička fotografija za kraj druženja

Simon Triplat

Teo Jug

LUDBREŠKO

30. lipnja 2021.

Ljetne aktivnosti na Otoku mladosti Svima je poznato da je Grad Ludbreg prije dvije godine uspio vratiti Otok mladosti u svoje vlasništvo, a zatim je nizom promišljenih zahvata omogućio da se na toj atraktivnoj lokaciji mogu odvijati najraznovrsniji sadržaji. Radi se o sadržajima i aktivnostima koje mogu privući građanstvo da se aktivno uključe u njihovo provođenje te da od tih aktivnosti građani imaju i osobne koristi u smislu poboljšanja mentalne snage, fizičke kondicije i zdravlja u konačnici. Prva srpanjska

subota iz programa 'Aktivno ljeto u Ludbregu' ponudila je cjelodnevni rekreativnozabavni program. Projekt je predstavio novi predsjednik Gradskog vijeća Grada Ludbrega Darko Jagić. Program je započeo Yogom na Trgu Svetog Trojstva koji su vodile Ivana Krobot i Ivana Črepinko. S Trga je započela i 34. Ludbreška biciklijada kojoj je cilj bio na Otoku mladosti uz neizostavni grah s kobasicama i tradicionalnu tombolu. Na biciklijadi je sudjelovalo 130

Cilj Ludbreške biciklijade bio je na Otoku mladosti

biciklista, a glavnu nagradu bicikl osvojila je Zita Ciler iz Svetog Petra Ludbreškog. Najm lađ i sudioni k biciklijade bio je jednogodišnji Toni Matanović, a najstariji 86-godišnji Antun Strniščak iz Struge. -Ove godine se smirenije vozilo nego ranijih godina i to je svakako dobro jer je bilo puno mladih roditelja sa svojom djecom. Starijih ljudi je bilo malo, a možda su

uzrok tome vrućine. Ovog puta okrjepa je bila samo u Sigecu Ludbreškom. Sviđa mi se kako je uređen Otok mladosti i baš sam ugodno iznenađen zbog toga, a sviđa mi se i ovogodišnji koncept gdje je biciklijada povezana s ostalim sadržajima – rekao je Dragutin Golubić iz Ludbrega. Održan je i turnir u belotu, a poslijepodne su održane i obiteljske natjecateljske igre kao npr. potezanje užeta, trčanje u vrećama, prenošenje orušaka i druge. Nakon toga posjetitelji

Obiteljske igre

Sudjelovala i Policijska postaja Ludbreg U okviru cjelodnevnog subotnjeg programa štand na Trgu kao i kasnije na Otoku imala je i Policijska postaja Ludbreg. -Građane, djecu i ostale posjetitelje ovog eventa upoznajemo s akcijom 'Manje oružja, manje tragedija' gdje se mogu upoznati s načinima postupanja u slučaju pronalaska minsko-eksplozivnih sredstava. Osim toga građani mogu vidjeti svoj broj prekršaja u prometu kao i broj negativnih bodova, a dijelimo i kape, majice te prsluke s otiskom naziva naše akcije – rekao je Zvonko Pintarić, zamjenik načelnika PP Ludbreg.

su mogli uživati u upoznavanju kajaka i kanua, a program je završio u kasnim večernjim satima prikazom plesnih 'zumba fitness' aktivnosti. Voditeljice su bile Ana Mary Posavec i Matea Zlojtro. Organizatori prvog eventa iz programa 'Aktivno ljeto u Ludbregu' bili su Fitness centar Advance te Turistička zajednica Grada Ludbrega. Raznoliki sadržaji iz programa Aktivnog ljeta u Ludbregu nastavljeni su i sljedećih tjedana. (D. Vađunec)

LJETO

30. lipnja 2021.

