Ludbreške novine broj 175

LIST GRADA LUDBREGA BE SPL AT NI PRIM JER A K

30. studenoga 2021.

BROJ 175 / GODINA XVI.

SPORTSKI TERENI

ŠETNJA UZ V I NO

Ulaganjem u sportsku infrastrukturu Grad Ludbreg omogućuje sportašima i rekreativcima, ali prije svega mladim generacijama...

Str. 3.

KINODVORANA

Pretposljednjeg dana ovog mjeseca u Centru za kulturu i informiranje potpisan je ugovor s izvođačem radova na obnovi ludbreške kino dvorane.

Str. 6.

ZAJEDNICA TEHNIČKE KULTURE

Kroz prostorije i radionice ZTKL prošle su stotine djece i mladih koji su sada već ozbiljni i odrasli ljudi..

Str. 8.-9.

KROS LIGA

NOVA ENO -GASTRO MANIFESTACIJA

Ruta dugačka oko 12 kilometara Str. 7.

Održano je svih 8. kola Kros lige koju već sedam godina organizira Športsko rekreacijsko društvo BSV Ludbreg.

Str. 14.

2

AKTUALNO

30. studenoga 2021.

"

EU Covid potvrde Prema odluci Stožera civilne zaštite RH od 16. studenoga 2021. godine u prostorije javnih službi dopušten je ulazak osobama koje predoče valjanu EU Covid potvrdu ili drugi odgovarajući dokaz o preboljenju, cijepljenju ili testiranju na bolest Covid 19.

Grad Ludbreg je uvažavajući odluke Stožera civilne zaštite RH donio odluke koje se tiču rada gradske uprave te trgovačkih društava i ustanova u vlasništvu Grada.

Gradska uprava Grada Ludbrega - Sugrađani koji nemaju EU COVID potvrdu, potrebnu komunikaciju s gradskom upravom mogu ostvariti putem telefona ili e-maila. Kontakt podatke možete pronaći na oglasnoj ploči Grada ili pute mrežne stranice www.ludbreg.hr.

Centar za kulturu i informiranje 'D. Novak' - Korisnici koji nemaju EU COVID potvrdu, potrebnu komunikaciju sa Centrom mogu također ostvariti putem telefona ili emaila. Kontakt podatke možete pronaći na: www.czkidn.hr Gradska knjižnica- Korisnici koji nemaju EU Covid potvrde knjižnu građu mogu naručiti telefonom, mailom, putem Facebook stranice Gradske knjižnice te preko aplikacije MetLib. Nakon narudžbe, korisnici bez potvrde trebaju pozvoniti na zvono od knjižnice na ulaznim vratima nakon čega će im dežurni knjižničar predati traženu građu. Djecu koja sudjeluju u knjižničnim programima, a čiji roditelji nemaju Covid potvrde, voditelji su dužni preuzeti na ulazu u knjižnicu, te nakon završetka programa dopratiti do izlaza i predati ih roditeljima.

Dječji vrtić 'Radost'- Što se tiče dovoženja djece u dječji vrtić, djeca, ali ni osobe koje su u pratnji, odnosno koje dovode djecu u vrtić i predaju ih odgajateljima kod ulaza ne moraju imati potvrde.

Lukom - Lukom također možete kontaktirati putem dostupnih digitalnih kanala komunikacije. Kontakt podatke možete pronaći putem mrežne stranice www.lukom.hr.

Nakladnik: CZKI “D. N.“ Ludbreg Glavna urednica: Iva Havaić Grafički urednici: Matea Maltarić, Miroslav Vađunec Redakcija: Branko Dijanošić, Iva Havaić, Matea Maltarić, Dražen Vađunec, Neven Jerbić, Željka Namesnik, Ivana Dežić Kontakt:

Centar za kulturu i informiranje Ludbreg,

Trg Sv. Trojstva 19 Telefon: 042 / 306 130 Fax: 042 / 306 068

ludbreske-novine@czkidn.hr iva.havaic@ludbreg.hr Tisak: Tiskara Zagreb

Želimo Ludbreg sačuvati kao grad rada, a građanima Ludbrega i okolnih općina omogućiti bolju povezanost.

Projekt uspostave centra za intermodalni prijevoz tereta Grad Ludbreg u suradnji je s Varaždinskom županijom predstavio projekt uspostave centra za intermodalni prijevoz tereta na području grada Ludbrega i okolne regije.

– Želimo Ludbreg sačuvati kao grad rada, a građanima Ludbrega i okolnih općina omogućiti bolju povezanost – rekao je ludbreški gradonačelnik Dubravko Bilić.

Novi projekt pozdravili su i poduzetnici, a Ludbreg bi time postao središnja točka za prikupljanje i distribuciju tereta za obližnje područje.

Cilj je omogućiti prikupljanje roba koje treba otpraviti na određene destinacije, najčešće morske i riječne luke, te druge veće ili manje intermodalne i distribucijske centre, primarno u Europi. No, jednako tako i što se tiče prijevoza roba iz ostalih destinacija do intermodalnog centra ovdje u Ludbregu.

Intermodalni centar omogućio bi pretovar roba između ceste i željeznice, a samim time i znatno veću mogućnost korištenja željezničkog prijevoza.

– Predstavljamo projekt kojim ulazimo u sferu održivog javnog prijevoza koji je prije svega namijenjen našim građanima, ali jednako tako i našim gospodarstvenicima kojima može znatno smanjiti troškove putovanja radne snage i na taj način Ludbreg učiniti još konkurentnijim – rekao je Dubravko Bilić, ludbreški gradonačelnik.

Istraživanja su pokazala kako intermodalni prijevoz omogućava nižu cijenu dostava robe uz smanjenje troškova prijevoza od 15 do čak 40 posto te povezanost s ostalim intermodalnim centrima u Europi. Sve to podiže konkurentnost postojećeg gospodarstva i utječe na privlačenje novih investicija i partnera. Grad Ludbreg zajedno sa svojim partnerima projekt će prijaviti već na prve europske natječaje koji se očekuju u siječnju iduće godine.

– Intermodalni prijevoz kombinira više modela prijevoza zajedno. U ovom slučaju to je kombinacija ceste i željeznice. Želi se stvoriti mogućnost da se na jednom mjestu uredi prostor na kojem će se moći

pretovarivati roba s vlakova na kamione i obrnuto. Željeznica nije fizibilna u situaciji kad mora prevoziti male količine tereta, ali ako se teret okrupnjava na određenim mjestima tada se mogu spojiti veći vlakovi, blokvlakovi i tada je takav oblik zanimljiv prijevoznicima jer omogućuje odvoz prema drugim intermodalnim centrima u Europi. Grad Ludbreg prvi je iskazao interes za ovakav oblik prijevoza, a sve u svrhu gospodarstva. Imaju regionalnu željeznicu, dobar položaj, industrijske zone i vjerujem kako to treba iskoristiti. EU uvelike sufinancira mogućnost izgradnje intermodalnih centara, a ovo je upravo na tragu toga – pojasnio je Ante Klečina, viši referent za projekte u području prometa u Varaždinskoj županiji te dodao kako intermodalni prijevoz stvara znatne uštede vezano za emisije CO2, a uz to je ekonomski fizibilan što će omogućiti gospodarstvenicima koji će koristiti intermodalni prijevoz da budu zajednički konkurentniji na tržištu. Iz Varaždinske županije također daju podršku ovakvim projektima.

– Mi smo tržišno usmjerena županija pogotovo u izvoznom smjeru i stoga pravcima koji su puno jeftiniji, a željeznica je u svakom slučaju puno jeftiniji transportni pravac, omogućujemo našim gospodarstvenicima da na što jednostavniji način djelujemo – rekao je Mladen Jakopović, pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo i europske poslove.

Ludbreški gradonačelnik ističe kako postoji interes gospodarstvenika da se željeznica koristi kao najjeftiniji način dobave sirovina. Grad Ludbreg tako će kroz suradnju sa Županijom ponuditi opciju korištenja željezničkog kolodvora kao intermodalnog centra čiji je cilj pretvaranje Ludbrega u jedno ozbiljno čvorište ne samo za Ludbreg već prostor cijele bivše općine te dalje prema Jalžabetu

i

susjednom Međimurju.

– Ludbreška željeznica jedna je od najjačih kada je u pitanju teretni prijevoz, sigurno najjača na sjeveru, ali i među vodećima u zemlji. Nama je to odlična polazišna točka za daljnji razvoj.

Nećemo stati na tome, paralelno radimo na projektu geotermalne elektrane, odnosno korištenju obnovljivih izvora energije koje također želimo ponuditi našim gospodarstvenicima kako bismo ih učinili otpornijima na tržišna kretanja, a prvenstveno je riječ o plinu – zaključio je ludbreški gradonačelnik Dubravko Bilić.

Velik broj dnevnih migracija, ali i prolazaka osobnih automobila kroz Ludbreg, dokaz je da bi ovaj projekt itekako imao smisla. Gradonačelnik Bilić ističe kako će ovaj projekt zasigurno biti kvalitetan primjer i za druge gradove. Nedavno se sastao i sa načelnicima okolnih općina, koji su pozdravili inicijativu.

– Zajedno sa stručnjacima koji rade na izradi studije imali smo priliku vidjeti model koji bi najviše odgovarao i povezao Ludbreg sa svim pripadajućim naseljima i susjednim općinama, ali i dodatno prema Prelogu,

Varaždinskim Toplicama, Rasinji, Varaždinu i Koprivnici – kaže gradonačelnik Dubravko Bilić. Dodaje da je cilj ljudima omogućiti bolju povezanost, te im tako pružiti više sadržaja.

– Činjenica je da postoje dvije skupine stanovnika, oni stariji te oni ispod 18 koji nemaju prijevozno sredstvo i iz tog su razloga poprilično zatvoreni i nedostupni su im različiti sadržaji. Svi oni koji su prošli sportske treninge, glazbenu školu ili vožnju starijih ukućana do liječnika ili ljekarne znaju koliko to iziskuje vremena i čekanja. Ovaj pilot-projekt koji se nadamo provesti bit će jedan kvalitetan primjer i za druge gradove, a osim funkcionalnosti, pomaže i u smanjenju stakleničkih plinova – rekao je Bilić.

Dodaje da je u planu i nabava novih autobusa.

– U planu je nabavka i novih autobusa, kao i izgradnja novih željezničkih postaja kako bi se dodatno aktivirale dvije skupine stanovnika koje zbog nepostojanja sustava javnog prijevoza pate od manjka mobilnosti. -

30. studenoga 2021.

AKTUALNO

3

LOKALNA AKCIJSKA GRUPA

'Izvoru' se priključili Grad Koprivnica i Općina Jalžabet

GRADSKI BAZENI, ATLETSKI STADION, MULTIFUNKCIONALNA IGRALIŠTA

Bilić: Pomažemo da sport bude jedan od

važnih elemenata u odgoju i razvoju mladih Ulaganjem u sportsku infrastrukturu Grad Ludbreg omogućuje sportašima i rekreativcima, ali prije svega mladim generacijama bavljenje različitim vrstama sportova i korištenje kvalitetnih sportskih terena.

-Ludbreg u ovom okruženju pruža najviše mogućnosti za bavljenje različitim vrstama sportova. Želja nam je da gradnjom gradskih bazena omogućimo i bavljenje sportom na vodi – vaterpolom, plivanjem ili nekim drugim sadržajem.

Isto tako, gradnjom atletske staze vrijedne 1,2 milijuna kuna, a koju gradimo u suradnji s resornim ministarstvom, proširit ćemo sportsku ponudu i za rekreativce i za mlade ljude.

Time ćemo proširiti sve opcije koje grad treba nuditi svojim sugrađanima. – kaže ludbreški gradonačelnik Dubravko Bilić.

Intenzivno se radi na prvoj fazi atletskog stadiona. U tijeku su radovi izgradnje 300 metara atletske staze koja omogućuje natjecanje svih uzrasta do starijih juniorskih uzrasta.

– S jedne strane otvaramo tu mogućnost, a s druge strane omogućujemo i Srednjoj školi da možda na tim sportskim terenima mogu imati i tjelesni s obzirom da se tamo završava i košarkaško igralište zatvorenog tipa za koje je Grad Ludbreg izdvojio 400-tinjak tisuća

Darko Jagić i Dubravko Bilić

kuna, a očekujemo i gradnju teniskih terena. Čekamo i još jedan projekt koji bi upotpunio cijelu tu priču na Sportskom parku Podravine, a to je gradnja umjetne trave na igralištu pokraj stadiona Podravine čime bismo dodatno omogućili ne samo treniranje našim sportašima, nego u zimskim mjesecima i dolazak sportskih klubova izvan Ludbrega koji bi mogli na toj umjetnoj travi trenirati, ali i odrađivati službene utakmice – pojašnjava gradonačelnik.

Istovremeno je završeno uređenje rukometnog i malonogometnog igrališta kod osnovne škole.

-Riječ je o projektu kojeg radimo zajedno s Varaždinskom županijom i vrijedan je pola milijuna kuna. Ove godine smo obnovili i košarkaško igralište kod škole, odbojkaško igralište za odbojku na pijesku u Ludbregu i Kućanu i time otvorili dodatne opcije za sve koji se žele baviti sportom. Ono što je trenutačno najveći problem su sve skuplja natjecanja u kojima se nalaze naši sportski klubovi, bez obzira na rang natjecanja. To je ono što najviše muči sve klubove

– kaže gradonačelnik i dodaje kako Grad može i želi osigurati sportske objekte i da novci koje Grad osigurava u proračunu za funkcioniranje klubova mogu biti dostatni za održavanje aktivnosti koje su prije svega usmjerene na masovno bavljenje sportom, na privlačenje mladih generacija da se bave sportom, da kroz sport stječu radne navike, da kroz sport uče pobjeđivati, ali i gubiti, da uče čekati svoju priliku i potom je iskoristiti.

– Sve su to životne lekcije koje su jako važne za normalno funkcioniranje i u svijetu biznisa i u svakodnevnom životu. Ove godine smo također napravili multifunkcionalno sportsko igralište u Hrastovskom koje ima košarkaško, odbojkaško i malonogometno igralište te malo vježbalište za gimnastiku.

Druge godine takvo isto igralište planiramo napraviti na području Bolfana kako bismo i tu poboljšali sportsku infrastrukturu i omogućili mladima bavljenje rekreativnim sportom na jedan siguran i suvremen način. Ono što ne smijemo zaboraviti je da Grad snosi troškove, dakle svi naši klubovi imaju pravo na besplatno korištenje sportskih objekata i na taj način pomažemo da sport bude jedan od važnih elemenata u odgoju i razvoju mladih, ali i da bude prostor na kojem se oni koji su nešto malo stariji mogu amaterski baviti sportom, sudjelovati u natjecanjima, ali i rekreativno održavati kondiciju.

Sportski način života je sve više ugrožen suvremenim načinom života stoga ga konstantno treba promovirati. Nadam se da ćemo ulaganje u sportsku infrastrukturu nastaviti i sljedeće godine s obzirom da nas čeka druga faza atletske staze i vanjsko nogometno igralište te ulaganje u sportski park u Bolfanu.

