LIST GRADA LUDBREGA
BESPLATNI PRIMJERAK
BROJ 180 / GODINA XVII.
29. TRAVNJA 2022.
Završio Welcome Spring festival
str. 15.
PUHAČKI ORKESTAR
LUDBREŠKA KINODVORANA
Slavi 25. godišnjicu postojanja, sviranja i djelovanja. str. 12.
Građevinski i obrtnički radovi u završnoj su fazi. str. 2.
WINE & WALK
OBITELJ GOLUBIĆ Izraelski veleposlanik odlikovao ih priznanjem 'Pravednik među str. 3. narodima'.
Četvrt stoljeća proslavit će, najvjerojatnije, rođendanskim koncertom u sklopu Svete nedjelje.
'Ova dvorana zasigurno neće podsjećati na našu staru dvoranu, kakvu svi pamtimo.'
Rekreativna enogastro avantura u drugom je izdanju okupila 159 sudionika. str. 10.
2
AK T UALNO
29. travnja 2022.
Ludbreška kinodvorana polako dobiva svoje novo ruho STIŽE I NOVA KINO OPREMA SUFINANCIRANA OD MINISTARSTVA KULTURE I MEDIJA Pet mjeseci je prošlo od početka obnove ludbreške kinodvorane koja polako dobiva svoje nove obrise. Prva faza koja uključuje građevinske i obrtničke radove bi, prema procjeni, trebala završiti do kraja svibnja. - Radi se o potpunom preuređenju dvorane. Novi je izgled unutrašnjosti, novi je strop, rasvjeta u dvorani. Kompletna rasvjeta pozornice s modernim reflektorima. Pod dvorane je drugačije uređen, stepeničasto, a pozornica dobiva kazališni drveni pod. Ova dvorana neće podsjećati na našu staru dvoranu, kakvu svi pamtimo. - objašnjava Branko Dijanošić, ravnatelj Centra za kulturu i informiranje 'D. Novak'. Vrijednost navedenih radova je oko 1.500.000,00 kn.
Zbog radova na održavanju i razvoju objekata transportnog sustava od strane operatora transporta plina Republike Hrvatske, tvrtke PLINACRO d.o.o., u periodu od 2. svibnja u 8 sati do 4. svibnja u 8 sati (ukupno 48 sati), bit će prekinuta isporuka plina preko mjerno-redukcijske stanice MRS Ludbreg.
NAKON ZAVRŠETKA PRVE FAZE SLIJEDI NAMJEŠTANJE DVORANE TE INSTALIRANJE AUDIO I VIZUALNE OPREME. - Stolice su nam stigle međutim s njihovom montažom ćemo pričekati sve dok, naravno, ne završe svi građevinski radovi i dok se temeljito ne očisti dvorana od prašine. U izradi su i zastori za pozornicu. Paralel-
no s namještajem očekuje nas i instaliranje audio i vizualne opreme koja će uvelike doprinijeti multifunkcionalnosti dvorane. - dodaje ravnatelj Centra. Osim kulturno - umjetničkih programa, koncerata, konferencija, seminara, tribina, predavanja i ostalih događanja u ovoj moderno uređenoj dvorani
tako će se ponovno prikazivati i kino projekcije i to na novoj digitaliziranoj kino opremi koju uz vlastita sredstva Centra sufinancira i Ministarstvo kulture i medija. Sufinanciranje u iznosu od 300.000,00 kuna odobreno je u sklopu Javnog poziva Ministarstva za predlaganje programa javnih potreba u kulturi RH za 2022. godinu za Gradnju, rekonstrukciju i opre-
manje kulturne infrastrukture. Nakon potpisivanja ugovora s Ministarstvom kulture i medija Centar za kulturu i informiranje proveo je postupak javne nabave i potpisao ugovor s najboljim ponuđačem. Kino oprema, doznajemo, bit će isporučena najkasnije do rujna, a svi ostali radovi na uređenju kinodvorane trebali bi završiti do kraja svibnja 2022. godine.
U Luceri održana još jedna radionica za poslovne subjekte U poduzetničkom inkubatoru održana je još jedna radionica u sklopu koje su se poslovni subjekti s područja Grada Ludbrega mogli upoznati s mjerama aktivne politike zapošljavanja za 2022. godinu koje provodi Hrvatski zavod za zapošljavanje. -Ovo je druga radionica koju održavamo ovaj mjesec u poduzetničkom inkubatoru, a koja je namijenjena poslovnim subjektima s područja Grada Ludbrega. Da podsjetim, prva radionica je bila održana prije dva tjedna, a na njoj smo upoznali naše poduzetnike s natječajima na koje će moći aplicirati u ovoj godini – pojasnio je Marijan Makar, direktor Lucere. Dodao je i kako će i u narednom razdoblju organizirati
Nakladnik: CZKI “D. N.“ Ludbreg Glavna urednica: Iva Havaić Grafički urednici: Matea Maltarić, Miroslav Vađunec Redakcija: Branko Dijanošić, Iva Havaić, Matea Maltarić, Dražen Vađunec, Neven Jerbić, Željka Namesnik Kontakt:
Centar za kulturu i informiranje Ludbreg,
Trg Sv. Trojstva 19 Telefon: 042 / 306 130 Fax: 042 / 306 068
ludbreske-novine@czkidn.hr iva.havaic@ludbreg.hr Tisak: Tiskara Zagreb
Od 2. do 4. svibnja neće biti isporuke plina na području grada Ludbrega
slične radionice kako bi poduizetnike uputili i upoznali sa svim što im može pomoći u njihovom poslovanju. -Podsjećam da je Lucera osnovana upravo zbog toga, s ciljem da potakne brži rast i razvoj malog i srednjeg gospodarstva na području Grada Ludbreg, a ove radionice su samo prvi korak ka tome – kaže Marijan Makar. Navedenu radionicu održala je predstojnica Područnog ureda Varaždin Branka Šaško te stručni savjetnik za zapošljavanje gospodin Ivan Smernjak iz Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. – Želio bih naglasiti da nam se poduzetnici mogu u bilo kojem trenutku obratiti za pomoć
prilikom pripreme projektnog prijedloga i apliciranja na natječaj bilo iz nacionalnog ili međunarodnog izvora. Lucera trenutno sudjeluje u 5 europ-
Gradu Ludbregu kao nositelju odobren je projekt naziva „STOP cyberbullyingu“ od strane Zaklade Sveti Mihael u iznosu od 6.000,00 kuna. Projekt će se provoditi 8 mjeseci na području Grada Ludbrega i usmjeren je na učenike od 5. do 8. razreda. Osnovni cilj projekta „STOP cyberbullyingu“ je stvoriti sigurno i poticajno okruženje za djecu osnovnoškolske dobi kroz povećanje njihovog razumijevanja o sigurnom ponašanju prilikom korištenja interneta. S ciljem uspješne provedbe projekta održan je prvi radni sastanak na kojemu su sudjelovali predstavnici Grada Ludbrega i OŠ Ludbreg. Na sastanku je prezentirana izrađena lista aktivnosti te su dogovoreni daljnji termini za planirane ra-
dionice, edukacije i izradu radnih i promotivnih materijala. Planirane aktivnosti koje će se održati odnose se na edukaciju učitelja na temu prevencija nasilničkog ponašanja na internetu, o opasnostima na internetu za djecu osnovnoškolske dobi, o problemu cyberbullying za djecu osnovnoškolske dobi, o prevenciji, posljedicama i sprečavanju nasilja na internetu, o sigurnim aplikacijama za kontrolu aktivnosti djece na internetu i na provedbu informativne kampanije o cyber nasilju za širu javnost. Uz navedene aktivnosti, također se planiraju organizirati interaktivni tečajevi i kvizovi za djecu s ciljem povećavanja njihovog znanja i razumijevanja o sigurnom ponašanju na internetu.
skih projekata, u 4 kao projektni partner a u jednom kao vodeći. Imamo dovoljno iskustva i znanja u tom području i želimo pomoći – zaključuje M. Makar.
- Preko MRS Ludbreg operator distribucijskog sustava Termoplin d.d. Varaždin preuzima prirodni plin za opskrbu plinom cijelog grada Ludbrega te okolnih naselja, stoga u navedenom periodu nismo u mogućnosti isporučivati plin. Skrećemo pozornost kako Termoplin d.d. nema nikakve mogućnosti utjecaja na predmetni prekid isporuke plina te unaprijed zahvaljujemo na razumijevanju. - poručuju iz Termolina d.d., regionalnog distributera plina. Popis obuhvaćenih naselja: Grad Ludbreg, Apatija, Bolfan, Čukovec, Dubovica, Globočec Ludbreški, Hrastovsko, Kapela Podravska, Karlovec Ludbreški, Komarnica Ludbreška, Kućan Ludbreški, Luka Ludbreška, Lunjkovec, Mali Bukovec, Martinić, Novo Selo Podravsko, Obrankovec, Poljanec, Priles, Selnik, Sesvete Ludbreške, Sigetec Ludbreški, Slanje, Slokovec, Struga, Sveti Đurđ, Sveti Petar, Veliki Bukovec, Vinogradi Ludbreški, Županec. Mole se potrošači ukoliko uoče bilo kakve nedostatke nakon ponovnog puštanja plina, da iste prijave u Termoplin d.d. na tel. 042/231-444.