Promocija vodenih sportova na ludbreškom Otoku mladosti

Iza obrta 'Sweet sailing' stoji Dino Slatki, mladi Ludbrežanin koji će voditi ture po Bednji

Tijekom posljednjeg tjedna u srpnju svi posjetitelji Otoka mladosti mogli su isprobati vodene sportove, točnije vožnju SUP (standup paddle) daskama, kajacima ili čamcem za rafting. Besplatna prezentacija i promocija ovog zanimiljivog sporta oduševila je najmlađe ludbrežane, kao i one malo starije, a iza svega stoji mladi ludbrežanin koji je svoju ideju pretočio u stvarnost iz. – Studirao sam na Kineziološkom fakultetu i završio smjer, jedrenja, windsurfa i veslanja, a kako ovdje u Ludbregu imamo potencijal zašto ne nešto napraviti. Otvorio sam obrt, kupio opremu i ideja je napraviti ture po Bednji. Ovaj tjedan u sklopu programa 'A ktivno ljeto u Ludbregu' napravili smo promociju gdje se svi naši građani, a i šire jer bili su i ovdje čak i neki Amerikanci mogu susresti sa SUP-om, kajakom raftingom, naučiti osnovnu tehniku veslanja kao i metodiku – rekao je Dino Slatki, vlasnik obrta. Dodao je kako je glavni cilj izvući ljude van da isprobaju nešto novo te pružiti ljudima novu vrstu usluge, ali i iskoristiti potencijal Bednje i Otoka Mladosti. Oprema koju trenutno posjeduje je kao i usluga iznimno kvalitetna, a kaže kako je ovo sport za sve od 7 do 77 godina. - Službeno je obrt Sweet sailing obrt za skipperske usluge u vidu jedrenja na moru i u vidu veslanja, a cilj je pružati usluge ne samo ovdje nego duž Bednje, na Dravi, Šoderici… Zasad imamo stand up pedaling daske i daske za windsurf na koje ide jedro. Obje su stabilne i savršene za početnike jer je mala vjerojatnost da se padne i išli smo upravo na to da je oprema

prilagođena svima. Još čekamo da stigne nekoliko dodatnih kajaka, a uskoro ćemo osmisliti ture po Bednji koje bi trebale ići od Varaždinskih Toplica pa sve do Legrada – rekao je Dino. Što se tiče interesa u ovom promotivnom tjednu, Dino je priznao kako je bilo skepse prvog dana, no već drugog ljudi su došli i sat vremena ranije i stajali u redu da isprobaju. U obrtu trenutno radi sam uz pomoć supruge Olje, a preko sezone radi na moru kao skipper. – Ova ideja je u meni par godina, samo što nisam bio tu. Uz ovaj obrt još uvijek radim na fakultetu kao vanjski suradnik, a preko sezone na brodu kao skipper. Ture po Bednji bi zato bile organizirane u proljeće i jesen, a ako bi interes bio dobar, bilo bi mi iznimno drago da se mogu vratiti i raditi samo to. Neka dugoročna ideja ovdje je dovesti male jedrilice, a s obzirom da ima vjetra otkako je ovdje uređeno, mislim da bi se moglo jedriti. Razgovarao sam i sa svojim profesorom i mentorom koji podržava bilo kakvu inicijativu i takav jedan projekt je definitivno u planu – otkrio nam je Dino. Za kraj nam je pokazao sasvim posebne vizitke koje ćete moći pronaći 'skrivene' po Gradu, a za sve informacije Dinu možete kontaktirati na Facebook stranici Sweet sailing kao i na njegov mobitel ili mail, a upravo na Facebooku će se uskoro moći pronaći i najavljene ture po rijeci Bednji te sve pojedinosti vezane uz to, a ne sumnjamo da će Ludbrežani prepoznati potencijal i podržati ideju. Ivana Dežić

SA SVIH STRANA

30. lipnja 2021.

Mališani crtali na ulici Turistička zajednica Grada Ludbrega u suradnji s Likovnim udruženjem Ludbreg i ovog je ljeta priredila tradicionalnu manifestaciju "Crtanje na ulici – streetpainting". Na Trgu Svetog Trojstva program je započeo predstavom u izvedbi "Šarenog svijeta", a potom je uslijedilo stvaranje pravih malih umjetničkih djela. Sav potreban materijal bio je besplatan, a odazvalo se više od 60 djece školske i predškolske dobi. Slikalo se i crtalo različitim tehnikama - kredama u boji, voštanim pastelama, temperama i flomasterima. Stručnu podršku mladim kreativcima dali su kao i obično članovi Likovnog udruženja Ludbreg.

Motoristi u centru svijeta Pleter Chapter Croatia na svojoj trodnevnoj ruti pod nazivom 'HD Relax weekend' zastao je i u samom centru svijeta. Događaj je dio tradicionalnih susreta vlasnika Harley Davidsona koji se održavaju u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske. U samom centru svijeta tako se okupilo stotinjak motoristkinja i motorista.

