Ludbreške novine broj 174

LIST GRADA LUDBREGA BE SPL AT NI PRIM JER A K

29. listopada 2021.

BROJ 174 / GODINA XVI.

ZNA K

PODRŠK E

25 GODINA RADA

U povodu obilježavanja 25 godina postojanja i rada udruge "Ludbreško sunce" u Kući Sunca održana je svečana sjednica...

Str. 9.

SREDNJA ŠKOLA LUDBREG

U Srednjoj školi Ludbreg otvoren Strukovni centar izvrsnosti iz strojarstva, prvi takav u Varaždinskoj županiji...

Str. 4.

CVJEĆARSTVO

Posjetili smo OPG Herega i OPG Markulinčić. Između ostalog, razgovarali smo i o aktualnoj sezoni sesvetskog cvijeća...

Str. 12. - 13.

CRAZY HILL BICIKLIJADA

Str. 6- 7.

Str. 15.

Udruga BSV u nedjelju 17. listopada organizirala je CRAZY HILL° Biciklijadu, a sudjelovalo je 73 biciklista...

Str. 22.

2

AKTUALNO

Bolja povezanost Gradonačelnik Ludbrega Dubravko Bilić prošlog se tjedna sastao s načelnicima susjednih općina, a tema je bila integrirani prijevoz. Javlja se potreba da Grad Ludbreg kontinuirano radi na unapređenju svih vrsta infrastrukture te iste razvija na principima digitalizacije i pametnih tehnologija, zelenog gospodarstva, novih tehnoloških te da stvori povoljne okolnosti da se iskoriste značajna sredstva iz EU fondova koja će biti dostupna u novom programskom razdoblju.

- Prošli tjedan smo imali sastanak s načelnicima susjednih općina koji su zainteresirani za ovaj vrlo važan projekt.

Zajedno sa stručnjacima koji rade na izradi studije imali smo priliku vidjeti model koji

Novi sloj asfalta i novi slivnici Zbog čestog zadržavanja oborinskih voda na koliku državne ceste D24 na dijelu Ulice bana Jelačića u Ludbregu od križanja s Ulicom Petra Zrinskog do mosta preko Bednje, Investitor Hrvatske ceste d.d., provodi rekonstrukciju ove ceste zamjenom novog sloja asfalta uz izgradnju novih dodatnih slivnika, tako da veće kiše više ne bi trebale stvarati probleme.

Istodobno investitor Hrvatske ceste d.d., provodi rekonstrukciju kružnog toka na raskrižju Koprivničke ulice u Ludbregu i Vinogradske ulice, zamjenom habajućeg sloja asfalta i oštećenih rubnjaka.

Usput će se urediti i pješački prijelaz prema Otoku mladosti.

Očekivani završetak svih radova je do 5. studenoga 2021.

Nakladnik: CZKI “D. N.“ Ludbreg Glavna urednica: Iva Havaić Sakač Grafički urednici: Miroslav Vađunec, Matea Maltarić Redakcija: Branko Dijanošić, Iva Havaić Sakač, Matea Maltarić, Dražen Vađunec, Neven Jerbić, Željka Namesnik, Ivana Dežić Kontakt:

Centar za kulturu i informiranje Ludbreg,

Trg Sv. Trojstva 19 Telefon: 042 / 306 130 Fax: 042 / 306 068

ludbreske-novine@czkidn.hr iva.havaic@ludbreg.hr Tisak: Tiskara Zagreb

29. listopada 2021.

Projekt integriranog prijevoza bi najviše odgovarao i povezao Ludbreg sa svim pripadajućim naseljima i susjednim općinama, ali i dodatno prema Prelogu, Varaždinskim Toplicama, Rasinji, Varaždinu i Koprivnici – kaže gradonačelnik Ludbrega Dubravko Bilić.

Ono što je bit integriranog prijevoza je da se probaju spojiti vlak i autobus u jednu cjelinu i da oni građani koji koriste takav oblik prijevoza s jednom kupljenom kartom riješe plaćanje svog cjelokupnog putovanja.

- Činjenica je da postoje dvije skupine stanovnika, oni stariji te oni ispod 18 koji nemaju prijevozno sredstvo i iz tog su razloga poprilično zatvoreni i nedostupni su im različiti sadržaji. Svi oni koji su prošli sportske treninge, glazbenu školu

ili vožnju starijih ukućana do liječnika ili ljekarne znaju koliko to vremena i čekanja iziskuje.

Ovaj pilot projekt koji se nadamo provesti bit će jedan kvalitetan primjer i za druge gradove, a osim funkcionalnosti pomaže i u smanjenju stakleničkih plinova – kaže gradonačelnik Bilić.

Dodaje da tome u prilog ide činjenica do koje se stiglo zahvaljujući izradi studije, a to je da dnevno Ludbregom prođe devet tisuća automobila što je iznimno puno.

-Vjerujemo da bi tako ovaj projekt doprinio i zdravijoj sutrašnjici. Uz to bismo omogućili ljudima da lakše dođu do Ludbrega, Doma zdravlja, do dućana, do nekih sportskih, kulturnih, obrazovnih sadržaja i svega onoga za čime imaju

potrebu ili da im Ludbreg bude međupostaja za jeftiniji prijevoz, jer vlak je još uvijek jeftiniji od autobusa.

Pri tome naglasak treba staviti, u skladu s trendovima na razini EU, na promet i održivu mobilnost. Promet trenutno čini četvrtinu emisija stakleničkih plinova na razini EU i ta brojka nastavlja rasti kako raste potražnja, a Europski zeleni plan traži smanjenje ovih emisija za 90 posto do 2050. godine. Prelazak na održiviji promet znači pružanje jeftinijih, pristupačnijih, zdravijih i čistijih alternativa, a za Grad Ludbreg to podrazumijeva promicanje integriranog i inteligentnog prometa i razvoja infrastrukture za alternativna goriva, kao i osiguravanje

adekvatne pješačko-biciklističke infrastrukture koja će omogućiti sigurnost pješaka i biciklista.

S obzirom na geoprometni položaj Grada Ludbrega u širem okruženju, kao i položaj periferije Grada u odnosu na centar, potrebno je kontinuirano podizati kvalitetu i učinkovitost prometne povezanosti svih dijelova Grada te Grada s ostatkom Županije, a posebice povezanosti s većim gradovima kako bi se osigurala mobilnost stanovništva i radne snage, mobilnost učenika i studenata te jednaki uvjeti i dostupnost javnih, privatnih, društvenih, tržišnih mogućnosti svim građanima bez obzira na mjesto stanovanja, rada ili obrazovanja.

Otvaranje natječaja očekuje se iduće godine.

Apatija dobiva poduzetničku zonu?

Apatija, jedno od najmanjih naselja u Varaždinskoj županiji trebala bi dobiti svoju Poduzetnička zona. Prijedlog je to Grada Ludbrega koji će se na današnjoj online sjednici Gradskog vijeća.

Apatija po zadnjem popisu stanovništva ima 287 stanovnika i 89 kućanstava, a ukoliko se prihvati prijedlog, sada će dobiti novu Poduzetničku zonu ukupne površine od 30,45 h koja se planira kao proizvodno prerađivačka zona odnosno zona u kojoj pretežiti broj korisnika obavlja proizvodno prerađivačke aktivnosti.

Grad Ludbreg će vlastitim sredstvima opremiti zonu potrebnom komunalnom infrastrukturom i javnom rasvjetom, dok će ostalu

komunalnu infrastrukturu izgradniti nadležni distributeri.

Prema informacijama iz Grada Ludbrega, dosadašnji interes za ulaganje i izgradnju objekata u Poduzetničkj zoni

iskazali su lokalni i inozemni investitori , dok će Grad javnim pozivom pozvati i ostale sudionike za sudjelovanje na projektu. Također, Grad Ludbreg raspisuje dva javna

natječaja za prodaju zemljišta za izgradnju trgovačkih centara bez ugositeljskih sadržaja na dvije lokacije. Jedna lokacija je u Ulici Rudolfa Fizira u Ludbregu - zapadno od objekta Spar, dok je druga lokacija u ulici kardinala Franje Kuharića.

Zadnja točka na dnevnom redu je Prijedlog odluke o okvirnom kreditu Grada Ludbrega u iznosu od 6 milijuna kuna. - Grad Ludbreg je tijekom 2021. godine realizirao značajan broj europskih projekata, a iste je pored europskih sredstava financirao i vlastitim sredsvima. Tijekom 2022.godine u planu je nastavak investicija, a okvirni kredit će biti od velike pomoći likvidnosti proračuna - stoji u službenim dokumentima.

U tijeku je sanacija klizišta Starjak Nakon sanacije najvećeg klizišta na našem području, tzv. klizišta Pokos, na red je došla sanacija klizišta Starjak. -Ove godine smo već odradili jedno klizište u Mirnoj ulici. Prošle godine odradili smo najveće klizište tzv. Pokos klizište i sad je došlo na red klizište Starjak.

Počeli su radovi i očekujemo da bi uskoro oni morali biti završeni tako da svi mještani koji gore imaju vinograde mogu biti sigurni da će se moći normalno provesti tim putem, ali i da će se taj put moći koristiti sigurno i za sve nas koji tamo povremeno prolazimo. Time smo sanirali sva klizišta koja su ugrožavala ceste u suradnji s Hrvatskim vodama.

Nadamo se da ćemo nadalje biti bez tih klizišnih problema.

Doduše postoje još neka klizišta koja ugrožavaju poljoprivredne nasade, ali za sada ne ugrožavaju puteve tako da ćemo pratiti razvoj situacije i vidjeti kako reagirati dalje. - kaže gradonačelnik.

29. listopada 2021.

AKTUALNO

3

Projekt Via Saint Martin

Održano prvo hodočašće mladih novom rutom

Ludbreg i Zalaszentmárton središta su vjerskog turizma, a kroz projekt Via Saint Martin bliske će se regije pretvoriti u odredišta hodočasničkog turizma.

Uspostavom tematske rute Via Saint Martin lokalno stanovništvo i posjetitelji imat će poboljšani pristup vjerskim mjestima, prirodnim područjima i turističkim sadržajima. Tijekom listopada, u Ludbregu su održana hodočašća mladih i prekogranični hodočasnički dan novom i

zanimljivom rutom. Okupljanje sudionika iz Mađarske i Hrvatske bilo je ispred Župne crkve Presvetog Trojstva u Ludbregu odakle je krenula 18 kilometara duga hodočasnička ruta, uz četiri zaustavljanja.

Načelnik Općine Zalaszentmárton Martin Fehér naglasio je da kao partneri zajednički rade na uspostavi hodočasničkih ruta. Cijeli je doživljaj u subotu opisao kao fantastičan. – Ovo je za nas bio veliki izazov, ali i fantastičan

doživljaj. Prošli smo kroz šume, njive, gorice i sve je to jako lijepo vidjeti. Vidjeli smo i spomenike u čast svecima, što je jako lijepo osmišljeno – rekao je Fehér. – Posjetitelji su različite dobi, od najmanjih do najstarijih. Bile su tu i časne sestre.

Svima se svidjelo, a kraj putovanja svi smo dočekali nasmiješeni – dodao je. Perica Horvat, voditelj projekta Via Saint Martin u Gradu Ludbregu, kazao je da će ovo postati tradicionalna hodočasnička ruta

na području grada Ludbrega. – Za prvi put smo super zadovoljni. Napravili smo jako dobre temelje. Baš je bila dobra atmosfera, malo zabave, malo ozbiljnosti, kad smo išli uz brijeg svi su bili tiho, ali na kraju je sve super završilo – zaključio je Horvat.

Provedeni događaji sufinancirani su iz Programa suradnje INTERREG V-A Mađarska - Hrvatska 2014 – 2020, a sadržaj članka isključiva je odgovornost Grada Ludbrega.

Zadruga prijavila projekt Kratki lanci opskrbe Poljoprivredna zadruga Ludbreški kraj prijavila je projekt "Kratki lanci opskrbe i lokalna tržišta ludbreškog kraja" na Natječaj Ruralnog programa, mjera 16.4.1.

Vrijednost prijavljenog projekta iznosi 736 tisuća kuna, a intenzitet bespovratnih sredstava iznosi 100 posto.

Zadruga je formirala operativnu skupinu u koju su ušli poljoprivredni proizvođači s područja Grada Ludbrega i okolnih općina, koji nude i osiguravaju široku paletu poljoprivrednih proizvoda, od voća i povrća, do mesa i mesnih prerađevina, jaja, mlijeka, konzerviranog povrća i orašastih plodova, s ciljem da se navedeni proizvodi u kratkom lancu opskrbe dostave direktno iz mjesta proizvodnje do krajnjeg kupca odnosno potrošača.

Interes za sudjelovanjem u kratkom opskrbnom lancu u smislu kupnje namirnica izrazile su javne ustanove i institucije s područja Grada Ludbrega i okolnih općina (dječji vrtići, škole, domovi za umirovljenike), a i građani će moći kupiti navedene proizvode na oformljenoj zelenoj točci na tržnicama u Ludbregu i Varaždinu. S obzirom da kratki lanac opskrbe podrazumijeva što kraći put od proizvođača do krajnjeg potrošača, fokus je stavljen na tržišta unutar Varaždinske županije.

U sklopu projekta predviđena je i nabava dostavnog vozila, zapošljavanje jednog djelatnika, izrada web stranice za internetsku prodaju proizvoda, uređenje zelene točke na ludbreškoj tržnici te troškovi sudjelovanja na lokalnim sajmovima.

Važnost i vrijednost projekta prepoznali su lokalni proizvođači koji su se odlučili uključiti u isti. Uz Zadrugu koja je nositelj projekta i koordinator, članovi operativne skupine su: • Luneta d.o.o. iz Ludbrega, • OPG Namjesnik Mladen iz Križovljana, • Agro Altera d.o.o. iz Ludbrega • PG “Orehovec” iz Velikog Bukovca, • OPG Hižak Vesna iz Sigeca Ludbreškog, • Obrt za prženje kave I trgovinu “Minas- Zrno 1” iz Ludbrega • Čarolija okusa, obrt za preradu voća I povrća iz Leskovca Topličkog • OPG Grabarić Stjepan iz Slokovca • Obrt “Vinko” za uzgoj i preradu voća iz Selnika • OPG Marin Martinković iz Slokovca • OPG Dejan Zlatar iz Globočeca Ludbreškog Predviđeno trajanje projekta je 3 godine.

4

ŠKOLSTVO

29. listopada 2021.

PRVI TAKAV U VARAŽDINSKOJ ŽUPANIJI

U Srednjoj školi Ludbreg otvoren Strukovni centar izvrsnosti iz strojarstva U sklopu njega djeluje HTEC – HAAS tehnološki-edukacijski centar.

U moderno opremljenim prostorima učenici će se educirati i osposobljavati za nove tehnologije, 3D, robotiku, CAD/CAM alate, CNC tokarenje i CNC glodanje. Riječ je o trećem centru u Hrvatskoj uređenom u suradnji s američkom kompanijom HAAS. U opremanje centra te novih učionica Varaždinska županija uložila je gotovo 1,5 milijuna kuna.

- Strukovni centar izvrsnosti iz strojarstva, kao prvi od četiri takva centra, postaje mjesto na kojem se spaja srednjoškolsko obrazovanje i realni sektor. Učenici Srednje škole Ludbreg koji se školuju za deficitarna strukovna zanimanja, dobili su kvalitetan prostor u kojem će stjecati kompetencije tražene na tržištu rada. Obrazovati kadar koji će znati odgovoriti na izazove tržišta, biti proaktivan i inovativan bit će glavni cilj preostala tri strukovna centra izvrsnosti, iz elektrotehnike, tekstila i kože te turizma. Želim puno uspjeha učenicima u stjecanju kompetencija

koje će im pomoći u osobnom i profesionalnom razvoju – istaknula je zamjenica župana Silvija Zagorec.

Srednja škola Ludbreg je najmlađa srednja škola u županiji, a danas ima 251 učenika i 61 djelatnika. Specifični su po tome što učenike školuju za deficitarna zanimanja, među kojima su četverogodišnja tehničar za mehatroniku i strojarski računalni tehničar te trogodišnja CNC operater, strojobravar i tokar. Upravo će se oni školovati u novom centru koji raspolaže s CNC tokarilicom TL-2 i CNC glodalicama, 3D uređajem za kontrolu i mjerenje „Faro ruka“, Fanuc robotskim rukama, kao i simulatorima HAAS/CHC. - Glavni cilj naše škole je obrazovati učenike za potrebe tržišta rada, a u tome uspijevamo zahvaljujući potpori našeg osnivača Varaždinske županije, kao i Grada Ludbrega. Redovno upisani učenici će sada, uz svjedodžbu, dobiti i HAASov certifikat koji vrijedi u cijelom svijetu budući da su upisani u bazu stručnjaka za

Razgledavanje novouređenih prostorija centra

njihove strojeve za tokarenje i glodanje.

U četiri županije sjeverne Hrvatske čak 90 posto tvrtki, koje se bave takvim poslovima, ima upravo HAAS-ove strojeve. Već sutra krećemo i s programom cjeloživotnog obrazovanja, što otvara mogućnost poslodavcima da ishode međunarodne certifikate za svoje sadašnje djelatnike – rekao je ravnatelj Srednje škole Ludbreg Josip Zdelar.

Nenad Mitraković iz tvrtke Teximp, partnera HAAS-a, uručio je ravnatelju plaketu kojom potvrđuju da je Srednja škola Ludbreg postala član HTEC organizacije.

- HAAS je jedan od vodećih proizvođača CNC alatnih strojeva u svijetu, a svojim programom HTEC osigurava lakši i kvalitetniji način educiranja mladih ljudi, koji zahvaljujući tome lakše pronalaze prvi posao ili nastavljaju školovanje s dobrim temeljima. Na taj način tvrtke u okruženju lakše pronalaze kvalitetne i osposobljene djelatnike, čime lokalnu zajednicu čine

snažnijom - rekao je Mitraković.