Prve aktivnosti u sklopu projekta 'STOP cyberbullingu'
AK T UALNO
29. travnja 2022.
3
OBITELJI GOLUBIĆ PRIMILA ODLIKOVANJE
Veleposlanik Izraela u Republici Hrvatskoj - Ilan Mor odlikovao ih je priznanjem 'Pravednik među narodima'
U Izraelu se 28. travnja obilježava Jom Hašou ili Dan sjećanja na žrtve Holokausta. Upravo je ta činjenica jedan od razloga zašto se tog dana dodjeljuje priznanje 'Pravednik među narodima'. Odlikovanje je to koje dodjeljuje Izrael pripadnicima drugih naroda koji su spašavali Židove od istrijebljenja tijekom holokausta riskirajući pri tome vlastite živote. Procedura za odabir pravednika osnuje se na pričama ljudi koji su spašeni. Oni šalju svoja svjedočenja u Memorijalni muzej Yad Vashem koji tada kreće s nekom vrstom detektivskog rada, dakle pokušavaju pronaći navedene ljude ili njihove obitelji. Ovo odlikovanje je najviše izraelsko državno priznanje za nežidove, njime je odlikovano više od 23 tisuće osoba diljem svijeta.
dom su 1941. primili malog dječaka Jakova, brinuli su o njemu i odgajali ga cijelo vrijeme trajanja rata. Golubići su uspjeli zaštititi Yaakova po kojega je kasnije došla njegova obitelj. Vratio se u Izrael gdje i danas živi, a upravo je njegovo svjedočanstvo bilo poticaj za dodjelu ove nagrade. - Da nema njega i njegovog svjedočanstva obitelj ne bi dobila tu nagradu. On je time pokazao koliko ih cijeni. Nadam se da će svi zapamtiti činove ovih ljudi, je su oni uistinu napravili promjenu. Pokušajte samo zamisliti da ste u istoj situaciji i da istog trena morate donijeti odluku o tome hoćete li pomoći ili nećete. Bilo koju odluku donesete promijenit ćete si život. Ovi ljudi trebaju se smatrati junacima u hrvatskom društvu jer su bili jedna mala zraka svjetla u dubokoj tami tog vremena. - istaknuo je veleposlanik Izraela Mor i dodao kako Hrvatska ima 122 nositelja tog Ilan je moto ove cijele nagrapriznanja, a na časni popis ne- de citat iz Talmuda: Tko jednog čovjeka, davno su se upisala i nova imena. spasi spasio je čitav svijet'. U ime pokojne GaRiječ je o obitelji Golubić iz brijele i Antuna Golubić odliLudbrega kojoj je posthumno kovanje je primio Vlado Herodlikovanje u obliku medalje ceg. i potvrde o časti uručeno 28. - Primam ovom priznanje za travnja na svečanosti u dvorcu spašen život malog dječačića, Batthyany od strane veleposlakojeg su zaštitili moji pokojnik Izraela u Republici Hrvatni rođaci teta Gabrijela i tetak skoj - Ilana Mora. Antun Golubić. U tada poratno Obitelj Golubić bila je vlavrijeme u svojoj obitelji imali su snik knjižare u gradu. U svoj tragediju, izgubili su sina koji
je stradao od eksplozije mine. U takvoj teškoj situaciji primili su malog dečkića Židova da ga zaštite i pruže mu utočište od sigurnog progona u logor. Imali su hrabrost za učinjeno djelo, da im bude lakše zbog izgubljenog sina. Njihova imovinska situacija omogućila im je skrb za mladića jer su tijekom razvoja grada posjedovali knjižaru, a poslije su se bavili i ugostiteljstvom. Vjerujem da i danas ima dobrih ljudi koji bi isto učinili, nekog zaštitili ili pružili pomoć kome bi bila potrebna. - poručio je tom prigodom. Za Ludbreg ovo nije prvi puta da je domaćin dodijele nagrade 'Pravednik među narodima' - To za nas nije prvi put. Naime, 2012. godine priznanje je dodijeljeno i obitelj Šmidlehner također iz Ludbrega, iz Selnika točnije. Oni su tijekom rata primili dvoje djece židovske obitelji iz Zagreba. Kroz cijelo vrijeme trajanja rata su ta djeca bila kod njih, čuvali su ih i pazili, mada je to tada bilo veoma rizično i opasno. - objasnio je gradonačelnik grada Ludbrega Dubravko Bilić. U sklopu posjeta izraelskog veleposlanstva u samom centru svijeta postavljena je i pločica koja će povezati Ludbreg i Jeruzalem koja je određeni simbol povijesne veze dobrote između ta dva grada.
PRIČA O SPAŠAVANJU Chaim Yaakov Mozes rođen je u Zagrebu 1938. godine u ultraortodoksnoj obitelji Nelly Ester i Avrahama Mozesa. Nakon što je početkom 1941. godine započeo progon Židova u Zagrebu, njegov je otac odveden u koncentracijski logor Jasenovac, a Yaakov i njegova majka ostaju sami. Kada je Yaakov imao tri godine ustaše su upale u grad, zaustavljali su Židove na ulici i odvodili ih. Zaustavili su i njega i njegovu majku te ih razdvojili. Majku su odveli, a Yaakova je susjed uspio izvući i odveo ga k sebi. Situacija je u to vrijeme bila jako opasna, bilo je strogo zabranjeno pomagati i spašavati Židove, no unatoč tome susjed ga je skrivao tri mjeseca kod sebe, sve dok nije saznao da katolička crkva sakuplja napuštenu djecu i odvodi ih na brigu seljacima. Yaakova je odlučio poslati s njima. 'Sjećam se', rekao je Yaa-
kov, 'da me doveo na kolodvor gdje je bilo puno djece. Predao me ženi koja je možda bila časna sestra, ona me grlila i u njenom zagrljaju i krilu sam se osjećao dobro'. Vlak je stao u Ludbregu, a djecu je preuzeo lokalni svećenik. Yaakova je u svoju kuću primio mladi par, Antun i Gabrijela Golubić. Oni su bili vlasnici knjižare i papirnice te intelektualci. Yaakov se dugo nije mogao naviknuti na hranu na selu, s obzirom da je poznavao samo košer prehranu, no Golubići su imali strpljenja. Ovdje je pohađao i školu. U Ludbregu je boravio sve do kraja rata kada ga je pronašla sestra njegova oca, teta Rachel Mozes-Stov. S njenom se obitelji preselio u Budimpeštu, zatim u Francusku, a nakon uspostave Države Izrael emigrirali su u Izrael. Tamo se obrazovao, služio u vojsci, a danas sa širom obitelji živi u Ma'ale Aduminu.
4
DONOSIMO
29. travnja 2022.
Proljetne radionice Zajednice tehničke kulture Ludbreg
Tijekom proljetnih praznika u Zajednici tehničke kulture Ludbreg organizirane su radionice: 3D modeliranja, arduina, maketarstva i elektronike 3D PRINTANJE Posebno je zanimljivo bilo na radionicama 3D printanja gdje su djeca prvo učila kako rastaviti i sastaviti 3D printer. Zatim su učili koristiti program kojim se oblikuje 3D predmet te prenositi program na 3D printer. - Često djecu zaboravimo naučiti koristiti uređaj, odnosno, više se fokusiramo na to da znaju koristiti programe za neki uređaj. No, prava dodana vrijednost leži u znanju kako sastaviti uređaj, kako si pomoći ako ne radi.- navode iz Zajednice tehničke kulture. MODELIRANJE I ELEKTRONIKA Za mlađe tehničare organizirana je radionica koja kombinira modelarstvo, odnosno izradu predmeta iz šper ploče, te elektroniku, gdje se spajaju, leme dijelovi kako bi se dobila vrsta stolne lampe. Djeca su na kraju imala svoj vlastiti rad koji su ponjeli doma za uspomenu. PLANOVI ZA LJETO Do kraja godine više nema školskih praznika pa se kreativna i vrijedna ekipa Zajednice tehničke kulture sad okreće završetku priprema Državnog natjecanja mladih tehničara koje se održava od 2.- 4. svibnja u Primoštenu. Kiara Vuk i Filip Habrka, vrijedno su se pripremali čitave praznike.