Prva 'Gorička olimpijada' Udruga 'Gornji grad' organizira prvu 'Goričku olimpijadu'. I dok se u Japanu održavaju Olimpijske igre iz ove udruge najavljuju dobru zabavu i u našim Vinogradima Ludbreškim. Priređuju natjecanje u desetak igara od čega je dio već pomalo zaboravljenih. Nisu zaboravili niti najmlađe sudionike, pa će se tako i oni moći natjecati. Prva 'Gorička olimpijada' održat će se u subotu 31. srpnja s počekom u 16 sati kod društvenog doma u Vinogradima Ludbreškim.

NAJAVLJUJEMO

30. lipnja 2021.

31.7. 21 SAT

LJETNO KINO NA OTOKU MLADOSTI U LUDBREGU

1.8.

20:30 SATI

SPORT

30. lipnja 2021.

Memorijal Jendrić-Petrikovski održan u Globočecu Dvadeset i četiri godine Udruga dragovoljaca i veterana Domovinskog rata organizirala je Memorijalni malonogometni turnir u počast ludbreškim braniteljima Mladenu Jendriću i Boži Petrikovskom. Turniri su održavani uglavnom u ožujku i to u školsko-sportskoj dvorani, a onda je prošle godine tradiciju prekinula korona. Da se prošlost ne zaboravi, a počast stradalim braniteljima nastavi, uz Udrugu dragovoljaca, zaslužni su sumještani Bože Petrikovskog iz Globočeca Ludbreškog koji su memorijal organizirali sredinom srpnja na mjesnom igralištu. -Organizatori ovog 25. memorijalnog susreta Jendrić-Petrikovski su: ludbreški ogranak Udruge dragovoljaca i veterana domovinskog rata, Udruga žena Globočec Ludbreški i Nogometni klub Gora. Organizirali smo natjecanje u više disciplina i to: mali nogomet, streljaštvo, pikado, kuglanje na visećoj kuglani, belot i kuhanje kotlića. I ove godine pokrovitelj memorijala Jendrić-Petrikovski bio je Grad Ludbreg – rekla je Kristina Kelemen, predsjednica Udruge žena Globočec Ludbreški. -Mladen i Božo stradali su 27. prosinca 1991. kod mjesta Japaga na Pakračkom bojištu od posljedica neprijateljske minobacačke vatre, a prilikom pokušaja osvajanja neprijateljskog uporišta u Šeovici. Akcija se odvijala u okviru oslobađanja Pakraca, a

naši dragovoljci bili su članovi Ludbreške satnije kao dio Novomarofske bojne u okviru 104. gardijske brigade Hrvatske vojske – rekao je Zlatko Požgaj, predsjednik Ludbreškog ogranka. Obilježavanje pogibije ludbreških branitelja na igralištu NK Gora započeo je intoniranjem hrvatske himne i minutom šutnje za poginule. Molitvu za naše branitelje održao je prečasni Josip Đurkan rekavši: 'Kultura čovjeka započinje tamo gdje kreće zahvala'. Zatim je stotinjak prisutnih pozdravio predsjednik UDVDR podružnica Varaždinske županije Branko Družinić, a nakon toga prisutnima se prigodnim riječima obratio predsjednik Gradskog vijeća Grada Ludbrega Darko Jagić koji je i otvorio ovaj jubilarni memorijalni turnir. Potom je delegacija branitelja upalila svijeće na Jendrićevom grobu u Bolfanu, kod spomen ploče Petrikovskom u Globočecu, na grobu Petrikovskog u Ludbregu te kod spomenika braniteljima. Odavanju počasti bili su prisutni brat Zlatko Petrikovski, Jendrićev sin Danijel te unuci Ivan i David. Nakon proglašenja pobjednika po disciplinama održan je zajednički ručak, a u poslijepodnevnom terminu odigrana je revijalna utakmica između Gore i Podgore te nastavljeno druženje i zabava uz živu glazbu. (D. Vađunec)