Sve što je napravljeno u kratkom razdoblju od osnivanja škole rezultat je suradnje Varaždinske županije i Grada Ludbrega, koji su zajedno prepoznali važnost srednjoškolskog strukovnog obrazovanja i razvijaju ga na dobrobit zajednice, napomenuo je gradonačelnik Ludbrega Dubravko Bilić.

- Jedna od prvih učenica 2013. godine bila je Sara Kolak, olimpijska pobjednica.

To najbolje pokazuje kakva je Srednja škola Ludbreg, djeluje u malom gradu, ali ima velike ambicije i veliko srce. Želja je da postane prepoznatljiva po tome što školuje djecu za suvremenu industriju 4.0, koja mogu kroz ovaj prvi strukovni centar izvrsnosti biti sigurnost poslodavcima i investitorima da u Ludbregu mogu pronaći kvalitetnu, obrazovanu i stručnu radnu snagu te na temelju toga razvijati svoje poslovne projekte ovdje ili u okolici.

Zahvaljujem Županiji, profesorima i svim djelatnicima koji promoviraju ambiciju, vrijedan trud i rad, kao i svim prošlim, sadašnjim i budućim učenicima na izboru ove škole – zaključio je Bilić.

Nenad Mitraković uručio je ravnatelju plaketu kojom potvrđuju da je Srednja škola Ludbreg postala član HTEC organizacije

SJEĆANJA

29. listopada 2021.

Pripreme za Dane sjećanja Članovi udruge 'Ludbreški branitelji Vukovara 1991.' redovito se sastaju jednom mjesečno. Na radnom sastanku u listopadu dogovarane su aktivnosti koje Udruga ima u planu ostvariti tijekom studenog.

5

18. studenoga Hrvatski sabor u ožujku 2020. godine donio je Zakon o proglašenju Vukovara mjestom posebnog domovinskog pijeteta te se otada 18. studeni obilježava kao Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje.

Vukovar je mjesto posebnog domovinskog pijeteta zbog svoje važne uloge i mjesta u povijesti uspostave samostalne, neovisne, suverene i demokratske hrvatske države te predstavlja simbol hrabrosti, žrtve, pobjede i zajedništva u Domovinskom ratu, kao i Škabrnja, koja je jedno od mjesta najvećeg stradanja. Pijetet i sjećanje posvećeni su također i onim žrtvama i stradalnicima Domovinskog rata koji su nestali i čije sudbine su još uvijek nepoznate.

Dragec Kladić

Prisjetimo se, bitka za Vukovar počela je 25. kolovoza 1991. godine, a završila 18. studenoga 1991. godine slomom obrane grada. Tijekom agresije u Vukovaru je, prema podacima Hrvatskog sanitetskog stožera, do 19. studenoga 1991. godine poginulo 450 branitelja i 1350 civila, od toga 86 djece. Škabrnja je, uz Vukovar, simbol stradanja Hrvatske u Domovinskom ratu. U Škabrnji je 18. studenoga 1991. godine ubijeno i masakrirano 43 civila i 15 hrvatskih branitelja. Sveukupno u Domovinskom ratu, Škabrnja je imala 55 civilnih žrtava i 25 poginulih branitelja. Nakon rata još je šest mještana stradalo od zaostalih minsko-eksplozivnih sredstava. Do oslobođenja mjesta u Oluji 1995. godine, u Škabrnji je ubijeno 86 osoba.

Paljenjem lampiona 17. studenoga u parku dvorca Batthyany te šetnici od parka prema svetištu i Ludbreg će odati počast najbolnijim danima Vukovara.

-Prvo na blagdan Svih Svetih idemo u ulicama grada heroja.

Sesvete Ludbreške zapaliti svijeće na grob -U četvrtak 18. studenog, na dan pada Josipa Kanižaja-Paje. U znak sjećanja na dan Vukovara, organiziramo misu za branitelje na pogibije organiziramo i poslijepodnevnu misu Svetištu. Tog dana i dan kasnije u petak neki u Sesvetama 6. studenog. Već ranije 29. rujna naši članovi sudjelovat će u mimohodu od organizirali smo i misu za nestalog Marijana vukovarske bolnice do groblja te u mimohodu od Levaka u Lunjkovcu. Dana 16. studenog ratne bolnice u Borovo commercu do Trpinjske Pjevačko društvo Podravina organizira već ceste. Idemo vlastitim automobilima, a spavat tradicionalni koncert u dvorcu Batthyany u čast ćemo kod naših ratnih prijatelja u Vukovaru – gradu Vukovaru. Na tom koncertu i rekao je Nenad Petričević, branitelj iz ove će godine nastupiti tamburaški Hrastovskog. sastav Biseri u kojem sviraju Udruga branitelji iz naše udruge – rekao Uz Nenada u automobilu za broji 18 članova, je Dragec Kladić, predsjednik Vukovar bit će i Zlatko Klekar a aktivno je njih 11 udruge. iz Ludbrega koji se redovito koji plaćaju članarinu odaziva na sastanke Udruge. u iznosu od 50 kuna -U Vukovar nas je otišlo Branitelji će svakako 20, a vratilo nas se 18. Išli posjetiti i memorijalni mjesečno. Tajnik i blagajnik smo u okviru Zasebne muzej u samom udruge 'LBV’91.' je Vitomir postrojbe Policijske uprave vukovarskom vodotornju Namjesnik iz Ludbrega, Varaždinske koja je brojila koji je otvoren prošle godine. a dopredsjednik je 185 policajaca, a tada je Mladen Međimurec uključivala PP Čakovec, PP -Poslije službenog otvorenja iz Koledinca.

Ivanec, PP Novi Marof i PP naš Tamburaški sastav Biseri Ludbreg. Petar Franolić se spasio svirao je na vrhu vodotornja. Nije u proboju, dvojica su se spasila u nam bilo lako zasvirati jer ruke nas konvoju, nas 14 je završilo u logoru u nisu slušale, a grla su nam se stegla. Svi Stajićevu, a Mladen Šantavec odveden je u logor koji su se u tom trenutku našli tamo pjevali su i u Sremsku Mitrovicu. Teško ranjenog Zlatka plakali skupa s nama kada su shvatili tko smo – Horvata vozili su četiri dana uokolo jer nisu prisjeća se Dragec Kladić. znali kamo bi s njim. Mi smo se u Hrvatsku vratili nakon 22 dana provedenih u logoru, a Zbog svega navedenog, zapalite lampaše na Šantavec je iz Mitrovice pušten tek 22. svibnja dan pada Vukovara u svojim prozorima i odajte 1992. godine. poštovanje našim braniteljima jer njima će biti drago kada vide da mislimo na njih i poštujemo Kao i svake godine branitelji će Dan sjećanja njihovu žrtvu. na žrtvu Vukovara obilježiti mimohodom Piše: Dražen Vađunec

ZAHVALA povodom smrti našeg dragog

IVANA BAČANIJA koji je preminuo 29. 9. 2021. u 85-oj godini života

Najiskrenije zahvaljujemo voj odbini, prijateljima i vim dragim ljudima na toplim riječima ujehe, poloenom cvijeću i vijećama te dostojanstvenom ispraćaju našeg dragog Ivana na vječni počinak.

Kćer Silvana sa suprugom Dinkom, sin Nenad sa suprugom Zvjezdanom, unuci Tamara, Aleksandar i Ana Marija te praukuna Ena

6

RUŽIČASTA

29. listopada 2021.

IZLOŽBA DVIJU ČLANICA

Ružica Tretinjak i Mirjana Gradinski

'Iz duše u okvir' naziv je izložbe koja je ovog mjeseca bila upriličena u okrugloj dvorani Centra za kulturu i informiranje 'D. Novak'. Riječ je o zajedničkoj izložbi dviju članicama udruge 'Narcisa' – Ružici Tretinjak i Mirjani Gradinski koje svoju emociju izražavaju kroz umjetnost i kreativnost. Ružica Tretinjak neposredno prije mirovine polazila je školu crtanja i slikanja pod vodstvom slikara Ivana Lovrekovića, međutim, životne situacije i zatrpanost obavezama odvojile su je od tog hobija. - Dijagnosticiran mi je karcinom dojke, ostala sam bez supruga i sve to me udaljilo od slikanja. Prilika za povratak ukazala se za vrijeme korona krize. Zapravo me ta zatvorenost i nedostatak kontakta s ljudima potaknuo da se ponovno aktivnije bavim slikanjem. Zahvaljujem svojoj obitelji što mi je bila potpora u tome i što me bodrila kroz sve nedaće. Sada sam se vratila slikanju i crtanju i ne mislim ponovno otići. - odlučna je Ružica koja se tako ponovno počela 'igrati' sa svojim najdražim motivima – pejzažem i cvijećem. Cvijeće je omiljeni motiv i

Mirjani Gradinski koja se u mirovini odlučila posvetiti herbariju. - Pronašla sam hobi koji me upotpunjava. Uživam u tome što produžujem život cvijeću koje zapravo produžuje i uljepšava život čovjeka.

Najzahtjevniji dio je stvaranje finalne slike, dakle spajanje različitih herbarija u jedno cjelinu. Treba biti pažljiv i nježan jer su i herbariji nježni i krhki. Zahvaljujem obitelji i udruzi što me potaknula da podijelim svoje radove s drugima. - kaže Mirjana.

Upriličena izložba bila je dio programa 'Ludbreg petkom' te 'Ružičaste akademije' koju u sklopu ružičastog listopada provodi udruga 'Narcisa'.

- Cijeli listopad je posvećen borbi protiv raka dojke i borbi protiv svih tumora kako bi naglasili koliko smo sami sebi važni i koliko su važni preventivni pregledi. - prilikom otvorenja izložbe istaknula je Gordana Loparić, predsjednica Udruge.

Spomenimo još kako su otvorenje izložbe svojim muziciranjem uveličali učenici OGŠ Ludbreg, Edo Kovaček na harmonici i Marcel Dodlek na klaviru.

Dan ružičaste vrpce

Plesna skupina KUD-a Anka Ošpuh Prva subota u listopadu tradicionalno je rezervirana za obilježavanje Dana ružičaste vrpce, humanitarne akcije kojoj je cilj podizati svijest o najčešćem raku u žena - raku dojke. Prigodnim programom svoj doprinos obilježavanju dale su i ludbreške Narcise. Podjelom ružičastih vrpci koje su simbol solidarnosti i potpore, kao i edukativnog materijala, odaslale su poruku o važnosti redovitih preventivnih pregleda. -Ovo je dan podrške, a u ova

zamršena vremena prevencija ne smije stati, jer bolest, na žalost, ne miruje. Rak ne bira ni dob ni spol, a osim podizanja svijesti i važnosti preventivnih pregleda, želimo pružiti potporu ženama koje žive s ovom bolešću. Želja nam je da su naše sugrađanke zdrave i sretne. Riječ je o bolesti koja, nažalost, napada i mlade djevojke, zato je važno voditi brigu o sebi. poručila je Gordana Loparić, predsjednica Udruge Narcisa.

NORDIJSKO HODANJE Jedna od aktivnosti u sklopu 'Ružičaste akademije' bilo je i nordijsko hodanje.

-Ovakav način hodanja 's botama' ne zahtijeva puno opreme. Dovoljne su sportske cipele ili čizme, udobna sportska odjeća, odgovarajući par štapova i dobra volja. Prilikom ove nadasve zdrave aktivnosti pokreće se čak 90% mišića, a korisno je za sve starosne skupine ljudi. Za razliku od običnog hodanja u manjoj se mjeri opterećuju zglobovi, a hodanje blagotvorno djeluje na krvotok, sustav organa za kretanje i disanje. Osim toga

može se izgubiti i pokoji kilogram, a nije zanemarivo i druženje koje je tako potrebno starijim osobama. Dakle, možemo reći da nordijsko hodanje utječe na fizičko, ali i psihičko zdravlje. – kaže Gordana Loparić, predsjednica Udruge.

Okupljanje je bilo u 14:30 sati na Zanatskom trgu odakle je dvadesetak hodača krenulo na rutu po šetnici uz rijeku Bednju, Otoku mladosti te predivnim ludbreškim vinogradima.

Ovo aktivno druženje treće listopadske nedjelje završilo je uz čaj i domaće klipiće.

U sklopu programa obilježavanja u perivoju dvorca Batthyany tradicionalno su pušteni baloni u znak sjećanja na osobe koje su izgubile bitku s rakom dojke. U programu je sudjelovao i KUD Anka Ošpuh s plesnim skupinama Harlekini, Anđeli, Leptirići i Magic.

Dan ružičaste vrpce za ludbreške Narcise ujedno je bio i početak njihova programa 'Ružičasta akademija - Zajedno smo jače'.

R

Plač,

ak dojke u mjesecu listopadu česta je tema, no nažalost za neke žene to je i životna priča. Ludbrežanka Gordana Hrelja tako će uvijek pamtiti 2012. godinu. S obzirom na cistične tvorbe u obje dojke, godinama je redovito odlazila na kontrole, ultrazvukom i mamografijom. U prosincu 2011. godine, UZV odličan („prošireni kanalići, cistične tvorbe“) uz preporuku na pregled UZV za godinu dana.

- U lipnju 2012. godine samopregledom uočila sam kvržicu koja se iz dana u dan povećavala. Bez nekakve panike 17. srpnja 2012. godine radim mamografiju. U nalazu je zabilježeno, "ne vide se značajnije promjene", ali se preporučuje UZV. Odmah dan kasnije obavila sam UZV, a nalaz je bio sljedeći: desno u GLK; hipoehogena lezija vel. 13 mm, oštrih kontura moguće fibroadenom“. Preporuča se kontrola za 6 mjeseci. Na prijedlog liječniku da se napravi punkcija, s obzirom da se „kvrga“ okom vidi, dobivam odgovor „nema potrebe“ - prisjeća se Gordana Hrelja.

Vjerujući liječniku i tražeći izgovor u godišnjim odmorima, Gordana nije tražila drugo mišljenje i čekala do listopada kada je otišla na punkciju kod privatnog liječnika.

- Bio je petak, rođendan mog starijeg sina, liječnica javlja da imam „neoplazma malignum mammae lat. dex.“ ili ti, RAK. Prva reakcija je bila plač, druga reakcija, panika, histerični

AKADEMIJA

29. listopada 2021.

7

PREDAVANJE O VAŽNOSTI PREVENTIVNIH GINEKOLOŠKIH PREGLEDA U konferencijskoj dvorani Arheološkog parka ‘Iovia’ 13. listopada održano je predavanje o važnosti ginekološkog pregleda. Predavanje je održala dr. med. spec. Mirela Matak Plantić koja je okupljene posjetiteljice podsjetila na to da je zahvaljujući dostupnim i učinkovitim metodama prevencije, rak vrata maternice jedna od najpreventabilnijih vrsta te bolesti.

-Važno je osvijestiti važnost brige za žensko zdravlje i shvatiti ginekološki pregled kao preventivni pregled kojim možemo pomoći sami sebi i na vrijeme detektirati neke potencijalne bolesti reproduktivnog sustava. Ginekološki pregled je preduvjet reproduktivnog zdravlja svake žene, a osim preventive važno je i razvijanje suradnje između liječnika i pacijenta radi rješavanja potencijalnih problema na obostrano zadovoljstvo. Moram reći da u svojoj ambulanti imam prijavljeno oko 6 300 pacijentica, a da sam ove godine napravile 1400 PAPA testa, s time da

su neki bili ponovljeni. To je jako mala brojka stoga konstantno moramo raditi na naglašavanju važnosti preventivnih pregleda. Upravo ovakvom vrstom aktivnosti nastojimo potaknuti žene da nađu vremena za ginekološki pregled. U Hrvatskoj postoji i Nacionalni program ranog otkrivanja raka vrata maternice koji je, nažalost, zbog pandemije obustavljen, no u skorije vrijeme bi trebao krenuti novi krug pozivanja. istaknula je dr. med. spec. Mirela Matak Plantić koja u Domu zdravlja Ludbreg radi više od dvije godine.

Dodala je i kako se preventivni ginekološki pregledi preporučuju jednom godišnje, međutim kod žena koje su preboljele ili se bore s rakom dojke preporuča se svakih 6 mjeseci.

Napomenimo još kako je, prije početka predavanja, Udruga 'Narcisa' svim prisutnima omogućila razgledavanje stalnog postava Arheološkog parka 'Iovia' uz stručno vodstvo magistrice arheologije i kustosice Jelene Koprek.

Predavanje je održala dr. med. spec. gin. Mirela Matak Plantić

panika, histerični smijeh, bunt

smijeh – osvojila sam jackpot. Oba roditelja su umrla od raka, znači to i mene čeka. Jer od raka se umire. E onda kad su se emocije smirile, javio se bunt: Gordana uvijek si bila borac, izbacit ćeš nepoželjnog podstanara, pobijedit ćeš, imaš obitelj koja te treba – kaže nam Gordana.

Ablaciju dojke i disekciju aksile Gordana je obavila 7. studenog 2012. godine. Rekli su joj, glava je spašena, ostalo je na vama.

- Prvih trenutaka ne razmišljate o desnoj strani pidžame koja je prazna. Pravi šok nastao je kad sam ugledala grudnjak spremajući se kući. Međutim želja za bijegom iz bolnice, povratak kući mojoj obitelji, potisnula je sve ostale emocije.

Dođeš kući i … plačeš, plačeš i isplačeš sve negativno i kreneš dalje. Odlaziš u bolnicu na punktiranje, previjanje i čekaš nalaz. Uživam u pažnji supruga. Kupa me kao malu bebu. I to te drži. Izbjegavaš ogledalo. Djeca te gledaju sa strahom.

Tješim ja njih. Konačno dočekaš nalaz, konačno RAK ima ime – invazioni skrivač i nasmijem se. U pravom trenutku dvije riječi te nasmiju do suza. I onda krenem po nagrade kod onkologa. Dobijem 6 kemoterapija... Samo, i da, imate pravo na periku, protezu i grudnjak od strane HZZO. U međuvremenu slijedi kontrola kod kirurga, on zadovoljan, objašnjava zahvat, pita želim li „novu dojku“ i čudi se mojem odgovoru, želim da mi odstrani i drugu. Naravno, ova druga je zdrava pa ne bi on dirao, zato ju još i danas kontroliram – pojašnjava Gordana.

