Ludbreške novine broj 178

LIST GRADA LUDBREGA

BESPLATNI PRIMJERAK

BROJ 178 / GODINA XVII.

THEODORA BASCH KLAYMAN nova je počasna građanka Grada Ludbrega

28. VELJAČE 2022.

PROMICANJE TURIZMA

Osnovana Turistička zajednica područja Centar svijeta

'Ujedinjujemo sve turističke potencijale i krećemo u zajedničko stvaranje novih str. 2. turističkih sadržaja'

ŠTO JE NAMA MATERINSKI JEZIK?

str. 12. - 13.

Zahvaljujući njoj, Ludbreg pripada među najistraženija str. 12. - 13. naselja u Hrvatskoj koja su pogođena holokaustom

Tribina na kojoj se raspravljalo o važnosti kajkavskog jezika. str. 21.

JE GOTOVO?!

Ovaj gastro projekt dobiva svoj nastavak u obliku video recepata.

MARIJA I HASAN MURIĆ 'Ideja je da kroz video recepte, ljubiteljima kuhanja prezentiramo kako se to str. 18. kuha na našem području.'

SANDRA BESEK

Uz obitelj proslavili 50. godišnjicu braka

Trostruka prvakinja str. 23.

Hrvatske

str. str.8.-9.

10.

2

AK T UALNO

28. veljače 2022.

Osnovana Turistička zajednica područja Centar

svijeta, obuhvaća šest područja lokalne samouprave

Osim područja postojeće Turističke zajednice Grada Ludbrega, obuhvaća i područja okolnih općina Jalžabet, Veliki Bukovec, Mali Bukovec, Sveti Đurđ i Martijanec.

U

ponedjeljak, 14. veljače, osnovana je Turistička zajednica područja Centar svijeta koja, osim područja postojeće Turističke zajednice Grada Ludbrega, obuhvaća i područja okolnih općina Jalžabet, Veliki Bukovec, Mali Bukovec, Sveti Đurđ i Martijanec.

Organizacija je to koja djeluje po načelu destinacijskog menadžmenta, a osnovana je radi promicanja i razvoja turizma Republike Hrvatske i gospodarskih interesa pravnih i fizičkih osoba koje pružaju ugostiteljske usluge i usluge u turizmu ili obavljaju drugu djelatnost neposredno povezanu s turizmom na način da upravljaju destinacijom. Prema riječima ludbreškog gradonačelnika Dubravka Bilića, ovo ujedinjavanje jasna je poruka

da se od turizma na ovom prostoru želi više.

– Ovo je važan događaj ne samo za nas, Grad Ludbreg, već za sve članove.

Vjerujemo kako je ovo jedna logična ideja kojom ujedinjujemo sve turističke potencijale područja i krećemo u zajedničko stvaranje novih turističkih sadržaja, a samim time i ponude. Svaki dio ima svojih pojedinačnih atributa koji će zajedno kreirati jednu širu turističku priču – rekao je gradonačelnik Bilić.

Ideja o zajedničkom djelovanju rodila se krajem prošle godine, vođena dobrim primjerima iz Imotskog i Primorsko-goranske županije.

-Gledajući njihovo djelovanje i mi ovdje na kontinentu odlučili smo krenuti u

taj pothvat. Ono što je velika prednost je veliki entuzijazam svih dionika što potvrđuje da smo u ovo ušli punim srcem – kazao je gradonačelnik Bilić te dodao kako će ih osim turizma povezati i drugi projekti poput integriranog prijevoza te prijava za ITU mehanizam.

Zadovoljstvo novoosnovanom turističkom zajednicom istaknuo je i Miran Bojanić Morandini, direktor Turističke zajednice Varaždinske županije.

– Posebno veseli da ste vi inicijatori ovog ujedinjavanja, a da ono nije nametnuto. Kada smo na ministarstvu branili ovaj prijedlog o udruživanju, on je jednoglasno prihvaćen jer nije to samo do dvoraca i vinograda već do cjelokupne zajedničke gastronomije i povijesti koja

vas čini cjelinom. Vi ste naša poveznica s Koprivničko-križevačkom županijom, Međimurjem pa tako i Mađarskom.

Zbog svega toga vjerujem kako je ovaj projekt osuđen na uspjeh – poručio je Miran Bojanić Morandini. Članovi zajednice također priželjkuju uspjeh.

– Vjerujemo kako ćemo kroz iskazano zajedništvo uspjeti ostvariti puni potencijal. Svaka od ovih jedinica lokalne samouprave ima svojih vrijednosti i ovo nam je prilika da ih uspijemo predstaviti javnosti i privući posjetitelje – rekao je Darko Marković, načelnik Općine Mali Bukovec.

Ludbreški poljoprivrednici i ove će godine koristiti Agrivi softver Nakladnik: CZKI “D. N.“ Ludbreg Glavna urednica: Iva Havaić Grafički urednici: Matea Maltarić, Miroslav Vađunec Redakcija: Branko Dijanošić, Iva Havaić, Matea Maltarić, Dražen Vađunec, Neven Jerbić, Željka Namesnik, Ivana Dežić Kontakt: Centar za kulturu i informiranje Ludbreg, Trg Sv. Trojstva 19 Telefon: 042 / 306 130 Fax: 042 / 306 068 ludbreske-novine@czkidn.hr iva.havaic@ludbreg.hr Tisak: Tiskara Zagreb

Poticanje korištenja digitalnih poljoprivrednih rješenja sve je potrebnije. Time se vode i u Poljoprivrednoj zadruzi 'Ludbreški kraj' čiji su članovi uvidjeli kako koristi od digitalnih rješenja imaju svi, i kupci i proizvođači.

-Prošle godine naša poljoprivredna zadruga u suradnji je s Gradom Ludbregom omogućila zainteresiranim poljoprivrednicima da moderniziraju svoje poljoprivredno gospodarstvo koristeći Agrivi softver. Naravno da je bilo u početku teško ljudima objasniti da je to nešto što oni na svom gospodarstvu trebaju i s čime će se puno jednostavnije i lakše baviti poljoprivredom u budućnosti. Uostalom, na natječaji-

ma iz ruralnog razvoja za koje su prijave uprave završile poticala se upravo digitalizacija i ukoliko ste se odlučili na korištenje iste u svojem projektu dobivali ste dodatne bodove – rekao je Saša Lenček, predsjednik zadruge.

Upravo iz tog razloga poljoprivrednici su i ove godine odlučili unaprijediti svoje poljoprivredno gospodarstvo koristeći Agrivi softver. Hrvatska poljoprivreda trenutno je digitalizirana oko pet posto, prosjek na razini EU-a iznosi između 15 i 20 % dok je u SAD-u taj udio iznad 30 %.

– Lijepo je znati da i naši poljoprivrednici pridonose ovom skromnom ali ipak postotku – zaključuje Marijan Makar, upravitelj zadruge.

AK T UALNO

28. veljače 2022.

3

Rotary klub Ludbreg i ove će godine nagraditi redovne izvrsne učenike i studente Upravni odbor Fonda za nagrađivanje izvrsnosti Rotary kluba Ludbreg radi nagrađivanja najboljih srednjoškolaca i studenata s područja Grada Ludbrega i Općina Mali Bukovec, Martijanec, Sveti Đurđ i Veliki Bukovec, na temelju odredbi članka 5.

Pravilnika o ustrojavanju i djelovanju Fonda za nagrađivanje izvrsnosti Rotary kluba Ludbreg, raspisuje

NAT JEČAJ za dodjelu „Godišnje nagrade za izvrsnost Rotary kluba Ludbreg za 2022. godinu“.

Natječaj se raspisuje za školsku i akademsku 2020/2021. godinu“ u obliku novčanih nagrada za slijedeće kategorije: 1. dvije nagrade za najbolje učenike srednje škole - gimnazije i umjetničke srednje

škole u iznosu od po 1.000,00 kuna, 2. dvije nagrade za najbolje učenike srednjih strukovnih škola sa četverogodišnjim trajanjem u iznosu od po 1.000,00 kuna, 3. dvije nagrade za najbolje učenike srednjih strukovnih škola sa trogodišnjim trajanjem kojima se stječe SSS u iznosu od po 1.000,00 kuna, 4. šest nagrada za najbolje redovne studente preddiplomskog, diplomskog, stručnog odnosno integriranog studija u iznosu od po 1.500,00 kuna, 5. jedna nagrada za poslijediplomski studij (specijalistički, doktorski) u iznosu od 2.000,00 kuna.

Pravo natjecanja za nagrade imaju učenici srednjih škola i redovni studenti preddiplomskog, diplomskog, stručnog odnosno integriranog studija te kandidati poslijediplomskog studija (specijalistički, doktorski) za prošlu školsku odnosno akademsku godinu

s prebivalištem na području grada Ludbrega i Općina Mali Bukovec, Martijanec, Sveti Đurđ i Veliki Bukovec, koji imaju trajno mjesto boravišta u gradu Ludbregu ili navedenim općinama duže od dvije godine, ili koji su tu rođeni i živjeli duže od 10 godina, a pohađaju bilo koji studij u Hrvatskoj ili svijetu.

Natječaj je otvoren od dana objave do 25. ožujka 2022. godine do 19:00 sati. Prijave koje ne stignu do tog roka na adresu Rotary kluba, neće se razmatrati.

U prijavi na natječaj treba navesti točnu adresu, broj telefona, e-mail i OIB kandidata.

Kandidati trebaju uz prijavu na natječaj dostaviti prijepis ocjena i druge dokumente na temelju kojih će biti vrednovani. Ocjene se odnose za završeni razred odnosno godinu fakulteta prošle 2020/2021. školske / akademske godine koju je kandidat završio.

Popis dokumentacije za kandidate – učenike srednjih škola: a) preslika ocjena završenog razreda srednje škole u školskoj godini 2020/2021. b) uspjesi u dodatnim aktivnostima (natjecanje u znanju, javni nastupi, izložbe i dr.) c) životopis.

Popis dokumentacije za kandidate – studente: a) preslika ocjena iz završene godine studija za akademsku godinu 2020/2021. b) dodatne aktivnosti i uspjesi (službena natjecanja, objavljeni radovi, izložbe, javni nastupi i dr.) c) starost kandidata d) životopis e) dekanova nagrada f) rektorova nagrada.

Popis dokumentacije za kandidate – studente poslijediplomskog studija (specijalistički, doktorski): a) starost kandidata do 28 godina – dokaz o starosti – pre-

slika osobne iskaznice b) preslika ocjena poslijediplomskog studija c) popis objavljenih znanstvenih i stručnih radova (kategorija a1, a2, a3) d) dekanova nagrada e) rektorova nagrada f) životopis.

Kandidati će biti pismeno na email izvješteni o rezultatima natječaja u roku od 7 dana od dana zaključenja natječaja.

Svaka osoba za vrijeme školovanja može dobiti samo jedanput nagradu u istoj kategoriji.

Odluka o dodjeli nagrada bit će javno obznanjena prigodom svečanog uručivanja nagrada.

Prijave se podnose u zatvorenoj kuverti na adresu: Rotary klub Ludbreg, Fond za nagrađivanje izvrsnosti, Trg Svetog Trojstva 27, 42230 Ludbreg.

Sve ostale obavijesti se mogu dobiti na mob. 091/191-1993 ili 091/560-8097.

Rotary klub Ludbreg

Uskoro radovi na zamjeni električne instalacije u Osnovnoj školi Ludbreg U starom dijelu zgrade Osnovne škole Ludbreg koja je građena 60-tih godina prošlog stoljeća, zbog dotrajalosti elektrotehničkih instalacija uskoro će započeti njihova zamjena čime će se osigurati sigurniji boravak učenika i zaposlenika u tom objektu.

Nove elektrotehničke i komunikacijske instalacije bit će postavljene na gotovo 2600 kvadratnih metara školskog prostora, a novčana vrijednost projekta na bazi projektiranih cijena i vrijednosti stručnog nadzora nad izvođenjem radova iznosi 1,5 milijuna kuna.

Novac će osigurati Varaždinska županija po ugovore-

nim cijenama nakon provedenog postupka javne nabave u ovoj proračunskoj godini, a temeljem posebnog akta župana.

Osnovnu školu Ludbreg pohađa 759 učenika razvrstanih u 38 razrednih odjela.

U njoj je zaposleno 120 djelatnika, a nastava se održava u jednoj smjeni. Zeleno svjetlo ovoj investiciji dali su i županijski vijećnici. - Rekonstrukcija će obuhvatiti 2.600 kvadrata školskog prostora, a time će se osigurati ispravnost instalacija radi sigurnosti učenika i zaposlenika te imovine.

Procijenjena vrijednost ulaganja je 1,5 milijuna kuna – izvijestio je župan Stričak.

4

PROJEK T

28. veljače 2022.

GRAD LUDBREG PROVEO PROJEKT ZAŽELI 'Po projektu smo imali uključenih preko 155 osoba' Grad Ludbreg u suradnji s partnerima Hrvatskim zavodom za zapošljavanje, Regionalnim uredom Varaždin, Centrom za socijalnu skrb Ludbreg te općinama Martijanec, Sveti Đurđ, Mali Bukovec i Veliki Bukovec od rujna prošle godine provodio je projekt Zaželi Ludbreg.

Vrijednost projekta je 1.815.150,00 kuna, a postotak sufinanciranja iznosi 100 posto.

- Ovo je jedan segment koji je i Europa prepoznala kao vrlo važan. Činjenica jest da smo se nakon popisa stanovništa osvijestili koliko nas je manje u Hrvatskoj, ali nije to samo naš problem. S istom stvarnošću susreću se i druge zemlje poput Njemačke i Francuske i brojni drugi. Europa posljednjih desetak godina uočava taj problem i čak se razvio jedan poseban ekonomski termin – srebrna ekonomija.

Mnogi ljudi koji su odradili radni vijek, otišli u zasluženu

mirovinu, oni još uvijek posjeduju puno znanja, neki od njih čak i ekspertna znanja koja su vrlo važna i vrlo rijetka, ali su zbog zakona maknuti iz svijeta rada. Zadnjih godina išlo se u izmjenu zakona na način da umirovljenici mogu raditi četiri sata bez da si naruše status umirovljenika. Nekako smo posljednjih godina zaboravili na prenošenje znanja, nekako smo navikli koristiti samo ona znanja koja smo stekli u školi ili na raznim tečajevima i sada je vidljivo da taj dio nedostaje – kaže gradonačelnik Bilić.

Dodaje kako je po projektu bilo zaposleno 20 žena koje spadaju u teško zapošljivu skupinu i brinu za starije i nemoćne osobe s područja cijele bivše regije Ludbreg.

-Po projektu smo imali uključenih preko 155 osoba, iako smo na početku planirali da ćemo uključiti 120 osoba.

Razlog zašto imamo veći broj

korisnika od planiranog jest teška situacija uzrokovana covid krizom. U tim uvjetima sve više starijih osoba treba pomoć, barem u vidu nabavke namirnica ili lijekova, jer je sad bitno da se starije osobe što više zaštite jer spadaju u najugroženije skupine – rekao je gradonačelnik Dubravko Bilić.

Ciljane skupine bile su nezaposlene žene neovisno o dobi, a koje dolaze iz ranjivih skupina (žrtve nasilja, dugotrajno nezaposlene, bivše ovisnice, žene s invaliditetom) i nemoćne starije osobe s područja regije Ludbreg, a sam projekt trajao je 17 mjeseci.

-Dodatno osposobljavanje žena je dobar korak, jer ćemo preko te aktivnosti riješiti središnji problem na kojem se projekt temelji. On se odnosi na potrebu smanjenja visoke stope nezaposlenosti žena s maksimalno završenom srednjom, KV i NKV zanimanjima kojima je

smanjen radni potencijal, koje imaju nisku stopu obrazovanja i koje teško dolaze do zaposlenja zbog nedovoljno vještina i kompetencija. I njima je potrebna pomoć za uključivanje na tržište rada, a to će se upravo ovim projektom napraviti – rekao je gradonačelnik. Žene su odabrale edukacije iz računovodstva, a neke od njih žele postati samostalne i baviti se cvjećarstvom, prirodnim i ljekovitim biljem, kozmetikom, dok su se neke dodatno usavršile u poslu kojeg obavljaju.