Uz to, aktivno radi sad već 5 sekcija: Micro:bit, Radiokomunikacije, Automatika, Robotika, pokrenuta je i sekcija Arduino za početnike. Djeca koja polaze radionice tijekom školskih praznika većinom se zaljube u tehniku i nađu svoje mjesto u sekcijama, a iz tih sekcija će se početkom jeseni dio djece usmjeriti na elektroniku, a neki na automatiku. “Zadnjih 6 vrlo aktivnih mjeseci puno smo naučili kako organizirati rad radionica i kako održati kontinuitet. Sad ćemo to iskustvo uložiti u organizaciju ljetnih radionica.” kažu iz Zajednice. 45 GODINA ZAJEDNICE Krajem školske godine obilježit će se 45 godina rada Zajednice tehničke kulture u Ludbregu. Obilježavanje će biti u obliku Dana otvorenih vrata gdje će se ispred prostorija Zajednice postaviti punktovi s najvažnijim aktivnostima, a kako bi pokazali zainteresiranim građanima što sve postoji u Zajednici. Za ljetne praznike se planira niz edukativnih radionica koje nisu standardne kao što su: Eksperimentalna fizika, Kako sastaviti računalo, Zanimljiva kemija, Robotika (Arduino, Micro:bit, Fischer), Elektronika, Daktilografija i slično. Svi detalji mogu se naći na web stranici Zajednice www.ztkl.hr kao i na njihovoj FB stranici.
Ususret prvom Hrvatskom danu borbe protiv dijabetesa Udruga DIA-MELL Ludbreg koja već četiri godine okuplja ljude oboljele od dijabetesa i njihove obitelji raznim programima u narednom razdoblju želi aktivno doprinijeti prevenciji dijabetesa. - Protekle dvije godine držali smo se epidemioloških preporuka što je rezultiralo smanjenom aktivnošću, a sada su konačno stigle prilike za druženje uživo – objašnjavaju u Udruzi te dodaju kako okupljaju tek 120 članova. Razlog zašto tu brojku ne smatraju velikom leži u činjenici da je u populaciji oko devet posto osoba s dijebetesom. - Pozivamo sve one koji žele da nam se pridruže, a sve informacije mogu dobiti pozivom na broj mobitela 099812622. Pitanja i problema ima mnogo na svakodnevnoj bazi, a edukacija i zajedništvo svima su nam potrebni – kažu u Udruzi. U povodu Hrvatskog dana osviještenosti o debljini koji se obilježava 16. ožujka ostvarili su partnesku suradnju sa Sveučilištem Sjever Varaždin, odjel nutrcionizma. Zajedno su osmislili projekt „Za bolje zdravlje”, a vrijednost projekta prepoznao je i Grad Ludbreg te financijski potpomogao realizaciju istog. Cilj projekta je informirati građane o prevenciji nastanka kardiovaskularnih bolesti i dijabetesa, savjetovati kako olakšati život s dijabetesom držeći bolest pod kontrolom te upoznati i naučiti oboljele o pravilnom načinu prehrane i nutritiv-
nim vrijednostima namirnica i gotovih prehrambenih proizvoda. - Ovakvim pristupom kroz javna predavanja, radionice, javna medijska istupanja želimo utjecati na građane, podići svijest o štetnosti debljine na zdravlje svih organskih sustava. Želimo osvijestiti problem kod pretilih, motivirati ih na mršavljenje...Obzirom da debljina ima multiple korijene i uzroke, osmislili smo svakodnevno hodanje svih zainteresiranih, srijedom u pratnji stručne osobe. – Savjetuj me u hodu zapravo je oblik psihološke potpore i pomoći pretilim osobama – kaže Dragica Lukić, dr.med., predsjednica Udruge. Dodaje i kako smatra da je najvažniji dio personalizirani, odnosno individualni pristup. - Odabrano je 5 osoba s BMI većim od 34. Njima smo proveli antropometrijska mjerenja, vaganja, savje-
tovanje. U predfazi projekta, osobe su preispitivale, kako, koliko i kada jedu, koliko piju vode. Pisale su iskreni dnevnik svojeg hranjena i navika kroz 15 dana i predočile laboratorijsko vađenje krvi – objašnjava Dragica Lukić, dr.med. Povodom prvog Hrvatskog dana borbe protiv dijabetesa koji se obilježava 14. svibnja 2022. ludbreška Udruga organizira niz aktivnosti. Tako će 4. i 5. svibnja sudjelovati na Festivalu znanosti u Varaždinu kojeg organizira Sveučilište Sjever. Udruga će se predstaviti i na ludbreškom Sajmu cvijeća – Flora Centrum Mundi koji se održava od 6. do 8. svibnja. Na Gradskoj tržnici u Ludbregu Udruga će 7. i 14. svibnja organizirati mjerenje GUK-a i vaganje dijagnostičkom vagom. Dan otvorenih vrata Udruge održava se 10. i 12. svibnja u njihovim prostorijama koje se nalaze na prvom katu Doma zdravlja.
DOZNA JEMO
29. travnja 2022.
5
Prognanici iz Ukrajine na liturgiji Velikog petka Već tradicionalno misno slavlje uoči pravoslavnog Božića održava se u crkvi u Bolfanu, a uoči Uskrsa liturgija se održava u pravoslavnoj crkvi u Čukovcu. Na liturgiji Velikog petka u crkvi u Čukovcu, osim domaćih, bili su i pravoslavni vjernici iz Ukrajine. Liturgiju je predvodio koprivnički paroh Radovan Dimitrić. -Na ludbreškom području trenutno je smješteno 39 prognanika iz Ukrajine, a sljedeći tjedan nam dolazi još njih sedmero. Religija u Ukrajini ima veliko značenje, a vjernici su u polovičnom postotku podijeljeni na katolike i pravoslavce. Svi koji su pristigli na naše područje su pravoslavne vjeroispovijesti i oni su izrazili želju da idu na misu. Evo, ovdje ih
je njih šesnaestero – rekla je Mirjana Jerbić, ravnateljica ludbreškog Crvenog križa. Veliku ulogu u ostvarenju vjerskih potreba ukrajinskih prognanika imalo je i Srpsko narodno vijeće Varaždinske županije. - Iz Crvenog križa, koji brine o njima, primili smo zamolbu da ukrajinskim vjernicima osiguramo sudjelovanje u liturgiji Velikog petka i mi smo im to omogućili. Pravoslavna crkva u Čukovcu je obnovljena, blizu je Ludbrega i vjerujem da će vjernici iz Ukrajine više puta godišnje imat prilike ostvariti svoje vjerske potrebe ovisno o njihovim željama – rekao je Milan Mirčetić, član Vijeća srpske nacionalne manjine. Piše: Dražen Vađunec
Centar za socijalnu skrb objavljuje prodaju nekretnine u vlasništvu štićenika i to: 1. Nekretnine upisane u k.o. Hrženica - čkbr. 2918/1 – kuća, dvor i voćnjak u Čuklinu, površine 2442 m² - čkbr. 2918/2 – oranica u Čuklinu, površine 1030 m² - čkbr. 2918/3 – oranica u Čuklinu, površine 1155 m² - čkbr. 2919 – kuća i dvor u Čuklinu, površine 1391 m² 2. Početna cijena utvrđuje se u visini procijenjene tržišne vrijednosti nekretnina, u sveukupnom iznosu od 768.877,50 kuna. 3. Zainteresirane osobe mogu na licu mjesta razgledati predmetne nekretnine dana 10. svibnja 2022. godine u 12:30 sati, na adresi Hrženica, Dravska 28. 4. Zainteresirane osobe se pozivaju da svoju ponudu za kupnju predmetnih nekretnina dostave pisanim putem na adresu: Centar za socijalnu skrb Ludbreg, Ludbreg, Kardinala F. Kuharića 12, u roku od 15 dana od objave ovog oglasa. 5. Ponuda mora sadržavati osobno ime i adresu, ponuđenu kupoprodajnu cijenu, način i rok isplate. 6. Postupak otvaranja ponuda provest će se bez javnog otvaranja ponuda, a odabir najpovoljnije ponude izvršit će Stručno vijeće Centra za socijalnu skrb Ludbreg. 7. O rezultatima izbora najpovoljnije ponude sudionici će biti obaviješteni pismeno, u roku od 8 dana od dana izbora najpovoljnije ponude. 8. Ugovor o kupoprodaji nekretnina zaključit će se s odabranim ponuđačem, u obliku javnobilježničke isprave. Centar za socijalnu skrb Ludbreg
6
USPJEH
29. travnja 2022.
