Ludbreške novine broj 179 by Centar za kulturu Ludbreg

LIST GRADA LUDBREGA

BESPLATNI PRIMJERAK

BROJ 179 / GODINA XVII.

31. OŽUJKA 2022.

a č a k r t 3 5 6 , a z a t s 5 2 utrke, str. 21. i 23.

DAN GRADA LUDBREGA

UKRAJINCI U LUDBREGU

Na svečanoj sjednici Naš grad privremeni uručena priznanja je dom za tridesetak nagrađenima. str. 12.- 13. Ukrajinaca. str. 4. - 5.

'Radiokomunikacija je vrlo zabavna, nije namijenjena samo dečkima i puno se toga može naučiti.' str. 15.

'Ujedinjujemo sve turističke potencijale i krećemo u zajedničko stvaranje novih turističkih sadržaja'

'Doslovno smo se spakirali u nekoliko minuta i krenuli prema Hrvatskoj, prema Ludbregu.'

LUDBREG BOGATIJI ZA PRVO KAMP ODMORIŠTE str. 6.

'Sam kamp je još jedna naša orijentacija za korištenje svih prirodnih ljepota grada Ludbrega.'

AK T UALNO

31. ožujka 2022.

Inicijativa za promjenu paradigme u prometnom sustavu u regiji Sjever krenula je iz Ludbrega Prije pet godina Varaždinska, Međimurska i Koprivničko-križevačka županija zajedno su donijele zajednički strateški dokument pod nazivom Master plan za integrirani prijevoz putnika, o razvoju suvremenog prijevoza putnika za područje cijele regije sjeverne Hrvatske. Inicijativu za početak provedbe tog Master plana, iako samo na jednom subregionalnom području, pokrenuli su Grad Ludbreg i susjedne općine: Martijanec, Mali Bukovec, Veliki Bukovec i Sveti Đurđ. Zajedno su, kao partneri, naručili i pokrenuli izradu Studije razvoja sustava održivog javnog prijevoza i sustava nemotorizirane mobilnosti za Grad Ludbreg i općine Martijanec, Sveti Đurd, Veliki Bukovec i Mali Bukovec, koja će obuhvatiti područje tih pet jedinica lokalne samouprave. Studija će predložiti ciljeve i mjere razvoja, a koji će se uklopiti u plan više razine, tj. u Master plan za integrirani prijevoz putnika. zato što je ludbreško područje gospodarski vrlo razvijeno i radno intenzivno, a potrebe za javnim prijevozom su značajne. Isto područje ima na raspolaganju željeznicu, županijski linijski autobusni prijevoz, bicikli se koriste u velikoj mjeri, ali svi ti sustavi nisu povezani na

način da jedan drugoga nadopunjuju, tj. treba ih integrirati. Nositelj izrade studije je Savez za željeznicu, a studiju financiraju Grad Ludbreg, Općina Martijanec, Općina Mali Bukovec, Općina Veliki Bukovec i Općina Sveti Đurđ iz vlastitih proračuna grada i općina. Anketa među građanima i brojanje prometa provodit će se ti-

jekom ožujka 2022., a završetak studije očekuje se početkom lipnja 2022. godine. Studija će imati strateški i provedbeni karakter te je preduvjet za aplikaciju za sredstva iz fondova Europske unije, a kojima EU izdašno potiče razvoj zelenog javnog prijevoza putnika te pješačke i biciklističke infrastrukture u urbanom i re-

gionalnom prometu i prostoru Grad Ludbreg, kao glavni partner, potpisao je Ugovor o izradi Studije s udrugom „Savez za željeznicu“, koja je svojim referencama dokazala sposobnost za taj posao. Nevladina udruga Savez za željeznicu u 14 godina djelovanja sudjelovala je, kao partner ili kao voditelj izrade, u izradi velikog broja studija i

planova razvoja održivih prometnih sustava, obavila veliki broj istraživanja na temu suvremenog javnog prijevoza i teretne logistike te je sudjelovala u 6 međunarodnih istraživačkih EU projekata vezanih za održive sustave prijevoza putnika i održivu teretnu logistiku. Suvremeni javni urbani i regionalni prijevoz putnika bazira se na principu „jedna karta za sve oblike prijevoza“, tj. za autobuse, tramvaje, željeznicu, podzemnu željeznicu i takva je dio modela tzv. integriranog prijevoza putnika. Javni prijevoz mora biti dostupan svima, uvijek i svugdje i mora biti cjenovno prihvatljiv, što znači da se prijevozne karte subvencioniraju novcem iz proračuna Republike Hrvatske, županija, gradova i općina. To se, u konačnici, višestruko vraća zajednici kroz povećani gospodarski rast i povećanu kvalitetu života građana. Uz suvremeni i zeleni javni prijevoz vrlo je važno razviti i kvalitetnu pješačku i biciklističku infrastrukturu, kako bi udio pješačenja i bicikliranja porastao na znatno veću razinu u odnosu na današnju. Javni prijevoz, pješačenje i bicikliranje međusobno se nadopunjuju i zajedno stvaraju pozitivnu spiralu održivog i učinkovitog prometnog sustava.

Unatoč neodobravanju Ministarstva uspješno realiziran projekt izgradnje lifta na zgradi gradske uprave

Grad Ludbreg prošle se godine javio na objavljeni Javni poziv za sufinanciranje projekata rješavanja pristupačnosti objektima osoba s invaliditetom sredstvima Državnog proračuna Republike Hrvatske u 2021. godini na području

Nakladnik: CZKI “D. N.“ Ludbreg Glavna urednica: Iva Havaić Grafički urednici: Matea Maltarić, Miroslav Vađunec Redakcija: Branko Dijanošić, Iva Havaić, Matea Maltarić, Dražen Vađunec, Neven Jerbić, Željka Namesnik Kontakt:

Centar za kulturu i informiranje Ludbreg,

Trg Sv. Trojstva 19 Telefon: 042 / 306 130 Fax: 042 / 306 068

ludbreske-novine@czkidn.hr iva.havaic@ludbreg.hr Tisak: Tiskara Zagreb

Republike Hrvatske, a kojeg je objavilo Ministarstvo branitelja. – Grad Ludbreg redovito se javlja na objavljene natječaje, a na spomenuti javni poziv javili smo se s projektom izgradnje lifta. Naime gradska uprava, ali i druge službe poput recimo porezne uprave smještene su u zgradi koja je nažalost nepristupačna za osobe s invaliditetom. Projekt izgradnje lifta, a to je ujedno bila i jedina moguća opcija za rješavanje ovog problema, nažalost nije naišao na potporu Ministarstva – rekao je gradonačelnik Dubravko Bilić. Iz Ministarstva su obavijestili kako u okviru Projekta rješavanja pristupačnosti objektima osoba s invaliditetom Ministarstvo hrvatskih branitelja nastoji podržati svaku inicijativu prilagodbe građevina, ustanova i javnih površina te unaprjeđenja pristupačnosti istih kako bi se poboljšala kvaliteta života osoba s najtežom vrstom i stupnjem invaliditeta i osigurala neovisnost njihova življenja u zajednici. S obzirom da

se financijska potpora projektima rješavanja pristupačnosti objektima osoba s invaliditetom temelji na sredstvima osiguranim u Državnom proračunu Republike Hrvatske, Ministarstvo, u okviru raspoloživih sredstava u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2021. godinu nije bilo u mogućnosti financijski poduprijeti svaki prijavljeni korak. – Nažalost, ne znamo koji su projekti bili kvalitetniji od našeg, ali mi znamo koliko često dolazimo do problema jer su službe nažalost nepristupačne osobama s invaliditetom. Lift je izgrađen i služi svojoj svrsi, a to je da olakša pristup službama koje su ovdje upravo zbog svojih građana. Žao nam je što Ministarstvo nije uvidjelo značaj ovog projekta, ali zato je tu jedinica lokalne samouprave kojoj je cilj biti što pristupačnija svojim građanima. Podsjećam sve sugrađane da lift mogu slobodno koristiti kada obavljaju poslove u gradskoj upravi ili drugim službama koje su smještene na ovoj lokaciji – rekao je gradonačelnik Dubravko Bilić.

AK T UALNO

31. ožujka 2022.

PROJEKT „STOP cyberbullyingu“ Gradu Ludbregu kao nositelju odobren je projekt naziva „STOP cyberbullyingu“ od strane Zaklade Sveti Mihael u iznosu od 6.000,00 kuna. Projekt će se provoditi osam mjeseci na području Grada Ludbrega i usmjeren je na učenike od 5. do 8. razreda kao primarne ciljane skupine. Osnovni cilj projekta„STOP cyberbullyingu“ je stvoriti sigurno i poticajno okruženje za svu djecu u školi i rad na prevenciji nasilja. Po projektu planiramo povezati različite dionike u lokalnoj zajednici s

ciljem širenja informacija o nasilju na internetu te načinima prevencije takvog ponašanja. Dionike koje ćemo uključiti su predstavnici Osnovne škole Ludbreg i njihovih stručnih službi (učitelji, pedagozi, defektolozi, psiholozi), predstavnici policijske uprave, predstavnici lokalne samouprave, roditelji i djeca osnovnoškolske dobi. Aktivnosti koje će se provoditi odnose se na povezivanje i suradnju različitih dionika, provedba edukacije učenika, izrada epriručnika o nasilju na internetu, pro-

vedbu interaktivnih tečajeva i kvizova za djecu te na provedbu informativne kampanje s ciljem osiguranja vidljivosti projekta putem dostupnih online i offline kanala. -Projektom želimo povećati razinu znanja o nasilju na internetu učenicima od 5. do 8. razreda, potaknuti suradnju između lokalne zajednice, škole i roditelja da se nasilje među učenicima svede na najmanju moguću razinu te spriječiti pojavu nasilnih ponašanja među djecom – rekao je gradonačelnik D. Bilić.

U Luceri održana radionica za poduzetnike Lucera d.o.o. organizirala je radionicu za zainteresirane poduzetnike u sklopu koje su predstavljeni nadolazeći EU natječaji vezani za industriju, turizam i inovacije/startupove/digitalizaciju. – Lucera kao poduzetnička potporna institucija osnovana od strane Grada Ludbrega postoji od 2014. godine. Sastavni dio Lucere je poduzetnički inkubator koji je realiziran sredstvima Ministarstva poduzetništva i obrta i Grada Ludbrega s ciljem potpore malim i srednjim poduzetnicima u prvim godinama njihovog poslovanja. Naš cilj je potaknuti brži rast i razvoj malog i srednjeg poduzetništva na području Grada Ludbrega, a vjerujemo kako je održana radionica prvi korak ka tome – rekao je Marijan Makar, direktor Lucere te najavio kako će u narednom razdoblju biti održane i druge radionice. – Osnivanjem Poduzetničkog inkubatora poslovni subjekti s područja Grada Ludbrega dobili su prvu poduzetničku potpornu instituciju na području Grada Ludbrega kojoj se mogu obratiti za pomoć prilikom pripreme projektnog prijedloga i apliciranja istog na natječaj bilo iz nacionalnog ili međunarodnog izvora – kaže Makar. Spomenutu radionicu održala je tvrtka PwC. – Izuzetno smo zadovoljni odazivom na radionicu, vidi se da u Ludbregu postoji veliki interes. Projekti se moraju prijavljivati planski uz pravovremenu pripremu. Naša je poruka da se projekti planiraju na vrijeme – rekao je Neven Habunek iz tvrtke PwC. Podsjetimo, u sklopu poduzetničkog inkubatora nudi se subvencioniran zakup poslovnog prostora, korištenje

U sklopu Poduzetničkog inkubatora nalazi se co-working prostor čiji je cilj umrežavanje potencijalnih i postojećih poduzetnika te poticanje zajedničke suradnje i međusobne povezanosti tvrtki i pojedinaca. Iz tog razloga i u narednim godinama Lucera d.o.o. nudit će kompletne usluge potrebne poduzetnicima na jednom mjestu putem poduzetničkog i virtualnog inkubatora, ali i svim ostalim poslovnim subjektima kojima su te usluge potrebne.

infrastrukture i konferencijske sale, korištenje usluga fotokopirnog aparata i najam drugih aparata po subvencioniranim cijenama, organizacijska i savjetodavna pomoć, seminari, edukacije korisnika, predstavljanje korisnika na web portalu, marketing, internet prodaja. Unutar virtualnog inkubatora nudimo skup informatičkih i knjigovodstvenih alata razvijenih s ciljem podupiranja razvoja malog i srednjeg poduzetništva, poslovne, tehničke i obrazovne usluge poduzetnicima koji nisu fizički smješteni u Inkubatoru. Cilj virtualnog inkubatora je pomoći poduzetnicima početnicima u

osnivanju, poslovanju i razvoju, a time potaknuti i razvoj regije. Namijenjen je poduzetnicima početnicima koji nisu fizički smješteni u inkubatoru te poduzetnicima koji su završili proces inkubacije u Poduzetničkom inkubatoru. Virtualni stanar može postati i fizička osoba koja je pokrenula postupak registracije svojeg poduzeća. Na raspolaganju su i sljedeće tržišne usluge društva, co-working u prostorima inkubatora, savjetovanja, seminari, edukacije za poduzetnike, konzultantske usluge, izrada Web stranica, marketing, internet prodaja, internet aplikacije i programska rješenja.

Ludbreška Lucera i u sljedećem razdoblju sudjelovat će kao partner u Erasmus projektu Virtual Reality based educational approach in tackling of Climate Change. Vodeći partner na projektu je Zavod Energetska agencija za Savinjsko, Šaleško in Koroško, Velenje iz Slovenije, dok su ostali partneri na projektu škole iz četiriju regija Slovenije, Hrvatske, Grčke i Makedonije, Makedonsko geotermalno udruženje, Lag Kochani iz Republike Sjeverna Makedonia, Udruženje za Alternativni inovativni razvoj iz Grčke te Lucera. Ideja projekta je razvoj novog inovativnog obrazovnog pristupa temeljenog na ICT-u za povećanje interesa učenika za korištenjem virtualne i proširene stvarnosti, kao atraktivnog alata koji će omogućiti studentima bolje razumijevanje nastanka i posljedica klimatskih promjena te strategija za prilagodbu klimatskim promjenama uz značajno povećanje njihovih digitalnih kompetencija.

PZ LUDBREŠKI KRAJ Želite proizvoditi krastavce kornišone? Javite se! Poljoprivredna zadruga Ludbreški kraj poziva sve zainteresirane poljoprivredne proizvođače koji žele proizvoditi krastavce kornišone za Podravku d.d. putem zadruge da se jave u sjedište zadruge, Kalnička 3 Hrastovsko (poduzetnički inkubator) svakodnevno od 07:00 do 15:00 sati ili putem emaila upravitelj@pz-ludbreski-kraj.hr. -Svi proizvođači imaju garantiran plasman cjelokupne proizvedene količine po cijeni koja je unaprijed poznata i uvećana u odnosu na prošlu godinu. Da bi proizvođač započeo s proizvodnjom krastavaca kornišona dovoljno je da ima komadić zemlje i volju za radom, a repromaterijal će mu biti osiguran od strane zadruge, kao i stručna pomoć u proizvodnji – napominju u zadruzi. Sve dodatne informacije možete pronaći i na web stranici Zadruge, www. pz-ludbreski-kraj.hr.

HUMANOS T

31. ožujka 2022.

GRADSKO DRUŠTVO CRVENOG KRIŽA LUDBREG

Oformljen tim za psihosocijalnu podršku

S obzirom na sve češću pojavu dugotrajnih katastrofa i kriznih situacija unutar Gradskog društva Crvenog križa oformljen je tim za psihosocijalnu podršku. Tim u čijem su sastavu Sara Filip, Ivona Miklošić, Ivona Šimunović, Melita Horvat, Nikolina Golec i Daliborka Vuković prošao je tri edukativne radionice koje je održao licencirani supervizor Nebojša Buđanovac. – Živimo u teško vrijeme, posljednjih godina sve je u znaku pandemije, a nažalost posljednjih tjedana suočavamo se i s ratom u Ukrajini. Potreba za postojanjem ovakvog tima u takvim vremenima apsolutno

je opravdana. Naš tim obučen je kako bi aktivno sudjelovao i unaprijedio uključenost pogođenih zajednica, obitelji i skupina u odgovoru na kriznu situaciju. Svaka krizna situacija, neovisno o razmjerima u prvi plan stavlja psihosocijalne potrebe, poput brige za sebe i bliske osobe i svega onoga što smatraju da je pred njima – rekla je Mirjana Jerbić, ravnateljica Gradskog društva Crvenog križa Ludbreg. Kroz održane edukativne radionice tim je između ostaloga imao zadatak odglumiti situacije koje su se stvarno dogodile te pokušati dati pravilan odgovor na nesvakidašnje događaje.