– Planiramo dalje nastaviti istim tempom, pružati uslugu pomoći u kući, brinuti se za naše najstarije građane. Potrudit ćemo se nadograditi ovu cijelu priču. To ćemo napraviti na način da ćemo svi uključeni zajedno razviti individualizirane programe rada sa starijim osobama nakon obrade prikupljenih podataka od projektnog tima, zaposlenih žena

i osoba starije životne dobi.

Programi će ostati na raspolaganju uključenim partnerima, koji će ih moći koristiti te ih nadograđivati sukladno uočenim potrebama na svojem geografskom području. Programi će također biti dostupni široj javnosti i svim dionicima iz predmetnog područja – kazao je gradonačelnik Bilić.

Također Grad Ludbreg planira s partnerima nastaviti dobru suradnju koja je uspostavljena po različitim programima i projektima, a i zajedno su s uključenim Općinama provodili prvi projekt u okvirima programa Zaželi na našem području. Već sad članovi projektnog tima u Ludbregu razvijaju nove projekte za prijavu iz predmetnog područja natječaja – pomoć u lokalnoj zajednici ranjivim skupinama, poticanje samozapošljavanja ugroženih društvenih skupina i podizanje kvalitete života.

DOZNA JEMO

28. veljače 2022.

TRSEK LUDBREG ODRŽAO 29.

MEĐUNARODNU IZLOŽBU MLADIH VINA 'VINCEKOVO'

5

Šampioni 29. međunarodne izložbe mladih vina „Vincekovo 2022.“ su miješano bijelo vino Ivana Blažotinca u kategoriji bijelih vina te cabernet sauvignon Ker-Vina u vlasništvu Tomislava Glavića u kategoriji crnih vina.

Među gotovo 500 uzoraka, najvišim priznanjem „Zlatni trsek“ okitilo se 98 vina, a najuspješniji su bili Vinarija Kopjar s osvojenih pet zlata, Vina de Mar i Dražen Banjkovec s po četiri zlata te OPG Zvonimir Vlatković, Dalibor Jagić, obitelj Horvat i Robert Ostriž s po tri zlata. Najbolje ocijenjeno vino člana udruge „Trsek“ je pak muškat ottonel Marija Funteka.

Najveću izložbu mladih vina u Hrvatskoj organizirala je Udruga vinograda „Trsek“ Ludbreg, dok su pokrovitelji Varaždinska županija i Grad Ludbreg. Svečano otvorenje na kojem su proglašeni šampioni i dodijeljena priznanja održano je posljednjeg petka u siječnju u hotelu Crnković u Ludbregu u smanjenom obimu zbog epidemioloških mjera. Uz domaćina, predsjednika „Trseka“ Krešimira Horvata, na otvorenju su bili župan Anđelko Stričak i njegova zamjenica Silvija Zagorec, gradonačelnik Ludbrega

Dubravko Bilić, predsjednik Gradskog vijeća Ludbrega Darko Jagić, načelnici susjednih općina Martijanec i Svetog Đurđa Branimir Nađ i Josip Jany, kao i predsjednica Ocjenjivačke komisije dr. sc. Ivana Puhelek.

– Čestitam svim vinarima, a posebno šampionima i osvajačima zlatnih medalja. Kvaliteta vina je iz godine u godinu sve bolja, što potvrđuje veći udio osvojenih zlatnih medalja. Ove godine je 20 posto od prijavljenih uzoraka osvojilo najviše priznanje „Zlatni trsek“. Zbog toga smo doista ponosni. Mogu najaviti da će i ove godine Županija angažirati hrvatskog sommelijerskog prvaka i Decanter suca Sinišu Lasana koji će obići prijavljene vinarije i preporučiti vina za ovogodišnju izložbu Decanter u Londonu. Zahvaljujem svima koji svojim zalaganjem doprinose prepoznatljivosti vina proizvedenog u našem kraju, a poseb-

no zahvaljujem udruzi Trsek, ma od velike je važnosti, prošle koja je jedna od rijetkih u Hrsmo godine u popis manifestavatskoj koja se može pohvaliti cija dodali i Wine&walk, spojili ovako dugom tradicijom konsmo šetnju po ludbreškim bretinuiranog održavanja izložbe gima i kušanje vina. Ove go– istaknuo je župan Anđelko dine manifestaciju planiramo Stričak, koji je otvorio izložbu održati dvaput, krenut ćemo i šampionima uručio naveć na proljeće te ponovo grade. na jesen. Kroz sve to Čestitke je organiNa ovogodišnju promoviramo ludzatorima uputio i gra- izložbu su pristigla breško vinogradardonačelnik Bilić.

474 uzorka vina iz stvo jer vjerujemo – Ova je manife- Hrvatske, Slovenije i i da taj naš peti elestacija važna za razvoj Mađarske. ment može privući Grada te za razvoj viposjetitelje – rekao je narstva i vinogradarstva. gradonačelnik DubravIza nas je gotovo 30 godina ko Bilić. učenja napredovanja i rasta, a Na izložbu su pristigla 474 vjerujem da će iz godine u godiuzorka vina iz Hrvatske, Slovenu biti još bolje. Čestitam svim nije i Mađarske. – Zadovoljni dobitnicima priznanja. Čestismo s obzirom da prošle godine tam i udruzi na ustrajnosti, ali zbog pandemije nismo mogli i hrabrosti da u ovakvim vreodržati izložbu. Najzastupljemenima odolijevaju izazovima nije sorte bile su graševina sa i nastavljaju tradiciju održava105 uzoraka, mješavina bijelih nja ove vrijedne manifestacije sorata sa 100 i rajnski rizling s koja okuplja vinare ne samo iz 51 uzorkom. Ukupno je 98 vina Hrvatske već i izvan nje. Gradu dobilo 82 i više bodova te im su Ludbregu razvoj vinskog turizim dodijeljena priznanja “Zlatni

trsek”. “Srebrni trsek” dobilo je 255 vina, “Brončani trsek” 77, dok je priznanja dobilo osam vina. Vjerujem da će sljedeće godine biti još više uzoraka i medalja. Zahvaljujem i čestitam svima koji su poslali svoja vina na ocjenjivanje – rekao je predsjednik „Trseka“ Horvat.

Predsjednica Ocjenjivačke komisije dr. sc. Ivana Puhelek napomenula je da je kvaliteta vina iz godine u godinu sve bolja.

– Jako je puno zlatnih i srebrnih medalja, a to su sve redom jako dobra vina. Drago mi je što je šampionsku titulu osvojilo suho vino, karakteristično upravo za ovaj kraj. To je ujedno bila poruka i preporuka samih ocjenjivača da težimo proizvodnji takvih laganih i suhih vina s umjerenim, neopterećujućim koncentracijama alkohola naglašene kiselosti i sortne prepoznatljivosti. Treba težiti takvim vinima jer su najtraženija na tržištu – istaknula je dr. sc. Puhelek.

ODRŽANA VATROGASNA VJEŽBA KOD STAROG MLINA

Dobrovoljna vatrogasna društva s područja Grada Ludbrega ujedinjuju snage i znanja.

Jedan od najvažnijih ciljeva ludbreških vatrogasaca je širenje znanja stvarajući jednakost vatrogasaca na području Vatrogasne zajednice Grada Ludbrega.

Tako se među mnogobrojnim aktivnostima našeg dobrovoljnog vatrogasnog društva već drugu godinu zaredom našao projekt interventnog uvježbavanja jedinica Vatrogasne zajednice Grada Ludbrega kako bi se izgradila jača operativna jezgra odnosno interventni tim.

– S projektom interventne jedinica VZG-a Ludbreg nastavili smo kroz drugo interventno uvježbavanje koje se odvijalo to-

kom nedjeljnog prijepodneva na lokaciji starog mlina u Ludbregu.

Ciklus je to od ukupno 18 takvih uvježbavanja tokom godine koja će neminovno povećati operativnu aktivnost, a samim time i sigurnost na području našeg Grada. – ističe Jurica Havaić iz DVD-a Ludbreg.

Uvježbavanje koje je održano 20. veljače temeljilo se na više različitih scenarija koji su potaknuli odabir i primjenu nekoliko taktičkih nastupa, a koji se odnose na unutarnju navalu, štićenje okolnih objekata, taktičku primjenu pjene, brzo izvlačenje unesrećene osobe te relejnu dobavu vode. Po-

seban naglasak stavljen je na primjenu i način komuniciranja putem radiostanica, jasan prijenos informacija i hijerarhijsko djelovanje. Uvježbavanju je pristupilo 20-ak operativaca iz DVD-ova koju su sastavni dio naše VZG Ludbreg s četiri vozila te potrebnom tehnikom.

– Dosadašnja i predstojeća uvježbavanja uvertira su velikoj zajedničkoj vježbe Stožera civilne zaštite grada Ludbrega koja će se održati 29. travnja. 2022. godine, a u kojoj ćemo sudjelovati kao glavna operativna snaga našeg područja. – poručuju vatrogasci DVD-a Ludbreg.

6

PROJEK T

28. veljače 2022.

Održana završna konferencija projekta Stoje slijeva nadesno: Lara Samošćanec (načelnica Općine Đelekovec), Zdravko Brljek (načelnik Općine Novigrad Podravski), Božica Trnski (načelnica Općine Hlebine), Kristian Pirc i Lucija Dugalija (Razvojna udruga Ludbreg)

Dana 21. siječnja 2022. godine u prostorijama Centra za kulturu i informiranje 'Dragutin Novak' u Ludbregu održana je završna konferencija projekta 'Zaželi u Ludbregu' od strane Razvojne udruge Ludbreg (RUL).

Time je obilježena uspješna provedba te su javnosti prezentirani rezultati projekta koji je trajao ukupno 18 mjeseci. U periodu od 12 mjeseci zaposlenice Razvojne udruge Ludbreg, gerontodomaćice, pružale su uslugu pomoći u kući za više od 160 krajnjih korisnika, osoba starije životne dobi i osoba s invaliditetom. Projekt se provodio na području 6 jedinica lokalne samouprave – Grada Ludbrega te općina Sveti Đurđ, Mali Bukovec, Novigrad Podravski, Hlebine i Đelekovec.

Pružanje usluge pomoći u kući odnosilo se na društvenu, socijalnu i osobnu brigu o krajnjim korisnicima u njihovim domovima. Korisnicima su pružene sljedeće usluge: • pomoć pri ostvarivanju socijalnih kontakata kroz razgovor i druženje • pomoć u obavljanju svakodnevnih kućanskih poslova (održavanje čistoće, priprema obroka i sl.)

• pomoć pri fizičkim aktivnostima (odlazak u šetnju i sl.)

• pomoć u održavanju osobne higijene i higijene odjeće • pomoć i posredovanje u ostvarivanju različitih prava (dostava namirnica, plaćanje računa, dostava lijekova, pomagala i sl.)

• podjela paketa kućanskih i higijenskih potrepština • prema potrebi i drugi poslovi u skladu s prirodom radnog mjesta U sklopu ovog projekta zaposleno je ukupno 26 žena,

isplaćena je 281 mjesečna plaća, ostvareno je više od 47 000 sati rada te je podijeljeno 1690 paketa kućanskih i higijenskih potrepština za naše krajnje korisnike. Ukupna vrijednost projekta iznosi 2.321.649,48 HRK, a bespovratna sredstva osigurana su iz Državnog proračuna Republike Hrvatske (15%) i Europskog socijalnog fonda (85%).

Djelatnice RUL-a koje su bile zaposlene u sklopu projekta također su položile završni ispit za poslove gerontodomaćice, čime su uspješno završile program cjeloživotnog obrazovanja, tj. osposobljavanje. Time su stekle uvjerenje o osposobljavanju koje je verificirano od strane Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, a koje se upisuje u radnu knjižicu. Na taj način ulagali smo u znanja i kompetencije naših djelatnica, no ujedno smo im omogućili da budu konkurentnije na tržištu rada te da imaju veću šansu za daljnje zapošljavanje i nakon završetka razdoblja provedbe projektnih aktivnosti.

Projekt 'Zaželi u Ludbregu' imao je izuzetno pozitivan utjecaj u zajednici te je prepoznat kao projekt koji nedvojbeno pridonosi povećanju kvalitete života osoba starije životne dobi i osoba s invaliditetom, no isto tako i kao projekt koji pruža ekonomsku i egzistencijalnu stabilnost za zaposlene žene iz ciljane skupine. Provedba ovog projekta bila je izuzetno pozitivno i nezaboravno iskustvo za sve članove i zaposlenike Razvojne udruge Ludbreg te se nadamo skorom nastavku projekta na dobrobit svih članova naše zajednice. O možebitnom nastavku projekta javnost ćemo pravodobno informirati putem Ludbreških novina, Radio Ludbrega te objavama na našim mrežnim stranicama i društvenim mrežama.

Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda.

Sadržaj publikacije isključiva je odgovornost Razvojne udruge Ludbreg. Više informacija o projektu nalazi se na mrežnim stranicama www.zazeli.rul.com.hr.

Djelatnica Ruža s korisnikom

Djelatnica Nadica s korisnikom

Djelatnica Ruža s korisnicom

Djelatnica Božena s korisnicom

Djelatnica Anica s korisnicom

DONOSIMO

28. veljače 2022.

7

Radionica fotografije pri Zajednici tehničke kulture

U

prostorijama Zajednice tehničke kulture grada Ludbrega, započeo je radionica fotografije za učenike osnovnih škola. Desetak polaznika upoznaje se s osnovama fotografije s estetskog i tehničkog aspekta, primjereno njihovoj dobi i opremi koju posjeduju.

Voditelji radionice su Miroslav Vađunec i Aleksandar Horvat.

- Lekcije i praktičan rad glavnom obuhvaćaju osnovne savjete za uspješno kadriranje i izbor i vrstu motiva, najosnovnije tehničke postavke čije razumijevanje pomaže fotografiranju u neidealnim uvjetima, te osnove obrade fotografije radi ispravljanje minornih grešaka ili boljeg efekta ili estetskog doživljaja. Nastojimo da sukladno uzrastu osiguramo čim više praktičnog rada u učionici i na terenu.

Znanja i iskustva prenosimo u najjednostavnijem obliku, jer većina polaznika su 5. i 6. razred. Posjeduju uglavnom mobitele, ali i ti uređaji mogu poslužiti za početno usvajanje osnovnih znanja o fotografiji i zadržavanje interesa za eventualnu kasniju nadogradnju

na fotoaparat. - rekao nam je Miroslav Vađunec, jedan od voditelja radionice.

Do sad su održane tri od deset radionica koliko je predviđeno, a kao krajnji rezultat bit će mala izložba radova svih polaznika koja će biti predstavljena javnosti u po završetku radionice u travnju.

- Obavljene su i sve administrativne pripreme za osnivanje Fotokluba Ludbreg, no radionicu smo započeli ranije kako ne bismo gubili vrijeme.

Radionica ili tečaj fotografije za učenike osnovnih i srednjih škola bit će tek jedna od aktivnosti budućeg Fotokluba koji će kao samostalna udruga djelovati uz ostale tehničke udruge udružene u Zajednicu tehničke kulture, koja je i nekad imala fotografe kao sekciju. Plan rada je također spreman i nadamo se da ćemo po osnivanju privući zainteresirane mlade i odrasle na učlanjenje u Fotoklub čime ćemo ponuditi građanima još jedan novi sadržaj za kreativno izražavanje i korištenje slobodnog vremena, te kroz javne aktivnosti dati doprinos zajednici..

- rekao je Aleksandar Horvat.

Zajednica tehničke kulture krenula ambiciozno u 2022.

Tijekom čitavog siječnja vrijedna ekipa Zajednice tehničke kulture pomagala je u pripremama učenika za natjecanje mladih tehničara. Siječanj je bilo vrijeme pogoršane epidemiološke situacije i učenici i mentori puno su vremena izgubili u izolacijama, ali ipak su zadnja tri dana svi bili zdravi i uspjeli održati čak i probno natjecanje. -U četvrtak 3. veljače provedeno je 64. Natjecanje mladih tehničara RH u organizaciji Ministarstva znanosti i obrazovanja, Agencije za odgoj i obrazovanje, te Hrvatske zajednica tehničke kulture. Natjecanju je pristupilo ukupno 20 učenica i učenika OŠ Ludbreg od čega 11 polaznika cjelogodišnjih radionica tehničkih aktivnosti koje provodi ZTK Ludbreg. Natjecatelji su bili podijeljeni u četiri kategorije: Robotika, Elektronika, Automatika i Radiokomunikacije.