OPET IZVANREDNI NA DRŽAVNOM 7 zlata i 2 srebra za Ludbreške mažoretkinje i Twirling klub Sedam zlatnih i dvije srebrene medalje epilog su nastupa na Državnom mažoret i twirling prvenstvu, održanom u Požegi od 1. do 3 travnja, gdje su predstavnici Ludbreških mažoretkinja i Twirling kluba između 1000 plesača u devet od deset kategorija, u kojima su se natjecali, osvojili najviša odličja. 4 zlata i 1 srebro osvojena su u twirling natjecanju, a 3 zlata i jedno srebro u mažoretu. Iako je Ivan Beneš u Freestyle kategoriji osvojio 4. mjesto, stekao je pravo na nastupa na europskom i svjetskom prvenstvu, obzirom da se natjecao u najvišoj seniorskoj A razini, što je za svaku pohvalu jer mu je to prvo natjecanje kao solista. Mirjana Pavičić, predsjednica Ludbreških mažoretkinja i twirling kluba navela ja kako uvijek očekuju puno od svih natjecanja, no zbog jako dobre konkurencije ne mogu unaprijed znati „kako će to ispasti“. - Svjesni smo svoje kvalitete i ove godine nam se sve uloženo vratilo kroz sve ekipe i svima svaka čast. S ovom prekrasnom djecom smo opravdali sve uloženo, rezultati su fantastični, ne sjećam
se kad smo vratili se s toliko zlata – istaknula je te zahvalila svima sudionicama i trenerima na uloženom trudu, ali i svima ostalima koji ih podržavaju. Iza nagrađenih koreografija stoje licencirani treneri Tihana Ledenko i Tihomir Bendelja koji se osvrnuo na treniranje i pripremanje za natjecanja u izazovnim pandemijskim uvjeta navodeći da su izostanci bili teški za svladati, no srećom u posljednjoj fazi priprema to nije bio slučaj pa su djeca mogla dolaziti i redovito. Što se tiče inspiracija za nove koreografije, ideja ne nedostaje, a nekad nastaju već u busu, obično po povratku s natjecanja, pojasnila je trenerica Tihana Ledenko. No, za uvježbavanje su ipak potrebni mjeseci. - Pripreme traju jako dugo, treba naći više vrsta glazbi, dobre dijelove, iskombinirati ih, izmisliti kreativnu i zanimljivu priču. Nije isto raditi koreografiju za tradicionalni ples i za koreografiju s rekvizitima koji su puno zahtjevniji. Uvijek bude dosta dorada i zbilja se sve treba dobro uvježbati što traje mjesecima – rekla je.
Najbolji s natjecanja u Požegi sudjelovat će na Europskom kupu u Španjolskoj i Europskom prvenstvu u Italiji, kad je o mažoret plesu riječ, te na Europskom kupu u Španjolskoj i Svjetskom prvenstvu u Italiji u twirlingu, a opcija ima puno, pojašnjava Pavičić govoreći o planovima za dalje. -Imamo puno mogućnosti i trebamo se dobro dogovoriti kamo će se ići. Djeci natjecanja puno znače, naravno, važno je trenirati i plesati, ali jako je poticajno i ostvariti putovanja i druženja. To je velika motivacija i za sadašnje, ali i za nove članove za koje su nam vrata uvijek otvorena. Najčešće upisujemo od početka školske godine, no zainteresirani nam se mogu uvijek javiti pa i sada jer smo natjecateljsku sezonu za prvi dio odradili – navodi Pavičić. Uz naše su predstavnike na državnom prvenstvu nastupili i plesači iz Cavtata, Čakovca, Donjeg Kraljevca, Goričana, Kaštela. Sinja, Koprivnice, Krapine, Murskog Središća, Segeta, Pleternice, Selnice, Sinja, Solina, Splita, Valpova i Požege.
Plesne skupine ‘CRAZY HILL-a’ osigurale nastup na svjetskom prvenstvu koje će se održati u Skopju Dvije 'Crazy Hill' plesne skupine koje djeluju u okviru KUDa Anka Ošpuh sudjelovale su na velikom plesnom natjecanju Inter Dance Fest u Sarajevu. Festival je održan od 1. do 4. travnja, a osim domaćina sudjelovale su plesne skupine iz Slovenije, Hrvatske, Srbije, Makedonije, Crne Gore, Italije, Austrije, Rumunjske, Mađarske i Bugarske. Tjedan dana kasnije članovi naše redakcije posjetili su plesačice i njihove voditeljice na treningu u maloj dvorani OŠ Ludbreg. -Naše plesne skupine osvojile su tri prva mjesta, jedno drugo i jedno treće mjesto te su se kvalificirale za Svjetsko prvenstvo koje se održava u glavnom gradu Sjeverne Makedonije u Skopju. Osim toga dobili smo pozive za nastupe u Sloveniji, Italiji i Crnoj Gori. Vratili smo se umorni, ali ponosni na svoje izvedbe, djeca su jako zadovoljna kao i njihovi roditelji, a i Grad Ludbreg može biti ponosan na nas – rekla je Ana Katalenić, voditeljica starije plesne skupine Crazy Hill. Uz Anu plesne koreografije pripremala je i njezina mlađa sestra Ivana te sin Filip koji se već odlučio za svoj životni poziv. - Nakon srednje škole dvoumim se između dviju želja,
studirati matematiku ili plesnu pedagogiju. Ples mi se 'uvukao pod kožu' jer plesao sam još prije rođenja odlazeći na probe plesnih grupa u maminom trbuhu. Vjerojatno će ljubav prema plesu prevagnuti jer mi se čini da plesne skupine uživaju plešući moje koreografije – rekao je Filip Katalenić. U okviru KUD-a Anka Ošpuh djeluje sedam plesnih skupina u kojima plešu djeca od tri godine na dalje, a članarinu su dosad plaćali u gotovo simboličnom iznosu. U taj iznos, koji će se vjerojatno morati povećati, uključena su najmanje četiri treninga, a osim toga iz te članarine financiraju se putovanja na nastupe, kostimi i još puno toga što je potrebno da bi se moglo nastupati. Naravno da samo ta sredstva nisu dostatna pa je pitanje hoće li Crazy Hill plesne skupine 'vidjeti' Sjevernu Makedoniju iako su se na svjetsko prvenstvo plasirale. Trenutno provode uskrsni projekt u kojem za svaku donaciju od najmanje 100kn donator dobije 'Aninog anđela'. Svi novci koje skupimo idu djeci za plesne kostime. Plesačica s vjerojatno najduljim stažem, sada članica starije skupine Crazy Hill-a, Jana Horvat će plesati i dalje bez obzira hoće
li se u Skoplje ići ili ne. -Plešem već sedam godina od drugog razreda osnovne škole, a sada sam pri kraju osmog razreda. Članica sam starije Crazy Hill skupine u kojoj osim učenica šestog, sedmog i osmog razreda osnovne škole plešu i cure koje pohađaju prvi, drugi i treći razred srednje škole. Treninge imamo uglavnom utorkom, a prije natjecanja još i subotom. Uživam plešući i ovdje sam stekla puno prijateljica: Helenu, Karlu, Paulu – rekla je Jana Horvat, članica starije skupine. Tijekom godine u nekoliko navrata primaju se novi članovi u plesne grupe KUD-a Anka Ošpuh. Iako prevladavaju djevojčice zamijetili smo i par dječaka koji, iako su polaznici mlađih plesnih skupina, dolaze na treninge Crazy Hilla i već znaju plesati dijelove koreografija koje nisu nimalo jednostavne. Kada bi bile jednostavne ne bi bile pobjedničke pa zaključimo ovu priču stihovima Parnog valjka: 'Sve je lako kad si mlad, svako odijelo dobro ti stoji, baš svaka rana manje boli'. A mogli smo završiti i drugačije: treniraju, plešu, pobjeđuju, vesele se, uživaju = plesne skupine KUD-a Anka Ošpuh Ludbreg. Piše: Dražen Vađunec
SA SVIH S T R ANA
29. travnja 2022.