Prijavili smo i projekt sportske dvorane u Selniku za borilačke sportove, čekamo rezultate pa ćemo vidjeti kako će i ta priča završiti – zaključuje D. Bilić.

Lokalnoj akcijskoj grupi 'Izvor' uz dosadašnje članove, općine Trnovec Bartolovečki, Martijanec, Sveti Đurđ, Veliki Bukovec, Mali Bukovec, Rasinja i gradove Ludbreg i Varaždinske Toplice ovih dana priključili su se i Grad Koprivnica te Općina Jalžabet.

LAG 'Izvor' samo je prošle 2020. godine sufinancirao projekte u iznosu od 3,6 milijuna kuna.

– Lokalna akcijska grupa zajednica je odgovornih ljudi koji veću kvalitetu života ostvaruju racionalnim korištenjem resursa i uravnoteženim razvojem svih dijelova zajednice uvažavajući pritom postojeće kulturne i tradicijske vrijednosti. Velika je to obaveza, ali i vidljiv doprinos u promicanju održivog ruralnog razvoja – rekao je gradonačelnik Dubravko Bilić.

U Općini Jalžabet pridruživanje LAG-u 'Izvor' vide kao veliku prednost pa će se tako odmah prijaviti na natječaj za izgradnju multifunkcionalnog centra za rekreaciju na lokaciji postojećega nogometnog igrališta.

– Pretvorit ćemo ga u prostor namijenjen svim kategorijama. Ondje će biti dječji program, vanjske fitness sprave, odbojka na pijesku i mali nogomet.

Sveukupno planiramo uložiti oko 500.000 kuna, od čega će 350.000 kuna biti povrat sredstava – rekao je Rajko Solar, načelnik Jalžabeta.

Grad Koprivnica do sada nije bio uključen u lokalne akcijske grupe koje se bave održivim ruralnim razvojem, a kako je na području grada Koprivnice registrirano više od 600 OPG-ova, odlučili su omogućiti im pristup do programa ruralnog razvoja i putem lokalnih akcijskih grupa.

– Kako je LAG 'Izvor' prepoznat kao najbolji LAG u našoj regiji, uputili smo im molbu za prijem u članstvo.

Na posljednjoj sjednici skupštine LAG-a 'Izvor', naša je molba usvojena te je Koprivnica postala punopravni član. Time smo postigli nekoliko pozitivnih ciljeva. LAG 'Izvor' je našim ulaskom postao jedan od deset najvećih LAG-ova u Hrvatskoj čime će se povećati i alokacija sredstava za sam LAG, koprivnički OPG-ovi moći će dobiti vrijedne informacije i pomoć kako tehničku tako i financijsku iz programa ruralnog razvoja, a sam grad razvijati će svoje programe

održivog razvoja zajedno s gradovima i općinama u sastavu LAG-a 'Izvor' – rekla je Ksenija Ostriž, zamjenica gradonačelnika Koprivnice.

Pristupanje LAG-u ocijenili smo win – win situacijom za sve uključene te se veselimo projektima u novom financijskom razdoblju kako bismo svi zajedno nastavili rasti i razvijati se na održiv način poštujući tradicionalne vrijednosti i kulturu našeg kraja. - poručili su iz LAG-a 'Izvor' koji je nastao na temelju inicijative jedinica lokalne samouprave koje su prepoznale važnost i svrhu ujedinjenja. Tijekom 2011. godine, budući članovi LAG-a 'Izvor' pohađali su edukacije u okviru projekta 'Zajedno za održivi razvoj u Hrvatskoj' kojeg su provodile udruge ODRAZ – Održivi razvoj zajednice i HMRR – Hrvatska mreža za ruralni razvoj. LAG je službeno registriran 2012. godine te od tada aktivno djeluje na svom području.

Misija LAG-a 'Izvor' je promicanje održivog ruralnog razvoja i unaprjeđenja inicijativa i interesa od značaja za razvoj područja LAG-a, priprema LAG područja za korištenje strukturnih fondova EU, djelovanje u skladu s LEADER načelima, razvijanje sinergije i umrežavanja između svih subjekata kojima je u interesu doprinijeti razvoju ruralnih područja te izgradnja identiteta područja LAG-a razvojem proizvoda zasnovanih na povezivanju tradicijske i kulturnopovijesne baštine i inovacija temeljenih na prirodnim prednostima područja i međusobnoj suradnji.

Ciljevi LAG-a 'Izvor' su podizanje kvalitete poljoprivredne proizvodnje u svrhu povećanja konkurentnosti na tržištu; podizanje ekološke svijesti stanovništva i unaprjeđenje brige za ekosustave te povećanje upotrebe obnovljivih izvora energije; unaprjeđenje kvalitete života i poticanje nepoljoprivredne djelatnosti; povezivanje javnog, civilnog i poslovnog sektora u svrhu dogovaranja i provedbe razvojne strategije te drugih razvojnih dokumenat i mjera.

4

DOZNAJEMO

30. studenoga 2021.

Na temelju čl. 28. Statuta i Odluke Upravnog vijeća Centra za socijalnu skrb Ludbreg od dana 25. 06. 2021. godine, objavljuje se

JAVNI NATJEČAJ za prodaju nekretnina u vlasništvu Centra za socijalnu skrb Ludbreg 1. Predmet prodaje:

a) cijele

nekretnine upisane u zk.ul.br.

1781 k.o. Ludbreg - čkbr. 3378 – livada Štuk sa 2564 m²

2. Početna cijena za:

a)

= 14.358,00 kuna

3. Natjecati se mogu sve zainteresirane pravne i fizičke osobe sa sjedištem, odnosno prebivalištem na području RH. 4. Ponuda za natječaj mora sadržavati osobno ime i adresu, odnosno rješenje o registraciji tvrtke, za pravnu osobu – podaci o bonitetu/solventnosti, ponuđenu kupoprodajnu cijenu.

5. Rok za ponudu: 8 dana od objave natječaja, pismenim putem, na adresu: Centar za socijalnu skrb Ludbreg, Ludbreg, Kardinala F. Kuharića 12, Povjerenstvo za prodaju nekretnina – za javni natječaj.

6. Postupak otvaranja ponuda provest će se bez javnog otvaranja ponuda.

7. Odabir najpovoljnije ponude izvršit će Povjerenstvo za prodaju nekretnina, a o rezultatima natječaja sudionici će biti obaviješteni pisano, u roku od 8 dana od dana izbora najpovoljnije ponude.

8. S najpovoljnijim ponuditeljem zaključit će se ugovor o prodaji nekretnine, kojim će se detaljno regulirati odnosi između prodavatelja i kupca.

Centar za socijalnu skrb Ludbreg objavljuje prodaju nekretnina u vlasništvu štićenika i to: 1. Nekretnina upisana u k.o. Ludbreg, -čkbr. 1698 - kuća i jedna zgrada te dvor u ulici LJ. Gaja, sa 589 m2, 2. Početna cijena utvrđuje se u visini procijenjene tržišne vrijednosti nekretnine od - 286.381,00 kn 3. Zainteresirane osobe mogu na licu mjesta razgledati predmetnu nekretninu dana - 10. prosinca 2021. g. u 11:30 sati na adresi u Ludbregu, Ljudevita Gaja 47b.

4. Zainteresirane osobe se pozivaju da svoju ponudu za kupnju predmetne nekretnine dostave pisanim putem na adresu: Centar za socijalnu skrb Ludbreg, Ludbreg, Kardinala F. Kuharića 12, u roku od 15 dana od objave ovog oglasa.

5. Ponuda mora sadržavati osobno ime i adresu te ponuđenu kupoprodajnu cijenu.

6. Postupak otvaranja ponude provest će se bez javnog otvaranja ponuda, a odabir najpovoljnije ponude izvršit će Stručno vijeće Centra za socijalnu skrb.

7. O rezultatima izbora najpovoljnije ponude sudionici će biti obaviješteni pismeno, u roku od 8 dana od dana izbora najpovoljnije ponude.

8. Ugovor o kupoprodaji nekretnine zaključit će se s najboljim ponuđačem, u obliku javnobilježničke isprave.

REGIONALNI SUMMIT PODUZETNIKA SREDNJE I JUGOISTOČNE EUROPE

Grad Ludbreg među ovogodišnjim laureatima nagrada i priznanja 'Stvaratelji za stoljeća' U Dubrovniku je nedavno održan 7. po redu Regionalni summit poduzetnika srednje i jugoistočne Europe '300 najboljih' koji je ove godine, unatoč pandemiji virusa SARS-CoV-2, okupio 110 sudionika iz sedam zemalja: Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Hrvatske, Italije, Sjeverne Makedonije, Slovenije i Srbije. Paralelno sa Summitom poduzetnika održane su i svečanosti dodjele Nagrada i priznanja za doprinos razvoju poduzetništva na području srednje i jugoistočne Europe 'Stvaratelji za stoljeća' te Internacionalnih nagrada i priznanja za zajednice i institucije za kreiranje dobrog ambijenta za razvoj poduzetništva u srednjoj i jugoistočnoj Europi 'Globallocal' za 2020. godinu.

Na Summitu poduzetnika '300 najboljih', u okviru osam panel sesija, govorilo je više od 40 govornika, među kojima veliki broj uspješnih poduzetnika, predstavnici razvojnih agencija i znanstveno-obrazovnih institucija kao i gradonačelnici brojnih gradova i predstavnici regionalnih zajednica koji bilježe posebne rezultate u razvoju poduzetništva. Predstavljeni su brojni pozitivni poslovni primjeri iz prakse, a glavne referate prezentirali su: prof. dr. sc. Majda Tafra – Vlahović sa Rochester Institute of Technology, Croatia i članica Znanstveno-stručnog savjeta Svjetskog kongresa poduzetnika te prof. dr. emeritus Velimir Srića sa Sveučilišta u Zagrebu i predsjednik Programskog odbora Međunarodnog ekonomskog foruma (MEF) perspektive.

Regionalni summit poduzetnika '300 najboljih' predstavljao je i predstavlja događaj na vrhu svih onih koji na bilo koji način, direktno ili indirektno, doprinose razvoju i kreiranju pozitivne slike o poduzetništvu. U okviru Summita poduzetnika '300 najboljih' dodijeljene su prestižne nagrade i priznanja za doprinos razvoju poduzetništva 'Stvaratelji za stoljeća' pojedincima, tvrtkama, znanstveno-obrazovnim institucijama, nevladinim organizacijama, medijima…, kao i Internacionalne nagrade i priznanja za kreiranje dobrog ambijenta za razvoj poduzetništva u srednjoj i jugoistočnoj Europi 'Globallocal' lokalnim i regionalnim zajednicama te razvojnim agencijama i institucijama. Dakle, svima koji su predanim i kreativnim radom doprinijeli razvoju poduzetništva, a samim time, i razvoju cjelokupne zajednice u kojoj živimo i stvaramo.

Osnovni cilj Projekta 'Stvaratelji za

stoljeća' je javno odavanje priznanja najzaslužnijim osobama, organizacijama i institucijama za doprinos razvoju poduzetništva u srednjoj i jugoistočnoj Europi, kao i usmjeravanje pažnje šire javnosti na velike vizionare i lidere sutrašnjice čija su neustrašivost, rad, znanje, kreativnost i vrhunski rezultati, temelj i glavni pokretač napretka zajednice u kojoj živimo te kreator razvojnih izazova za novo vrijeme.

Osnovni cilj Projekta 'Globallocal' je javno odati priznanje i široj javnosti skrenuti pažnju na posebno uspješne lokalne i regionalne zajednice te javne institucije koje u izazovima novog dinamičkog i zahtjevnijeg vremena, originalnim rješenjima i kreativnim mjerama unaprjeđenja ambijenta, značajno doprinose ubrzanijem i održivom razvoju poduzetništva – kao temelja razvoja zajednice i čovjeka.

Ovogodišnji laureati nagrada i priznanja 'Stvaratelji za stoljeća' i 'Globallocal' su: Općina Ajdovščina, Slovenija; Virovitičko - posavska županija, Virovitica, Hrvatska; Općina Rogaška Slatina, Slovenija; Osječko – baranjska županija, Osijek, Hrvatska; Razvojna agencija Sisačko-moslavačke županije SI-MO-RA d.o.o., Sisak, Hrvatska; Općina Danilovgrad, Crna Gora; Grad Ludbreg, Hrvatska; Općina Kriva Palanka, Sjeverna Makedonija; Grad Poreč, Hrvatska; Općina Žalec, Slovenija; Općina Gusinje, Crna Gora; Grad Garešnica, Hrvatska; Općina Izola, Slovenija; Grad Ivanec, Hrvatska; prof. dr. sc. Dragan Piljić, dr. med., specijalist opće kirurgije, Tuzla, Bosna i Hercegovina; KROLO DOM d.o.o. i osnivač Dražan Krolo, Kaštela, Hrvatska; Crnogorska komercijalna banka a.d., Podgorica, Crna Gora; KONDOR TIS d.o.o., Loznica, Srbija; Miholjački poduzetnički centar – LRA d.o.o., Donji Miholjac, Hrvatska; Općina Gornji Milaanovac, Srbija; MARINALAB OPUS d.o.o., Zagreb, Hrvatska; DINECO d.o.o. i osnivač/vlasnik Duško Pantović, Trebinje, BiH; NAVELA d.o.o. Pula, Hrvatska; A.D.S.I. MONTAŽA d.o.o., Velika Kladuša, Bosna i Hercegovina; ROTO KRUNA d.o.o., Velika Gorica, Hrvatska; FLEKS POWER d.o.o., Skoplje, Sjeverna Makedonija; Mario Franić, Split, Hrvatska (STIRODOM d.o.o.); MARKER d.o.o., Varaždin, Hrvatska; VUPLAST ppr., Gornji Milanovac, Srbija; TI-SAN d.o.o. i osnivač Petar Fruk, Sveta Nedelja, Hrvatska; NASTEL

d.o.o., Skoplje, Sjeverna Makedonija i MEDIACOMMERCE d.o.o., Savudrija, Hrvatska.

Posebnu pažnju zaslužuje činjenica da je Veliku nagradu sa zlatnom lentom i priznanje za životno djelo u poduzetništvu 'Stvaratelji za stoljeća' dobio gospodin Ivan Katavić, osnivač i vlasnik kompanije KTC d.d., Križevci, Hrvatska.

U ime Međunarodnog ekonomskog foruma 'Perspektive' te međunarodnih komiteta za dodjelu nagrada i priznanja 'Stvaratelji za stoljeća' i 'Globallocal', laureatima su čestitali i zahvalili se na sudjelovanju na Summitu i doprinosu razvoju poduzetništva gospodin Vinko M. Ćuro, predsjednik Upravnog odbora MEF Perspektive i prof. dr. sc. Siniša Zarić, predsjednik Međunarodnog komiteta za dodjelu Nagrada i Priznanja 'Stvaratelji za stoljeća' i član Upravnog odbora MEF Perspektive. Između ostalog, rečeno je: „Pričinjava nam izuzetno zadovoljstvo činjenica da vam se i ove godine možemo zahvaliti na sudjelovanju na sedmom Regionalnom summitu poduzetnika '300 najboljih' te na doprinosu da Summit protekne sukladno zacrtanim planovima, postižući svoje ciljeve. Vama, ovogodišnjim dobitnicima Nagrada i priznanja 'Stvaratelji za stoljeća' i 'Globallocal' upućujemo velike čestitke, ne samo na dobijenim vrijednim nagradama i odanom priznanju, nego, prije svega, na svemu onome korisnome što ste u proteklom vremenu činili i učinili za zajednicu u kojoj živite i stvarate. S ponosom svi možemo reći da ste vi doista heroji svoga vremena“!