Putem interneta, Gordana je nastojala saznati čim više informacija pripremajući se za prvu kemoterapiju i moguće nuspojave.

-Prvo, frizura „marinac“. Nakon toga uputnica za periku, grudnjak protezu uz upozorenje da od HZZO imam pravo na periku, jednu protezu i dva grudnjaka godišnje. Ne reagiram na prvu. Prvom prilikom suprug i ja idemo u kupnju.

Ponuda koju daje HZZO bila bi smiješna da nije strašna. Perika kao za maškare, a grudnjaci očajni. Neću ništa. „Googlam“, tražim trgovine i nađem nešto bolje što se tiče grudnjaka. Periku sam morala kupiti.

Krenule kemoterapije, prva užasna, na ostale se privikneš, pokušavaš čim manje jesti, tako da imaš, eventualno, čim manje da povratiš. Nakon druge kemo, vratila sam se na posao, vrijeme je brže prolazilo, kolegice bile pune razumijevanja. Usput dobiješ afte, zbog kojih ne možeš jesti, ne možeš ni puno pričati, dobiješ odvratni zooster koji uzrokuje nesnosne bolove.

Prošlo je 6 mjeseci, na radioterapiji me obraduju s 25 zračenja. Dobro, to sam i očekivala. Prošlo je i to bez nekih većih problema, samo male opekotine po vratu – prisjeća se Gordana.

Sav taj period liječenja pratile su razne situacije, a kaže nam Gordana da vjeruje kako ih je iznenađujuće dobro podnijela i pripisuje to velikoj podršci supruga, koji je uz nju bio na svakom pregledu i kontroli, te podršci svoje djece.

-Primala sam mnogobrojne savjete od ljudi koji nemaju pojma što sam prošla,

čuđenja kako dobro izgledam i slične gluposti. Sve u svemu, samo liječenje je dosta dobro prošlo – kaže Gordana te se ponovo vraća na problematiku famoznih grudnjaka. - I danas imam pravo samo na dva. Kažu mi da moram biti sretna dok se još i to ne promjeni. Svaka žena zna da dva grudnjaka jednostavno nisu dovoljna, pa se na godinu minimalno još dva, tri moraju kupiti, a cijene su im paprene. Ni AUBADE PARIS, jedna od najpoznatijih svjetskih marki luksuznog donjeg rublja nema valjda takve cijene. A tek kupaći kostimi, dva vrijede kao pola ljetovanja.

Strašno. Mislim da je Zakon napisao neoženjeni muškarac. Još i danas bode oči taj užasan ožiljak i ne mogu zamisliti da nemam grudnjak, koji služi isključivo u estetske svrhe. Prilikom kontrole, gledam mlađe žene bez grudnjaka (jedna strana prazna) i divim im se. Nažalost, ja to ne mogu. Da nemam i drugu dojku, što sam im predložila i svaki put predlažem, a oni odbijaju, bila bi drugačija situacija – kaže Gordana.

Kontrole, UZV, magnet, mamografija, ginekolog, markeri, onkolog, sve je to dio

OPUŠTANJE ZA KRAJ Vuna, staklo i krep papir bili su glavni materijal kreativne radionice u organizaciji ludbreških Narcisa. Riječ je o pretposljednjoj aktivnosti 'Ružičaste akademije' u sklopu koje su članice Udruge željele potaknuti kreativnosti u ženama. Voditeljice radionice koja se održala u okrugloj dvorani Centra za kulturu i informiranje 'D. Novak', Jadranka Draganić i Marija Kovačić, prisutnim sudionicima predstavile su načine na kojem mogu iskoristiti vunu, staklo i krep papir kako bi potaknule i pokazale svoju

kreativnost, a pritom se i opustile.

Radionici je prisustvovalo dvadesetak žena koje su svojim rukama izradile cvjetići od krep papira, vunene ogrlice i cofleke te oslikale stakleno posuđe.

Za kraj ovog ružičastog listopada članice Udruge 'Narcisa' odlučile su se opustiti uz malo yoge. U društvenom domu u Vinogradima Ludbreškim za sve zainteresirane organizirale su sat yoge pod vodstvom Ayana Yoga studija. Sudionice su naučile kako se opustiti uz pravilno disanje, te kako se osloboditi stresa.

njezine svakodnevice još i danas.

- Posljedice liječenja, poznata je ona da kemoterapija i zračenje koliko koriste toliko i škode najviše je fizičke prirode, recimo oštećena je hrskavica u zglobovima, brzo se umaram, oslabjela je desna ruka pa je zbog nje i čišćenje problem. Sve ostalo ne može se prepisati baš Gospodinu Raku, jer godine nose slabe živce, tlak i sl. Ipak vjerujem da su žene danas dosta informirane o samom karcinomu, preventivi i liječenju, najviše putem raznih Udruga koje rade izvrstan posao.

Meni osobno puno je pomogla i još uvijek pomaže moja Narcisa. Međutim još uvijek ima mnogo žena koje se ne kontroliraju, izbjegavajući preglede.

Interesantno je da se mnoge oboljele žene srame svoje bolesti, skrivajući je i tajeći. Ono što najviše boli je vijest o smrti žene koju sam poznavala, a koja je imala karcinom. Svaki put osjećam sram i zahvalnost jer sam ja još živa – priča Gordana te dodaje - Ovu priču ispričala sam u čast i spomen osnivačici udruge Narcisa iz Ludbrega, Nadi Kapusta, koja nažalost nije više s nama. Njezine riječi „kad te vidim odmah mi je bolje“ nikad neću zaboraviti – zaključuje Gordana.

8

POHVALJUJEMO

29. listopada 2021.

Zanimljive i poučne radionice Zajednice tehničke kulture u punom jeku Ovog mjeseca djeca gradila vlastite LEGO robote, u planu su i mnoge druge aktivnosti Zajednica tehničke kulture grada Ludbrega ovog je mjeseca organizirala četverosatnu radionicu LEGO robotike na kojoj su sva zainteresirana djeca učila kroz igru kombinirajući stvarnog robota s kodiranjem što širi njihovu maštu, stvara samopouzdanje i nadahnjuje snove, a više o samoj radionici rekli su nam iz zajednice.

- Djeca su koristila LEGO BOOST i Mindstorms EV3 robote. Radionica je trajala puna četiri sata. Cilj je da djeca razvijaju sposobnosti, znanja i vještine u izgradnji i dizajniranju te programiranju i upravljanju robotima u okvirima inženjerske, tehnološke, računalne i matematičke znanosti (STEM).

Djeca vole LEGO i nisu u prilici raditi s ovako skupim i velikim te kompliciranim setovima. U setu je trebalo osim lego komada spojiti i veze između matičnog uređaja s nogama, senzorima na glavi i slično. Djeca su predano radila gotovo bez odlaska na pauzu – rekli su u zajednici te dodali kako su djeca na kraju bila presretna kada su samostalno sastavili robota pa su svi završili na podu isprobavajući svoje robote.

Da je radionica bila pun pogodak, govori i činjenica da je bila popunjena u par sati od objave na Facebook stranici zajednice te da je već sada puno upita za sljedećom radionicom.

Iz zajednice kažu kako je nastavak u planu tek za 2022. godinu, no za ovu godinu planira se još dosta drugih aktivnosti, a svemu tome pripomogli su i novi prostori u koje je preselila Zajednica tehničke kulture.

- Posvećeni smo promociji i edukaciji svih aktivnosti vezanih za tehničku kulturu, a nakon preseljenja u nove prostorije otvorila nam se mogućnost organizacije radionica i programa izvanškolskih tehničkih aktivnosti za učenike osnovnih i srednjih škola. Plan je pokrenuti seriju različitih radionica, neke će se odnositi na podršku djeci za takmičenja, no većina će se odnositi na šire obrazovanje djece i mladih u tehnici. Danas djeca imaju specifične interese koje se trudimo prepoznavati, a jedan od njih je upravo i neizostavni LEGO koji smo odradili ovog mjeseca – rekli su u Zajednici.

Za kraj, treba spomenuti i neke od planiranih aktivnosti do kraja godine, a to su radionice Mladi tehničari konstruktori & elektronika, Mladi tehničari – napredna grupa koja radi s Arduino u posebnom projektu, automatika i robotika, MicroBit, 3D printanje, Radiokomunikacije – obučavanje mladih operatore i stjecanje vlastitog pozivnog znaka te radionica Mladi tehničari i radiokomunikacija koja tijekom

čitave školske godine priprema djecu za natjecanja, a kažu kako je cilj ponoviti uspjeh Slobodana Popovića koji je osvojio Oskar znanja, a sada je jedan od mentora.

Na kraju, treba spomenuti kako su sve aktualne informacije dostupne na web stranici www. ztkl.hr te na Facebook stranici Zajednica tehničke kulture grada Ludbrega, a roditelji koji žele pratiti rad Zajednice mogu obavijesti o radionicama dobivati mailom.

Piše: Ivana Dežić

Suze radosnice u očima Tome Mikulčića Ludbreški vatrogasci uz pomoć zajednice u samo jednom dopodnevu postavili novi krov i prilazne stepenice Vatrogasci dobrovoljnog vatrogasnog društva i vatrogasne Zajednice Grada Ludbrega sredinom kolovoza pokrenuli su humanitarnu akciju za, kako kažu, 'dobrog duha Sigečaka'.

Riječ je o 62-godišnjem Tomi Mikulčići koji je u Vinograde Ludbreške, predio zvan Sigečak, doselio tijekom svoje rane mladosti. Život ga nije mazio.

Suočavao se s teškim bolestima no unatoč tome i dalje se borio.

Radio je od jutra do mraka sve što je trebao kako bi osigurao egzistenciju. Dok god su ga ruke služile straha nije bilo.

Međutim, s vremenom je snaga nestala i Tomi je preostala malena naknada socijalne pomoći i ono što si zaradi pomažući vinogradarima u vinogradu. Nedovoljno je to za popravak njegove male trošne kućice bez struje i vodovoda, a koju je kupio svojom teško stečenom ušteđevinom.

-Želja nam je vlastitim znanjima članova Društva naše zajednice osposobiti kuću do normalne i sigurne

funkcionalnosti i time omogućiti dostojanstvenu starost g.

Mikulčiću koji zbog vlage i hladnoće ima teže narušeno zdravlje. Naime, 1985. godine teško je obolio od TBC-a, a preživio je i dva moždana udara.

- na počeku humanitarne akcije prikupljanja sredstava za obnovu kuće govorili su ludbreški vatrogasci.

Na konkretne pomake i radove nisu čekali dugo. Početak listopada te predivno sunčano vrijeme omogućili su im da uz pomoć donacija građana, obrta, firma te vatrogasne zajednice, koordinirani i usmjeravani vrhunskim majstorima struke u samo jednom dopodnevu postave novi krov popraćen pripadajućom limarijom te naprave nove prilazne stepenice.

- Imati moć transformacije u vlastitim rukama, pogotovo kad ispravljate pravu životnu nepravdu, unosite dašak vizije jednakosti kakvu svi u zajednici zaslužuju, neopisiv je i neprocjenjiv osjećaj. I dalje vođeni sloganom: „Ne samo riječima već i djelima“, uz odličnu atmosferu i pregršt

veselja, nastavljamo sa svojom misijom humanitarnog djelovanja. Lagana nevjerica i iskrena suza radosnica u očima, istovremeno popraćena najvedrijim osmijehom, najveća je zahvala svima uključenima od g. Mikulčića. - ističe Jurica Havaić ispred DVD-a Ludbreg.

Faza prikupljanja financijskih sredstava koja će omogućiti nastavak radova i dalje je u toku.

Ista se mogu uplatiti direktno na račun g. Mikulčića: HPB IBAN: H R 8 9 2 3 9 0 0 01 3 21 2 6 6 2 9 0 7.

Ludbreški vatrogasci ovim putem zahvaljuju svima koji su već sudjelovali u humanitarnoj akciji i radovima, a to su „GLAS-KOP“, vl. Sven Glavak, „Šmer Gradnja“, vl. Šmer Ivica, Limarski obrt „JOCO“, vl.

Josip Špoljarić, Hemar j.d.o.o., vl. Hemar Mladen, „Stolarija i pilana Jakopčin“ vl. Vjekoslav Jakopčin, Vinarija STRUČIĆ, vl. Tomislav & Sanja Stručić, Vinarija MAKAR, vl. Marko Makar, INFRASTRUKTURA d.o.o., vl. Stanislav Magić, Dach&Wand j.d.o.o., vl. Miroslav Vrabec, Bravarija „Pokos“, vl. Pokos Ivica, Ugostiteljski

objekat „Arabela“, vl. Kišić Saša, „Kovačić promet d.o.o.“, vl. Dražen & Darko Kovačić, IB Fire d.o.o., vl. Božić Jurica, Obrt MS-MONT, vl. Stančin Mirko, Obrt za klesarstvo, vl.

Ivica Herega, Stolarija i pilana Pečenec, vl. Antun Pečenec Obrt „Elektrospektar“, vl. Brkić Romano, Udruga Gornji grad sa gđom. Zadravec Katarinom, gosp. Sabol Damir, gosp. Loparić Stanko, gosp. Gložinić Mladen, obitelj Grabarić iz Slokovca, obitelj Zadravec iz Čukovca te obitelj Štiglec iz Struge.

OBLJETNICA

29. listopada 2021.

9

LUDBREŠKO SUNCE Udruga proslavila 25 godina rada U povodu obilježavanja 25 godina postojanja i rada udruge "Ludbreško sunce" u Kući Sunca u petak 8. listopada održana je svečana sjednica. Pokrovitelji događanja bili su Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, Varaždinske županije i Grada Ludbrega.

Predsjednica udruge Ruža Zlatar tom je prilikom predstavila rad i postignuća udruge, te sve značajnije projekte koji su se provodili tijekom proteklih 25 godina, od samog osnivanja udruge.

Svečanoj sjednici nazočila je saborska zastupnica Nadica Dreven Budinski, pročelnica Upravnog odjela za zdravstvo, socijalnu skrb, civilno društvo i hrvatske branitelje Varaždinske županije Ljubica Božić, predstavnici Grada Ludbrega, predstavnici ustanova i udruga, predstavnici Hrvatskog saveza udruga za osobe s intelektualnim teškoćama, predstavnici srodnih udruga iz Đurđevca, Novog Marofa, Koprivnice, Svetog Ivana Zeline i Čakovca, predstavnici mjesnog odbora, predstavnici medija, donatori udruge, prijatelji, članovi udruge i njihovi roditelji. Povjerenik za pastoral osoba s invaliditetom i njihovih obitelji Varaždinske biskupije veličasni Leonardo Šardi obratio se prisutnima i molitvom izrekao zahvalnost za sve protekle godine rada i postignute uspjehe.

Medijski pokrovitelj Dana udruge bio je Radio Ludbreg.

- 25 godina u životu jedne osobe je puno i malo. Kroz 25 godina njezinog odrastanja stasa u osobu koja je sposobna brinuti se o sebi, stvoriti obitelj, biti joj na korist kao i biti na korist čitavoj zajednici. Upravo tako pratili smo i mi naš razvoj.

Prvih 5 godina bilo je tapkanje u

mraku. Kao nestašno dijete koje vrijeme provodi u igri. Onda odjednom postajali smo sve veći i prošloe je 25 godina. Svih 25 godina naša zvijezda vodilja bila je biti ovdje za sve one koji su u potrebi – rekla je Ruža Zlatar, predsjednica Udruge.

Prvih pet godina djelovali su na prvom katu Doma zdravlja.

Sama ta lokacija nepristupačna je bila za osobe s invaliditetom.

- Naša djeca teško hodaju, teško se kreću. Sama spoznaja da se radi o prvom katu govori dovoljno. Već tada, 2002. godine, obzirom da mi je posao bio takav, pratila sam propise, Narodne novine i došla sam do saznanja da mogu otvoriti poludnevni boravak za osobe s intelektualnim poteškoćama.

Uputila sam zahtjev na tadašnje resorno ministarstvo i u roku od šest mjeseci dobili smo licencu za provođenje poludnevnog boravka za 15 osoba. Kada smo s time otišli u javnost prostor na prvom katu Doma zdravlja postao je premalen. Javljale su nam se osobe, majke za koje nismo ni znali da imaju djecu s poteškoćama. Tako smo 2003. godine krenuli u projekt Kuće sunca. Vremena su bila teška, no moja odlučnost i borba za Melitu bili su iznad svih problema – kaže R. Zlatar.

Udruzi je ponuđen prostor društvenog doma u Globočecu, prostor današnje Kuće sunca.

- Naravno da smo ponudu prihvatili i u roku četiri mjeseca uredili smo ga u skladu sa svim pravilnicima – kazala je R. Zlatar.

Kuća sunca otvorena je 5. kolovoza 2004. godine. Od tada do danas osim što je mjesto brige za brojne korisnike ona je i adresa na kojoj su nastali brojni projekti zahvaljujući kojima je ova ludbreška udruga stekla respektabilan ugled na nivou Hrvatske, ali i šire.

Posjetila ih saborska zastupnica Udrugu Ludbreško sunce nedavno je posjetila saborska zastupnica Ljubica Lukačić. Uz dnevni centar koji se nalazi u Kući sunca u Globočecu posje-

tila je i sve tri stambene zajednice udruge. Vrijeme je provela u druženju s korisnicima, a potom je održan i radni sastanak s vodstvom udruge i zaposlenicima.

Prigodnim aktivnostima obilježili Dječji tjedan I ove godine udruga “Ludbreško sunce” uključila se u obilježavanje Dječjeg tjedna, tradicionalne godišnje akcije i aktivnosti posvećenoj djeci koja se održava u prvom punom tjednu mjeseca listopada. Tradicionalna akcija Saveza društava „Naša djeca“ Hrvatske i Društava „Naša djeca“ „Poruke djece odraslima“, ove godine je

posvećena mentalnom zdravlju djece. Opća skupština Ujedinjenih naroda proglasila je 2021. godinu Međunarodnom godinom voća i povrća, što su ujedno bile i smjernice za ovogodišnje obilježavanje Dječjeg tjedna, i prilika za podizanje svijesti o važnoj ulozi voća i povrća u prehrani ljudi, sigurnosti hrane i zdravlju.