7
Vrtićarci i prvići učili kako se pravilno ponašati u prometu Sportska dvorana OŠ Ludbreg krajem ožujka i početkom travnja, točnije 30. i 31. ožujka te 1. travnja, bila je pravi mali prometni poligon. Naime, tamo su održane edukativne radionice za najmlađe sudionike u prometu koje je organizirao Autoklub Ludbreg u suradnji s Hrvatskim autoklubom. Radionica pod nazivom 'Vidi i klikni' ima za cilj podignuti svijest za odgovorno i sigurno sudjelovanje u prometu. Za to je ključno poznavanje prometnih propisa, sigurnosnih pravila i odgovorno ponašanje na cesti. Glavna ideja ovog programa je učenje kroz činjenice, rad, igru, osobno iskustvo, a program je primarno usmjeren na djecu koja postaju aktivni sudionici u prometu. U skladu s time, na radionicama koje su provodili certificirani stručnjaci Hrvatskog autokluba, Mirjana Tušek i Mladen Ekert, sudjelovali su učenici prvog razreda Osnovne škole Ludbreg i djeca predš-
kolskog uzrasta iz vrtića 'Radost' i 'Smjehuljica'. - Program se razvijao godinama da bi na kraju nastala ova priča od 90 minuta koja sadrži sve bitne elemente sigurnosti u prometi. - kazali su nam edukatori Mirjana i Mladen koji su djecu učili kako koristiti nogostup, kako sigurno prijeći cestu i raskrižje te prepoznati znakove koje u prometu daju vozači automobila. Uz to, djeca su osvijestila i važnost uspostavljanja vizualnog kontakta pješaka i vozača. Posebno im je zanimljiv bio dio u kojem su upoznali lutka Hakija koji ih je naučio kako pravilno sjediti i koristiti sigurnosni pojas. - Kao nastavna pomagala koristi se semafor za pješake, pješači prijelaz od plastične folije ili tepiha, modeli automobila za napuhavanje, električni automobil i lutka kako bi djeci što vjernije dočarali stvarnu situaciju u prometu i naučili ih kako se pravilno i sigurno ponašati te kako pravilno reagirati. - poručuju edukatori.
Po završetku radionice djeca su na dar dobila slikovnicu i edukacijsku bojanku koja zapravo predstavlja upozorenje djeteta upućeno roditeljima kako bi roditelji postali svjesni da je njihovo uzorno ponašanje prvi i neprikosnoveni primjer djeci i glavni doprinos sigurnosti na cestama. Predsjednik Autokluba Ludbreg Dražen Gašparić izrazio je zadovoljstvo nastavkom ove suradnje s HAkom. - Drago mi je da smo ponovno nakon 2 godine stanke uzrokovanje koronavirusom nastavili održavati ove edukativne radionice. Djeca uče i stječu vještine važne za poboljšanje ponašanja u cestovnom prometu kroz rad, igru i osobno iskustvo, izmjenjujući se u ulogama pješaka i putnika u vozilu. To im je jako zanimljivo, a naravno i edukativno. - poručio je i dodao kako Autokluba Ludbreg trenutno broji 260 članova, a iduće će godine proslaviti 75 godišnjicu osnivanja.
Mali plesači aktivni u travnju Na prehodnoj stranici izvijestili smo o nastupu najstarijih grupa plesača KUD-a Anka Ošpuh na International Dance Fest u Sarajevu na kojem su se plasirali za nastup na svjetskom prvenstvu u Makedoniji. Međutim, valja spomenuti i njihove mlađe prijatelje koji također, sukladno svom uzrastu, aktivno sudjeluju na smotrama. Tako su najmlađi, gotovo vrtićarci, Zvjezdice i Leptirići, 9. travnja nastupili na 'Dance challenge Varaždin”' u varaždinskom Graberju. Na ovoj smotri svi su bili pobjednici. Srednji uzrast Harlekini i Anđeli proteklog vikenda, 23. travnja sudjelovali su
na “Croatia Dance open 2022“ u Crikvenici. Harlekini su u kategoriji “contemporary/modern group kids“ bili prvi, a Anđeli u kategoriji “show dance formation kids“ drugi. – Sad se sezona otvorila i to je dobro, jer djeca vole nastupati, to im daje motivaciju za daljnji rad, druženje, i prikazivanje svega što smo do sad radili i naučili. Zahvaljujemo roditeljima na pomoći, susretljivosti i podršci, a našim plesačima na uzornom ponašanju, marljivosti i svakom osmjehu kojim nas sve skupa nagrađuju. – rekla nam je jedna od voditeljica kudovskih malih plesača Ana Katalenić.
Leptirići
Harlekini
Zvjezdice
Anđeli
Knjižničar Domagoj Busija u razduženoj knjizi pronašao 5800 kuna - nije dvomio ni sekunde, vratio ga je vlasnici Zaposlenici knjižnica diljem svijeta u razduženim knjigama nerijetko pronalaze razne, tamo ne pripadajuće, predmete poput salveta, higijenskih predmeta, djetelina s četiri lista... Međutim, Domagoj Busija, knjižničar Gradske knjižnice i čitaonice 'Mladen Kerstner', nedavno je razdužio knjigu koju mu je vratila jedna od članica Knjižnice i u njoj pronašao novac. Radilo se o svoti od, ni manje, ni više, nego 5800 kuna. - Gospođa je vratila knjigu 'Božić Herculea Poirota' Agathe Christie, ja sam je razdužio i zadužio drugu pa je ona otišla. Nakon što sam malo detaljnije pogledao razduženu knjigu koja je stajala na pultu primi-
jetio sam čudno zadebljanje. – objašnjava Busija. Maknuo je omot i ima što za vidjeti - hrpu novca zamotanu u potvrdu banke, na kojoj je pisalo tko je svotu podigao i koliko. - Novac je bio između omota i korica knjige. Odmah sam provjerio odgovara li svota na potvrdi onoj u knjizi i potom u računalu pronašao ime članice koja ju je vratila. Imena su se podudarala, u sustavu sam pronašao i njezin broj mobitela i nazvao je. Gospođa se vratila, prebrojila novac, uzela ga, zahvalila i pošla svojim putem. – prepričao je ovu zgodu ludbreški knjižničar kojem ni u jednom trenutku nije palo na pamet zadržati novac.
- Lova nije moja, a obraz nema cijenu. - zaključuje.
Novac je bio između omota i korica knjige
8
VA ŽNOS T
29. travnja 2022.
Mališani Dječjeg vrtića 'Radost' uče o važnosti U sklopu projekta 'Male ruke baštine' djeca istražuju baštinu svog kraja Polaznici Dječjeg vrtića Radost zajedno sa svojim odgojiteljicama Renatom Špikić, Mijom Juras i Ivonom Šimunović provode projekt „Male ruke baštine”. Kroz projekt kao cilj imaju ukazati na osnovne pojmove održivog razvoja, podići kulturnu svijest i važnost njegovanja kulturne baštine te djeci približiti faze nastajanja proizvoda.
U provedbi projekta pomažu im Eva Vučković, ludbreška akademska slikarica i dizajnerica i članice udruge Žene iz Centra svijeta. Eva je zajedno sa Ženama iz Centra svijeta već ranije kroz održanu izložbu nastalu na temelju zajedničke suradnje nastojala potaknuti mlade na prisjećanje vlastitih korijena i obnavljanje tradicionalnih vrijednosti. Žene iz Centra svijeta pak već godinama aktivno
rade na promociji kulturne baštine ludbreškog kraja. Ovim projektom dugogodišnji rad i zalaganje prenosi se i na one najmlađe. Vlastiti jezik, dijalekt, običaj i tradicija ono su što u današnje vrijeme sve više nastojimo očuvati. -Ovaj projekt djeci pomaže da shvate vrijednost i bogatstvo običaja, baštine i tradicije našeg zavičaja - kaže odgojiteljica Renata Špikić. Zavičajem obično smatramo mjesto odnosno sredinu u kojoj smo rođeni. Tu proživljavamo djetinjstvo i brojne kasnije životne događaje. Iz toga proizlazi da je zavičaj ipak puno više od mjesta gdje smo rođeni. Kako bi upoznali baštinu svog kraja mališani su posjetili Bakinu hižu u kojoj su održane radionice. Najdojmljivija svakako je bila učenje rada na tkalačkom stanu. Djeca su odvažno prionula poslu, ali tek nakon što ih je Biserka Kutnjak, članica udruge temeljito upoznala s poviješću tkalačkog stana i svime povezanim. - Nama je posebno drago
kada nam se u aktivnostima pridruže najmlađi sugrađani. Ako njima prenesemo znanje napravile smo veliki posao. Veseli nas što se polako vraća interes za baštinu jer nekako smo ga u ovom modernom vremenu izgubili. Postalo je važno sve moderno, a baština je stajala negdje po strani. Ovakvim projektima djeca zapravo grade kulturni identitet i stvaraju osjećaj pripadnosti - pojasnila je Biserka. Eva je pak djeci u vrtiću približila čitav proces stvaranja odjevnih predmeta uz naglasak na ekološku osviještenost. - Nastojimo da djeca ne budu samo promatrači već aktivni sudionici. Kroz igru smo ih potaknuli na razmišljanje i kreativnost. Zavičaj je jedan od najvažnijih čimbenika razvoja identiteta, a koliko smo mogli zaključiti i nepresušan izvor tema. Naučili smo i da održivost kojoj toliko težimo je nekoć bila uobičajena praksa. Stoga je sasvim u redu da zavičajnost također prenosimo s koljena na koljeno - zaključila je Renata Špikić.