U okviru Summitu poduzetnika '300 najboljih' održana je i redovna sjednica Izvršnog komiteta Svjetskog kongresa poduzetnika – jedinstvenog poduzetničkog znanstveno-stručnog i poslovnog događanja koje će, kako se planira, od 7. do 10. 12. 2022. godine, okupiti 600 sudionika iz više desetaka zemalja. Upravo je na Regionalnom summitu poduzetnika '300 najboljih', u Dubrovniku 5. 3. 2016. godine, pokrenuta inicijativa o organiziranju ovoga budućeg krovnog poduzetničkog događanja. Uz prethodne aktivnosti, sudionici su na kongresnim sesijama realizirali nekoliko tjelovježbi u okviru već tradicionalnog Programa MEF Perspektive 'Zdrav život za kreativnije poduzetništvo' te promociju 5.3. – Svjetskog dana poduzetnika koji se kao takav počeo obilježavati od ove godine.

SA SVIH STRANA

30. studenoga 2021.

5

Gradsko društvo Crvenog križa Ludbreg

Zaželi II – Pomažimo sebi, pomažemo drugima Gradsko društvo Crvenog križa Ludbreg provodi projekt Zaželi II – Pomažimo sebi, pomažemo drugima.

Na početnoj konferenciji održanoj u Hotelu Amalia predstavljeni su projektni partneri kao i žene zaposlene u sklopu projekta.

Kroz projekt zaposleno je 20 žena iz teže zapošljivih skupina, a brinut će o 120 korisnika koji žive na području grada Ludbrega te općina Mali Bukovec, Veliki Bukovec, Martijanec i Sveti Đurđ.

Vrijednost projekta 1.823540,00 kn i u potpunosti je financiran iz fonda EU. Projekt traje 18 mjeseci dok su žene zaposlene 12 mjeseci.

Nositelj projekta je Gradsko društvo Crvenog križa Ludbreg, a partneri projekta su CZZS Ludbreg i Hrvatski zavod za zapošljavanje, Područni ured Varaždin.

– Prvi cilj projekta je

osnažiti i unaprijediti radni potencijal 20 žena iz teže zapošljivih skupina, niže razine obrazovanja, osoba srednje životne dobi u ruralnom području koje su neuspješne u traženju poslova. Ovisne su o članovima obitelji, društveno su izolirane i neaktivne što dugoročno ima za posljedicu različite psihičke i zdravstvene tegobe te slabu motiviranost za stručno usavršavanje i rad na osobnom razvoju što dodatno otežava pristup tržištu rada – rekla je Mirjana Jerbić, ravnateljica Gradskog društva Crvenog križa Ludbreg.

Projektne aktivnosti također uključuju obrazovanje 20 zaposlenih žena što omogućuje stjecanje novih znanja i sposobnosti te tako donosi povećanju konkurentnosti na tržištu rada i nakon provedbe projekta.

Zapošljavanje u

okviru projekta osigurat će im socijalnu uključenost, društvenu povezanost, financijsku neovisnost i povećanu razinu motiviranosti za daljnji rad i daljnje učenje.

– Drugi cilj pridonosi povećanju kvalitete života 120 krajnjih korisnika starije životne dobi. Riječ je o osobama starijima od 65 godina koje su u nepovoljnom životnom položaju što materijalnom, što zdravstvenom ili osobe s invaliditetom koje žive na teško dostupnim, slabije naseljenim ruralnim mjestima – kazala je M. Jerbić.

Problem koji projekt rješava odnosi se i na socijalnu isključenost i siromaštvo osoba starije životne dobi kojima prijeti institucionaliziranje. Žene će u 12 mjeseci svoga rada brinuti o 120 korisnika donoseći im hranu, lijekove, brinuti o čistoći

Ulica bana Josipa Jelačića dobila novi pješački prijelaz Grad Ludbreg kao ponosni vlasnik “Otoka mladosti” počeo je značajnije ulagati u sportsku i rekreativnu infrastrukturu kao i općenito uređenje cjelokupnog prostora s ciljem privlačenja što više građana da ovo pandemijsko vrijeme provedu na otvorenom.

Prilikom odvijanja pojedinih društvenih i turističkih

događanja primijećena je ugroza sigurnosti pješaka na DC24, Ulica bana Josipa Jelačića u Ludbregu.

– Pošto je na navedenu prometnicu spojena nerazvrstana cesta Židovski prolaz koja vodi prema „Otoku mladosti“ , sve više ljudi je prolazilo državnu cestu na neobilježenom pješačkom

prijelazu jer je takvo bilo prirodno kretanje pješaka.

Grad Ludbreg je uz Suglasnost Hrvatskih cesta izgradio pješački prijelaz po najvišim sigurnosnim standardima kako bi se povećala sigurnost pješaka – pojasnio je Perica Horvat, stručni suradnik za komunalno i prometno redarstvo u Gradu Ludbregu.

prostora u kojem korisnici žive, pomoći u plaćanju računa i voditi brigu da se lijekovi redovito uzimaju, pomoći im u odlasku u banku, poštu, kod liječnika i druge ustanove i institucije njima bitne.

– Centar za socijalnu skrb već je nekoliko godina partner Crvenom križu u provođenju projekta. On je za sve naše građane izuzetno značajan. Gledajući sa socijalne perspektive kroz projekt dobivamo sigurnost da svi građani imaju osigurane najnužnije egzistencijalne uvjete, mnogim našim građanima to jača i njihovo psihičko zdravlje jer imaju nekoga nekoga tko će ih sigurno posjetiti, razgovarati s njima i pomoći im u svakodnevnim potrebama – rekla je Anica Zember, ravnateljica Centra za socijalnu skrb Ludbreg.

Hrvatski zavod za zapošljavanje dio je ovog projekta od 2016. godine.

– Zaista mi je drago što je Hrvatski zavod za zapošljavanje uključen u ovaj projekt koji je zapravo započeo još 2016. godine i prepoznat je kao dobar, kvalitetan projekt i proširio se na područje čitave Republike Hrvatske i na području Varaždinske županije nemamo grad ili općinu u kojoj se ne provodi. Ovim projektom nastoji se smanjiti nezaposlenost žena, moram reći da je na kraju listopada ove godine na području ispostave Ludbreg registrirano 277 nezaposlenih osoba od čega je čak 62 posto nezaposlenih žena. Žene se uvijek teže zapošljavaju tako da je ovo hvalevrijedan projekt – poručila je Branka Šaško iz Područnog ureda HZZ Varaždin.

Do 22. studenoga u Ludbregu cijepljeno 44,6 % stanovništva U Varaždinskoj je županiji šest jedinica lokalne samouprave prešlo 50% procijepljenih. Dosad su takvu procijepljenost imali samo Martijanec, Beretinec i Varaždin. Naime, podaci HZJZ-a od 22. studenoga pokazuju sljedeću procijepljenost ukupnog stanovništva u općinama i gradovima Varaždinske županije: Martijanec 55.95%, Beretinec 53.96%, Varaždin 53.01%, Sveti Ilija 50.84%, Gornji Kneginec 50.7%, Trnovec Bartolovečki 50.1%. Varaždinske Toplice

49.75%, Ivanec 49.63%, Vinica 48.59%, Veliki Bukovec 47.11%, Klenovnik 47.08%, Novi Marof 46.17%, Maruševec 46.15%, Vidovec 46.11%, Sračinec 45.69%, Ludbreg 44.6%, Ljubešćica 43.53%, Bednja 42.72%, Mali Bukovec 41.31%, Sveti Đurđ 40.9%, Breznički Hum 40.63%, Petrijanec 40.19%. Lepoglava je na 38.86% procjepljenosti, a još niži postotak imaju i Cestica 38.27%, Jalžabet 36.96%, Donja Voća 35.58%, Breznica 31.39%, i Visoko 27.16% stanovništva.

POSLJEDNJI POZDRAV Našem dragom kolegi

JOSIPU HORVATU 1966. - 2021.

Duboko smo potreseni preranim odlaskom našeg Josipa iz naše sredine. Dragog kolegu i prijatelja zadržat ćemo u trajnom sjećanju.

Jeden dojde, Jeden mine, Cajnger na vagi, Ravno stoji.

Al dok takov Svetleči zgine, Cajngera nagne Kak da jih deset Med nami fali. (A. Horvat)

Sretan ti put u vječnost dragi kolega!

Zaposlenici Grada Ludbrega

6

SA SVIH STRANA

Blagdanska atmosfera u gradu Ludbregu Protekle nedjelje, 28. studenoga, započeo je Advent, što znači da nas od Božića dijeli još kratko vrijeme. Za mnoge je to najljepši dio godine upravo zbog atmosfere koju donosi sa sobom. Prve nedjelje došašća pali se prva ljubičasta svijeća, svijeća nade.

Nazivaju je još i postilica ili proročanska u sjećanje na proroka Izaiju koji je prorokovao Kristovo rođenje. Druga ljubičasta svijeća, Betlehemska svijeća ili pomirilica simbolizira Kristove jaslice, predstavlja ljubav i pali se druge nedjelje adventa. Na polovini došašća, treće nedjelje, pali se ružičasta ili pastirska svijeća, koja simbolizira radost zbog Božića koji se bliži. Posljednja ljubičasta svijeća ili anđeoska svijeća, pali se četvrte nedjelje, a simbolizira ljubav. Neke inačice adventskog vijenca imaju i petu, bijelu svijeću, simbol Kristove bezgrešnosti, a tradicionalno se pali na Badnjak ili Božić.

Vijenac može biti načinjen od različitog zimzelenog raslinja koje predstavlja neprekinuti ciklus života. Božikovina i tisa simboliziraju besmrtnost, lovor pobjedu nad progonom i patnjom, a cedar snagu i ostvarenje. Božikovina ima posebno značenje u kršćanstvu, njeni bodljikavi listovi podsjećaju na Kristovu krunu od trnja. Orasi, sjemenke mahuna te češeri bora koji se koriste za dekoraciju vijenca, simbol su života i uskrsnuća.

U došašću, zanimljiva je i simbolika boja. Primjerice u liturgiji adventskoga vremena prevladava ljubičasta, kao pokornička boja (nekada se tijekom došašća prakticirao post). Također, kao izraz pokore i duhovne pripreme za blagdan Božića, vjernici kroz četiri tjedna pohode rane mise koje se nazivaju zornice. Svoj početak imaju još u srednjem vijeku. Kršćani u došašću bdiju, da prepoznaju Boga, koji dolazi, apri tome je važna budnost i otvorenost i očiju i srca.

I na adventskom vijencu u samom središtu svijeta u nedjelju, 28. studenoga, također je upaljena prva svijeća - simbol nade.

Uz adventski vijenac postavljeni su i drugi blagdanski ukrasi na području grada.

30. studenoga 2021.

POTPISAN UGOVOR S IZVOĐAČEM, KREĆU RADOVI

Nakon više od 60 godina ludbreška će kino dvorana zasjati u novom ruhu Pretposljednjeg dana ovog mjeseca u Centru za kulturu i informiranje 'D. Novak' potpisan je ugovor s izvođačem radova na obnovi ludbreške kino dvorane. Na natječaj su se javila četiri izvođača, a najbolju ponudu imala je tvrtka Oprema – pit d.o.o. iz Ludbrega.

Ovaj dugoočekivani ugovor potpisali su ravnatelj Centra za kulturu i informiranje 'D. Novak' Branko Dijanošić i direktor Opreme-pit d.o.o. Alen Sabol.

Prva faza obnove koja uključuje građevinske i obrtničke radove procijenjena je na 1.200.000,00 kuna, a radovi kreću u prosincu.

Dosadašnji izgled dvorane

- U drugoj fazi obnove očekuje nas namještanje kino dvorane te instaliranje audio i vizualne opreme za koju je javna nabava u tijeku. Cjelokupna obnova trebala bi biti gotova do travnja. Nova dvorana imat će 250 sjedećih mjesta, bit će to vrlo moderno uređena, a budući da će biti multifunkcionalna u njoj će se moći održavati razni kulturno-umjetnički programi, koncerti, kino projekcije, konferencije, seminari, tribine, predavanja i ostali slični sadržaji.

Vjerujemo kako će to biti prostor koji će okupljati brojne ludbreške generacije. - ističe ravnatelj Centra za kulturu i informiranje, Branko Dijanošić.

Idejni projekt nove kino dvorane

Zasadili stabla po cijelom Selniku

Nacionalna kampanja sadnje stabala s ciljem borbe protiv klimatskih promjena u Hrvatskoj provodi se već tri godine. Sve je započelo u Varaždinskoj županiji kao građanska inicijativa da bi u rujnu prošle godine bila osnovana i udruga 'Zasadi stablo, ne budi panj'. Za samo godinu dana Udruga je prerasla lokalne okvire i djeluje na području cijele Hrvatske. Sjedište Udruge je u Varaždinu, a osnivačica i predsjednica je Mateja Anđelina Kramar. U suradnji s navedenom udrugom sadnju stabala organizirali su i u Mjesnom odboru Selnik na čijem je čelu Krešimir Horvat.

- Po cijelom selu zasadili smo 40 stabala japanske šljive, a nositelj projekta bila je Udruga žena Selnik uz pomoć VMO Selnik, NK Plitvica te Društva Crvenog križa. Na groblju ćemo još zasaditi 150 tuja

te jednu smreku kod crkve, a samu sadnju obavit će LUKOM Ludbreg. Sve sadnice platili smo 16 tisuća kuna. Polovicu sredstava osigurala je Udruga žena Selnik koja se još u veljači prijavila na natječaj Varaždinske županije, a drugu polovicu sredstava osiguralo je Vijeće mjesnog odbora Selnik.

U akciji sadnje sudjeluju članovi Mjesnog odbora i nogometaši Plitvice pa je tako nekoliko stabala japanske šljive posađeno i kod nogometnog igrališta.

Kad drveće poraste bit će hladovine za gledatelje i djecu koja se tu kod dječjeg igrališta igraju - rekao je Krešimir Horvat.

Ovom hvalevrijednom akcijom Selničani su ozelenili svoje mjesto, pridonijeli očuvanju okoliša te se aktivno uključili u borbu protiv klimatskih promjena. Piše: Dražen Vađunec

30. studenoga 2021.

MANIFESTACIJA

7

pilot izdanje novog turističkog proizvod

WINE & WALK LUDBREG smo zato vidjeli da su se naši vinari svi od reda jako dobro pripremili i svugdje su bili jako ljubazni. Zadovoljni smo organizacijom, uživali smo u kvalitetnim vinima, prekrasnom vremenu i ugodno provedenom danu – rekao je Edi Bačani.