Udruga je tijekom tjedna organizirala niz kreativnih radionica za korisnike “Kuće Sunca”, a 5. listopada 2021. godine održana je i priredba skupine “Šareni svijet” pod nazivom “Gdje li raste zdrava hrana, usred polja ili stana?” na kojoj su prisustvovali korisnici dnevnog centra udruge te stambenih zajednica.

10

DVD LUDBREG

29. listopada 2021.

NAŠE NAJSTARIJE DRUŠTVO JEDNO JE OD NAJAKTIVNIJIH

DVD Ludbreg poručuje: 'Budite dio rješenja, a ne problema i djelujte dijelima, a ne samo riječima' U ovo pandemijsko doba mnoga društva, sportske te ostale udruge pronalaze različite načine kako nastaviti sa svojim radom, ali i ispunjenjem zacrtanih ciljeva. Vrlo uspješno u tome je naše najstarije Društvo - DVD Ludbreg koje je ove godine obilježilo pune 152. godine postojanja i humanog djelovanja.

O aktivnostima i radu u ovoj godini razgovarali smo s Juricom Havaićem, zapovjednikom DVD-a Ludbreg, Vatrogasne zajednice grada Ludbrega, te pomoćnikom županijskog zapovjednika za regiju Ludbreg koja obuhvaća Vatrogasne Općine Mali i Veliki Bukovec, Martijanec, Sv. Đurđ te Ludbreg.

- Kao centralno vatrogasno Društvo našeg Grada, ali i regije Ludbreg u toku 2021. godine brojimo više od 30-ak intervencija i to podjednak broj požarnih kao i tehničkih. Od trenutka obavijesti do našeg izlaska ne prolazi više od 5 minuta, a na samom mjestu se pojavljujemo unutar 10 minuta.

Spomenuta vremena reakcije ne bi bila važna da se ne radi o ljudima koji se u trenutku nalaze na svojim radnim mjestima. Isto nikako nije moguće bez svjesnih poslodavaca kojima se ovim putem od srca zahvaljujemo na velikodušnoj podršci – rekao je zapovjednik Havaić i dodao kako se u prosjeku na intervencije izlazi sa sedam operativaca, dva vozila te se interventno provodi nešto više od sat vremena.

Kada bi se sve zbrojilo, dvadeset i dvoje operativaca ludbreškog DVD-a provelo je nešto više od 10 dana tokom godine u spašavanju ljudskih života i imovine. Temelj i garancija spremnosti stvara se konstantnim usavršavanjem i nadograđivanjem znanja kroz raznorazne oblike osposobljavanja pa se najveći dio vremena posvećuje raznovrsnim treninzima.

- Dva puta mjesečno, svake prve i treće nedjelje obrađuju se najzahtjevniji taktički zadaci koji su možebitni scenarij budućih intervencija. Zadržati konstantu broja operativnih vatrogasaca u današnjim je vremenima jako teško. Suočavamo se sa manjkom vlastitog kadra koji je zbog životne egzistencije prisiljen na rad izvan granica, tako da od ove godine radimo na oformljivanju operativne postrojbe čiji će članovi, uz jezgru operativaca DVD-a Ludbreg, biti i pojedini članovi iz naših Društava zajednice. Na taj način, osigurat ćemo još sigurniju Zajednicu jer ćemo u kratkom vremenskom periodu moći okupiti veći broj interventno spremnih vatrogasaca u godinama koje su ispred nas – ispričao nam je Havaić.

Prepoznatljivost uvježbavanja vidljiva je i kroz inicijativu odbora za osposobljavanje vatrogasnih kadrova Varaždinske županije jer je već nekoliko godina za

Intervencija DVD-a Ludbreg

Posebnu pažnju posvećuju edukaciji svojih članova

Muška A desetina sudjelovala je na državnom natjecanju redom DVD Ludbreg centralno mjesto osposobljavanja novih naraštaja vatrogasaca. Tako se i ove godine, krajem ovog mjeseca započinje s novim ciklusom koji će izroditi 40-ak novih operativaca na području regije.

- Veliko priznanje našeg rada došlo je sredinom ove godine

kroz inicijativu projekta kojeg smo započeli 2014. godine, okrunjeno dolaskom kratkog navalnog vozila opremljenog najsuvremenijom tehnikom i tehnologijom. Vozilo vrijedno 2,5 milijuna kuna dolazi nam iz programa bespovratnih sredstava, odnosno projekta

„Modernizacije vozila vatrogasnih postrojbi RH“, a dio je novo pristiglog kontingenta od 23 vozila koja su podijeljena i raspoređena u 17 županija.

Sam projekt je sufinancirala EU iz Operativnog programa Konkurentnost i Kohezija – ponosno je istaknuo zapovjednik Havaić.

Novo navalno vatrogasno vozilo opremljeno je izrazito vrijednom opremom od koje valja spomenuti akumulatorski hidraulički alat za spašavanje unesrećenih osoba prilikom tehničkih intervencija, detektore raznih opasnih plinova, termo kamere za detekciju temperatura, visokotlačno vitlo za brza djelovanja te izolacionim aparatima za zaštitu dišnih organa. Iz DVD-a naglašavaju i jako dobru suradnju na svim razinama državne vlasti kao i suradnju s Vatrogasnom zajednicom Varaždinske županije.

- Ovim putem posebno valja naglasiti suradnju i ogromnu potporu naše lokalne samouprave i gradonačelnika g. Dubravka Bilića. Svi projekti koje smo stavili na stol kao zajedničke izazove, naposljetku su poprimili i svoj fizički oblik potpune realizacije. Vrijedna

nadogradnja vozila u obliku autocisterne u vrijednosti većoj od 700.000,00 kn, nabavka neophodne opreme zajedno s visokotlačnim sklopom za tehničko vozilo u zajedničkoj vrijednosti od 150.000,00 kn, uređenje krovišta našeg doma, ograđivanje kompleksa, uređenje i realizacija igrališta za najmlađe, adaptacija prostorija vatrogasnog doma, daljnja obnova opreme te modernizacija voznog parka projekti su s kojima nastavljamo uz bok naših svakodnevnih aktivnosti – nabrojao je Havaić i dodao kako je ove godine krenulo i novo mandatno razdoblje u trajanju od 5 godina.

Naglasio je i kako društvo puno radi s djecom te da se kontinuirani rad nastavio i u pandemijsko doba iako nije bilo natjecanja, a natjecateljski duh ostao je izražen nakon plasmana natjecateljske muške A desetine na državno natjecanje koje se odvilo krajem rujna ove godine, na kojem su zauzeli respektabilno 26. mjesto od ukupno 49 ekipa.

- Dečkima i ovim putem najiskrenije čestitke kao i velika zahvala za sav trud, znoj i žrtvovano vrijeme. Vaša mladost uvjetuje mnoštvo vrhunskih rezultata u narednim godinama. Bitno je da one, najvažnije, nižete u pregršt požrtvovnih intervencija uz najbolji rezultat, spašeni život i imovinu – rekao je Havaić.

Na kraju treba napomenuti i lijepu humanu notu ovog društva koje je u svoj plan rada kroz mandatno razdoblje uvrstilo i jednu posebnost, a to je da svojim vlastitim znanjima pojedinih članova i snagom ruku promijenimo nekoliko nesretnih ljudskih sudbina.

- „Djelima, a ne samo riječima“, slogan je pod kojim smo započeli djelovati u humanitarnim akcijama na području našeg Grada.

Adaptacijom prostora koji nije primjeren za normalan život pokušat ćemo vratiti osmjeh našim „zaboravljenim“ građanima. Naša poruka svima je budite dio rješenja, a ne problema. Uključite se aktivno u društveni život Grada i učinite ga boljim, ljepšim i sigurnijim mjestom, djelujte dijelima, a ne samo riječima. Prostora uvijek ima za sve – rekao je za kraj zapovjednik Havaić, a kako su članovi DVD-a pomogli Tomi Mikulčiću možete pronaći u članku ovih novina.

Piše: Ivana Dežić

CRVENI KRIŽ

29. listopada 2021.

11

Dan dobrovoljnih davatelja krvi Dan dobrovoljnih davatelja krvi u Republici Hrvatskoj obilježava se 25. listopada. Na taj je dan 1953. u Željezari Sisak provedena prva akcija dobrovoljnog davanja krvi u organizaciji Hrvatskog Crvenog križa utemeljena na osnovnim načelima dobrovoljnog davanja krvi – daruj krv dobrovoljno, besplatno, solidarno i anonimno. Takav način prikupljanja krvi

smatra se najsigurnijim zbog zdravlja primatelja, a ujedno omogućuje dostupnost krvi i krvnih pripravaka svima kojima je krv neophodno potrebna u liječenju.

Dan dobrovoljnih davatelja krvi tradicionalno je obilježilo i Gradsko društvo Crvenog križa Ludbreg. Na svečanosti održanoj u dvorcu Batthyany uručena su priznanja.

- U prvih 9 mjeseci ove godine kroz 15 redovnih i

2 izvanredne akcije koje je organiziralo naše Društvo odazvalo se 556 darivatelja što je za 250 darivatelja više nego prošle godine u istom razdoblju. Kroz akcije prikupljena je 701 doza krvi što je za 389 doza više nego prošle godine u istom vremenskom razdoblju. Zajedno s vama koji ste i na transfuziji u Varaždinu darovali krv prikupljeno je 1029 doza krvi – rekla je Mirjana Jerbić, ravnateljica

GDCK Ludbreg. Spomenula je i kako često puta nismo ni svjesni koliko možemo biti sretni dok imamo davatelje krvi u svojoj blizini.

- Potreba za krvlju je diljem svijeta jedinstvena, ali pristup krvi za sve one koji je trebaju nije. Nestašice krvi posebno su prisutne u zemljama u razvoju.

Dobra dugogodišnja praksa i veliki uloženi trud u animaciju i edukaciju stanovništva rezultira tijekom cijele godine

kontinuiranim, svakodnevnim prilivom dovoljnog broja prikupljenih doza krvi od dobrovoljnih darivatelja krvi.

To je osobito došlo do izražaja sad, za vrijeme pandemije COVID-19 virusa kad su se unatoč ograničenom kretanju i strogim epidemiološkim mjerama, akcije davanja krvi i dalje odvijale i potrebe zdravstva za krvi i krvnim pripravcima podmirivale – kaže Mirjana Jerbić.

BRONČANI ZNAK I ZAHVALNICA ZA 35 PUTA DAROVANU KRV – ŽENE Sanja Havaić Ružica Struški

SREBRNI ZNAK I ZAHVALNICA ZA 55 PUTA DAROVANU KRVI – ŽENE Ljiljana Bulf

u kojoj najmanje dva ili više člana kontinuirano i redovito kroz pet godina dobrovoljno daju krv (2017-2021)

Obitelj Gložinić (Dubravka 27 i Marko 51 darivanje, zajedno 78 darivanja krvi)

Branko Hižak (61 doza) Josipa Pomahač (46 doza) Marijan Margić (61 doza) Božica Čukec (36 doza) Anica Posavec (67 doza) Dragutin Valek (56 doza) Ivan Lovrek (62 doze) Stjepan Habek (75 doza) Franjo Jadanić (56 doza Andrija Martinković (83doze) Dragica Sever (59 doza)

BRONČANI ZNAK I ZAHVALNICA ZA 50 PUTA DAROVANU KRV – MUŠKARCI Alen Stanko Dejan Bačani VladimirDenžić Dubravko Lilek Marko Gložinić Zlatko Blažic Ivan Stančin Darko Kovaček Kruno Šartaj Ivan Horvat

SREBRNI ZNAK I ZAHVALNICA ZA 75 PUTA DAROVANU KRV – MUŠKARCI Tomislav Šarec Dražen Gerić ZLATNI ZNAK I ZAHVALNICA ZA 100 PUTA DAROVANU KRV – MUŠKARCI Ivan Denžić OBITELJSKA ZAHVALNICA DDK dodjeljuje se obiteljima

Grad Ludbreg Obitelj Hranjec (Ivan 29 darivanja i Ida 8 darivanja, zajedno imaju 37 darivanja krvi ) Obitelj Markulinčić (Andrej 14, Ivan 7 i Marta 8 darivanja, zajedno 29 darivanja krvi) Općina Martijanec Obitelj Bačani (Melita 26 i Tomica 40 darivanja, zajedno 66 darivanja krvi)

ZAVRŠNE ZAHVALNICE ZA DDK I PLAKETE koje se dodjeljuju za dobrovoljne darivatelje krvi koji prema ocjeni liječnika odgovornog za odabir davatelja zbog zdravstvenih razloga ili godina starosti ne mogu više davati krv.

Stjepan Nikolaus (64 doza) Stjepan Gerić (90 doza) Biserka Marković (38 doza) Milka Rak (57 doza) Ivanka Ploh (63 doze) Lidija Bačani (42 doze)

POSMRTNA ZAVRŠNA PRIZNANJA Pok. Mladen Nađ iz Ludbrega za 86 doza krvi

12

CVJETNA

29. listopada 2021.

Ludbreški cvjećari rade punom pa

Kažu da u cvijeću leži tiha snaga. Njime pokazujemo svoju naklonost, za raspoloženje i uljepšavamo naše domove. Ono nam donosi

H

rvatska ima povoljnu klimu za uzgoj gotovo svih vrsta cvijeća i ukrasnog bilja. Međutim, ‘kolijevka’ vrtlarske i cvjećarske proizvodnje je upravo u našoj bližoj okolici. Ludbreg i okolne općine

prepoznatljivi su upravo po brojnim cvjećarima koji čine 80 posto od 60 posto ukupne hrvatske proizvodnje cvijeća. Dakle, ludbreška regija čini gotovo pola hrvatske proizvodnje cvijeća.

Riječ je o proizvodnji koja iziskuje mnogo truda, napora i fizičkog rada. To najbolje mogu posvjedočiti cvjećari s ludbreškog područja koji imaju tradiciju proizvodnje staru preko 30-ak godina.

- Budim se ujutro u 4 sata. Popunim i 'odradim' papire koje moram jer kroz dan ne stignem.

Od 7 do 15 sati sam u plastenicima zajedno sa svojih 7 zaposlenih žena.

Nakon toga već kreću pripreme za sljedeći dan koje ponovno uključuju papire – ponude, otpremnice i slično. U sve to se nekako mora ukomponirati i briga za obitelj, kuhanje, pospremanje. - opisuje nam svoj dan Mirjana koja je uz supruga Dubravka voditeljica OPG-a Herega u Ludbregu.

Unatoč svim naporima i odricanjima kažu kako im njihov posao nije težak jer rade ono što vole, i tako već preko 20-ak godina. - Od

kad sam se rodila bila sam okružena cvijeće.

Moji roditelji su se bavili i sada se još uvijek bave proizvodnjom cvijeća.

Od njih sam naslijedila tu ljubav i prenijela je na svog supruga. Naša samostalna i intenzivnija proizvodnja krenula je 2000 godine na 1500 m² zatvorenog prostora i 6000 m² otvorenog prostora. otkriva Mirjana Herega.

Prve sadnice koje su zasadili u Ludbregu bile su multiflore. Ubrzo su se počeli širiti da bi na kraju došli do proizvodne površine od 7000 m² zatvorenog prostora i 10 000 m² otvorenog prostora.

Cvjećarstvo je, kažu, posao koji iziskuje konstantan rad tijekom cijele godine.

Godinu započinju sadnjom jaglaca, a nastavljaju s maćuhicama.

Potom dolazi balkonsko i vrtno cvijeće, trajnice i jednogodišnje

sezonsko cvijeće. - U svibnju nam već stiže sadnja multiflora koje zahtijevaju veliku brigu.

Proces proizvodnje traje cijelo ljeto da bi se dobio finalni proizvod kakav vide naši kupci. Prvo se sade u male sadnice, potom u veće. Zatim se trgaju donji listovi, a da ne spominjem konstantno zalijevanje i dohranu.

Dakle puna četiri mjeseca brige. - objašnjava naša sugovornica.

Nakon multiflora kreću i krizanteme, a u sedmom mjesecu već dolazi i sadnja božićnih zvijezda.

Tu su još i ciklame, zimske maćuhice i ostalo sezonsko cvijeće.

Najviše posla ima upravo sada, pred blagdan Svih Svetih, zatim pred Božić i na proljeće. OPG Herega prodaju vrši na kućnom pragu, na zagrebačkoj tržnici Trešnjevka, ali i putem Poljoprivredno cvjećarske zadruge Varaždinski cvijet pa tako njihovo cvijeće možete kupiti i na policama trgovačkih lanaca.

Mirjana Herega

Multiflora se sadi već u srpnju kako bi bila spremna za blagdan Svih Svetih.

Tome prethodi puno brige koja uključuje presađivanje, zamračivanje u ljetnim mjesecim te konstantno zalijevanje i optrgavanje listova.

Pogođeni korona krizom Protekle dvije godine bile su teške i uzgajivačima cvijeća. Početak pandemije sa sobom je donio zatvaranje sajmova i tržnica koje su pojedinim OPG-ovcima onemogućile prodaju proizvoda. - Bacala se hrpa cvijeća jer ga jednostavno nismo imali kamo plasirati.

Ne samo mi nego svi. Tražili smo pomoć od nadležnih službi, ali nismo je dobili.

No, eto, sada je situacija ipak mrvicu bolja. Oporavljamo se polako i idemo dalje. objašnjava Mirjana i dodaje kako su sada veći problem cijene repromaterijala koje su otišle 'u nebesa'.

- Naš proizvod nije baš neophodan za ljudski život i mi cijenu ne možemo isto tako dići 'u nebesa' kako bi pokrili sve te troškove. Tu onda nailazimo na problem isplativosti, ali evo nedamo se i borimo se. kažu ludbreški cvjećari.

RAPSODIJA

29. listopada 2021.