'Veseli nas što se polako vraća interes za baštinu jer nekako smo ga u ovom modernom vremenu izgubili'
KULT URE
29. travnja 2022.
9
njegovanja kulturne baštine od najranije dobi
OSIM ŠTO SU POSJETILI BAKINU HIŽU, POSJETILI SU I IZLOŽBU ZIDNJAKA U DVORCU BATTHYANYZA KOJU SU ZASLUŽNE 'ŽENE IZ CENTRA SVIJETA'.
Zidnjaci na zidovima izložbenog prostora dvorca Batthyany Članice udruge 'Žene iz centra svijeta' proslavile 16 godina rada i djelovanja Ono što je zasigurno u ne tako davnoj prošlosti krasilo dom svake obitelji na području Ludbrega i čitave ludbreške Podravine su zidnjaci. Zidnjaci su zapravo krpe ukrasnog karaktera koje su se vješale na zid, odakle i naziv „zidnjak“. Izrađivale su ih žene koje su se, nakon što bi završile sa svim poslovima koje su imale u kući i oko kuće, navečer najčešće opuštale uz vezenje, tkanje, šivanje, čipkanjem ili heklanje. Upravo je zidnjacima posvećena izložba u sklopu programa 'Ludbreg petkom' koja je danas, 1. travnja, otvorena u izložbenom prostoru dvorca Batthyany. „Priča o zidnjacima“ izložba je zidnih ukrasnih krpa koje su godinama marljivo prikupljale članice udruge „Žene iz centra svijeta“, ujedno i autorice ove izložbe u suradnji s Centrom za kulturu i informiranje 'D. Novak' Ludbreg. - Zidnjaci su bili uglavnom bijele boje s izvezenim ili u novije vrijeme otisnutim motivima kuhinje, cvijeća, hrane i slično. Zidnjaci su uglavnom oslikavali odnose među članovima kućanstva, bili odraz nekih životnih stavova i situacija te su nosili razne poruke od humorističnih, šaljivih, do nekih ljubavnih ili intrigantnih natpisa. - prilikom otvorenja izložbe rekao je magistar etnologije i antropologije Robert Kapeš. Dodao je i kako su zidnjaci
imali i komunikacijsku funkciju. - Budući da je u vrijeme zidnjaka protok informacija bio spor zidnjake se percipiralo kao komunikacijske predloške tadašnjeg vremena. Treća funkcija zidnjaka bila je zaštitna, odnosno, zidnjaci su se uglavnom vješali na zid iznad štednjaka pa su štitili zidove od prljanja prilikom kuhanja. - objasnio je. Danas pak zidnjake nalazimo eventualno u vikend-kućama koje su uređene u rustikalnom stilu ili kao arhiviranu baštinu, što je primjer u ovom slučaju. U sklopu programa otvorenja komentar o zidnjacima na sebi je svojstven način okupljenim posjetiteljima dao i ludbreški 'čovek od pera' Aleksandar Horvat. - A viš, zanimlivo je da su te zidnjaki na štokavskomu, valda su se žene čutile bole “gradski“ i moderno pa su kopirale točno tak kak su negdi čule ili vidle. A baš bi bilo fajn da imamo i kojega našega kajkavskoga. Ne velim da jih nema, ali ja sam niti na jenoga ne naletel. Da piše na priliku: „Ja ti kuham tak kak znam, če buš gondral skuhaj sam“ ili “Kuharice s fare naše, idu v kino gda jim paše“ ili “Zborim kolko mi se zbori, ti se mužek sam podvori“, ili “Če mi ne daš ljubav pravu, ja obeda hitim v ščavu“. Koji bi to bili štosi, morti se neko i toga domisli, pak kajkavski zidnjaki postaneju zidnjak-renesansa. - potaknuo je na razmišljanje
Aleksandar Horvat, a predsjednica udruge 'Žene iz centra svijeta' napomenula je kako članice idu upravo u tom smjeru. - Kad smo pripremale zidnjake za izložbu primijetila smo da nema niti jedan zidnjak na kajkavskom, pa smo eto razmišljale da bi naš idući projekt mogao biti upravo taj. Zidnjaci na kajkavskom. - istaknula je Ana Katana i zahvalila posjetiteljima na dolasku na izložbu koju je službeno otvorio ravnatelj Centra za kulturu i informiranje 'D. Novak' Branko Dijanošić. Na kraju spomenimo i kako je ova izložbe bila slavljenička. Naime, udruga 'Žene iz centra svijeta' na dan otvorenja izložbe slavila je 16 godina rada i postojanja. - Iskoristila bih priliku i čestitala članicama udruge 16 godina rada. Danas smo ovdje tri žene koje smo 2006. osnovale udrugu. Biserka Kutnjak, Franciska Horvat i ja. Nazvale smo se 'Žene iz centra svijeta' jer smo osnovane baš na 1. travnja, dakle Dan Centra svijeta. Ostalih ili više nema ili su bolesne. Ja sam bila predsjednica 12 godina, a tu ulogu je naslijedila Ana Katana. Hvala svima koji su se uključili u udrugu i doprinose novim idejama. Naša ideja bila je sačuvati baštinu i jako mi je drago vidjeti da se to razvija još i šire. - poručila je prva predsjednica udruge Franciska Schubert.
10
SUDJELOVALI SMO
29. travnja 2022.
bila je Turistička zajednica područja Centar svijeta. -Rekreativna enogastro avantura u drugom je izdanju okupila 159 sudionika. Posjetitelji su hodali rutom inspiriranom hodočasničkom tradicijom Ludbrega i putevima sv. Martina. Ruta je dugačka oko 12 kilometara te povezuje dva 'sveca', kipove svetog Martina i svetog Vinka koji krase dvije uzvisine koje okružuju grad. Sudionike je put vodio kroz šumoviti brežuljkasti krajolik dovoljno izazovan za provođenje aktivne subote, a opet dovoljno blag da su ga mogli proći svi željni zabave, druženja i rekreacije. Na tom su se putu nalazile degustacijske točke odnosno svetog Martina posjetitelje je odmorišta na kojima su vinari prevozio mini autobus. Osim nudili svoja autentična vina, Wine&Walk info karte i čaše domaće 'zalogaje' i dah lokalza konzumaciju, u cijenu koja je ne kulture i običaja - rekla je sa 150 povećana na 200 kuna, je Andrea Horvat, direktorica TZ ovaj put bila uključena i platnepodručja Centar svijeta. na 'tokica' za čašu te kišna kabaPrva dva sata manifestacije nica s logotipom manifestacije. prošla su po ugodno oblačnom vremenu, a onda su se na159 SUDIONIKA HODALO RUTOM DUGAČKOM vukli crni obla12 KILOMETARA KOJA POVEZUJE KIP SVETOG ci, zapuhalo je jako i započela VINKA I SVETOG MARTINA je kiša koja je Naime, zbog lošeg vremena kasnije prestala, a vjetar je oslaprvobitni termin pomaknut je bio. za tjedan dana pa drugo pro-Dobro da nas je bilo osmelongiranje događaja ne bi imalo ro pa smo pripremljeni šator smisla. Vrijeme je druge subote uspjeli spustiti na zemlju kad čak bilo i lošije, hladna kiša noje jako zapuhalo. Skupljali smo šena vjetrom, ali većini to nije stolnjake po trsju, a vjetar je smetalo jer vinska cesta je asnosio čak i 200 litarske bačve faltirana cijelim svojim tokom. koje smo pripremili kao stoloOrganizator ove manifestacije ve za goste – rekao je Zvonko
WINE&WALK NIJE OMELO ČAK NITI IZRAZITO LOŠE VRIJEME
P
roljetno izdanje Wine&Walk, Sprint edicije, pobudilo je još veći interes od jesenskog okupljanja vinoljubaca i poklonika kretanja. Jesensko izdanje održano je 6. studenog, a proljetno pet mjeseci kasnije, u subotu 9. travnja. Nakon prvotno popunjenog plana jer broj prijava bio je iznimno velik, zbog seljenja termina neki su odustali, pa je otvorena mogućnost za dodatne prijave. Zbog toga je zabilježen rekordni broj prijavljenih, a 'rast manifestacije' potvrđuju sljedeće činjenice. Početak i završetak manifestacije preseljeni su na Otok mladosti gdje je postavljen veliki šator, a bilo je i više mjesta za parkiranje. Nakon prijave i preuzimanja start paketa na početnu točku kod kipa
Početak i završetak je bio na Otoku mladosti
Nezaobilazan 'selfie' uz čašu vina
Kirić iz Vinske kuće Kirić. Organizator je zbog lošeg vremena sudionicima ponudio prijevoz minibusom i kombijima od jedne odredišne točke do druge no neki su radije i dalje nastavili pod kabanicama pješice. Među onima koji su trasu prehodali bilo je i domaće društvo Velimira Špikića. 'Legenda' kaže da je njegova ekipa skrenula s trase zbog toga što su krenuli prečicom.