U subotu 6. studenoga održana je nova eno-gastro rekreacijska manifestacija namijenjena ljubiteljima prirode, vina, autentičnih, lokalnih gastronomskih proizvoda – „Wine&Walk Ludbreg“.

Posjetitelji su hodali novom rutom inspiriranom hodočasničkom tradicijom Ludbrega i putevima sv. Martina.

Ruta dugačka oko 12 kilometara povezuje dva „sveca“ – kipove sv.

Martina i sv. Vinka koji krase dvije uzvisine koje okružuju grad.

Na tom su se putu nalazile degustacijske točke, odnosno odmorišta na kojima su vinari nudili svoja autentična vina, domaće „zalogaje“ i dah lokalne kulture i običaja.

- DeMar vinarija najmlađa je vinarija ludbreškog vinogorja, ali i Varaždinske županije.

Vinarija djeluje pet godina, a proizvodimo i prodajemo sedam vrsta vina: graševinu, pinot sivi, rajnski rizling, muškat žuti, muškat ottonel, chardonay i veseljak cuvee. Naglasak stavljamo na kvalitetu, a ne na količinu. Sljedeće godine širimo kapacitete vinarije i planiramo se preseliti u novi objekt jer naši podrumski kapaciteti više nisu dostatni. Na međunarodnom International Wine Challengu i Decanteru u Londonu te na The best of Riesling u Njemačkoj ove godine, za lanjska vina, dobili smo brončane, srebrne i zlatne medalje, a u Hrvatskoj na tri izložbe bili smo šampioni s Rajnskim rizlingom.

Podržavamo Wine&Walk manifestaciju jer nam može biti od koristi u promociji naših vina i rado smo se uključili u ovaj projekt Turističke zajednice Grada Ludbrega – kazao nam je Mario Funtek.

Zadovoljstvo događajem nisu krili ni posjetitelji. - Suprug i ja

Wine & Walk Ludbreg pilot je izdanje novog turističkog proizvoda razvijenog kroz projekt prekogranične suradnje „Via Saint Martin“ kojeg sufinancira Europska unija. Terminski je smješten uoči vinarski važnog blagdana Sv. Martina, a hodačka ruta inspirirana je hodočasničkom tradicijom ludbreškog kraja čime je povezana s cijelim nizom sličnih diljem Europe, vezanih uz ime sv. Martina.

došli smo ovamo s kumovima iz Varaždina. Inače smo planinari pa ovdje osim što uživamo u hodanju uživamo i u odličnim vinima. Za ovu manifestaciju saznali smo preko interneta putem kojeg smo se i prijavili. Mi smo vinoljupci i veselimo se što smo upoznali mlade vinogradare na ludbreškom području. Ovo je odlična ideja da se ljudi pokrenu i izađu iz svojih kuća i stanova pa upućujem puno pohvala organizatorima ovog događaja – otkrila nam je Ariana Pomper.

Sličnog razmišljanja bili su i domaći posjetitelji.

- Tu sam sa suprugom, a djecu smo ostavili u 'baka servisu'. Od kipa svetog Martina krenuli smo među prvima i na sve punktove stigli među prvima. Možda smo se malo previše žurili ha ha, ali

Opći cilj projekta je razviti i primijeniti inovativni turistički proizvod koji se odnosi na razvoj hodočasničkih turističkih ruta, koji uključuju vjerske spomenike i objekte u prekograničnom području.

Specifični ciljevi projekta su: razvoj novih usluga u obliku tematskog turizma kao novootvorene turističke atrakcije; uspostavljanje zajedničke hodočasničke tematske rute koje će povezati grad Ludbreg i Zalaszentmárton; poboljšanje uvjeta prihvaćanja turista i posjetitelja na tematskoj ruti izgradnjom novih smještajnih jedinica; podrška lokalnim gospodarstvima i održivom turizmu.

Projektne aktivnosti koje će se provoditi tijekom 20-mjesečnog trajanja projekta su: izrada zajedničkog programa za hodočasnički turizam; zajedničke akcije za izgradnju kapaciteta lokalnih dionika o održivom turizmu; organizacija kulturnih događanja; razvoj zajedničkog pametnog rješenja (aplikacije) za promociju nove turističke ponude; uspostavljanje tematske rute i opremanje turističkim sadržajima; poboljšanje usluga smještaja za posjetitelje na lokacijama; testiranje hodočasničkog programa i izviđanje rute.

8

TEHNIČKA

30. studenoga 2021.

Zajednica tehničke kulture u nadolazećoj Utemeljena je 18. lipnja 1977. godine, a prvi predsjednik bio je Uglješa Špikić. Od tada do danas kroz prostorije i radionice ZTKL prošle su stotine djece i mladih koji su sada već ozbiljni i odrasli ljudi s vlastitom djecom koju i sami rado šalju na radionice koje su sami pohađali. Vremena su se tehnološki promijenila pa sada uz rad na elektronici postoje i radionice: programiranja robota, automatizacije, 3D printanja. ZTKL je i dalje posvećena promociji svih aktivnosti vezanih za tehničku kulturu i edukaciji djece i mladih.

Preseljenje prostora Ove godine, kako bi omogućili nesmetan rad i širenje naše Srednje škole Ludbreg, ZTKL je preseljen u nove prostore, u zgradu preko puta. Nova adresa je sada Trg Svetog Trojstva 14, drugi kat desno. No, ZTKL i dalje koristi prostor u Srednjoj školi gdje se nalaze uređaji za radiokomunikaciju vezani za, svima poznatu, visoku antenu pored zgrade.

Uz to, najvažniji član, osnivač, stup Zajednice i voditelj programa kroz desetljeća i kroz generacije Ivan Marcijan, ove godine je otišao u mirovinu.

Iako je preseljenje usporilo rad Zajednice u proljeće/ljeto 2021., i opet pokazalo veliko zajedništvo starih članova, ali i podmlatka, te je proces selidbe i više nego uspješno okončan. Mlade snage ZTKL dobile su odriješene ruke za preorganizaciju i modernizaciju rada Zajednice.

U novim prostorima ZTKL postoji izvrsno opremljenu učionica i radionica sa suvremenim alatima.

Ali najvažnije od svega, zadržan je entuzijazam članova kroz zajedništvo, a tako i perspektiva za daljnji rad.

Novi val Nakon preseljenja u nove prostorije otvorila se mogućnost organizacije radionica i programa izvanškolskih tehničkih aktivnosti za učenike osnovnih i srednjih škola. Podignuta je web stranica www.ztkl.hr koju održavaju sami članovi te Facebook stranica „Zajednica tehničke kulture grada Ludbrega“ po standardima koje drže Zajednice tehničkih kutura i drugih gradova te Hrvatska zajednica tehničke kulture.

Uspostavljena je izvrsna suradnja s Gradskom knjižnicom i čitaonicom Mladen Krestner koja je su u sklopu svojeg programa posudila Micro:bit uređaje za radionice ZTKL. Nakon svake radionice uređaji se vraćaju u knjižnicu, tako da ih svaki sudionik može kasnije sam posuditi i raditi na njima

kod kuće. Znači da se i dalje ide u smjeru omogućavanja bavljenja tehnikom za svakog tko je zainteresiran, neovisno o materijalnim mogućnostima.

Najvažniji dio edukacije obavlja se u suradnji s OŠ Ludbreg. Rade se pripreme djece osnovne škole za takmičenje u tehničkom odgoju. Obzirom da je tehnički odgoj novim školskim kurikulima sveden na teoriju, te smanjen na 1 sat tjedno, odnosno 2 sata svaka 2 tjedna, ZTKL osigurava zainteresiranoj djeci podršku u pripremi za natjecanja. Trenutno su aktivne 3 sekcije gdje se djeca specijaliziraju za područja: robotika, automatizacija i radiokomunikacija. Mentori su članovi Zajednice sa značajnim praktičnim iskustvom u tim područjima. Za istaknuti je da je mentor za radiokomunikaciju S. Popović, i sam osvajač Oskara znanja u tehničkom odgoju.

Osim pripreme za takmičenja organiziraju se i radionice: Programiranje za početnike, Programiranje za napredne, Izrada LED čestitki, Tehničko crtanje rukom te 3D printanje i modeliranje.

Jedna od novih sekcija je i Sekcija origami koju vodi poznati ludbreški origamist i jedini autor knjige o origamiju Dragutin Gerić koja se održava svakog petka od 17:30 – 19:00 sati.

Djeca u doba tehnologije Danas djeca puno vremena provode koristeći uređaje, ali zapravo malo poznaju tehniku i same programe koji stoje iza njih. Odrasli nemaju vremena, a možda i znanja da im pokažu, dok takvo znanje postoji i rado se dijeli u ZTKL. Još značajnije je da djeca i mladi kod kuće ne rade s alatima, a moguće je da kod kuće nemaju alat kao što su: kliješta sječice sa skidanjem izolacije, multimetar, ispitivač i slično.

Takvi, nazovimo to „obični“ alati su u svakodnevonoj primjeni u radionicama i djeca se na njih nevjerojatno brzo naviknu.

Isto tako treba naglasiti da unatoč nastojanjima učitelja i učiteljica tehničkog i likovog odgoja, djeca premalo rade tehničko crtanje rukom koje je jako važno za svakog, a posebno za djecu koja planiraju ići u tehničke srednje škole ili čak kasnije studirati elektrotehniku, strojarstvo, građevinu ili arhitekturu.

Planovi Postoji veliki broj ideja i mogućnosti jer je ekipa koja radi na radionicama mlada i ambiciozna. Planira se uključivanje starijih korisnika u mirovini da mogu koristiti radionicu prije podne. Za njih se planira Tečaj društvenih mreža (Viber, Whatsapp, Facebook) te Tečaj korištenja interneta i Tečaj elektronike. U planu je

oformiti sekciju modelarstva koji bi stvarali nove predmete korištenjem posebnih malih eletrkičnih pilica, a možda pokrenemo i modeliranje običnim ubodnim pilicama kao što je nezaboravno znao obučavati naš „tata Marijan“.

Ako će biti mogućnosti, pokrenuti će se Radionicu sastavljanja 4RU jedrilica koje bi se nakon toga mogli voziti po jezeru Otoka mladosti ili radionica Crtanje 3D olovkama.

Voljeli bi pokrenuti zmajarstvo, barem preko školskih ljetnih praznika.

Pridružite se Zajednici Teško je i nabrojiti sve aktivnosti i ideje koje su se oformile u zadnjih par mjeseci, ali vjerujemo da će se za ZTKL još puno čuti u njihovoj rođendanskoj 2022. godini, a i kasnije. -Pozivamo vas sve da pratite rad ZTKL putem društvenih mreža i interneta jer samo tamo mogu naći najaktualnije informacije o održavanju radionica, lokacijama, planovima te prijavnice za radionice – naveli su iz Zajednice.

ARG JE SPORTSKO-TEHNIČKA DISCIPLINA KOJA SE BAVI PRONALAŽENJEM SKRIVENIH ODAŠILJAČA POMOĆU PRIJEMNIKA-RADIOGONIOMETRA, TOPOGRAFSKE KARTE I KOMPASA

Leonarda i Paula sudjelovale su na europskom prvenstvu u Bugarskoj u amaterskoj radiogoniometriji kao dio hrvatske reprezentacije Djevojke su u Bugarskoj provele sedam dana. U tom vremenu održane su 4 utrke, a natjecatelji u kategorijama od 14 do 75 godina natjecali su se u 4 discipline; KV, UKT, Sprint i Foxoring.

- Natjecanje je izgledalo tako da je svaka grupa predstavljala svoju državu. Dio same reprezentacije postaje se redovitim dolaskom na natjecanja. Tko ima najbolje rezultate ide na prvenstvo. objasnile su nam.

Leonarda Marjanović se ovim sportom počela baviti u 4. razredu osnovne škole. U Zajednici sam već nekih 5 godina, no nemamo baš puno iskustva. Treninga i natjecanja je premalo. Tjedan dana prije natjecanja uglavnom imamo neki trening kao pripremu.

Par dana prije nađemo se u prostorijama radiokluba te pregledamo svu opremu koja nam je potrebna. Ako je nešto potrgano to popravimo.

Opremu posuđujemo od radiokluba, no neki članovi su svoje goniometre izradili sami.

- objašnjava nam Leonarda.

Paula Petrušanec u Zajednici tehničke kulture ima nešto duži staž. - Ja sam s ARG-om počela još 2013. godine kada smo imali predavanje o tome u školi, odmah me zainteresiralo te sam prvo počela s elektronikom i radiovezama, koje su me i dovele

do radiogoniometrije. Uvijek sam trenirala u Radioklubu Ludbreg s trenerom i ekipom koja je trenirala. - kaže Paula i objašnjava na koji način se priprema za natjecanja. - Kako bismo se dobro pripremili za natjecanje, potreban je dobar trening koji klupski odradimo jedan vikend. On počinje od jutra te se zadržimo do poslijepodneva, zbog toga što svatko ima vrijeme koje mu je potrebno da obavi trening i pronađe odašiljače koji su mu nužni za cilj. Zatim par dana prije natjecanja održimo sastanak gdje napravimo plan puta, dogovorimo kretanje te svatko još jednom provjerava ispravnost opreme, jesu li uređaji napunjeni, rade li sve frekvencije, jesu li slušalice ispravne itd. Dosad su djevojke sudjelovale na brojnim natjecanjima. Bile su u mnogim mjestima unutar Hrvatske, od Bjelovara, Međimurja pa sve do Splita. Što se tiče natjecanja u inozemstvu, putovale su u Koreju, Rumunjsku i Ukrajinu. Međutim, bila su to sasvim drugačija, bezbrižnija, putovanja od ovog u Bugarsku.

- Za putovanje u Bugarsku morali smo imati covid potvrde ili se testirati. Ostalih problema nije bilo. Morali smo nositi maske, no mogu vam reći da se gotovo nitko tog pravila

nije pridržavao. To nas je sve poprilično iznenadilo. Neki su nas zbog pridržavanja mjera gledali kao luđake. - iskrena je Leonarda koja kaže kako je pandemija utjecala i na ovaj sport. - Dugo nije bilo nikakvih natjecanja, a ona koja su bila u planu zbog iste su otkazana. S njom se slaže i Paula kojoj su najviše nedostajali treninzi. Nažalost zbog pandemije smo bili uskraćeni treninzima, naime zbog zabrane većeg okupljanja nismo bili u mogućnosti organizirati redovite treninge. Koliko im ova sport znači govori činjenica da unatoč redovitim obavezama u školama nikad nisu imale problema s usklađivanjem.

- Kako su natjecanja uvijek bila za vikend, a neki ispit bi pisala u ponedjeljak sa sobom bi uzela knjige. Uglavnom, nikad nije bilo nikakvih problema.

- kaže Leonarda koja pohađa prvi razred gimnazije. Paula je ove godine upisala 1. godinu fakulteta. - Do sada sam dosta dobro usklađivala obaveze sa sportom zbog toga što je klub u Ludbregu, a tamo i ja živim, no zbog fakulteta i preseljenja ne vjerujem da ću moći biti toliko aktivna u klubu kao i dosad, no svakako ću se potruditi naći način da odradim bar nekoliko natjecanja i treninga kroz godinu. - uvjerena je.