13

arom, sezona je sesvetskog cvijeća

ahvalnost ili osjećaj prijateljstva. Njime izražavamo ljubav, popravljamo i utjehu u teškim trenucima i njegov jezik razumijemo svi.

Prvo cvijeće OPG-a Markulinčić bile su rezane krizanteme. Uzgajaju ih i danas.

Ksenija Markulinčić

'Cvjećarstvo je posao za cijelu obitelj'

U

OPG IVO MARKULINČIĆ PRAVI JE DOKAZ TOGA

z OPG Herega nalazi se i OPG Ivo Markulinčić. Osim što su susjedi dijele i ljubav prema istom poslu. Pogađate, cvjećarstvu. Ovo

obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo uistinu je obiteljsko u punom smisli te riječi. Nositelj OPG-a je suprug i otac Ivo, konce u rukama drži supruga i majka Ksenija, a u svemu pomažu i sin Andrej te kćer Marta.

- Ovaj posao ne može voditi jedna osoba. Sve je više papirologije, sve je više posla, a o troškovima da ne govorimo. Troškovi su veći, a zarada je manja. Prisiljen si raditi na veliko, imati veću proizvodnju da bi uopće opstao. Sada smo u tome i nastavit ćemo dokle bude išlo, ali sve je teže. - objašnjava Ksenija i dodaje kako to nije uvijek bio slučaj.

Kada su oni pokretali svoju proizvodnju, prije 30ak godina, cvijeće je bilo duplo skuplje nego sada.

Primjerice multiflora se na tržnici prodavala po 50 kuna, sada je 25 kuna. Dupla pelargonija sada je 7 kuna, a tada je bila 14 kuna.

Mi smo svoju proizvodnju započeli s 1000 komada krizantema, rezanih.

Potom su došle multiflore, a postepeno i svo drugo cvijeće i bilje. Najviše posla ima zadnji deset dana listopada, pred Božić i na proljeće kada su najtraženije surfinije, pelargonije i muškatlini. priča nam Ksenija.

Okušali su se i u uzgoju povrća. - Kad nas je pogodila

korona kriza morali smo se na neki način prilagoditi tržištu. Zatvorili su se sajmovi, tržnice, a propao nam je i velik broj cvijeća koje inače izvozimo u Sloveniju.

Odlučili smo stoga saditi i prodavati povrće. - objašnjava sugovornica i dodaje kako ni ove godine situacija nije bajna. - Ponovno nam je, zbog 'zatvaranja' Slovenije i uvođenja covid potvrda za ulazak u pojedine trgovačke lance, ostalo cvijeće koje je trebalo u izvoz. Većinom se radi o multiflorama. Vidjet ćemo, možda ćemo ih uspjeti prodati ovdje u Hrvatskoj.

Nakon multiflora dolaze božićne zvijezde, pa možda one spase stvar. -

Ni prodaja na domaćem tržištu još uvijek nije na onom nivou na kojem je bila prije 2020. godine.

OPG Ivo Markulinčić svoje proizvode prodaje putem Poljoprivredne zadruge 'Cvetek', na kućnom pragu te sajmovima i tržnicama. - Na tržnici je sve manje ljudi. Mladi jednostavno nemaju naviku

kupnje na placu. Možda je razlog fiksno radno vrijeme koje im to onemogućava.

Dakle, ostaje nam starija populacija. Nakon njih ne znam tko će više kupovati na tržnici. - objašnjava situaciju Ksenija Markulinčić i dodaje kako će se unatoč svim neprilikama pokušati održati.

U ludbreškoj regiji proizvodnjom cvijeća bavi se preko 60 OPG-ovaca, svi su povezani - Dosta smo povezani i pomažemo jedni drugima.

Ne gledamo se baš kao neka konkurencija jer svatko ima svoje kupce, svoja prodajna mjesta i prodajne kanale.

Korektni smo jedni prema drugima i tako treba biti. kaže Ksenija i dodaje kako je je jedino brine što je sve manji interes kod mladih ljudi za ulazak u svijet cvjećarstva. To je posao koji zahtjeva da si u njemu 100%, a malo ljudi je zapravo spremno na takvo odricanje. To je i pomalo zabrinjavajuće, pogotovo za ovaj naš kraj koji je poznat po dugoj tradiciji proizvodnje cvijeće. - zaključuju cvjećari.

14

MANIFESTACIJE

29. listopada 2021.

UPRIZORENA BERBA KUKURUZA NA STARINSKI NAČIN 'Život' društvo za biološko-dinamičko gospodarenje Ludbreg, prve listopadske subote, uprizorilo je berbu kukuruza na način na koji su to nekad radili naše bake i djedovi.

Okupljanje 'berača' bilo je kod društvenog doma u Čukovcu gdje su bile izložene rukotvorine Mirjane Božović iz Gornjeg Kneginca. Mirjana je članica Hrvatske udruge kreativnih amatera iz Zagreba koja broji više od 400 članova, a može se pohvaliti činjenicom da je njezina ukrasna košarica od platna našla put čak do Europarlamenta u Briselu.

-Članice udruge Život i članice Crvenog križa Čukovec pripremile su hranu na način kako se i nekad pripremala za težake u polju. Hranu ćemo košarama pješice odnijeti do polja kukuruza. Tamo ćemo uprizoriti berbu kukuruza, rezanje kukuruzovine srpovima, vezanje snoplja i pravljenje stavica, a 'težaci' će ručati na polju baš kao što se to i nekad radilo. - rekla je Nada Ivanić, predsjednica udruge Život.

Osim Nade Ivanić za čuvanje narodnih običaja zaslužne su: Suzana Cindori, Vesna Bačani, Marija Vujasinović, Božica Bulf, Branka Šimunović i Đurđa Kostanjevec.

Iako događaj vrijedan pažnje nije privukao mnogo ljudi jer su npr. članovi udruge Zlatna dob sudjelovali na manifestaciji Podravski motivi, organizatorice berbe kukuruza na starinski način bile su sretne i rekli bi da su uživale.

Piše: Dražen Vađunec

Članice udruge rade na očuvanju narodnih običaja

„Wine & Walk Ludbreg“ je nova eno-gastro rekreacijska manifestacija namijenjena ljubiteljima prirode, vina, autentičnih, lokalnih gastronomskih proizvoda i – hodanja Posjetitelji će hodati novom rutom inspiriranom hodočasničkom tradicijom Ludbrega i putevima sv.

Martina. Ruta dugačka oko 12 kilometara povezuje dva „sveca“ – kipove sv. Martina i sv. Vinka koji krase dvije uzvisine koje okružuju grad.

Sudionike će, uz pratnju vodiča, put voditi kroz šumoviti brežuljkasti krajolik dovoljno izazovan za provođenje aktivne subote, a opet dovoljno blag da ga mogu proći svi željni zabave, druženja i rekreacije.

Na tom će se putu nalaziti degustacijske točke odnosno odmorišta na kojima na kojima će vinari nuditi svoja autentična vina, domaće „zalogaje“ i dah lokalne kulture i običaja.

Svi sudionici „Wine & Walk Ludbreg“ će, uz kotizaciju od 150 kuna, dobiti startni paket u kojem se u posebnoj praktičnoj vrećici nalazi: degustacijska čaša, mapa rute, vaučer za sudjelovanje, voda i brendirana zaštitna maska, a na startu i, posebice, cilju bit će zabavno i motivirajuće.

Wine & Walk Ludbreg pilot je izdanje novog turističkog proizvoda razvijenog kroz projekt prekogranične suradnje „Via Saint Martin“ kojeg sufinancira Europska unija. Terminski je smješten uoči vinarski važnog blagdana Sv. Martina, a hodačka ruta inspirirana je hodočasničkom tradicijom ludbreškog kraja čime je povezana s cijelim nizom sličnih diljem Europe, vezanih uz ime sv.

Martina.

Početak 6.11.2021. od 9:30 do 11:00, a završetak predviđen do 17 sati.

SA SVIH STRANA

29. listopada 2021.

Akcija čišćenja okoliša u Druge listopadske subote u Sigecu Ludbreškom održana je hvalevrijedna akcija čišćenja okoliša.

Akciju je organiziralo Vijeće mjesnog odbora Sigetec Ludbreški na čijem je čelu Ivan Havaić, a sudjelovali su članovi NK Mladost te članovi DVD-a Sigetec Ludbreški.

-Najviše smeća ima s obje strane mosta prije i poslije Bednje prema Sesvetama Ludbreškim.

Dosta toga nabacano je u šumici u Lasnom prije nadvožnjaka te kod pružnog prijelaza u Ulici Miroslava Krleže.

Upravo je nevjerojatno zašto ljudi bacaju predmete i stvari koje mogu besplatno deponirati u LUKOM-ovom reciklažnom dvorištu.

Imali smo slučaj gdje je jedan neodgovorni mještanin dovezao cijelu unutrašnjost autobusa i zapalio je blizu

gospodarskih zgrada.

Poslije akcije čišćenja Sreća da se ništa nije za sve sudionike zapalilo jer ti umjetni organizirano je druženje materijali brzo gore, a uz pečene kestene koje je da je užasno smrdjelo 'narezala' Ivana Turek. ne treba niti govoriti – Osim toga na meniju su rekao je Ivan Havaić. bile i kobasice te ostali Vijeće mjesnog domaći proizvodi. odbora Sigetec Velik doprinos 'Nadamo se da Ludbreški akciji dao je će postavljanje tabli Zlatko Sova od Grada L u d b r e g a pridonijeti smanjenju predsjednik naručilo je odbačenog otpada iako NK Mladost deset tabli mislimo da su za čistoću koji je došao s natpisom okoliša bitnija svijest m a n j i m i edukacija ljudi. ' 'Zabranjeno kamionom Ivica Havaić odlaganje na kojem je otpada' koje će bilo sve što je biti postavljene potrebno za samu na ključnim mjestima akciju, ali i za ono oko sela. poslije akcije počevši - Priroda nam pruža od zaštitnih rukavica, i daruje mnogo, ali nam vreća za otpad pa sve do još više može oduzeti. 'tekućih pitanja'. Tako je Evo, na par metara od rukavice dobio i autor odbačenog otpada tu ovih redaka koji se na blizu Bednje, Marijan taj način simbolično Vađunec pronašao je uključio u ovu akciju, dvije tikvaste puhare vilama bacio nekoliko koje su u gljivarskom plastičnih sanduka i svijetu vrlo cijenjene. odbačene odjeće na Puhare su jestive dok su prikolicu i odjurio na mlade – pojasnio je Ivan novi novinarski zadatak.

Havaić.

Piše: Dražen Vađunec

Kestenijada u Gornjem gradu Sredinom listopada u Vinogradima Ludbreškim održana je jubilarna deseta kestenijada. Po običaju ovaj tradicionalni jesenski događaj na otvorenom organizirala je Udruga za šport i rekreaciju Gornji grad na čijem je čelu Željko Zember. Događaj je organiziran uz podršku Grada Ludbrega.

-Ove godine događaj smo nazvali 'Kestenijada tri udruge' jer osim naše predstavile su se i Udruga za uzgoj malih životinja Kanarinac Ludbreg i Udruga DIAMELL iz Ludbrega. Tijekom današnje subote ovdje će se izmijeniti dvjestotinjak ljudi, a pripremili smo 110 kg kestena, 10 kg gljiva i 180 jaja.

Vrganje smo nabrali, a pošto ih je ove godine zbog suše vrlo malo morali smo kupiti i šampinjone. Zahvaljujemo se Gradu Ludbregu kao glavnom sponzoru, Oprema uređajima koji su nam donirali aparat za točenje piva, Grafičaru Ludbreg i Franji Beseru na novčanoj donaciji kao i ostalim sponzorima – rekao je Željko Zember.

Majstori kotla, Krunoslav i Danijel, ispekli su tri ture vrganja i šampinjona.

U prvoj su bile gljive s mesom, u drugoj gljive s jajima, a u trećoj gljive s jajima i kebabom. Po prvi put ostvarena je suradnja i s Udrugom DIA-MELL iz Ludbrega i Udrugom uzgajivača malih životinja Kanarinac Ludbreg.

-Udruga oboljelih od dijabetesa DIA-MELL besplatno mjeri krvni tlak,

količinu šećera u krvi i vrši savjetovanje posjetitelja ove kestenijade. Udruga je za dijabetičare, ali i za ostalu dječicu na kestenijadi organizirala posebnu prehranu.

Kako zbog korone nismo organizirali druženja, kao što je to bilo uobičajeno ranijih godina, svaki mjesec imamo radio emisiju 'Abeceda zdravlja – abeceda dijabetesa' na Radio Ludbregu. U stvaranju emisije, vođenju, skupljanju priloga i ideja sudjeluju svi članovi Udruge. Naša radio emisija je vrlo posebna, vrlo korisna i zato je svi hvale – rekla je doktorica Dragica Lukić, predsjednica Udruge.

-Udruga za uzgoj malih životinja Kanarinac organizirala je revijalnu izložbu pod malim šatorom.

Imamo 170 izložaka od čega je 114 golubova, 22 peradi, 6 primjeraka ukrasne peradi, 13 kunića i 14 papagaja i kanarinaca. Male životinje izložilo je 13 naših članova, a ocjenjuje ih petero sudaca.

Organizirali smo i tombolu gdje je svaki tombolski listić dobitni. Izložbu koju smo običavali imati u prvoj polovici studenog pod velikim šatorom ove godine nećemo organizirati – rekao je Božo Majcen, predsjednik Udruge Kanarinac.

Na kraju zaključimo da su posjetitelji desete kestenijade kod društvenog doma u Gornjem gradu mogli uživati u mirisima i okusima kestena te usput provjeriti svoje zdravlje i dobiti recimo goluba ili golubicu na tomboli.

Piše: Dražen Vađunec

Organizatori su pripremili 110 kg kestena

15

SIGECU LUDBREŠKOM

Marijan Vađunec prilikom čišćenja pronašao je dvije tikvate puhare

VINOGRADI LUDBREŠKI

Posjetitelji su uživali u lijepom vremenu i mirisima pečenih kestena

Uz kesten ispečene su i tri ture vrganja i šampinjona

16

SA SVIH STRANA

29. listopada 2021.

Veselo je bilo u Dedekovom dvoru

Početkom mjeseca, točnije od 4. do 10. listopada, obilježavao se Dječji tjedan – tradicionalna godišnja akcija i aktivnost posvećena djeci, a koja se obilježava od 1953. godine. Svojim programskim sadržajima i akcijama Dječji tjedan svake godine obuhvaća najviše djece i odraslih u gradovima i općinama gdje djeluju osnovna Društva „Naša djeca“ (DND).

Uvijek se održava u prvom punom tjednu listopada i traje sedam dana. Različitim aktivnostima u program Dječjeg tjedna uključuju se i ludbreške ustanove i udruge.

Među njima je i Udruga 'Žene iz Centra svijeta' koja je u Dedekovom dvoru ugostila mališane DV Smjehuljica. Povod susreta bile su prve Dječje selske igre u sklopu kojih su čuvarice baštine upoznale

Predstava za prvašiće U izvedbi Kazališta ‘Smješko’, i suradnji s Gradskom knjižnicom i čitaonicom "Mladen Kerstner", u OŠ Ludbreg, 14.10.2021. održana je predstava za djecu „Nemaš pojma, Grizlijane!“. Predstavu je pratilo više od 80 prvašića. Po završetku održan je razgovor o sadržaju, likovima, glazbi... Predstava metaforički prikazuje s kakvim se sve problemima susreće svaki od mališana pri polasku u školu, kada mora naučiti postati samostalniji i prihvatiti odgovornost, iako bi radije ostao kod kuće na brizi svojim roditeljima. Tako je i medvjedić Grizlijan napokon došao u dob kada mama i tata ne mogu više sve raditi za njega. To prvo prepoznaje mama, koja mu prestane davati sve što mu treba, kako bi se i on odvažio i sam krenuo u svijet i postao samostalniji. Grizlijan upravo to i radi – pokušava se snaći, odnosno sam pronaći nešto za ručak. Pokušao je sam uhvatiti ribu, pticu ili možda ukrasti pokoje jaje, ali nije mu ništa polazilo za rukom. No u zanimljivim susretima i razgovorima sa Krokodilicom, Vranom, Ribom, Lisicom i Krijesnicama dolazi do novih životnih spoznaja i postaje samostalniji….

djecu s igrama koje polako padaju u zaborav poput skakanja u vrećama, povlačenja užeta...Po završetku 'natjecanja' sudionicima su uručene zahvalnice i medalje, a druženje u Dedekovom dvoru završilo je zdravom okrjepom u obliku smoothieja koje su pripremile članice Udruge. Iduća aktivnost Udruge biti će organizacija izložbe Stopama svetog

Martina. Izložba će biti otvorena 5. studenog u 17 sati u Dedekovom dvoru uz tradicionalne običaje. Tjedan dana kasnije na rasporedu je izložba 'Retro modni dizajn' koju Udruga priprema u suradnji s Centrom za kulturu i informiranje 'D. Novak'. Otvorenje izložbe održat će se 12. studenoga u izložbenom prostoru dvorca Batthyany s početkom u 18 sati.

Ludbreške mažoretkinje i twirling klub ponovo ostvarili sjajni rezultati Ludbreške mažoretkinje i twirling klub Ludbreg ponovo su zabilježili sjajne rezultate na nedavno održanom europskom prvesntvu u Poreču. Skupina tradicionalni pomponi, mlađi uzrast osvojila je srebrnu medalju, a grupa s rekvizitima, juniori, zlatnu medalju. Ovom prilikom još jedanput je potvrđen kvalitetan rad ludbreške udruge koja je u samom vrhu već godinama.

DONOSIMO

29. listopada 2021.

17

Međunarodni dan starijih osoba uz smijeh i veselje Udruga umirovljenika ludbreške regije ove je godine nakon prošlogodišnje pauze uzrokovane pandemijom organizirala svečanost u povodu Međunarodnog dana starijih osoba. Program je održan u prostoru udruge, a voditelj je bio Aleksandar Horvat.

- Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije u svijetu živi približno jedna milijarda ljudi u dobi iznad 60 godina, a daljnja predviđanja ukazuju na porast broja osoba starije dobi (iznad 65 godina) i do dvije milijarde do 2050. godine. Udio osoba starije dobi u svijetu sve je veći pa postaje globalni trend zbog kojeg se sve više mijenjaju društveni i ekonomski odnosi – podsjetila je tom prilikom Katarina Sačer, predsjednica udruge.

Starenje populacije u 21. stoljeću postaje javnozdravstveni prioritet jer je starijim osobama potrebno omogućiti što duži životni vijek u dobrom zdravlju.

Funkcionalno sposobna i zdrava osoba starije dobi može biti koristan član zajednice i potencijal za prijenos umijeća, vještina i radnog iskustva na mlađu dob.

Prema popisu stanovništva iz 2011. godine u Republici Hrvatskoj živi 758.633 starijih osoba (17,7 posto) od 65 i više godina. Prosječna dob stanovnika su 42 godine pa Republika Hrvatska spada u jednu od najstarijih nacija Europe.

Sve se više nameće pitanje novih modela zdravstvene zaštite i skrbi o starijim osobama, a ulaganje u zdravo starenje postaje neizbježno zbog održivosti mirovinskog sustava. Članovi udruge pak slažu se da su umirovljenički dani uistinu zlatno doba, a da to dokažu priredili su i modnu reviju.

Izložba o spomeničkoj baštini Narodnooslobodilačke borbe varaždinskog i ludbreškog kraja Mala grupa antifašista je 28. lipnja 1941. godine, u šumi kod sela Turčin nedaleko Varaždina, donijela odluku o podizanju ustanka naroda u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske - Varaždinskom okrugu Centar za kulturu i informiranje 'D. Novak' u sklopu programa 'Ludbreg petkom' u izložbenom prostoru dvorca Batthyany ugostio je izložbu 'Spomenici govore'. Riječ je o izložbi koja govori o spomeničkoj baštini Narodnooslobodilačke borbe koja je trajala od 1941. do 1945. godine.

Nastala je u organizaciji Zajednice udruga antifašističkih boraca i antifašista Varaždinske županije i to povodom 80. obljetnice izbijanja Drugog svjetskog rata na našem području i 75. godišnjice završetka rata.

Autor izložbe, povjesničar Milivoj Dretar, navodi kako je Narodnooslobodilačka borba jedna od najslavnijih epopeja hrvatske povijesti.

Tijekom četiri ratne godine na našem je području stradalo mnogo civila te vojnika s obje strane. Njima u spomen podignuta su brojna spomen obilježja. Samo na ludbreškom području podignuto je njih više od tridesetak.

-Nažalost, u Hrvatskoj je srušeno preko 3 500 takvih spomenika. Mi smo u onom dijelu Hrvatske koji je ipak malo bolje prihvatio taj prijelaz. Na ludbreškom području imamo biste, muzejski postav u Spomen bolnici Gabrinovec, spomenike koje ima gotovo svako veće selo, a koji su većinom podignuti vlastitim sredstvima stanovnika.

- naveo je Milivoj Dretar.

Napomenuo je kako je lokacija i period izložbe prikladan povijesnim događajima.

-Dvorac Batthyany igrao je veliku ulogu u Drugom svjetskom ratu, tu je bila velika vojarna s par stotina vojnika.

Ovdje u blizini, u Šemovcu, se vodila teška borba i to upravo na datum 3. listopada. Drago mi je da se sve poklopilo. - prilikom otvorenja izložbe koje se održalo 1. listopada istaknuo je Dretar.

Otvorenju izložbe prisustvovao je i David Bilić ispred Zajednice udruga antifašističkih boraca i antifašista Grada Zagreba i

Zagrebačke županije. - Sretan sam da imate Milivoja Dretara koji organizira ovakve stvari pošto je to, nažalost, rijetkost.

U velikoj mjeri smo prepušteni sami sebi, a veliki broj ljudi koji vodi ovakve stvari nije toliko angažiran.

Imamo situaciju u kojoj se negira jedno čitavo vrijeme te se čak nastoji 'izbrisati' neke od glavnih aktera.

No, uz to imamo i priče 'običnih' ljudi, ljudi i iz ovoga kraja. Ovi spomenici, koji su tema izložbe, ne pričaju priču samo o borbi za slobodu već i vode kroniku naših mjesta, regija, zemlje.

Zato mi je jako drago da se ove izložbe organiziraju i održavaju.

- istaknuo je David Bilić.

Zadovoljstvo suradnjom i dovođenjem ovakve izložbe u grad Ludbreg istaknuo je i ravnatelj Centra za kulturu i informiranje 'D. Novak', Branko Dijanošić. Program otvorenja izlože uveličali su Saša Horvat i Danijel Kolak koji su za prisutne izveli nekoliko pjesama prigodne tematike.

18

DOZNAJEMO

29. listopada 2021.

Suradnja izviđača i Hrvatske gorske službe spašavanja Savez izviđača Hrvatske dugoročno surađuje s Hrvatskom gorskom službom spašavanja (HGSS), a temelj suradnje je zajednički rad na zaštiti prirode i okoliša, na unaprjeđenju sigurnosti i suradnja na budućim zajedničkim projektima, kao što je Boranka, akcija pošumljavanja, i edukacijama članova.

Gorski spašavatelji su dobrovoljci koji u svako doba dana i noći dežuraju i po pozivu brzo i stručno kreću u spašavanje ljudskih života, zdravlja i imovine.

- Oni su naši heroji u miru i ponos Hrvatske pa je preko 60 izviđača, mladih planinara, roditelja i drugih zainteresiranih 13.10. u prohladno predvečerje na prostoru ispred dvorca Batthyany u Ludbregu dočekalo i pozdravilo gorske spašavatelje Alana i Matiju iz stanice HGSS Varaždin. Oni su predstavili ovu značajnu službu, njihov način rada, opremu i sredstva za spašavanje ali i govorili o preventivi i mjerama sigurnosti u prirodi - rekao je Mladen Struški, predsjednik Odreda izviđača Ludbreg.

Suorganizatorima ovog predavanja, Odredu izviđača Ludbreg, pridružila se i grupa mladih planinarki i planinara iz Planinarske sekcije Osnovne škole Ludbreg.

Svi zajedno aktivno su i s velikom pažnjom pratili izlaganje, pokazivanje i korištenje opreme gorskih spašavatelja, pa su spašavatelji iz stanice Varaždin najaktivnije nagradili i razveselili sitnim poklonima.

- S prvim mrakom dodatno je zahladilo, a naši su gosti odjednom postali i dobri domaćini: smjestili su male izviđače i planinare na rasklopne stolce, nosiljke za spašavanje, karimate, dekicu, vreću za spavanje, umotali ih u astro folije, ugrijali vrućim čajem… i dodatno produljili zanimljivo druženje.

I tim malim djelima pokazali su nam kakve Hrvatska gorska služba spašavanja ima pripadnike, s pravom se svi ponosimo njima.

Zahvaljujemo im na dolasku, predavanju, darovima, pažnji i strpljenju i radujemo se budućim susretima - zaključuje M. Struški.

O ludbreškom projektu čut će cijela Europa Priča o Dječjem hrvatsko-romskom rječniku emitirat će se na najgledanijoj kulturnoj televiziji u Europi Riječ je o televizijskom kanalu ARTE TV koji program emitira od 1992. godine i jedan je od najjačih Europskih javnih kanala koji promiču kulturni program.

Snimateljski dvojac iz ove francusko – njemačke televizijske kuće ovog je četvrtka gostovao u Ludbregu gdje su snimali reportažu o Dječjem hrvatsko – romskom rječniku koji je nastao kroz suradnju OŠ Ludbreg i Centra za kulturu i informiranje 'D. Novak' na projektu LORA - laboratorij održivog razvoja.

Rječnik je nastao s ciljem stvaranja kvalitetnijeg obrazovanja te kulturne integracije djece romske nacionalnosti u školski sustav.

Nepripremljenost za školovanje te nepoznavanje hrvatskog jezika ključan su razlog slabijeg

uspjeha u školi. To često za posljedicu ima osjećaj manje vrijednosti u novoj zajednici s kojom se učenici Romi susreću što rezultira padom motivacije za nastavkom obrazovanja.

Kako bi pridonio kvaliteti obrazovanja i smanjenju nejednakosti, projektni tim Osnovne škole Ludbreg na čelu s voditeljicom učiteljicom Oljom Dijanošić i zamjenicom Marinom Busija odlučio je u suradnji sa samih učenicima osmisliti hrvatsko-romski rječnik.

U pripremu rječnika bili su uključeni svi učenici romske nacionalnosti u programu produženog boravka OŠ Ludbreg, ali i učenici koji nisu Romi. Ukupno njih 72.

Pronalazili su predmete iz svoje okoline te su razgovarala i bilježila njihove nazive na

hrvatskom i romskom jeziku.

Riječi su potom grupirali prema funkciji te je tako prikupljena jezična građa za ovaj rječnik.

Nakon prikupljanja jezične građe bilo je potrebno ilustrirati rječnik, a u tom segmentu glavnu ulogu imao je Kevin Bogdan, učenik 7. razreda Osnovne škole Ludbreg čiji je likovni talent zamijećen još u nižim razredima.

Kroz ovaj projekt Kevin je naučio crtati pomoću grafičkog tableta i to zahvaljujući mentorstvu Miroslava Vađunca, djelatnika Centra za kulturu i informiranje „Dragutin Novak” koji je ujedno i grafički uredio rječnik.

Rječnik je prepoznat kao jedno od pomagala za rad učitelja, asistenata i učenika u OŠ Ludbreg.

U rječnik je uvršteno ukupno 212 riječi, 20 brojeva i 45 svakodnevnih fraza.

Mali planinari Osnovne škole Ludbreg uživali na Ravnoj gori Planinarska skupina Osnovne škole Ludbreg koja djeluje u sklopu PD "MIV" Varaždin, sekcija Čevo, nakon duge pauze ponovno je krenula na obližnje vrhove. U subotu, 2. listopada četrdesetak malih planinara, učenika drugih razreda, uživalo je u jesenskim bojama Ravne gore. Naučili su kako se treba kretati po planinarskim stazama i koje planinarske oznake kod toga slijediti. U prirodi se najbolje uči, pa su tako kesteni, žirevi, ciklame, gljive, mahovina i lišajevi postali više od samih slika iz udžbenika.

Nakon pauze u Filićevom domu slijedio je spust do Trakošćana, kratka okrijepa onim što je u ruksacima ostalo i odlazak kućama.

29. listopada 2021.

KULTURA

19

Otvorene prijave za sudjelovanje u programu 'Ludbreg petkom' Prijaviti se mogu izložbe, tematske radionice, stručna, znanstvena i putopisna predavanja, filmske i video projekcije, koncerti, glazbeni seminari, plesne i kazališne predstave,performansi na otvorenom te instalacije na otvorenom.

Centar za kultu- ru i informiranje „Dragutin Novak” raspisao je natječaj za sudjelovanje u programu „Ludbreg petkom” i time potvrdio njegov nastavak i iduće godine.

Cilj programa je promovirati kulturne aktivnosti kako bi se istaknuo njihov značaj i uloga.

Pravo sudjelovanja na natječaju imaju pojedinci, udruge, društva, institucije i ostale zainteresirane privatne i pravne osobe s područja Republike Hrvatske. Organizator sudionicima i izvođačima programa osigurava besplatan termin i korištenje prostora unutar Centra, ali i prostore u dvorcu Batthyany te svu dostupnu tehničku opremu. Programi će se izvoditi tijekom 2022. godine

u svim mjesecima osim u siječnju, a prema kalendaru raspoloživosti Centra za navedeni period te u dogovoru s autorima apliciranih projekata.

Prijave za sudjelovanje primaju se do 20. prosinca 2021., 23:59 sati.

Od pristiglih prijava odabrat će se 25 programa, a prednost kod odabira imat će izlagači s ludbreškog područja. Rezultati će biti objavljeni do 10. siječnja 2022. godine na web stranici CZKIDN. Više detalja o samom natječaju zajedno s prijavnicom možete pronaći na www.czkidn.hr.

Podsjetimo, ovogodišnji program „Ludbreg petkom” Ludbrežanima je donio 40-ak kulturnih i zabavnih događaja.

Aleksandar Horvat primio putopisnu diplomu časopisa "Kaj" Lobor je 9. listopada bio mjesto održavanja tradicionalne kulturne manifestacije Dani Franje Horvata Kiša i Hrvatskog književnog putopisa kao njenog središnjeg dijela.

Riječ je o programu koji se održava već 15. godinu zaredom i u sklopu kojeg se održava natječaj za najbolji hrvatski književni putopis.

Među prijavljenim putopisnim radovima bio je i onaj našeg Aleksandra Horvata koji je prisustvovao ovom svečanom događaju u Loboru iz kojeg nije došao praznih ruku.

Naime, osvojio je jednu od tri putopisne diplome časopisa ‘Kaj’ za kajkavski tekst.

Uz Aleksandra putopisne diplome časopisa KAJ osvojile su i Marija Drobnjak Posavec također za kajkavski tekst te Željka Bajzi za putopis zagorske tematike.

Prema izboru ocjenjivačkog povjerenstva u sastavu predsjednika Kajkavskog spravišča i ocjenjivačkog suda

Pajdašice gostovale u Novom Marofu Ludbreške "Pajdašice" sudjelovale su na otvorenju 3. festivala kinča u Novom Marofu, u organizaciji Kulturno-umjetničke udruge “Magda i Luisa” iz Madžareva i Pučkog otvorenog učilišta Novi Marof. Cilj ove manifestacije je predstaviti kreativnost i originalnost izrade tradicijskih ukrasa te okupiti pojedince, društva i udruge koji njeguju vještinu izrade kinča. Ove godine festival je bilježio rekordan broj izlagača koji su prispjeli s područja Podravine, Turopolja, Međimurja, Prigorja, Moslavine i Hrvatskog zagorja.

Ive Kalinskog te članova Božice Pažur i pjesnika Darka Raškaja proglašeni su i laureati 15.

Natječaja za hrvatski književni putopis. Novčane nagrade dobili su Tomislav Marijan Bilosnić koji je sa svojim putopisom „U Hemingwayevu Floriditu hodočaste stare američke babe Put u Havanu” osvojio 3. mjesto, Zlata Bujan Kovačević koja je sa „Zorom iz Prizrene” osvojila 2. mjesto te Radovan Brlečić koji je s djelom „S Mostara gledam na Kornate” osvojio 1. mjesto.

U kategoriju Mali putopisi bili su prijavljeni radovi učenica Eleonore Bolšec, Melani Galunić, Lorene Gočen, Lucije Ivančić, Lane Zaplatić i Nike Zgazivode kojima su uručene pohvalnice.

Nagradu organizatora osvojio je Tomislav Ribić sa svojim djelom „Putni tovaruš”, a šestero nagrađenih poveljama Kajkavskog spravišča su Božica Jelušić, Emilija Kovač, Ivan Kutnjak, Denis Peričić, Igor Šipić i Tomislav Šovagović.

NAJAVLJUJEMO

STUDENI U CENTRU ZA KULTURU I INFORMIRANJE 'DRAGUTIN NOVAK' 5. 11. - Izložba 'Prelijevanja i previranja' - Snježana Novotny Izložbeni prostor dvorca Batthyany, 18 sati Gost: Mata CROata 12. 11. - Izložba 'Retro modni dizajn' - Žene iz Centra svijeta Izložbeni prostor dvorca Batthyany, 18 sati 26.11. Predstavljanje knjige Ljubice Ribić i Milana Novaka Svečana dvorana dvorca Batthyany, 18 sati

20

KULTURA

29. listopada 2021.

Veselo na promociji knjige Zorana Happa U ribičkom domu u Ludbregu održana je promocija knjige Zorana Happa mističnog naziva 'U potrazi za nepoznatim'. Knjiga govori o čarima rijeke Drave i njezinih pritoka. Autor opisuje doživljaj Drave iz čamca, njene riječne sprudove, rukavce te životinjski i biljni svijet. Kroz nekoliko desetaka kratkih priča, Zoran prikazuje ljepotu naših rijeka i nastoji potaknuti čitatelja na povratak prirodi i razumijevanju prirode. Stvarni likovi koji se spominju u knjizi bili su na neki način čuvari prirode u širem smislu. Knjiga ima i jedan mali dodatak u kome se opisuju aktivnosti istih kao pripadnika civilne zaštite Varaždinske županije u periodu od 1995. do 1998. godine kroz aktivnosti u Operativnoj akciji 'Oluja' na sanaciji terena te gašenjima velikih požara na otoku Hvaru i Dubrovniku.

Knjiga je tiskana u A5 formatu, ima 115 stranica teksta i desetak fotografija te nije predviđena za prodaju. Autor je planira pokloniti svim zainteresiranim dosadašnjim i budućim ljubiteljima prirode u cilju promicanja očuvanja vrijednosti prirode kao i naglašavanja značaja vrijednih bioloških i krajobraznih ljepota Varaždinske županije.

Promociji je pribivalo pedesetak Zoranovih prijatelja i suradnika koje je nakon predstavljanja knjige autor počastio večerom. Samo predstavljanje proteklo je sasvim neuobičajen, rekli bi poseban način.

Naime, Zoran je svakog gosta posebno

U knjizi su opisane dogodovštine prijatelja koji su redovito svake godine čamcima odlazili na rafting rijekom Dravom, družili se i istraživali njezine rukavce.

Zoran Happ i Spomenka Struški predstavio, a angažirao je i petoricu puhača koji su svakom gostu odsvirali koračnicu dobrodošlice. Uglavnom, vesela i vedra atmosfera osjećala se od samog početka promocije, a druženje je trajalo duboko u noć. -Moram priznati da sam bio pomalo nervozan prije promocije iako nemam tremu. Ne izdaje se knjiga svaki dan, za mene je ona značajna jer opisuje nezaboravne trenutke s puno ljudi dostojnih poštova-

nja, a nadam se da neće biti i posljednja.