Oduševljenje u Ivinoj obitelji i Hrvačkom klubu Ludbreg Na europskom juniorskom prvenstvu koje je početkom srpnja održano u Dortmundu, devetnaestgodišnja Ludbrežanka Iva Gerić osvojila je brončanu medalju. U odlučujućoj borbi za medalju protiv bjeloruske predstavnice Nadzeye Bulinaye, koja je završila rezultatom 1:1, posljednji bod u meču osvojila je naša Iva pa je njoj pripala pobjeda. Ta pobjeda bila je okidač za veliko Ivino veselje jer ostvarila je dio svojih djevojačkih snova, a isto tako i svih ljudi u HK Ludbreg koji su zaslužni za njezin uspjeh. Pa krenimo redom. -U Sofiji prije dva mjeseca nisam uspjela na kvalifikacijama za olimpijske igre za Tokio. Kao juniorka na seniorskom turniru bila sam impresionirana da ne kažem preplašena. Ipak, bila sam blizu jer sam u repasažu izgubila tijesno 7:6, ali još cijele sljedeće godine imam staž juniorke tako da vjerujem da ću ostvariti cilj da kao seniorka budem sudionica Olimpijade 2024. godine.Na Europskom prvenstvu u Dortmundu Iva je u konkurenciji hrvačica do 62 kilograma pobijedila Azerbejdžanku Aliyevu 13:6 i Bugarku Ivanovu sa 11:0, a onda u polufinalu izgubila tušem, dakle 2:0, od Ruskinje Kasabieve. -Nitko me pet godina nije pobijedio tušem pa se tamo nisam stigla niti šokirati i rasplakati. Ruskinja je iskoristila moju neopreznost

jer mi je koljeno ostalo preblizu glave. Trebam 'glavu' uskladiti s tehnikom i tijelom kako bi bila kompletna hrvačica. Za sad je u mojim razmišljanjima sve podređeno hrvanju i želim se zahvaliti svima koji su mi pomogli u postizanju dosadašnjih rezultata.Ovo je Ivina druga medalja s velikih natjecanja, a prvu je osvojila prije dvije godine na kadetskom europskom prvenstvu u Italiji što je tada bila prva ženska hrvatska hrvačka medalja. Za Ivin uspjeh nekoliko je zaslužnih osoba u Hrvačkom klubu Ludbreg, a jedan od najzaslužnijih svakako je trener Ignac Horvat koji je trener u ludbreškom klubu, a bio je i dio hrvatske delegacije u Dortmundu. -Lako je trenirati osobu kao što je Iva koja ima samopouzdanja i koja ima ciljeve. Ono što nauči na treningu pokušava izvesti čak i kod kuće sa svojim ocem koji također ima iskustva u ovom borilačkom sportu. Uspjela je ostvariti rezultat usprkos mnogim školskim obavezama, uz svakodnevno treniranje, ponekad i dvaput dnevno, uz velika odricanja i svakodnevno ustajanje u 5 sati ujutro. Vjerovao sam da može postići rezultat u Dortmundu jer ja Ivu najbolje poznajem. Sretan sam zbog njenog uspjeha, zadovoljan zbog njezinih roditelja, a svakako to je i velik uspjeh za naš Hrvački klub.-

Osim Ignaca Horvata u Hrvačkom klubu Ludbreg angažiran je i mađarski trener Szolt Szatmari koji je zadužen za tehniku. -Dva tjedna prije Europskog prvenstva Iva je na treninge dolazila umorna jer je skidala kilograme kalorijskim deficitom bez dehidracije. Na treninzima protiv nikoga nije mogla osvojiti bod, a evo postigla je rezultat karijere i najbolji rezultat hrvatskog ženskog hrvanja. To mogu samo istinski sportaši te stoga vjerujem da će Iva i u seniorskoj konkurenciji biti uspješna.-

Mnogi nisu vjerovali da u Hrvačkom klubu Ludbreg mogu producirati takvu hrvačicu koja će ispisivati hrvatsku hrvačku povijest. Za uspjeh su zaslužni svakako i Ivini roditelji Sanja i Alen Gerić. -Hrvački klub Ludbreg osnovali su Božidar Hajsok i braća Ignac i Krešo Horvat. Nakon godinu dana i mi smo se uključili u rad Kluba. Beskrajno smo zahvalni tim ljudima kao i sadašnjem predsjedniku Nini Dulikraviću koji je puno vlastitih sredstava donirao klubu. Vjerujemo da ćemo imati prilike okupiti sve te ljude na jednom mjestu i zahvaliti