KULTURA

30. studenoga 2021.

9

2022. godini proslavit će svoj 45. rođendan

U Ludbregu se dogodio – origami!

Tradicionalna japanska vještina savijanja papira u razne modele, bez korištenja škara i ljepila predstavljena je na radionici u Centru za kulturu i informiranje 'D. Novak' koja je održana 10. studenoga.

Radionica je rezultat suradnje Centra sa Zajednicom tehničke kulture grada Ludbrega, a vodio ju je ludbreški origami stručnjak, Dragutin Gerić.

Dragutin je među prvima u Hrvatskoj svladao ovu vještinu, stoga ne čudi da je njegov 'origami staž' dug preko 50 godina. Prije 35 godina izdao je i prvu knjigu u Hrvatskoj o origami tehnici koja nosi naziv 'Origami vještina savijanja papira'. Za origami tehniku zainteresirao sam se još kao dječak kada je s 15 godina na televiziji gledao kratku emisiju o japanskoj kulturi, a među ostalim prikazano je bilo i izrađivanje origami modela. Kasnije, prolazeći zagrebačkim ulicama naišao je na knjigu u knjižnici i krenuo raditi svoje prve modele koje čuva još i sad. Svoje znanje i vještine voli prenositi na druge stoga ga nerijetko možemo zateći u svojstvu voditelja origami radionica.

U toj ulozi aktivan je i u Zajednici tehničke kulture grada Ludbrega, a mnoge radionice održao je i u školama na ludbreškom području. Ovaj majstor izrade likova i modela od papira sudionike radionice ukratko je upoznao s

modele da sam sebe uvjeri koliko može. Kad svlada komplicirano onda tek prelazi na jednostavnije modele.

Uglavnom, svi koji se počnu baviti tehnikom origami teže za tehnički kompliciranim modelima kako bi naučili više i u konačnici provjerili što sve mogu. - objašnjava origami stručnjak.

Nastali leptiri, kocke, žabe, ptice..

Bilo je zanimljivo, zabavno i veselo poviješću i tehnikom origamija.

- Papir za origami mora biti tanak, ali dovoljno žilav da se može presavijati više puta bez pucanja.

Bit origamija je da se papir ne reže, ne trga i ne lijepi. Minimalni rezanje i lijepljenje dozvoljeno je samo u izuzetnim slučajevima. - kazao je Dragutin Gerić i dodao kako se modeli u principu izrađuju od papira u

obliku kvadrat, međutim da to nije nešto što se mora poštivati pod obavezno. - Origami može nastati primjerice i od pravokutnika, peterokuta, kruga i trokuta koji se sve više koristi. Moguće je i spajanje više origamija u jedan, bitno je samo da savijanje bude osnovna izražajna tehnika.Dragutin kaže kako najviše voli izrađivati životinje, a tu i tamo napravi

i neki geometrijski oblik.

-Po mom iskustvu, svatko tko se krene baviti origamije fasciniran

je uopće da je moguće napraviti tako nešto od papira. Obično najprije traži najkompliciranije

Uz kreativni žamor i znatiželju sudionici su na spomenutoj radionici usavršili svoje prve origami poteze, a svaki se savjet slušao s velikim zanimanjem. Nakon sat i pol svi su imali barem 3 napravljena modela koja su ponijeli sa sobom.

Najmlađa sudionica origami radionice bila je šestogodišnja Hana. Već sam radila origami doma i to žabu. Ovdje mi je najzanimljivije bilo izrađivati kocku. Bilo mi je super. - otkrila nam je.

Ako želite naučiti nešto više o ovoj tehnici možete se javiti Zajednici tehničke kulture grada Ludbregu u sklopu koje djeluje mala origami sekcija pod vodstvom gosp. Dragutina Gerića.

10

ZABILJEŽILI SMO

30. studenoga 2021.

Svjetski dan šećerne bolesti obilježen i u Ludbregu Svjetski dan šećerne bolesti najveća je svjetska kampanja podizanja svijesti o šećernoj bolesti koja se obilježava od 1991. godine. Tada države diljem svijeta nastoje senzibilizirati javnost o intenziviranju aktivnosti promoviranja svega što može zaustaviti rast oboljelih.

Svjetski dan šećerne bolesti obilježava se 14. studenog na rođendan nobelovca Fredericka Bantinga koji je zajedno sa svojim učenikom Charlesom Bestom prije 100 godina uspješno izolirao hormon inzulin, jedan od najvažnijih otkrića u liječenju šećerne bolesti koji život znači za oko 20 000 ljudi u Hrvatskoj s dijabetesom tipa 1. Otkriće inzulina promijenilo je svijet. Inzulin je od tada spasio milijune života i smatra se jednim od najvećih medicinskih dostignuća svih vremena. Otkrićem inzulina i njegovom komercijalnom proizvodnjom šećerna bolest od smrtne postala je kronična bolest.

U kampanji obilježavanja Svjetskog dana šećerne bolesti sudjelovala je i ludbreška udruga oboljelih od dijabetesa, podržavajućih osoba u životu i liječenju dijabetičara te svih subjekata koji aktivno žele pridonijeti prevenciji dijabetesa – DIA-MELL. Na gradskom su trgu tog dana u popodnevnim satima održali mali

prigodni program poštujući epidemiološke mjere. Okupili su se mali i veliki članovi, njihove obitelji, volonteri i ljudi dobre volje.

- Iako nas je i kiša ometala, akcija mjerenja šećera i tlaka dobro je prošla, a kad su prstići već bili hladni čaše s vrućim napitcima dobro su sjele, ugrijale nas.

Okrijepili smo se i s malim zalogajima domaćeg peciva. Zaokupili su nas i plavi baloni na koje smo ispisali zdrave poruke, poput: Ne preskači doručak, vježbaj redovito i slično. Na kraju programa svi su baloni poletjeli visoko u nebo. Priča s balonima imala je jako lijepi kraj. Naime jedan balon s natpisom: Ne preskači doručak, sletio je u dvorište gospođe iz Sigeca Ludbreškog koja nam ga je uslikala. Bio je to uistinu lijepi završetak dana. - poručila je predsjednica udruge DIA-MELL, Dragica Lukić.

U programu obilježavanja sudjelovale su i Ludbreške mažoretkinje koje su se s nedavno održanog Europskog prvenstva vratile sa zlatnom i srebrnom medaljom.

Među prisutnima bila je i Ruža Zlatar, predsjednica udruge Ludbreško sunce.

Na gradskom je trgu tog dana, unatoč nešto lošije vremenu, bilo veselo.

Skakutalo se i plesao, baš u stilu kampanje 'Pokreni se' koja osim kretanja promovira i motivira nas da se pokrenemo u odluci da više pažnje obratimo na svoje zdravlje i na neke neodređene simptome koji mogu ukazati na potencijalni razvoj dijabetesa. - Primjerice jednom izmjereni povišeni šećer u krvi, koji ne boli, ne smeta. No, ako ga ne pratimo, ne uhvatimo, dijagnosticiramo i ne počnemo liječiti, može oštetiti oči, krvne žile, bubrege,itd. - objašnjava doktorica Lukić.

Za kraj spomenimo kako tema Svjetskog dana šećerne bolesti od

2021. - 2023. godine glasi: Dostupnost skrbi osobama sa šećernom bolešću sa sloganom Ako ne sada, kada?

Nastupile su Ludbreške mažoretkinje

Organizatori su pripremili toplu zakusku

Okupili su se članovi, volonteri...

Ludbreški dvorac osvijetljen u plavo

PLAVI LUDBREG Plava boja je simbol borbe protiv dijabetesa, stoga je tijekom cijelog tjedna svjesnosti o dijabetesu ludbreški dvorac Batthyany bio osvijetljen u plavo. Time se Ludbreg pridružio Zagrebu i mnogim drugim gradovima koji su svoje znamenitosti osvijetlili u plavo.

-Trebamo biti ponosni na to i reći hvala svome gradu. Hvala i svim ljudima koji su stali uz nas, to nam puno znači jer nažalost, dijabetes se može već sutra dogoditi svakome. - zaključila je predsjednica Udruge, Dragica Lukić.

Devetnaestero mladih osoba zakoračilo u svijet izviđaštva

Ceremoniju je vodio Mladen Struški

Pretposljednju subotu u mjesecu studenom devetnaestero mladih s ludbreškog područja pamtiti će po polaganju izviđačkog zavjeta kojim je službeno započeo njihov izviđački put.

Svečanom ceremonijom, u uniformama i s maramama oko vrata te uz svjetlo izviđačke vatre Anton Lovrić, Fabian Šiljević, Luka Kosec, Anđelina Novosel, Mia Bračko, Lorena Namjesnik, Marko Štimac, Matija Valjak, Niko i Tara Kovačić, Luka Hižak, Vito Zrno, Leon Posavec, Vanessa Šiljević, Maja Elena Kapusta, Sara

Svečana ceremonija u uniformama i s maramama oko vrata

i Tena Bešvir, Anja Premec i Iva Zdelar postali su članovi Odreda izviđača Ludbreg pod čijim okriljem će učiti o samostalnosti, odgovornosti, prijateljstvu, zajedničkom radu i prihvaćanju različitosti te razvijanju sposobnosti organiziranja i vođenja potrebnih u budućem životu.

- Bio je to zavjet bez stisaka ruku, radosnih zagrljaja, zajedničkog druženja jer je tako ovoga puta moralo biti. Ali bilo je zato (pre)ozbiljno, svečano, nezaboravno, a svi smo htjeli da baš tako i bude. Trenutak davanja izviđačkog zavjeta pred svima puno

znači za njihovo samopouzdanje i mali je korak na putu odrastanja i samostalnosti.

- kazao je Mladen Struški, predsjednik Odreda.

Ovaj svečani trenutak nije mogao proći bez podrške roditelja, prijatelja te starijih članova Odreda koji su se okupili na gradskom trgu u popodnevnim satima.

Mlade izviđače pozdravio je i predsjednik Gradskog vijeća Grada Ludbrega, Darko Jagić.

-Velika hvala našim gostima i predstavnicima sredstava informiranja

Izviđačka vatra

koji su to sunčano subotnje poslije podne bili s nama. Posebno zahvaljujemo roditeljima na povjerenju i pomoći.

Bez Vas ova lijepa izviđačka priča, koja tek počinje, ne može uspjeti. Jako nam je drago zbog naših čak 19 mladih izviđačica i izviđača i puno nam to znači.

Hvala Vam. Imate divnu djecu i budite ponosni na njih. - poručio je Mladen Struški te dodao kako veliku pohvalu zaslužuju i mlade izviđačke voditeljice i voditelji koji su, neki i kao iznenadne zamjene, pokazali svima zašto su voditelji.

DONOSIMO

30. studenoga 2021.

11

DAN SJEĆANJA: 30 godina od sloma herojske obrane Hrvatski sabor u ožujku 2020. godine donio je Zakon o proglašenju Vukovara mjestom posebnog domovinskog pijeteta te se otada 18. studeni obilježava kao Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje.

U povodu obilježavanja Dana sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dana sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje izaslanstvo Gradskog vijeća Grada Ludbrega položilo vijence i upalilo svijeće kod Spomen obilježja braniteljima Domovinskog rata te kod centralnog križa na groblju u Ludbregu..

Vukovar je mjesto posebnog domovinskog pijeteta zbog svoje važne uloge i mjesta u povijesti uspostave samostalne, neovisne, suverene i demokratske države te predstavlja simbol hrabrosti, žrtve, pobjede i zajedništva u Domovinskom ratu, kao i Škabrnja, koja je jedno od mjesta najvećeg stradanja. Pijetet i sjećanje posvećeni su također i onim žrtvama i stradalnicima Domovinskog rata koji su nestali i čije sudbine su još uvijek nepoznate. Vukovar obilježava 30 godina od sloma herojske obrane grada i agresije bivše JNA i srpskih paravojnih

postrojba u kojoj je poginulo i nestalo 2717 hrvatskih branitelja i civila, a grad je gotovo sravnjen sa zemljom. Grad na Dunavu bio je pod opsadom 87 dana, a bitka za Vukovar završila je 18. studenoga 1991. njegovom okupacijom koja je potrajala sve do 15. siječnja 1998. i mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja nakon koje su se Vukovarci konačno vratili svojim domovima koje je prije

toga trebalo obnoviti.

Iako su borbe i sukobi u Vukovaru i njegovoj okolici počeli prije, kao datum početka bitke obično se navodi 25. kolovoza 1991., kada su bivša JNA i srpske paravojne postrojbe krenule u opći tenkovskopješački napad s namjerom da taj grad zauzmu najduže za tjedan dana. No, hrvatski su branitelji, iako brojčano i po oružju deseterostruko

slabiji, uspjeli izdržati gotovo tri mjeseca. Stanovnici su bili bez struje i uredne opskrbe vodom i hranom dok je na grad svakodnevno padalo na stotine projektila uz tenkovske i zračne napade. Vukovarska bolnica pretrpjela je velika oštećenja iako je na njezinu krovu bio znak Međunarodnoga crvenog križa, a pomoć ranjenicima pružana je u podrumu, gdje su u nemogućim uvjetima izvođene operacije i

Bonsaisti organizirali izložbu u Koprivnici Ludbreška udruga bonsai uzgajivača “Sjeverozapad“, u sklopu obilježavanja dana Grada Koprivnice, postavila je 6. i 7.

11. u Domu mladih izložbu Svijet minijaturnog drveća. Na izložbi je sudjelovalo 9 izlagača iz Ludbrega, Koprivnice, Nedelišća, Čakovca, Samobora i Pazina, s ukupno 35 bonsai stabala.

Izložbu su u dva dana posjetili brojni zainteresirani građani Koprivnice i njihovi gostij.

- Naša udruga djeluje na širem regionalnom području sjeverozapadne Hrvatske, pa želimo svoj rad prezentirati publici i u drugim gradovima gdje udruga ima svoje članove, bonsai uzgajivače. U Ludbregu

je do sada održano pet ovakvih izložbi, a ovo je prva takva u Koprivnici. - rekao nam je Aleksandar Horvat, predsjednik udruge.

Izložba je privukla posjetitelje različitih uzrasta, te polučila brojne pozitivne komentare te neskriveno oduševljenje prikazanim.

Specifičnost koprivničke izložbe, koja ima tendenciju postati tradicionalna, je što se događa u jesen kad listopadno drveće mijenja boje i pomalo odbacuje ovogodišnje lišće.

- Kad bismo isto drveće izlagali nekoliko puta kroz godinu, izložba bi svaki put bila drugačija jer se radi o živim

skulpturama. Jesenska izložba ima posebnu draž zbog boja, ali je i bonsaistima izazov jer ogoljelo drvo nema lišća da prikrije male nedostatke. pojasnio je Aleksandar.

