LIST GRADA LUDBREGA BE SPL AT NI PRIM JER A K
30. rujna 2021. BROJ 173 / GODINA XVI.
BICI K LISTIČK A U T RK A
LUKOM
Tvrtka Lukom bogatija je za još jedno novo specijalno komunalno vozilo. Riječ je o kamionu Mercedes-Benz s posebnom nadogradnjom...
Str. 2.
MJESEC BERBE
Posljednje rujanske nedjelje, po prekrasnom vremenu, pribivali smo berbi grožđa kod....
Str. 8. - 9.
DRUŽENJE S KNJIŽEVNICIMA
Gradska knjižnica ugostila je najpoznatiji i najpopularniji hrvatski književni par - Julijanu Matanović i Pavla Pavličića.
Str. 12.
RUKOMETNI TURNIR
Str. 4 . Str. 15.
Dada Hrastić bio je izniman sportaš, omiljen član RK Ludbreg koji ga se svake godine prisjeti ...
Str. 15.
2
AKTUALNO
30. rujna 2021.
Održana treća sjednica Gradskog vijeće Grada Ludbrega Gradski su vijećnici prihvatili Odluku o davanju pozitivnog mišljenja o ulasku u obuhvat većeg urbanog područja Grada Varaždin Bila je to jedna od 14 točaka dnevnog reda o kojima se raspravljalo na trećoj po redu sjednici u novom sazivu nakon održanih lokalnih izbora ranije ove godine. Sve točke dnevnog reda prihvaćene su jednoglasno uz jedan suzdržan glas na točki izvještaja o financijama Lukoma. Inače, i Lukom i Lucera, dvije tvrtke o čijim se financijskim izvještajima glasalo, poslovale su pozitivno u prošloj godini. Lucera je tako ubilježila dobit od 19.794, 79 kuna, dok je Lukom u još većem plusu i dobit iznosi 218 tisuća kuna. Osim toga, glasalo se o izvješću o radu gradonačelnika u prvom dijelu godine, prijedlogu polugodišnjeg izvještaja o izvršenju proračuna Grada Ludbrega za ovu godinu. Uz to, imenovano je povjerenstvo za javna priznanja Grada Ludbrega čiji je predsjednik Dubravko Bilić, a zamjenik Darko Jagić, zatim predsjednik i članica upravnog vijeća Centra za kulturu i informiranje, što su postali Aleksandar Horvat i Gordana Loparić, predsjednica i dva člana upravnog vijeća Dječjeg vrtića Radost, i to Maca Jančić te Ivana Škorjanec i Marijan Makar kao članovi, te član povjerenstva za procjenu šteta od prirodnih nepogoda, što je postao Tomislav Stručić. Izdvaja se odluka o ulasku u obuhvat većeg urbanog područja grada Varaždina koje se formira zbog mogućnosti korištenja sredstava namijenjenih održivom urbanom razvoju putem integriranih teritorijalnih ulaganja (ITU mehanizam) u financijskom razdoblju 2021.-2027.,
a odluku je pojasnio gradonačelnik Dubravko Bilić. – To je zapravo jedna od važnijih strateških odluka jer je cijela sjeverna Hrvatska propustila priliku biti dio ITU mehanizma u prošlom financijskom razdoblju, naravno, ne svojom voljom, nego odlukom Vlade. Radi se o jednom od najbolje iskorištenih financijskih mehanizama u okviru Europske unije jer su tu iskorištena sva sredstva koja su bila na raspolaganju i nema vraćanja i neiskorištenoga niti jedne kune – rekao je gradonačelnik Bilić. Dodao je kako se na inzistiranje uspjelo dogovoriti proširenje na gradove veće od 35 tisuća pa će tako Ludbreg postati dio urbanog područja Varaždina koje će obuhvaćati oko 50 tisuća stanovnika i na raspolaganju imati 10 posto sredstava ITU mehanizma što iznosi preko 20 milijardi eura. – Nama ovo iznimno odgovara jer imamo pripremljeno 6-7 projekata koje dosad nismo imali gdje aplicirati jer smo previše razvijeni ili slično i zato je ovo jedna od boljih vijesti koja se dogodila ove godine. Ne trebamo se bojati konkurencije jer sam siguran da imamo najviše spremnih i gotovih projekata u odnosu na sve članice ITU mehanizma grada Varaždina i siguran sam da ćemo neke od njih financirati upravo kroz ovaj mehanizam – pojasnio je gradonačelnik i zamolio vijećnike da podrže ovu odluku, što su oni i jednoglasno učinili.
Lukom d.o.o. preuzeo novo specijalno komunalno vozilo, sufinancirano je bespovratnim sredstvima Tvrtka Lukom d.o.o. bogatija je za još jedno novo specijalno komunalno vozilo. Dana 24.09.2021. u prostorima tvrtke organizirana je primopredaja vozila nabavljenog u postupku javne nabave u sklopu projekta »Nabava komunalnog vozila za odvojeno prikupljanje otpada«, koji je sufinanciran sredstvima iz Kohezijskog fonda. Za najpovoljnijeg je ponuditelja provedenom javnom nabavom izabrana kompanija Tehnix iz Donjeg Kraljevca koje je vozilo isporučila u rekordnom roku. Riječ je o novom kamionu Mercedes-Benz s posebnom nadogradnjom zapremine 16 kubičnih metara s potisnom pločom i razvijenim mehanizmom za podizanje i pražnjenje spremnika otpada.
ciljem da se prikupi što je moguće više pravilno odvojenog otpada i time smanji količina otpada koji završava na odlagalištu. Osim nabave komunalnog vozila i edukacije djelatnika za rukovanje njime, kroz projekt je već održana uvodna konferencija projekta, a također su izrađeni i promotivni te edukativnoinformativni materijali koji će biti dostupni građanstvu i na internet stranici Lukom d.o.o. Ludbreg. Radi se o informativnom letku s uputama za zbrinjavanje
Vozilo je to ukupne vrijednosti 1.094.000,00 kn bez PDV-a čija je nabava s gotovo 85% sufinancirana bespovratnim sredstvima iz Kohezijskom fonda Europske unije. Nabavljenim vozilom unaprijedit će se sustav prikupljanja, prijevoza i odlaganja te daljnje obrade otpada, a koristit će se na administrativnom području Grada Ludbrega i okolnih općina kojima će tvrtka Lukom d.o.o. sada na još efikasniji način pružati svoje usluge zbrinjavanja otpada, s
Europska unija Zajedno do fondova EU
otpada, te edukativnim slikovnicama za predškolsku i osnovnoškolsku dob vezanim uz tematiku otpada i brige za okoliš. Buduća aktivnost u projektu je održavanje radionica za djecu u vrtićima i osnovnoj školi, koja će osim edukativnih slikovnica i platnenih vrećica za bojanje dobiti uvid u važnost pravilnog razvrstavanja otpada i kako da ga se stvara što je moguće manje. Tom će prigodom djeca također dobiti i male olovke sa sjemenkama biljke kako bi mogla naučiti o važnosti sadnje biljaka i drveća kako bi doprinijeli još zelenijem okolišu. Sve navedeno predstavlja ujedno politiku i misiju tvrtke Lukom d.o.o., - da se problematika otpada približi sveopćoj javnosti, a s posebnom pažnjom i onoj najmlađoj, jer zdrave i pozitivne navike postupanja s otpadom se razvijaju od najmanjeg uzrasta. Ukupna vrijednost projekta je 1.151.600,00 kuna, od čega Europska unija iz sredstava Kohezijskog fonda sufinancira 963.909,58 kuna, što čini gotovo 85 posto ukupno prihvatljivih troškova u projektu. Razdoblje provedbe projekta je do veljače 2022. Sadržaj ove publikacije isključiva je odgovornost tvrtke Lukom d.o.o Projekt je sufinancirala Europska unija iz Kohezijskog fonda.
30. rujna 2021.
3
CRVENI KRIŽ
NACIONALNA TERENSKA VJEŽBA CRVENOG KRIŽA 'JASTREBARSKO 2021.'
Varaždinska županija ima jedan od najboljih interventnih timova Crvenog križa Sastoji se od volontera Društva Crvenog križa Varaždin i volontera Gradskog društva Crvenog križa Ludbreg Gradsko društvo Crvenog križa Ludbreg kao dio interventnog tima Varaždinske županije sudjelovalo je na ovogodišnjoj nacionalnoj vježbi 'Jastrebarsko 2021.' u kojoj sudjeluju pripadnici županijskih interventnih timova Hrvatskoga Crvenog križa iz cijele Hrvatske. Na vježbi koja se održavala na temu potresa, sudjelovalo je 16 županijskih interventnih timova s više od 120 sudionika. Vježba se odvijala u periodu od 9. do 12. rujna, a za cijelo vrijeme trajanja sudionici su se suočavali sa situacijama koje se događaju u realnim krizama i katastrofama. Cilj vježbe bio je pripremiti sve članove interventnih timova na kvalitetan
odgovor na krizne situacije te izgradnju samodostatnosti svakog pojedinca, ali i tima u cjelini. Interventni tim Varaždinske županije u sastavu Martina Dugonjić, Ines Kobal, Damir Frntić, Nino Ivanuša na čelu s voditeljem Željkom Levanićem bio je vrlo uspješan zahvaljujući čemu se svrstao u sam vrh interventnih timova Republike Hrvatske. - Naš tim uspješno je odradio sve postavljene zadatke, koji su bili vrlo složeni i zahtjevni, te je iz svih područja dobio sjajne ocjene. Ovaj rezultat još je jedna potvrda timskog rada i duha ljudi koji su od samog dana potresa u Petrinji pa do sada proveli gotovo svaki dan
na terenu volontirajući, napomenuti da je ovo što u Petrinji, što na bila prva vježba takvog cjepilištima, što na drugim oblika. Jedno veliko aktivnostima Crvenog iskustvo s mnogo križa. Pridržavajući pozitivnih dojmova. se svih načela Pokreta Vježba je zamišljena kao Crvenog križa, naši realni scenariji u Radni volonteri bili su izvanrednim naslov vježbe bio primjer svima, situacijama, sa je „Naučene lekcije“, te dobili svim onim p o h v a l e što samo po sebi govori e lement i m a organizatora da se pokušava učiti na za koje su i izvršnog greškama i to iskustvom, d o s a d a š n j a predsjednika pravovremenim iskustva i pravilnim Hrvatskog pokazala da reakcijama. Crvenog križa, su manjkava. Roberta Markta. Također važan dio - istaknuo je ravnatelj vježbe bio je i snalaženja Društva Crvenog križa tima ljudi u nepoznatim i Varaždinske županije, stresnim situacijama. Sve Nebojša Buđanovac. što su nam organizatori Svoje viđenje ovog pripremili i pokušavali iskustva iz prve ruke nam nas iznenaditi nisu uspjeli. je ispričao Nino Ivanuša, - s osmijehom govori Nino volonter Gradskog društva što pokazuje da su svi Crvenog križa Ludbreg. sudionici bili fokusirani i - Na početku moram spremni za sve situacije.