Nakon slanja bodova na Županiju, od naših 11 polaznika čak 9 je prošlo na Županijsko natjecanje koje će se održati 4. ožujka u Varaždinu. I dalje se punom parom radi s učenicima i pripremaju se teži zadaci. Velika želja i cilj nam je da barem troje djece ide na državno natjecanje – kaže u ZTK Ludbreg.

Natjecanje u tehničkoj kulturi se sastoji od tri dijela koji se posebno boduju. To su: teorija, tehničko crtanje i praktični rad.

-To sve nije jednostavno odraditi kvalitetno i treba puno pripreme. Priprema je posebno važna za praktični rad gdje ne

samo da se boduje je li rad napravljen prema uputama nego taj rad učenik/ca mora i usmeno objasniti, a iza sebe nakon rada mora ostaviti uredno i pospremljeno radno mjesto. Sve su to osobine tehničara koje je nužno njegovati i razvijati kod djece jer će im jako dobro doći kad počnu raditi na svojim radnim mjestima – objašnjavaju u Zajednici. Već u prvom tjednu nakon Nove godine, odrađen je niz radionica programiranja, 3D printanja i tehničkog crtanja. Odaziv je bio izvrstan i to je članove motiviralo da smišljaju još bolje radionice za zimske praznike u veljači. U tjednu zimskih praznika 21.- 25. veljače održane su radionice: 3D printanja, modelarstva i elektronike. -Napravljen je mali zaokret time da se uvela elektronika kao radionica za početnike, te modelarstvo. Područje tehničke kulture je jako široko, ali cilj Zajednice je ostati centar elektronike i s njom povezanih znanosti jer naše šire područje obiluje industrijom koja uvijek traži i vrednuje upravo tehničare/ke koji razumiju elektroniku. Osim elektronike važni su nam i programiranje, 3D oblikovanje i tehničko crtanje. Na svemu tome moramo još puno raditi da omogućimo mladima podršku u razvoju – poručuju iz Zajednice. Ako niste uspjeli upisati dijete u Zimske radionice u organizaciji ZTK, novu priliku imate već za Uskršnje praznike. Sve novosti možete pratiti na njihovom webu www. ztkl.hr i Facebook stranici.

8

SA SV IH S T R ANA

28. veljače 2022.

BRAČNI PAR MURIĆ PROSLAVIO ZLATNI PIR Točno prije pedeset godina u Petrinji sudbonosno bračno 'da' iskazali su jedan drugome Marija i Hasan Murić Upravo na dan vjenčanja ovo dvoje veselih i sretnih supružnika odlučilo je obnoviti zavjete u svome novom domu u Globočecu Ludbreškom. Zlatnom piru Murićevih pribivali su članovi njihove uže obitelji, zatim Marijina braća sa suprugama te susjeda Biserka sa svojom kćeri i unukom. Upravo je susjeda Biba 'mladencima' održala zdravicu i poželjela im još puno zajedničkih godina međusobnog poštivanja i razumijevanja. Za dvanaestero uzvanika slavljenici su angažirali i živu muziku, a baš kao i na svadbi rezala se i torta.

-Sreli smo se u Petrinji, tamo vjenčali i na noge digli dva sina Zorana i Igora. Za vrijeme Domovinskog rata bili smo primorani napustiti Petrinju i živjeli smo ovdje u Slokovcu. Po Jako nam je završetku rata vralijepo u ludtili smo se natrag breškom kraju jer u Petrinju gdje smo ručje u Podravisu ljudi uglavnom živjeli sve do 2006. nu bilo je rođenje dobronamjerni i godine, a onda smo našeg unuka Igora vole pomoći. pronašli i kupili rukoji sada već ima ševnu kuću ovdje u 15 godina i kojega Globočecu. Presudni dobeskrajno volimo. Jako gađaj za našu odluku o trajnom nam je lijepo u ludbreškom preseljenju na ludbreško podkraju jer su ljudi uglavnom do-

mirovini ja još uvijek dodatno zarađujem radeći zidarske poslove tu u jednoj ludbreškoj firmi. Ljudi ovdje vole pomoći jedni drugima, a osim toga sin Zoran je bio odličan nogometaš pa ima puno prijatelja koji se međusobno druže i pomažu – rekao je slavljenik Hasan Murić.

Na fešti u obiteljskom domu Murićevih bilo je obilje hrane i pića. Pečeni odojak pripremili su dan ranije jer se mora konzumirati hladan. Janjetinu na ražnju, na dan slavlja, pripremao je Marijin brat Ivan. Drugi brat Josip bio je zadužen za piće kako nitko ne bi ostao žedan.

Jedino nije bilo trećeg brata Đure koji živi u Splitu i koji je obećao da će doći sljedeći put kad se situacija s koronom popravi. A zašto taj 'sljedeći put' ne bi bilo već sljedeće godine?

Piše: Dražen Vađunec bronamjerni i vole pomoći – rekla je slavljenica Marija Murić.

Oboje slavljenika uživaju u svojim zasluženim mirovinama, a svoj zlatni pir proslavili su u svojoj novoj kući.

-Staru kuću koja je bila na ovome mjestu smo srušili do

temelja, a novu smo napravili praktički sami uz pomoć sinova i prijatelja. Prije dvije godine kuću smo dogradili za starijeg sina Igora koji je pomorac na brodu, nije baš često kod kuće i zato se još više posvećujemo unuku Mislavu. Iako sam u

Svadba u Dječjem vrtiću Radost, 'oženilo' se dvoje Leptirića Dječji vrtić Radost može se pohvaliti novopečenim mladim bračnim parom. Naime, u povodu Valentinova kod njih je održana vesela ‘igra svadbe’. ‘Oženilo’ se dvoje malenih Leptirića. Mladi par i njihovi kumovi te ostali gosti imali su pravo malo slavlje koje je bilo popraćeno neizostavnim bacanjem konfeta na novopečene mladence. Nakon vjenčanja mladenci su zaplesali te su im se priključili i ostali svatovi.

Kako i priliči, goste je dočekao i svečano serviran i uređen stol za kojim su se na kraju svi počastili, a spomenimo i kako se na stolu našla i mladenačka torta.

Mladom bračnom paru želimo puno sreće!

Dan zaljubljenih obilježili i učenici ludbreške srednje škole Ove godine taj su datum obilježili prigodnim radionicama pod vodstvom nastavnica Martine Balažinec Šartaj i Ivane Petrinić (praktikum škole), te Ivane Havaić Marković i pedagoginje škole Tajana Jenkač.

Učenici su uz pomoć pedagoginje izradili ljubavno pismo te školski hodnik ukrasili prigodnim ukrasima i učeničkim radovima. Članovi učeničke zadruge ‘Zdenček’ i za ovaj su događaj bili jako vrijedni pa napravili cvjetne aranžmane s ljubavnim motivima. Učenici škole izradili su i umjetne ruže.

28. veljače 2022.

NA JAVL JUJEMO

9

Broj mjesta ograničen je na 100. ULAZNICE (40,00 kuna) možete kupiti u tajništvu Centra za kulturu i informiranje 'D Novak' (Trg svetog Trojstva 19, Ludbreg) radnim danom od 7:30 do 15 sati ili na dan predstave na ulazu u Društveni dom Hrastovsko sat vremena prije početka predstave. O broju slobodnih ulaznica obavještavati ćemo vas putem Facebook stranice Centra za kulturu i informiranje 'D. Novak'.

10

ŽIVOT NO DJELO

28. veljače 2022.

NAGRADA ZA ŽIVOTNO DJELO Poduzetništvo i doprinos lokalnoj zajednici

„

Nisam očekivao Nagradu za životno djelo Grada Ludbrega. Bio sam ugodno iznenađen kad sam čuo. Najveći obol dao sam kroz poduzetništvo, ali svo to znanje i iskustvo danas vraćam kroz rad u lokalnoj zajednici.

ZVONKO MAGIĆ

rođeni je Ludbrežanin gdje je završio osnovnu školu. Srednju školu –smjer elektroničar za digitalnu tehniku završio je u Varaždinu, a elektrotehnički fakultet u Zagrebu. Završio je i više školovanja i seminara na području ljudskih potencijala.

Domaćoj i široj javnosti poznat je kao uspješan poduzetnik, gospodarstvenik, aktivni

član zajednice tehničke kulture i društvenog i političkog života Ludbrega.

Njegova poslovna karijera započela je 1985. godine kada je samostalno otvorio prvi obrt pod nazivom “Elmag-elektronika” koji je vodio do 1989. godine kada postaje suvlasnik tvrtke u Villachu.

1991. godine otvorena je tvrtka “V&M-electronic” d.o.o. za proizvodnju transformatora i induktiviteta koja je u to vrijeme zapošljavala 430 zaposlenika i 300 zaposlenih u kućnoj radinosti. Potom je osnovano još nekoliko tvrtki s različitim djelatnostima, a 2005. godine osnovana je tvrtka Energy Plus d.o.o. čija su pretežita djelatnost obnovljivi izvori energije. Značajna godina u poslovanju je i 2011. kada su pokrenuti projekti i razvoj LED rasvjete, a već iduće godine pokrenuta je i prva serijska industrijska proizvodnja certificirane LED rasvjete. 2017. godine tvrtka postaje najveći proizvođač LED rasvjete u Hrvatskoj te OEM proizvodnja za Njemačku, Finsku i Austriju.

2018. godine izvršena je prijava izuma EU patentnom uredu

za nadzor rasvjete, a već iduće godine patent je potvrđen da bi 2021. godine bile napravljene prve reference po patentu i prvi potpuno digitalizirani nadzor svih rasvjetnih tijela u jednom gradu. Riječ je o Ludbregu koji po tome ulazi u povijest novog, ovaj put svjetski priznatog digitalnog nadzora javne rasvjete.

Prošle godine tvrtka započinje i proizvodnju sustava za hidronaponsku proizvodnju hrane baziranu na najnovijoj tehnologiji LED rasvjete koja omogućava proizvodnju u idealnim uvjetima 365 dana u godini na bilo kojem mjestu. Svih ovih godina kroz sve tvrtke prošlo je preko 1500 zaposlenika, trenutno je zaposleno cca 90 djelatnika, posjeduje 6500 m2 tvorničkih hala te ostvaruje godišnji promet od cca 30M kn.

- Lijepo je kad šećete gradom i vidite brojna lica i znate da ste u jednom trenutku zajedno radili – objašnjava Zvonko Magić.

Veoma je značajan i njegov doprinos razvoju tehničke kulture u našemu Gradu s obzirom da je dugogodišnji ak-

tivan član Zajednice tehničke kulture od najranije mladosti, te dugogodišnji predsjednik.

U radu Zajednice uvijek je nesebično pružao pomoć i savjet mladim, a sada već etabliranim ljudima.

-Tehnička kultura u Ludbregu ima bogatu tradiciju.

Drago mi je što i trenutno svjedočimo cvjetanju Zajednice. Djeca koja su se nekad okupljala unutar Zajednice sada su visokoobrazovani ljudi, a njihova djeca nastavljaju tu tradiciju. Upravo to učenje unutar Zajednice odličan je temelj kako znanja, ali i kasnijeg djelovanja kroz poduzetništvo – kaže Zvonko Magić.

Također značajna su i njegova sponzorstva i donatorske aktivnosti: bio je dugogodišnji glavni sponzor rukometnog kluba “V&M electronic”, sponzor svjetskog prvenstva u radiogoniometriji, davao je različite vrste potpora Radio klubu u opremi kao i financijskim sredstvima te potpore u prijevozu mladih ludbreških takmičara na različita europska i svjetska takmičenja.

Do sada je za svoj rad primio mnoge nagrade i priznanja:

Prvu brončanu kunu HGK 1992. godine, Prvi izbor za “najboljeg mladog menadžera” CROMA 1995. godine, odlikovan je Spomenicom Domovinske zahvalnosti 1998. odlukom Predsjednika RH te Ordenom RED DANICE HRVATSKE S LIKOM BLAŽA LORKOVIĆA, primio je Nagradu Varaždinske županije 1999. godine za ugled i promociju županije u zemlji i svijetu, komorske nagrade te mnoge druge nagrade, diplome i priznanja iz područja struke, sporta i kulture.

-Nisam očekivao Nagradu za životno djelo Grada Ludbrega. Bio sam ugodno iznenađen kad sam čuo. Nagrada je to za dugotrajan rad unutar zajednice. Nije to samo jedan segment već multidisciplinarnost kroz Zajednicu, poduzetništvo, a danas opet nastojim što više znanja prenositi. Najveći obol dao sam kroz poduzetništvo, ali svo to znanje i iskustvo danas vraćam kroz rad u lokalnoj zajednici. Energy plus stabilna je tvrtka, a posebno sam ponosan što je i pravi rasadnik znanja u svom segmentu – zaključuje Zvonko Magić.

28. veljače 2022.

11 SLOBODAN VAĐUNEC U glazbi od ranog djetinjstva PRIZNANJA

'Nisam očekivao ovu nagradu, radim posao kojeg volim i to je vjerojatno najveća nagrada' Skromno nam je to odmah na samom početku razgovora rekao Slobodan Vađunec, dobitnik zahvalnice Grada Ludbrega. Glazba je sastavni dio njegovog života od ranog djetinjstva. Iako ne potječe iz glazbene obitelji, susjedi glazbenici nekako su mu usadili ljubav prema glazbi.

- Ja sam dijete sela, na biciklu sam dolazio u Ludbreg u glazbenu školu – prisjeća se Slobodan.

U osnovnoj glazbenoj školi u Ludbregu 1971. godine započeo je s učenjem sviranja harmonike, potom klavira, a u srednjoj glazbenoj školi u Varaždinu pohađao je dva odjela-glazbeno-teoretski i flautu. Po završetku školovanja zaposlio se u Glazbenoj školi u Križevcima gdje je predavao harmoniku i flautu.

Za vrijeme Domovinskog rata sudjelovao je u organiziranju i nastupanju na kulturno-dobrotvornim priredbama u RH i inozemstvu, najviše u Gradišću u Austriji, a radi prikupljanja humanitarne pomoći.

- Bilo je to sa tadašnjom Linijom 5. U Ludbregu je nekad bilo puno dobrih bendova, nažalost situacija se poprilično promijenilo – kaže Slobodan.

U osnovnoj glazbenoj školi u Ludbregu započeo je s radom 1999. godine te je prvih godina predavao klavir i solfeggio, a u to vrijeme radila su samo dva učitelja te se nisu predavali puhački instrumenti. Radi unapređenja obrazovanja inicira uvođenje učenja flaute i saksofona, a kasni-

je se u školu uvode i drugi puhački instrumenti te se povećava broj učenika, kao i broj učitelja.

Od 2015. godine voditelj je glazbenog odjela u OŠ Ludbreg te predaje flautu i nastavlja s vođenjem puhačkog orkestra učenika. Pripremao je brojne učenike na glazbena natjecanja te se mnogi bivši učenici danas profesionalno bave glazbom.

-Interes djece za bavljenje glazbom ne jenjava i vjerujem kako su u Ludbregu postavljeni sjajni temelji za to. Drago mi je što djeca ostaju dio kulturne scene kroz puhački orkestar, a rado bih da tako nešto vidimo i s tamburaškom sekcijom. Nažalost zbog globalne pandemije kulturni amaterizam najjače je oštećen. Mlade smo i do sad teško zadržavali u njemu, a nemogućnošću održavanja proba i nastupa situacija se dodatno pogoršala. Rado bih vidio naše učenike i u zborovima, drago mi je što se okupljaju u Trinitasu. Nije to samo zbog glazbene, već i zbog druženja i svega lijepoga što iz toga proizlazi – rekao je Slobodan Vađunec.

Sve vrijeme sudjeluje u širenju glazbene kulture i razvijanja kulturno-umjetničkog amaterizma djelovanjem u Puhačkom orkestru Grada Ludbrega. Tijekom neprekidnog rada u Puhačkom orkestru unazad 25 godina surađivao je s brojnim udrugama i kulturnim društvima koja djeluju u Ludbregu, kao i s drugim orkestrima u Hrvatskoj i inozemstvu gdje je orkestar odlazio na gostovanja.