Udruga “Sjeverozapad“, osim što okuplja članove oko ovog zanimljivog hobija, želi djelovati i društveno korisno pa pripremaju novu akciju volontiranja pri sadnji šumskih nasada u suradnji s Hrvatskim šumama, održali su nekoliko radionica, a pripremaju i nove izložbe i druge projekte.

Udruga trenutno broji 21 člana iz četiri županije, uz napomenu da je udruga prvu godinu nakon osnivanja, zbog

epidemije, bila u potpunosti neaktivna po pitanju promocije i omasovljenja. Članstvo u udruzi je dobrovoljno i daje svakom entuzijastu priliku da uz pomoć iskusnijih bonsaista njeguje svoje minijaturne biljne kućne ljubimce bez obzira imaju li samo jedno stablo ili više njih. Sve koji nam se žele priključiti ili samo žele pravovremene informacije o našim aktivnostima pozivamo da na Facebooku potraže Bonsai udrugu “Sjeverozapad“. Imamo još dobra tri do četiri mjeseca do početka novog godišnjeg ciklusa, pa se to vrijeme može korisno potrošiti na prikupljanje osnovnih znanja. - poručuje predsjednik “Sjeverozapada“.

ostali složeni medicinski zahvati.

U opkoljeni grad 19. listopada 1991. uspio je ući humanitarni konvoj Liječnika bez granica, koji je spasio stotinjak ranjenih branitelja iz bolnice. Vukovar je branilo oko 1800 branitelja, među kojima su bili mnogi dragovoljci iz svih krajeva Hrvatske, a na suprotnoj je strani bilo oko 30.000 neprijateljskih vojnika, potpomognutih s više od 600 tenkova, stotinama minobacača i topova te ratnim zrakoplovstvom. Herojski otpor slomljen je 18. studenoga 1991.

Dio branitelja pokušao se u probojima izvući iz grada. Oni koji su ostali odvedeni su u srpske koncentracijske logore, a mnogi su i ubijeni. Iz vukovarske bolnice jugoslavenska vojska izvela je 19. studenoga ranjenike, branitelje i civile, koji su pobijeni u noći s 20. na 21. studenoga na poljoprivrednom dobru Ovčari, nedaleko od Vukovara.

Iz masovne grobnice na Ovčari ekshumirano je 200 žrtava od kojih je najmlađa imala 16 godina, a najstarija 84 godine.

Paljenjem lampiona 17. studenoga u 17 sati u parku dvorca Batthyany te šetnici od parka prema svetištu i Ludbreg će odana je počast najbolnijim danima Vukovara.

12

PRIGODNO

30. studenoga 2021.

ČAROLIJA DOŠAŠĆA U nedjelju 28. studenog upalili smo prvu svijeću na adventskom vijencu i ujedno uputili simbol nade koja nas uvodi u razdoblje došašća i duhovne pripreme za Božić. Ono uvijek počinje nedjeljom koja pada između 27. studenog i 3. prosinca (nedjeljom koja je najbliža blagdanu Sv.Andrije). Po tradiciji četiri nedjelje adventa palimo svjećice koje imaju svoje značenje. Druga svjećica označava mir, treća slavi radost, a četvrta donosi ljubav.

Svijeće obično stavljamo kao ukras u adventskom vijencu, koji se izrađuje od zimzelenih grančica spletenih u krug , kao simbol vječnoga života.

U došašću slavimo mnoge blagdane; 4. prosinca Svetu Barbaru (zaštitnica rudara). Na njezin se dan negdje sije pšenica pred Božić. Ima i tradicija da se na taj dan u vazu stavi grana trešnje koja za Božić procvjeta.

Radost sve djece svijeta donosi Sv. Nikola 6. prosinca. Taj dobri biskup sva ova stoljeća dolazi i

dariva dobre, a Krampus ga prati sa šibom za one koji se trebaju popraviti. Sv. Lucija obilježava se 13. prosinca i na taj dan se diljem svijeta sije pšenica koja će do Božića izrasti. Sijanje pšenice stari je hrvatski božićni običaj. Prema tradiciji, pšenica se na Božić veže hrvatskom trobojnicom, a između se stavi svijeća. Ovisno o tome kako bi pšenica iznikla, takav bi sljedeće godine u poljima bio urod.

Pšenica se smatra simbolom plodnosti, obnove i novog života.

Simbolična jabuka - božićnica Tradicija božićnih običaja je duga, bogata i raznovrsna.

Svaka regija u Hrvatskoj ima svoje specifičnosti i na taj način pridonosi bogatstvu naše kulturne i duhovne baštine.

Hrvatski božićni običaji su dio hrvatske tradicije. Jedan od njih je zasigurno i jabuka božićnica.

Božićnica je bila ukrašena jabuka koja se darivala na Božić.

Najčešće su je darivali mladići djevojkama kako bi im pokazali svoje simpatije.

Božićnica je zapravo jedna od najpoznatijih starih sorti jabuka. Plod joj je krupan, plosnat, žarkocrven, posut sitnim smeđim točkicama,mesa sočna i slatkokisela , također zavidne trajnosti. Zbog toga jer se je i u običnom podrumu mogla održati sve do proljeća, kad nije bilo hladnjači , bila je vrlo vrijedan dar. Tu jabuku koja se još naziva pogačnica ili repica, momci su sa zataknutim novčićem darivali djevojkama kao zalog ljubavi, njome bi je isprosili.

Božićnica je još u Belostenčevu rječniku tako postala „dar koji se daje prijatelju na znamenje kakvoga veselja“ uopće, a u jednome od najnovijih onome Vladimira Anića iz 1994. Godine čak i „trinaesta plaća ili drugačija nagrada u novcu koju zaposleni dobivaju o Božiću“.

Zamirišimo rogačem ovih blagdana Rogač - mahunarka dostojna careva. Poznato nam je kako je rogač bio omiljen začin naših baka. U vrijeme blagdana idealno je vrijeme da uživamo u pripremi i uživanju u mnogim slasticama s rogačem. Odlučimo li pak pripremati zdrave slastice, onda je rogač pravi izbor. Iako se na okus rogača treba naviknuti, on je dostojna zamjena za čokoladu, a pritom ne liječi samo srce nego cijelo tijelo. Rogač je prirodno sladak pa se u kolače s rogačem dodaje manje šećera.

Rogač je zimzeleno mediteransko stablo koje obilato rađa smeđim jestivim mahunama. Mahune u sebi sadrže sjemenke koje bez obzira na veličinu i uvjete čuvanja, uvijek imaju jednaku masu od točno 0.18 grama. U antičko doba sjemenke rogača služile su za vaganje zlata, a taj naziv

za jedinicu zlata od 0,18 grama ostao je uvriježen i danas – karat.

Rogač – nutritivno blago Rogač kao namirnica u upotrebi je punih 4.000 godina.

Egipćani su ga koristili kao lijek, Grci i Rimljani kao prirodni desert. Rogač je osim što je aromatičan ,zdrav izvor vrijednih nutrijenata. Nažalost premalo je zastupljen u našoj prehrani, a zaslužuje biti prisutan od doručka do večere.

Proizvodnja rogača u Hrvatskoj ima vrlo dugu tradiciju, ali on nikad nije dobio status koji zaslužuje.

Pravo je vrijeme da ga ovih blagdana uvrstimo u pripremu naših slastica i da nam on bude jedna od namirnica koju ćemo i dalje redovito upotrebljavati, zbog svoje nutricionističke vrijednosti te raznolike primjene. Za pravo uživanje u okusu i aromatičnom mirisu rogača pripremite jednostavan i ukusan desert.

RECEPTI Sočne kocke sa grisom i rogačem

Sastojci: 2 jaja, 300 grama šećera,1 vanilin šećer, 40 g grisa, 400 g ribanih jabuka, 1 prašak za pecivo, 1 dl ulja, 3 dl mlijeka, 200 g mljevenog rogača, 2 žlice kakaa, žličica cimeta Čokoladna glazura: 200 g čokolade za kuhanje, 8 žlica mlijeka, 1 žlica ulja Priprema: Izmiksati jaja sa šećerom, dodati sve ostale namirnice, na kraju naribane jabuke. Sve lagano promiješati i dobivenu smjesu uliti u kalup obložen papirom za pečenje. Peći na 180 C oko 20 minuta. Ohlađeni kolač preliti čokoladnom glazurom

topljenom na pari.

Tradicionalna slastica Austrijanaca i Nijemaca.

Obično se nudi na poznatim skijalištima, a u zadnjih nekoliko godina postale su pravi hit naših adventskih sajmova, posebno u Zagrebu. Ovog adventa pokušajte ih napraviti u svom domu, po ovom receptu sigurno uspijevaju.

Germknedle

Tijesto: 50 dag glatkog brašna, 3 velike žlice šećera, 1 vanilin šećer, 1 mala žličica soli, 1 i pol vrećica suhog kvasa, 1 cijelo jaje i 1 žumanjak,

250 ml toplog mlijeka, 7 dag otopljenog maslaca.

Za nadjev: džem od šljiva ili namaz od čokolade Za posipavanje: mljeveni mak Krema (preljev): 600 ml mlijeka, 3 žumanjka, 2 žlice gustina, 5 žlica šećera, 1 vanilin šećer Priprema tijesta: Pomiješati suhe sastojke, zatim dodati jaja, toplo mlijeko i maslac i zamijesiti glatko tijesto. Ostaviti da se diže oko 45 minuta. Razvaljati tijesto na debljinu od oko 6 mm i rezati kocke (24 kom), na svaku kocku staviti žličicu nadjeva, zatvoriti knedlice i svaku okrenuti na dio gdje je spojeno.

Ostaviti ih još dvadesetak minuta pokrivene krpom da se lagano dignu.

Pripremiti lonac za kuhanje na pari ili kuhati na krpi koju pažljivo treba zavezati na lonac i pokriti odgovarajućem poklopcem. Lonac do pola

napuniti vodom i kad proključa knedlice(po 4 kom) kuhati nad parom desetak minuta, odvojene jedna od druge jer narastu prilikom kuhanja. Za vrijeme kuhanja ne otkrivati poklopac.

Priprema kreme: Kuhati 400 ml mlijeka i šećer, u vrelo ukuhati 200 ml mlijeka izmiješano s 3 žumanjka 2 žlice gustina i vanilin šećerom.

Delicija je ovo u kojoj možemo uživati u posjeti adventskim sajmovima, ali još i više u vlastitom domu u samoj pripremi koja je zabavna i može biti uključena cijela obitelj i prijatelji. Svakako nije manje zanemariv okus ovih finih buhtlica kuhanih na pari i posluženih s mirisnom kremom od vanilije i posipanih makom. Slastica za pravo uživanje.

Za one koji više vole slano uštipci sa sirom, fini i brzi za pripremu pravi su izbor za svaku prigodu.

Prigodna izložba u Bakinoj hiži Udruga Žene iz Centra svijeta prigodnom izložbom 'Stopama svetog Martin' priključila se aktivnostima projekta 'Via Saint Martin' koji za cilj ima poboljšani pristup vjerskim mjestima, prirodnim područjima i turističkim sadržajima.

- Uspostavom tematske rute Via Saint Martin lokalno stanovništvo i posjetitelji imat će poboljšani pristup vjerskim mjestima, prirodnim područjima i turističkim sadržajima.

Kako bismo podržale ovaj hvalevrijedan projekt i mi smo se prigodnom izložbom priključile aktivnostima. poručuju članice udruge.

Adventski uštipci

Sastojci: 30 dag oštrog brašna, 30 dag svježeg sira, 1 prašak za pecivo, 1 žličica soli i 1 žlica vrhnja Priprema: Zamijesite tijesto od navedenih namirnica, razvaljajte čašom ili kalupićima po želji i pecite do zlatnožute boje na vrućem ulju ili masti.

Ovih adventskih dana kada su češća druženja obitelji i prijatelja, uživajte u pripremi domaćih slastica, kao i raznih slanih kolačića. Uz sve to naravno dobro će prijati kuhano vino, topli čaj uz pjesmu, razgovor i smijeh. Piše: Željka Namesnik

KULTURA

30. studenoga 2021.

13

ZANIMLJIVA IZLOŽBA VARAŽDINSKE AUTORICE SNJEŽANE NOVOTNY Akrilno prelijevanje na platnu u kombinaciji s elementima sitnog šljunka i silikona Nakon što je u srpnju ove godine održala prvu samostalnu izložbu u Novom Marofu, Snježana Novotny odlučila je produžiti do Ludbrega kojeg će pamtiti kao mjesto svoje druge samostalne izložbe pod nazivom 'Prelijevanja i previranja'.

Snježana je po struci magistra ekonomije i stručna specijalistica javne uprave. S obzirom da se radi uglavnom o uredskim poslovima morala je pronaći način na koji će izraziti svoju kreativnu stranu. U tome joj je puno pomogla književnost s kojom je oduvijek bliska, međutim njena sklonost za dodatnim učenjem i educiranjem te življenjem u umjetnosti odvela ju je do nastavljanja educiranja u području umjetnosti u Artelje sekciji Likovnog udruženja Čakovec te radionicama Hrvatskog sabora kulture.

Snježana stvara u tehnici akrilnog prelijevanja na platnu često kombinirajući

Snježana Novotny i Branko Dijanošić akril s elementima sitnog šljunka i silikona kojima slici daje dodatni volumen.

Inspiraciju za svoje radove umjetnica uglavnom crpi iz spoja prirode i mašte.

Inače slikam apstrakcije, ali sada sam po prvi puta počela uvoditi elemente u tu svoju apstrakciju. Jesen je moja vječita inspiracija

tako da su ovdje većinom slike inspirirane upravo ovim godišnjim dobom u kojem se nalazimo. Na izloženim radovima sam doista radila intenzivno.

Imam naviku da si slike uvijek nekako posložim u glavi prije nego uistinu krenem slikati. Prijatelji mi se znaju smijati kad im kažem da imam 3 slike u

glavi, ali mi treba vremena da ih uistinu i naslikam na platnu. - objašnjava autorica koja je u Ludbregu izložila dvadesetak novih radova.

Otvorenju izložbe koje se početkom mjeseca održalo u izložbenom prostoru dvorca Batthyany prisustvovao je i Mate Turić poznatiji kao Mata

CROata, najistaknutiji hrvatski kipar mlađe generacije iz Vrbovca.

-Samostalne izložbe zapravo potiču umjetnika da završi cjelinu. Svi mi umjetnici jako puno radimo, ali kada imamo izložbu onda se jednostavno moramo potruditi još malo više.

Tako zapravo nastanu i najbolja djela, kada se čovjek jako puno trudi i kada je u nekoj stisci s vremenom. Ono što mi se kod Snježane sviđa je upravo ta upornost.

Kroz razne boje i motive, svaka njena slika priča svoju priču. Kroz slike se mogu iščitati životi svih nas, smireni i dramatični trenuci, koji nas prate u našim životima, tijekom cijele godine. Snježana se ne boji istraživanja, uranja u boje, tražeći novi put za nadolazeće trenutke, koji će doći kroz nova djela. - komentirao je njen umjetnički izričaj ovaj poznati kipar.

Za kraj napomenimo kako je izložbu otvorio ravnatelj CZKIDN, Branko Dijanošić.