-Čak kad smo imali malo vremena za odmor, to je bilo u uniformi s ruksakom spremim za polazak u roku 3 minute. Kao primjer mogu navesti situaciju u kojoj nam je za vrijeme odmora kojeg smo proveli ležeći u ležaju našeg timskog šatora, u kamp upala „psihički nestabilna osoba“ i pravila nered. Drugi tim ga je pokušavao smiriti i komunicirati s njim, međutim u tom trenu on im je počeo bježati i juriti kroz kamp. Istrčao sam za njim i jurio uzbrdo cca 400 m dok ga nisam stigao i primirio i pričekao da ostali stigli. A najbolje da je moja ekipa u tom trenu baš spremala kavu, sve su ostavili i pojurili za mnom. - opisuje volonter Ivanuša koji je kroz ovo
iskustvo stekao i mnoga nova prijateljstva. Navodi kako je teško u nekoliko rečenica ispričati ta tri nezaboravna dana i sve događaje, ali ono što je najvažnije stvoreni su timovi iz svih županija koji su spremni u svakom trenu biti prvi u izvanrednim situacijama. -Pozivam sve volontere koji su spremni uključiti se u interventni tim da se prijave u svojim matičnim društvima Crvenog križa. - zaključuje. Za kraj napomenimo kako će se, prema najavi ravnatelja Društva CK Varaždinske županije, uskoro održati edukacija svih zainteresiranih volontera Crvenog križa Varaždinske županije za uključivanje u interventni tim.
Na akciji dobrovoljnog darivanja krvi u Hrastovskom prikupljeno 27 doza krvi Petnaesta ovogodišnja akcija dobrovoljnog darivanja krvi u organizaciji GDCK održana je u Hrastovskom. Akciji su se odazvala 32 darivatelja, a prikupljeno je 27 doza krvi. Na navedenoj akciji 55. puta krv je dala Ljiljana Bulf iz Poljanca, 75. puta Tomislav Šarec iz Sigeca, 119. Zdravko Gložinić iz Slokovca, 109. puta Josip Grabarić iz Selnika i 83. puta krv je darivao Franjo Katalenić iz Slanja. – Hvala svim darivateljima koji su našli vremena i odazvali se pozivu – poručuju iz Gradskog društva Crvenog križa Ludbreg. Sljedeća akcija planirana je za 7. listopada.
Nakladnik: CZKI “D. N.“ Ludbreg Glavna urednica: Iva Havaić Sakač Grafički urednici: Miroslav Vađunec, Matea Maltarić Redakcija: Branko Dijanošić, Iva Havaić Sakač, Matea Maltarić, Dražen Vađunec, Neven Jerbić, Željka Namesnik, Ivana Dežić Kontakt:
Centar za kulturu i informiranje Ludbreg,
Trg Sv. Trojstva 19 Telefon: 042 / 306 130 Fax: 042 / 306 068
ludbreske-novine@czkidn.hr iva.havaic@ludbreg.hr Tisak: Tiskara Zagreb
4
DOZNAJEMO
30. rujna 2021.
CRO RACE 2021
Najbolji svjetski biciklisti prošli kroz Ludbreg Kroz ludbreško područje prekjučer je projurila biciklistička utrka CRO Race. Riječ je o prvoj etapi ovog velikog sportskog događaja čiji je start bio u Osijeku, a cilj u Varaždinu, na Trgu kralja Tomislava. Jedan od domaćina ove najduže ovogodišnje etape bio je i Ludbreg kojim su biciklisti prošli oko 16 i 30 sati. Podsjetimo, ovogodišnja CRO Race utrka održava se od 28. rujna do 3. listopada. Utrka se sastoji od šest etapa, koje obuhvaćju više od tisuću kilometara diljem Hrvatske, a vrhunska sportska uzbuđenja i kadrovi Hrvatske bit će emitirani na šest kontinenata. Na utrci koja sjajno promovira hrvatske prirodne ljepote sudjeluju vrhunski europski i svjetski biciklisti. Među njima su i šestorica Hrvata; Antonio Barać (Meridiana Kamen Team), Matija Beđić (Meridiana Kamen Team), Filip Kvasina (Meridiana Kamen Team), Lorenzo Marenzi (Meridiana Kamen Team), Fran Miholjević (Cycling Team Friuli) i Josip Rumac (Androni Giocattoli – Sidermec). Ipak, pobjednik prve etape duge 237 kilometara bio je Nijemac Phil Bauhaus. Sudionici u prometu morali su biti strpljivi dok ne prođe kolona biciklista i vozila u njihovoj pratnji. Ako ste negdje možda malo i zakasnili, barem ste imali dobar ‘alibi’, a nadamo se da niste izgubili previše živaca…Spomenimo još kako je bicikliste na cilju u Varaždinu dočekao i gradonačalnik Dubravko Bilić.
Udruga BSV u subotu, 10. listopada, organizira CRAZY HILL° Biciklijadu 9h – 10h START (klizni start, svaki pojedinac prema svojim mogućnostima i želji bira kad će startati, obratiti pozornost na zadane limite) 11h – 18h zakuska (Pivnica Mejaši) *Staza nije označena te je rutu potrebno spremiti na biciklističko računalo, sportski sat, mobitel ili isprintati kartu s ucrtanom rutom biciklijade. - Kružna cestovna ruta oko Kalnika zadovoljit će
i najizbirljivije cestovne bicikliste željne pravih izazova. Ruta Vas vodi dobrim cestama s niskim intenzitetom prometa što vam omogućava da se fokusirate na vožnju i brzinu bez previše smetnji i distrakcija. Ruta se iz Ludbrega kreće prema Kalniku gdje vas čeka ozbiljni, strmi, ali ne predugi uspon do mjesta Kalnik. Tamo će vaš trud biti nagrađen predivnim i inspirativnim pogledom.. Nakon Kalnika, ruta se kreće valovitim i zabavnim terenom u kojem se izmjenjuju spustevi i „hupseri“ no budite spremni na još jedan uspon kod mjesta
Sudovec. Nakon osvajanja i tog izazova, ruta postaje nešto lakša, kreće se sjevernim dijelovima Kalničkog gorja te vas, nakon više od 100 kilometara divne prirode i nezaboravnih pogleda preko dinamičnog brežuljkastog krajolika vraća u Ludbreg – poručuju iz BSV-a. Startnina u iznosu od 50 kuna uključuje organizaciju biciklijade, broj/evidencijski karton, bogatu okrijepu tijekom biciklijade te zakusku nakon biciklijade. Više informacija možete pronaći na Facebook stanici udruge BSV.
Na Otoku mladosti održan Festival sporta 'No1 Ludbreg 2021' Ludbreški mališani natjecali su se u 5 različitih sportova - nogomet, košarka, rukomet, trčanje i šah. U organizaciji Šahovskog kluba Ludbreg, 18. rujna, održan je prvi festival sporta pod nazivom 'No1 Ludbreg 2021.' Otok mladosti i sunčano vrijeme posljednje ljetne subote svakako su bili dobra pozivnica za brojne zainteresirane. -Hvala svima koji su pomogli da se ovakvo nešto održi, hvala sponzorima, hvala roditeljima koji su doveli djecu i onima koji su došli ispratiti natjecanja,
hvala djeci i siguran sam da su uživala.Želim da ovaj festival postane tradicija. Drugo izdanje planira se već za svibanj sljedeće godine. Tri dana, preslik sportova do podne, popodne tečaj crtanja i navečer glazbeni dio sa bendovima. To je samo ideja, ideja postane cilj, cilj postane stvarnost. - rekao je Silvije Kutle ispred organizatora koji je za sve sudionike osigurao medalje, te pehare za prva tri mjesta u svakoj kategoriji.
NAJAVLJUJEMO
30. rujna 2021.
5
u Ludbregu 2021 1. 10. “SPOMENICI GOVORE”
18 sati
Dvorac Batthyany
Izložba
19 sati
Dvorac Batthyany
Koncert
2. 10. “ROZA RAPSODIJA - RITMOM DO ZDRAVLJA” 18 sati
Dvorac Batthyany
Plesne grupe KUD-a “Anka Ošpuh”
17:30 sati
Centar za kulturu i informiranje
Izložba
15. 10. “IZLOŽBA SLIKA ZAGREBAČKIH BESKUĆNIKA”
18 sati
Dvorac Batthyany
Izložba
22. 10. “MALA ŠKOLA KREATIVNOSTI”
16 sati
Centar za kulturu i informiranje
Radionica udruge “Narcisa”
19 sati
Dvorac Batthyany
Koncert
18 sati
Dvorac Batthyany
Izložba
ZAGREBAČKI KVARTET
8. 10. “IZ DUŠE U OKVIR”
BERISLAV ARLAVI
29. 10. MIHAEL PETRIĆ - “ZOOM IN”
6
GASTRO
30. rujna 2021.
Ječam, ričet ili geršl Ječam je jednogodišnja biljka iz porodice trava i jedna je od najstarijih žitarica Europe Uspijeva u hladnijim krajevima, a zauzima četvrto mjesto u proizvodnji žitarica u svijetu. Ječam potječe iz Etiopije i Jugoistočne Azije gdje se uzgajao prije deset tisuća godina. Upotrebljavao se za prehranu ljudi i životinja, kao i za proizvodnju alkoholnih pića. Prvi recept za ječmeno vino potječe iz Babilona 2800 g prije Krista, isto tako ječmena se voda od davnina upotrebljavala u medicinske svrhe. U doba antičke Grčke ječam je bio osnovni sastojak u pripremi kruha, kao i vrlo važna namirnica u prehrani sportaša kojoj su davali važnost kao izvoru sportske snage . I rimski sportaši cijenili su
ječam i rabili ga u prehrani, a slavni gladijatori nosili su naziv „hordeari “ jedači ječma jer im je on bio glavni obrok u pripremama za naporne borbe. Proizvodnja ječma je značajna, a razlog je njegova široka upotreba u proizvodnji kruha, slada, piva, alkoholnih pića, kavovina, stočne hrane i drugih namirnica.
Ječmeni slad Ječam je postao izvrsna zamjena za klasičan bijeli šećer. Slad nastaje namakanjem ječmenog zrna u vodi dovoljno dugo da dođe do klijanja. Za vrijeme klijanja pod utjecajem enzima se događaju značajne
kemijske promjene u škrobu (oslađivanje). Bogatog je mirisa i okusa. Izvrstan je za pravljenje pita, kolača ili pudinga. Prirodni je zaslađivač, odlična zamjena za šećer i ostala umjetna sladila. Koristi se i za dodatak mlijeku, čaju, kakau i pri izradi domaćih sokova. Ima nizak glikemijski indeks, a vrlo visoku nutritivnu vrijednost. Ječmeni slad smatra se vrlo korisnim proizvodom i jednim od najzdravijih zaslađivača pripremljenih od žitarica. Cijelo zrno ječma, prženo ili samljeveno, s dodatkom cikorije, može zamijeniti kavu. Ječmena kava pomiješana sa mlijekom(bijela kava)izvrstan je i hranjiv napitak za djecu i starije ljude , bez kofeina.