– Osim što je naš tim uvježbavao načine nošenja sa situacijom sasvim spontano reagirao je i tim Hitne pomoći koji je na jedan odglumljeni prikaz obiteljskog nasilja došao da vidi što se događa i treba li nekome pomoć. Takva reakcija je zaista pohvalna jer kada se događa nasilje treba imati hrabrosti doći i pomoći žrtvi – kazala je ravnateljica Gradskog društva Crvenog križa Ludbreg Mirjana Jerbić. U kriznim situacijama timovi za psihosocijalnu podršku funkcioniraju kao posrednik iz-

PRIVREMENI DOM JE U NAŠEM GRADU Krov nad glavom, toplina vlastitog doma, osjećaj sigurnosti, 'vedro' nebo, druženje s obitelji i dragim ljudima..sve to i još puno više, su stvari koje nerijetko uzimamo zdravo za gotovo. I to je tako pogrešno. Nažalost, toga postanemo svjesni tek kad se desi nešto poput rata u Ukrajini. Kada sretnemo bol, patnju i tugu u očima ljudi koji su iz ratom pogođenog područja stigli u naš grad u potrazi za skloništem, utočištem. Ljudi kojima je sve naše strano, ali ipak i to naše strano je trenutno bolje od sveg onog poznatog što su ostavili u svojoj domovini. Za 3,5 milijuna Ukrajinaca toplina vlastitog doma, osjećaj sigurnosti, druženje s obitelji i dragim ljudima trenutno je velikim dijelom luksuz. U strahu i nevjerici zbog situacije koja je snašla njihovu zemlju bili su primorani spakirati se i napustiti svoje domove, prijatelje i članove obitelji. Mnogi su utočište i barem neki oblik sigurnosti pronašli u Hrvatskoj, pa i u našem gradu. Među njima su i Marina i Olesya, dvije sestre koje su u Ludbreg stigle s troje djece i psom. - U blizini Ludbrega imamo sestru i šogora koji su nam uz pomoć Gradskog društva Crvenog križa pronašli smještaj u Vinogradima Ludbreškim. Neizmjerno smo im zahvalni jer se ovdje osjećamo sigurno. Priroda je predivna, a ljudi neopisivo prijazni i dobri. Svako jutro nas netko dođe pogledati, provjeriti kako smo i jako smo im zahvalni na tome. - kaže nam Olesya koja je zajedno s petogodišnjom kćerkom Veronikom napustila Odessu jednako kao i Marina s jedanaestogodišnjom Nastayom i devetogodišnjim Alekseyom. - Doslovno smo se spakirali u nekoliko minuta i krenuli prema Hrvatskoj, prema Ludbregu. Putovanje je trajalo pet dana, krenuli smo 1. ožujka, a stigli 6. ožujka. Prisjeli smo u Rumunjskoj gdje smo odspava-

Obitelj Olesye Kluchko i Marine Kazanine u društvo Mirjane Jerbić i gospođe Dragice li i krenuli dalje. - pričaju nam i dodaju kako je dio obitelji ostao na ratnom području. Olesyina 24-godišnja kćer koja se ove godine trebala udati ostala je sa svojim zaručnikom, a sin njihove polusestre koja je u Ludbreg presila prije nekoliko godina također je bio primoran ostati. - Naši muževi također su morali ostati. Dušom i srcem smo s njima, strah nas je, ali nastojimo to ne pokazati pred djecom. Oni pohađaju online nastavu tako da im to malo popuni vrijeme ovdje. Često odemo kod sestre, šogora i njihove obitelji, pa vrijeme provedemo s njima. U kontaktu smo i s drugim Ukrajincima koji su ovdje u Ludbregu pa se družimo. Ipak je lakše kad je kraj vas netko 'vaš'. Popunimo nekako vrijeme. - kažu sestre i dodaju kako je jedini problem ovdje jezična barijera. - Mi ne pričamo engleski, pa se onda često razgovaramo 'i rukama i nogama'. Doduše, sada postoje razne aplikacije

koje nam služe kao prevoditelji pa koristimo i to. Ali ukrajinski i hrvatski su zapravo dosta slični jezici pa neke stvari možemo razumjeti ako i jedni i drugi pričamo polako. Ova ukrajinska obitelj, kao i sve druge, nada se što bržem smirivanju situacije i što bržem povratku u Ukrajinu jer tamo je, kažu, njihov cijeli život, njihova obitelj, prijatelji, njihov posao. Marina se bavi dizajnom interijera, a Olesya prodajom nekretnina. - Svakodnevno smo u kontaktu s muževima, s ljudima koji su ostali i koji trenutno žive pod svakodnevnim uzbunama. To je nešto neopisivo užasno. - kažu nam sestre koje i u svoj ovoj boli i strahu i dalje pronalaze snage da one ponude svoju pomoć drugima. - Željele bismo pomoći i Gradskom društvu Crvenog križa Ludbreg i svima kojima je potrebna bilo kakva pomoć. To je najmanje što mi možemo u odnosu na ono što su svi ovi ljudi učinili za nas. - poručuju.

Nekoliko stotina metara dalje smještena je još jedna ukrajinska obitelj. Ahmad, njegova supruga Oleksandra, kćer Kateryna i baka Nela stigli su iz Kijeva, jedne od glavnih i najteže pogođenih meta. Izbora stoga nisu imali, spakirali su osnovne stvari i krenuli na put u nepoznato. - Znali smo da će Kijev biti jedna od glavnih meta tako da nismo dugo dvoumili i krenuli na put. Putovali smo pet dana jer smo poprilično dugo čekali na moldavijskoj i srbijanskoj granici – objašnjava nam Kateryna koja radi kao kreator online sadržaja za jednu kanadsku firmu, stoga odlično priča engleski. Smještaj u Ludbregu pronašli su upravo zahvaljujući pomoći njenog šefa. - On je kontaktirao svog prijatelja ovdje, koji nam je onda ubrzo pronašao smještaj. Osjećamo se, naravno, puno sigurnije ovdje. Imamo osjećaj da bi ovo ovdje bio divan odmor da

situacija nije takva kakva jest. kaže Kateryna koja se zajedno s obitelji nastoji prilagoditi svemu što ih je, ni krive ni dužne, zadesilo. - Tata je pronašao online posao na pola radnog vremena, mama se nastoji prilagoditi cijeloj situaciji, a baka vrtlari, to joj pomaže da barem nakratko odvrati misli. - kaže na 23-godišnja Ukrajinka i dodaje kako im je najteže bilo prvi tjedan kad su stigli. - Loše smo spavali i bili jako zabrinuti za ljude koji su ostali, za našeg djeda koji nije htio ići s nama, naše prijatelje. Sada smo malo bolje jer znamo da su se i oni maknuli iz Kijeva u zapadni dio države koji je nešto sigurniji trenutno. - priča nam. Život im se gotovo preko noći preokrenuo naglavačke. - Imali smo dobar život, roditelji su vodili svoj posao s odjećom, djed i baka su u mirovini i uživali su u svemu dobrome što to donosi sa sobom. I onda smo odjednom, kao i brojni drugi Ukrajinci, ostali bez toga. Morali smo otići, ni krivi ni dužni, napustiti sve što smo poznavali i otići potražiti sigurnost u nepoznato. - kaže nam Kateryna koja se nada kako će sve ovo brzo završiti. - Nadamo se da će sve završiti kroz nekoliko mjeseci, jer ako neće svi ćemo morati donijeti odluku o tome kako započeti novi život negdje drugdje. Ako potraje bojim se da se nećemo imati gdje vratiti. - zaključuje. Istu sudbinu s njima dijele i sestre Tatyana i Alena koje su iz Zaporožja stigle u Karlovec Ludbreški. - U Ukrajini je bilo najteže pronaći način da odete iz države. Mama je ostala u gradu u kojem živi jer jednostavno ljudi ne mogu otići iz njega, zabrana je. Nama su pomogli dobri ljudi koji su nas smjestili u vlak koji nas je odveo u Krakov u Poljsku. Iz Poljske smo autom došli ovdje. Sestra, njen sin Michail i ja. - priča nam Tatyana koja je u Karlovec Ludbreški došla u obitelj svog dečka. - Ljudi su nas jako dobro

NA DJELU

31. ožujka 2022.

među pogođenog stanovništva i vlasti, odnosno organizacijom koja upravlja odgovorom na kriznu situaciju. -Drago mi je što smo i u ovu aktivnost ušli zajedno sa susjednim općinama. Živimo u teško vrijeme, svatko od nas trenutno proživljava neke oblike krize, osobne, identitetske i sve je manje osoba kojima se možemo obratiti, stručnih osoba. Upravo zato je važan ovakav tim koji može pomoći građanima koji se nađu u problemu. Taj prvi korak od presudne je važnosti, sama činjenica da znate da niste sami u svojim izazovima već olakšava situaciju – rekao je gradonačelnik Dubravko Bilić.

PRONAŠLO TRIDESETAK UKRAJINACA

Kateryina je u Ludbreg stigla s mamom, tatom i bakom, djed je ostao u Kijevu prihvatili, a budući da sam stigla u obitelj svog dečka osjećam se sigurno i ne bojim se. Zato sam i došla baš ovdje. - kaže nam Tatyana koja jako dobro priča hrvatski pa joj je idući cilj ovdje pronaći posao. - Ja bih voljela ostati ovdje, zaposliti se. Imam tu sve što mi

treba. Sestra ima u planu vratiti se. Njoj je bilo jako teško i teško se priviknula na ovo sve, ali ljudi joj nastoje pomoći. Pričaju s njom, pokušavaju je barem malo oraspoložiti i opustiti. Kako će to sve završiti vidjet ćemo. Nadamo se onom najboljem. - kaže nam Tatyana.

I mi se nadamo kako će sve ove obitelji pronaći svoj mir i ostvarenje trenutno svima iste želje, a to je završetak rata u njihovoj domovini. Ako ih sretnete na ulicama grada poklonite im osmijeh ili toplu riječ podrške, to je najmanje što možete, a ne košta vas ništa.

Alena, Tatyana i maleni Michail

Na kraju ovog teksta vratit ćemo se na misao s početka. Okrenimo se oko sebe, budimo zahvalni i cijenimo sve što imamo...baš kao da svakog trena to možemo izgubiti. 'Sutra nema nitko zagarantirano – niti mladi, niti stari. Možda danas posljednji put promatraš one koje voliš. Zato nemoj biti neodlučan, učini to danas, jer ako se pokaže da sutrašnji dan ne dočekaš, žalit ćeš za danom u kojem ti je nedostajalo vrijeme za jedan osmijeh, za jedan poljubac, za jedan… obzirom da si bio prezauzet da bi im prenio svoje osjećaje, emocije i posljednje želje. Budi stalno blizu onih koje voliš, govori im na glas kako ih trebaš, kako ih ljubiš i budi prema njima dobar; nađi vremena i reci im ‘žao mi je’, ‘oprosti’, ‘molim te’, ‘hvala’ i sve ostale riječi ljubavi koje poznaješ. Upamti, nitko ne zna i neće pamtiti tvoje skrivene misli, osjećaje, emocije.' G. G. Márquez

Donacija od 8 tona robe Gradsko društvo Crvenog križa Ludbreg ovog je mjeseca zaprimilo donaciju njemačke udruge Diakonisches Werk Karlsruhe. Riječ je o vjerskoj udruzi koja brine o osobama u tjelesnoj potrebi, u psihičkoj nevolji te u socijalno teškim ili nepravednim okolnostima. U Ludbreg su poslali donaciju koja se sastoji od dječjih igračaka, pomagala za hodanje, elektroaparata, bolesničkih kreveta, proizvoda za domaćinstvo te 3 527 kilograma odjeće i obuće. Donacija tako prelazi ukupnu težinu od preko 8 tona. Odmah po dolasku šlepera

s robom, vrijedne zaposlenici Gradskog društva Crvenog križa Ludbreg krenuli su s istovarom i razvrstavanjem robe. - Mi ćemo sad to sve vagnuti, provesti kroz naše knjige te iskomunicirati potrebe s našim mjesnim odborima Crvenog križa. Dakle, ovo je roba koja će se, prema potrebama, odnijeti potrebitim ljudi na području djelovanja Gradskog društva Crvenog križa Ludbreg. - poručila je ravnateljica Mirjana Jerbić i uputila zahvalu njemačkoj udruzi Diakonisches Werk Karlsruhe na ovom velikodušnom 'poklonu'.

PROJEK T

31. ožujka 2022.

U Ludbregu otvoreno kamp odmorište

Ludbreg je od prošlog tjedna bogatiji za prvo kamp odmo-

rište koje je uređeno u sklopu

projekta 'Via Saint Martin' sufi-

nanciranog iz programa prekogranične suradnje Interreg V-A Mađarska – Hrvatska Riječ je o projektu ukupne vrijednosti 350.000 eura, a veći dio potrošen je u Ludbregu i to upravo na izgradnju ovog sadržaja, ali i na promociju različitih turističkih sadržaja, poput uspostavljanja hodočasničke rute po gradu. Kako je naglasio gradonačelnik Dubravko Bilić radi se

o programu kojeg je Ludbreg u prošlosti puno koristio, a nadaju se da će tako biti i u budućnosti. -Koliko smo pouzdan partner Republici Mađarskoj u provođenju ovih projekata dokaz je upravo ovaj projekt jer smo mi glavni nositelj, a mađarska općina Zalaszentmár-

ton partner – rekao je Bilić. S obzirom da u Ludbreg dolazi sve više hodočasnika, projekt je prilika da im ponude i neke nove sadržaje koji će uključivati OPG-ove, prirodu, razgledavanje i muzeje. -Upravo kroz ovaj projekt uspjeli smo zaokružiti tu priču vrlo važnu za budućnost, a sam kamp je još jedna naša orijentacija za korištenje svih prirodnih ljepota grada Ludbrega i pokušaj da sve popularniju populaciju kampera zadržimo barem dva dana u Ludbregu – kazao je Bilić te dodao kako je ovo jedino ozbiljno kamp odredište na sjeveru Hrvatske čime doprinose turističkoj ponudi Varaždinske županije. Iako kamp trenutno ima 17 mjesta, Bilić je izrazio nadu da će ga u sklopu budućih projekata proširiti na dodatnih 75 mjesta i izgraditi bazen. -Turizam je jedna od orijentacijskih točaka budućeg razvoja grada Ludbrega i nadamo se da je ovo još jedan kotačić koji će dobro funkcionirati i doprinijeti dodatnom razvoju grada – zaključio je gradonačelnik

Ludbrega, Dubravko Bilić. Andreja Horvat, v.d. direktorica Turističke zajednice Centar svijeta poručila je kako je najveći značaj novootvorenog kampa pozicioniranje i privlačenje jedne posebne niše turista koji do sada u svojim kamperima nisu imali priliku boraviti u Ludbregu. – Naravno da smo time povećali ukupnu turističku ponudu Ludbrega i uz sve specifičnosti i zanimljivosti koje Ludbreg nudi ovo je nešto posebno novo. Osobito nam je drago što se ovo uklapa u našu viziju outdoor turizma i sve većeg boravka u prirodi – rekla je Horvat dodavši kako Ludbreg nudi puno, od prekrasnog Otoka mladosti, zelenog srca grada, rijeke Bednje pa do svih ostalih specifičnosti koje ima. Kamp turistima, dodaje Horvat, daje priliku da u Ludbregu ostanu nekoliko dana,

vide što im sve nudi i istraže sve njegove zanimljivosti. Antonija Bedeniković, programska i komunikacijska menadžerica u Zajedničkom tajništvu Mađarska – Hrvatska naglasila je kako je ovo samo jedan od preko sto projekata koje su financirali i podržali u okviru svog programa, a temelj svakog od njih je suradnja i približavanje dviju strana granice. -Nadamo se da ćemo uskoro imati dodatna sredstva za ovakve lijepe projekte. Zadovoljstvo mi je kada jedan projekt otpratimo od ideje do ovog trenutka kada vidimo konkretne stvari u prirodi i koje su rezultat vrlo vidljivih suradnji – rekla je Bedeniković istaknuvši kako je ovo jedan od primjera gdje se na zajedničkim resursima gradi nešto što će biti za dobrobit jedne i druge strane u ovoj suradnji. - istaknula je Antonija Bedeniković.

DONOSIMO

31. ožujka 2022.