svima koji su na bilo koji način doprinijeli uspjehu naše Ive.Predsjednik HK Ludbreg Nino Dulikravić poznati je ludbreški poduzetnik koji živi hrvanje i ima 'osjećaj za trenutak.? -Autić kojeg smo pribavili Ivi, rabljeni Chevrolet Spark, samo je znak naše zahvalnosti ponosu HK Ludbreg, čestitka za njezin rezultat i poticaj za nove uspjehe. Naime, ona već autom dolazi samostalno na treninge u Društveni dom u Sigetec Ludbreški jer već smo započeli s pripremama za Svjetsko juniorsko prvenstvo u Rusiji kao i Europsko prvenstvo u kategoriji U23.' (D. Vađunec)

S SP PO OR RT T

30. lipnja 2021.

Veliki ispit Sare Kolak na Olimpijskim igrama Ovo je godine Sara nastupila na samo jednom mitingu u Ostravi gdje je bacila 60,04 metara. Još jedna u nizu rariretnih godina u Sarinom slučaju. U njenoj karijeri bar dvije i pol godine nije bacala zbog ozljeda, korona kriza uzela je gotovo još jednu godinu, a ova sezona koja će potrajati još dva mjeseca donijela je samo jedan izlazak na borilište. Ove sezone pet je bacačica prebacivalo magičnih 65 metara. Najdulji hitac u svijetu ove godine ostvaren je u Splitu Marie Andrejczyk i to samo malo manje od svjetskog rekorda, 71,40. Uz Poljakinju jedna od glavnih favoritkinja je Njemica Christin Hussong koja je bacila 69,19. Iz Amerika najbolja je Maggie Malone koja je bacila 66,82,a od Kineskinja najbolju je formu iskazala Huihui lyu koja je bacila 66,55. Vrijedit će pripatiti i na iskusnu Čehinju Ogrodnikovu kao i Bjeloruskinju Khaladovich. To je neki, nadamo se uz Saru, krug favoritkinja. Ovaj hitac dalek oko šezdeset metara postignut ove sezone zasad joj donosi neko 43.mjesto u svijetu , no Sara vrijedi puno više, iako putuje bez trenera Thorkildsena koji je kao razlog neodlaska naveo strah za vlastito zdravlje zbog sve većih problema s koronavirusom u Japanu. Poželimo Sari mnogo sreće te da se iz Tokija gdje će njeno natjecanje biti početkom kolovoza vrati s osmijehom na licu. (N.J)

Podravina kreće u sezonu Igrači NK Podravina vrijedno treniraju za početak trećeligaške sezone krajem kolovoza. Od definiranih novaka u ekipi tu je zasad Valentino Belovari, koji se vraća nakon uspješnog staža u cvetkovečkom Tehničaru te Štefanec koji je stigao iz koprivničkog Slaven Belupa. U rubrici odlasci tu je trojac pristigao iz Varaždina; Golub koji je novi angažman našao u trećeligašu Vukovaru, Crnčec koji je u redovima drugoligaša Varaždina te Dedić za kojeg još nemamo podatke. Legendarni Siniša Vađunec najavio je kraj igračke karijere. Od početka priprema Ludbrežani su poraženi na svojem stadionu

Zadrugar Hrastovsko vs Nova Ves

s 4-1 od juniora Varaždina te odigrali 1-1 protiv Borca iz Imbriovca. Pred ludbreškom ekipom su još prijateljske utakmice; 31. srpnja na svojem igralištu protiv Graničara iz Đurđevca, 3. kolovoza u gostima kod Nedelišća te još protiv Međimurja i Mladosti iz Preloga. Tu su još u kolovozu uz početak prvenstva i utakmice županijskog i pretkola hrvatskog kupa. Dosta obveza za postojeći kadar koji će zasigurno još ojačati kao što su tu učinile i ostale ekipe koje ne kriju ambiciju borbe za vrh ljestvice poput Poleta, Mladosti iz Ždralova te posebno NK Bjelovara. (N.J)

Svemirski kauboji na vrhu ljestvice Pomalo nestvarno, pa i svemirski, zvuči doseg Zadrugara iz Hrastovskoga ove sezone u II. ŽNL, kroz koju su prošli kao kroz sir. Od mogućih 90 osvojili su 82 boda, u trideset odigranih susreta postigli su 160, a primili 40 zgoditaka. Drugoplasirana ekipa Mladosti iz Sigeca za njima je zaostala 25 bodova. Prvi klupski strijelac je legendarni napadač Bojan Vručina koji je postigao 50 zgoditaka. - Teško je naći riječi za takav doseg. Da mi je to netko rekao prije prvenstva rekao bih mu da