Hranjiva vrijednost ječma Ječam obiluje nezasićenim masnim kiselinama. Sadrži vitamin A, vitamin D, vitamin E i veće količine vitamina B 12 (koji je inače rijedak u biljkama). Od minerala sadrži kalij, magnezij , cink, željezo, fosfor, kobalt, fluor i jod. Ječam je bogat i pantotenskom kiselinom (vitamin B5) koja ima ključnu ulogu u stvaranju eritrocita i spolnih hormona , ujedno B 5 može pomoći kod zacjeljivanja rana i ublažavanja reumatoidnog artritisa. Ječam je lako probavljiv i sadrži mnogo topivih vlakana, pospješuje probavu i održava ravnotežu crijevne flore.
Ječam je namirnica koja grije organizam u hladnijim danima, a pomaže u njegovom čišćenju tijekom proljeća.
Ječam u kulinarstvu Upotrebljava se u juhama, rižotima, može se dodati drugim jelima, posebno varivima od kiselog zelja ili repe radi još boljeg okusa i potrebne gustoće. Ječam se slaže i s voćem i povrćem i možemo ga uklopiti u razne kulinarske kombinacije. Ubraja se u tradicionalne namirnice i pomalo je zapostavljen u današnjoj kuhinji. Sada je pravo vrijeme kada nastojimo jesti što zdravije da ječam zauzme svoje zasluženo na našem jelovniku. Piše: Željka Namesnik
RECEPTI Salata od ječma i sezonskog povrća
Tikvice punjene mljevenim
Varivo grah ričet
Za salate s ječmenom kašom postoji mnogo vrsta recepata, a ovise i o sezoni kad ju pripremamo. Ove jeseni odlična je salata od ječma i sezonskog povrća kojeg još imamo u obilju u našim vrtovima. Kuhani ječam, svježa paprika, rajčica, luk uz dodatak kuhanih jaja , začina, maslinovog ili bučinog ulja i jabučnog octa , ukusna je i zdrava salata koju je vrlo jednostavno napraviti.
mesom i ječmom
Ričet je najpoznatije jelo našeg kraja , a glavni sastojci su grah, ječmena kaša, suho meso i povrće.
Sastojci: 2 veće tikvice, nekoliko žlica ulja, oko 25 dag mljevenog mesa, glavica luka, svježa rajčica i paprika, oko 10 dag ječma, sjeckani list peršina, sol i začini po vlastitom ukusu, vrhnje za premazivanje. Priprema: Tikvice prerezati po pola i izdubiti žlicom. Na ulju pirjati sitno kosani luk, dodati meso, sjeckanu rajčicu, papriku, začine i kuhanu ječmenu kašu. Pripremljenom smjesom napuniti tikvice. Staviti u pećnicu na temperaturu 180°C, pred kraj pečenja premazati vrhnjem i posipati sjeckanim peršinovim lišćem.
30. rujna 2021.
USPJEH
7
PREKO DRŽAVNOG DO EUROPSKOG PRVENSTVA
Pet odličja na državnom natjecanju kao dokaz predanog i kvalitetnog rada mažoretkinja i twirling kluba Da su naše mažoretkinje i twirlingaši među najboljima u državi i šire nije nikakva tajna, a isto su potvrdili na nedavno održanim državnim prvenstvima u Kaštelima gdje su osvojili čak pet odličja od čega dva najsjajnija zlatna i tri srebrna. Srebrom su se okitile Matea Mužic i Ema Pavlaković u twirling kategoriji duet juniori A razina te u mažoret kategoriji exhibition grupa juniori i pomponi mlađi, dok je zlato pripalo tradicionalnim pomponima mlađi juniori te grupi s rekvizitima juniori. Sjajan je ovo povod za razgovor s predsjednicom Mirjanom Pavičić koja je ujedno najavila i nadolazeće Europsko prvenstvo. - Nakon državnog prvenstva koje je bilo vrlo uspješno s obzirom na ovo vrijeme koje jesmo i nismo proveli u dvorani i moramo biti jako zadovoljni jer se trud i rad zaista isplatio. Tijekom ovih karantena smo se snalazili svakako, trenirali vani, na igralištu, treneri su odrađivali i online treninge. Kad nam je u trećem mjesecu HOO dopustio treninge u dvorani, više nismo izašli van i evo na kraju osvojili pet odličja na državnom prvenstvu, a naše dvije zlatne kategorije izborile su plasman na Europsko prvenstvo koje će se održati u Poreču od 20. do 24. ovog mjeseca – rekla nam je predsjednica Pavičić. Dodala je kako je zbog epidemiološke situacije državno natjecanje u mažoretu i twirlingu održano istovremeno, a isto je dogovoreno i za Europsko prvenstvo na kojem će dio hrvatske delegacije ponovno biti i Ludbrežani. – Na Europskom prvenstvu će biti naša koreografija s rekvizitima i marširajući pomponi gdje je i uključen najveći broj naše djece tako da su doma ostale samo najmanje djevojčice s pomponima koje su inače bile druge na državnom prvenstvu, ali ta dob nije još uvijek predviđena za daljnje natjecanje, no državno je održano kako bi i najmlađi osjetili draž natjecanja – pojasnila je predsjednica kluba. Inače se još uvijek ne zna koliko će ovaj puta biti zemalja na samom prvenstvu jer još uvijek ima restrikcija i karantena, ali se iz ludbreškog kluba nadaju kako će se ukinuti mjere i da Europsko prvenstvo bude kako i inače. – Nadam se da su sve zemlje uspjele odraditi kvalifikacije, što sada još ne znamo točno tako da ćemo tamo vidjeti kakva će biti konkurencija. Inače su tu Francuzi, Englezi, Norvežani, Česi, Rusi i jaka konkurencija, no uvijek smo vrlo uspješni pa se i sada nadamo najboljem.
Svakako smo ponosni što smo dio reprezentacije u koju dolaze samo oni koji su osvojili zlata pa će tu biti sportaša iz Sinja, Požege, Kaštela, Donjeg Kraljevca… – rekla je Pavičić. Kad govorimo o klubu, svakako treba napomenuti i vrhunske trenere Tihomira Bendelju i Tihanu Ledenko. Oboje su licencirani treneri, a klub puno ulaže upravo u edukaciju trenera kako bi ludbreške ma žoret k inje i twirlingaši imali najbolje u v j e t e za rad. Tr e nu t n o u klubu trenira gotovo 50 djece, a sezona upisa je u tijeku pa je ovo odličan trenutak da se svi zainteresirani pridruže ovoj uspješnoj klapi. – Svi smo ostali na okupu i zasad nam je došlo 10 novih članova, sezona upisa je do Božića i pozivam svu djecu da dođu. Može nas se naći u dvorani utorak, srijeda i četvrtak od 15 ili 16 sati i subotom, a nekad i nedjeljom od 10 do 13. Sve informacije su i na Facebook stranici i Internetu gdje su i kontakt brojevi za bilo kakav upit. Upisujemo djecu od 4,5 godina na dalje i cure i dečke iako postoje predrasude, ali smatram kako je ples za sve, a osim toga kod nas ima puno istezanja, rada na strunjačama i gimnastičkih elemenata, a imamo i dečke u klubu i mislim da oni to zaista vole, samo nije uobičajeno da se time bave pa ih je zbog toga malo – pojasnila je predsjednica Pavičić. Na kraju je dodala kako djeca koja se odluče probati ovaj sport zasigurno neće zažaliti jer osim treninga tu je i druženje, ali i gostovanja kod gradova prijatelja i brojna natjecanja. – Bilo je sada svega manje, ali svakako ćemo ponovno ići na državno natjecanje, na gostovanja u gradove gdje nas pozovu, a plan je otići i na jedno putovanje van države bez obzira na natjecanje. Sigurno će iduće godine opet biti gostovanja i u Liverpoolu i Barceloni, negdje će biti i Europsko prvenstvo koje je ove godine evo u Hrvatskoj tako da je to također veliki plus, no na kraju sve se mora zaslužiti plasmanom i radom kojeg kod nas ne nedostaje – zaključila je na kraju Mirjana Pavičić, a mi možemo samo još jednom pozvati svu djecu da probaju ovaj iznimno uspješan ludbreški sport. Piše: Ivana Dežić
8
MJESEC
30. rujna 2021.
Bili smo u berbi kod Š
Posljednje rujanske nedjelje, po prekrasnom vremenu, pribivali smo berbi grožđa kod obitelji Velimira Špikića u Sigečaku. U podrumu gazda Eko, popularni trener nogometaša ludbreške Podravine. S putama na leđima brat Damir, sin i nećaci. Između redova trsja kumovi Mršić s kćerkom iz Koprivnice, šogorica Vesna, supruga Renata i kćerka za koju ne smijemo reći njezino ime te da je studentica. -U petnaest redova imam zasađeno 350 čokota graševine, žutog muškata i frankovke. Ove godine urod je 30 posto bolji nego lani, a godina je bila dobra tako da sam prskao samo osam puta. Nabrat ćemo oko tisuću kilograma grožđa što će biti dovoljno za 700 litara vina koje većim dijelom poklanjam prijateljima. Uglavnom, svake godine nosim mlado vino na izložbe i mogu se pohvaliti osvojenim medaljama od bronce do zlata – rekao je Velimir Špikić – Eko. Naš domaćin redovito donira buteljirano vino za izložbu zlatnih vina u korist Rotary kluba Ludbreg koji pak potiče i nagrađuje izvrsne učenike i studente. Međutim, nije sve na Špikićevom brijegu idealno. -Ako zlatna žutica ne prestane nema se smisla više baviti vinogradarstvom jer sam posljednje tri godine zamijenio 150 trsova. I ove godine morao sam izvaditi pedesetak zaraženih. Pogledajte, svi oko mene su već iskrčili svoje vinograde. Ne planiram više dosađivati trsove, a kad broj padne na 150 onda ću vjerojatno izvaditi sve. Sad dok još imam vina želim pozvati sve svoje dečke iz NK Podravina i počastiti ih – pojasnio je Velimir. Piše: Dražen Vađunec
30. rujna 2021.