Djeca iz Ukrajine krenula na nastavu u školu Djeca iz ratom razorene Ukrajine koja su svoje utočište pronašle u Ludbregu 23. ožujka krenula su na nastavu u Osnovnu školu Ludbreg, Veliki Bukovec i Sveti Đurđ te Srednju školu Ludbreg. Bio je ovo velik dan za njih. -Bili su jako uzbuđeni i veseli. Iako se malo mogla primijetiti i nervoza ona je već u prvim minutama nestala. Novi razredni kolege toplo su ih dočekali tako da će se, vjerujem, brzo uklopiti. Posebno je bio topao doček u OŠ Veliki Bukovec. Učenici su svoju novu razrednu kolegicu dočekali s crtežima ukrajinske zastave, ukrašenim panoom, bojicama i slatkišima. - kazala je ravnateljica GDCK Ludbreg, Mirjana Jerbić koja ih je, kao osoba kojoj njihovi roditelji trenutno najviše vjeruju, dopratila u školu. Za učenike osnovne škole obrazovne ustanove dužne su organizirati učenje hrvatskog jezika po programu učenja hrvatskog jezika. Savladavanje jezika će se evaluirati nakon 70 odslušanih sati. Komisija će tako procijeniti jesu li učenici spremni za prelazak u viši stupanj

obrazovanja. Po završetku razreda bit će im uručene svjedodžbe. - Škole su izašle u susret i pripremile sve materijale koji će im biti potrebi za rada, a uskočit će i GDCK Ludbreg. Vjerujem kako jezik u početku neće biti toliki problem jer većina učenika zna engleski. U Svetom Đurđu je i učiteljica koja govori ukrajinski i ruski tako da je to još jedan dodatan plus. - istaknula je M. Jerbić. Učenike su dočekali ravnatelji obrazovnih ustanova koji su im poželjeli dobrodošlicu u školu.

Međunarodni dan žena U povodu Međunarodnog dana žena Povjerenstvo za ravnopravnost spolova Grada Ludbrega, PP Ludbreg i predsjednik Gradskog vijeća Grada Ludbrega Darko Jagić održali su tradicionalnu akciju darivanja vozačica cvijećem. Akciju je podržao OPG Herega donacijom cvijeća. Sudionice u cestovnom prometu tako su primile zahvalu i svojevrsnu nagradu za savjesno i pozitivno ponašanje. Cilj akcije je i poticanje savjesnog i odgovornog ponašanja u prometu.

Dan žena obilježava se još od prije Prvog svjetskog rata te je simbol borbe za jednakost i emancipaciju žena. Napredak u području prava žena vidljiv je u razvijenim zemljama, posebno u posljednjih nekoliko desetljeća. Ipak,

nejednakosti su i dalje prisutne, a ravnopravnost još uvijek nije u potpunosti postignuta. Ovogodišnja nacionalna kampanja u povodu Međunarodnog dana žena provodila se pod sloganom „Razbij predrasude“. Naglasak je na ostvarivanju rodno jednakog svijeta i okruženja, bez predrasuda, stereotipa i diskriminacije, raznolikog, pravednog i uključivog svijeta, svijeta koji cijeni i slavi različitosti. Nedavno provedeno istraživanje Globalne studije o bolestima objavljeno u Lancetu pokazalo je kako je pandemija COVID-19 imala velik utjecaj na produbljivanje razlika među spolovima i rodovima. Iako su muškarci značajno više pogođeni zdravstvenim posljedicama COVID-19, žene su tijekom pandemije u većoj mjeri pogođene gubitkom posla i odricanjem od posla zbog pružanja skrbi članovima obitelji. Također, kod žena je primijećen veći porast rodno uvjetovanog nasilja nego kod muškaraca.

Talent točka Ludbreg bit će u Dječjem vrtiću Radost U organizaciji Europskog Talent Centra Hrvatska – Centri izvrsnosti Varaždinske županije u petak, 25. ožujka, je u Varaždinu održan 3. Susret registriranih europskih talent točaka, a osim stručnih predavanja, održana je i svečanost dodjele diplome specijalistima prve generacije RITHA specijalizacije te promocija novih europskih talent točaka dodjelom certifikata. Susretu su prisustvovali i zamjenica župana Varaždinske županije Silvija Zagorec, pročelnik županijskog Upravnog odjela za prosvjetu, kulturu i sport Miroslav Huđek, voditeljica Europskog centra za darovite u Mađarskoj Csilla Fuszek te ravnatelj Uprave za potporu i unaprjeđenje sustava odgoja i obrazovanja Momir Karin. Susret je okupio brojne visoke uzvanike, eminentne stručnjake, predstavnike odgojno-obrazovnih ustanova i znanstvenih institucija, a prema riječima zamjenice Zagorec, upravo oni predstavljaju snagu da darovite pojedince

prepoznaju kao pokretače u društvu u kojem živimo. -Svako dijete ima dar, a naša je obveza i dužnost da taj dar prepoznamo. S darom treba raditi, a kao što nam je svima poznato, za dar i rad ne postoje granice – rekla je Zagorec. Glavni cilj susreta je sustavna promocija rada s talentiranom djecom te važnost pravovremenog prepoznavanja njihovog talenta, kao i odavanje priznanja za njihovu marljivost, upornost i trud. -Iznimno je važno održavati ovakve susrete, ovakve radne sastanke, kako bismo mogli razmjenjivati znanje i iskustva i unaprijediti u suštini naše društvo te podići standard u talentu na jedan viši nivo – zaključila je zamjenica Zagorec. Pročelnik Huđek pojasnio je kako trenutno broje 53 registrirane europske talent točke u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini Srbiji, koje predvodi Talent centar Varaždinske županije. -Počeli smo s deset točaka, a danas jedan respektabilan broj koji sigurno

ima jednu snagu da možemo pokretati programe rada s nadarenim učenicima – rekao je Huđek. Među ostalim uzvanicima na susretu su bili i zamjenici župana Krapinsko-zagorske i Koprivničko-križevačke županije, Jasna Petek i Ratimir Ljubić i gradonačelnik Ludbrega Dubravko Bilić. -Za Grad Ludbreg je od iznimne važnosti uključivanje u ovaj projekt i to s certificiranjem Talent točke Ludbreg u gradskom dječjem vrtiću Radost. Dvije osobe trenutačno pohađaju studij na nizozemskom sveučilištu koje se bavi educiranjem odgajatelja i profesora za prepoznavanje darovite djece, a mi smo se odlučili prepoznavati tu djecu još u dječjem vrtiću. To je samo još jedan važan kamenčić ulaganja u djecu i mlade u Ludbregu koji će sadašnjim i budućim roditeljima jamčiti da će njihova djeca u Ludbregu rasti u sredini koja se o djeci brine na iznadprosječan način te da će prvi koraci njihove djece, koji su ujedno i

najvažniji u životu, biti popraćeni na najbolji način. Nadamo se da ćemo dobiti i pozitivan odgovor za projekt centra izvrsnosti u stem obrazovanju koji smo prijavili za europsko financiranje, čime bismo dodatno podigli ljestvicu u ulaganjima u djecu i mlade - rekao je gradonačelnik Dubravko Bilić.

SVEČ ANA

Turizam je jedan od značajnijih aspekata Nedavno je osnovana nova Turistička zajednica područja Centar svijeta. Prema riječima ludbreškog gradonačelnika turizam je jedan od značajnijih aspekata u ovom mandatu. - Važno nam je povezati turističke potencijale i prijavili smo se već na natječaj Ministarstva za projekt vrijedan 1,6 milijuna kuna. Siguran sam da će prvi pomaci u kvaliteti turističke ponude biti vidljivi već do srpnja ove godine. Ideja je povezati potencijale cijele regije, od Jalžabeta, preko Martijanca i Ludbrega, Svetog Đurđa, Malog i Velikog Bukovca, pa sve do Rasinje i Kalnika u jednu održivu turističku priču. Već je poznato da je u planu izgradnja bazena u Ludbregu, ali i svaka od općina koje su uključene ima što ponuditi. Planiramo povezati ušće Plitvice i Bednje u Dravu s vinskim cestama u Jalžabetu i Martijancu. Krećemo u nove projekte s biciklizmom i vodenim sportovima, a dalje ćemo razvijati i manifestacije koje su već tradicionalne. U planu su ulaganja u samu turističku infrastrukturu, ali očekujemo i da će se privatnici, posebice ugostitelji prijaviti na natječaje. Ministarstvo za tu namjenu ima raspoloživih čak milijardu kuna. Turizam u narednom periodu jedan od važnijih grana gospodarstva, cilj je da se ljudi ne bave samo kućama za odmor nego i proizvodnjom hrane i vina te stvaranjem dodatnih sadržaja koji bi stvorili mrežu turističkih priča, neovisno o tome sufinancira li Grad neki događaj ili ne. Želimo da bude različitih sadržaja, od sportskih događanja, koncerti, tu je i vjerski turizam… Težimo jednoj cjelogodišnjoj priči koja je samoodrživa, da ljudi dođu, prespavaju, obiđu cijeli kraj i u konačnici ovdje potroše svoj novac. Zemlje u okruženju, poput Slovenije, Austrije, Mađarske, Njemačke, imaju dobro uhodani outdoor turizam i zaista nema razloga da na njihovom primjeru ne učimo i u konačnici budemo još i bolji i inovativniji – zaključuje gradonačelnik.

31. ožujka 2022.

DAN GRADA OBILJEŽEN SVEČANOM SJEDNICOM

DUBRAVKO BILIĆ: Snagom

-Svi se sjećamo vremena kada je Ludbreg bio jako industrijsko središte, kad je posao završavao u dva sata i kada su ljudi već u pola tri bili na traktorima po svojim parcelama i proizvodili mnoštvo hrane. Svi su zapravo bili okrenuti tom drugom dohotku koji je u krvi našeg kraja koji nema ni jedne velike javne institucije osim osnovne i srednje škole i koji je uvijek bio okrenut svojoj kreativnosti i svojim rukama. Želimo da proizvodnja hrane, vina i domaćih proizvoda bude osnova razvoja našeg turizma, naravno uz našu sačuvanu prirodu i prirodne ljepote. Sve su to veliki projekti za budućnost grada i možda nas nadilaze, možda smo premali da realiziramo sve te projekte. Teško se nosimo s velikim gradovima i velikim brojkama, no vjerujemo u ono čega najviše imamo, a to je hrabrost, snaga i vizionarstvo naših ljudi koji su se oduvijek znali postaviti u svijetu oduvijek i Ludbreg uspjeli očuvati na ovim prostorima od antičkih vremena. Time su pokazali da bez obzira što smo kao mjesto mali, ali snagom naših ljudi možemo biti veliki. Tu su nam najveća šansa europski projekti na kojima i dalje vrijedno radimo i doživljavamo ih kao razvoj grada, a ne kao teret ili posao. Vizionarski pokušavamo u Ludbreg dovesti neke nove ideje i stvari, koje nam se ponekada čine malo čudne, ali koje utiru temelj opstanka cijele ove regije – rekao je gradonačelnik Dubravko Bilić

na današnjoj svečanoj sjednici ti. Potrebno je da se usredotočiGradskog vijeća održanoj u pomo na vrijeme koje nam dolazi vodu Dana Grada Ludbrega. kako bismo se u ovim teškim Gradsko vijeće Ludbrega još vremenima i modernom drušje 1999. godine proglasilo 19. tvu uspješno nosili s komplekožujka za Dan grada Ludbresnim problemima, kako bismo ga. Dan grada Ludbrega slavi i dalje slovili kao pametan grad se prema dokumentu pape Lezahvaljujući našim ekološkim ona X datiranom od 19. ožujka rješenjima, grad koji nudi pre1513. godine. Naime, svetom duvjete za izobrazbu mladih, bulom odnosno papinskim pigrad koji na kvalitetan način smom, papa Leon X. je Ludbreg brine o starijim ljudima, grad proglasio prošteništem Prekoji se hrabro i odvažno nosi dragocjene Krvi Kristove zbog sa svim problemima današnjice čega se više od šest stoljeća pokako bismo bili prepoznatljivi četkom svakog rujna hodočasti ne samo u konkurenciji hrvatu naš Ludbreg. skih već i europskih gradova – Svečana sjednica održana je kazao je D. Jagić. u dvorcu Batthyany, a okupila Tradicionalno, na svečanoj je brojne uzvanike. Predsjednik su sjednici uručena javna priGradskog vijeća Darko Jagić znanja zaslužnim građanima. podsjetio je kako gradsko NAGRAĐENI SU I NAJBOLJI UČENICI, JANA SABOL vodstvo bez KAO UČENICA OSNOVNE ŠKOLE LUDBREG, JOSIP KOobzira na različita razmi- KOLEK, UČENIK SREDNJE ŠKOLE LUDBREG I MARCEL šljanja mora DODLEK, UČENIK GLAZBENE ŠKOLE LUDBREG. imati jedan i najvažniji cilj – građanima LudPočasnom građankom probrega omogućiti što uspješnije i glašena je Theodora Basch kvalitetnije zadovoljavanje njiKlayman, Nagrada Grada Ludhovih svakodnevnih potreba. brega za životno djelo uručena – Kao što nas je prošlost poje Zvonku Magiću. Nagrade zicionirala ne samo na zemljoGrada Ludbrega dobili su Nepisnoj karti već i na polju filoven Jerbić i Bojana Schubert. zofije, istančanog kajkavskog Plakete Grada Ludbrega dodijehumora, konstruktora aviona ljene su KUD-u “Anka Ošpuh” te karti jedinstvenosti i poseb– Ženskoj vokalnoj skupini nosti tako je sad najvažnije da “Pajdašice”, Pekarni “Centar” pogledamo unaprijed. Nažalost, Gjergj Kajzogaj i Udruzi – Žene posljednjih dvadesetak dana suu borbi protiv raka dojke “Naročeni smo s ratnim razaranjima cisa” Ludbreg. Zahvalnice Grana istoku Europe čije posljedice da Ludbrega primili su Draguće vjerojatno utjecati i na našu tin Gerić, Jovica Janković, Stela lokalnu zajednicu, a što je u Pavetić, Olja Slatki i Slobodan ovom trenutku teško predvidjeVađunec. U ime svih nagrađe-

nih zahvalio se Zvonko Magić koji je podsjetio kako je ulaganje u obrazovanje najvažnije i jedini ispravan smjer u kreiranju zdravog društva. Svečanoj sjednici su uz gradonačelnika, predsjednika Gradskog vijeća i gradske vijećnike nazočili i Josip Križanić, predsjednik Županijske skupštine Varaždinske županije i Siniša Jenkač, saborski zastupnik i gradonačelnik Novog Marofa. -Ali moram pohvaliti Vladu Republike Hrvatske na čelu s premijerom Andrejem Plenkovićem i ministra financija Zdravka Marića jer je ovo prva vlada u povijesti moderne hrvatske države, a i bivše države, koja je napravila obrnutu decentralizaciju. Po prvi puta napravljena je fiskalna decentralizacija i lokalnim samoupravama dano je nešto više financijskih sredstava. Upravo su ta financijska sredstva dobra kohezija između naših ideja i mogućnosti koje se otvaraju kroz financiranje preko europskih fondova – kazao je Jenkač. U ime Varaždinske županije svečanoj sjednici nazočio je predsjednik Županijske skupštine Josip Križanić koji je naglasio kako je Ludbreg kulturno, gospodarsko i svako drugo središte gornje Podravine te najjači grad prema izvlačenju europskih sredstava zbog čega je čestitao aktualnoj gradskoj vlasti. -Za Ludbreg su govorili kako ima više radnih mjesta nego stanovnika, a taj trend nastavili ste i danas – rekao je Križanić.

SJEDNIC A

31. ožujka 2022.