Plakete Grada Ludbrega ove će godine primiti Pajdašice, Pekara 'Centar' i Udruga Narcisa Ženska vokalna skupina Pajdašice djeluje u sastavu KUD-a Anka Ošpuh Ludbreg od 2005. godine. Jezgru čine dugogodišnje članice KUD-a, kao i kasnije pridružene članice. U svom repertoaru njeguju višeglasno pjevanje tradicionalnih i folklornih napjeva u obradama i aranžmanima poznatih hrvatskih skladatelja pod vodstvom glazbene pedagoginje prof. Zdenke Knapić. Od osnivanja do danas ŽVS Pajdašice odradile su preko 200 nastupa u zemlji i inozemstvu, samostalnih ili u sklopu programa KUD-a, redovite su na Županijskoj smotri zborova i malih vokalnih sastava, te su u više od petnaest godina djelovanja redovite predstavnice Varaždinske županije na državnoj smotri, na kojoj su 2019. godine osvojile Srebrnu plaketu. Valja istaknuti i sudjelovanje na festivalu glazbe u Lisinskom, te u međunarodnom glazbenom projektu 'Voices of the world' u Francuskoj.

Svojim višegodišnjim djelovanjem i pjevačkim usavršavanjem ŽVS Pajdašice su postale prepoznatljivo ime na karti kulturnog amaterizma i tradicije višeglasnog pjevanja, a njegovanjem tradicionalnih napjeva uspješno predstavljaju svoje društvo, Grad Ludbreg i Republiku Hrvatsku.

Pekarna Centar kao samostalni obrt u vlasništvu Gjergja Kajzogaja posluje od 12. kolovoza 2006. godine, isprva u unajmljenom prostoru, a od 1. studenoga 2010. godine u novo izgrađenom poslovnom

prostoru na lokaciji Petra Zrinskog 3 u Ludbregu.

U ovom obiteljskom obrtu uz vlasnika, suprugu i djecu zaposleno je još 11 djelatnika, tako da ima ukupno 14 zaposlenika. Vlasnik obrta poznat je mnogim Ludbrežanima, a i onima iz okolice po svojim dobrim djelima i sponzorstvima – nesebično daruje svoje proizvode starijim, nemoćnim i siromašnijim sugrađanima, a sponzorira i dobrovoljna vatrogasna društva, sportske klubove i razne druge udruge koje mu se obrate za neki vid pomoći s područja Grada Ludbrega, okolnih općina te na nivou županije.

Od 2017. godine sudjeluje financijski u oglašavanju u «IV nakladništvo» d.o.o. koje izdaje International police association (IPA)-Hrvatska sekcija. Prikupljenim sredstvima od izdanih edukativnih i informativnih brošura i revija nastoji će pomoći djeci Varaždinske županije u borbi protiv droga, nasilja i sl.

Udruga –Žene u borbi protiv raka dojke - Narcisa osnovana je 12. travnja 2012. na inicijativu nekoliko žena koje su uvidjele da udruge te tematike nema na području Grada Ludbrega i okolice, a bile su svjesne potrebe i situacije te odlučile osnovati udrugu.

Udruga je u ovih 10 godina rada organizirala veliki broj tribina i predavanja te je i drugim aktivnostima pokušala podići ženama svijest o važnosti preventive koja je

uvijek jefitinija od liječenja. Udruga je članica EUROPA DONNA HRVATSKE od samog osnivanja 2012. godine, a od 2019. godine i članica SURDE.Tokom godina obilježava datume koji su važni za udrugu (Dan Narcisa, Dan ružičaste vrpce, Dan zdrave dojke), a time potiče žene da vode brigu o sebi, da budu sebi važne. Redovito (osim sada u vrijeme pandemije) organizira edukativna predavanja; onkologa, psihologa, ginekologa, radiologa te prema potrebi i iz drugih zdravstvenih područja. Također organizira edukativno-kreativne radionice gdje pomaže ženama da nauče nešto novo čime mogu upotpuniti svoje slobodno vrijeme. Organizira fizičku aktivnost «Pokretom do zdravlja» jednom tjedno uz suradnju fizioterapeuta, nordijsko hodanje. Udruga i putem lokalnih i regionalnih medija apelira na žene da se odazovu nacionalnim pozivima na preventivu. Organizira edukativna predavanja u Srednjoj školi Ludbreg, surađuje s udrugama s područja Grada Ludbrega, s udrugama članicama Europa Donna Hrvatska odnosno srodnim udrugama s područja sjeverozapadne Hrvatske. Članice Udruge aktivno se uključuju u organizaciju mnogih događanja, predavanja i sl.

U aktivnosti programa udruge uključeni su i građanke i građani s područja Grada Ludbrega i okolice bilo da su kao članovi uže i šire obitelji direktno uključeni u aktivnosti udruge ili su posjetioci tribina, predavanja i sličnih događanja koje organizira Udruga.

12

POČ A SNA

28. veljače 2022.

THEODORA BASCH KLAYMAN nova je p

Zahvaljujući njoj, Ludbreg pripada među najistraženija naselja u Hrvatskoj koja su pogođena holokaustom.

„ Zahvaljujem Ludbregu što su odlučili da me proglase počasnom građankom, no uopće nisam sigurna

da sam to zaslužila. Ja mislim, a to i često kažem u mojim intervjuima da bi cijeli Ludbreg trebao dobiti počast od Yad Vashema i trebao bi biti smatran počasnim gradom jer kad smo moj brat i ja tamo živjeli za vrijeme rata, svi su znali tko smo mi - pa mi smo bili rabinovi unuci — no nikad nas nitko nije izdao.

Uvijek je ugodno doći u Ludbreg Theodora Basch Klayman nova je počasna građanka Grada Ludbrega. Dora, kako ju pamte Ludbrežani, rođena je 31. siječnja 1938. godine u Zagrebu. Otac Salamon Basch vodio je proizvodnju četki u Zagrebu, a majka Silvija bila je učiteljica, najmlađa kći posljednjeg ludbreškog rabina Leopolda Josipa Deutscha, rođena Ludbrežanka.

Starija tetka Gizela udala se za Ljudevita Vrančića, načelnika Općine Ludbreg-Trg i u Ludbregu je živjela cijela obitelj s majčine strane. U lipnju 1941. godine ustaški režim NDH započeo je s velikim progonom Židova u Zagrebu, a među prvima su bili uhapšeni Theodorini roditelji dok su djeca (Theodora i brat Zdravko) bila u Ludbregu.

Roditelji – Salamon i Silvija uskoro su deportirani u koncentracijske logore, Salamon u Jasenovac, a Silvija u Staru Gradišku gdje i nestala. Od ljeta 1941. godine Theodora i Zdravko živjeli su sa svojom tetom Gizom Vrančić i njenim mužem u Ludbregu, a kako su se progoni Židova nastavili po cijeloj NDH, malu Doricu i Zdravka u Ludbregu su skrivali Ludva Vrančić i njihovi susjedi. Židovska zajednica u Ludbregu u potpunosti je bila uništena, preživjelo je nekoliko djece koja su skrivana i Židovi

koji su se pridružili partizanima.

-Ja sam im zahvalna i vjerujem da se Ljudevit Vrančić, Runjakovi, Kerstnerovi i Žiže trebaju smatrati Pravednicima i njihova imena zauvijek bi treba naznačivati da su spasili ljudski život.

U nevjerojatno teškim danima, oni su bili pošteni, hrabri i bez predrasuda.

Vrijeme rata bilo je teško za mnoge Ludbrežane, a za mene posebno zbog toga jer je postojala mogućnost da ustaše mene i mog brata odvedu u logor. Bila sam dosta mlada za to vrijeme, no dobro se sjećam tog dana kad su uhapsili moju baku i djeda, moju tetku Blanku i njezinu obitelj. Svi smo plakali, iako onda nismo ni znali da se više nikad nećemo vidjeti.

Sjećam se i drugih teških događaja, no mislim da sam o tome već puno pričala, iako na engleskom, u intervjuima za Muzej holokausta u Washingtonu. Naravno poslije rata sve se je promijenilo i ja se rado sjećam mog života u Ludbregu sa stričekom Ludvom, u sedmoljetnoj školi te s prijateljima na Bednji. Uvijek je ugodno doći u Ludbreg kad sam u Hrvatskoj, te se sjećam još dosta ljudi, iako nisam baš s mnogo njih u kontaktu – kaže nam Theodora Basch Klayman.

Poslije rata Theodora i Zdravko ostali su sami sa svojim tetkom Vrančićem koji ih je posvojio te im dao svoje prezime.

Zdravko je obolio od šarlaha i umro

GR AĐANK A

28. veljače 2022.

13

počasna građanka Grada Ludbrega

Theodora Basch Klayman i Milivoj Dretar

Njen dom često posjećuju poznanici iz Hrvatske, a vrata su otvorena za sve prijatelje iz Ludbrega.

1946. godine i pokopan je na gradskom groblju u Ludbregu.

Theodora je ostala u Ludbregu do 1957. godine kada je otišla u školu u Švicarsku. Na putu je upoznala američkog Židova Daniela Klaymana koji ju je oženio i nakon toga je emigrirala u SAD. Danas živi u Washingtonu.

- U Švicarskoj sam provela samo godinu dana te sam tamo studirala francuski jezik.

Ono što je bitno jest činjenica da sam tamo živjela s mojim stricem i njegovom obitelji. To je bio brat mog oca, koji je sa svojom ženom preživio BergenBelsen. Dakle to je bilo prvi put da sam živjela s mojom rodbinom! A onda sam imala sreću da sam upoznala pa se udala za Daniela Klaymana te otišla u Ameriku. Da pričam o mom životu ovdje to bi bilo veoma dugo pismo. Samo da kažem da sam završila fakultet te sam predavala engleski kao strani jezik, na gimnaziji, skoro 30 godina. Otkako sam otišla u penziju radim dobrovoljno u Muzeju holokausta. Imam dvoje djece i tri unuka, te osim toga što mi je muž umro premlad, ja sam zadovoljna sa svojim životom – kaže nam Theodora.

Njen dom često posjećuju poznanici iz Hrvat-

ske, a vrata su otvorena za sve prijatelje iz Ludbrega.

U Washingtonu se Theodora uključila kao dobrovoljac u rad Memorijalnog muzeja Holokausta SAD, jedne od najuglednijih ustanova u svijetu koji brinu o ostavštini žrtava Drugog svjetskog rata. Muzeju je donirala desetine dokumenata i fotografija iz Ludbrega i okolice te snimila nekoliko video-svjedočanstava o svom spašavanju.

Održala je više predavanja za američke učenike i posjetitelje i pritom je uvijek naglašavala svoju pripadnost Hrvatskoj, a o Ludbregu je uvijek govorila pozitivno iako su joj odveli cijelu obitelj. Isticala je hrabrost ljudi koji su joj pomogli za preživi. Zahvaljujući njoj, Ludbreg pripada među najistraženija naselja u Hrvatskoj koja su pogođena holokaustom. Theodora je Ludbreg posjetila više puta. Godine 2021. podnijela je zahtjev Komisiji Yad Vashema u Jeruzalemu u Izraelu da se njeni spasitelji iz Ludbrega proglase Pravednicima među narodima. To je najviše priznanje koje Država Izrael dodjeljuje nežidovima, osobama koje su riskirale svoj život da spase nečiji život. Komisija Yad Vashema priznala je Theodorin zahtjev te svih sedam Lud-

brežana – Ljudevita Vrančića, obitelji Kerstner, Žiža i Runjak proglasila Pravednicima među narodima i njihova će se imena naći uklesana na Zidu časti u Jeruzalemu. Time će Ludbreg postati grad s najviše Pravednika među narodima u Hrvatskoj u odnosu na broj stanovnika.

-Osim toga i jako važno, ja bi rado da se profesor Milivoj Dretar proglasi počasnim građaninom. On je to zaslužio napisavši knjigu “Židovi u ludbreškom kraju” koja je doprinijela da se Ludbreg vidi kakav je bio prije i poslije rata i kako je tamo u miru i skladu godinama živjela jedna židovska zajednica. Moram dodati da me je profesor Dretar potaknuo da se potrudim te da predam sve podatke Yad Vashemu pa je tako i došlo do toga – zaključuje Theodora.

Svojim ustrajanjem u nastojanju da zainteresirane upozna s istinom o tragediji rata u Hrvatskoj te šireći toleranciju i snošljivost, Theodora je promicala ime Grada Ludbrega.

Njene fotografije našle su se u udžbenicima povijesti, knjigama i člancima, a temeljem njenih iskaza u kojima spominje svoj boravak u Ludbregu te spas od sigurne smrti proučava se povijest holokausta.

14

DOBIT NICI NAGR ADA

28. veljače 2022.

NEVEN JERBIĆ 'Ludbreg mi je više pri srcu'

„ Kroz posao koji obavljam imao sam uistinu priliku upoznati brojne ljude i sudjelovati u organizaciji brojnih događaja.

Neven Jerbić rođen je 1970. godine, od 1996. godine živi u Ludbregu, a od 1998. godine djelatnik je Radio Ludbrega gdje je urednik informativnog programa. U te 23 godine urednik je i voditelj sportske emisije “Fair-play” u kojoj se slušateljstvu govori o dosezima ludbreških sportašica i sportaša. U njegovoj emisiji gostovali su poznati hrvatski sportaši poput Davora Šukera, Željka Mavrovića, Branka Zorka, Sare Kolak, Stojka Vrankovića, Ede Pezzia i mnogi, mnogi drugi. Emisiju su oplemenili svojim jinglovima i poznati hrvatski komičari Željko Pevan i Zlatan Zuhrić-Zuhra. U navedenom razdoblju govorilo se o mnogim odličnim rezultatima, a posebno su zanimljive bile reportaže s dočeka Sare Kolak nakon olimpijskog zlata te dijelovi od stotinjak izravnih radio prijenosa utakmica ludbreških klubova. U Hrastovskom je 5. prosinca prošle godine obilježeno i 1000. izdanje emisije u sklopu koje se dodjeljuju i nagrade najuspješ-

nijim ludbreškim sportašicama, sportašima, klubovima i sportskim djelatnicima.

- U Varaždinu sam živio 26 godina, ovdje sam isto toliko. Danas se više osjećam kao Ludbrežanin, neke kvartove u Varaždinu više ni ne ne znam.

S druge strane Ludbreg mi je više pri srcu – kaže nam Neven.

U Ludbregu je imao i uspješnu košarkašku karijeru, tri puta bio je najbolji strijelac kluba, jednom i skakač, osvojio je mnoga prvenstva s “Grafičarom”, a kao najbolji osobni doseg ističe 27 postignutih koševa preko Mađara Kornela Davida koji je u karijeri nastupao za Chicago Bullse.

Napisao je i sedam sportskih knjiga i publikacija, piše o sportu za “Ludbreške novine” i Portal Grada Ludbrega, bio je tajnik RK “Ludbreg”, bavio se rukometom u RK “Varteks”, odbojkom u OK “Varaždin, nastupao na krosevima “Sportskih novosti”.

Spikira na utakmicama košarkaša i nogometaša, uvijek

je prisutan uz ambiociozne projekte ludbreškog sporta.

Nagrada Grada Ludbrega ipak ga je malo zatekla. - Nagradu sam očekivao u nekim drugim razdobljima života kad sam bio na sportskom vrhuncu. Mnogo mi znači, s obzirom na sve, imam osjećaj kao da sam dobio Nagradu New Yorka. Kroz posao koji obavljam imao sam uistinu priliku upoznati brojne ljude, sudjelovati u organizaciji brojnih događaja, ali posebno se ističe doček Sare Kolak na Trgu, prijenose utakmica Grafičara, posebno onu iz Virja kad je 2013. godine ostvaren plasman u Prvu ligu.

U tom podravskom košarkaškom selu bio je cijeli Ludbreg.

Neponovljivo - prisjeća se Neven te ponosno naglašava: - Ludbreg je prepoznatljiv na hrvatskoj sportskoj sceni ponajviše po sportašicama :Sari, Ivani, hrvačicama. Ovdje je plodno tlo za sport. Discipliniranost je u genima. Brojne tvrtke trebale bi to više prepoznavati – zaključuje.

Doček Sare Kolak, 2016.

GR ADA LUDBREGA

28. veljače 2022.

15

BOJANA SCHUBERT

Književnost utjeha, jezik vječna inspiracija

„ Kakve god da sam probleme imala, uvijek sam se nekako okretala toj književnosti, ona me na neki način utješila.