BERBE
9
Špikićevih u Sigečaku
Kuća za odmor 'Melani' svojim gostima nudi domaću i opuštenu atmosferu
'Želimo da naši gosti osjete mir, uživaju u prirodi i osjećaju se kao kod kuće' U Vinogradima Ludbreškim, u predjelu Starjak, samo 5 minuta od Centra svijeta, smjestila se novootvorena Kuća za odmor 'Melani'. Iako je kuća u vlasništvu Katarine Namjesnik, o njoj većinu vremena brinu kćer Mirjana Koštarić i unuka Melani po kojoj kuća i nosi ime. - U toj sam kući zapravo rođena i to je moja domaja kak bi se reklo. Međutim, ja sam došla u godine u kojima više to baš ne mogu održavati stoga sam odlučila sve prepustiti svojim curama, kćeri i unuci. - objasnila je gospođa Katarina. Mirjana i Melani su se pak odlučile okušati u iznajmljivanju. S obzirom na to da imaju iskustva s ugostiteljstvu ovo im se činio kao dobar potez. Zadovoljni gosti tvrde kako nisu pogriješile. - Bilo je potrebno puno rada da se imanje dovede u stanje u kakvom je sad. Rušili smo staru štalu, ravnali sve, postavljali ogradu, maljali unutarnje prostorije, mijenjali namještaj...Sve što smo mogle smo napravile same, s gotovo nikakvim budžetom, ali uz pun dobre volje. Sve ovo što vidite je naših ruku djelo i zbog toga smo ponosne. - objašnjavaju 'djevojke'. Kuća za odmor 'Melani', koja posjeduje tri zvjezdice, ima stotinjak kvadrata unutar kojih je smještena kuhinja, blagovaonica, dnevni boravak, dvije bračne sobe, jednokrevetna s dječjim krevetićem, kupaonica te terasa s roštilje. Ima ležajeva za 7 osoba. Unutarnji prostor u kombinaciji s okućnicom, drvećem, voćkama, cvijećem i vrtom je sve što vam je potrebno za opušten i ugodan odmor. -Ljude najviše privlači mir i privatnost koju ovdje dobivaju. Svi se osjećaju kao doma i to je ono čemu težimo. Naši gosti mogu koristiti apsolutno sve što vide, od roštilja, bazena, ležaljki, luftića, trampolina i ostalih zanimacija za djecu, jacuzzija, unutarnjeg dijela kuće pa čak i povrća, voća i začina u dvorištu i vrtu. Sve imaju na raspolaganju. - objašnjava Mirjana, a Melani dodaje kako ih uvijek iznova iznenadi stanje u kojem pronađu kuću nakon odlaska gostiju. -Kod nas dolaze obitelji i parovi na odmor i uvijek se iznenadimo koliko sve čisto i uredno ostave za sobom. Ponekad ni ne znamo koje su sve sobe koristili jer je sve gotovo onako kako smo i ostavile. Ljudi se ponašaju kao što bi se ponašali i kod kuće. Upravo je ta domaća atmosfera jedan od glavni razloga zašto im se gosti vraćaju. - Evo već nam je jedna ekipa koja je tijekom ljetnim mjeseci boravila tu, rezervirala kuću i za novogodišnje praznike. Jedna obitelj iz Međimurja nas je posjetila već 3-4 puta u roku od 5 mjeseci, koliko smo otvoreni. Imamo zanimljive goste iz različitih krajeva. To nas veseli. Znači da su ljudi zadovoljni ponuđenom uslugom koju mi samo možemo dodatno nadograđivati i poboljšavati, što je i u planu. - kaže Mirjana. Iduće godine ove vrijedne domaćice planiraju odraditi još neke zahvate u dvorištu, nadaju se, uz potporu javnih natječaja na koje će se javiti. - Želimo pripremiti i opremiti dvorišnu kućicu u sklopu objekta koja bi se pretvorila u takozvani party house. U planu je i sauna i jedan veliki jacuzzi te uređenje podruma. Ali polako, ne treba srljati i juriti. Gotovo sve što smo do sada napravile, napravile smo sa svoje dvije ruke. U tom smjeru želimo i nastaviti. - dodaje Mirjana koja u uređenje kuće i okućnice uvijek 'unese' jedan dio sebe. -Obožavam prirodne materijale i volim sama izrađivati stvari. To daje dodatan štih cijelom objektu. Primjerice, naše imanje ograđeno je drvenim paletama koje daju jednu toplu i prirodnu notu. U planu je i ograda od slama. - iznosi svoje ideje Mirjana.
Nitko nikome nije konkurencija Ove vrijedne domaćice napominju kako, unatoč tome što na ovom području postoji više kuća za odmor, nitko nikome nije konkurencija. - Svatko nudi nešto drugo i u tome je čar. Svaka kuća za odmor ima svoj tip gostiju i treba se fokusirati na to da svatko odradi najbolje što može za sebe. - objašnjava Mirjana i još jednom dodaje kako je njihov cilj pružiti domaću, opuštenu i obiteljsku atmosferu.
Slamnati medo atrakcija za goste, ali i prolaznike Početkom mjeseca ispred Kuće za odmor 'Melani' osvanuo je 'gigantski' medo. Vjerujemo kako ste ga već imali prilike vidjeti na društvenim mrežama jer je postao prava atrakcija i prepoznatljiv znak. - Vidjela sam zapravo nešto slično na internetu, pa sam ga odlučila i ja napraviti. Kolega koji ima OPG mi je poklonio bale sijena, a drugi kolega ih je posložio da izgledaju kao medo. Mi ga zovemo Wendy i visok je 4 metra. Svi ga dolaze pogledati, slikati se, a posebno je zanimljiv mališanima. Čak je i na Facebooku prava atrakcija. - ponosna je Mirjana kojoj je cijela situacija oko mede i znatiželjnih prolaznika vrlo simpatična.
10
GLAZBENI KUTAK
30. rujna 2021.
„Pajdašice“ na Državnu smotru Hrvatskog sabora kulture U nedjelju, 26. rujna 2021., u organizaciji Zajednice kulturno-umjetničkih udruga Varaždinske županije, u Ivancu je održana Županijska smotra zborova i malih vokalnih sastava na kojoj je, u svojstvu izbornika Hrvatskog sabora kulture, prisustvovao i redoviti profesor na Glazbenoj akademiji u Zagrebu, Robert Homen. Po prikazanom programu, u različitim kategorijama, izbornik je odlučio da će na Državnoj smotri, u kategoriji malih vokalnih sastava i komornih zborova, Varaždinsku županiju predstavljati Ženska vokalna skupina „Pajdašice” KUD-a „Anka Ošpuh” iz Ludbrega. U kategoriji mješovitih pjevačkih zborova županiju će predstavljati MPZ KUD-a „Rudolf Rajter” iz Ivanca, a za kategoriju slobodnih stilova i žanrova odluka se očekuje ovih dana. “Pajdašice” su u Ivancu nastupile pod vodstvom prof. Zdenke Knapić. Državna smotra Zborova i malih vokalnih skupina Hrvatskog sabora kulture održat će se 28. studenog 2021. u Koprivnici.
Humanitarni koncert u čast Igoru Modriću Ovom glazbenom događaju pribivali su mnogobrojni prijatelji koji su bili glazbeno povezani s Igorom. Druge rujanske subote u 5' na čijem je čelu frontman Hrastovskom je održan in Antonio Štefanek. memoriam koncert u čast Igoru -Igor Modrić rođen je u Modriću koji je iznenada umro Berlinu, a ovdje je radio puno 2. listopada prošle godine od godina i usput svirao u mnogim kratke i neizlječive bolesti. Igor je glazbenim sastavima od kojih tada imao 44 godine, a iza sebe je izdvajam Blues Messenger. Bio ostavio suprugu Tatjanu - Tanju je vrhunski gitarist i svima nam i osmogodišnju Graciellu je bio jako drag. Najviše koja je ove godine je volio svirati rock i krenula u treći razred blues, a uzor mu je bio Koncert su OŠ Ludbreg. Eric Clapton – rekao iza društvenog Koncert je bio je Antonio. doma u Hrastovskom humanitarnog Na prvom organizirali Igorov karaktera, a hu ma nita rnom bratić Kristijan Kiki sva prikupljena koncertu koji Modrić i moto klub sredstva donirana će organizatori Crazy Hill Riders. su upravo maloj nastojati učiniti Gracielli. Ovom tradicionalnim glazbenom događaju nastupili su: ludbreški duo pribivali su mnogobrojni Danijel Kolak i Robert Majhen, prijatelji koji su bili glazbeno zatim koprivnički duo Luka vezani s Igorom. Došli su i Osrečak i Matija Evačić, Saša članovi gradske uprave pa smo Horvat-Čoko koji je svirao na tako zapazili i predsjednika Igorovom bijelom Fenderu i Gradskog vijeća grada Ludbrega njegovom gitarskom pojačalu Darka Jagića sa suradnicima. te na kraju domaći rock band Domaćin koncerta i tehnička Wanted 5. podrška bila je grupa 'Wanted Piše: Dražen Vađunec
'Varaždinske barokne večeri' tradicionalno i u Ludbregu Festival Varaždinske barokne večeri najznačajnija je glazbenoscenska priredba središnje Hrvatske, osnovana 1971., a danas je kao specijalizirani festival rane glazbe jedan od najeminentnijih festivala te vrste u svijetu. Festival je pod stalnim pokroviteljstvom predsjednika Republike Hrvatske, a Ministarstvo kulture RH dodijelilo mu je nacionalni značaj prije 20 godina. Ove godine
proslavio
je
51.
godišnjicu.
Dio programa tradicionalno je izveden i u Ludbregu. U svečanoj dvorani dvorca Batthyany 25. rujna gostovao je ansambl Bacchus Consort. Utemeljen 2014., Bacchus Consort uglavnom izvodi glazbu renesanse i ranog baroka pri čemu posebnu pažnju posvećuju skladbama koje u umjetničku glazbu unose elemente narodne glazbe. Svoje koncerte često
koncipira tematski i na način da širokoj publici približi ranu glazbu izvodeći program koji je u svoje vrijeme zabavljao publiku od taverni do aristokratskih dvorova. Budući da je na srednjovjekovnim svečanostima i društvenim događajima ispijanje dobrog vina, kušanje probrane hrane i slušanje žive glazbe išlo ruku pod ruku, ansambl je svoj naziv odabrao prema bogu vina – Bakhu.u
SA SVIH STRANA
30. rujna 2021.