Bukovčan VB vs Zadrugar

je lud. Tek koje kola prije kraja počeo sam razmišljati o tome i uz pomoć ekipe uspio sam ostvariti taj sjajni doseg. Samo su jednoj od svojih sezona postigao više, kada sam igrao u juniorima Razvitka iz Čičkovine. Nadam se da ćemo ostati na okupu i iduće sezone ostvariti odlične rezultate.- kaže Bojan Vručina. Posljednja utakmica u kojoj je i jednoj gradskoj ekipi poput Lepoglave dano čak deset zgoditaka pokazalo je sjajnu povezanost igrača s navijačima. Sličilo je, to mi stariji pamtimo, kada je Zadrugar pobjeđivao Pazinku uz izravan prijenos na valovima Radio

Ludbrega, kada se igralo protiv Dinama. Slavni dani, možda takvi slijede vrlo brzo? Tu su razmišljanja hit trenera Jurice Vručine koje su nekako na tom tragu. -Bez riječi sam za ovu sezonu . Ispunjen sam ponosom. Dečkima kapa dalje, brojni naporni treninzi su se isplatili. Nadam se da ćemon iduće sezone ostati na okupu i napasti vrh 1. Županijske lige! Manje od ovih "nogometnih svemiraca" niti ne očekujemo… Neven Jerbić

ACO PIŠE

30. lipnja 2021.

NA JEZIKU I POD NJIM

Prvo i pre sega, lepo se zafalim sima koji su mi se javili kaj mi pamet odblokiraju i kaj me zmisliju da sam kak dečec negda pil mleko “direkt z dojače”. Znači kanta ili vedro za mleko, ona plava z luknjom namesto ručke na našem lepom kajkavskom jeziku se zove dojača. Čak osam ljudi mi se javilo prek fejsbuka, v mesenđer, telefonski i na vulici. Nema toga da mi si skupa ne znamo kak se kaj na kajkavskom jeziku zove. Jezik je jena važna reč i kak takva se je fest udomačila. To je ono kak govorimo. npr. hrvatski, kajkavski, engleski, svahili, čak nekoji ideju tak daleko da veliju da je jezik zavičaj i domovina. Drugo, jezik je organ vu vustima. Zanimljivi je, kajti nema kosti pak se miga kak kača na se strane, z jezikom probamo okuse, ljuto, slano, slatko, kiselo, bljutavo… Z jezikom probamo če baterija ima još kaj štroma, probamo če ventil pušča, lepimo markice, z jezikom ližemo sladoleda, trebimo si zobe, z jezikom moremo i… no dobro. Važna zadača jezika je da se vu vustima preslagava i prenavlja na se moguče varijante, tak kaj mi sapiensi moremo kojekakve glase spuščati i svoje misli formirati v reči i tak se sporazmeti z drugim ljudima.

A jezik kak jezik, v našem jeziku je popularni da bole nemre biti. Svekrvin (ili puničin) jezik - svekrva je snehi moževa mama, a punica zetu kčerina mama. Psihijatri veliju da je mama ljubomorna na ženu svojega sina, kajti sin svoju pažnju poklanja i drugi ženi osim samo nji. I drugo, dve gazdarice v kuhnji se sam zabuhavaju. A punica pak mora svoju kčer furt braniti od novopridošloga. Zato se stara majka oče pokefati ze zetom ili snehom, mora biti po njezinom i stalno kritizira pak su drugi se krivi. Ima on zgoden vic: Došla je mama pogledati svoju kčer, koja je odišla v drugo selo v zamuž. Dojde tam, hiža od mladenca mom polek cirkve, čez otprti oblok se čuje meša: “O, dete moje drago, lepo si ti v zamuž odišla, cirkva je blizu, moreš mešu z dnevne sobe poslušati.” A svekrva se narogušila: “Ahaaa! A kak dogoga jezika ima, mogla bi se z dnevne sobe i pričestiti!” Da se razmemo, ja ne mislim da je ljubav snehe i svekrve, ili zeta i punice psihijatrijski slučaj, samo prepričavam. No sejeno, da bi nekak ublažili tu pripovest, su po svekrvinom (ili puničinom) jeziku i čak cveta nazvali, sansevieriju - svekrvin (ili puničin) jezik. Če neste znali, negda se zvala Sansevieria trifasciata, po princu od Sanseviera, a trifasciata na latinskomu jeziku znači “tri trake, vrpce, šare”, a nedugo su ju preimenovali v Dracaena trifasciata. To se malo bole paše z našim domačim nazivom, kajti “dracaena” dolazi od grčkoga drakaina (ž.) ili drakon (m.) a znači - kača ili zmaj. Dela se zaprav o špičastim, pisanim, dogim listima, a to nas vodi i do druge fraze.