Nekoliko dana prije obilježavanja Međunarodnog dana žena i djevojaka u znanosti susreli smo se s ovogodišnjom dobitnicom Nagrade Grada Ludbrega. Postizanje ravnopravnosti spolova gotovo je univerzalno prepoznato kao izuzetno važan i zahtjevan podvig. S namjerom ostvarenja ravnopravnosti spolova, a posebno s ciljem prepoznavanja temeljne uloge žena i djevojaka u područjima znanosti, 11. veljače je odlukom Opće skupštine Ujedinjenih naroda proglašen Međunarodnim danom žena i djevojaka u znanosti. Dr.sc.

Bojana Schubert odrasla je u Hrastovskom, osnovnu školu završila je u Ludbregu, opću gimnaziju u Varaždinu, a 2008. studij hrvatskog jezika i književnosti na Sveučilištu u Zadru. Godine 2014. završila je poslijediplomski doktorski studij Povijest i dijalektologija hrvatskoga jezika na Filozofskom fakultetu u Rijeci. Obranivši temu disertacije Jezik Ivana Krizmanića:povijesnosociolingvistička analiza ste-

kla je akademski stupanj doktorice znanosti.

-Kakve god da sam probleme imala, uvijek sam se nekako okretala toj književnosti, ona me na neki način utješila. To je bio i razlog odabira studija hrvatskog jezika i književnosti, a onda me s vremenom više počeo zanimati jezik. Spoznala sam da postoji cijela dimenzija povijesti jezika, dijalektologije, načina na koji razmišljamo, govorimo, predstavljamo se, komuniciramo. Tu je i pitanje jezičnog identiteta – kaže nam Bojana.

Od 2008. godine zaposlena je u Zavodu za lingvistička istraživanja Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu. U središtu interesa njezina znanstvenoistraživačkog rada povijesna je kajkaviana, tj. kajkavski književni jezik kojim se pisalo i na kojem se objavljivalo od sredine 16. do sredine 19. stoljeća.

-Studij hrvatskog jezika uključivao je dosta slavistike pa smo tako učili poljski, makedonski, slovenski, čitali smo srpsku književnost. Najviše

me ipak zainteresirala hrvatvak” Ludbreg, 2016. (u suauska dijalektologija i povijest torstvu s Ivanom Lupićem). jezika. Shvatila sam da bih najNedavno je objavila popularradije radila na fakultetu što je no-znanstvenu slikovnicu Pripoprilično teško ostvarivo, ali ča o jednom Kaju, Srednja Euse otvorilo mjesto na Akaderopa za mlade, Zagreb, 2021. miji hrvatske znanosti (s ilustratorom Grgom i umjetnosti i dobiPetrovim), koja je la sam radno mjedobila preporuSpoznala sto znanstvene ku Ministarstva sam da postoji novakinje na znanosti i obcijela dimenziprojektu istrarazovanja za ja povijesti jezika, živanja hrvatuporabu u nadijalektologije, načina skih dijalekata. stavi hrvatskona koji razmišljamo, Te 2008. godiga jezika za 5. govorimo, predstavne upisala sam razrede osnovljamo se, komuposlijediplomski nih škola u RH. niciramo. studij, tri godine Priča je dosad predsam polagala ispite iz stavljena u više kajkavtog područja, a tri godine skih mjesta, među kojima je sam pisala disertaciju. Ivan i Ludbreg.

Krizmanić bio je bistrički sveZnačajan je doprinos naše ćenik koji je zanimljiv i osebudobitnice Nagrade Grada Ludjan lik, a bavio se prevođenjem brega u nastojanju da kajkavsa štokavskog na kajkavski za skom vrati ugled. svoje župljane – kaže Bojana.

- Negativna percepcija kajAutorica je niza znanstvekavskog kreće upravo od doba nih radova te dviju znanstveilirizma. Do tog je vremena nih monografija: U suton kajkavski sasvim dobro kokajkavskoga književnog jezitirao u ovom dijelu Hrvatske ka, Srednja Europa, Zagreb, iako smo bili uvijek dijelom 2016. i Prvi hrvatski Shakesneke strane države gdje su peare, POU “Dragutin Nodominantni bili latinski i nje-

Bojana je autorica znanstvene slikovnice 'Priča o jednom Kaju', ilustrirao ju je Grga Petrov

mački koji su bili jezici obrazovanja i znanosti, odnosno jezici prestiža. No usprkos tim „moćnim” jezicima, kajkavski i njegov prestiž nekako je rastao prema 19. stoljeću, pokrivao je sve više domena i postao je jezik znanosti. Imao je određenu terminologiju za određene struke i postao je jezikom kojim se predavalo na fakultetu čime mu je ukazana velika čast, a kod Mađara izazvala veliko negodovanje.

Ilirci su tada ipak odlučili da bi štokavski trebao postati zajednički jezik svih Hrvata. Da bi to ostvarili morali su kajkavski devolvirati, skinuti mu vrijednost kako bi uzdigli štokavski. To je najlakše ostvarivo bilo kroz medije i trajalo je cijelo 19. stoljeće. Kajkavski su opisivali kao jezik nepismenih ljudi, jezik daleko od kulture, jezik koji nema književnost.

To je dovelo do toga da su se djela Tituša Brezovačkog prevodila s kajkavskog na štokavski. Jednostavno, takvi stavovi prenosili su se s generacije na generaciju i to traje već 200 godina – ističe Bojana Schubert.

16

DOBIT NICI Z AHVALNIC A

28. veljače 2022.

DRAGUTIN GERIĆ Dobitnik Zahvalnice Grada Ludbrega

Ludbrežani Drageca najčešće povezuju s origamijem - japanskom vještinom savijanja papira bez lijepljenja.

Kada smo dogovarali susret s Dragutinom Gerićem na telefonski poziv javila nam se njegova supruga Miljenka koja je bila oduševljena saznanjem da će njezin Dragec primiti Zahvalnicu. Ludbrežani Drageca najčešće povezuju s japanskom vještinom savijanja papira bez lijepljenja. S origamijem se bavi od gimnazije, znači punih 55 godina. Prvi je hrvatski autor koji je 1986. godine objavio knjigu o vještinama origamija

pod nazivom 'Origami, vještina savijanja papira'.

-Moja obitelj se iz Zagreba u Ludbreg doselila 1984. godine.

Radeći u Opremi kod Zvonka Novaka, na njegovu inicijativu, postao sam aktivan u Zajednici tehničke kulture.

Godine 2001. sudjelovao sam u osnivanju 'Hrvatsko japanskog kulturnog i gospodarskog društva gdje sam bio voditelj Origami sekcije. Podučavao sam programiranje u radioni-

cama programiranja, prvo u Basic-u, onda u Pascalu i ostalim programskim jezicima koji su tada postajali relevantni. Prije deset godina vodio sam Origami grupu Zajednice tehničke kulture Ludbreg u koju se mogu uključiti ne samo djeca već i odrasli. Vodio sam i Ljetnu školu origamija za udrugu mladih Lumen.

Dolaskom u mirovinu imam više vremena za prenošenje svojih znanja drugima pa tako

vodim grupu 'Automatika' kao izvanškolsku aktivnost te i dalje 'Origami grupu' – rekao je Dragutin Gerić, dobitnik Zahvalnice Grada Ludbrega.

Na inicijativu ludbreškog gradonačelnika Dubravka Bilića na Otoku mladosti gradi se Japanski park. Na ulazu tog parka napravljen je ždral od nehrđajućeg čelika kojeg je osmislio upravo naš sugovornik. Ždral je ptica koja u japanskoj kulturi, uz zma-

STELA PAVETIĆ već je šesnaest godina

članica vokalne skupine Pajdašice koja je poznata ne samo u lokalnim okvirima već i diljem Lijepe naše Do dobitnice Zahvalnice Grada Ludbrega, profesorice engleskog jezika Stele Pavetić nije baš bilo lako doći. Jer osim što aktivno sudjeluje u kulturnom životu ona isti i konzumira pa je tako te večeri bila na otvorenju izložbe crno bijele fotografije u dvorcu Batthyany.

Stela je već šesnaest godina članica vokalne skupine Pajdašice koja je poznata ne samo u lokalnim okvirima već i u Hrvatskoj, a zabilježila je i niz nastupa u inozemstvu.

-Sve je krenulo prije 27 godina kada sam sasvim slučajno došla na probu u KUD Anka Ošpuh i počela plesati. Najstarijoj grupi na probi nedostajao

je jedan član pa sam uskočila i odmah oduševljeno odlučila priključiti se. Plešući upoznala sam i supruga koji je također, prije dvije godine, dobio Zahvalnicu za nesebično odricanje i doprinos kulturnom amaterizmu. U KUD smo uključili i našeg sina koji je plesao sve do odlaska na fakultet. Nas deset plesačica je desetak godina kasnije osnovalo vokalnu skupinu Pajdašice koja je osim nastupa u Hrvatskoj zabilježila i niz nastupa na trgovima Italije, Francuske, Mađarske i Makedonije.

U Upravnom odboru sam već nekoliko mandata, trenutno sam tajnica, jedno vrijeme bila sam voditeljica folklorne sekci-

je, a prilikom nastupa u Francuskoj bila sam službeni prevoditelj KUD-a – rekla je Stela.

Stela aktivno sudjeluje u svim aktivnostima KUD-a, po potrebi ponekad i zapleše, a pomaže i ostalim sekcijama u organizaciji i provedbi raznih nastupa. Za svoj nesebični angažman primila je srebrnu diplomu Sabora kulture, sasvim zasluženo, jer do pandemijskog razdoblja folklor je Steli u potpunosti ispunjavao njezino slobodno vrijeme. Stela je u KUD-u Anka Ošpuh i dalje angažirana te jedva čeka kraj pandemije kako bi mogla ponovno zapjevati i po potrebi zaplesati.

Piše: Dražen Vađunec

ja i kornjaču, ima mitološko značenje. Kako je Dragec u mirovini tek tri godine ispred njega je još puno ždralova koje će napraviti od papira, još podosta godina za prenošenje znanja mladima te sudjelovanja u projektima na korist široj društvenoj zajednici. Dragecu čestitamo na zasluženom priznanju i radujemo se dolasku na neku novu njegovu radionicu. Piše: Dražen Vađunec

GR ADA LUDBREGA

28. veljače 2022.

17

OL JA SL ATK I

'Rad s djecom me ne iscrpljuje već ispunjava' Olja je djelatnica OŠ Ludbreg od 2015. godine na mjestima pripravnice, učiteljice produženog boravka i učiteljice razredne nastave.

- Postala sam učiteljica jer iskreno volim provoditi vrijeme s djecom, kreativna sam i vesela osoba i smatram da učiteljica takva treba biti. Djeca su oduvijek dobro reagirala na mene i rad s djecom me ne iscrpljuje već ispunjava. Uživam u svom poslu i svim popratnim ulogama koje dolaze s ulogom učiteljice, a kroz godine sam stekla dovoljno iskustva u raznim situacijama tako da sam sigurna u sebe što moj rad čini kvalitetnijim. - istaknula je Olja. Kroz svoj dosadašnji rad s učenicima ostvarila je veći broj projekata kojima je, između ostalog, promovirala Grad Ludbreg. Zahvaljujući autorskim projektima “Senzorni park”, “Širim dobrotu i tako rastem” i Dječji hrvatsko-romski rječnik za OŠ Ludbreg i sam grad čulo se u brojnim domaćim i stranim medijima. - Smatram da hrvatsko školstvo nazaduje u idejama i ne ide u korak s vremenom, a budući da školstvo počiva na učiteljima ja samo radim promjenu za koju smatram da je potrebna.

Projekti su moj način donošenja inovacija, ali i način aktiviranja učenika i lokalne zajednice te lijep primjer svima kako su ideja i upornost dovoljne da se ostvare velike stvari. - objašnjava svoje motive. Senzorni park bio je najveći projekt u smislu opsega posla.Ideja 'Senzornog parka' bila je stvoriti prostor za interakciju učenika s prirodom kroz sva osjetila. Park je smješten u stražnjem dvorištu OŠ Ludbreg te ga učenici, a i ostala djeca slobodno koriste. - Projekt Senzorni park najveći je u smislu opsega posla, a mislim da je bio i najznačajniji učenicima. Doživjela sam krasne situacije iz kojih je bilo jasno koliko djeci znači taj parkić, a interes koji je park polučio zasigurno daje potvrdu kvalitete. Park je bio predstavljen kao primjer dobre prakse na međunarodnoj Health and Care konferenciji, bio je posjećen kao dio studijskog putovanja učitelja i ravnatelja škola iz Slavonije, a u Bujama ima i „brata”. - Naime na primjeru ovog projekta ostvaren

je i projekt u Bujama na kojem sam po sebi zahtijeva rad te poje Olja radila u svojstvu mentozdravljam želju i volju kolega i ra, a čija je izgradnja dovršena škole da se nastavi projekt LORA 2020. godine. - Surađivala sam te da se predviđena novčana s udrugom Ziid na način da sam sredstva usmjere u održavanje i nekoliko puta posjetila nadopunu našeg Senzornog Buje, prenijela im svoparka kao jednog od ludja iskustva i glav- Najzabavniji breških parkova.- ponu ideju oko ručuje Olja. projekt bio je osliparka koju su kavanje školskog zida jer su U projektu “Šioni zadržali te se djeca super uprljala i super rim dobrotu i tako smo zajednički zabavila, a napravili smo rastem” više od 50pronašli načinešto korisno budući da je ero djece, štićenika ne realizacije. zid bio prepun tih istih grafita socijalne udruge Istaknula bih još otkako sam ja bila “Rijeka ljubavi” jako dobru lokalučenica te škole. iz Osijeka dobilo je nu suradnju koja je bogate poklone koje su tamo prisutna, a koja pripremili učenici OŠ Ludje omogućila da se park stvori, breg, No, projekt koji je zasigurkoristi i održava i dalje. Senzorno privukao najviše medijskog ni park Ludbreg i Senzorni park interesa bio je Dječji hrvatskoBuje zasigurno neće biti jedini romski rječnik osmišljen kao parkovi koje sam gradila buduškolski priručnik za učenike koji ći da postoji interes za njih u još je otisnut u suradnji s ludbreškim nekim većim gradovima. - kaže Centrom za kulturu i informiraOlja Slatki. Ludbreški park će nje, a koji je dio LORA projekta dobiti svoju obnovu kroz projekt podržanog od Vlade RH i dio građanskog odgoja koji provodi Hrvatsko-švicarskog programa škola. - Mislim da park trenutno suradnje. Otisnuto je 300 prinije u dobrom stanju, taj projekt mjeraka ovog rječnika. - Medij-

ska popraćenost jest dio svakog uspješnog projekta međutim mislim da nitko nije očekivao baš toliku medijsku pažnju. U svakom slučaju, drago mi je zbog toga jer se očito osvještava problematika vezana uz jezičnu barijeru kada pričamo o djeci Romima, ali i osjetljivost struke za navedeni problem. U Francuskoj je, primjerice, zbog toga prisutna segregacija učenika Roma po razredima tako da je na ARTE- u naš rječnik prikazan kao odličan primjer da to ipak tako ne mora biti. - zaključuje Olja koja će zahvaljujući svemu navedenom, idućeg mjeseca u povodu Dana grada primiti Zahvalnicu Grada Ludbrega. - Zahvalnica mi puno znači jer je potvrda smislenosti svega što radim iako moram napomenuti da sam oduvijek i u svim projektima imala veliku potporu Grada, Centra za kulturu, ludbreških udruga i obrtnika što mi je kroz sve ove godine davalo vjetar u leđa za nastavak rada na „neobičnim” idejama. poručuje učiteljica Olja Slatki.

'Nastojim održati ovo naše malo naselje živim'

JOVICA JANKOVIĆ

Dobitnik Zahvalnice Grada Ludbrega

Susret sa šezdeset osmogodišnjim Jovicom Jankovićem dogovorili smo u njegovom domu u Segovini gdje živi sa suprugom Loredanom, kćerkama Natašom i Suzanom te majkom Marijom. Jovica je već 21 godinu u mirovini koju je zaradio radeći cijeli radni vijek u Poletovoj trgovini namještaja u Ludbregu. -Živim u Segovini, mirnom naselju udaljenom svega sedam kilometara od Ludbrega.