11
U Ludbregu predstavljena 'Priča o jednom Kaju'
Autorica Bojana Schubert: ' Kajkavskog se ne treba sramiti, to je naš materinski jezik koji je duboko usađen u naš identitet' U sklopu Dana europske baštine 2021. u dvorcu Batthyany ludbreškoj je publici ovog mjeseca predstavljena slikovnica Priča o jednom Kaju autorice dr. sc. Bojane Schubert i ilustratora Grge Petrova. Bojana je znanstvena suradnica u Zavodu za lingvistička istraživanja Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu, rodom je iz Hrastovskog pored Ludbrega gdje i danas stanuje s obitelji, a ova je slikovnica bila idealan povod za intervju s našom uspješnom autoricom. – Ideja o knjizi javila se relativno nedavno, prije godinu dana, ali k njoj je vodilo višegodišnje bavljenje poviješću hrvatskoga jezika tijekom kojeg sam shvatila nekoliko činjenica. Prva je da je nekad u sjeverozapadnoj Hrvatskoj postojao kajkavski književni jezik kojim su kajkavci, a i ne samo oni, pisali i objavljivali od sredine 16. do sredine 19. stoljeća. Primjerice, prvi hrvatski medicinski priručnik pisan je kajkavskim jezikom, kao i prvi hrvatski bonton, prvi hrvatski mate matički priručnik, prvi hrvatski jednojezični pravopis… – ispričala je Bojana te dodala kako je o tom tri stoljeća starom jeziku prvi put čula tek na fakultetu. Kaže kako su joj spoznaja o bogatoj kajkavskoj pismenosti, s jedne strane, te želja da se znanje o njoj proširi među mladim kajkavcima, s druge strane, bili glavni motivi za pisanje edukativne slikovnice Priča o jednom Kaju. – Nije sasvim uobičajeno da glavni lik u nekoj priči bude jezik te sam puno promišljala o tome kako taj jezik prikazati na što jednostavniji način. Dakle,
Priča o jednom Kaju pripovijeda povijest jednoga jezika koji je bio razvijen, u dobroj mjeri standardiziran, sposoban da se na njega prevode klasici svjetske književnosti ili da se njime piše poezija – pojasnila je Bojana i rekla kako joj je cilj skrenuti p a ž n j u učenika na kajkavsku povijest i potaknuti ih na daljnji interes. Koautor slikovnice je zagrebački ilustrator Grgo Petrov koji je zaslužan za moderan i razigran vizualni identitet
slikovnice, a nakladnička kuća Srednja Europa s kojom je Bojana ranije objavila i znanstvenu monografiju. Priča o jednom Kaju trenutno se promovira po sjevernoj Hrvatskoj i postoji velik interes za predstavljanje slikovnice u mnogim kajkavsk im mjestima. – Promovirali smo je najprije u Krapini, zatim u Ludbregu gdje imamo veliku podršku Grada i lokalne zajednice. Slijede nam dogovorene promocije u Donjoj
Stubici, Zagrebu i Karlovcu, a svakodnevno stižu i upiti s radija i tiskanih medija. Zainteresirana publika može pronaći informacije na stranicama Srednje Europe za mlade, kao i na Facebooku – rekla je Bojana. Na kraju smo porazgovarali i o današnjem kajkavskom narječju te pitali Bojanu postoji li strah da će starinsko narječje nestati s novim generacijama te misli li da se kajkavci nekad srame svojeg narječja. – Govori kajkavskoga narječja, kao uostalom i drugih dvaju narječja hrvatskoga jezika, mijenjaju se pod pritiskom globalizacije. Ljudi, naravno, njeguju jezike koji će im pomoći u postizanju poslovnog uspjeha, a to su prije svega hrvatski
standardni jezik i strani jezici. To pak ne znači da kajkavski trebamo odbaciti ili ga se sramiti, jer nam je mnogima upravo on materinski jezik, prvi jezik kojim smo progovorili, a time je i duboko usađen u naš identitet. Ne mislim da kajkavski govori ubrzano nestaju, jer ima još mnogo govornika, no smatram da treba ozbiljno raditi na razvijanju pozitivnog stava prema kajkavskom. Mnogi kajkavci smatraju da "grdo" govore i srame se govoriti kajkavski kad su u Zagrebu ili u nekajkavskoj sredini. Boje se poruge i predrasude da kajkavskim govore samo nepismeni ljudi koji su udaljeni od civilizacije i kulture – pojasnila je Bojana. Na kraju možemo reći i da je njezina slikovnica iskorak u pozitivnom smjeru jer kao što i sama autorica kaže, ona pokazuje kako se kajkavskim moglo izraziti sve što i bilo kojim drugim domaćim ili stranim jezikom, a smatra kako kajkavski treba biti prisutan i u učionicama. – Da zaključim: smatram da podaci o kajkavskom povijesnom jeziku kao i o kajkavskim suvremenim govorima trebaju naći put do učionica, barem u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Time će se probuditi ponos mladih na svoje književno-jezično nasljeđe i pomoći im da prema njemu, kao i prema suvremenim kajkavskim govorima zauzmu pozitivniji stav. Ne postoje "grdi" i lijepi jezici, nego postoje samo naši stavovi o njima. Te stavove moramo mijenjati, a škola je idealno mjesto za početak – poručila je na kraju autorica. Piše: Ivana Dežić
Svečano proslavili zlatni pir U hotelu Amalija bilo je svečano za Danicu i Franju Mikulića koji su proslavili 50 godina svoje skladne bračne zajednice. Na zlatnom piru bilo je 30 uzvanika od kojih ističemo kćerku Gordanu, unuke Petra i Davora te praunuka Ivana. Posebno iznenađenje zlatnom bračnom paru Mikulić priredili su prvi susjedi Snježana i Kruno Valenko te susjedi preko puta Ivana i Mario Matijašec koji su im poklonili unikatnu izrezbarenu klupu napravljenu od dijelova drvene bačve tzv. doga. Uz živu glazbu slavljenici su bili ponosni na velik odaziv uzvanika koji su uveličali njihovo slavlje te im ovim putem zahvaljuju na poklonima. Piše: Dražen Vađunec
12
KULTURA
30. rujna 2021.
Večernja kava s Julijanom Matanović i Pavlom Pavličićem U sklopu programa 'Epicentar emocija u Centru svijeta' Gradska knjižnica i čitaonica 'Mladen Kerstner' u atriju je ludbreškog dvorca Batthyany ugostila najpoznatiji i najpopularniji hrvatski književni par, Julijanu Matanović i Pavla Pavličića – majstore pripovijedanja i sveučilišne profesore. Pavao Pavličić scenarist, pripovjedač, romanopisac, književni povjesničar i esejist rođen je u Vukovaru 1946. godine. Fakultet je završio u Zagrebu diplomirajući na Filozofskom fakultetu. U svom životu napisao je više od devedeset knjiga, ali ističe se zasigurno kao jedan od najpoznatijih pisaca kriminalističkih romana u Hrvatskoj. Od tih djela poznati su "Stroj za maglu", "Plava ruža", "Umjetni orao". Napisao je mnoga djela koja su povezana s njegovim rodnim gradom Vukovarom. Tamo je prikazao i brojne slike grada kako je izgledao za vrijeme njegovog školovanja, odrastanja i Domovinskog rata. Prikazao ih je u djelima "Vukovarske razglednice", "Dunav", "Vodič po Vukovaru", "Šapudl". Od ostalih djela poznata su "Sretan kraj", Rupa na nebu", "Slobodni pad", "Večernji akt", "Zaborav", "Pokora". Od romana za djecu možemo izdvojiti romane "Zeleni tigar", "Trojica u Trnju", "Petlja", "Mjesto u srcu", "Lopovska uspavanka". Julijana Matanović je poznata hrvatska spisateljica i književna kritičarka koja svoje književne uspjehe postiže pisanjem romana za odrasle i djecu. Omiljena kod svih generacija čitatelja, ali i medija. Ova spisateljica u svojim djelima mnogo otkriva o sebi te piše otvoreno o vlastitim iskustvima, emocijama i životnim situacijama. Jako voli i susrete s čitateljima. Na hrvatskoj književnoj sceni pojavila se 1997. sa svojom zbirkom pripovjedaka “Zašto sam vam lagala”. Dobitnica je mnogobrojnih nagrada, a njezina djela su prevedena na mnoge jezike. Napisala je više od dvjesto ogleda, eseja i književnih kritika. Njena knjiga “I na početku i na kraju bijaše kava” dosegla je nakladu od 10 000 primjeraka i nagrađena 2014. nagradom Ksaver Šandor
Julijana Matanović, Gordana Lovrečić i Pavao Pavličić
Gjalski za najbolju proznu knjigu godine, nagradom Josip i Ivan Kozarac za najbolje prozno djelo godine, nagradom fra Martin Nedić Zaklade Terra Tolis za najbolju knjigu godine i nagradom grada Zagreba 2015. Riječ je o osobama koje se upotpunjuju i u poslovnom i u privatnom svijetu. Poznaju se gotovo cijeli život. Naime, još 1985. godine Pavao je sudjelovao na književnoj tribini u Osijeku, a razgovor s njim vodila je upravo Julijana koja je tri godine prije toga napisala negativnu novinsku kritiku za njegov roman “Slobodni pad”. Magistrirala je kasnije na temi baroka, a upravo joj je Pavličić
sjedio u komisiji na obrani rada. Prva knjiga koju je 1995. uredila u Biblioteci HIT, nakon preseljenja u Zagreb, bio je njegov “Diksilend”. Kao profesori na Filozofskom fakultetu znali su se viđati u Zavodu za književnost. -Julijana je najprije bila moja vjerna čitateljica, pa stroga kritičarka, potom urednica, a na kraju i supruga. Imamo tisuću zajedničkih tema, a jedna od najvažnijih je naravno i književnost. - objašnjava Pavle Pavličić čiji je roman 'Tajno ime' među najčitanijim naslovima naše knjižnice. Moderatorica ovog večernjeg druženje, novinarka Gordana Lovrečić, priupitala ga je na
LISTOPAD 2021.
koji način doživljava današnju književnu publiku odnosno je li mu danas teže ili lakše pisati u odnosu na njegove početke. - Mislim da nije danas ni lakše ni teže pisati za publiku nego što je to bilo i prije 50-ak godina kada sam ja počeo. Ako je čovjek uklopljen u društvo u kojem živi, ako je i sam čitalac u krajnjoj liniji onda mu neće biti problem pronaći način kako pisati. Pisat će onako kako osjeća i o onome o čemu smatra da je vrijedno pisati. Tu ja ne vidim nikakve velike razlike. Dapače, mislim da se danas piše znatno bolje i znatno više nego u ono vrijeme kada sam ja počeo, pa se samim time
i čita više nego što je to bilo prije. - objašnjava Pavličić i dodaje kako jednostavno više ne može zamisliti svoj život bez pisanja. - Osjećam se krivo kad ne pišem. Imao sam do sada sreću da mi nije ponestalo ideja i tema. Kad počnem pisati knjigu onda ju napišem do kraja. Nikad nisam započinjao s pisanjem ako sam znao da ću morati recimo negdje otputovati. Najveći broj svojih knjiga sam napisao jer mi je život tekao u ritmu školske godine. Dakle, ljeti je bilo vremena pa sam ljeti i najviše pisao.Njegova supruga Julijana Matanović tijekom druženja s ludbreškom publikom dotakla se upravo književne publike,
one zbog koje se knjige i pišu te je prokomentirala današnje navike čitanja. - Zanimljivi su mi komentari moje generacije ili onih još starijih od mene koji govore kako smo mi nekad puno više čitali. Možda jesmo, ali treba sve staviti u kontekst. Usporedite koliko smo mi imali predmeta u školama, nismo imali državne mature, živjeli smo siromašnije ali svijet nam je dopuštao pravo na dokolicu. Pitanje je da li današnja djeca, nakon što riješe sve te ispite koji stoje pred njima i pripreme sve što trebaju, imaju volje za čitanjem primjerice jednog Marulića. Mislim da umjesto predbacivanja da smo mi čitali više, trebamo pronaći jedan model da bi im literaturu učinili zanimljivijom od igrica koje će oni gledati i igrati na kompjuteru. Učinit ćemo ju zanimljivijom onda kada im ponudimo knjige koje će komunicirati probleme njihova vlastitoga 'danas'. - uvjerena je Julijana koja je s ludbreškom publikom između ostalog podijelila i jednu zanimljivu priču. - Prije 21 godinu objavila sam roman 'Bilješka o piscu' koji sam pisala vlastitom emocijom, dakle nije imao nikakve elemente iz vlastitog života. Priča je bila doista izmišljena. Godinu dana nakon izlaska romana, u kasnu jesen, nazvala me jedna gospođa i prepriča mi na telefon moj roman. Naravno da mi je bilo čudno kako ta žena zna cijeli roman napamet, no zapravo nije prepričavala radnju romana već svoj vlastiti život. Tada sam shvatila da sam 'prepisala' jedan život koji nisam poznavala. - objasnila je Julijana i napomenula kako bi o takvim stvarima i iskustvima voljela razgovarati i s drugim piscima. Brojni Ludbrežani uživali su u ovim inspirativnim pričama Julijane Matanović i Pavla Pavličića, a u čijem središtu su bile emocije u književnim djelima.