Novo izdanje podravske enciklopedije Svom gradu za rođendan, Muzej grada Koprivnice priredio je početkom studenog novo izdanje male podravske enciklopedije. Tiskano je novih 304 stranica o Podravini, deset stručnih članaka i četrnaest priloga te još ponešto o lijepoj književnosti, izdavaštvu, kronikama, ovogodišnjim događanjima.

Uredništvo se potrudilo da publici prezentira nove sadržaje o ovoj našoj pokrajini s ove strane rijeke Drave, iako je u popisu tema i jedna članak iz nedalekog Prekodravlja.

Ni u ovom izdanju nisu izostale teme o ludbreškom kraju. Dr. sc. Dragan Damjanović s Filozofskog fakulteta u Zagrebu priredio je zanimljiv članak o vrijednom ikonostasu crkve sv. Petke

u Bolfanu kojeg krasi i zanimljivo podrijetlo.

Naime, ikonostas je desetljećima bio u Zagrebu, a onda je silom prilika dospio u naš Bolfan.

Kada i kako se našao u našem kraju te zašto ga doživljavaju remek dijelom slavnog Ivana Tišova, pročitajte u članku. Dr.sc.

Irena Galić Bešker, koordinatorica Zbirke starih rukopisa i knjiga u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu otkrila je što čuvaju – knjižnu ostavštinu koju je daleke 1818. grofica Eleonora Patačić, vlasnica Martijanca, ostavila Kraljevskoj akademiji u Zagrebu. Patačići su izumrli, dvorac u Martijancu propao, ali se knjižnica u Zagrebu i dalje čuva.

Povijesnim velom obavijen je i intervju s grofom Nikolausom Draškovićem,

vlasnikom dvorca u Velikom Bukovcu.

Prof. Milivoj Dretar, urednik Zbornika, saznao je od grofa kada su i zašto Draškovići napustili dvorac, što se zbilo s njihovom imovinom i kakvi ih problemi danas muče oko povrata imovine. Čitatelji se mogu razveseliti i drugim temama koje spominju Ludbreg, proučiti što se zbivalo u Općini Martijanec zadnjih godinu dana ili uživati u književnim prilozima i fotografijama naših sugrađana. Urednica za književnost i ove je godine bila Ludbrežanka Lidija Novosel. Tisak 47. broja kojeg s naslovnice krasi fotografija slavnog podravskog umjetnika Ivana Sabolića (1921. – 1986.) financijski su pomogli Grad Ludbreg i Općina Martijanec.

Gradska knjižnica raspisala natječaj za 5. recital kajkavske poezije ‘Božo Hlastec’ U skladu s trajnim usmjerenjem prema njegovanju, zaštiti i promociji kajkavskog jezika, Gradska knjižnica i čitaonica “Mladen Kerstner” Ludbreg raspisala je natječaj za 5. recital kajkavske poezije “Božo Hlastec”.

Svaki autor može poslati najviše tri do sada neobjavljene pjesme pisane isključivo na kajkavskom jeziku (u obzir dolaze svi idiomi).

Sve prijavljene pjesme dostavljaju se poštom u tri (3) primjerka u računalnom prijepisu, a svaki ih autor označuje/potpisuje svojom (istom) šifrom. Radovi će se zaprimati do 18. prosinca 2021. nakon čega će ih prosudbeno povjerenstvo ocijeniti, a najbolja pjesma će se i nagraditi.

– Svi sudionici natječaja bit će pozvani na proglašenje rezultata uz autorsko čitanje odabranih radova koje će se održati na 5. recitalu kajkavske poezije “Božo Hlastec” u subotu, 22. siječnja 2022. u Ludbregu, u vrijeme održavanja manifestacije Dani Bože Hlasteca, 19. – 26. siječnja 2022. godine, sukladno epidemiološkim mjerama koje će tada biti propisane. – stoji u natječaju.

Ostale detalje natječaja možete pronaći na www. knjiznica-ludbreg.hr

14

SPORT

30. studenoga 2021.

KROS LIGA LUDBREG 2021

Održano je svih 8. kola Kros lige koju već sedam godina organizira Športsko rekreacijsko društvo BSV Ludbreg. Ove je godine ukupno bilo prijavljeno 106 trkača od čega 25 žena. Utrke su organizirane srijedom tijekom rujna i listopada, a posljednje kolo i revijalna završnica organizirana je na Otoku mladosti u studenom.

Seniori i veterani trčali su stazu dugačku 5400 metara, a od ove godine natjecala

su se i djeca na stazi duljine 1600 metara. Ukupni pobjednik Kros lige je mladi 'vitki jelen' Antonio Gložinić iz Globočeca koji je ove godine oborio rekord staze.

Rekord staze sada iznosi respektabilnih 18.50 minuta. U ženskoj konkurenciji pobjednica je Dubravka Horvat iz međimurskog Draškovca. Najboljim trkačima po kategorijama uručene su medalje, a prvoplasiranima i pehari. Zbog kovid

situacije ovogodišnje proglašenje najboljih trkača po kategorijama održano je na otvorenom. Proglašenje je održano na Otoku mladosti na startno-ciljnom mjestu odakle su započinjale i završavale sve utrke. Novost je da su najbolji dobili posebne majice s logotipom utrke. Nakon svečanosti proglašenja najbržih održano je i revijalno deveto kolo koje se trčalo po mraku uz svjetiljke. Za one koji su po

prvi put željeli okušati rekreativno noćno trčanje naglavne led baterijske svjetiljke pripremio je organizator BSV Ludbreg.

Bio je to uvod u noćno trčanje koje je započeto prošle godine, a koje će se nastaviti svake srijede sve dok vremenske prilike to budu dozvoljavale. Svoju prvu noćnu utrku trčali su i klinci na kraćoj osvjetljenoj stazi. Bravo trkači, bravo ŠRD BSV Ludbreg!

Piše: Dražen Vađunec

Ukupni poredak (muškarci):

Ukupni poredak (žene):

Ukupni poredak (dječaci):

Ukupni poredak (djevojčice):

1. mjesto: Antonio Gložinić - 610 bodova 2. mjesto: Tihomir Cenko – 572 boda 3. mjesto: Bruno Hlebar – 563 boda

1. mjesto: Dubravka Horvat - 620 bodova 2. mjesto: Martina Čanaki – 576 bodova 3. mjesto: Lucija Sačer – 572 boda

1. mjesto: Janko Šagi - 615 bodova 2. mjesto: Ivano Šagi – 572 boda 3. mjesto: Noa Čanaki – 555 bodova

1. mjesto: Marta Gložinić - 612 bodova 2. mjesto: Barbara Vađunec – 590 bodova 3. mjesto: Lana Dijanošić – 566 bodova

MLADI I PERSPEKTIVNI TRKAČ OVIM SE SPORTOM POČEO BAVITI PRED DVIJE GODINE

Antonio Gložinić iskazao veliki potencijal Sasvim je izvjesno da će najboljeg ludbreškog srednjoprugaša Tihomira Cenka naslijediti mladi i perspektivni Antonio Gložinić. Antonio je 18-godišnjak koji se trčanjem počeo baviti tek prije dvije godine, a prošle godine nešto intenzivnije pod paskom trenera Dalibora Kiša iz Atletskog kluba Koprivnica.

-Upisao sam Policijsku akademiju u Zagrebu tako da ću morati promijeniti klub i odsad ću trenirati u AK Maksimir. Najljepše mi je bilo trenirati tu u Ludbregu. Obično krenem od kuće tu pokraj Arabele u Globočecu, trčim po asfaltu do Ludbrega, onda krug po

Antonio Gložinić

mekanijoj dionici oko Otoka mladosti i natrag do kuće. To je točno 10 kilometara i na tim srednjim prugama od 5 do 10 kilometara postižem najbolje rezultate – rekao je Antonio.

Antonio je Kros ligu Ludbreg 2021 osvojio uvjerljivo nastupivši u sedam kola i upisavši čak šest pobjeda. Već u drugoj godini natjecanja oborio je rekord staze koji sada iznosi 18 minuta i 50 sekundi. U posljednjem kolu nije nastupio zbog obaveza na fakultetu.

-Jedino nisam pobijedio u prvom kolu jer su mi noge bile 'teške' poslije nastupa na Varaždinskog polu-maratonu duljine 21 kilometara kojeg sam trčao dan ranije. Ove godine trčao sam 'Sjeverozapadni kup' Varaždinske, Međimurske i Koprivničko-križevačke županije koji se trči u 16 različitih mjesta.

U kategoriji trkača do 20 godina osvojio sam prvo mjesto, a sveukupno bio sam treći. Da nisam propustio dva kola vjerojatno bi plasman bio i bolji, ali ja sam u potpunosti zadovoljan – pojasnio je Antonio.

Na prvenstvu Hrvatske u krosu, u utrci na 7 kilometara, koje je 30. listopada održano u Zagrebu, Antonio je također postigao zapaženi rezultat.

Također, nastupio je i u noćnoj utrci 'Zagrebački noćni cener' duljine 10 kilometara.

-Treniram gotovo svaki dan jedino za relaksaciju imam dan uoči utrke.

Trening traje oko sat i pol te je svaki dan drugačiji. Dakle, ne trči se stalno kilometraža već trčim dionice sprinta, zatim drugi dan uz brijeg, pa vršim vježbe istezanja, zatim tzv. hvatanje

tempa i druge oblike treninga. Individualni trkači koji nemaju trenere tu najviše griješe jer svaki dan trče dionice i na taj način iscrpljuju organizam – poručio je Antonio.

Uz pobjedu na ludbreškoj Kros ligi Antonio je kao najveće uspjehe u dosadašnjoj karijeri izdvojio još dvije utrke.

-Na cestovnoj utrci duljine 10 kilometara u Murskom Središću osvojio sam prvo mjesto, a prvi sam bio i na utrci u Varaždinu. Radi se o memorijalnoj utrci u spomen na poginule branitelje 104. brigade u duljini od 12 kilometara – istaknuo je naš sugovornik.

Najbolje vrijeme na 10 kilometara Antonio je ostvario u Zagrebu i iznosi 36.08 minuta, a na prvenstvu Hrvatske na atletskoj stazi u Karlovcu i svoje najbolje vrijeme na 5 kilometara koje iznosi 17.30 minuta. Vjerujemo da će nova atletska staza koja se gradi u Ludbregu doprinijeti poboljšanju njegovih rezultata. Zapravo sigurni smo u to jer Antonio je zapravo na početku svoje atletske karijere i ima još puno prostora za napredak.

Piše: Dražen Vađunec.

NAJAVLJUJEMO

CRAZY HILL TREKK

Športsko rekreativno društvo BSV LUDBREG 19. prosinca priprema drugo izdanje Crazy Hill Trekk utrke u orijentacijskom trčanju po bregima i šumama Ludbreških Vinograda i Kalničkog gorja.

Sudionici će imati zadatak uz pomoć karte i kompasa u što kraćem vremenu pronaći i proći sve kontrolne oznake.

Natjecatelji će moći birati između dvije staze. One spremnije i iskusne trekere očekuje staza od 18-20km sa zahtjevnijom orijentacijom, a za sve ostale trkače i rekreativce tu je lakša staza od 8-10km s laganom orijentacijom.

Crazy Hill Trekk druga je po redu utrka u sklopu Treking Lige Sjever te se boduje za ukupan plasman navedene lige.

Star i cilj bit će kod restorana Črn-bel, startina iznosi 50 kn, a broj sudionika ograničen je na 100. Za sudjelovanje su potrebne pred prijave.

Više informacija možete pronaći na Facebook stranici ŠRD BSV Ludbreg.

SPORT

30. studenoga 2021.

23. GODINE EMISIJE

1000. izdanje 'Fair – playa' Sportska emisija Radio Ludbrega „Fair –play“ već 23 godine prati nastupe sportaša i sportašica iz ludbreške regije, a ove 2021. godine imat će i svoje jubilarno 1000. izdanje.

Obilježavanje će biti u nedjelju 5. prosinca u Društvenom domu u Hrastovskom. Zbog epidemioloških mjera smanjen je broj gostiju, no kako će biti možete doznati u 1000. emisiji „Fair-play“ koja će se emitirati 6. prosinca u 10 i 15 i reprizno u 17 sati na valovima Radio Ludbrega. Da otkrijemo ponešto. Na početku će biti prigodne riječi gostiju te podsjećanje na ovo dugo vremensko razdoblje emitiranja emisije. Kao i u proteklih dvadesetak godina podijelit ćemo priznanja najboljim ludbreškim sportašicama i sportašima po izboru „Fair-playa“. Ta emisija je poznata i kao „sportski show“, pa je za tu prigodu pozvan najduhovitiji Hrvat Željko Pervan koji će, sigurni smo, oduševiti one koji će pribivati događaju. Željko je inače više puta dizao

sportske emisije svojim komentarima.Možda mali podsjetnik na najbitnije sportske uspjehe o kojima smo govorili kroz ovih gotovo četvrt stoljeća;Podravina je u kupu protiv Hajduka igrala produžetke tamo 2001. godine, osvajanje 3. HNL 2010., Rukometaši igrali protiv Poreča osminu finala hrvatskog kupa, Grafičar od 2013. u uzletu prema Prvoj ligi, Lovrek i Vručina u jednom trenutku najbolji strijelci 1. HNL, Ivana Dežić i nastupi u seniorskoj reprezentaciji, teniski veterani među najboljima u državi, rukometni kadeti među najboljima u državi u više generacija, Iva Gerić i ostale hrvačke reprezentativke iz našeg grada, naslovi, svjetski prvak u twirlingu Tihomir Bendelja i kao kruna zlatna olimpijka Sara Kolak, njeni dočeci nakon Europskog i olimpijskog odličja. Samo da je to puno je od ovako malog mjesta. Iduće nedjelje, svečanost ludbreškog sporta!

Piše: Neven Jerbić

15

S Podravinom po Međimurju U 3. HNL Sjever pratili smo ludbrešku Podravinu na većini gostovanja.

Ovom prigodom, onako kao putopis, osvrnut ćemo se na njihove nastupe 30. listopada u Čakovcu te 6. studenog u Svetom Martinu na Muri. Bila su to dva ogleda protiv suparnika koji su bolje plasirani na ljestvici, štoviše Polet iz Svetog Martina je jesenski prvak. Kao što smo naveli kraj listopada bio je u znaku gostovanja na stadionu Mladost u Čakovcu. Već na ulazu neki od navijača „Plavih bluza“ požalili su se na cijenu ulaznice od 30 kuna, najvišu u ligi. Svugdje je to „donacija“ gdje se očekuje

uplata od 20 kuna. Da, čak smo i čuli da su naplatili i ženama i djeci. S takvom politikom, kažu navijači, teško će dalje. I tako utakmicu je pratilo manje od sto gledatelja, što je za Čakovec poražavajuća brojka.

Još da nije bilo dvadesetak ludbreških navijača...

Uglavnom domaćin je pobijedio s 3-0, ali nije oduševio. Prije nešto više od godinu dana bili su na čelu drugoligaške ljestvice, a sada su samo trećeligaški prosjek. S dosta jakom privredom, mislimo da mogu i bolje. Ludbrežani su u dobrom dijelu bili ravnopravni, no nedovoljno koncentrirani u završnici.