Nastojao sam da promocija bude nešto drugačija od uobičajenih i mislim da sam u tome uspio. Bilo je dosta humorističnosti pa je poznati varaždinski novinar i glasnogovornik prvog hrvatskog predsjednika Zlatko Mehun bio oduševljen. Na poziv su mi se odazvali svi pozvani i svima se ovom prigodom zahvaljujem na dolasku i podršci – rekao je Zoran Happ, autor knjige.

-Imali smo sreću da nam se u dvadeset godina nije dogodilo nikakvo zlo, a moglo se dogoditi jer vrlo lako je probušiti čamac na grani koja samo djelomično viri iz vode i nogom zapeti za njezine rašlje i utopiti se. Često smo se smijali makar smo bili u opasnim situacijama, a da toga nismo bili niti svjesni. Padali su nam mobiteli u vodu, gubili smo opremu, morali smo skakati iz čamca u čamac ili pak vezivati čamce jednog za drugi. Puno se dogodovština dogodilo i nisam ih mogao sve ispričati kao što ne mogu ovdje pobrojati sve ljude s kojima sam se družio ploveći Dravom, ali Velimira Špikića želim svakako spomenuti. Zahvaljujem kolegici Spomenki Struški koja mi je pomogla stilski i pravopisno uobličiti tekst – naglasio je Zoran.

Zoranova knjiga otkriva ljubav autora prema prirodnim ljepotama koje je iscrtala rijeka Drava pa završimo s jednom porukom koja se može iščitati iz autorovih redaka: 'U prirodi uživajte, ali ostavite sve kako ste pronašli, ostavite samo tragove svojih stopala'.

Piše: Dražen Vađunec

Obilježen trostruki jubilej Božice Jelušić

Književnom večeri koja se održala 15. listopada u svečanoj dvorani dvorca Batthyany započelo je obilježavanje Mjeseca hrvatske knjige u organizaciji ludbreške gradske knjižnice Mjesec hrvatske knjige koji traje od 15. listopada do 15. studenoga ove se godine održava u okviru Godine čitanja s ciljem dodatne promocije knjige i čitanja. Tema ovogodišnje manifestacije glasi Hrvatski autori u Godini čitanja, a moto Ajmo hrvati se s knjigom!

Budući da hrvatska pjesnikinja i književnica Božica Jelušić uskoro slavi 70. rođendan, ali ove godine ujedno obilježava i 50. obljetnicu književnog stvaralaštva te jubilarnih 60 objavljenih naslova, Gradska knjižnica i čitaonica 'Mladen Kerstner' odlučila je program otvoriti upravo jednim večernjim druženje s njenim stihovima i tekstovima.

Božica Jelušić rođena je u Pitomači (Podravina) 16. prosinca 1951. godine.

Završila je studij hrvatskoga i engleskoga jezika. Bavila se različitim poslovima u području kulture i obrazovanja. Do umirovljenja radila je kao srednjoškolska profesorica na gimnaziji u Đurđevcu. Od 1969. godine javlja se u tisku, na radiju i televiziji.

Objavila je preko 60 naslova poezije i proze u gotovo svim literarnim žanrovima. Ima opsežnu bibliografiju od oko 700 jedinica. Priredila je i kataloški popratila oko 250 izložaba u Hrvatskoj i BiH, s renomiranim hrvatskim slikarima i kiparima. Bavi se ekologijom, društvenim i političkim radom, te povremeno publicistikom. Članica je Društva hrvatskih književnika od 1974. godine - imala je tada svega 23 godine. Božica je bila jedna od najmlađih članica društva, što je veliki pokazatelj kvalitete njenog pisanja.

- I tada, kao i sada, pisala sam iz jednog dubokog osjećaja jezika. 'Vadiš' iz jako dubokih slojeva. Kao pjesnikinja, mogu reagirati na bilo koji poticaj i mislim da se u tome najbolje vidi 'jačina' pjesnika.

Ako si formalno član neke književničke

udruge ne mora nužno značiti da si ti sad baš nešto književnik. To znači da si ti ispunio neke kriterije i pravila nakon kojih si dobio mogućnost učlanjenja. Društvo hrvatskih književnika je danas građansko društvo, što nekada nije bilo slučaj. Kada sam ja bila primana bilo je malo teže uči nego danas. Naime, uz određene kriterije koje sam morala zadovoljiti postojao je i takozvani tajni recenzent koji je predočio preporuku komisiji koja je odlučivala o učlanjenu. Ja sam 15 godina nakon svog učlanjenja saznala da je moj recenzent bio Golub. Dakle, radilo se o jednoj velikoj ozbiljnosti i diskreciji. Danas to više nije slučaj, sve je devalviralo. objašnjava Božica koja se može pohvaliti i prestižnim nagradama i stipendijama za književni rad. Nositeljica je Fulbrightove stipendije na University of Washington za akademsku godinu 1986./87. Zastupljena je u čitankama, lektiri i u više od 40 antologija na svjetskim jezicima. Premda

je najpoznatija po svojoj poeziji, ali i prozi te publicističkim zapisima objavljenima u mnogim časopisima, posebna joj je ljubav hrvatska (podravska) izvorna umjetnost pa je, uz vrlo stroge kriterije, objavila niz vrijednih monografskih, esejističkih i polemičkih te publicističkih tekstova o najpoznatijim podravskim izvornim slikarima i kiparima.

Božica Jelušić živi i radi u Đurđevcu, te povremeno u Čepelovcu, na plemićkome imanju Barnagor. U Ludbregu je pak rado viđena gošća i uz naš grad vežu je brojne suradnje. Primjerice, bila je suradnik novinara i publicista Franje Vrtuleka te je surađivala s braćom Dolovski. Naravno, tu su i brojna druženja na književnim večerima, manifestacijama i festivalima.

- Uživam u Ludbregu i smatram ga svojim jednako kao što smatram da su primjerice Đurđevački pijesci i vaši. Ne vidim nikakve opstrukcije da se ja ovdje ne bih osjećala kao doma. Zavičaj je mjesto

gdje žive slični ljudi, gdje se govori sličnim jezikom i gdje su kulturne veze ispred svega. Tako je Ludbreg, po meni, moj širi zavičaj. - kaže Božica.

Književnoj večeri u dvorcu Batthyany prisustvovao je i pjesnik, esejist, prevoditelj, publicist, esperantist, kajkavac, ekolog, pripovjedač te profesor Zdravko Seleš koji se osvrnuo na rad i djelovanje hrvatske pjesnikinje. - Duši Božice Jelušić odgovara pjesništvo, ali ona ima i nemirni dio u sebi koji treba aktivizam, pa je tako ona i ekološki aktivist. Međutim, meni je kod nje najvažniji ovaj kajkavski aktivizam.

Danas smo u situaciji da se morao boriti za kajkavštinu i staviti je na važno mjesto na kojem bi i trebala biti. Božica je tu puno doprinijela. Kod kajkavskih pjesnika je zanimljivo da je zapravo većina njih u počecima pisala na štokavštini. I Božica je prvih desetak godina 'pjevala' na štokavštini, a onda se dogodila jedna kajkavska pjesma koja je nagovijestila povratak jeziku zavičaja. Od tog vremena Božica je objavila niz zbirki koje su je brzo lansirale među najznačajnije suvremene kajkavske pjesnike. - istaknuo je.

- Smatram da je za nas perovođa nekakvih književnih kancelarija i ljudi koji radimo na ujedinjenju, kako ja volim reći 'kajkavskih emirata' odnosno kajkavskog govornog područja, veoma važno da to tako i shvatimo. Jezik je naša poveznica.

Jezik daje stanoviti tip osjećajnosti, daje određeni pogled na svijet. - zaključila je hrvatska pjesnikinja i književnica.

Dodatan štih cjelokupnoj večeri dale su ludbreške 'Pajdašice', ženska vokalna skupina koja je za publiku izvela tri pjesme - Prek čez Drave, Na obloku i Mura tiho šumila te Edita Kutnjak Zlatar i Ksenija Mihin koje su interpretirale tekstove i pjesme Božice Jelušić.

Za kraj napomenimo kako je program vodio Aleksandar Horvat – Aco.

29. listopada 2021.

KULTURA

Poetsko-glazbena večer u dvorcu Batthyany U svečanoj dvorani dvorca Batthyany održana je poetsko-glazbena večer koju je organizirala Gradska knjižnica i čitaonica Mladen Kerstner. Glavni gost večeri bio je Milko Kiš Deda poznatiji kao klavijaturist zagrebačke grupe Hladno pivo koja je pak poznata po svom frontmenu Mili Kekinu.

-Milko je predstavio svoju zbirku od 55 pjesama pod nazivom 'Svirao sam po najgorim birtijama ovoga grada' koju prati snimljeni CD na kojem je autor snimio sve uglazbljene stihove. Os im što izvrsno, već 22 godine, svira klavijature u Hladnom pivu, Milko je kantautor koji se odlično služi akustičnom gitarom i usnom harmonikom. Za njega se može ustvrditi da je autohtoni šansonjer iz Gajnica koji njeguje i žanr ulične pjesme. Radi se o pjesmama sa zahtjevnim tekstovima koji se mogu i recitirati, ali najljepše zvuče uglazbljeni – rekao je Stjepan Stjepić, ravnatelj ludbreške knjižnice.

Milko Kiš je tijekom karijere surađivao

s mnogim glazbenicima, radio glazbu za film, za lutkarsko kazalište i dječji zbor, a može se pohvaliti i sa dvanaest samostalnih slikarskih izložbi.

-Slikarstvom se intenzivnije bavi moj sin Leo, a za mene je značajnije da sam svirao na Savskom riječnom brodu Brazil, a sada osim u Hladnom pivu sviram i u glazbenom triu 'Milko i Ostatak'. Radim kao pedagog u đačkom domu, a osim mene u obitelji pisanjem stihova bavi se i moja supruga Ivanka – rekao je Milko Kiš.

Prigodu da odrecitira svoje dvije pjesme nije dobila samo njegova supruga Ivanka već su svoje stihove kazivali i Ivan Grahovec, Terezija Flegar, Snježana Liber, Davorka Črnčec i Aleksandar Horvat. Sve u svemu jedna lijepa poetsko-zabavna večer koja je bila dogovorena za 2019. godinu, a zbog svima poznatih razloga ostvarena tek sada.

Piše: Dražen Vađunec

Ludbreg ugostio izložbu s inspirativnom pričom Zahvaljujući Aleksandru Kovačeviću zagrebački beskućnici napravili su svoje prve slike

Riječ je o velikom kreativcu iza kojeg je bogata karijera u organizaciji i realizaciji brojnih kulturno-umjetničkih manifestacija i programa. Aleksandar Kovačević, inače diplomirani ekonomist, ima mnoštvo ideja koje, zahvaljujući velikoj želji i entuzijazmu, nekako uvijek uspijeva pretočiti u konkretan rezultat.

Ono što ga najviše ispunjava je kreativni rad, pa je tako u ožujku prošle godine počeo slikati akrilnim bojama i izrađivati slike uz pomoć konca i čavlića, takozvanom tehnikom string arta.

Svoje slike ne prodaje niti ih želi izlagati već mu je želja svoje znanje dijeliti s drugima, posebno s najugroženijima.

S tim je ciljem u sklopu svoje marketinške agencije 'Organizatori bez granica' pokrenuo antistresne kreativne radionice pod nazivom ‘Vjeruj u sebe’ na kojima između ostalih sudjeluju i zagrebački beskućnici. - Ideja je bila prenijeti svoje znanje beskućnicima, pronaći kanale za prodaju njihovih slika i tako prikupiti financijska sredstva koja će im omogućiti da više ne budu beskućnici.

- kaže Aleksandar i dodaje kako je odaziv na takve radionice iznenađujuć. - Kad ugledaju svoju kreaciju ne mogu vjerovati da su to oni napravili. Kod svih beskućnika reakcije su iste, uvijek su iznenađeni kad vide krajnji rezultat. Svađa izrađena slika jača njihovo samopouzdanje. - kaže.

Osim zagrebačkih beskućnika u

njegovim radionicama sudjeluju i djeca te ostala zainteresirana javnost. - Imamo i djece, imamo i starijih. Neki izloženi radovi ovdje u Ludbregu su nastali od strane sedmogodišnjaka što pokazuje da ovim tehnikama mogu baratati svi.

Radionice traju 2 sata tijekom kojih polaznike upoznajemo s pojedinom tehnikom nakon čega oni sami izrade jednu sliku. Ovo su tehnike u kojima garantiram da je moguće napraviti pravo malo kreativno umjetničko djelo za vrijeme trajanja samo jedne radionice. Sav materijal, oprema i alat im je osiguran. - objašnjava Kovačević.

Uz Aleksandrove te radove zagrebačkih beskućnika izložba je u Ludbreg dovela i radove čiji su autori i neke poznate osobe poput Matije Vujice, Uršule Tolj, Luke Vidovića...

Još jedan od projekata u organizaciji 'Organizatora bez granica' na čelu s Aleksandrom Kovačevićem bile su radionice 'Slike s potpisom'. Riječ je o kreativnim radionicama na kojima su sudjelovale osobe iz javnog života među kojima Ana Rucner, Matija Vujica, Davor Meštrović, Uršula Tolj, Vlado Kalember, Luka Vidović. Oni su tom prilikom učili tehniku izlijevanja akrilnih boja.

Po završetku izložbe prisutna publika imala je prilike vidjeti prezentaciju procesa nastajanja slike tehnikom string arta.

Aleksandar Kovačević i Branko Dijanošić

21

22

SPORT

KOŠARKA Grafičar krenuo s dvije pobjede i porazom

29. listopada 2021.

103 kilometra Crazy Hill Biciklijade Udruga BSV u nedjelju 17. listopada organizirala je CRAZY HILL° Biciklijadu, a sudjelovalo je 73 biciklista. Kružnu cestovnu rutu oko Kalnika u dužini 103 kilometara najbrži sudionik odvozio je za nešto manje od 4 sata. Start i cilj biciklijade bili su u samom centru svijeta, a sudionici pohvaljuju organizaciju događaja koji polako postaje tradicionalan. Uz ovaj događaj, aktivni BSV-ovci tijekom rujna i listopada organizirali su Kros ligu Ludbreg 2021 koja će svoju završnicu imati u srijedu 3. studenoga na Otoku mladosti.

Nakon dugo vremena počelo je prvenstvo košarkaške A2 lige.

Košarkaši Grafičara u sezonu su ušli s naumom da budu negdje pri vrhu te da čim više afirmiraju mlađi kadar. U prvom kolu igrali su u Križevcima kod Radnika. Domaćin je u ovu sezonu krenuo s puno elana i dosta pojačan. Iskoristili su Križevčani potporu publike i još uvijek do kraja neuigrane redove kod Ludbrežana te su došli do pobjede. U sljedećem kolu Ludbrežani su gostovali u Vrbovcu kod KK "Petra Zrinskog". Domaćin nije imao sve igrače na raspolaganju što je olakšalo posao pulenima Vilima Poljaka koji su ostvarili pobjedu te uspjeli baciti sve igrače u "vatru". Nakon visoke pobjede u sljedećem je kolu s 57 koševa pobijeđena nedorasla ekipa KK "Vedi". Pred Ludbrežanima je susret protiv Koprivnice, koja je u ovu sezonu ušla s dosta problema, čak su jednu utakmicu izgubili bez borbe, jer nisu doputovali u Čakovec.

Nekako su svi bitni okršaji (Podravac, Vindija, Međimurje, Ivančica) u drugom dijelu sezone. Lijepo je vidjeti i kadete koji skupljaju seniorske minute, no vidi se kako je to veliki skok iz kadeta, bez juniorskih minuta, u seniorski dres. No, sigurni smo bit će to dobro nakon još nekoliko takvih utakmica. Brzo uče i ima se talenta. Idealna formula za uspjeh.

Piše: Neven Jerbić

RUKOMET Veliki povratak Ivane Dežić Ludbrežanka Ivana Dežić vratila se vrhunskom rukometu u velikom stilu. Nakon dugog izbivanja zbog teške ozljede vratila se u redove prvoligaša Koke te u nekoliko utakmica zaredom postigla veliki broj zgoditaka. Otvorilo joj je to i vrata reprezentacije.

- Rehabilitacija je bila odlična i vrlo brzo sam se uklopila u rad s novim trenerom Zoranom Jeftićem, kojeg ljubitelji rukometa znaju kao reprezentativca. Radi se naporno, svakodnevno, no vide se rezultati. Liga je izjednačena i možemo na bodove u gotovo svakoj utakmici. Izbornik reprezentacije Šoštarić ne pomišlja sastaviti reprezentaciju bez Ivane. U sklopu kvalifikacija za EP igrali smo protiv Ukrajine u Rijeci, tamo je Ivana bila na klupi, izgubilo se, a u drugoj utakmici u gostima kod Češke njena tri zgoditka i to s pozicije desnog krila znatno su pridonijeli pobjedi koja Hrvatsku ostavlja u "sedlu".

Samo da je zdravlja i uživat ćemo u Ivaninim nastupima. Nekako su ovo najzrelije igračke godine pa neka ih iskoristi na najbolji način.

Piše: Neven Jerbić

Otrčano sedam od osam kola ludbreške Kros lige KROS liga LUDBREG 2021. zamišljena je kao jednostavna trening liga u trčanju namijenjena svim rekreativcima i trkačima, a sastoji se od 8 kola. Ono što najviše veseli je da iz godine u godinu broj sudionika raste. Neki čak na ovaj zanimljiv događaj dolaze iz susjednih općina i gradova. Više o rezultatima čitajte u idućem broju Ludbreških novina. Do tada užuvajte u kadrovima koje su snimili naši fotoreporteri.

U Raduču kraj Ljubljane na Savi je održano Svjetsko prvenstvo u lovu ribe na plovak za osobe s inavliditetom. Okupilo se 19 reprezentacija , a u gornjem dijelu na odličnoj petoj poziciji završila je hrvatska reprezentacija predvođena izbornikom, team managerom Ludbrežanom Draženom Filipovićem.