6. 10. 2021. - Pjesničko-glazbena večer s Milkom Kišem 18:00 Dvorac Bathyanny 15. 10. 2021. - Književnica Božica Jelušić, obljetnički program 18:00 Dvorac Bathyann 21. 10. 2021. - Damir Vujnovac: Iranski Kurdistan- putopisno predavanje 18:00 Dvorac Bathyanny 28. 10. 2021. - Poetska večer s Ljiljanom Vuglač, 18:00 Dvorac Bathyanny
SPORT
30. rujna 2021.
13
Krenula prvenstvena sezona za rukometaše Upisana uvodna pobjeda protiv Ivančice na domaćem terenu, slijedi gostovanje kod Ruda Nakon nikad duže pauze zbog poznatih okolnosti u subotu je konačno krenulo i natjecanje u 2. hrvatskoj rukometnoj ligi sjever u kojoj se natječu ludbreški rukometaši. Prvenstvo je otvoreno na najbolji mogući način, pobjedom protiv Ivančice iz Ivanca i to rezultatom 37:31. Najefikasniji u prvoj utakmici bio je Petrošanec s 9 golova, 8 je zabio Novosel, a 7 Horvat.
U idućem kolu Ludbrežani idu na gostovanje kod druge ekipe Ruda koje su ove sezone ušli u drugu ligu, dok je prva ekipa Ruda ušla u premijer ligu, a za kraj je Pišpek najavio tu utakmicu, ali i otkrio ovogodišnja rezultatska očekivanja.
– Na kraju moramo biti zadovoljni, mislim da je bila prava prvenstvena utakmica nakon dugo vremena, bilo je tu oscilacija i grešaka, bilo je preokreta tijekom utakmice, ali smo zadnjih pet minuta mi uspjeli zabiti sve, oni nisu i na kraju smo pobijedili što je i najvažnije – rekao je trener Pišpek. Inače je tijekom priprema bilo dosta promjena u klubu, ekipa je u odnosu na prošlu sezonu pomlađena, a odigrano je i nekoliko pripremnih utakmica. – Moram reći kako nisam potpuno zadovoljan s pripremama,
Naši su rukometaši bili bolji od Ivančice 37:31 bilo je dosta odsustva, bolesti, ozljeda pa gotovo da nismo ni jednu prijateljsku utakmicu odigrali u sastavu u kojem je plan da igramo
prvenstvo jer je uvijek netko falio. Što se tiče promjena, otišli su Požgaj i Vugrinec, a prestali Grgec i Vresk te još nema Balažinca koji je operirao
prednje križne ligamente u šestom mjesecu i Krobota koji čeka istu tu operaciju. Došli su nam Kolak i Koprivnice i Đeri iz Virovitice na
pivota. Sada nam studenti odlaze u Zagreb pa će opet biti teško trenirati, ali nadamo se dobro posložiti i boriti se svaku utakmicu – najavio je Pišpek.
– Druga ekipa Ruda nam je nepoznanica s obzirom da su sada ušli u naš rang natjecanja, ali s obzirom da svi do 21 godine mogu igrati, za očekivati je da će uzeti i nekoliko igrača iz prve ekipe. Sve u svemu, idemo se boriti i probati napraviti najbolji mogući rezultat. Što se tiče sezone, s obzirom na pomlađenu ekipu i izostanke koje imamo, bio bi zadovoljan s bilo kojim mjestom u sredini ljestvice i mislim da nam je to i realnost, dakle moramo biti iznad zone ispadanja da imamo mirnoće i da probamo nekoga i iznenaditi – rekao je za kraj Pišpek, a mi rukometašima želimo sreće i dobre rezultate. Piše: Ivana Dežić Foto: Dražen Vađunec
14
SPORT
30. rujna 2021.
Odigrano pet kola sa naša četiri predstavnika u 1. ŽNL Plitvica iz Selnika najbolje krenula u sezonu, Mladost iz Sigeca još uvijek bez bodova
Prošlo je mjesec dana od početka nadmetanja na terenima 1. županijske nogometne lige središta Varaždin gdje ove godine ludbreški nogomet ima čak četiri predstavnika. Naime, od prošle su se sezone Dravi –Ajax iz Svetog Đurđa i Plitvici iz Selnika u ovom rangu pridružile i ekipe Zadrugara iz Hrastovskog kao prvak 2. žnl i Mladost iz Sigeca Ludbreškog kao drugoplasirani sastav 2. žnl. Dosad je odigrano pet kola, a od naših predstavnika zasad je najuspješnija Plitvica iz Selnika koja je dosad upisala četiri uvodne pobjede da bi u nedjelju upisala prvi poraz i to u lokalnom derbiju protiv Drave-Ajax koja je u Svetom Đurđu bila bolja s 3:0. Bez obzira na taj poraz, u Selniku mogu biti zadovoljni s ulaskom u sezonu i četiri uvodne pobjede (Mladost Sigetec, Sloboda Tužno, Polet Cestica i Mladost Varaždin) što ih svrstava na četvrto mjesto tablice čime su trenutno naš najbolje plasirani klub u županijskim ligama. Treba napomenuti kako su prošle godine u istoj ligi završili na devetom mjestu, a ako se po jutru dan poznaje, ove godine bi Plitvica trebala nadmašiti taj plasman. Drava – Ajax, klub koji
Drava-Ajax bila je bolja u nedjeljnom derbiju protiv Plitvice je nastao spajanjem klubova iz Svetog Đurđa, Luke i Komarnice je u prvih pet kola ostvarila polovičan uspjeh. Upisali su dvije pobjede (Sloboda Varaždin i ranije spomenuti derbi protiv Plitvice), jedan poraz (Zadrugar) i dva remija (Čevo i Novi Marof). Drava – Ajax je inače prošle godine bila na visokom trećem mjestu u ovoj ligi pa ne mogu biti potpuno zadovoljni ovakvim učinkom, a posebno porazom od Zadrugara na domaćem
terenu iako treba spomenuti kako su u tom tjednu igrali kup utakmicu protiv Zelengaja kojeg su iznenadili i s 1:0 prošli dalje te će sada u četvrtfinalu kupa dočekati ludbrešku Podravinu što će sigurno biti prava nogometna fešta u Svetom Đurđu. S druge strane, upravo pobjeda protiv Drave-Ajax bila je poticaj i pokazatelj da Zadrugar ima mjesta u višem rangu natjecanja nakon što su u sezonu krenuli s dva poraza (Polet Cestica i
Mladost Varaždin). U trećem su kolu pobijedili Dravu –Ajax sa 2:3 pa u četvrtom upisali domaći poraz od Slobode iz Varaždina, dok su u petom kolu u pravoj golijadi bili bolji u gostima kod Čeva s 4:5 i time upisali drugu pobjedu. Sigurno da će trebati vremena da se igrači Jurice Vručine naviknu na viši rang, a u idućim će kolima morati popraviti igru na domaćem terenu gdje još nisu osvojili bodove. Naš posljednji predstavnik,
Mladost iz Sigeca Ludbreškog u ligu je ušla na mala vrata kao drugoplasirana u 2. županijskoj nogometnoj ligi i zasad se ne provodi najbolje. Upisano je pet poraza, a posebno neugodan bio je onaj od 8:0 protiv Obreša koji je mrežu Sigečana napunio do vrha. Izgleda kako će novajlijama u ligi biti potrebno nekoliko pojačanja ukoliko žele početi pobjeđivati i boriti se za ostanak u ligi. Treba spomenuti i kako se nakon pet kola na diobi prvog mjesta liste strijelaca 1. žnl nalazi Bojan Vručina iz Zadrugara sa 6 golova (5 iz kaznenih udaraca), a na diobi trećeg mjesta sa četiri gola (sve iz igre) nalazi se Marko Hajec iz Drave – Ajax. Za kraj recimo kako se iduće, 6. kolo igra ovog vikenda, a navijači mogu gledati Plitvicu u Selniku protiv Slobode iz Varaždina (subota u 16 sati) te Mladost u Sigecu protiv Slobode Tužno (subota u 16 sati) dok Drava-Ajax i Zadrugar idu na gostujuće terene. Zadrugar će tako u nedjelju u 16 sati igrati u Tuhovcu protiv Poleta dok Drava-Ajax ima težak zadatak jer ide u goste trenutno prvoplasiranom Obrešu (subota u 16 sati). Piše: Ivana Dežić, Foto: Dražen Vađunec
Pred košarkašima Grafičara početak je nove sezone Prvenstvu je prethodio Županijski kup
Pred košarkašima Grafičara početak je nove sezone. Usudili bi se reći da će biti dosta neizvjesna. Naime, ekipe su doživjele dosta promjena, a kod nekih su promijenjene ambicije. Nekako smo dojma da najviše prvo mjesto cilja varaždinska Vindija koja se dosta pojačalo, iako ni to im nije bilo dovoljno da pobjede Ludbrežane u kupu. Poslije tog poraza doveli su još dva igrača iz Splita. Vidjeli smo ih u kvalifikacijama za Prvu ligu, znači puca se na sam vrh. Podravac je godinu iskusniji, uvijek gladan naslova. Na svojem
će parketu teško kome prepustiti bodove. Grafičar je tu negdje da im pomrsi račune. Otišli su Jurica Balaško i Manuel Novak, čeka se povratak Ante Božića. Vratio se Zlatko Štefan kojem ipak treba još jedno vrijeme za povratak u formu. Međimurje je potpuno pomladilo ekipu, no ipak ima tamo i nešto iskusnih igrača. Radnik se pojačao, s puno entuzijazma kreće u ovu sezonu. Ivančicu smo vidjeli u kupu. I tamo se nešto pozitivno „kuha“. Petar Zrinski je kao vrlo često nepoznanica. Znali su oni okupiti i vrlo dobru
Ne dam se tak' lako! Za najboljom županijskom sportašicom svih vremena, zlatnom olimpijkom Sarom Kolak sezona je za zaborav. U njoj je koplje samo jednom letjelo preko 60 metara , a na vrhuncu sezone u Tokiju, na Olimpijadi na kojoj je nakon pet godina predala krunu najboljoj, nije zabilježila niti jedan ispravan hitac. Naravno, Sara objektivno sagledava sezonu. - Bio je to raspad sistema , razočaravajuće,nema se tu puno kaj pričati , loša i razočaravajuća sezona.Tri tjedna boravila je u Tokiju. - Bilo je OK. Domaćin se u ova teška epidemiološka vremena