NA KOJOJ SU URUČENA PRIZNANJA NAGRAĐENIM GRAĐANIMA

naših ljudi možemo biti veliki Iako je Dan Grada prilika za rekapitulaciju svega što se radilo u proteklih godinu dana, u Ludbregu se uvijek govori o budućnosti i usmjereni su na ono što ih čeka, a prema najavama gradonačelnika Dubravka Bilića, čeka ih puno posla. Ludbreg želi postati energetski neovisan grad te i dalje razvijati poljoprivredu. Bez obzira na liderski status na tom području i dalje se razvija zadrugarstvo, poljoprivreda, potiče stočarstvo i ratarstvo, ulaže se u turizam i gospodarstvo, a najjača industrija sjevera Hrvatske, unatoč teškim i izazovnim vremenima, omogućila je da niti jedan radnik ne ostane bez posla, dapače, ulagalo se i još se uvijek ulaže u nove tehnologije i proizvodne pogone. Povodom Dana Grada Ludbrega razgovarali smo s gradonačelnikom Bilićem koji nam je otkrio što je sve u planu i kako vidi daljnji razvoj kulturnog, gospodarskog i turističkog središta gornje Podravine. Kako naglašava, Ludbreg i ludbreško Gradsko vijeće već su okrenuti nekim novim trendovima jer tri najveće političke stranke drže svega 20 posto mjesta, dok su sve ostalo neovisne stranke ili druge političke opcije. Upravo ta različitost, kaže Bilić, tjera ih da surađuju i donose odluke usmjerene isključivo prema interesima zajednice i Grada. -Iza nas je teška godina, jedna od najtežih i najizazovnijih godina za sve koji rade u Grad-

skoj upravi, godina promjena zbog pokušaja reforme lokalne samouprave koje su donijele glavobolje svima nama koji

grada – rekao je Bilić. Osvrnuvši se na proteklih devet godina, čelni čovjek Ludbrega ističe kako je jedna

GRAD OKRENUT BUDUĆNOSTI

Ludbreg postaje energetski neovisan grad usmjeren prema održivoj poljoprivredi i privlačenju novih investicija pokušavamo ta skromna sredstva koja imamo upotrijebiti na najbolji mogući način, a ni vanjske okolnosti nam nisu išle na ruku. Moram priznati da su se država i Vlada dobro snašle u ovoj situaciji pandemije i sačuvale gospodarstvo i razvoj bez kojih nema ni budućnosti

od najznačajnijih stvari na području grada bila povećanje broja zaposlenih za gotovo 400 ljudi. -To je jedna velika tvornica. Grad ne može otvoriti tvornicu i njome upravljati, ali može zajedno s državom stvarati preduvjete da netko drugi ulaže, da nam

dolaze inozemni ulagači, kao što u Ludbreg i dolaze, iz Italije, Švicarske, Indije, Njemačke i drugih zemalja i pomažu nam razvijati naš grad. To je veliki doseg i na nama je da u ovom sljedećem periodu sve to što je napravljeno sačuvamo, unaprijedimo i prilagodimo vremenu koje dolazi – rekao je Bilić. I dok drugi tek sada govore o energetskoj krizi, Ludbreg je već naveliko prionuo poslu i s projektima geotermalne, solarne i obnovljivih izvora energije započeo još krajem prošle godine. Iako je suradnja s Varaždinskom županijom po tom pitanju i više nego dobra, kako kaže Bilić, hrvaju se s državnom administracijom. -Nadam se da će ova kriza osvijestiti ne samo Vladu, već i administraciju koja trenutno koči razvoj, a on mora biti brz. Ne možemo čekati šest godina da napravimo solarne elektrane ili deset godina da počnemo raditi projekte za geotermalne potencijale. To već moramo imati danas i sutra i započeti uključivanje u suvremene europske trendove bez kojih će Europa nestati – naglašava gradonačelnik svjestan da će i problemi u opskrbi hranom koji prijete utjecati i na razvoj grada zbog čega je Ludbreg usmjeren prema održivoj poljoprivredi, razvija zadrugarstvo, potiče stočarstvo i ratarstvo. -Željeli bismo zajedno sa stranim investitorima koji nam kucaju na vrata, ali zbog državne administracije ne mogu

realizirati svoje projekte, omogućiti da Ludbreg bude hranom i energetski neovisan – dodaje Bilić. Ludbreško gospodarstvo trenutno proizvodi oko 3,5 megavata električne energije iz solarnih elektrana, a u sljedećih pet godina želi doći do brojke od 30 megavata iz solarnih te desetak megavata iz geotermalnih elektrana. -Želimo se pozicionirati na karti proizvodnje vodika kao goriva budućnosti koje je dostupno svima pod jednakim uvjetima i koje ovisi isključivo o nama i našim resursima – najavio je Bilić. Osim u energiju ulaže se i u obrazovanje, od dječjih vrtića, preko produženog boravka pa do razvoja nove srednje škole koja će odgovoriti izazovima gospodarstva, novih tehnologija i obnovljivih izvora energije što je temelj razvoja grada u narednom razdoblju. Ludbreška osnovna škola uskoro će se priključiti energetski neovisnim školama u Hrvatskoj jer će na njezinom krovu niknuti solarna elektrana, dosta sredstava ulaže se u vrtiće, a jedan od najvažnijih projekata je program produženog boravka pokrenut u suradnji s Varaždinskom županijom. -Grad trenutno zapošljava osam učiteljica, a vjerojatno ćemo ih druge godine morati imati i devet jer se taj program pokazao izuzetno dobrim. Usmjeren je isključivo na djecu, roditelje i njihovu dobrobit, a to je ono što lokalna zajednica treba raditi. Intenzivno radimo i na razvoju visokog obrazovanja i nadamo se da ćemo u tom segmentu uskoro biti prepoznatljivi u ovom dijelu Hrvatske – rekao je gradonačelnik Bilić.

Proširenje trgovačkog centra Nedavno su započeli radovi na proširenju trgovačkog centra s istočne strane. Trebale bi se otvoriti trgovine kojih do sad nije bilo u Ludbregu, primjerice dućan sa sportskom opremom, kao i nova trgovina s odjećom. Grad prodaje i parcelu sa zapadne strane postojećeg trgovačkog centra, a prema Bilićevim riječima, već su se javili potencijalni investitori. Kako kaže, postoji interes za izgradnju novog trgovačkog centra s mješovitom robom.

PR AT ILI SMO

Via Saint Martin Velik interes za nordijsko hodanje U sklopu projekta Via Saint Martin u subotu je Ludbreg bio odredište nordijskih hodača. Naime, organiziran je nacionalni hodočasnički dan s prigodnim programom. Okupljanje je bilo na Otoku mladosti, gdje je predstavljen projekt, a potom su nordijski hodači prošli rutom svetog Martina. Gordana Loparić, jedna od sudionica događaja i ujedno predsjednica Udruge žena u borbi protiv raka dojke Narcisa Ludbreg, kazala je da je cilj susreta družiti se u prirodi i upoznati druge sudionike s novo uspostavljenom rutom svetog Martina. – Velika je važnost kretanja za zdravlje. U ovo vrijeme korone kada je svima život blokiran, vidi se koliko su ljudi željni prirode. Početak je proljeća, lijepo je vrijeme i kretanje na svježem zraku, pogotovu u

društvu, uz osjećaj pripadnosti, jako je važno za fizičko i mentalno zdravlje svake osobe, a još k tome smo ponešto naučili i o svetom Martinu – poručila je Loparić. Projekt Via Saint Martin temelji se na razvoju novih tematskih turističkih sadržaja povezanih s održivim i kulturnim turizmom. Vodeći partner projekta je Grad Ludbreg, a partner s mađarske strane je Općina Zalaszentmárton. Ukupna vrijednost projekta iznosi 350.130,75 eura, a sufinanciran je iz Programa suradnje INTERREG V-A Mađarska-Hrvatska 2014 – 2020. Opći cilj projekta je razviti i primijeniti inovativni turistički proizvod koji se odnosi na razvoj hodočasničke turističke rute, koja uključuje vjerske spomenike i objekte u prekograničnom području.

Dan narcisa Diljem Hrvatske proteklog je vikenda obilježen Dan narcisa. Riječ je o javno zdravstvenoj humanitarnoj akciji koja se održava već 26 godina. Cilj ove akcije je podizanje društvene svijesti o važnosti preventivnih pregleda dojki u svrhu ranog otkrivanja raka dojke i, posljedično, smanjenja smrtnosti. Tog se dana prodaju narcise, a prikupljena sredstva namijenjena su prevenciji i ranom otkrivanju raka dojke Akciji su se tradicionalno pridružile i ludbreške 'Narcise' koje su se okupile na Trgu Svetog Trojstva posljednje subote u ožujku u prijepodnevnim satima, a u organizaciji programa pomogle su im i skupine ritmičara koje djeluju unutar KUD-a 'Anka Ošpuh' Ludbreg. Ovaj iznimni projekt namijenjen jačanju svijesti o prevenciji i ranom otkrivanju raka dojke te podršci svim oboljelima od ovog najčešćeg oblika zloćudne bolesti kod žena, održava se tradicionalno prve subote proljeća na gradskim trgovima. -Prema posljednjim objavljenim podacima broj smrti od raka dojke u Hrvatskoj petu godinu zaredom bilježi pad, pa tako ova opaka bolest više nije predvodnik uzroka smrti Hrvatica već se sada nalazi na trećem mjestu, nakon raka pluća i debelog crijeva. Uz ove

lijepe vijesti, nove statistike donose i zabrinjavajući porast oboljelih, stoga je više nego ikad važno osvijestiti građane o načinima prevencije. - ističu u Hrvatskoj ligi protiv raka. U ranom otkrivanju raka dojke ključnu ulogu kao najbolji test probira ima mamografija. Budući da rano otkrivanje raka povećava vjerojatnost uspješnog liječenja, od iznimne je važnosti informirati i potaknuti žene na odaziv u Nacionalni program za rano otkrivanje raka dojke koji se u Hrvatskoj provodi od 2006. godine. Prema službenim podacima, odaziv u nacionalni program se kreće oko 60 %, međutim dio žena obavlja mamografski pregled i izvan programa. Prema podacima Europske zdravstvene ankete, mamografiju je u prethodne 3 godine obavilo 77,3% žena u dobi od 50 do 69 godina. Godišnje se u okviru programa pozove oko 150.000 žena na mamografiju, a do sada je otkriveno više od 7000 novih karcinoma dojke. S obzirom na ohrabrujuće rezultate u vidu pada smrtnosti od raka dojke, potrebno je nastaviti dosadašnje napore u provedbi programa ranog otkrivanja raka dojke.

31. ožujka 2022.

DOZNA JEMO

31. ožujka 2022.

Udruga LUMEN provela projekt na Karibima Ludbreška udruga mladih entuzijasta (LUMEN) posljednjih 8 godina je jedna od najaktivnijih hrvatskih udruga u području mladih ERASMUS+ programa. Od 2014. godine kao partnerska organizacija u programu LUMEN je sudjelovao u više od 90 međunarodnih partnerstva, te proveo 6 vlastitih projekata u Hrvatskoj. Aktivno sudjelovanje udruge LUMEN u programu Europske unije Erasmus+ je započelo 2014. godine s prvim partnerstvom u ukrajinskom Sumiju. Kroz projekte u Ludbregu udruga je promovirala ekologiju i osnaživanje mladih, te je u suradnji sa umjetnicima zaslužna za oslikavanje desetak murala u centru grada i blizini Otoka mladosti. Kvaliteta i utjecaj projekata na lokalnu zajednicu prepoznati su i u međunarodnim partnerstvima. U suradnji s još 5 europskih organizacija mladih i Savjetom mladih St. Maartena kroz nizozemsku nacionalnu agenciju Lumenovci su proveli nastavak projekta EcoART na ovom karipskom otoku. EcoArt Caribbean na otoku St. Marteen je provelo pet člana LUMENa u suradnji s lokalnim savjetom mladih između 7. i 16. ožujka. Glavna tema ove razmjene mladih bila je promocija zaštite okoliša kroz umjetnost. Kroz neformalne obrazovne metode 30 mladih uz 6 voditelja iz 6 europskih država je imalo priliku razmijeniti ekološka iskustva te oslikati zid u četvrti St. Peters, pokraj društvenog centra i centra za mlade Rupert I Maynard. Ovaj karipski otok je podijeljen na nizozemski dio i francuski dio koji je i dio Europske unije još su vidljive posljedice uragana Irma te je veliki dio još neobnovljenih oštećenih i uništenih kuća. Kroz radionice sudionici su

naučili kako mladi mogu utjecati na poboljšanje stanja u okolišu te kako prenijeti stečeno znanje drugima kroz kreativnost i umjetnost. Ovo je prvi projekt koji je udruga LUMEN napisala i provela izvan Hrvatske, a nastavak je razmjene mladih provedene u Ludbregu 2020. godine. Uz predstavljanje ekoloških problema i rješenja u njihovim državama sudionici su predložili način za promociju ekološke svijesti, te oslikali zid s kreativnim ekološkim porukama. Dio murala je također posvećen Ukrajini i podršci miru u svijetu.

Udruga LUMEN je trenutno partner u 7 međunarodnih projekata, a kao nositelj ERASMUS+ akreditacije u području mladih će tijekom travnja i svibnja u Ludbregu provesti dvije međunarodne razmjene mladih – Green message i EcoIT. Ove aktivnosti s ekološkom, umjetničkom i STEM tematikom će trajati po tjedan dana, a na njima će ukupno sudjelovati 72 mladih iz 11 država.

KULT UR A

31. ožujka 2022. Njihovo kreiranje započelo je skicaIzložba je bila dio programa 'Ludbreg ma dizajna i idejama za tkane aplikacije petkom' u organizaciji Centra za kulturu od strane Biserke Kutnjak u tkalačkom i informiranje 'D. Novak', a otvorio ju je atelijeru ‘Bakine hiže’. Ideje su potom, ravnatelj Branko Dijanošić. zahvaljujući dugogodišnjem krojačkom - Ovo je uistinu i dobro postavljena i iskustvu, realizirale Ruža Novak i Jaosmišljena izložba. Bilo je puno uloženog dranka Draganić. Posljednji dio protruda i rada, stoga koristim priliku da izvodnje bilo je ukrašavanja vezenim čestitam članicama Udruge na postignumotivima i izrada detalja za koje je zatim rezultatima odnosno u ovom slučaju služna Božica Ranilović. Biserka Kutodjevnim predmetima. - poručio je. njak prilikom otvorenja izložbe izrazila OVIM SU PROJEKTOM ČLANICE UDRUGE je zahvalu članicama NASTAVILE TRADICIJU NJEGOVANJA udruge koje su sudjelovale u izradi, a koje TEKSTILNOG RUKOTVORSTVA NA su spomenute u gornjim redcima. - Hva- PODRUČJU LUDBREGA, NA ŠTO JE la im što su me pratile PONOSNA I PREDSJEDNICA, ANA KATANA. unatrag ovih 4, 5 godina i što su zajedno sa mnom dijelile tu Za kraj spomenimo kako je u prograljubav prema tekstilnom rukotvorstvu. mu otvorenja sudjelovala i mlada Lana - poručila je. Horvat koja je prisutne počastila inter- Tradicijske tehnike ukrašavanja, pretacijom vlastite pjesme 'Špigel'. tkanje domaćeg platna te ljubav za danas već rijetkom tekstilnom ostavštinom ludbreškog kraja aktivnosti su koje združuju članice te kojima dragocjeno ispunjavaju svoje vrijeme posebice u doba pojačane društvene distance. Reprilikom prisustvovanja raznim manizultati su odjevni predmeti, prsluci i festacijama i tijekom ostalih aktivnosti torbe sašiveni od domaćeg izbijeljenog udruge, a sve s ciljem da se njihovo noplatna iz duge upotrebe, a razlikuju se šenje u nadolazećoj budućnosti sve više po detaljima izvedbe i koloritetu tkanih približi i svakodnevici. Upravo s tim ciaplikacija, načinu ukrašavanja i dekoriljem odlučile su ih zainteresiranoj publiranju detalja. - istaknula je Eva Vučkoci predstaviti i kroz izložbu 'Retromodni vić, najmlađa članica udruge te mlada dizajn' koja je danas otvorena u izložbeludbreška umjetnica koja je diplomirala nom prostoru dvorca Batthyany. Dizajn na Sveučilištu primijenjenih znanosti i umjetnosti u Lucernu u Švicarskoj. Dodala je kako izloIZLOŽBA JE PRIKAZALA 15 ŽENSKIH ženi odjevni predmeti upućuju ODJEVNIH PREDMETA, PRSLUKA, TE na to da tekstilno rukotvorstvo može imati širok spektar priTORBI KAO MODNIH DODATAKA. Lana Horvat mjene i u današnje vrijeme.

MODNA IZLOŽBA U DVORCU BATTHYANY TRADICIONALNO U KOMBINACIJI S MODERNIM Bluza, suknja i prsluk bili su glavni odjevni predmeti žena početkom 20. stoljeća. To najbolje znaju ludbreške čuvarice kulturne baštine, članice udruge 'Žene iz centra svijeta' koje su u ovo pandemijsko doba svoju kreativnost odlučile usmjeriti upravo u taj segment naše povijesti. Naime, upustile su se u izradu i modernizaciju odjeće inspirirane prošlošću. Zajednička motivacija, ideja i ljubav prema materijalnoj, tekstilnoj baštini čuvanoj u 'Bakinoj hiži' rezultirala je izradom odjevnih predmeta koje članice udruge nose u svečanim prigodama,

Ana Katana i Branko Dijanošić

Biserka Kutnjak, članica Udruge

Ludbreška umjetnica Eva Vučković

Članice Udruge

KULT UR A

31. ožujka 2022.