Segovina je nekad bila u sastavu Koprivničko-križevačke županije no uspjeli smo ju prebaciti u Varaždinsku županiju. Zapravo to je pretposljednje mjesto koje je pripojeno Gradu Ludbregu kojemu je kasnije pripojen i Poljanec. Prema prošlogodiš-

njem popisu stanovništva u našem mjestu živi 41 osoba u 15 obiteljskih kućanstava. Kao vijećnik Vijeća mjesnog odbora Segovina nastojim što više surađivati s odgovornim osobama na čelu institucija koje djeluju na području Grada Ludbrega te nastojim održati ovo naše malo naselje živim. Uspjeli smo asfaltirati cestu do našeg sela te izgraditi vodovodnu mrežu.

Uz pomoć Grada i u suradnji sa Srpskim narodnim vijećem iz Zagreba obnovili smo i naš Društveni dom. Veselimo se što su prije desetak godina dvije obitelji došle živjeti u naše mjesto čak iz Varaždina. Vjerujem da će mir i život u prirodnom okruženju privući još neke obi-

telji u narednom razdoblju – rekao je Jovica Janković, dobitnik Zahvalnice Grada Ludbrega.

Jovicu Ludbrežani poznaju po vedroj naravi, kao susretljivog sugovornika spremnog za razgovor kao i za rješavanje svakodnevnih problema. Za pripojenje Segovine Ludbregu njegove su zasluge najveće, a za stvaranje povoljnih uvjeta za život i rad ljudi u ovom naselju biti će još prilika koje Jovica zasigurno neće propustiti. Naime, naš sugovornik smatra da se broj stanovnika u Segovini može i povećati jer njegovo geslo glasi: 'Državnu politiku niti možemo niti želimo mijenjati, ali našu selsku moramo.'

Piše: Dražen Vađunec

18

SA SVIH S T R ANA

Centar za kulturu i informiranje Ludbreg nastavlja s gastro projektom 'Je gotovo?!'

Riječ je projektu koji je započeo protekle 2021. godine u obliku natječaja za starinske i tradicionalne recepte koji su bili dio istoimene izložbe. Ove godine projekt je dobio svoj nastavak, ali u obliku video recepata koji će se od sutra, 1. ožujka, moći pronaći na istoimenoj web stranici (www.jegotovo.czkidn.hr).

-Ideja je da kroz video recepte, ljubiteljima kuhanja prezentiramo kako se to kuha na našem području. Pritom se nećemo samo ograničiti na starinu i tradiciju već idemo u širinu kroz koju ćemo ponu-

28. veljače 2022.

Gastro projekt ‘Je gotovo?!’ dobiva svoj nastavak u obliku video recepata diti i neke modernije recepte.

Naše kamere bilježit će svaku fazu pripreme jela kako bi se i oni neiskusni mogli kasnije okušati u kuhanju. Video recepti će biti prezentirani u serijalima, a svaki serijal imat će svoju temu i naziv. - otkrili su nam u Centru za kulturu i informiranje Ludbreg.

Prvi serijal posvećen je klasičnim i starinskim jelima Zelena polja okolice Ludbrega puna su proizvođača domaće, autohtone hrane i namirnica. Njihova ponuda presjek je gastro tradicije Sjeverozapadne Hrvatske. U gastro tradiciju samog Ludbrega uz mliječne proizvode, med, vino, proizvode od buče, već slavne ludbreške

jagode i nadaleko poznati ludbreški hren spadaju i jela koja se prenose generacijama, s koljena na koljeno.

Kako bi ona ostala zabilježena u digitalnom svijetu i tako ostala sačuvana za nadolazeće generacije, ekipa iz Centra za kulturu i informiranje 'D.Novak' odlučila je projekt započeti sa snimanjem serijala o njihovoj pripremi.

Prvi serijal nazvan 'Kuhamo s ženama iz centra svijeta' snima se u Bakinoj hiži, kućici uređenoj u stilu 19. i početka 20. stoljeća koja je pravi vremeplov u prošlost i nekadašnji način života. Odlična je to kulisa za pripremu klasičnih jela našega kraja. Što su pripremale vrijedne žene, moći ćete doznati već sutra.

Fašnički online koncert učenika OGŠ Ludbreg sniman u dvorcu Batthyany Učenici i učitelji Glazbenog odjela Osnovne škole Ludbreg nastavili su tradiciju održavanja fašničkog koncerta.

I ove su ga godine, sukladno situaciji, pripremili u online obliku. Umjesto na pozornici pred publikom, nastupali su u svečanoj dvorani dvorca Batthyany pred kamerama zahvaljujući kojima ćete ih od sutra slušati i gledati, iz udobnosti svog doma, moći i vi.

Simka koncerta sutra će biti objavljena na YouTube kanalu i Facebook stranici Osnovne glazbene škole Ludbreg, a moći ćete je slušati i na Radio Ludbregu u sklopu emisije 'Mlade glazbene nade' koja će se emitirati 9. ožujka u 14:15 sati. U koncert sudjeluju: Lara

Grabarić, Lea Grabarić, David Pokos, Luka Mihin, Lota Špoljarić, Patrik Šmer, Monika Havaić, Klara Štabi, Dunja Makar, Roko Vrhoci, Karlo Delić, Adam Anadolac, Kai Novak, Marta Filipašić, Marcel Dodlek, Damjan Virag, Marija Havaić, Daria Rusak, Margareta Virag, Antonia Golec, Tin Kosec, Vita Murat, Lora Kolak i članovi zbora OGŠ Ludbreg.

Učenike su za nastup pripremili nastavnici i profesori Ana Pokos Labazan, Slobodan Vađunec, Andreja Boltek, Kristijan Potočnjak, Nikola Šincek, Alen Vađunec, Saša Novak, Marko Prepelić, Janja Franjković i Josipa Hajdarović. Korepetitori su bili prof. Jasminka Bontek i Višeslav Jaklin.

Žene iz Centra svijeta postavile izložbu „Dječje igračke kroz vrijeme” U Bakinoj hiži ovih se dana može razgledati izložba igračaka. U sklopu ove izložbe Žene iz Centra svijeta pokazuju zbirku starih i novijih igračaka koji su prikupile tijekom posljednjih 15 godina.

- Igračke koje inače svoje mjesto imaju u podrumu Bakine hiže sada su izložene u središnjem prostoru Bakine hiže kako bismo ih pokazali javnosti.

Prema uzoru na izložbu „Svijet igračaka” u Etnografskom muzeju u Zagrebu, naša izložba „Dječje igračke kroz vrijeme” također je upotpunjena knjigama i posterima. U našoj zbirci nalaze se igračke stare do 80 godina, a najstariji su medvjedići punjeni slamom i lutke, tzv. „venecijanke” koje su više služile za ukras negoli za igru – kaže Biserka Kutnjak, članica udruge i idejna začetnica izložbe.

Prikupljene igračke svjedoče jednom prošlom vremenu.

- Nekada su se igračke izrađi-

vale i kod kuće. Još danas pamtimo lopte izrađene od krpa, lutke nastale u kućnoj radinosti i brojne druge igračke, taj podsjetnik na bezbrižno odrastanje – kaže B. Kutnjak.

Najveći broj igračaka donirala je Štefica Pavković, a našle su se tu razne maskote, lutke obučene u narodnu nošnju i životinje.

- Sve te igračke podsjetnik su na ono najljepše, najradosnije i najbezbrižnije dane djetinjstva.

Skupile smo i zbirku drvenih igračaka koje se vežu uz seokse obrte. Tu su konjići, kočije, kolica, zipke, tamburice i drugo – objašnjava B. Kutnjak.

Upravo su drvene igračke obilježile djetinjstvo brojnim generacijama, a njihova proizvodnja nastavila se do današnjih dana i one su prepoznate kao tradicijske igračke hrvatske baštine te su upisane u Unescovu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva.

GA S T RO

28. veljače 2022.

19

Slasne, masne, bucmaste, a pomalo i pufaste, punjene ili prazne, posipane šećerom u prahu, neodoljive i mirisne, rumene, okrugle, s velikim obručom.

KRAFNE Veljača je mjesec u kojem vladaju maškari, a u našim kuhinjama krafne i ostale masne delicije. Tradicionalno su se krafne pripremale na fašnik ili nedjelju prije samog fašnika, kako bi se njima počastilo maškare. U današnje vrijeme krafne se pripremaju tokom cijele godine, ali u veljači obavezno .

Ova slastica svoje korijene vuče iz Austro-Ugarske, a Bečani se zaklinju kako je izumiteljica krafne Cacilie Krapf, koja je u svojoj pekarnici, krajem 16. stoljeća proizvodila peciva koje je u pokladno vrijeme punila kuhanim voćem. Pored ove priče o nastanku krafne postoji i legenda o jednoj nesretnoj zaljubljenoj kuharici koja je pripremljeno tijesto, umjesto u pećnicu, ubacila u vruću masnoću te da su upravo tako nastale krafne. Još jedna priča o njihovom nastanku seže u 1756. U vrijeme vladavine Fridriha Velikog. Jedan od ađutanata njegove vojske bio je Berlinski slastičar koji je pri povratku u Berlin ispekao okrugla slatka peciva, nalik na topovske kugle, a koje su kasnije preimenovane u krafne .

Svejedno je koja je priča točna sigurno je da nema fašnika bez krafni.

Još neke zanimljivosti o krafnama: Berlinske su palačinke, zapravo, sasvim obične krafne.

Krafna od 60 g ima 12 do 15 g ulja (nije malo, moramo priznati).

Kad se rade krafne, ne otvaraju se ni prozori ni vrata.

U mnogim mjestima domaćice vole „razmjenjivati“ krafne, pa tako tanjuri sa krafnama „šeću“ od susjede do susjede, prijateljice i sl.

Osim krafni pripremamo i ostale pržene slastice. Ovisno o geografskom položaju Hrvatske, različiti su nazivi sličnih slastica, pa se tako pripremaju i fanjki, poderane gaće, kroštule, trešće, fritule, langoši, lepinjice.. . Na neke od ovih fašničkih delicija naići ćemo na mnogim događanjima tokom godine, sajmovi i proštenja na otvorenom.

Naziva zaista ima mnogo, a sve je to zapravo komad dizanog tijesta pržen u dubokom ulju.

KRALJICE KARNEVALSKIH DANA I VLADARICE MJESECA VELJAČE

FRITULE

Sastojci: 2 jaja, 2 žlice šećera, 1 vanilin šećer, prstohvat soli, 1 čvrsti jogurt, 300 g oštrog brašna, 1 prašak za pecivo , 2 žlice ruma ili rakije, šećer u prahu za posipanje.

Priprema: Pjenasto izmiješati mikserom jaja i šećer, dodati ostale sastojke. Tijesto stavljati pomoći dvije žličice na ugrijano ulje. Ulje kod prženja ne smije biti prevruće jer će tada fritule preplanuti, a iznutra ostati sirove, zato oprezno sa prženjem.

KRAFNE OD 9 JAJA Sastojci: 1 cijelo jaje, 8 žumanjaka, 10 dag ulja, 10 dag šećera, vanilin šećer, pola litre mlijeka, 1 kg brašna (za dizana tijesta) pola dcl ruma, 4 dag kvasa, prstohvat soli, naribana korica limuna.

Priprema: U malo toplog mlijeka namrviti kvas staviti žličicu šećera i ostaviti da se digne. Žutanjke i cijelo jaje izmiksati sa šećerom, dodati ulje, preostalo mlijeko, vanilin šećer, rum i koricu limuna. Dodati brašno i pripremljeni kvas i dobro umijesiti. Tijesto mora biti glatko i mjehurasto. Izrađeno tijesto ostaviti dizati, zatim rastanjiti na oko 1 cm debljine i rezati okruglim kalupom ili čašom. Ostaviti da se dižu oko 45 minuta, zatim ih peći na već ugrijanom ulju ili masti. Gotove posipati šećerom u prahu.

'PODERANE GAĆE' Sastojci: oko 3 dcl mješavine toplog mlijeka i vode, 1 žlica šećera, 1 žličica soli, 1 kvas, oko pola kg brašna, ulje za prženje Priprema: Kvas dizati sa malo mlijeka i šećera. Izmiješati brašno , sol, ostatak šećera , dignuti kvasac i umijesiti tijesto sa ostatkom mlijeka. Ostaviti dizati tijesto, zatim razvaljati i rezati na pravokutnike ili oblike po želji, zarezati u sredini. Peći na ulju ili masti.

Pojedemo li u vrijeme maškara samo jednu krafnu, ili par fritula, sigurno nećemo

organizmu napraviti veliku štetu. No, ukoliko često imamo krafnu za doručak ili desert, vrijeme je za promjene. Naime, često uživanje u prženim slasticama prije ili poslije može nam utjecati negativno za zdravlje. Zato nakon karnevalskih uživanja u krafnama i ostalim prženim delicijama je vrijeme od Pepelnice , koje je upravo stvoreno za male promjene na našem jelovniku, a koje će nam donijeti velike promjene za naše zdravlje.

Korizma vrijeme posta, molitve i dobrih djela Učinimo male promjene na jelovniku, a za velike dobrobiti za naše zdravlje.

Možda smo si početkom godine zacrtali nove odluke o nekim navikama koje će biti dobre za naše zdravlje, a povezane su s prehranom. U nekima nismo ustrajali, ali to ne znači da moramo posustati, krenimo sad još jače i odlučnije jer korizma je upravo pravo vrijeme za to. Napravimo promjene u našim jelovnicima, uključimo vježbanje i šetnje u svakodnevni ritual i učinimo što više dobrih djela, pa možda će neke navike postati trajne, što bi bilo odlično.

Kad smo kod malih promjena na našem jelovniku ovog puta izdvajamo namirnicu koja je prava riznica zdravlja tokom zime, ali i cijele godine.

Cikla – prava riznica zdravlja Zimi nam možda nisu dostupne sve vrste povrće, ali izbora svakako ima i to u ponudi domaćeg povrća. Osim mrkve, kupusa, repe, krumpira, luka, kelja pupčara … u našoj prehrani jedno od najvažnijih vrsta povrća koje nam je stalno dostupno je cikla.

Dobra je vijest da pravu domaću ciklu baš kao i ostalo zimsko povrće možemo kupiti na našoj ludbreškoj tržnici. U razgovoru s našim domaćim proizvođačima povrća saznajemo da je potražnja dobra jer kupci zaista traže domaće proizvode. Također su zadovoljni i kvalitetom, pa možemo zaključiti da je prepoznat trud oko uzgoja domaćih proizvoda i dobro je da je vjernih kupaca sve više.

Zanimljivo je spomenuti kako je i cikla jedna od najtraženijih namirnica ovih zimskih dana, što nam govori da su kupci upoznati s vrijednostima ovog povrća. Cijena cikle je veoma povoljna , već od 5 do 6 kuna za kilogram, a kvaliteta je odlična na što utječe pravilno skladištenje u svrhu čuvanja svih hranjivih vrijednosti.

Cijene domaćeg povrća nisu se mijenjale, kvaliteta je odlična i nema razloga da naš odabir kupovine ne budu upravo naši domaći proizvodi. Sve je važnije da kupujemo od domaćih ljudi, a naša tržnica je svakako pravo mjesto za dobru kupovinu.

Cikla je jednostavna za konzumaciju, može se konzumirati kuhana, ukiseljena, pečena i sirova.

Cikla je namirnica koja ima „zagrijavajuća svojstva“ te je i zbog te činjenice idealna zimska namirnica. Jedinstvena je i zbog visokog sadržaja antikancerogenih tvari i karotenoida.

Odličan je izvor folne kiseline.

Cikla je prepuna antioksidansa, koji štite organizam od prijevremenog starenja i pomažu u borbi protiv mnogih bolesti.

Crvenu boju cikli daje betacijanin, pigment koji se apsorbira u krv i povećava sposobnost krvi prenositi kisik i do 400 % .Lišće cikle je također ljekovito, bogato je beta-karotenom, folnom kiselinom, klorofilom, kalijem, vitaminom C i željezom.

Od lišća cikle može se napraviti zeleni kašasti sok ili ga pripremiti kao špinat. Zbog bogatstva hranjivih tvari, kalija i magnezija te vitamina C, konzumira se u svrhu poboljšanja stanja organizma. Cikla je intenzivno crvene boje i često se koristi kao prirodno bojilo hrane.

Zanimljivosti o cikli Jedna sorta kruške se zove cikla.

Prema Guinnesseovoj knjizi rekorda najveća cikla je težila 23,4.kg.

Cikla je jako zdrava, ona čisti bubrege i jetru, sadrži skoro sve minerale i puno vitamina.

Od cikle se može ispržiti čips.