že i zadovoljni su. Vina su odlična i nemojte nas snimati kasnije jer vjerojatno nećemo baš najbolje izgledati. I dalje nastavljamo pješice iako su nam organizatori nudili prijevoz – rekla je Helena Grulja iz Zamlake. -Došle smo kombinacijom vlaka i automobila iz Karlovca i Zagreba. Najviše nam se sviđaju slatka vina Žuti muškat i Muškat otonel, a noćit ćemo ovdje kod Sanje Stručić. Smočile smo se SUDIONICI STIGLI IZ KARLOVCA, ZAGRE- izvana, ali i iznutra – BA, ŠEMOVCA IAKO JE U POČETKU VRI- šalile su se 'purgerice' Maja i Jelena. JEME BILO UGODNO OBLAČNO, USKORO Arijana, -Šteta što nam je JE KRENULA KIŠA I VJETAR vrijeme pokvarilo planove. Dio onoga -Nas je vodila Tina koja češto smo pripremili vani uspjesto trči ovim stazama no na li smo preseliti pod terasu. Ali, kraju se ispostavilo da to nije gledajmo to s pozitivne strane bio prečac već duža staza po jer drugi put će biti svakako bošumskim puteljcima pa smo na lje i ambijent će biti drugačiji – treće odredište u Vinariju Strurekla je Sanja Stručić, vlasnica čić došli s pola sata zaostatka za Vinarije Stručić. drugima. Neki su se namočili -Za prvi termin nam se pripropisno, a nismo uspjeli niti javilo čak 300 vinoljubaca i ljuskrenuti do Mevinog podrubitelja prirode no nakon odgoma da probamo njegova vina. de na tjedan dana kasnije broj Tamo svojih 200 litara čuva i nam se prepolovio. Zbog toga Fročo koji je ponosan na svoje smo imali mogućnost otvoriti ekološko vino jer tvrdi da njegododatne prijave pa je do roka u va loza nije prskana niti jednom srijedu akontaciju uplatilo njih – rekao je Velimir Špikić. 200-tinjak prijavljenih. Neki Kiši i vjetru odolijevala su od njih zatražili su povrat uplai tri mlada para iz Šemovca te ćenih sredstava nakon što su tri cure koje su pristigle čak iz vidjeli nepovoljni vremensku Karlovca. prognozu. Druga odgoda ne bi -Došli smo iz Šemovca i tu imala smisla jer je sljedeća sunas je šestero. Neki od nas su bota već Uskrsna – rekla je Eriovdje drugi put, a neke smo na Stančin iz gradske Uprave. nagovorili da nam se pridruPiše: Dražen Vađunec
Organizatori su se pobrinuli i za kabanice
GA S T RO
29. travnja 2022.
11
Ugostila nas je u svom domu na dan emitiranje emisije i otkrila nam prve dojmove 'Večera je prošla u ugodnom ozračju, sa svim kan-
Biserka Zlatar kuhala u 'Večeri za 5'
U
popularnoj RTL-ovoj emisiji 'Večera za 5 na selu' iz sjeverne Hrvatske nastupila je i naša Ludbrežanka Biserka Zlatar. Članovi redakcije Ludbreških novina Biserku su posjetili u utorak, upravo u vrijeme kada je emitirana emisija u kojoj je baš ona pripremala hranu i dočekivala goste. Biserka je, inače, profesionalna kuharica koja već tridesetak godina radi u svojoj struci pa je u ovom kulinarskom showu postavila i visoke ciljeve. -U vrijeme korone na pauzi smo pile kavu i kolegica me mobitelom prijavila za sudjelovanje u 'Večeri za 5'. Nakon tri dana su me kontaktirali s RTL televizije, ali nisam pristala. Međutim, bili su uporni i nakon tjedan dana ponovno su zvali nakon čega sam dala pristanak. To je bilo u listopadu prošle godine. Onda sam uz pomoć kolegice Gordane morala mobitelom snimiti tri dvominutna video uratka iz svoje kuhinje da vide jesam li komunikativna. Oni su time bili zadovoljni i tek onda smo potpisali ugovor – rekla je Biserka Zlatar,
sudionica kulinarskog showa. Snimanje je trebalo početi u studenom, ali je Biserka u to vrijeme imala koronu pa je emisija snimana 9. prosinca. Kako je emitirana tek 5. travnja može se reći da je Biserka skoro četiri mjeseca nestrpljivo čekala vidjeti kako je sve to na kraju ispalo. -Snimanje je započelo u 11 sati i završilo u 23 sata navečer. Najprije su snimali moje komentare na kuhanje drugih kandidata na Otoku mladosti. Video mog 'profila' također je sniman na Otoku mladosti, a 'Home Story' sniman je u stanu u kojem živim. Izvana je snimano čak i dronom, a u kuhinji su bile dvije kamere na tronošcima, majstori tona i rasvjete te producentica Ana. U 17.30 došli su moji gosti na večeru Sanja, Ivana, Matija i Zvonimir, a dočekale su ih 'male genijalke' iz Varaždina. Nika i Tara su gostima poželjele dobrodošlicu kazivajući stihove pjesmice Crn-bel – pojasnila je Biserka. Dvadeset je sati i petnaest minuta i emisija je konačno započela. Biserka je uzbuđena do
didatima sam se sprijateljila i već smo se par puta zajednički našli na kavi na različitim mjestima.' suza jer nije joj svejedno kako će sve to skupa ispasti. Nakon uvodnog dijela s kojim je bila zadovoljna započele su reklame za koje smatra da predugo traju. Zatim je slijedio centralni dio emisije pa opet reklame i na kraju ocjenjivanje koje Biserka po ugovoru ne smije komentirati. Tijekom emitiranja emisije Biserki su pristizale poruke podrške, ali i zahtjevi za prijateljstvo prvenstveno od muških osoba iz cijele Hrvatske, a po završetku emisije odmah su počeli stizati pozivi u kojima su joj prijateljice čestitale na izvedbi. Sa svojom izvedbom zadovoljna je bila i Biserka osobno jer je uspjela promovirati naš ludbreški kraj pričajući legende o Ludbergi i Ludbregu. -Večera je prošla u ugodnom ozračju, sa svim kandidatima sam se sprijateljila i već smo se par puta zajednički našli na kavi na različitim mjestima. Preporučam svima koji vole kuhati da se prijave i da se ne opterećuju rezultatom jer to je show u kojem možda ne pobjeđuje najbolje pripremljena večera.
Prvoplasirani kandidat dobiva pet tisuća kuna, a svi ostali po tisuću kuna uz plaćene namirnice koje su utrošene za pripremu večere te za putne troškove – zaključila je naša sugovornica. Biserka je našu novinarsku ekipu dočekala, pogađate, s jelom. Pripremila je starinsku 'kuruznu zlevanku z rehami'. Za 'Večeru za 5 na selu' pripremala je predjelo 'Ludberga', glavno jelo 'Vitez u baršunu obavijen biserima' i desert 'Duo ljepota'. Koristimo prigodu pa našim čitateljima donosimo normativ za četiri osobe glavnog jela. Piše: Dražen Vađunec
Vitez u baršunu obavijen biserima Sastojci: svinjski file 1kg, suhe šljive 25 dag, maslac 25 dag, crno vino 2 dl, začini, sol, biber. Priprema: Svinjski file posoliti, popapriti i staviti u marinadu od crnog vina. Nakon sat vremena izvaditi meso iz vina, napraviti rupe u lungiću te ih ispuniti suhim šljivama. Lungiće pirjati na maslacu sa svih strana da porumene te ih izvaditi tako da na toj masnoći napravimo umak od suhih šljiva. Po potrebi zgusnemo žličicom gustina i začinimo po okusu te vratimo lungiće u umak da još malo omekšaju. Prilog možemo napraviti po želji. Može to biti pire od krumpira, žganci od heljde ili nešto slično.
12
KULT UR A
29. travnja 2022.