Jezik je v glavnem povezani s pripovedanjem, govorenjem, blebetanjem, klafranjem, klepetanjem, brbljanjem… E, tu se stvari kompliciraju. Veliju, po starinjavi, da su v govorenju jakše žene, da to dok krene nemreš zastaviti. Z toga je zišlo da žene, če se mlataranje z jezikom broji, navek pobjediju. Ali, išel sam pitat interneta. Svetsko znanje se z tem ne bi složilo, kajti zišlo je da muški jednak tak voliju brbljati kak i žene. Ali zato kaj su se muži nekak narivali vladati svetom, če su jezik i njegovo ponorevanje vu pitanju, moži ga prispodobiju k ženama. Sebe su nigdar ne pošteno čuli. Da pratiju vučenjake, znali bi da žene na dan zgovoriju cirka šesnajst jezeri reči, a moži petnajst (če se te dan nikaj ne spominaju sami ze sobom). Kaj misliš, jaka razlika.

Dogi jezik - če neko ima dogoga jezika, to ne znači da ima zaprav dogoga jezika, nego da govori preveč, govori kaj ne treba, da nikomu ne ostane dužen (takov ima ne samo dogoga neg i oštroga) i da je sakomu loncu poklopec. To z dogim jezikom su muški posebno prišili ženama, pak veliju “če baba nema metlu, z jezikom pomeče.” Onda tek dobiju fasunga, samo če jih baba čuje. Fleten na jeziku - fleten na jeziku je on koji nekaj blesikne prije nego si premisli kaj bu rekel i prije nego je do kraja čul kaj drugi imaju za reči. Fletni na jeziku čudaj put fulaju “i šefa i stanicu”. V glavnem, veli se još i da ti je “jezik fletneši od pameti” ili da te je “jezik pretekel”. Na vrh jezika - na vrh jezika vam je nekaj čega se nemrete te čas zmisliti (kak meni dojača prošli mesec). Čim se zmislite bute

Piše: Aleksandar Horvat

i zgovorili. Ima i skračena verzija “na jeziku mi je”. Vgristi se za jezik - čovek se sikak more vgristi za jezik. Dok se na priliku prehiti z biciklina, ili kak ja, dok dobi inekciju za zoba vaditi. Onda si jezika pregrizne sam tak. Ali ova nam fraza znači da je bole biti tiho nego nekaj govoriti. “I tak, velim ja nji da je grda kak porez. Bole da sam se za jezik vgrizel.” Jezik se plete - če se komu jezik plete sigurno je pod gasom, fufla, frfra, mumla, sa slova mu vun napak shađaju, reči su mu krive ili polovične, nemre govoriti kak se spada, nikaj ga ne razmemo kajti mu jezik ne dela svoju osnovnu funkciju. Zli jezik - to je ono dok o vama govoriju se najgorše, na grdomu ste glasu i pratiju vas “zli jeziki” Jezik za zobima - držati jezik za zobima znači jednostavno - biti tiho. Stisnite zobe pak probajte nekaj reči. Tak dogo dok je jezik zaprti v gopcu, nikaj nemrete fulati i se ovo gori napisano za vas ne vredi. Bez dlake na jeziku - vu ovem razmatranju je nebitno kak bi dlaka došla na jezik, ali pretpostavimo da je bila v šalati. Onda če nekaj govorite, furt cmokčete, mlatarate z jezikom, stružete i govorite kak da vam je ne dobro, nepovezano, i nejasno. Oni koji su bez dlake na jeziku, njih nikaj ne zastavlja niti ne smeta, oni vam budu rekli kaj vas ide, bilo vam to drago ili ne. A po drugi verziji, negda su decu vučili da če ko laže da mu na jeziku zrasteju dlake. Znači ovi bez dlake govoriju vpučeno, iskreno, otprto. Oni koji su bez dlake za jeziku v glavnem imaju i dogoga jezika, fletni su na jeziku i nigdar se za njega ne vgrizneju. Srbi me jezik - dok bi nekaj štel reči, a ne vupaš, rado bi se rešil svraba če bi jezika pomeknul. Ili pak dok nekaj blesikneš pred drugima kaj nisi smel, pak te zašimfaju: “Kaj te jezik srbi?” Povleči za jezik - dok nekaj nečeš reči, a neko te sili da veliš, vleče te za jezik. Dok se dva posvadiju, pak se radi društva držiju nekakve kulture, tak dugo dok jeden ne odide predaleko i reče kaj ne treba. “Naj me vleči za jezik, jer bum povedal gde sam te našel z Barom...!” Kačin jezik - za nekoga ko ima jezika kak kača znači da furt z njim mlatara i nemre biti pri meru, a plus toga mu je rascepleni, tak da jemput govori jeno, a drugi put drugo. More se kombinerati ze sim gori rečenim. Jezikova juha - nastala je po klasični pripovesti. Mož ili deda dojde doma z goric, kesno, nažderani, jezik mu se plete, i pita - kaj ima za jesti? Onda žena ili baba,