Tjedan nakon toga gostovalo se u mjestu, takvog smo dojma bezbrižnih ljudi, u Svetom Martinu na Muri, u kojem se ovih dana mnogo radi na infrastrukturi. Nije im daleko ni Slovenija, ni Austrija ni Mađarska. Svi su manjeviše zaposleni ili u tom mjestu ili u tim državama.

Najjači signal na radiju dobili smo od Radija Ljutomer u Sloveniji. Takvi su im i navijači na tribinama. Fer i dostojanstveni, nakon utakmice pjevaju svoje pjesme s igračima.

Stadiončić k'o bombončić.

Ekipa već godinama teži nadigravanju i u vrhu je trećeligaškog nogometa.

Idealan ambijent za odigravanje utakmice. Polet je pobijedio s 1-0, no Ludbrežani su ostavili odličan dojam, kojem su kasnije pridodali i sjajnu pobjedu u Ždralovima 2-1 protiv favorizirane Mladosti.

Ekipe koja je 23. studenog s 2-1 pobijedila prvoligaša Slaven Belupa… A i o utakmicama u Ždralovima dalo bi se dosta napisati. Vatreni navijači, imperativno stremljenje pobjedama i česti kazneni udarci glavne su odlike utakmica igranim na popularnom „Brdu“ u Ždralovima. No, zasad toliko s trećeligaških travnjaka.

Piše: Neven Jerbić

KK Grafičar i dalje na visokom nivou U trenutku pisanja ovog teksta za nama je sedam kola A2 košarkaške lige Sjever.

U još jednoj sportskoj „Covid” sezoni ludbreškim košarkašima uspjelo je odigrati šest susreta u kojima su zabilježili pet pobjeda. Jedini poraz zabilježen je na otvaranju sezone u Križevcima protiv „probuđenog” Radnika.

U ostalim utakmica pobijeđeni su Petar Zrinski iz Vrbovca, Vedi iz Bjelovara, Virku iz Virovitice, Koprivnica bez borbe, a najvrednija pobjeda ostvarena je protiv

još uvijek vodeće ekipe Ivančice iz Ivanca. Ovaj je županijski derbi odigran 20. studenog u Ludbregu.

Prije malo više od mjesec dana ovdje je u finalu županijskog kupa „Džepna armija“ trenera Zlatka Manjerovića (rijetko tko doseže 190 cm) pobijedila zahvaljujući odličnom vanjskom šutu ludbrešku ekipu. Izvučene su pouke iz te utakmice, a zaista da Ivančani imaju takvu šutersku večer još jednom...

Od početka do kraja Lud-

brežani su bili u vodstvu.

Dozvolili su Ivančici dvostruko manje trica nego u kupu, a njihov prvi strijelac Smontara prve je koševe postigao u 19. minuti (odličan obrambeni rad Andre Nakića). U napadu Mario Novak igrao je kao u najboljim danima, pod košem smo zabilježili dobar učinak Božića i Prprovića. Dijanušić je već konstantno dobar, a vrijedi istaknuti i da su kadeti i poneki mlađi senior uspjeli dobiti zavidnu mi-

nutažu. Na kraju sve dovoljno za pobjedu 73-59.

Sada slijedi završnica sezone u kojoj se nižu derbi za derbijem U trenutku čitanja teksta znat ćete kako su Ludbrežani odigrali u Virju. Nakon te utakmice u prosincu slijede utakmice protiv Vindije i Međimurja. Iz te tri utakmice očekujemo barem dvije pobjede koje bi ostavile ludbrešku ekipu u borbi za naslov. Nije imperativ, ali zašto ne?

Piše: Neven Jerbić

16

ACO PIŠE...

30. studenoga 2021.

Rocky, Rambo i Riba zvana Wanda

Piše: Aleksandar Horvat Centar za kulturu i informiranje, bivše Pučko otvoreno učilište, a pred tem Narodno sveučilište je v zadnje vreme predmet renoveranja.

Z vuna su meštri polepili vunu, fasadu navlekli i se lepo zgotovili. Ve je zgrada energetski učinkovita ajnc A na kvadrat.

Znutra su nekakve pregrade zrušili, druge napravili, no i to je gotovo. Od posla je još ostalo prepraviti našu kino dvoranu.

I kak čujem, Ludbreg bu nazaj dostigel evoluciju i dobil kino!

Dok se zmislim kina, to je još jedna priča za spripovedati.

V moji mladosti je kino bilo prvoklasni događaj. Kolko ja znam, tu gde je denes ova velika svatska dvorana od hotela Amalija, tu je negda za jen čas bilo kino. Potlam sportska dvorana i diskač. To stareši govoriju. Diskača se malo zmislim, a i sportske dvorane kajti sam se tam negda kak mladi hrvač kotal po strunjačama. A inače isto leto dok sam se zabečal na svet, je napravljena i nova kino dvorana v ondašnjem Narodnom sveučilištu, šezdeset šeste.

Bilo je tu i kazališta i svečanih akademiji, ali najvažneše je bilo kino. Ja ga doduše pamtim tek od osnovne škole, sedamdesetih, dok su nas po ondašnjemu kurikulumu čoporativno pelali glet Vlak u snijegu, Bitku na Neretvi, ili Ta divna stvorenja. A dok smo ja i moja škvadra stasali v omladince, kino je bilo nekaj kaj se nesme preskočiti. Bilo je v sredu i četrtek, a onda v subotu i nedelju, po dve predstave. Za saku predstavu je bila puna dvorana. Bilo nas je na onomu podestu pred dvoranom tak kaj smo doli cureli z nje. Rivali smo se nuter kak nori, ko si bu bolše

mesto prigrabil, gužva je bila kak da se naranđe zabadava deliju. A znalo se, najfriškeši gledači su se rivali v prvi red kaj budu najbole vidli, potlam jih je se bolelo, i vrat, i oči, i vuha. Mudreši su se rivali k sredini gde je bilo taman, a ovi v paru kaj bi se malo kušuvali su se smestili nekam na kraj gde je najvekša kmica, kajti su onda još ne zmislili denešnjega duploga loveboxa. A ekipa na balkonu je bila izolerana i najlepše jim je bilo odozgora nahitavati stvari po parteru. Dok je film završil, of čovek kaj je čistil je nabral za jene tačke cipekov, žvakači, papirja, rabljenih karti i čikov. Nesmo mi još onda bili niti blizu ekologiji i odvajanju otpada ili nedajbože nošenju svojega smetja v žepu do doma. To se hitilo gde je bilo najviše mesta. Nemremo reči da smo se po tem pitanju kaj posebno proslavili.

Filmski repertoar je bil sikakvi. Ali mi smo gledali se kaj se ponudilo. V sferi komedije su dominirali Bud Spencer i Terence Hill, debeli i mršavi koji su navek našupkali i naritali kriminalce, a mi smo se tomu kehelili kak da smo v cirkusu.

I on inspektor Clouseau nam je bil posebno smešni i zvihrasti.

Ali bilo je akcije, kaubojade, naučne fantastike, ljubičov, crtačov. I kak su leta išla, moja škvadra je krenula v srednju školu došle su nam osamdesete, a onda ja nastal filmski eldorado.

Si vi koji ne znate, evo koje je se blago vu to vreme osamdesetih bilo prikazivano, kaj premjerno kaj reprizno: Rocky (prvi del), Superman (prvi del), Rambo (prvi del), Conan barbarin, Komandos i Terminator (prvi Švarcenegeri), Blade Runner, Ratovi zvijezda, E.T., Bliski susreti treće vrste, Predskazanje, Ratne igre, Riba zvana Wanda, Istjerivači duhova, Drumski ratnik, Otimači izgubljenog kovčega, Istjerivač đavola, Osmi putnik (prvi del), Povratak u budućnost (prvi del), Petak trinaesti, Karate kid, Gremlini, Flashdance, Isijavanje, Poltergeist - kućni duh, Prljavi ples, Kišni čovjek, Policajac s Beverly Hillsa, Boja purpura, Strava u Ulici brijestova,

Američki nindža, Flash Gordon, Policijska akademija (prvi del), Lov na zeleni dijamant, Top Gun, Vod smrti, Posljednji zvjezdani borac… i nebum više nabrajal.

Se kaj denes gledimo v nastavku 3, 4, 5, 6, 7, se je to započelo osamdesetih. Filmi su nam bili kultura, svet za maštanje i naši idoli. Na priliku, sako malo je bil nakakvi film od Bruce Leeja, a potlam filma smo mahali i krilili z rokama i nogama, namatali z onim nunčakama po laktima, gležnjima i čelenki, tak smo bili jaki. Si smo znali kungfu i bili smo jaki i kuražni za vola hmoriti. Na jenem mestu, ne bum rekel kojem, sam z sedamnajst let, osamdeset treče, išel z predstave “U zmajevoim gnijezdu“ gde je Bruce Lee fest naklapovuhal se one zločeste bandite, pak sam od silnoga nadahnuča vudril z šakom direkt v pocinčani žleb na jeni hiži tak kaj sam ga zavinul. I još sam zaviknul: “Kiaaaaaiiiiii!”. Šaka mi je doduše tri tjedne bila natečena i ništ koristi, na sreču cela, ali te žleb je još den denes zavinuti. Za uspomenu.

Filmi su nam navek držali adrenalina na visini. Bilo da smo hrzali od smeha na Petera Sellersa, vužigali se na Schwarzeneggera, Eastwooda, Cruisea ili slinili na Brooke Shields i Cristophera Atkinsa v Plavi laguni. Zanimljivo je bilo da če jen dan neko nije mogel biti v kinu, saki od nas mu je mogel zadnjega filma spripovedati od a do ž i to v detalje, na samo kaj je ko rekel nego i z koje je strane došel, kakva je bila muzika i kakvu je ko facu napravil i kak je dugo hmiral. Niti den denes mi neja jasna ta memorija. Bila je i situacija da je jemput došel film Prohujalo s vihorom iliti Zameo ih vjetar, kak komu paše.

To su pamtili i naši starci kakti klasika, pak je kino bilo dupkom puno. Sedelo se i na pomočnim stolcima, a ropčeki su se nosili v žepu za saki slučaj. Film traje dvesto dvajst četiri minute ili po domače cirka tri i pol vure.

Ondašnja tehnika je to ne mogla podnesti, trebalo je zameniti role i ohladiti aparaturu, pak je v pol filma bila čik i piš pauza.

Tak nam je bilo kak v Beču, da na pol predstave imamo pauzu kaj se malo počinemo. A i denes se budu fnogi zmislili onoga Iskreno, draga, nije me briga ili Nakon svega, sutra je novi dan, dva citati koji se den denes vrtiju.

I neje to kino bilo samo radi filma, kino je bilo naš denešnji fejsbuk, mesto gde se zidemo na kup, dospomenemo se, prepričamo kaj se dogodilo, prenesemo poruke, pokažemo novoga bezrukavnika ili frizuru, hofiramo, družimo se. Kakva su to bila vremena! Sigdi je falelo mesta. A onda je došel te rat, a potlam rata zgubila se publika i do denes se neje oporavila. Kino je več bilo staro i pohabano. Ne jemput je pregorel film, kajti se je nekaj zacvikalo, a mi smo v direktnomu prenosu gledali tu havariju, kak su se glumci v par sekundi v cvirke pretvorili.

Zadnje kaj sam gledal su bili oni novi Ratovi zvijezda: Fantomska prijetnja, mislim 1999., kaj su snimljeni z novom tehnologijom.

Slika je bila mutna, zvuk je bil nemogući, kreštalo je i vrištalo, neje bilo dobro. Prek tridesti let stara aparatura je više ne dorasla poslu. I tak se kino vgasilo.

Pojavil se je Cinestar po okolnim mestima, pak onda 3D, 4D, 18 i pol D, IMAX, klimaks, i se digitalno z velikom reklamom, samo kaj bi se prodalo vagon cipekov i cisterna kokakole i kištra maskoti i suvenirov. Ne moči reči, zavališ se v one fotelje kak v dnevni sobi, se vidiš, se čuješ, točno ti fali još jen kaj bi ti z nekakvim palminim listom mahal nad glavom. Nesam doduše v ovim letima preveč hodal po tim novim kinima, ali ajde za probu. Kak neznaš praksu, ideš med zadnjima, nema mesta, a jedino v prvem redu je prazno, isto kak i negda.

I tak sam z prvoga reda, do kraja desno, gledal Kralja lavova 3D. Morem vam reči da tak mutnoga filma več dogo nisam gledal, nadmašil je čak i ludbreške Ratove zvijezda. Jer te 3D očale nikak ne ferceraju z prvoga prvoga reda skroz desno. Nikak.

Totalka si zvun fokusa. A da ne govorim da me je vrat bolel, kak da bi na plafonu filma gledal. No

zvuk je i z toga mesta bil ok.

Ali dobro, hakuna matata, kak je rekel of v Kralju lavova, kaj bi se čovek navažal za saki film vu Varaždin, Koprivnicu ili kam god moreš z Centra sveta dojti, če je denes se digitalizerano, ne treba više role kopitati i projektora hladiti.

Tak verujem da bi vezda, dok smo se od kina mi Ludbrežanci dost počinuli, sima filmofilima i filmskim romantičarima bilo čistam zgodno zavaliti se v lepu mefku foteljicu i lepo si na miru z dobrim zvukom pogledati kakvoga dobroga filma v Centru sveta. Ne zato kaj ga ne bi mogli gledati na televiziji, ili na kompjuteru, ne. Kino je nekaj sasma drugo za doživljaj. Morti si budu dečki pak tu nalazili puce i obrnuto, morti budu se pak ropčeki nosili i cipeki pometali z poda. Bilo bi to lepo, dobro i korisno.

A kaj se nas tiče, koji smo v osamdesetima gledali se prve dele denešnjih svetskih uspešnici, nas nebu teško v kino natirati, pak mi smo tu negda bili kak doma. Našel sam inače jenu statistiku za ludbreško kino. V prvih deset let kina je prikazano 1.506 filmi, a se skupa 6.239 filmskih predstavi (kajti je bilo četiri dana v tjednu, po dve predstave), a predstave je odgledalo 1.023.658 ljudi. To zide v prosjeku 165 ljudi po predstavi, prek 300 po danu, prek 1200 na tjeden, ili 679 po filmu. Si morete to zamisliti? Eto, tak se hoda v kino! A ja sam z mojom škvadrom tek potlam tih milijon počel v kino hodati pucu iskat i kulturno se uzdizat. Šteta kaj i za to naše vreme nemam statistiku.

Kak smo v ovi drugi situaciji of čas na Omikronu, još malo pak bumo došli i do Omege, onda bu valjda ovi sakodnevni nevoli kraj, kak i grčki abecedi. Još nam treba malo strplenja pak bomo i to kino dočekali s veseljem, dobrom voljom i bez rezervnoga vanjkušeca za pozadinu. Nakon svega, sutra je novi dan, hakuna matata, make my day, I’ll be back.

Novi broj Ludbreških novina izlazi 23. prosinca