- Pripreme su trajale tjedan dana. Na prvenstvu smo imali loše vrijeme. Bili su kvalitetni, no nismo imali sreću s odabirom pozicije.

Smatram da je ovo odličan rezultat. Lovila se nosara, mrenica. Bili su mali ulovi, samo po 2-3 kg malih riba, inače dok su dobri uvjeti tamo se lovi i do 15 kilograma.-

23

SPORT

29. listopada 2021.

S "repkom" Filipović peti na svijetu

Članovi reprezentacije su bili, kapetan Željko Geček, Nikola Geček,Ivica Bonino Hasan, Mensur Roščić, Željko Klaić, Zlatko Poparić.

Druge godine Prvenstvo će biti u Mađarskoj.

Filipović nam je kao tajnik ŠRD Ludbreg kakva je situacija kod njihovog Ribičkog doma.

- Ribički dom je uređen uz pomoć Grada, kao i nadstrešnica, uređuje se obale Ribnjaka, Stare splavi, u zimskom vremenu bit će pristupačniji ribolov. Uređuje se i Ribnjak. Neki "gunđaju", negdje to sad izgleda drugačije, ali dok priroda zazeleni bit će to prekrasno, Kopački rit u malom!

Piše: Neven Jerbić

Nogometaši Podravine pred novim ispitima Prije tri tjedna kormilo prvog trenera "Podravine" preuzeo je Nevenko Blagaj.

Kao dotad pomoćni trener naslijedio je Velimira Špikića kojem je presudio poraz od županijskog prvoligaša Drave u kupu. Očigledno je da ni ova sezona neće biti previše uspješna.

U pretkolu Hrvatskog kupa ubilježen je poraz od Bjelovara, poraz od Drave znači da iduće godine Podravina neće igrati u pretkolu kupa, u prvenstvu je Podravina deveta od dvanaest ekipa. Ne zvuči dobro. Novi trener Blagaj hrabro je i dosta ambiciozno ušao u ovaj projekt.

Neke je igrače vratio na njihove prirodne pozicije, vrši rošade vratara, nešto se zbiva. U AUTOR: ANTUN GOILUBIĆ

NAJHLADNIJE GODIŠNJE DOBA

OTRAGA, POZADI

njegovom mandatu odigrane su tri prvenstvene utakmice.

Debitirao je protiv Podravca iz Virja kada je bilo 2-2. Gosti, iako pri dnu ljestvice, igraju dobar nogomet, ojačali su i igrački, dok su kroz utakmicu domaći igrači pokušavali sprovesti na djelo neke trenerove zamisli. Sljedeći ogled bio je u Križevcima kod vodećeg Radnika. Prvo poluvrijeme gosti su ostali bez prigoda. Već na startu drugog Ludbrežani su preko najboljeg strijelca Artukovića imali prigodu doći do vodstva, nisu to iskoristili, a na kraju je ovu izjednačenu partiju domaćin ipak odveo na svoju stranu.

U 10. kolu u Ludbreg je stigao Papuk, najugodnije iznenađenje

NIZOZEMSKI SLAVE SE POMIČEMO SKLADATELJ, IH 31.

1. STUDENOJAN LISTOPADA GA (1911-1921)

VINOVA LOZA, HOTELA (MN.)

MUŠKO IME, KIRIL

AUSTRIJA

prvenstva. Ludbrežani oslabljeni za Tkalčića, ali osvježeni s Brazilcem Oliveirom imali su šansu uvjerljivo pobijediti.

Naime, nakon nedosuđenog kaznenog udarca, jedan se dosudio u prvom dijelu kojeg je realizirao Golubar. U drugom dijelu bijeg Šmrčeka preko desne strane kažnjava se crvenim kartonom za gostujućeg igrača i kaznenim udarcem kojeg Golubaru izvrsno brani Mahaček. Tada se događa nešto dosta rijetko. Gosti s igračem manje postižu dva zgoditka, jedan je bio prekrasan preko odličnog Rukavine te domaćina stavljaju na iskušenje.

Ludbrežani pritišću i preko Kranjeca dolaze do boda. Bila je to trećeligaška utakmica za ČINILAC, FAKTOR

SVOJSTVO ONOGA ŠTO JE USIJANO

NATRIJ

BORILIŠTE, RING

primjer i još jedan dokaz da je to pravi rang za nogometaše iz grada Ludbrega.

Pred Ludbrežanima je utakmica posljednjeg kola prvog dijela prvenstva protiv čakovečkog Međimurja, dojučerašnjeg drugoligaša, u subotu 30. listopada u 14 sati u Čakovcu. Nimalo lak zadatak, no velikom borbom možda se ostvari i dobar rezultat. Nakon te utakmice odmah kreće i drugi dio prvenstva, novo gostovanje u Svetom Martinu na Muri kod ponajbolje ekipe lige.

U studenom još slijedi dolazak Varteksa te odlazak Mladosti iz Ždralova. Svaki bod iz ovih teških susreta bio bi zlata vrijedan, no na muci se poznaju junaci!

Piše: Neven Jerbić POČETAK NJEGE

IZDANJE, NAKLADA

ZEMLJIŠTE UREĐENO ZA UZGOJ POVRĆA

TELEĆAK, RUKSAK (MN.)

SEBIČNA OSOBA, SEBIČNJAK

MARKO OSTOJA

EMIRIN IMENJAK

RAČUNANJE VREMENE OD 31.10.

2021.

PRITOK DUNAVA U BAVARSKOJ GRČKI PISAC BASNI

SKIDATI OBUČU S NOGU

OTMJENO, POSEBNO ŠARENA DUGPOREPA PAPIGA

NADIMAK DIEGA MARADONE

"AMPER" BILJKE S DEBLOM I KORIJENOM, STABLA SREDNJOVJEKOVNI CARSKI NAMJESNICI U EUROPI ZASTUPNIK SKUPŠTINE U GRADU ZAGREBU, RENATO

ADMINISTR- PRIPADNIK TERITORIJ. JEDNE DRUŽPODRUČJE BE KATOLIČ.

U NEKIM CRKVE ZEMLJAMA HRID (MN.)

TEK, TAMAN (REG.)

RIJEŠITI SE ČEGA ANTUN AUGUSTINČIĆ

GRČKI BOG RATA

LJEKARNA SNIJEG KOJI SE RUŠI NIZ PLANIUNU, USOV ZEMLJIŠNA MJERA (MN.)

TINA TURNER

RELIGIOZNA PJESMA, HVALOSPJEV PLIVAČICA RAJIĆ

HRANITI SE IZ SISE VELIKE RIBARSKE MREŽE

ORUĐE ZA RAD "PALESTINE LIBERATION ORGANIZ."

DUŠIK

SLOVA IZA "L" I "NJ" ONAJ KOJI ŽIVI U STANU

DRŽAVA NA SJEVERU AFRIKE

BEZNAĐE GRČKI BOG RATA "AKCELERACIJA" GLUMICA EKBERG

BROJKA TRI,TROJKA PRIČA O BOGOVIMA

POLET, ZANOS (MN.) MORSKI SISAVAC

IVAN GUNDULIĆ

ANA VILENICA

"AVENIJA" SKUPINA PTICA U LETU "RADIJUS"

MJESTO GDJE UVIRE VODA, UŠĆE

LIMUNOV PLOD, LIMUN TAJANA OD MILA

SVEĆENICA BOŽICE HERE ŽENSKO IME, OTA

MOTATI UŽE OKO NEČEGA NAŠA NAFTNA TVRTKA

JARAM (MN.) "TREATY ON EUROPEAN UNION"

NATRIJ

POLUDRAGI KAMEN (MN.)

ZIMZELENI PARAZIT

PREVODILAC U OSMANSK. CARSTVU MALA LASICA

ONAJ KOJI LIJEČI TRAVAMA

IZBORNIK MLADE REPREZENTACIJE BIŠĆAN

TEMELJNI PORIV, INSTINKT (MN.)

TROPSKO VOĆE

24

ACO PIŠE...

“Dan!”. Kaj bi grlo i jezika trošili.

A najekonomičniji i najbole šparni su, kajpak, oni kaj ne veliju nikaj, nego samo bleneju v tebe kak da si jim nekaj fkral.

Piše: Aleksandar Horvat Veli mi jedna anonimna pajdašica - no napiši ti v novinama da nek se ljudi nafčiju pozdravlati na cesti. Čovek bi očekival da se to saki nafči još od malih nog dok vleče rajnglice po pesku. Če ne, onda se nafči v školi, vučitelke, priroda i društvo, vjeronauk i te stvari... Če niti to, onda se nafči dok je stareši i druži se z drugim ljudima koji govoriju dober den pak jim to valda nekaj znači. A če niti to, onda ne zna pozdraviti i nigdar se niti ne bu nafčil. Hodal bu po svetu narogušeni i nabrušeni, kak on štrumf Mrgud.

Pa kaj je teško pozdraviti? Pa kaj su to ti sagdanji pozdravi?

Ste si da mislili o tomu? Kratke ritualne fraze ili geste z kojima, dok se z drugim ljudima zidemo ili razidemo, izrazimo dobre želje, poštovanje, uljudnost, simpatiju ili pajdaštvo. Sigurno saki zna za dobro jutro, dober den, dobru večer i lefku noč. Negdi po putu su se doduše zgubile želje v celini, ali v Gruntovčanima je Kešner del naznaku kak bi to trebalo zgledati. “Dober den želim!“ - bi rekel Presvetli pak nam tak z primerom razjasnil nam da je sama ideja toga pozdrava da čoveku želimo, v dobri voli, da mu den prejde lepo, da mu je spunjeni, miren i bez sake brige. Če bi denes komu rekli želim vam dober den, bi malo čudno gledali na tak neekonomično trošenje reči i vremena. Zato smo mi, kakvi več jesmo, to standardno skratili na dober den. A ovi mlajši su i dober pogotnuli pak veliju samo:

Dok se zidemo, namesto dober den, negda velimo i bok!.

To je zgodno kajti je kratko, vredi i za zestanek i rastanek i onak je malo više pajdaški, ležerno, za po doma i za saki den.

Mala podvarijanta za zestanek je ho, bok!, a za rastanek ajd’ bok! Još se vučenjaki svadiju i prenemažeju kak smo došli do toga bok. Našel sem v raspravi dve varijante. Jena je normalno da je pozdrav nekakva kajkavska varijanta od Bog!, koji se takaj denes koristi kak i falen Isus i Marija. Ali kak kajkavci za Boga takaj veliju Bog, onda mi se to ne čini baš verovatno da bi mi z toga napravili bok. Drugi nauk vuči da smo još v Austrougarski to pobrali z austrijskoga “mein buecken“, kojega su trgovci v Zagrebu zgovarali majn bokn (moj naklon). Kak je z dobar dan zišlo samo dan, a mi smo ekonomični i nemamo se čas spominati, tak je i z moj naklon ostal samo naklon, iliti bok(n).

Sikak, vlada mišlenje da su pozdravi Bog i bok, dve različite stvari, jer i Bog ima proširena izdanja, Bog daj ili Zbogom. V zadnje vreme se po vulici sretnete i z bokić!, mali pozdravek, kojega ljudi jeni drugima govoriju z različitih pobudi, ali se ne bi v to štel mešati. Se je dobro, pak ponavlam, a neje dobro ne pozdraviti nikak.

Na pamet mi pada i čao ili ćao za koji se misli da je srpski. A nije.

Ne bi verovali ali do ćao-a smo došli od servusa. I Zagrepčanci se još pozdravlaju z servus, ili v još jakšim poetuškim verzijama serbus (Serbus dragi Zagreb moj, / kaj se skrivaš v megli toj…) A servus je na latinskomu sluga, pak je tu zišel i sluga pokoran na talijanskom schiavo vostro, z toga je zišel mletački s-ciavo, milanski ciao, i evo ga na... ćao, prek Trsta

29. listopada 2021.

je došel tijam do Srbije, ali je prešel i prek nas.

Doviđenja je naš domači aufiderzen, arivederči i gudbaj, lepi, kulturni službeni i pajdaški pozdrav za razhajanje, dok se nadamo pak se videti v dobri voli i drugi priliki. I doviđenja je ostal bez glave i postal ‘đenja, kajti treba šparati slova. A oni kojima je taljanski ćao malo preveč stranjski, imaju v slengu i taljansku verziju domačega doviđenja, za razhajanje, štosa radi - doviđento. Če pak se z nekim više nečete videti ili ste sigurni da se zadnji put vidite onda vam ostane jedino zbogom, pa-pa i adio! Na jenem drugem mestu sem već spomenul i pozableni zdravo, koji se još koristi na zdravo Marijo, ali ne više na cesti, kajti ga je zamenil bok, osim za one koji se tak pozdravlaju ftruc. Se je dobro, ali neje dobro, još jemput govorim, biti tiho. I kaj da vam rečem, glečte... dober den, dobro jutro, dober večer, lefku noč, halo, doviđenja, Bog, falen Bog, falen Isus, sako dobro, zbogom, živio, živeli, pozdrav, bok, bokić, papa, ćao, zdravo, pusa, baj, haj, hej, hoj, dober tek, v zdravlje, moj naklon, bu, be, j* se, f* you, mahanje, srednji prst, zdiganje škrlaka, glavoklim, naklanjanje, miganje z očima… se je dobro, samo da je nekaj. Ne valja prejti kraj nekoga kak kraj turskoga groblja, kajti tak čoveku govorite da je ne čovek, da ga nema, da ga ne fermate pol posto. Imamo još i specijalne pozdrave, dok nešče ide nekam onda mu želimo srečen pot, ili dok je kaj generalnoga za zbaviti onda je generalno srečno (ti bilo). Ribiči se pozdtavlaju z bistro, a lovci z dobra kob. Čujem da se i čmelari odnedavno pozdravlaju z medno.

I tak dale...

Gle jenu situaciju. Idem po cesti, sam. I sretnem nekoga koji ide kontra, isto sam. Na sto metri nigdi nikoga. I idemo jen kraj drugoga. Ja nemrem prejti, a da

ga ne pogledam jer se bi mogli zabušiti. A če ga več pogledam, onda je v redu reči kaj god od predlogi kaj sam jih gori nabrojil.

A nije v redu ne reči nikaj, biti mutavi, gluhi, nemi. Čak morem i razmeti da su nekoji ljudi ne želni družbe i bojiju se stranjskih i nepoznatih ili jih je sram bilo kaj reči prvi. Ali če te pozdravim, onda je bar minimum žmegnuti z očima ili frknuti z nosom.

A ne kak da sem zdravo rekel hidrantu. Lepo mi se vidi dok deca veselo i važno pozdraviju dobar daaaan!, i onda te glediju z onim velkim očima i čekaju jel se buš jim pokazal kak su to dobro napravili, znači neko jih je nafčil kaj je lepo i civilizerano. Z veseljem jim otpozdravim. Prvo zato kaj je tak red, a drugo, če jim niko ne bu odpozdravlal onda budu postali kak ovi duhi čez koje vam denes glatko prejde vaš bok ili se budu pretvorili v hidrante. Znam i nekoje koji vičeju bok z druge strane vulice ili z drugoga križanja, pretegneju se kak žirafe i visoko mašeju z rukom kaj leže vidite odkud ide glas. Ti su ljudi, kak zgleda jako srečni dok vas zgledaju na kilometer. Lepo, bole nego nikaj.

Istina, ne treba za pozdrav baš navek glasa pustiti če neje za to prilika. lefko se nekaj i “odglumi“. Prek ceste mahnemo z rokom kajti je ne red galamiti, na sprevodu samo lagano nekomu klimnemo kajti je ne red lamatati z rokama.

Dok prejde auto i trubne, ja mu mahnem, makar, nemam tri blage čiji je auto i ko je za volanom. Dok moja draga vidi da ja mahnem, mahne i ona. „Ko je to bil?” - pita. „Pojma nemam!” - velim ja, i idemo dale.

Dok mi čiji auto stane na zebri, pokažem mu za falu zdignutoga palca i malo se požurim. Dok se z nekim spominam na vulici, tračam ili vica pripovedam, a poznati ide polek, makar mu klimnem z glavom da sam ga videl, prepoznal, da smo i dale pajdaši. Kaj je tu tak teškoga?

Vu to ime budem vezda tu del jenu pesmicu koji smo naši deci bajali, ali su ju, kak zgleda, generacije zaboravu prepustile.

Ovak ide: Iš’o medo u dučan, / nije rek’o dobar dan. / Hajde medo van, / nisi reko dobar dan! // Doš’o medo drugi dan, / pa je rek’o dobar dan. / Evo, medo, šećera, / da ti bude večera!

Tak jednostavna mantra i lefka za zapamtiti, z dobrom poukom. ali nigdi to na mobitelima i na reklamama ne piše, ko bi se z tim bavil i zamaral sivu hladetinu. Ima svetlih primeri pozdravlanja, čista kurtoazija, mala razmena osmehov, a se skupa za dobro raspoloženje med pajdašima, susedima, poznanikima i građanima. A ima i onih koji dok mu veliš dober den, ne da nikaj ne odgovori, nego nemesto dober den čak malo više negativnoga truda vloži: kaj tebe briga za moj den? Hu, ti bokca narogušenoga, tri čoveke bi lefko pozdravil z tem kolko si vložil kaj se buš z jenim pravdal, oprosti kaj sem i pomislil… A kak je tek nekomu stranjskomu dok dojde k nam pleskat na Centar sveta pak mu moremo prodati i foru da je na krugima nevidlivi, kajti ga nekakvi narogušeni niti ne pogleda.

Ali ne, nikoga ja ne špotam.

Saki za sebe živi. Do poslednjeg pozdrava. Kakov je, takov je!

Makar... si nekaj premišlavam, ljudi sejeno več imaju rad one kaj znaju reči dober den, pozdraviti i odzdraviti, biti kulturni, uljudni i normalni.

Tak sigurno misli i moja anonimna pajdašica.

A vezda idem v dučan reči dober den, kupiti si cukora, a vas od srca do druge prilike pozdravlam. Ajd’ bok.

(A. Horvat, 10/2021.)

Novi broj Ludbreških novina izlazi 30. studenoga