PREDSTAVLJENA NOVA EDICIJA 'LUDBREŠKE RAZGLEDNICE' Potpisuje ju ravnatelj knjižnice, Stjepan Stjepić, a govori o ludbreškom svetištu, ludbreškom čudu i ozdravljenjima. Još jedna knjižica iz edicije 'Ludbreške razglednice' Gradske knjižnice i čitaonice 'Mladen Kerstner' ugledala je svjetlo dana. Riječ je o razglednici koju potpisuje ravnatelj knjižnice, Stjepan Stjepić, a koja govori o ludbreškom svetištu, ludbreškom čudu i ozdravljenjima. Sedma je to po redu knjižica u ediciji koja je iz tiska izašla u prosincu prošle godine, no njeno je predstavljanje, zbog svima poznatih epidemioloških mjera, bilo prolongirano. Zainteresiranoj je publici tako predstavljena ovog mjeseca, 17. ožujka, u vijećnici Centra za kulturu i informiranje 'D. Novak'. - 'Ludbreška razglednica' je knjižica koja predstavlja poznate Ludbrežane, njihove osobnosti, njihova djela, ali jednako tako predstavlja i važne događaje. U ovih sedam izdanja sažeto je pravo malo bogatstvo ludbreških tema koje imaju i puno šire značenje koje podrazumijeva i ono nacionalno. - istaknuo je novinar i publicist Kristijan Skočibušić koji je ukratko predstavio ovo sedmu ediciju 'Ludbreške razglednice'. - Knjižica nosi naziv 'Darovi Svete Krvi', a izdana je u povodu 610. obljetnice čuda u Ludbregu. Bogato je opremljena fotografijama od povijesnih dokumenata do suvremenih. Dakle, daje jednu cjelovitu sliku razvoja svetišta i na pregledan način otkriva najvažnije ludbreške vrijednosti. Ova knjižica dar je svakom Ludbrežaninu, ali i razglednica koja će se rado poslati dalje, darovati nekome koga se želi upoznati s vrednotama grada Ludbrega. - poručio je. Iako su o svetištu napisane brojne stručne knjige i rasprave, ova razgledni-

ca nudi osnovne informacije o burnim i dramatičnim događajima koji svjedoče o čudesnim ozdravljenjima na zagovor Krvi Kristovoj. - To je tema koja, svima je to jasno, prelazi lokalne okvire. O njenom značaju ne treba puno govoriti, evo samo bih spomenuo da i je i sam Dan grada, 19. ožujka, dan kad je izdana Bula kojom se potvrđuje štovanje Krvi Kristove. Dakle, izravna poveznica grada Ludbrega sa svetištem. - objašnjava autor Stjepan Stjepić i dodaje kako je ovo tema koja nije isključivo vezana uz vjernika, naravno baza je vjera, ali priča o čudu je obrađena i u vidu raznih povijesnih izvora.

- Ja sam ovu temu počeo detaljnije istraživati 2010. godine kada je bila 600. obljetnica čuda. Tim su povodom

održana dva simpozija na kojem su se okupili uistinu oni koji znaju i imaju što reći o ludbreškom svetištu iz teološkog, ali i povijesnog aspekta. Tamo sam doznao neke važne stvari i rekao bih da su ti simpoziji jedno uistinu bogato vrelo koje treba dalje proučavati. - ističe Stjepić koji je, osim što je preslušao sate i sate materijala s navedenog simpozija, razgovarao i s brojnim vjernicima koji svjedoče o čudesnim ozdravljenjima na zagovor Krvi Kristovoj. - Svjedočanstva sam počeo snimati 1996. godine kada je bila 585. obljetnica čuda. Dakle, imam zabilježena svjedočanstva iz prve ruke. To je jedno veliko bogatstvo za grad Ludbreg i za župu. Problem je čuvanja tog materijala kojeg treba digitalizirati. - kaže Stjepan Stjepić koji je za potrebe predstavljanja knjižice 'Darovi Svete Krvi' pripremio jedan kratak video isječak zahvaljujući kojem je prisutna publika imala priliku vidjeti i čuti neka od snimljenih svjedočanstava. - Moja želja je da iz toga proizađe jedan poduži dokumentarni film jer materijala stvarno ima, ali fali novaca. - objasnio je autor. Dok čekamo i nadamo se da će se ona pojaviti na malim ekranima u obliku filma, fokus ćemo usmjeriti na najnoviju ediciju 'Ludbreške razglednice' koja nam donosi sve bitne informacije o ovoj temi na jednom mjestu. - Kao i sve dosadašnje edicije tako je i ova nastala iz praktičnih razloga, da čovjek koji želi nešto doznati o ovoj temi može to pročitati negdje u pauzi za kavu, u autobusu, vlaku i tako dalje. Dakle, njena glavna odlika je praktičnost. - zaključio je Stjepić.

Ludbreškoj publici predstavljen 47. Podravski zbornik Početkom studenoga 2021. svjetlo dana ugledao je novi 47. po redu Podravski zbornik, dugogodišnja publikacija Muzeja grada Koprivnice koja kontinuirano izlazi od 1975. godine, a pokriva regionalno područje Podravine od Pitomače do Ludbrega, okuplja brojne autore koji svojim radovima obrađuju različite teme i područja, pružajući na taj način korisne informacije velikom krugu zainteresiranih čitatelja i korisnika. Njegovo predstavljanje ludbreškoj publici održano je 24. ožujka u vijećnici CZKIDN. U predstavljanju je sudjelovala izvršna urednica i etnologinja Vesna Peršić Kovač, te članovi uredništva prof. Lidija Novosel. i prof. Milivoj Dretar. - Ovogodišnji zbornik koji je tiskan u 800 primjeraka donosi 10 članaka, 14 priloga, predstavlja radove troje književnika, a na kraju se nalazi udomaćeno Podravsko nakladništvo i Podravske kronike. Iako zbornik nikad nije posvećen konkretnoj osobi ili samo jednoj temi, znakovita je fotografija na naslovnici, koja u ovom izdanju prikazuje kipara Ivana Sabolića kojemu se ove godine obilježava stota godišnjica rođenja i koji je svojim djelovanjem obilježio umjetnički rad, ne samo Peteranca i Koprivnice, već Podravine, ali i Hrvatske. - istaknula je izvršna urednica koja je potom prisutnima ukratko prezentirala sadržaj samog zbornika. O Ludbregu i ludbreškom kraju u zborniku je dosad ispisano na stotine stranica, a iznimka nije bio ni ovaj broj.

Ludbreški kraj zastupljen je s tri članka. Dr. Dragan Damjanović pozabavio se vrijednim ikonostasom u pravoslavnoj crkvi svete Petke u Bolfanu. Dr. Irena Galić Bešker iz Nacionalne i sveučilišne knjižnice pisala je o knjižnici obitelji Patačić koja je do 19. stoljeća bila u dvorcu Martijanec. - Obiteljska knjižnica obitelji Patačić sastoji se od vrlo zanimljivih knjižica. Ona je sakupljana generacijama i postupno je uklopljen u knjižnični fond. Kada sam počela istraživati ustanovila sam da je sačuvana gotovo u cijelosti. - kazala je prilikom predstavljanja ove teme ludbreškoj publici. Prof. Milivoj Dretar intervjuirao je grofa Nikolausa Draškovića o stanju dvorca na Velikom Bukovcu i planovima obnove. - Velikobukovečko gospo-

darstvo stoljećima je slovilo kao uzorno uređeni posjed, a grofovi Drašković cijenjeni su kao dobročinitelji. U Velikom Bukovcu sagradili su obiteljski dvorac te župnu crkvu sv. Franje Asiškog. Posjed je agrarnom reformom bitno smanjen nakon Prvog svjetskog rata, a već tijekom Drugog svjetskog rata ne funkcionira kao prije. U jeku rata, zadnji vlasnik grof Pavao sa suprugom Elizom i djecom napušta Bukovec i nikad se više nije vratio u Hrvatsku. Dvorac je opljačkan, a posjed je preuzela država. Tek 1992. godine tadašnja Općina Ludbreg vratila je dvorac u Velikom Bukovcu Draškovićima. Bio je to prvi dvorac u Hrvatskoj vraćen nekom predratnom vlasniku. Današnji vlasnik je grof Nikolaus Drašković kojem je prebivalište u Austriji, ali

često dolazi u Hrvatsku. - ispričao je Milivoj Dretar, a što mu je grof Drašković kazao o obnovi dvorca doznajte čitajući Podravski zbornik. Izlaganje o svojoj temi ludbreškoj je publici održao i profesor kemije i biologije Mišo Rašan iz Prelog. Govorio je o europskim dabrovima koji su česti stanovnici starog rukavca rijeke Drave. - Sve se više ljudi kod nas žali na te europske dabrove, da su se prenamnožili, da čine štetu i tako dalje. Međutim treba si postaviti pitanje tko je zapravo kome oduzeo teritorij i stanište? - istaknuo je između ostalog. Ludbreg je ovog puta zastupljen i u književnim prilozima u kojima je objavljen rad ludbreškog autora Aleksandra Horvata. Radi se o eseju s putopisnim i pripovjedačkim elementima zavičajne tematike. O književnim prilozima govorila je urednica prof. Lidija Novosel. - Moj zadatak je zapravo pratiti lokalno recentno stvaralaštvo, pronaći autore, napraviti stručnu procjenu i odabrati ono što bi bilo pogodno za objavi. Politika uredništva je da se ne zanemari one već renomirane autor, ali i da se uvijek da prilika mladim snagama. U ovom zborniku predstavljena su tri autora i drago mi je da je jedan od njih baš iz Ludbrega. - poručila je. Spomenimo i kako su u programu sudjelovali i učenici OGŠ Ludbreg, Daria Rusak, Marija Havaić i Marcel Dodlek, te Ksenija Mihin i Aleksandar Horvat kao interpretatori književnih priloga.

KULT UR A

31. ožujka 2022.

Ludbrežani uživali u veselim taktovima irskih pjesama i poskočica U svečanoj dvorani dvorca Batthyany sredinom je mjeseca gostovao glazbeni duet Nikola Ćeran & Hrvoje Sudar Nikola Ćeran od djetinjstva je pokazivao interes za glazbu te u dobi od 7 godina počinje svirati violinu. U srednjoj školi počinje učiti violu u Glazbenoj školi Pavla Markovca, a zatim u Glazbenoj školi Vatroslava Lisinskog gdje je 2000. godine maturirao. Iste godine upisuje studij viole na Muzičkoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu, a 2004. godine stječe diplomu. Godine 2004. dolazi u Karlovački komorni orkestar kao vođa viola, a 2005. godine počinje raditi kao nastavnik viole u Glazbenoj školi Karlo-

vac. Aktivan je kao komorni i orkestralni glazbenik, ali član je i glazbenih sastava koji njeguju razne glazbene stilove i pravce, primjerice etno, folk, jazz i rock. Hrvoje Sudar u Hrvatskoj je poznat kao gitarist benda Flogiston i Slip, i kao multiinstrumentalist u etno bendu Heb. U svijet sviranja ušao je s 14 godina. Nakon prolaska kroz razne glazbene žanrove, zaustavio se na irskoj glazbi, u kojoj je našao drugi način razmišljanja u sviranju gitare, ali i svoje glazbeno ja. Ipak, uz

irsku glazbu aktivno se bavi i hrvatskom, makedonskom i bosanskom etno glazbom. Prvotno je s Hrvojem u Ludbreg trebao stići Patrick Walker, no on se tog jutra razbolio. Kao zamjena je tako u zadnji čas uskočio Nikola Ćeran i spasio koncert od otkazivanja. Hrvoje i Nikola zajedno sviraju već dugi niz godina tako da prevelike 'panike' nije bilo. Publici su se predstavili repertoarom kojeg čini vesela i brza instrumentalna plesna glazba, pjevne ljubavne balade i vesele poskočice iz Irske.

JE GOTOVO?! Svaki tjedan recept jedan Gastro projekt ‘Je gotovo?!’ pokrenuo je Centar za kulturu i informiranje Ludbreg s idejom da kroz video recepte, ljubiteljima kuhanja prezentira kako se to kuha na našem području. Pritom se neće ograničiti samo na starinu i tradiciju već ide u širinu kroz koju će ponuditi i neke modernije recepte. Video recepti se prezentiraju kroz serijale, a svaki serijal imat će svoju temu i naziv. Prvi serijal nazvan ‘Kuhajmo sa ženama iz centra svijeta’ snima se u Bakinoj hiži, kućici koja je pravi vremeplov u prošlost i nekadašnji način života. Odlična je to kuli-

sa za pripremu klasičnih jela našega kraja. Dosad je snimljeno deset recepata – klipići, salenjaci, štrukli s hajdinskom kašom, medenjaci, zlevanka, dizani kolači, kuglof, mazanica, pogačice, vodenjaci i krafne. Sve navedene recepte možete pogledati na www.jegotovo.czkidn.hr. – Naše kamere bilježe svaku fazu pripreme jela kako bi se i oni neiskusni mogli kasnije okušati u kuhanju. Iako su svi dosadašnji recepti tradicionalni i klasični, našim ćemo pratiteljima ponuditi i neke modernije recepte, no, sve u svoje vrijeme. – poručuju iz Centra.

KULT UR A

31. ožujka 2022.

Mlada tehničarka Kiara Vuk pobjednica je županijske razine natjecanja iz 'Radiokomunikacije' Na 64. Županijskom natjecanju mladih tehničara RH održanom u III. Osnovnoj školi Varaždin sudjelovalo je i devet učenica i učenika viših razreda OŠ Ludbreg, polaznika cjelogodišnjih radionica tehničkih aktivnosti koje provodi Zajednica tehničke kulture Grada Ludbrega. Natjecatelji su bili podijeljeni u četiri kategorije i nisu nimalo razočarali. U kategoriji Automatike drugi je Filip Habrka, a na istom mjestu u kategoriji Elektronike natjecanje je završio Mihael Medvedec. Najbolje su prošli ludbreški natjecatelji u kategoriji Radiokomunikacije. -U radiokomunikaciji smo stvarno pokorili kategoriju osvojivši sva četiri mjesta. Uspjeh je utoliko veći što je svih četvero natjecatelja u predstavljanju tehničke tvorevine osvojilo 100 posto bodova– zadovoljno poručuju iz ludbreške Zajednice te dodaju kako sada čekaju pozivnice za državno natjecanje u nadi da će biti pozvano što više natjecatelja, a ne samo oni najbolji. U spomenutoj kategoriji prvo je mjesto zauzela Kiara Vuk, drugo dijele Paula Stančin i Ivano Šagi, dok je treće osvojio Luka Valek Koren. Nakon što su se dojmovi s natjecanja slegli popričali smo s pobjednicom Kiarom Vuk. Njen je uspjeh iznimno velik jer osim što će predstavljati Ludbreg na državnom natjecanju jedna je od rijetkih djevoj-

uistinu zabavno i zanimljivo. Žao mi je što se više djevojčica ne uključi jer se može puno toga naučiti. Nažalost, prevladava mišljenje da je to više za dečke, ali evo ja sam dokaz da nije. Preporučujem da dođu i djevojčice i dječaci jer je ovo jedno predivno iskustvo, puno se toga naučiti, a i zabavno je. - poručila je Kiara kojoj želimo puno uspjeha na državnoj razini natjecanja. Osim što ju zanima radiokomunikacija, Kiara pohađa i origami radionicu pod vodstvom istaknutog ludbreškog origami stručnjaka Dragutina Gerića. Origami radionica održava se svakog petka u prostorijama Zajednice tehničke kulture grada Ludbrega s početkom u 17:30 sati. Kiara Vuk i njen mentor Slobodan Popović čica u ovoj grani tehnike. - Radiokomunikacija je tehnika s puno elektroničkih komponenata i stvari. Super je zabavna i jako se puno toga može naučiti. - kazala nam je Kiara koja je inače učenica 7. razreda OŠ Ludbreg, a radiokomunikacija ju je počela zanimati prije godinu dana. - Počele su me zanimati komponente i zbog toga sam se uključila u Zajednicu tehničke kulture grada Ludbrega. - objasnila je ova mlada tehničarka. Za mentora je dobila Slobo-

dana Popovića, mladog i perspektivnog tehničara o kojem smo pisali prošle godine, a koji je bio državni prvak na 62. natjecanju mladih tehničara Republike Hrvatske u kategoriji ‘Radiokomunikacije’ i dobitnik 'Oskara znanja'. Ne čudi stoga kako je i njegova učenica Kiara već nakon godinu dana savladavanja ove tehnike postigla odličan rezultat. - Samo natjecanje se sastoji od školske razine, županijske razine te one kamo idu najbolji, državne. Već kad je završilo

školsko natjecanje znala sam puno stvari. Za županijsko sam se intenzivno pripremala mjesec dana. Uz teorijski dio zadatak je bio napraviti elektronički sklop s komponentama. Nisam očekivala da ću osvojiti prvo mjesto i jako sam se iznenadila. - priča nam Kiara. Zahvaljujući ovom uspjehu i plasmanu na državno natjecanje njena želja za napredovanjem u ovoj tehnici samo je porasla. - Želim nastaviti svoje djelovanje u ovoj tehnici jer mi je

Pokrenuta 'Lokalna robotska liga', obuhvaća 4 područja Nakon izvrsne suradnje na području edukacije djece i mladih u programiranju i robotici logični slijed je aktivnost gdje se djeca mogu malo podružiti i procijeniti koliko su dobro usvojila program. Tako se rodila ideja osnivanja 1. LOKALNE ROBOTSKE LIGE u kojoj sudjeluju: OŠ Veliki Bukovec, OŠ Martijanec, OŠ Sveti Đurđ i Zajednica tehničke kulture Ludbreg. - Cilj je prije svega da djeca sama vide koliko znaju i mogu, da se malo natječu, da dožive uzbuđenje sudjelovanja i pobjede, ali i da upoznaju svoje vršnjake iz okolnih škola i vide kako izgledaju druge škole. – navode iz Zajednice koja je inicirala pokretanje lige. Dodaju kako postoje vrlo zanimljiva natjecanja u robotici, no većinom se radi o online takmičenjima. - Djeci je dosta online, motivirani su svoje programe vidjeti u praksi isto kao i programe svojih protivnika. Učitelji i učiteljice informatike kao i svi ravnatelji s veseljem su prihvatili ideju o našoj lokalnoj robotskoj ligi pa takva lokalna suradnja daje nadu da ćemo u budućnosti ligu moći unaprijediti i proširiti. poručuju iz Zajednice.