zaista potrudio . Sve je proletjelo brzo. Znam da ste se budili rano da me pratite ali jednostavno nije išlo. I nije problem u „šusu“, snazi. To imam. Moj problem je tehnika. Mogla sam nakon Tokija otići na odmor, no tražila sam povratak osjećaja za bacanje. Ne dam se tak' lako.To je ispravan put povratka, samo dodatnim radom opet ćemo uživati u dosezima ove sjajne sportašice koju su neki mediji uzeli na „zub“. Ne znaju oni s kim imaju posla. Zlatna olimpijka! Najbolja od četiri milijarde žena. U čemu su to oni najbolji? Piše: Neven Jerbić
ekipu. Koprivnica i Virka, po ovoj viziji borit će se za osmo mjesto. Labrada iz Zagreba te dvije bjelovarske ekipe Bjelovar i Vedi još trebaju vremena za sazrijevanje. Sezona kreće 10. listopada i Ludbrežanima na početku donosi dva gostovanja. Prvo u Križevcima, pa zatim u susjednom Vrbovcu. Valja će ih preživjeti pa lagano „odmoriti“ u trećem kolu protiv Vedija. Prvenstvu je prethodio Županijski kup u kojem je u polufinalu Grafičar pobijedio Vindiju s 80-68. A, kako je bilo u finalu prenosimo s
portala ludbreg.hr; Uzbudljivo finale županijskog košarkaškog kupa pripalo je ivanečkoj Ivančici koja je u Ludbregu neočekivano s 82-76 svladala domaći Grafičar. Kao prvo, potpuno zasluženo. “Džepna armija” Zlatka Manjerovića tricama je istorpedirala ludbreški brojni brod. Sijevalo je sa svih strana, a u obrani oniski Zagorci svi mogu igrati obranu na trici što je stvaralo probleme domaćinu. Daleko od toga da su domaći ušli opušteno u utakmicu, bilo je tu dobrih dionica. Kod Mikec smo
vidjeli napredak u odnosu na prošlu sezonu, Svaty je imao više dobrih dionica, a drago nam je vidjeti i povratak Štefana u ekipu, iako mu treba još neko vrijeme da uhvati formu. I konstatirajmo, u odnosu na prošlu sezonu ovdje više nisu Manuel Novak i Jura Balaško. Teško je to nadoknaditi. Očekujemo povratak Ante Božića. Prekinuta je serija od dvadeset pobjeda protiv Ivančana, znamo za onu izreku 21. je sreća. Mnogo sreće srčanim gostima u daljnjoj fazi kupa protiv “Podravca”. Piše: Neven Jerbić
Novi „proizvod“ Hrvačkog kluba Ludbreg sve je bolji U subotu, 25. rujna u Zagrebu je održano Prvenstvo Hrvatske za starije dječake grčko rimskim načinom. Naš novopečeni reprezentativac u tom uzrastu, član HK Ludbreg, Florijan Varović, s tri pobjede i jednim porazom osvojio je brončanu medalju. U tri borbe Florijan nije dao protivnicima ni trunke šanse te je sve borbe atraktivnim hrvanjem riješio u svoju korist. Poraz je zabilježen u četvrtfinalu od predstavnika
iz Slatine, iako se očekivali da ta borba ode na Florijanovu stranu. Unatoč jednom kiksu i očekivanjima, prvenstveno od strane samog Florijana da medalja bude i sjajnija, ovo je vrlo dobar rezultat, a greške su normalne, osobito u ovom uzrastu te su dio učenja i odrastanja. Uz Florijana na ovom su natjecanju kao treneri bili Leo Petrić i Ignac Horvat. Piše: Neven Jerbić
S SP PO OR RT T
30. rujna 2021.
NOGOMET
Pola prvenstva Podravine Odigrano je pola prvog dijela prvenstva 3. HNL Sjever. Na čelu ljestvice su Polet, Mladost i Međimurje. Nekako i očekivano. E, sad što smo mi htjeli da im Podravina bude za petama je drugi par cipela. Ludbrežani su nakon šest odigranih kola na osmoj poziciji s osam osvojenih bodova. Postigli su deset, a primili dvanaest zgoditaka. U pet utakmica postigli su po dva zgoditka, zgoditak jedino nisu zabili u premijeri protiv Poleta. Manje-više pratili smo sve njihove utakmice pa riječ–dvije o svakoj. U prvom kolu ovdje je gostovao Polet. Igrački malo slabiji nego proteklih sezona, no s više kemije. Pale su „Plave bluze“ bez ispaljenog metka, bilo je 0-4 u Ludbregu. U drugom kolu gostovalo se na varaždinskoj Slobodi. Varaždinski Varteks, iako osnažen za dva Benka, i dalje je omiljena mušterija ludbreške ekipe. Pobjeda od 2-0. U trećem kolu u Ludbregu je gostovao još jedan kandidat za sam vrh, Mladost iz Ždralova. Izgledali su poletnije nego prošlih sezona i pobijedili Ludbrežane s 4-2. U četvrtom kolu u Ludbregu je gostovala Virovitica. Ne pretjerano kvalitetna, ali borbena. Nije im bilo dovoljno. Ludbreška ekipa je pobijedila s 2-0. U petom kolu Podravina je gostovala u Koprivnici.
Protiv ne baš dojmljivog domaćina bod je iščupan u posljednjim trenucima, bilo je 2-2. Isti je rezultat bio i tjedan dana poslije protiv Rudara koji igra otvoreno, ali i ranjivo. Predstoji gostovanje u Bjelovaru. Sve u svemu dosta oscilirajuća sezona, nekako nam se čini da još nije sve izvučeno od kapaciteta igrača. Kad smo kod igrača kratka analiza učinka onih koji su najviše u igri; golman Slukić do sada brani bez većih kikseva. Često je imao i vrlo dobre obrane. Belovari i Jadanić, rutinirani su par, donose sigurnost obrani. Sambolec se vraća svojim odličnim prošlosezonskim izdanjima, Šmrček je ugodno iznenađenje na boku. Tkalčić pokušava atraktivno igrati, no nedostaje značajniji njegov učinak u rubrikama asistencije i zgodici. On bi to mogao. U napadu je pravo otkriće mladi Luka Artuković koji je postigao pet zgoditaka za redom, Horvatinović traži ulazak u seriju. Zadravec postaje prava vrijednost, sve više nalikuje igrom na trenera Špikića iz igračkih dana. Kod Golubara je primjetna želja. Naravno, kao i većini klubova ovog ranga nedostaje snage u napadu i vezi, kao i duža klupa. Kad se to riješi, a to košta, moći ćemo gledati i nekoliko stepenica više. Piše: Neven Jerbić
15
Memorijalni turnir Damir Hrastić-Dada Popularni Dada bio je izniman sportaš, omiljen član RK Ludbreg čiji ga se članovi i rukovodstvo svake godine prisjete i organiziraju tradicionalni rukometni turnir njemu u čast.
RK Sisak, pobjednici turnira
Već su 33 godine prošle od iznenadne smrti mladog i perspektivnog ludbreškog rukometaša Damira Hrastića. Podsjetimo, Damiru je kao studentu druge godine Kineziološkog fakulteta u Zagrebu, nakon provjere 12-minutnog trčanja tzv. Kuperovim testom, iznenada pozlilo. Popularni Dada bio je izniman sportaš, omiljen član RK Ludbreg čiji ga se članovi i rukovodstvo svake godine prisjete i
organiziraju tradicionalni rukometni turnir njemu u čast. Istina prošle godine zbog korone turnir nije održan, ali je zato ove godine tradicija nastavljena pa je tako turnir održan 32. put. -Posljednjih godina turnir smo održavali dva dana i to kao turnir kadeta. Zbog epidemiološke situacije ove smo godine organizirali seniorski turnir samo jedan dan, u subotu u dvorani bez
prisutnosti gledatelja. Planirali smo održati turnir na otvorenom, ali vanjski teren još nije završen. Zasad radovi dobro napreduju i protuklizna podloga će po svemu sudeći biti iskoristiva tako da ćemo moći trenirati i sasvim sigurno sljedeći memorijalni turnir održati na otvorenom što znači uz prisutnost gledatelja. Zahvaljujem Gradu Ludbregu i ostalim sponzorima koji nas
redovito svake godine prate i omogućuju nam nastavak tradicije – rekao je Andrija Pišpek, trener RK Ludbreg. Na turniru su nastupile četiri ekipe: RK Sisak, GRK Varaždin 2, RK Prelog i RK Ludbreg. U finalu RK Sisak bio je uvjerljivo bolji od drugog prvoligaša RK Prelog. Najbolji strijelac turnira je Dino Divjak iz GRK Varaždin II s 19 pogodaka. Piše: Dražen Vađunec
Ženski odbojkaški klub Ludbreg organizirao turnir Uoči početka nove prvenstvene sezone Ženski odbojkaški klub Ludbreg organizirao je tradicionalni predprvenstveni turnir. Turnir je održan posljednje rujanske subote u gradskoj školsko sportskoj dvorani, a nastupile su tri ženske ekipe. Najprije su naše i varaždinske odbojkašice pobijedile ekipu Vinice pa smo u finalu gledali dinamičan susret ŽOK-a Ludbreg i ŽOK-a Kitro Varaždin. Gošće su bile uvjerljivije u prvom setu, a Ludbrežanke su pružile odličan otpor u drugom i imale priliku izjednačiti. Ipak, finalni susret završio je pobjedom odbojkašica Kitra rezultatom 2:0. Pobjednice je vodio trener Jurica Juren, a naše djevojke trenira odbojkaški zaljubljenik Zenil Vugrinec. Zenil je dugogodišnji trener seniorske ekipe ŽOK Ludbreg koja nastupa u 3. hrvatskoj ligi skupina Sjever u kojoj se natječe 11 klubova. Kapetanica seniorske ekipe je Angelina Gadže. Druga ekipa ludbreških odbojkašica nastupa u 4. ligi u kojoj se natječe 7 klubova, a vodi je Mario Horvat. Prvenstvo objema ekipama započinje 9. ili 10. listopada. U ŽOK-u Ludbreg rade i s malim odbojkašicama koje trenira Marko Crkvenčić, a Andreja Majhen trenerica je najmlađima u tzv. mini odbojci. Sve u svemu jedna lijepa odbojkaška priča u koju se mogu uključiti curice iz našeg šireg ludbreškog područja. Piše: Dražen Vađunec
16
ACO PIŠE...