Sirova naribana cikla posebno je ukusna i zdrava salata, a također je odličan dodatak drugim salatama.

PLJESKAVICE S CIKLOM

Sastojci i priprema: jedna naribana tikvica, na sitne komadiće nasjeckana sirova cikla (nasjeckati sa sjeckalicom), na isti način pripremiti i slanutak (kuhani ili konzervirani) . Na maslinovom ulju popirjati luk, poriluk i češnjak, u smjesu još dodati 2 jaja, začine: himalajska sol, šareni papar, slatka crvena paprika, curry, dimljena slatka paprika, svježi peršin, malo krušnih mrvica i malo integralnog brašna. Pripremljene sastojke izmiješati u smjesu, po potrebi dodati još malo krušnih mrvica. Od pripremljene smjese raditi malo veće loptice i slagati na papir za pečenje.

Peći oko tridesetak minuta.

Pljeskavice će izvrsno prijati u domaćem pecivu uz dodatak salate, sira i umaka po vlastitom ukusu.

KRUH OD BANANA

Sastojci: 50 ml maslinovog ulja, 1 žličica sode bikarbone, 2 navrh pune žlice smeđeg šećera, pola šalice mljevenih badema, 1 i pola šalice integralnog brašna, 1 jaje, prstohvat soli, 3 banane (dvije neka budu zrelije), 2 navrh pune žličice kakao praha, 2 navrh pune žličice mljevenih lanenih sjemenki.

(2 banane izgnječiti vilicom i dodati u smjesu, 1 bananu prerezati i staviti po sredini kruha).

Najprije pomiješati sve suhe sastojke, dodati banane, jaje, ulje i sve sjediniti. Kalup za pečenje obložiti papirom i staviti pola smjese, pa uzduž prerezanu bananu i gore ostatak smjese. Peći oko tridesetak minuta, provjeriti čačkalicom da li je kolač pečen. Ukrasiti po želji. Poslužiti kao desert ili kao zdravi doručak uz šalicu mlijeka ili jogurta.

Piše: Željka Namesnik

20 KULT UR A

28. veljače 2022.

IZLOŽBA CRNO-BIJELIH FOTOGRAFIJA HAUSTORA U DVORCU BATTHYANY

Neno Mihovil Tica - Čelić

'Haustori vrani, haustori bijeli' naziv je prve ovogodišnjeg izložbe otvorene u izložbenom prostoru dvorca Batthyany. Riječ je o crno - bijelim fotografijama gradskih haustora na kojima se nalaze modeli, a čiji je autor Neno Mihovil Tica Čelić.

- Šetao sam gradom i zapazio da haustori zapravo izgledaju vrlo zanimljivo. Odlučio sam ih fotografirati u crno – bijeloj boji jer im to daje jednu dozu mističnosti, a modeli im s druge strane daju neku ljudsku, živu notu. Fotografije nemaju svoje nazive već su sve dio cjeline 'Haustori vrani, haustori bijeli' i sve su nastale u vrijeme pandemije. - objašnjava autor.

Neno Mihovil Tica – Čelić rođen je u Zagrebu gdje je završio osnovnu i srednju školu. Pravni fakultet upisao je u Osijeku. Pet godina bio je urednik i voditelj emisije za mlade ‘Kvalitetan život mladih’ na Radiu Marija. U sklopu svoje zajednice mladih bavio se do-

KRISTINKA KLARIĆ IZ VELIKOG BUKOVCA

25 GODINA SLIKARSTVA OKRUNILA SAMOSTALNOM IZLOŽBOM U LUDBREGU Tjedan dana nakon izložbe crno – bijelih fotografija o kojoj ste mogli čitati u prethodnim redcima, izložbeni prostor dvorca Batthyany okitio se slikarskim radovima Kristinke Klarić. Motivi poput cvijeća, pejzaža, prirode i stabla uklopili su se u visoke bijele zidove našeg predivnog dvorca tvoreći priču o autoričinoj 'igri' s različitim kompozicijama i različitim tehnikama. Naime, izloženi radovi rezultat su njenog 25- godišnjeg putovanja slikarskim tehnikama i motivima.

- Ovom izložbom željela sam približiti publici moj rad i napredak koji sam stvarala kroz 25 godina. Pošto su mi izložbe uvijek bile postavljene tematski i sa zadanom tehnikom, ovom izložbom pokazala sam široki spektar mog likovnog stvaralaštva u raznim tehnikama. - objašnjava autorica.

Ludbrežani su tako imali prilike razgledati slike rađene u tehnici crnog tuša, gdje umjetnica iz Velikog Bukovca kroz apstrakciju pokazujem svoje viđenje svijeta u kojem

živi i stvara, zatim slike rađene kombinacijom tuša u boji i prešanog suhog cvijeća, slike rađene akvarelom u kojima koristim svu nježnost akvarela slikanjem cvijeća, koje je i samo po prirodi nježno i krhko. Ima tu i akrila u kojima je izražena autoričina ljubav prema prirodi i njezinim ljepotama.

Veliki dio svog umjetničkog puta Kristinka je sama usavršavala svoje slikarske sposobnosti. Tek je unatrag zadnje dvije godine krenula na tečajeve Hrvatskog sabora kulture.

- Kristinka je već sada vrhunska slikarica, a još uči. Čovjek uči cijeli život, no ona taj dar prema slikanju nosi u sebi, dio je njezine duše. Posjeduje urođenu nit likovnosti: bilo u tehnici olovke, tuša, tuša u boji, akrilika, uljanih boja ili kombiniranoj tehnici.

U svim njenim slikama, dolazi do izražaja njena osobnost, njezine vizije naglašenih detalja kao i kompozicije. U svom radu je prošla više slikarskih faza, kao i motiva, i u svom nemiru slikarskih traženja i u

težnji k eksperimentu uspjela je izgraditi svoj vlastiti slikarski svijet, radeći paralelno sama, bez ičije pomoći, na tehnološkom usavršavanju i istraživanju boje i kompozicije. Ona zaista nosi tu urođenu nit likovnosti. - ističe Mladen Levak, predsjednik Udruge 'Vendi' Đelekovec čiji je Kristinka dugogodišnja članica.

Uz to članica je i Hrvatskog društva likovnih umjetnika Zagreb te Likovne sekcije KUD-a Delovi. Može se pohvaliti i da je ilustrirala dvije knjige na kajkavskom jeziku.

Radi se o knjizi Ladislave Šarec 'Rapsodija veličanstvene iskre ljubavi' te zbirci poezije njene majke Ane Triplat. Upravo je poezija dviju Ana uveličala program otvorenja. Naime, Jasmina Geć interpretirala je pjesmu Ane Triplat 'U tvojim slikama', a autorica Ana Jakopanec prisutnima je interpretirala svoju pjesmu 'Umjetnik'.

Izložbu je otvorio Branko Dijanošić, ravnatelj Centra za kulturu i informiranje Ludbreg pod čijim se okriljem i provodi program 'Ludbreg petkom'.

brotvornim i humanitarnim radom. Trenutno radi u Udruzi Prisutnost, za pomoć starim i nemoćnim osobama putem socijalnog telefona. Voli putovati, pa je tako posjetio više europskih zemalja, sjevernu i južnu Ameriku, uključujući godinu dana boravka u Sjedinjenim Američkim Državama.

Za sebe kaže da voli eksperimentirati fotoaparatom.

Ljubav prema ovoj vrsti umjetnosti naslijedio je od oca na čiji je nagovor, prije 5 godina, i krenuo u svijet fotografije.

-Tata mi je dao fotić u ruke i rekao da fotografiram nešto.

Ja sam fotografirao i tako je

sve zapravo krenulo. 'Zarazio me' reklo bi se, jer se i on bavi amaterskom fotografijom, ali na puno višoj razini od mene kaže nam Neno.

Fotografije po fotografija, izložba po izložba...

Neno Mihovil Tica – Čelić dosad je održao 15 grupnih izložbi diljem Hrvatske. Ovo mu je šesta samostalna. - Prvi puta sam u Ludbregu i oduševio me. Kako samo mjesto tako i organizator izložbe, uistinu svake pohvale. - poručuje.

Spomenimo i kako je izložbu otvorio ravnatelj Centra za kulturu i informiranje Ludbreg, Branko Dijanošić.

KULT UR A

28. veljače 2022.

21

Kajkavci napokon javno progovorili kajkavski U sklopu obilježavanja 'Kajkavski Međunarodnog dana maje JEZIK. terinjeg jezika ludbreška je gradska knjižnica odrA kaj bi drugo bil? žala tribinu pod nazivom Nemre se govoriti 'Što je nama materinski nikak drugač neg jezik'. Na tribini su sudjena jeziku.' lovali panelisti dr. sc. Bojana Schubert, dr. sc. Mario Kolar i profesorica Nataša Sedlar koji su razgovarali o povijesti kajkavskog jezika, o njegovoj trenutnoj poziciji u književnosti, školstvu, ali i kajkavštini općenito. Na samom početku panelisti su dobili zadataka da svoja izlaganja održe na nama materinjem – kajkavskom jeziku. Upravo zbog toga, kajkavskog jezika koji nam je svima domači, atmosfera na tribini je bila opuštena, ugodna pa i Nataša Sedlar, Marko Kolar, Bojana Schubert i Aleksandar Horvat zabavna, ali je isto tako otvorila važna pitanja i probleme s kojima se isti susreće. Jedan od njih je i to što je književnost na kajkavskom jeziku puno teže afirmirati od književnosti na standardnom jeziku.

- Kajkavski kao ne smeta nikomu, a onda se dogodi da se pojavi Antologija hrvatskoga pjesništva gde antologičar napiše da on dijalektalno pesništvo neje zel v obzir da uvrsti v antologiju zato jer je to...i ve tu on nabraja, da je to ovo, da je to ono..Zel je samo književnost na standardnom jeziku. Pa ako se Aleksandar Horvat i Snježana Hranić Sara Vađon nekaj zove Antologija hrvatskoga pjesništva onda valda treba celo hrvatsko pesništvo konkunaši materinski govori čuju, da - Ako nekaj govorim onda je gač neg na jeziku. - poručio je. rirati da dojde v to antologiju, se vide. Mislim da je sima nama to jezik, kaj drugo more biti. Tu Doktorica znanosti Bojana a ne samo ono na standardnom koji smo z ovoga podneblja kajje problem kaj postoji standarSchubert prisutnima je ukratko jeziku. Evo, to je jedno pitanje kavski prvi govor, a standardni dni jezik i postoje dijalekti. To predstavila povijest kajkavskog koje je stalno rasprto: Kome smo se nafčili v školama. To ne je već nekakva druga razina, to jezika. - Kajkavci su tu na ovim smeta kajkavski? - započeo je znači da standardni jezik menja je klasifikacija koja je znanstvenašim krajevima od 7. stoljeća. priču doktor znanosti Mario naš govor, bar ja to tak doživljana i koja je povezana z nekim Moram reči da su na kajkavskoKolar koji je rodom iz Molvi, a vam. I jen i drugi su moj matedrugim stvarima i tu onda rame napisane prve knjige na hrtrenutno radi kao profesor na rinski govor i smem i jednoga zlikujemo jezik, dijalekte, lovatskome jeziku. Prvi hrvatski fakultetu u Rijeci gdje između i drugoga koristiti, normalno kalni govor i narječja koja su medicinski priručnik kajkavski ostalog predaje Suvremenu kajprema priliki. - zaključio je skup tih mjesnih govora. Ali to je priručnik, prva književno jekavsku književnost. doktor znanosti Marko Kolar i ne znači da ovaj moj kajkavski zična sinteza kajkavska je, prvi - Ja ne vidim nikakvo predodao kako kajkavski nema biti nije jezik. A kaj bi drugo bil? hrvatski jednojezički pravopis preko da se te lokalni govori, što drugo nego jezik.

Nemre se govoriti nikak druisto je kajkavski, prvi hrvatski

bonton je kajkavski. To su nekakve činjenice koje opće nisu poznate, a jako su zanimljive i one bi denes prvenstveno kajkavskim đakima trebale biti važne da bi i oni onda mogli osetili ponos na svoju književno jezičnu tradiciju. - istaknula je.

Na to se nadovezala i profesorica Nataša Sedlar koja je govorila o kajkavštini u školstvu.

- Kajkavski čujemo pri sebi doma, piše se na njemu, popevle..Prvo smo se nafčili govoriti na kajkavskom. Vidi se to i na nastavi v školi. Đaki se leže i slobodneše izražavaju na kajkavskem neg na standardnem. Dok ih se nekaj pita počneju onak somi od sebe odgovarati na kajkavskem. Mi ih onda podsećamo i vučimo standardnom jeziku jer je to ipak službeni, ali znaju da se kajkavskoga ne trebaju sramit i da za to ne budu dobili kakvu kaznu. Kurikulum za predmet hrvatskog jezika v školama je osmišljeni tak da nafči đake i da oni postanu kompetentni za spominati se i pisati na standardnom, ali isto tak da čuvaju i da se štimaju svojim govorom i da poštuju druge jezike. objasnila je profesorica Nataša Sedlar.

Ova uvodna izlaganja potaknula su publiku da se uključi u raspravu o navedenim temama.

Svi zajedno došli su do zaključka kako je neizmjerno važno sačuvati naš kajkavski koji ne predstavlja samo jezik, već i dio kulture koja iza njega postoji i da ga se ne trebamo i ne smijemo sramiti.

Za kraj spomenimo kako su u ovoj kajkavskoj večeri sudjelovali i Ljubica Ribić, Željko Funda, Tomislav Ribić, Snježana Hranić i Sara Vađon koji su događaj uveličali stihovima na kajkavskom, a da je program vodio Aleksandar Horvat.

Haikuisti, prijavite se za sudjelovanje u stvaranju ‘Haiku zbornika – Ludbreg 2022.’

HAIKU ZBORNIK I HAIKU SUSRETI U LUDBREGU IMAJU DUGU TRADICIJU Centar za kulturu i informiranje Ludbreg objavio je tradicionalni poziv za sudjelovanje u stvaranju Haiku zbornika – Ludbreg 2022. kojim poziva sve zainteresirane haikuiste da pošalju svoje radove.

Broj haikua koji se mogu poslati na natječaj ograničen je na 6 po jednom autoru. Za one koji se bave haikuom erotske tematike barem jedan haiku može biti (u tih 6) s tom tematikom.

Za najbolje erotske haikue dodjeljuje se plaketa 'Afrodita'.

Radovi se šalju e-mailom na e-adresu haiku@czkidn.hr i/ili na mail urednika: boris.nazansky@zrenik.hr.

– Molimo da haikue šaljete u Word dokumentu, kao privitak elektroničke pošte, kojeg ćete nazvati svojim imenom, prezimenom te adresom (država iz koje dolazi). Ako niste u mogućnosti slati elektroničkim putem, radove možete poslati i poštom na našu adresu: Centar za kulturu i informiranje „D. Novak”, Trg sv. Trojstva 19 –

42230 Ludbreg. – poručuju iz Centra za kulturu i informiranje Ludbreg.

Haikui se mogu poslati zaključno s datumom 30. travnja 2022. godine, za poštanske pošiljke vrijedi datum poštanskoga žiga. Radovi pristigli nakon tog termina neće se uvrstiti u Haiku zbornik - Ludbreg 2022.

I ove godine nagrada ‘Gavran’ Dvije su godine prošle otkako je preminuo Zdenko Oreč

Gavran (1930-2020), utemeljitelj ludbreških haiku-susreta.

Njemu u čast i na sjećanje 2021. godine izdano je posebno izdanje tematiziranog haiku zbornika radova koji je nosio naziv „Gavran” i pokrenuta je istoimena nagrada.

Nagrada ‘Gavran’ dodijelit će se i ove godine, ali je tema natječaj drugačija. Naime, Europski parlament je 2022. godinu proglasio Europskom godinom mladih, stoga je ovogodišnja tema prilagođena

upravo tome. Vjerujemo kako bi Zdenko Oreč, koji je po zanimanju bio učitelj i odgojio brojne generacije, bio ponosan.

Svaki sudionik može poslati samo jedan haiku potpisan imenom, prezimenom i adresom za ovogodišnju temu –Mladi. Haikui moraju biti originalni i neobjavljivani (bilo u tiskanom obliku ili na svemrežju, odnosno društvenim mrežama). Više detalja o natječaju možete pronaći na www.czkidn.hr.

22 SPORT

28. veljače 2022.