PLAN ODRŽAVANJA 09.04.2022. u 10h OŠ Martijanec 14.05.2022. u 10h OŠ Sv. Đurđ 11.06.2022. u 10h OŠ V. Bukovec

PRENOSIMO

31. ožujka 2022.

APEL LUDBREŠKIH VATROGASACA

'Unatoč mnoštvu upozorenja koja smo odaslali mnogim medijskim kanalima i dalje slijede neugodni događaji koji su u potpunosti mogli biti spriječeni' U proteklih nekoliko dana, operativna postrojba DVD-a Ludbreg bilježi znatno povećanje požara otvorenog prostora do kojih nerijetko dolazi zbog spaljivanja biljnih otpadaka nastalih čišćenjem privatnih posjeda. Kriva procjena količine zapaljivog materijala, koji je zbog podužeg perioda suhog vremena izrazito podložan brzom gorenju, u odnosu na nepredvidivo kretanje te brzinu vjetra dovodi do izmicanja kontroli, naizgled „kontroliranog“ spaljivanja. Dodatnoj opasnosti i moguće većoj šteti doprinosi činjenica kako se često u neposrednim blizinama nalaze gospodarski i drugi objekti. Upravo takav primjer možemo naglasiti iz nekoliko intervencija koje su se nanizale od 22. do 30 . ožujka na području djelovanja DVD-a. -U ovih nekoliko turbulentnih dana pojedini članovi naše operativne morali su uče-

stalo izostajati sa svojeg civilnog posla, gubeći svoje radne sate, a koji čine njihovu osnovnu egzistenciju. Stoga se ovim putem želimo zahvaliti na razumijevanju vlasnicimapoduzeća na opravdanom i omogućenom, humanom izostajanju naših kolega. - poručili su iz DVD Ludbreg te skrenuli pažnju pučanstvu kako je i dalje na snazi odluka o Komunalnom redu grada Ludbrega koja u članku 12. kaže: „Zabranjeno je spaljivanje svih otpadnih tvari na dvorištima, vrtovima, poljoprivrednom zemljištu, neizgrađenom građevinskom zemljištu i javnim površinama.“. -Prijavljivanje kontroliranog spaljivanja biljnog otpada nadležnoj vatrogasnoj postaji NIJE dozvola da se isto smije izvršavati, već samo smjernica za našu lakšu reakciju. Biljni otpad i dalje se mora adekvatno, na propisan način

Prikupljanje humanitarne pomoći Gradsko društvo Crvenog križa Ludbreg nastavlja prikupljanje materijalne humanitarne pomoći za izbjeglice iz Ukrajine u Vatrogasnom domu u Martijancu, Varaždinska ulica 88, 31.3. od 17 – 20 sati. Prikuplja se higijena i to isključivo sljedeći artikli: šamponi za žene i muškarce, regenerator za kosu, gelovi za tuširanje, deterđent za pranje suđa, deterđent za pranje veša, spužvice i krpe za pranje suđa i prostora, wc papir, paste za zube i četkice, higijenski ulošci, sredstva za pranje kupaone/ poda/wc, sapuni za ruke. Hrvatski Crveni križ otvorio je i humanitarni telefon i svi oni koji žele pomoći mogu nazvati 060 9011 (Cijena poziva iznosi 6,25 kuna, u iznos je uključen PDV kao i naknada teleoperateru). I dalje je otvoren apel za pomoć izbjeglicama iz Ukrajine i oni koji žele pomoći mogu to učiniti uplatom na žiro račun: IBAN: HR0923600001503056530 Poziv na broj odobrenja: 705 Banka: Zagrebačka banka d.d., Zagreb, Trg bana J. Jelačića 10 Primatelj: Hrvatski Crveni križ, Ulica Crvenog križa 14-16, Zagreb Za uplate iz inozemstva BIC (SWIFT) kod: ZABAHR2XXXX

zbrinuti uz smjernice gradskog komunalnog poduzeća Lukom d.o.o.. Sve ostalo, radnja je koju činite na vlastitu odgovornost, a koja može biti popraćena predviđenim zakonskim kaznama. Po dojavi, operativna postrojba DVD-a Ludbreg mora zakonski, zajedno sa kolegama iz MUP-a doći na lokaciju te izvršiti izviđanje kao i sanaciju. Dosta često, naš dolazak biva popraćen izrazito neugodnim situacijama, negodovanjem vlasnika parcela na kojima se vrši „kontrolirano“ spaljivanje. U tom slučaju, molimo vlasnike da shvate i našu težinu afirmacije do koje dolazi napuštanjem radnih mjesta i dolaženjem na mjesto događaja. Naglašavamo kako su operativci našeg društva dobrovoljci te da nisu zaposlenici postaje, bez obzira na profesionalno i stručno obavljanje poslova u vatrogastvu. Isto tako, molimo da shvatite i dojavite-

lje jer dimljenje ponekad može izgledati zastrašujuće. Slažemo se da ponekad nema potreba za našim dolaskom. Puno je bolje da izbjegnemo nepotrebne izlaske te da budemo na raspolaganju za puno ozbiljnije i važnije intervencije. Ključ za isto se nalazi u Vašim rukama i odlukama. - jasno su prije nekoliko dana poručili ludbreški vatrogasci. Nažalost, to nije bilo dovoljno pa su tako ove srijede u 3.15 ujutro dobili poziv o požaru otvorenog prostora u tamošnjoj Ulici Pavleka Miškine. Netko je, kažu vatrogasci, palio biljni otpad u blizini i ostavio vatru bez nadzora tijekom noći. Uslijed jakog vjetra požar se brzo proširi i umalo zahvatio okolne objekte. Veća tragedija izbjegnuta je u zadnji čas. – Brzim izlaskom na mjesto s 10 operativaca te tri vozila sprečavamo širenje požara na okolne gospodarske objekte u

domaćinstvu. Paljenje biljnog otpada u neposrednoj blizini i jak vjetar prouzročili su zapaljenje pripremljenog ogrjevnog drva (cca 10m). Obuhvatnom navalom, koristeći dva visokotlačna vitla, a kasnije i “C” mlaz, zbog potrebe za većom količinom vode u odnosu na požarno opterećenje, vršimo lokalizaciju, a kasnije i potpunu sanaciju požara. Kraj intervencije bilježimo u 04:55 sati. S nama su na terenu bili i kolege iz PP Ludbreg – obavijestili su nas iz DVDa Ludbreg. Dodali su da su ih sekunde dijelile od mogućeg zahvaćenja okolnih objekata i puno većeg požara. – Koliko smo ponosni na svoje brze reakcije toliko smo zabrinuti i tužni što naš glas, naša upozorenja i sugestije ne dopiru do šire javnosti. Vjerujte nam, zajedničkim preventivnim djelovanjem možemo učiniti puno više – poručili su.

SA SVIH S T R ANA

31. ožujka 2022.

Mali planinari U okviru Welcome Spring Festivala ove se godine održavaju i sadržaji za najmlađe. Prvi takav bio je planinarski pohod kojem se priključilo čak 150 učenika Osnovne škole Ludbreg. Mali planinari tako su u deset kilometara dugoj šetnji upoznali ljepotu kraja u kojem žive. Organizator događaja bilo je Športsko-rekreativno društvo BSV u suradnji s Osnovnom školom Ludbreg.

Zašto i kako uzgajati vlastitu hranu? Gradska knjižnica i čitaonica Mladen Kerstner je u suradnji s udrugom „Biovrt-u skladu s prirodom“ ovog je mjeseca organizirala predavanje Silvije Kolar Fodor pod naslovom „Zašto i kako uzgajati vlastitu hranu“. Pred nama je vrijeme proljetne sjetve, a tema o potrebi uzgoja vlastite hrane te razmjena sjemenskog materijala događaju se u vrijeme kad nam se uz pandemiju u bliskom susjedstvu događa jedan strašni rat. Već sada nakon dva tjedna osjećamo njegove posljedice po vrtoglavom rastu cijena goriva. Kažu, ovo su tektonske promjene u svijetu i ako potraje ili eskalira pa dođe do većih poremećaja u opskrbi energentima, slobodno možemo zaboraviti na dosadašnji način života. To se osobito odnosi na hranu pa smo o potrebi i načinima proizvodnje vlastite hrane nakon predavanja razgovarali s autoricom, biovrtlarkom i aktivisticom Silvijom Kolar Fodor. Gospođo Fodor, Zašto je ova tema sada postala toliko životno važna. Do prije godinu ili par čak mjeseci malo je tko o tome razmišljao. Vrtlarenje je prije dvije, tri godine bilo kao hobi i neki aktivistički cilj koji je i danas isto tako jako bitan. Znali smo da je važno jesti zdravu hranu i podržavati sustav njezinog uzgoja na organski način. Kroz zadnje dvije godine došlo je do promjene paradigme o kojoj većina ljudi nije razmišljala.

Do prije nekog vremena najvažnije nam je bilo koji ćemo novi film pogledati ili mobitel kupiti. No došla je pandemija i zabrana kretanja, a s njom i prazni dućani. Dvije godine kasnije kada smo pomislili da je tome kraj i da se vraćamo u normalu počeo je ovaj nesretni rat u Ukrajini. Sve više se priča da nam slijedi vrijem moguće gladi. Mnogi ljudi su postali svjesni kako hrana nije jednostavno dostupna i kako si možemo osigurati samodostatnost uzgojem vlastite. Kako napraviti taj korak i orijentirati se na proizvodnju vlastite hrane, imamo li vremena? Isto tako i resurse, imamo li sjemena uopće? Ja vjerujem da mi u Hrvatskoj možemo. Zemlje za obradu u Hrvatskoj ima, dali je to neka djedovina, privatni ili javni vrtovi. A sjeme se može i kupiti. Tako da smo u velikoj prednosti pred mnogim građanima Europe koji tu mogućnost nemaju. Njima je teže doći do obradive zemlje jer je tamo rasprodana. Isto tako treba nam znanje i sjemena. Na sreću još uvijek ima sjemena u sjemenarnama, pogotovo za vrtlare hobiste. Ovi mali vrtovi imaju prednost pred svim ovim velikim sustavima jer vi za organski vrt ne trebate gnojiva ni mnogo mašinerije. Hrana se može uzgojiti na vrlo lagani način bez puno ulaganja. Starije generacije su imale to znanje i dobro je ako imate nekoga starijega od koga to možete nau-

čiti. Ako nemate onda morate pronaći ljude koji se bave tom vrstom edukacije. Eto tu je i moja elektronička stranica gdje sam prisutna preko deset godina. na njoj je objavljeno preko 800 besplatnih tekstova iz kojih možete učiti. Tu postoje i vrtlarske zajednice gdje ljudi dijele svoja iskustva i znanje. Na taj način je puno lakše krenuti. Mi smo na ovom predavanju saznali neke konkretne stvari i usvojili konkretna znanja kako krenuti u proizvodnju hrane. Molim Vas za nekoliko osnovnih savjeta ljudima koji bi se okrenuli toj vrsti aktivnosti. Zemlja za vrt, ako ju nemate, može se kupiti. Vi vrt možete napraviti skoro bilo gdje. Postoje i sorte koje su odlične za uzgoj čak i na prozorskim daskama, na balkonima ili terasama. Recimo tu postoje određene sorte rajčica koje su izuzetno niske i koje uspijevaju u teglama. Vi tako možete uzgojiti i paprike, patliđane, salatu, blitvu ili tikvice. Zanimljivo je da su neki ljudi uspjeli na terasama uzgojiti i male voćnjake. Dakle ljudi koji nemaju svoju zemlju za vrt čak i na ovaj način mogu uzgajati povrće. Ali vi kod nas možete unajmiti zemljište ili gradski vrt. Stvarno imamo jako široke mogućnosti. No moram istaknuti da bi trebalo tu hranu uzgajati na organski način, nema smisla da si sami trujemo tu hranu koju jedemo. Nemojte očekivati da će sve ispasti savršeno, toga nema.

U časopisima i na internetu to sve izgleda savršeno, no toga u stvarnome svijetu nema i ljudi su razočarani ako to njima ne ispadne savršeno. Svaki put nešto ispadne bolje, ponekad i slabije, ali čim više mi imamo znanja, čim više učimo i promatramo zaključujemo zašto se određene stvari događaju. Ako sadimo raznoliko uvijek će nečega biti. Ono što je, među ostalim, na vašim predavanjima zanimljivo je i razmjena sjemenja. Vi ste spomenuli da u svojoj banci sadnog materijala imate negdje oko 600 vrsta sjemenja. Recite nam nešto više o tome. Sve je počelo slučajno. Vrtlari vole razmjenjivati i dijeliti sjeme. Tako sam i ja počela. Nešto sam dobila od bake i majke. Neke stare sorte njihovog kraja i malo pomalo sam počela sjeme razmjenjivati s drugim vrtlarima. Na tržištu ima malo vrsta jer se uzgajivačima presadnica ne isplati imati široku paletu presadnog materijala, oni uvijek idu na neke najisplativije sorte radi zakona tržišta i profita. Zato postoje ljudi entuzijasti koji čuvaju i njeguju raznolikost tih sorti. Uzgajaju ih u svojim vrtovima i dijele kroz razne vrtlarske zajednice. Možete se povezati s tom interesnom skupinom ljudi preko interneta. Pa su mi malo pomalo ljudi samoincijativno počeli slati različito sjemenje kako bih mogla sačuvati te sorte. To je težak i mukotrpan posao. Ja imam ogromnu kolekciju i na žalost ih ne mogu svake godine sve razmnožiti i održati. Ovisno o planu razmnožavanja koji sam postavila razmnožavam određeni sjemeni

materijal svake dvi, tri ili četiri godine. Tu treba paziti na križanje ili slične stvari. Dogode se godine kada jednostavno ne uspijete skupiti svo sjeme. To je zahtjevan posao, zato imamo i ove razmjene sjemenja. Što bude viška ljudi to mogu dobiti kod nas i dalje razmnožavati u svojim vrtovima. Naši članovi udruge isto tako dobivaju dio sjemenja koji sade i razmnožavaju pa nam dio vrate, a dio sjemenja i znanje dalje mogu dijeliti ljudima. Tako uz razmjenu sjemenja širimo znanje i podižemo kulturu čuvanja sjemenja. Na taj način si osiguravamo samodostatnost ako jednoga dana raspoloživog sjemenja u trgovinama neće biti. Kolika je važnost da su ljudi ipak zainteresirani za ova Vaša predavanja? Interes je velik, mene to puno veseli. Pogotovo ovih zadnjih godina. Ljudi to vide i prepoznaju. Teži se nečem boljem u životu i boljem načinu života opčenito. Ljudi kada krenu imati vlastitu djecu teže tome da ju nahrane najbolje što mogu i tu krenu razmišljati o toj hrani. Na tržištu je organska hrana jako skupa i nije neki veliki izbor. U istočnom djelu Europe kultura samodostatnosti je uvijek bila prisutna. Na žalost u zadnjih dvadesetak godina smo ju radi prisutnosti mreže prodavaonica zapostavili. Zadnjih godina se opet vrača potreba proizvodnja hrane u vlastitom vrtu. Isto tako tu je prisutna i radost stvaranja koja ljudima poboljšava život na više razina. Intervju pripremila Gradska knjižnica i čitaonica Mladen Kerstner Ludbreg.

USUSRE T USK RSU

31. ožujka 2022.