30. rujna 2021.
ZAČUĐENA PURA
kak smo mi jako mudri, pozablivi, ali i kreativni, na terenu se moreju čuti i kombinacije.
Piše: Aleksandar Horvat Neki dan, dok sem se španceral po gradu, prešel je z drugoga smera jeden mladi par pak sem ne mogel ne čuti komad razgovora. Dečko je puci nekaj tumačil, da je nekomu nekaj rekel, i onda je skomentiral: … a on se je čudil kaj pura dreku! To me je malo nasmejalo. Ljudi su navek bili šalni, pak mi je palo na pamet da te „frazeme”, kak jih stručnjaki zoveju, rabimo saki dan, skorom neznajuč. Fest su nam se v jezik zarivali. Kaj ne? Doduše, navek bumo našli ljude koji se čudiju i takvim frazemima jer ih zemaju zdravo za gotovo, pak jim nije jasno kak se to pura more čuditi če je to živina. Nigdar vidli, nigdar čuli za basne, animalizme, prispodobe... Čovek je dober promatrač prirode i dovitljivi zafrkant. Te narodne ili pučke mudrolije su bile zmišlene kaj bi se nekoga opisalo na šalni način ili bi se opisalo nečije delo ili ponašanje. Za saku ljudsku manu i vrlinu su ljudi zmislili prispodobu z drugim stvarima, kaj bi se ta mana ili vrlina naglasila na šalni, zafrkantski i kakti “mudri” način. Takov je slučaj i z ovom purom. Stručnjaki razloge zakaj je nekoji frazem nastal zoveju “motivacijskom bazom“. V slučaju pure, veliju da su pure jako rad zobale dudovinu i to črnu, ali im se negda, kajti ne vidiju najbole, zalomilo kaj bi kakvoga kakača ščuknule pak ih je to “iznenadilo“ i “začudilo“. Ima još par varijanti koje su vredile za čuđenje. Čudiš se kaj picek glisti, ili čudiš se kaj cigan belomu kruhu. Normalno,
E, ve sem se ja probal zmisliti kaj od sega toga mi letima i letima pripovedamo i tumačimo da niti ne znamo kak puno. Čujem to po vulici, na zestankima, v goricama v kleti. Slične stvari se najdeju i v drugim krajima lepe naše, i pre štokavcima, i pre čakavcima. Naš kraj je ne iznimka. Evo, imamo ono, saka cica dojde na kolica, ili saka maca dojde na vratanca, ali je naša domača vezija da saka rit dojde na šekret. Znači, prirodno je da nekakve hurmalije nemremo tirati za navek, kajti na kraju pravda sejeno pobjedi. To je jena od takvih i sličnih životnih mudrosti, a ima jih još, kak na priliku, ko z vragom tikve sadi se mu se potlam v glavu poteru, ili ko se z posejama zmeša svinje ga pojeju, nemreš stisnuti i prdnuti, v sili vrag i muhe koše, saka hiža ima križa, a neko je na to dodal nekoja i kapelicu, a nekoja bogme i katedralu. Za ljude koji su v glavnem zbunjeni i neorganizerani, mlačni ili strašljivi, rečemo: hoda kaj gluha kujsa, leti kaj muha bez glave ili drži se kaj pes v čonu. Posebno zabavne znaju biti dosjetke na tuđi račun. Dok neko pita kak mu stoji frizura, kiklja ili ancug, odgovor zna biti kaj kravi sedlo, a dok se nekaj nekam ili za nekaj pričvrsti ili zakelji, ali je malo sumnjive čvrstoče onda se reče da drži kaj pes ježa ili da se drži na Božji milosti. Za čoveka kojega nigdar nema doma zna se reči da je furt na cesti kaj konjski drek. Dok su dva navek skupa, nerazdvojno, rečemo jim da su kaj rit i robačka. A ima i slična fora z tem ljudskim delima i opraviljem. Dok se neko nekam stalno rivlje, veli se da se rivlje kaj robačka v rit. Kaj pak se tiče mejašije i celodnevne gladi i žeđi imamo jeno par izrazi: žejen sem kaj kača, žejen sem
kaj vapno, žejen sem kaj graba, gladen sem kaj vuk, gladen sem kaj vuš, gladen sem kaj te ne vidim. Od Kešnera smo pak smo dobili žejen sem kaj bi meglu lizal. Dok se žeđ pošteno pogasi onda je pak čovek pijan kaj letva, pijan ko majka, pijan kaj deva ili pijan kaj avion (ovo zadnje je novešega datuma). Pijani, šemidravi i slabi plesači pak v glavnem imaju dve leve noge. V živlenju, a posebno pri delu, poznamo jako fletne ljude ili jako spore, mudne. Glede brzine sem se setil par štosi na tu temu: tebe bi bilo dobro po smrt poslati i vlečeš se kaj megla, a posebno mi je fest dok nekoga očemo potirati da negdi nekaj fletno zbavi pak mu zapovedimo da si predi tu nek tam. Koji se preveč žuriju, nespretni su i motaju, velimo jim da su zmotani kaj sajla, a onima kaj prefletno zgovoriju kaj je ne trebalo zgovoriti, rečemo da jih je jezik pretekel, da jim je jezik pamet pretekel, i da bole da su se za jezik vgrizli. Posebni set mudrosti je za ljude koji su nesposobni, leni, tromi ili “nemretelni“. Njima govorimo: držiš se kaj Mila Gera, držiš se kaj drvena Marija, držiš se kaj lipov svetec, ili tak si kaj vojnički kufer, komu dugo treba da se nekam gene rečemo spravljaš se kaj gladen srat, a pospancu velimo da spi kaj gluha svinja. Ima još, finte dok neko oče obezvrediti drugoga ili njegovo delo ili imetek. Oni za koje se oče reči da nikaj ne delaju, a sejeno jim je v živlenju jako lepo i dobro bez njihove zasluge, se reče da jim je sekira v med pala, živiju kaj bubreg v loju, kaj bik na gmajni ili kaj tikva v kuruzi. Da je neko nekaj napravil kaj je ne bogzna kaj se reče da niti škodi niti hasne ili ni v rit ni mimo, ili da je to drek na šibici, a za kraj da je zmislil toplu vodu, da je otkril Ameriku. Za onoga koji je srdit i drčni vredi da se je stal na krivu nogu ili da se duri kaj da mu je pura kruha zela. Če bi koga šteli uvrediti, da je bedasti
ili tupavi, ljudi bi mu rekli da je spameten kaj čuje kak trava raste, da bulji kaj tele v šarena vrata, ili da je malo za kolima pobegel. Ima i jena posebna, za čoveka koji je bez srama (a nečega bi se trebal posramiti), pak mu, namesto pitanja kak te je ne sram(?) veliju sram te je kaj kobilu dok voza prehiti pak zajde krmu jest. Posebna fela su dosadni, naporni, nametljivi i lajavi ljudi. Dosaden si kaj stenica, dosaden si kaj tekut, sakomu si loncu poklopec, imaš jezik kaj krava rep. Tu još spada saka krpa si najde zakrpu, tvrdoglav kaj magarac i nemreš ga prijeti nit za glavu nit za rep, . Če več spominjam repa, ima i ona za jakoga čoveka - jaki je kaj bi kravi repa spuknul. Ljudi koji su živi i nemirni zavredili su si svoje narodne štose: gnezdiš se kaj kvočka na jajcima, vrtiš se kaj da imaš pundravce v riti, izvodiš besne gliste, vrtiš se kaj pezdec v gačama, vlečeš kak vrag svoju mater. Šlampavo oddelani posel pak se naznači v narodu kak sto babici kilavo dete, Martin v Zagreb Martin z Zagreba, pretakati z šuploga v prazno ili dok mulci imaju peneze kramari tržiju. Takve posle najhrajši delaju ljudi koji su zaštičeni kaj medvedi, koje nemre niti vrag nadlajati, koji su ze sim mastima premazani, imaju putra na glavi i prste v pekmezu. Sejeno, če koji takov ipak ne napravi posla kak treba za svoju korist, veli se da je prešel z konja na magarca ili da je dal dreku plusku. Zide da je se skupa bilo mali ftič velki krič, i da je zvuna gladac znutra jadac. Dok dojdeju k pameti več je zdavnja prekesno, prešla je baba z kolačima, i kesno jim je v polne k meši iti. A na kraju če lopove poloviju onda bi sima bilo drago če bi jih njihova rabota koštala kaj Sv. Petra kajgana, i da bi z rešta zišli na sveto Nigdarjevo. Jeno posebno poglavlje su i štosna pitanja. Nekoga nekaj šalno pitamo da bi mu isti čas nekaj poručili. Ko
je na zadevi i pogleda zaklanja: No se mekni, kaj ti je japa staklar? Onoga kojega potiravamo, pak mu velimo da se spravlja kaj gladen srat i da mora biti predi tu nek tam, još prisnažimo: Kaj čekaš, limuna? Znatiželnikima i vedovicama se zna zameriti kaj se pačaju v tuđe brige: Kam nosa rivleš? (ovo je malo globokoumno jer ima i nezgovorenoga odgovora koji mom predstavlja i kaj o tomu briganju tuđe brige mislimo). Vidi se da su stari ljudi v glavnem ove šalne prispodobe i štose v glavnem pogosto vezali za on zadnji ljudski del tela i za ono kaj z njega ide vun. Neko bi rekel da je to najgorše na čoveku i v čoveku, pak se je onda činilo zgodno da se tak celoga čoveka z tem prispodobi. Isto se vidi da su pogosto v pitanju kojekakve živine, z čem se takaj čoveka malo pokaže zatucanim i od nižeše vrste. A da ne bi bilo da se nekoga na takvu fintu nemre i pofaliti. Ima i toga: Vreden je kaj mravlja, vredna je kaj čmelica, zlata vreden, lepa kaj slika, ima soli v glavi.... Beskrajne su narodne mudrosti, i stalno su med nami. Kaj sem nabrojil je ne niti pol. Saki se čovek zmisli još deset njih. One najstareše govorimo i selimo v budučnost, a kak vidim, saki den nastajaju nove. Ne bi se trebali srditi na njih. Za kraj, latinska izreka “Non quis sed quid“ koju v smislu gore nabrojenih izreki i frazemov prevađamo “ne ko govori, nego kaj govori“ je negda napak prevedena kak “ne kaj govori, nego ko govori“. Kaj da vam rečem. Če vas po starinski pofaliju onda gledite KAJ govoriju, a če vas pokudiju onda gledite KO govori. Tak vam bu navek vuk sit, a koza cela. A, jasno je, pura z tem nema nikaj. (A. Horvat. 9/2021) Novi broj Ludbreških novina izlazi 29. listopada