Proljetni wake up call iz Ludbrega!

Ludbreg, „centar svijeta“ će u ožujku postati i središte sporta, rekreacije i aktivnog života zahvaljujući drugom izdanju festivala „Welcome Spring“ osmišljenom kao dio razvoja Ludbrega u outdoor izletničku destinaciju. Welcome Spring će svakog vikenda u Ludbreg donijeti uzbudljiva sportska događanja. Cilj festivala je popularizacija aktivnog života odnosno outdoor aktivnosti kao vrste zabave, rekreacije i zdravog druženja na otvorenom. Welcome Spring sastoji se od niza vikend-događanja, traje četiri tjedna.

1

2

Prvi vikend festivala donosi tradicionalnu cestovnu Centrum Mundi utrku na kojoj natjecatelji mogu birati između dvije staze, one od 4 km za rekreativce te one od 10 km koja se boduje za Kup sjeverozapadne Hrvatske. Ono što je još važno istaknuti je da su za ovu utrku startnine besplatne jer povodom dana Grada, Ludbreg časti startninama te se je jedino potrebno prijaviti.

Drugog vikenda održavanja Welcome spring festivala održat će legendarna Crazy Hill Trail utrka u organizaciji BSV-a Ludbreg, a koja će se trčati na tri staze: zelenoj (10 km), plavoj (16 km) i crvenoj (34 km), kako bi svoje mjesto u njoj mogli pronaći trkači svih profila. Prijave se potvrđuju uplatom startnine koja iznosi 130,00 kuna. Start i cilj biti će na Otoku mladosti.

4

3

Na rijeku Bednju, koja protiče samim središtem Ludbrega, vraća se veslanje. Trećeg vikenda sve zaljubljenike u kajak i veslanje očekuje Watermark utrka na Bednji. Natjecatelji će na utrci moći nastupiti u kategorijama - kanu, kajak, rafting (R4) i ostalo (npr. SUP) - detaljne informacije možete potražiti na Facebook stranici eventa.

Posljednji vikend Welcome Spring outdoor festivala rezerviran je za biciklizam.

Očekuje nas uzbudljivu biciklističku gravel utrku oko planine Kalnik. Kružna utrka oko Kalnika, duga 77 km i s 1302 metra ukupnog uspona vozi se po uglavnom makadamskim putevima i pravi je izazov za sve ambiciozne bicikliste željne nadmetanja.

POPRATNI PROGRAM OVOGODIŠNJEG WELCOME SPRING FESTIVALA

SPORT

28. veljače 2022.

23

Sandra Besek, trostruka prvakinja Hrvatske Prve subote u veljači, u školsko-sportskoj dvorani u Ludbregu, održano je prvenstvo Hrvatske u hrvanju za žene. Četrdesetak cura iz jedanaest hrvatskih klubova natjecalo se u četiri kategorije: kadetkinje (U17), juniorke (U20), mlađe seniorke (U23) i seniorke. Na prvenstvu Hrvatske, Hrvački klub Ludbreg imao je četiri predstavnice: Martu i Sandru Besek, Saru Milner i Martu Busija.

Trostruka hrvatska prvakinja je starija sestra Sandra Besek koja je ostvarila sve četiri pobjede i postala prvakinjom u kadetskoj, kategoriji U23 i kategoriji seniorki. Dobitnica stipendije Zaklade Marin Čilić, Marta Besek osvojila je prvo mjesto u kategoriji juniorki i drugo mjesto u konkurenciji kadetkinja, a treće mjesto u istoj kategoriji zauzela je Sara Milner. Prvenstvo Hrvatske za žene pratio je izbornik hrvatskih hrvačica Pero Panić.

Najbolja hrvatska hrvačica Iva Gerić nije nastupila zbog ozljede. Nacionalno prvenstvo veoma uspješno organizirao je Hrvački klub Ludbreg u suradnji sa Hrvatskim hrvačkim savezom.

Piše: Dražen Vađunec

Nogometaši sa stopostotnim učinkom u „Nemogućoj misiji“

Igrači Podravine s pripremnim razdobljem za nastavak prvenstva krenuli su već 15. siječnja. Ritam je bio žestok, gotovo svakodnevni treninzi plus utakmice vikendom na gostujućim terenima. Najveće pojačanje svakako je dolazak ubojitog napadača Maria Sa-

čera, koji ima dobru kilometražu u mnogim etabliranim klubovima, pa čak i u splitskom Hajduku. Dopao se i Giovanny, Brazilac koji pokazuje da bi mogao biti dio ovog sve boljeg tima. U četiri utakmice ostvarene su četiri uvjerljive pobjede. U Domašincu protiv

Dinama 4-2, u Prelogu protiv Mladosti 7-1, u Hrastovskom protiv Zadrugara 9-0 te u Nedelišću protiv istoimenog domaćina 5-1. Suma sumarno, gol razlika 25-4. Trener i tvorac ovih rezultata Nevenko Blagaj ne krije zadovoljstvo.

- Izuzetno sam zadovoljan

odrađenim. Naravno, kao i uvijek zimske pripreme donose i neke ozljede, zasad je na toj listi mladi Vidaković koji nam je pristigao iz Podravca, ali s druge strane uskoro će s nama biti Sambolec koji nam mnogu znači u obrani. Prvo igramo u Virovitici, a zatim očekuje-

mo osnaženu Koprivnicu. Tu ćemo već vidjeti možemo li uloviti vlak za „Ligu za prvaka“ - kaže Blagaj.

Nadamo se da će u jednom od vagona trećeligaške karavane biti i Ludbrežani. Nije imperativ, ali brate zaslužili su.

Piše: Neven Jerbić

24 ACO PIŠE...

28. veljače 2022.

Zagor, Pinokio, Veli Jože…

Piše: Aleksandar Horvat

Dok čovek v životu puno prečita, načitani mu priznaju da je načitani. A nenačitani mu zmišlaju(!) da je “načitani”, z malo drugačkim tonom i odmahivanjem, kaj bi značilo “bole da si se prijal poštenoga posla nego kaj knjige čitaš“.

Ali gle, če više čitaš, više znaš. Če više znaš, više uživaš. To se zmeniti nemre.

Je, ali ima jena važna kvaka: KAJ čitaš? Neje isto če čitaš kaj piše na zidu ili plotu (“Ko me najde, nek me vrne!”), ili na Fejsbuku (“Sumljam da si ti ćovijek na mijestu, kao i tvoj kompanijoni. Popisam se na vas svih!”), v dnevnim novinama (“Neverovatno! Poglečte kaj je of dečko napravil puci! A onda se dogodilo ovo!”), v Ludbreškim novinama (“Dok čovek v životu puno prečita, drugi načitani mu priznaju da je načitani.”). Takaj neje isto če čitaš kuharicu (“... poteri dva jajca v tavi i dodaj brašno…“), Grigora Viteza (“U desetom selu / živi Antuntun, / u njega je malko / neobičan um.”), Kristijana Novaka (“Bio je tup iznutra, u beskrajnom stanju raspada, pa se činilo da je cijeloga života bio mrtav, ali ga se iz pristojnosti nije pokapalo.”), Emila Ciorana (“Nema istinske umjetnosti bez jače doze banalnosti. Onaj tko se stalno služi neobičnim, brzo ugnjavi, budući da ništa nije nesnosnije nego jednoličnost izuzetnog.”) ili Platona (“Idealno društvo koje smo opisali nikada se ne može provesti u stvarnost ili vidjeti svjetlo dana i neće biti kraja brigama država, pa čak čovječanstva, dok filozofi ne postanu kraljevima na ovome svijetu ili dok oni koji danas nazivaju kraljevima i vladarima, doista iskreno, ne postanu filozofi.”)

Čitanje je kak nekakva lojtra. Nemreš stati najemput na najgornji frlič, moraš gaziti i savladati jenoga po jenoga. A z gornjega frliča se najdalje vidi.

A zide da nekoji staneju na prvi ili drugi najdoljnji, pak onda onima na zadnjemu najvišešemu rado malo soliju pamet kak se z njihove niskosti čistam dobro vidi. Ali, to je jena druga tema. Na čitanju smo.

Vučiju nas k naviki čitanja več v školi - lektira. Dok potlam v živlenju čovek čita kaj oče, v školi se čita ono kaj se mora. V glavnem to je deci kak zgleda najvekša tlaka, zavisi kak v kojemu razredu. Da vas podsetim. V prvem smo čitali nekakve bajke, v redu stvar. V drugem su Pinokio i Čapekov poštar František. V trećem je već krasno, Petar Pan, Vlak u snijegu, Šegrt Hlapić, Čarobnjak iz Oza, Doktor Doolittle.

V četrtem se ide za ozbilno, Šuma Striborova, Heidi, Bambi, Družba Pere Kvržice. V petem se knjige malo podebljaju.

Pustolovine Toma Sawyera i Huckleberryja Finna su još kak tak, ali Jules Verne z putovanjima pod vodu, v Zemlu, na Mesec i sikam drugam več išče da se stolec malo bole prigreje.

Dale, v šestomu, Veli Jože, Priče iz davnine, Kraljević i prosjak, v sedmomu Robinson Crusoe, Duga, Čuvaj se senjske ruke.

V osmomu dohajaju Branka, Alkar, Prosjak Luka, Začuđeni svatovi. Ne trebam niti govoriti da niti jedna knjiga neje kajkavska. Če ste nigdar ne čuli ni za kaj od gori nabrojenoga onda ste fakat slabo čitali. Za srednju školu nebum preveč nabrajal.

Samo, jena je stvar, če vučiteli v osnovni nesu decu nafčili da je čitati dobro, tak da v osmomu razredu prečitaju se kaj jim je zadano, onda v srednji školi se živo preskačeju i švercaju se na lektiri. Kakve Antigone, Ilijade, Zlatareva zlata, Seljačke bune i Lovčevi zapisi? Koji Osman, Hamlet, Đuka Begović, Kiklop, Filip Latinovicz, Prijan Lovro

ili Smail-aga Čengić? Makar nesmo si bili isti, pak su jeni to marljivo čitali, drugima je čitati književnost bilo dosadno.

Takvi su imeli čistam druge heroje. Evo, da se pak vrnem malo v mladost, pak bum nabrojil, da vidim jel se tu koga zmislite: Blek Stena (Veliki blek), Profesor Okultis i Rody, Zagor Te-nej (Duh sa sjekirom) i Felipe Caetano Lopez e Martinez e Gonzales e Rodriguez e Consaldo e Morales e Ramirez e Rozales e Hernandez Espinoza (Čiko), Komandant Mark, Žalosna Sova, Blaf i Flok, Tex Willer i Kit Carson, Kit Teller (Mali rendžer), Frenkie Belleven i Annie Četiri Pištolja, Kapetan Miki, Smuk i doktor Salaso, Mandrak mađioničar, Nepoznati konjanik, Bindra i Gurban-kan, Marti Misterija i Java, Mister No, Talični Tom i Braća Dalton, Charlie Brown, Fantom, Modesti Blaise, Hogar Strašni, Garfield, Čelična Kandža, Princ Valiant, Rip Kirby, Corto Maltese, Asterix, Obelix, Diabolik, Bluebery, Alan Ford, Njegova visost Broj jedan, Sir Oliver, Bob Rock, Jeremija, Nosonja, Grunf i Veliki šef… ziher sam kojega zabil. Evo, Miki Mausa i družinu….

Nekoji su ljudi zrasli na tim stripima i z tem i takvim herojima. V stripu (koje smo mi zvali crtani romani) je zlo navek štelo zavladati, a dobro je pobedilo, pak se ne zna zakaj se govorilo da stripi kvariju decu. Doduše nekoji heroji su malo kleli, na priliku, Zagor (“Darkvudskih mi bubnjeva!”), Čiko (“Karamba i karambita!”), Blek (“Jelenskih mi rogova!”), Komandant Mark (“Svih mi vukova s Ontarija!“), Profesor Okultis (“Hiljadu mi retorti!”) ili Žalosna Sova (“Tako mi čukundede vrača!”), su bili samo nekoji od teh dobrodušnih pravednih bezobražnjakov. Ali, hiljadu mu dabrova, nesmo se z toga nikaj hudoga nafčili, jedino kaj je fkralo dost vremena za čitanje lektire i neje bilo preveč novih reči.

Napodzadnje, treba reči da je navika čitanja dobra. Nekoji su ljudi ze stripa fakat prešli na knjige. Zato postoji knjižnica.

Tu se nikaj ne čita pod moraš. Čitaš kaj ti paše i kaj ti se dopada. Ali kak i v srednji školi, z nekoje knjige se nekaj nafčiš, a druga je za fratiti vreme. Čita se stranjsko, čita se domače. Čita se stručno i znanstveno, a čita se i šund. Evo, šund dojde z njemačkoga Schund kaj znači kič. Veliju da tu spadaju ovi obični ljubiči i krimiči (koje šund-maher napiše za tjeden dan i drugi tjeden su na kiosku za dvajst kuni), kajti v prvima se neko zaljubi, v drugima neko nekoga hmori, v obedva se nekaj zakomplicera i na kraju več nekak razreši i ima happy end.

Ne moči reči, v te dva žanre ima i pravih krimičov i ljubičov, koji nesu šund nego malo jakša i bole razdelana priča. Takvi spadaju v ono kaj je zmed znanosti i šunda - beletristika. Od Francuzov je to zišlo, z belles lettres, kaj bi bilo kakti “lepa književnost“. I tu denes ima sega, ali je nekak v sredini.

Neje preteško kak znanost ili filozofija, a neje niti bezvezno i “trivijalno“ kak šund literatura, nego onak, za zabavu i da saki čovek razme i malo pusti pamet na pašu, kak da bi filma gledal.

Dok čovek čita, zezna kojekaj novoga kaj nije znal, ali isto tak zezna i zapamti si nove reči, leže slaže rečenice dok govori, leže rastumači ideju ili ono kaj zaprav oče reči, leže se spomina, čak nekoji znaju i nekaj bole i leže napisati. Toga onda zoveju načitani. Z knjige se kojekakve živlenjske situacije daju ščitati, one koje morti nesmo sami preživeli, ali nam daju misliti kaj bi bilo da je bilo i kaj bu če nebu. Velki svetski pisci su o čitanju rekli koju spametnu. Na priliku, Brodsky je rekel da je od “vužgati knjigu” gorše jedino “ne ju čitati”, argentinski pesnik Borges pak si navek premišlja da bu raj nekva vrsta knjižnice, naš Ujević je rekel da

je knjiga ne hrana, ali je poslastica, a Krleža, da ljudi čitaju kak očeju, a ne kak je napisano.

V ludbreški knjižnici su za jen čas teški časi radi ovoga betega, ali knjigama se nikaj neje dogodilo, zdrave su, a police su i dalje podvijene. V knjižnici imaju stare, nove, dečje, tenke, debele, znanstvene i beletristiku, čak i stripa se more najti i to v lepim koricama, za one koji si očeju obnoviti gradivo z mladosti, a morti bu si neko prebral i kakvoga “šunda“ (če se je prešvercal v kakvomu paketu).

Vezda sam se za kraj zmislil onoga staroga vica kak su Štef i Bara su sreli Tarzana v džungli.

Tarzan se predstavlja, pak pokaže najpre na sebe: - Ja Tarzan!

A Štef pokaže na sebe: - Ja Štef!

Onda Tarzan pokaže na svoju družinu: - Moja Džejn! Moja Čita!

A Štef pokaže na Baru: - Moja Bara! Moja ne čita!

Najte biti kak Bara. Knjiga je dober partner v živlenju.

Morete ju čitati v dnevni sobi, na klupi na trgu ili na Otoku, v čekaoni pre doktoru ili na željeznički stanici. Nekoji čitaju v posteli predi nek zaspiju, nekoji deci za lefku noč, nekoji za obedom, nekoji na šekretu. Ne mora dan početi napeto, zakaj bi prvi morali znati kolko je ljudi hmrlo, ko je v bajbuku, je li bu na vrhu Velebita pala pahulja snega. Če očete biti v trendu, v knjižnici vam budu znali reči kaj se največ čita, kaj je popularno i kaj je “in”.

I na samem kraju, ali ne i najmenje važno, če imate mobitela (a imate), on vam je velika i genijalna pripomoč za čitanje prave knjige - dok je vgašeni.

(A. Horvat, 2/2022) Sljedeći broj Ludbreških novina izlazi 31. ožujka 2022.