Uskrs i običaji

Do Uskrsa nas dijeli nešto više od dva tjedna. Tim blagdanom nakon četrdeset dana korizme započinje novi početak, ponovno počinje život. Uz Uskrs se vežu mnogi simboli i rituali koji su poživjeli i nekoliko stotina godina. Uskrs je najvažniji kršćanski blagdan, ali je istovremeno spoj raznih utjecaja i tradicija iz cijelog svijeta. Raznolikost Uskrsa započinje u njegovom nazivu, a poput različitih naziva kao što su Pasha, Vazam, Vuzem i mnogih drugih, iza njega nalazi se jednako bogatstvo raznolikih tradicionalnih pučkih običaja, od blagdanskih jela i kolača, blagoslova u uskrsnoj košari do bojenje uskrsnih jaja i uskrsnog čestitanja i darivanja. Najpoznatiji običaji koji prethode Uskrsu su tradicionalan post na Veliki petak kada se u kontinentalnoj Hrvatskoj na stolu najčešće nalaze grah, kompot, tijesto s orasima ili makom, šaran i štuka, dok su za Dalmaciju, Istru i Primorje karakteristični morska riba i plodovi mora. Umivanje laticama cvijeća na Cvjetnicu ili Veliku subotu još jedan je običaj koji prethodi samom Uskrsu. Veliku subotu na sjeverozapadu Hrvatske vežu i uz paljenje uskrsnog krijesa, takozvane vuzmenice ili vuzmenke kada vjernici tradicionalno pripremaju vatru ispred Crkve, okupljaju se oko nje i pjevaju uskrsne pjesme. Najpoznatija tradicija koja povezuje sve dijelove Hrvatske je tradicija bojenja jaja. Kao prirodne boje koje pisanicama daju nježnu crvenu, zelenu ili žutu boju koriste se ljuska crvenog luka, cikla, bobice, špinat

i kopriva. Osim jednostavnog bojanja jaja špinatom ili crvenog luka prilikom njihov kuhanja, u mnogim se krajevima pojavljuju u posebne tehnike ukrašavanja pisanica šaranjem voskom i ukrašavanjem različitim biljkama ili slamom. U Podravini i Dubrovniku njeguje se i tradicija darivanja pisanica.

a ljuska pisanica u brazdu od kopanja za plodnost tla. Dok se blagoslovljena i u svim krajevima Hrvatske vrlo slična hrana najčešće jede za doručak, uskrsni ručak razlikuje se od regije do regije, uvijek zadržavajući svoje bogatstvo. U sjevernoj Hrvatskoj jede se kokoš ili purica, južnije

Jednako poznata tradicija koja spaja sve krajeve Hrvatske je ona blagovanja blagoslovljene hrane. Osim pisanica, na blagdanskom tanjuru nalaze se i šunka, bijeli kruh u kontinentalnoj Hrvatskoj, pinca/sirnica u Primorju i Dalmaciji, mladi luk i hren. U Istri i na Braču, prije no što bi se zagrizlo u blagoslovljeno jelo, žvače se maslinov list, kod Kastava blagoslovljeni luk, a kod bunjevačkih Hrvata hren kao podsjetnik da nema slasti bez gorčine. Uz blagovanje blagoslovljene hrane vezuje se i običaj “borbe jajima” kada se pisanice udaraju jedna o drugu, a onaj čija pisanica nije razbijena smatra se pobjednikom. Tkanina kojom je prikrivena košarica u kojoj se hrana nosi na blagoslov u Crkvu u različitim se krajevima Hrvatske baca na voćku kako bi plod bio jači i zdraviji,

od Karlovca janjetina dok se na moru poslužuje i najbolja bijela riba. Uz njih na blagdanskom se stolu nalazi i bogatstvo priloga, mladi luk i hren. Jedan od vrlo starih običaji je izrada klepetaljki ili čegrtaljki. Najrašireniji u središnjoj Dalmaciji i

Konavlima, na kraj drvene daske privezuju se metalnih predmeta koji viseći o rubu, podizanjem i spuštanjem klepetaljke ili čegrtaljke proizvode glasan zvuk. U drugim se krajevima klepetaljke izrađuju uz pomoć malog kotača koji se povezuje s metalnim zupcima i udaraljkama koje zvuk stvaraju pokretanjem klepetaljke. Iako u drugim državama njeguje slične uskrsne običaji, neki od njih znatno se razlikuju od hrvatskih. U Sjevernoj Americi najpoznatiji je običaj lova na pisanice. Umjesto uskrsnog zeca, roditelji skrivaju pisanice po kući i dvorištu, a djeca ih traže. Osim lova na pisanica, uskrni običaji u Sjevernoj Americi uključuju i uskrsne parade. Skandinavci uskrsno vrijeme obilježavaju neobičnom tradicijom čitanja kriminalističkih knjiga i gledanja kriminalističkih filmova. Dok Norvežani i Danci na Veliku Subotu u džepovima nose komadić beskvasnog kruha omotan u bijelo platno kojeg jedu u ponoć, u Finskoj i Švedskoj djeca ukrašavaju cice-mace i, obučena u vještice, hodaju od vrata do vrata i mijenjaju ih za slatkiše. U Nizozemskoj se u sumrak pali uskrsna vatra. Običaj koji se u okolici grada Magdeburga u Njemačkoj vezao uz Uskrs je simbolično udaranje dječaka kako bi se iz njih istjeralo nedolično ponašanje. Sličan običaj postojao je i u Škotskoj gdje se još i danas koristi izreka “istučen kao na Uskrs” kada je za neki prijestup dobivena preblaga kazna.

Najstarija pisanica u Hrvatskoj Uz bogat uskrsni doručak, i možda povratak starim navikama nakon korizmenog odricanja, šaranje jaja najradosniji je trenutak u mnogim obiteljima vezan uz uskrsnu tradiciju. Najstarija pisanica na našim područjima, prema trenutnim saznanjima, seže u 15. stoljeće. Običaj vezan uz najveći kršćanski blagdan Uskrs simbolizira danas rađanje novog života i Isusovo uskrsnuće, a pouzdano se zna da se tradicija oslikavanja pisanica u Hrvatskoj njeguje najmanje 600 godina. Gradski muzej Bjelovar čuva najstariju hrvatsku pisanicu, koju je 2003. godine u grumenu zemlje pronašao arheolog Goran Jakovljević prilikom velikog istraživanja na lokalitetu Gudovac Gradina. Nastala je u prvoj polovici 15. stoljeća, za vrijeme vladavine hrvatsko-ugarskog kralja Matije Korvina, no u ostatku svijeta obojena jaja pronađena su i u pretpovijesnim grobovima pa ova tradicija korijene vuče iz vremena prije kršćanstva.

31. ožujka 2022.

NA JAVL JUJEMO

20 SPORT

31. ožujka 2022.

Planinarski pohod na Kalnik

Drugo izdanje Welcome Spring festivala započelo je 19. ožujka na sam Dan grada Ludbrega. Čast da započne 'festival' sporta, rekreacije i aktivnog života pripala je Planinarskom društvu Ludbreg koje je organiziralo, drugi po redu, Pohod na Kalnik. Ruta je to dugačka 27 kilometara koja započinje u Ludbregu, a prolazi pokraj dviju nekadašnjih partizanskih bolnica Gabrinovec i Stupe na Kalniku. -Planinarski pohod bez žurbe i s odmorima na četiri mjesta traje do deset sati, a idealan je zbog kretanja i boravka na svježem zraku za očuvanje ljudskog zdravlja. Ovo je svojevrsna povijesna ruta na kojoj je ove godine sudjelovalo 45 planinara i ljubitelja prirode. Za planinare i šetače pripremili smo opis i digitalnu kartu trase koja se mogla ukucati u mobitel. Iz Ludbrega, iz krugova Centra svijeta, krenuli smo u 7 sati i 30 minuta, a povratak ispred planinarskog doma na Kalniku, nakon večere, bio je organiziran autobusom – rekao

je Damir Klarić, predsjednik PD Ludbreg. Za sigurnost hodača brinulo se šest članova Hrvatske gorske službe spašavanja iz Koprivnice. -Naša četiri člana hodaju na kraju kako se nitko ne bi izgubio, a vozilo s dva naša člana i opremom ide po cesti i nikad nije udaljeno više od 150 metara od hodača. Osim toga planinari hodaju po grupama, a svaka grupa ima svog vodiča tako da je ovaj pohod siguran za sve sudionike – rekao je Dejan Bojovski, voditelj HGSS-a Koprivnica. -Pohod su zajednički organizirali Planinarsko društvo Ludbreg i Turistička zajednica područja Centra svijeta koja osim Grada Ludbrega uključuje i općine Veliki i Mali Bukovec, Sveti Đurđ, Martijanec i Jalžabet. Sve organizacijske troškove i povratak autobusom pokriva Turistička zajednica – rekla je Nikolina Breber, djelatnica TZ područja Centra svijeta. Piše: Dražen Vađunec

Orijentacijsko trčanje je višestruko koristan sport

Welcome spring festival drugu godinu zaredom u Centar svijeta donosi pregršt zanimljivih događaja. Ludbreg, „centar svijeta“ tako u ožujku postaje i središte sporta, rekreacije i aktivnog života zahvaljujući festivala osmišljenom kao dio razvoja Ludbrega u outdoor izletničku destinaciju. Welcome Spring svakog vikenda u Ludbreg donosi uzbudljiva sportska događanja. Cilj festivala je popularizacija aktivnog života odnosno outdoor aktivnosti kao vrste zabave, rekreacije i zdravog druženja na otvorenom. Subota, 26. ožujka bila je rezervirana za orijentacijsko trčanje, odnosno Centrum Mundi sprint 2022. Događaj koji se sastojao od dvije utrke u orijentacijskom trčanju organizirao je Orijentacijski klub Varaždin. Prva utrka se ujedno bodovala za Sprint Kup Hrvatske. - Orijentacijsko trčanje je slabo popularan sport u Republici Hrvatskoj iako se u Europi, posebno u Skandinaviji mnogi ljudi bave njime i uključuje desetine tisuća ljudi. Pozitivna strana tog sporta je da osim samog trčanja pomaže

razvijanju kognitivnih sposobnosti, orijentacije u prostoru, brzog donošenja odluke i odlična je aktivnost za duh i tijelo – rekao je Krunoslav Canjuga, jedan od organizatora. Orijentacijskim trčanjem preporučuje se baviti od 12 godine nadalje. - Tad djeca mogu kognitivno i vizualno doživjeti prostor oko sebe i percipirati ga na karti. S obzirom da je uvjet da natjecatelj ne zna kud će trčati utrku jer kartu dobije neposredno prije starta ta dob je neka odrednica. Krajnja dobna granica ne postoji – pojašnjava Canjuga te dodaje kako je u organizaciji utrke značajna bila i pomoć i podrška Grada Ludbrega. - Svi natjecatelji komentirali su kako je prekrasan grad i uživali su u ovom festivalu koji je uistinu pravi pozdrav proljeću i promocija sportskih aktivnosti – zaključio je Canjuga. Nakon ovog organizacijski odličnog pothvata, vjerujemo kako će i u našem kraju porasti interes za bavljenje orijentacijskim trčanjem. Uz odličan teren koji nas okružuje tu su i entuzijasti koji su svoje znanje spremni prenijeti mlađim generacijama.

SPORT

31. ožujka 2022.

Cestovna utrka Centrum Mundi

Povodom Dana grada Ludbrega, a u okviru 'Welcome Spring festivala', ludbreškim ulicama održana je cestovna utrka Centrum Mundi. Već tradicionalno start i cilj bili su na Trgu svetog trojstva, a trčale su se tri utrke. Najprije je stazu duljine 1300 metara trčalo 70 osnovnoškolaca predmetne nastave. Građani i rekreativci trčali su na četiri kilometra, a oni napredniji i aktivni trkači natjecali su se u utrci na deset kilometara. U dvije kategorije natjecale se i osam osoba u invalidnim kolicima. -Natjecatelji su se za sve popularniju utrku mogli prijaviti putem interneta preko Web stranice stotinka.hr, a natjecalo se 315 trkača plus 70-ak učenika. Osim Turističke zajednice i Grada Ludbrega velik doprinos organizaciji utrke pripada članovima Športsko rekreacijskog društva BSV Ludbreg – rekla je Andrea Horvat direktorica Turističke zajednice područja Centra svijeta. Centrum Mundi utrke održavaju se od 2014. godine, a ovogodišnja je zapravo njezino osmo izdanje jer 2020. godine utrka

zbog korone nije bila održana. -Utrka na 10 kilometara boduje se za Kup sjeverozapadne Hrvatske, a valja napomenuti da su startnine natjecateljima za obje utrke bile besplatne. Trkači su se samo morali prijaviti, a trošak za startnine išao je na račun Grada Ludbrega. Inače, cilj Welcome Spring festivala je popularizacija zdravog života odnosno vanjskih aktivnosti u prirodi kao vrste zabave, rekreacije i zdravog druženja, a sam 'festival' osmišljen je kao dio razvoja Ludbrega u outdoor izletničku destinaciju. Ponudili smo ljudima sadržaj, proširili turističku ponudu i vjerujemo da ćemo zbog toga godišnje imati više tisuća posjetitelja – rekao je Dubravko Bilić, gradonačelnik Ludbrega. Kraću utrku trčalo je 119, a dulju 196 natjecatelja. Od natjecatelja s ludbreškog područja najbolji rezultat postigao je Zoran Križanić zauzevši drugo mjesto u svojoj kategoriji M30 odnosno treće mjesto u ukupnom poretku. -Trčim oko četiri godine i uvijek rado trčim ovdje dulju utrku

na 10 kilometara. Sviđa mi se što na 15 kilometara, a uz to trčim se ove godine trčao samo jedan još jednom ili dva puta tjedno – krug s usponom prema staroj cirekla je Zrinka Matijević. glani. Zbog uspona i vjetra u prsa Zanimljivo, najbolje rezultate bilo je dosta naporno – rekao je na utrci Centrum Mundi postiZoran Križanić. gli su natjecatelji koji se prezivaOsim Zorana koji je bivju Horvat. Tako su braća ši nogometaš solidne Horvat iz Preloga Najmlađi rezultate postigli su prvi utrčali u cilj u sudionik na utrci i još uvijek aktivobje utrke. Saša Centrum Mundi bio ni nogometaši je bio prvi na je Vigo Šušnjić koji je Bruno Hlebar i kraćoj utrci, a za svojih 8 godina dobio Mario Sačer. U brat Igor bio posebnu nagradu organizaženskoj konkuje najbrži na tora. Vigo je u cilj ušao zarenciji rezultate dužoj. Njegojedno sa svojom majkom vrijedne spomena va cura Tina Marinom Drviš iz postigle su LuciDorša bila je Velike Gorice. ja Sačer koja je bila prva na kraćoj prva u kategoriji Ž30, utrci u konkurena sveukupno peta. U kaciji Ž20. U kategoriji tegoriji Ž20 treće mjesto zauŽ40 najbolja je bila Martizela je Mateja Golenja što joj je na Horvat iz Zagreba. donijelo ukupno četvrto mjesto. -Trčim u AK Svetice tek dviZrinka Matijević bila je jako zaje godine i ja sam zapravo redovoljna svojim rezultatom iako kreativka. Svidjelo mi se ovdje, je u kategoriji Ž40 bila osma. publika je navijala s balkona i -Aktivnije trčim tek dvije goiz dvorišta. Poslije utrke idem s dine i zahvaljujući trčanju uspjemužem i dvoje djece u obilazak la sam skinuti 12 kilograma i Ludbrega i sigurno ćemo se vrariješiti se bolova u kralježnici. titi i sljedeće godine – rekla je Članica sam BSV-a i srijedom Martina Horvat. imamo klupski trening trčanja Piše: Dražen Vađunec

22 SPORT

31. ožujka 2022.

Tenisači Podravine oduševili u Čakovcu U centru Čakovca, u teniskom balonu TK „Franjo Punčec” odigrano je ovogodišnje Dvoransko prvenstvo regije „Sjever” za teniske veterane. Sudjelovalo je osam snažnih ekipa s područja Međimurja, Zagorja i Podravine. U finalu su se sastali trostruki pobjednici turnira TK Varteks (o.a. uz njih su turnir dva puta osvojili Čakovčani, jednom TK Varaždin, a dva puta pobijedio je nepobjedivi Covid-19, pa se nije igralo) te TK Podravina. U finalu su po svoju prvu kantu protiv Varaždinaca odlično krenuli

Ludbrežani. Kapetan Pokos i Kuharić poigrali su se s Čopom i Kostricom. Zatim su Danijel Papp i Posavec poraženi od Hirszona( o.a. bivši Davis cup reprezentativac još uvijek igrao kao zmaj) te Gerbusa. U pobjedniku je odlučivao susret između naših Balažinca i Vurušića te Varaždinaca Prpića i Majcena. Ludbrežani su poveli s 1-0 u setovima, imali u drugom setu servis za 5-3, ali božica Fortuna bila je sklona dečkima iz županijske metropole. Kapetan Pokos teško se, da se našalimo, nosio s porazom

izrekao je protivnicima i sucu riječi. -Bili ste mi lepi, sad ste mi tak' grdi.Nadamo se teniska organizacija našeg nestašnog kapetana neće drakonski kazniti. Osim navedenih boje drugoplasiranih Ludbrežana branili su i Ivo Stručić, Vedran Zlatar i Stjepan Gal. Nagrade im je uručio dvojac Josip Sabolek, predsjednik TK „Franjo Punčec“ i Miroslav Marković, zamjenik varaždinskog gradonačelnika. Na kraju druženje u „Staroj vagi” u Čakovcu uz najveći hit „Zagrljeni, zagrljeni”. Piše: Neven Jerbić

Mladi košarkaši OŠ Ludbreg smjelo prema velikom cilju U srijedu 23. ožujka održano je Županijsko košarkaško prvenstvo za učenike osmih razreda. Uz osnovnoškolce iz Ilije i Trnovca, sudjelovala je najbolja varaždinska Druga osnovna i domaćin veliki favorit OŠ Ludbreg. Varaždinci i Ludbrežani poigrali su se sa svojim protivnicima, naši recimo Trnovcu nisu dopustili niti koša. U finalu zanimljivo je, između ostalog, bilo vidjeti djecu bivših košarkaša poput Repalusta, Majdaka („mali“ mu je visok već 202 centimetra), Čovića, pa iz naših redova Vrapca i Bačanija. Naravno i druge naše fantaziste. U finalu je pokazano, da za ludbrešku ekipu

igraju već „momci“, igrači koji znaju posao i Varaždinci koji imaju potencijal, ali se uigranošću nikako ne mogu mjeriti sa sjajnom ludbreškom generacijom. Bilo je 32-18 za našu ekipu. Pred Ludbrežanima je završnica Državnog prvenstva u Poreču. Tamo su favoriti. Favoriti? Da, favoriti. Jer ta generacija nedavno je u Zagrebu pokazala da je u vrhu hrvatske košarke u toj dobi, a valja imati na umu činjenicu da su najbolji košarkaši iz velikih gradova ipak disperzirani po različitim školama. Vjerujte, iz Istre će biti odličnih vijesti, svirat će se i male i velike sopile! Piše: Neven Jerbić

SPORT

31. ožujka 2022.