i inače fletna na dogomu jeziku, nemre držati jezik za zobima, ponori i sledi špotanec kak da bi toča curela. Tak da za večeru ide samo jezikova juha i pravac gladen spat. Plaziti jezik - dok nekoga očemo uvrediti unda mu splazimo jezika. Veliju da je to od negda, da tak piše i v Bibliji. A navodno je povezano z tim da još kak dete z jezikom z vusta vun zrivlemo hranu kaj ne valja. Pak tak z plaženjem jezika nekomu velimo - ne valjaš, nečem te, ne trebam te, ti si fuj. Doduše, to se odnosi na jezik ze stisnutiom vusnicama. Če ga komu plazite ze širom otprtim zobima i još z vrhom trepčete, ili ga migate sim tam mogli bi vas i drugač razmeti. Sejeno, Rolingstonsi su takvoga zbeljenoga jezika brendirali kak znak drčnosti, kuraže i bunta, pak je postal simbol rock’n’rolla. A si znamo i za onu poznatu sliku spametnoga Ajnštajna na koji plazi jezika i zgledi kak bedak. A to je povjesna zadnja slika na njegovomu rođendanu, koju je poslikal reporter kaj je zakesnel, ali ga je ipak nagovoril na još jenu fotku. I baš ta se je Ajnštajnu najbole zdopala pak ju je pošiljal okolo kak čestitku. Trganje jezika - tak se zove dok nekakve komplicerane reči i rečenice nemremo izgovoriti pa velimo da nam se je jezik strgal. Zmislili su ljudi i nekakve namjerne reči na kojima se jezik trga. Si ste čuli za (preporučam da počnete čitati na glas) “Petar Petru plete petlju”, ili “Črni kukčec pod pocekom ruje”, ili “Na štriku se suši šareni šosič”, ili “Kuja je zalajala i prolajala”, ili “Ture bure valja, Bule bure gura, bolje Ture bure valja, nego Bule bure gura”. Če ste jaki v tomu, probajte na glas reči (ali bez čitanja) “Šupljoklupkasto šupljoklupko” ili “Škaf škafiškafnjak”. Sakomu koji je fleten na jeziku, dajte nek to ponovi, čistam da ga zmerite. Če si nemre zapamtiti, onda nek ponovi trideset put v trideset sekundi (a to je fest fletno) bez greške: “Stara baba Jegiba”. Evo, to bi bilo to. Veliju da vrediš kolko jeziki znaš. Od sih jeziki još mi je jedino na pamet pada jezik na cipeli i govedski suhi jezik narezani na tenke šnitice, ze šarf prgicama i domačim kruhom, v pivnici. Več mi se sline pod jezikom nabiraju. Če se nabiraju i vam, onda govorimo “zajednički jezik”, razmemo se! (A. Horvat, 7/2021.) Idući broj novina izlazi 31. kolovoza 2021.