S pravom jedna od najljepših utrka CRAZY HILL TRAIL OKUPIO 348 TRKAČA Nadaleko i naširoko poznatu 'Crazy Hill Trail' utrku opet je veoma uspješno organiziralo Društvo za šport i rekreaciju BSV Ludbreg. Utrka je po drugi put organizirana u okviru Welcome Spring festivala, a start i cilj bili su na Otoku mladosti. Već ranije ludbreška utrka proglašena je jednom od deset najboljih u Hrvatskoj kako zbog odlične organizacije i gostoljubivosti domaćina tako i zbog staza koje prolaze kroz vinograde i šume pitomih ludbreških brežuljaka. I ove godine trkači su mogli birati između tri potpuno označene staze prema svojim željama i mogućnostima. Prijave za utrku bile su online, a natjecatelji su se mogli prijaviti putem web stranice stotinka. hr na kojoj su odmah poslije utrke mogli vidjeti svoj rezultat i mjesto koje su zauzeli. Za rekreativce je pripremljena 'green' staza duljine 10 kilometara s 215 metara visinske razlike. Na toj stazi sudjelovao je 121 natjecatelj, a pobijedili su Saša Horvat u muškoj te Ivana Zeljko u ženskoj konkurenciji. Od naših najbolji rezultat na najkraćoj stazi postigla je Mateja Golenja koja je zauzela 3. mjesto u poretku. Ovu stazu trčao je i zamjenik načelnika Policijske postaje Ludbreg Zvonko Pintarić. -Rado sudjelujem na svim utrkama gdje nije najbitnije pobijediti nego se vodi briga o zdravlju i podiže tjelesna sprema organizma. Uz to značajna je i suradnja i druženje s drugim kolegama pa tako ovdje sa mnom trči kolegica Dunja iz Trnovca te kolega Predrag iz Nezavisnog sindikata MUPa. Tu je još jedan naš kolega Krunoslav koji se danas odlučio trčati 'šesnajsticu' - rekao je Zvonko Pintarić. Na duljoj 'blue' stazi dužine 16 kilometara sa 415 metara visinske razlike natjecalo se 150 trkača. Najbrži je bio Jurica Škrlec u muškoj te Anda

Tomaš u ženskoj konkurenciji. Najzahtjevniju utrku duljine 34 kilometra s visinskom razlikom od 1040 metara s tri okrijepe trčao je 81 natjecatelj. Najspremniji su bili Matija Meštrić koji je osvojio prvo mjesto u muškoj te Maja Čavlović u ženskoj konkurenciji. Od naših ludbreških trkača valja istaknuti rezultate Zorana Križanića koji je zauzeo četvrto mjesto u muškoj konkurenciji, a još bolje ostvarenje polučila je članica BSV-a Ludbreg Martina Čanaki osvojivši 2. mjesto odmah

poslije pobjednice Čavlović. Samozatajna Martina je stazu duljine 34 km pretrčala za respektabilnih 3:28:51 i za pobjednicom zaostala tek 35 sekundi. Druga naša predstavnica na najzahtjevnijoj 'red' stazi Sanja Modrić također je bila odlična i zauzela sedmo mjesto. -Unatrag četiri godine sudjelujem na svim utrkama ovog tipa na ludbreškom području pa i drugdje. Članica sam BSVa i trčanje treniram dva do tri puta tjedno što ovisi o mojim obiteljskim obavezama. Prošle i

ove godine sam trčala najdužu stazu koja je prekrasna. Vrijeme je bilo gotovo savršeno, čak možda malo i prevruće. Za sve koji nisu sudjelovali, a žele rekreativno proći jednu od staza mogu skinuti trag na stranicama CHT-a i uživati u ljepotama našeg Ludbrega i Ludbreških Vinograda - rekla je Sanja Modrić. Po završetku uspješno organiziranog događaja svima koji su nastupili, ali i svima koji su sudjelovali u organizaciji utrke zahvalio se predsjednik

BSV-a Igor Golec. Za naše novine Igor je naglasio sljedeće: 'Ove godine putem interneta prijavilo se 440 natjecatelja, a brojeve je preuzelo 358 trkača što je nešto manje nego prošle godine. Razlog leži u činjenici da se istovremeno danas održavaju još najmanje tri utrke kao npr. Zagrebački polumaraton, Pag Trail te utrka u Našicama. Ovo je bila osma utrka po redu i drago nam je što u njoj sudjeluje sve veći broj Ludbrežana.' Piše: Dražen Vađunec

Vrlo dobar nastavak prvenstva 'Plavih bluza' Do kraja drugog dijela prvenstva 3. HNL Sjever još su tri kola. Tu je dobra šansa za nogometaše Podravine da igraju „Ligu za prvaka”, pošto ih do šeste pozicije koja vodi na taj nivo natjecanja dijeli samo tri dostižna boda, koja će, najvjerojatnije, tre-

bati potražiti u Orahovici kod Papuka, direktnog konkurenta, u pretposljednjem kolu. Ispred Podravine su na ljestvici klubovi koju su ozbiljno zagrizle za osvajanjem naslova i s dosta višim proračunom poput Poleta iz Svetog Martina na Muri,

Mladosti iz Ždralova, Radnika iz Križevaca (sljedećeg protivnika Podravine koji u „Derbyu dell Kalnik“ stiže u Ludbreg 2. travnja u 16,30). Tu je i Bjelovar koji za pojačanjima poseže čak i u susjednu BIH te bivši prvoligaš s naglašenim ambicijama ča-

kovečko Međimurje koje će u posljednjem kolu gostovati u Ludbregu. Papuk, opet ugodno iznenađenje prvenstva, je u drugom dijelu zbog poslovnih obveza najboljih igrača u padu forme, što bi valjalo iskoristiti i trasirati put tamo gdje su rijetki mislili, u viso-

kokvalitetnu „Ligu za prvaka”, gdje bi svaka utakmica mogla biti pravi spektakl. Nismo daleko od sna, i polako si planirajte 9. travnja za odlazak u Orahovicu. Tamo će trebati velika podrška našim „Plavim bluzama”. Piše: Neven Jerbić

24 ACO PIŠE...

31. ožujka 2022.

Par reči o zidnjakima Piše: Aleksandar Horvat

Dok denes dojdem nekam v selo, pak v nečiji hiži nad šparhetom zgledam zidnjaka, to je kak da sam zgledal… ne znam, fazana na vrbi. Jer negda je zidnjak v kuhnji bil “pod mus“, kak denes televizor. Kuhinjska krpa koju su našili i nacifrali kaj bu lepa, je negda zišla prelepa i bilo ju je šteta mazati, pak je završila kak ukras na zidu. Tak se kuhinjska krpa pretvorila v zidnu krpu ili zidnjak. Nastal je unikatni i tradicionalni ukrasni predmet koji je svoju funkciju (brisanje posode ili stola) pozabil i postal čista estetika, makar veliju da je istovremeno služil kaj se nebi z gulašom ili z masti pošprical zid dok se kuha. Ali ne samo to…V zidnjaku se skriva kojekaj vrednoga. Meštrija i tehnika našivavanja je navek živela v selu i vu vrednim ženskim rokama. Našivavali su se stolnjaki, posteljina, tabletiči, bluze i kojekaj drugo, tak da je zidnjak ne bil iznimka. Slika bi se prenesla prek indiga na belu platno, i onda bi se po crti našivavalo, negda z pisanim koncima, a negda z jednostavnim črlenim ili plavim. Nesam nigdi čul da bi se koji muški z tem našivavanjem bavil, makar - nigdar se ne zna. Našivavalo se v zimi dok je bilo menje posla po gruntu. Negda bi se žene zišle na kup paj je te posel imel i društvenu ulogu, a normalno da je i v semu skupa bilo i malo takmičenje, čiji bu lepši bogateši. Nekoji su bili originalni, a nekoji samo kopije, ali se se je brojilo. Saka je žena mogla pokazati kak je spretna v celomu tomu poslu.

Ono kaj zidnjaka dela drugačkim od drugih našitih komadov platna je i poruka koju je na sebi imel napisanu. Poruke su bile negda ozbiljne, negda filozofske, negda šalne, negda ljubavne. Največ poruki je bilo vezano za kuhnju i jelo. Si su več čuli za onu „Kuharice manje zbori, da ti ručak ne zagori“. Se takve poruke su bile dvostih, največ put kak osmerac, jednostavne rime, kajti je to bilo lepo, ritmično i lefko se pamtilo. Bilo je i drugih varijanti, v sedmercu, desetercu, i negda čak i malo šalabajzerski bez ritma, ali važna je bila poruka. Nekoji su poruke prepisivali, a menjali sliku, a bilo je i onih koje su ljudi sami zmislili. Prava pučka mini poezija. „Objed skuham sve u šali, al’ će mužić da ga hvali“, „Za svakog muža sreća je ta, da žena dobro kuhati zna“. I gle, kak sam prije rekel, teško da su to muški našivavali, a bormeš nisu niti mogli komandovati kaj bu na zidnjaku pisalo. To znači da se na največ zidnjakov, prek tih “kuhinjskih“ poruki vidi kak je negda vladal patrijarhat. Na zidnjaku je mož navek v ancugu ili je lovac koji nekaj k hiži nosi. Tak je žena samu sebe smestila v kuhinju, a prek tih poruki samu sebe falila kak dobru ženu, koja zna kak zaslužiti ljubav patera familiasa. Zato se po zidnjaku moglo znati i kakvo je stanje pri hiži, a moglo se je zeznati i nekaj o samim hižnim stanarima i familiji, ko koga štima, kakve su regule i hijerarhija. Kolko je žena bila podređena se vidi i po „Kuharice, skuhaj ručak fino, pa ćeš dobit novaca za kino“. Znači, morti je to denes kakti simpatično, ali se vidi da je žena mužu ne žena nego je kuharica i da za svoj posel more biti plačena ili kažnjena (če bu slab obed). A morti dobi i kaj

ljubavi. „Kuharice zlato moje, tebe hvali jelo tvoje”. Malo je to “demode“ za denešnja vremena, ali tak je negda bilo. Čak su i same žene, mame i babice, žensko dete vučile da moraju znati po kuhinji halositi, če očeju da bi ju koj štel dok bu za ženiti. Ima jeden zidnjak gde su dve pucke pre vajdlinu punomu posode i piše: „Ako hoćeš kuhat znati, uči prije suđe prati“ ili „Za udaju nije zrela, koja ne zna kuhat jela”. Nema v kuhnji zafrkancije dok je posel v pitanju : „Kuham ručak puna sreće, šalit ću se ja naveče“. Dok bole premislim, zide da če bi si muž našel ženu kaj ne zna kuhati, morti bi hmrl od gladi ili bi samo repu jel. Bole da je šepava, nego da ne zna fiša napraviti, tak se negda mislilo.

ki, puni cvetja, gdje sama ljubav vlada, nema karte za kino, nema gornjega i doljnjega. Nekoji su ženski ljubavni „Vjerna ljubav i lijepi dom, to mi leži u srcu mom“, „U vrtu je ružica procvjetala, draga dragom ljubav obećala“, a nekoji su muški, „Draga ženo moje cvijeće, bez tebe mi nema sreće“, „Oj, Anice dušo moja, medena su usta tvoja“, makar i tu zgledi da su to žene same sebi zmislile. Ali nigdar se ne zna.

E, ali…. dok malo izučavate te zidnjake, kak sam rekel, vidlo se kaj se pre hiži događa iliti “čije su naše krave”. Negdi je žena ipak došla na svoje: Jeden zidnjak veli: „Zašto gledaš sad u lonac kad mi nisi dao novac.” ili „Dragi mužu da si točan u 12 sati, ne dođeš li drugog ću si zvati”. A na drugomu je muž s fertunom pred pečjom i nekaj namrgođeni friga, a žena mesi testo, smeje se od vuha do vuha pak veli: „Gdje ljubav i sloga vlada, puno je veselja i nada“. I da se razmemo, žena zmislila, žena našila, žena obesila na zid nad peč i valda nema nikoga ko bi to vupal meknuti. Tu je već emancipacija v punomu zamahu, makar bi se muži branili da su „konačno več jemput zborili kaj bi došli do peči“.

A viš, zanimlivo je da su te zidnjaki na štokavskomu, valda su se žene čutile bole “gradski“ i moderno dok su kopirale točno tak kak su negdi čule ili vidle. A baš bi bilo fajn da imamo i kojega našega kajkavskoga. Ne velim da jih nema, ali ja sam niti na jenoga ne naletel (sem ovoga Galovića kaj sam spomenul). Da piše na priliku: „Ja ti kuham tak kak znam, če buš gondral skuhaj sam“ ili “Kuharice s fare naše, idu v kino gda jim paše“ ili “Zborim kolko mi se zbori, ti se mužek sam podvori“, ili “Če mi ne daš ljubav pravu, ja obeda hitim v ščavu“. Koji bi to bili štosi, morti se neko i toga domisli, pak kajkavski zidnjaki postaneju zidnjak-renesansa.

I zidnjak je kak i se drugo evoluiral z kuhnje, ribanja, friganja i povlađivanja, i prijal se drugih temi, a posebno ljubavi, jer pučka umjetnost nema granice. To su oni idilični zidnja-

Od onih opčenitih zidnjakov, lepi mi je jeden na kojemu je komad Galovićevoga Međaša Benkine: „Čmrži klečica, curi žganica i v zdele krampampula vri: primekni čašo za ljubav našo, nek domovina z nami živi!”

Kajti, zidnjaki su denes samo v nekakvim kolekcijama kakti starine, ili po ormarima, za “uspomenu i dugo sjećanje na babicu Justu“. Dok denes dojdem nekam v selo, pak v nečiji hiži nad šparhetom zgledam zidnjaka, to je kak da sam zgle-

dal… ne znam, fazana na vrbi. Jer negda je zidnjak v kuhnji bil “pod mus“, kak denes televizor. Morti tu i tam još ko napravi kakvoga, ali zidnjak je više ne trend. Jenu kolekciju imaju i Žene z Centra sveta, koje su hajd toga prikupčale. Čujem da bu i izložba. Ajd, nek bu, nek se deca čudiju zidnjakima kak picek glisti, če budu opče došla izložbu glet. Morti bu baš v to vreme nekaj interesantnoga na internetu, pak budu vrate frkali prema doli. Denes ljubav nejde više čez želodec, osim če se ko v koga zaljubi v pekari dok si kupuju kiflina z hrenovkom. Moderno je jesti z restorana, po narudžbi, ili nekaj zapakerano v najlon kaj more mesec dan stati v dučanu na “akciji”. Moderna deca ne budu više po kuhnji halosili, kajti ne budu znali niti jajce skuhati (če jim nemo navuk prenesli). Kak zgleda samo stara garda još nekaj drži do dobre kuhinje, starih receptov i do pravoga teka. Denes je moderno samo drndati po telefonu, zidnjak je na fejsbuk zidu (isto se vidi ko koga rad ima i kaj je v jutro jel), a ta moderna tehnika i moderna kuhinja se več dovlekla i do tih par ženi kaj još imaju volju zidnjake našivavati. Tak sam našel i dva moderne: „Danas kuham iz dućana, svima prija brza hrana“, „Kuharice manje fejsaj, pa nam dobar gulaš zmešaj“. Evo, vidiš, se to ide pomali v zaborav i ne znam kaj bu dok zadnji koji pamtiju ne zgineju ili jih Alchajmer zasukne. Ja bi sebi jenoga zidnjaka dal napraviti, kaj bi ga v kuhinju z rajsnedlinima priheftal, a pisalo bi: “Ja sam zidnjak, vrednih ruki delo, gde sam visel, tu se dobro jelo„. (A. Horvat. 3/2022.) Idući broj Ludbreških novina izlazi 29. travnja 2022.