BRUNO ŠIMLEŠA Ludbrežanima predstavio svoju desetu knjigu, prvu s fokusom na zdravlje
'Žene malo lakše traže stručnu pomoć u odnosu na muškarce' Kako postati i ostati zdrav? Pitanje je to na koje odgovor pokušava dati Bruno Šimleša, hrvatski pisac, kolumnist, predavač, televizijski voditelj i diplomirani sociolog, u svojoj desetoj po redu knjizi naziva '(P)ostati zdrav'. Upravo je ona bila povod okupljanja u vijećnici Centra za kulturu i informiranje Ludbreg kojeg su zajedničkim snagama 13. travnja organizirale članice Udruge Narcisa i Gradska knjižnica i čitaonica 'Mladen Kerstner', a koje je zapravo bilo malo zakašnjelo, ali ništa manje značajno, obilježavanje Svjetskog dana zdravlja. Bruno Šimleša predstavio je svoju knjigu koja govori kako da srce i um pretvorimo u tvornicu lijekova, što insinuira i njezin podnaslov.
Tijelo ima puno veću šansu za pobjedom neke bolesti, ako je psiha na mjestu. -Knjiga istražuje upravo to, kako svojim mislima, emocijama i odnosima možemo doprinijeti zdravlju. Paradigmu zdravog života pokušao sam obrnuti pa kažem da je u zdravom duhu zdravo tijelo. Mislim da se trebamo brinuti za svoj um, svoje srce i svoje međuljudske odnose, a onda će nas i tijelo nagraditi barem većom vjerojatnošću da budemo zdravi - objasnio je ukratko Šimleša koji u ovoj knjizi naglašava važnost upravo takvog holističkog pristupa zdravlju pritom ne isključujući zapadnu medicinu. - Kada se zalažem za holistički pristup medicini meni to nije ili/ili rasprava. Dakle, ili holistički pristup u kojem ćete u potpunosti negirati zapadnu medicinu, ili zapadna medicina
u kojoj u potpunosti negirate sebe kao izvor lijekova. Meni je to i/i rasprava. Klasična medicina mora odraditi ono što klasična medicina mora odraditi, jer medicina 21. stoljeća je iznimno napredovala, a mi moramo odraditi naš dio priče, a to je da si posložimo psihu tako da naše srce i um proizvode one lijekove koje mi trebamo. - poručuje Šimleša. Važnost uma u liječenju bolesti prepoznaju i sami liječnici, kaže. - Dok sam o tome prije petnaestak godina samo razgovarao sa psiholozima i s nekim duhovnim autorima, danas o tome razgovaram s liječnicima klasične zapadne medicine jer je konačno svima postalo jasno da nije svejedno kakav imaš odnos prema bolesti ili prema životu ili prema sebi ili prema promjenama na tijelu. Danas su i primjerice onkolozi svjesni da ispred njih nije više samo dijagnoza ta i ta i da se liječi tim i tim lijekom, nego da je dio lijeka u samim ljudima. Ovakva autorova promišljanja nastajala su posljednjih petnaestak godina iz osobnog iskustva i njegovih sastanaka s ljudima koje muče ozbiljni zdravstveni problemi. - S ovom knjigom sam nekako zaokružio dvadeset godina spisateljskog rada. Pregledao sam na stotine različitih znanstvenih istraživanja koja potvrđuju temeljne postavke psihosomatike, odnosno utjecaja naših misli i emocija na tijelo. Pročitao sam i nekoliko desetaka knjiga iz sfere znanosti i duhovnosti i trudio se da knjiga predstavlja razuman i prohodan most između ta dva pristupa. Drago mi je da sam svoja iskustva koja sam stekao kroz rad s oboljelima od karcinoma također mogao podijeliti u ovoj knjizi. Naime, zadnjih
petnaestak godina pružam psihosocijalnu pomoć oboljelima. Većinom su to žene, jer žene malo lakše traže stručnu pomoć u odnosu na muškarce kojima je ona potreban možda u istoj mjeri, ali je se srame tražiti. - objašnjava. Ne čudi stoga da su i na ovom, možemo to tako reći, književnom susretu u publici prevladavale upravo žene. Sa zanimanjem su pratile predavanje i aktivno sudjelovale u raspravi. Bruno Šimleša, inače i sociolog, pojašnjava kako žene više čitaju, upijaju sve što se događa zbog većeg centra za pamćenje te više paze na zdravlje. Zanimanja muškaraca usmjerena su na druge strane. Pokazuje se i da pripadnice ženskog spola nađu više vremena, koje muškarci možda nemaju za ovakve teme. Postoji i potpuno suluda društvena pretpostavka kako je u redu da o temama osobnog razvoja uče samo žene. - Ja mislim da su to ljudske teme, a čak smo i mi muškarci ljudi. - našalio se Šimleša. Za kraj napomenimo kako je knjiga '(P)ostati zdrav' namijenjena i zdravima i onima koje već muče boljke da shvate kako svojim odnosom prema sebi i životu mogu poboljšati zdravlje. Iako utemeljena na znanstvenim istraživanjima, knjiga je ispunjena duhovitim osobnim iskustvima kojima je stvoren balans hladne znanosti i često komične stvarnosti. Važan dio knjige čine i savjeti svima koji žele pomoći svojim voljenima u borbi za zdravlje. Jer okolina često ima najbolje moguće namjere, ali možda još češće ne zna te namjere provesti u djelo. To je i razumljivo jer nas nitko nije pripremao za ovakve izazove, a cilj je naučiti kako im pružiti osjećaj sigurnosti i voljenosti kad je to najpotrebnije.
U publici su prevladavale žene.
Puhački orkestar grada Ludbrega bilježi 25 godina postojanja Ove godine Puhački orkestar grada Ludbrega slavi 25. godišnjicu postojanja. Četvrt stoljeća uspješnog djelovanja proslavit će, najvjerojatnije, rođendanskim koncertom u okviru manifestacije Ludbreške Svete nedjelje. Orkestar, je već tradicionalno, probe za ovogodišnje nastupe započeo na uskrsni ponedjeljak kada je većina članova bez svakodnevnih obaveza. -Dobili smo na korištenje nanovo uređenu podrumsku prostoriju koja se nalazi ispod pozornice velike dvorane Cen-
tra za kulturu i informiranje Dragutin Novak. U njoj su stalno posložene stolice i stalci za note kao i neki od instrumenata kao npr. bubnjevi pa sve to više ne moramo stalno prenositi već možemo odmah započeti probe. Počeli smo s pripremama za Županijsku smotru puhačkih orkestara koja se u nedjelju 5. lipnja održava u Bednji. U subotu 25. lipnja imamo koncert u Goričanu kojim našim prijateljima glazbenicima iz Međimurja uzvraćamo za njihov prošlogodišnji koncert koji su oni u kolovozu održali ispred
dvorca Batthyany u Ludbregu – rekao je Marko Novak, dirigent našeg orkestra. Na ovogodišnjim probama Puhačkog orkestra priliku za sviranje, a kasnije i nastupanje dobili su učenici koji se ističu, puhači Osnovne glazbene škole Ludbreg: trubači David Sovar, Adam Anadolac i Kai Novak, flautistice Marija Havaić i Darija Rusak te klarinetistica Jana Novak. Tijekom narednog razdoblja priliku će dobiti i drugi mladi glazbenici. Na njima je samo da se trude i marljivo vježbaju. Piše: Dražen Vađunec
KULT UR A
29. travnja 2022.
13
Učenici OŠ Kuršanec gostovali u Ludbregu, izložili svoje radove
Osnovnu školu Kuršanec pohađa 80 posto djece romske nacionalnosti, stoga se u njihovu radu poseban naglasak stavlja na približavanje i afirmaciju romske kulture i jezika. Svaki djelatnik nastoji dati svoj doprinos u poučavanju i odgoju te omogućavanju nesmetanog razvoja i rasta učenika kao budućih odgovornih i kompetentnih građana. Među djelatnicima škole je i profesorica likovne kulture Ida Domišljanović koja je kod brojnih učenika primijetila sklonost prema umjetničkom izražavanju. Pokazalo se da im je broj sati za redovitu nastavu likovne kulture premalen pa je kao izvannastavnu aktivnost uvela likovnu grupu. - Učenici zadnjih pet godina oslikavaju zidove i namještaj, udahnjujući školskom prostoru novu, osvježavajuću dimenziju. Na natjecanjima postižu istaknute rezultate, a radovi su bili zapaženi i na nekim tematskim izložbama. - objašnjava Ida Domišljanović koja je od međimurskih školaraca uspjela napraviti prave male umjetnike. U takvom stvaralačkom okruženju razvija se i njihov osobni odnos prema školi i zajednici u kojoj žive. - Nastojim učenicima pružiti priliku da otkriju vlastite mogućnosti, osjećaj samopouzdanja te razvijanje ljubavi prema likovnoj umjetnosti. Primjećujem porast individualne kreativnosti kod učenika, zainteresiranost za rad u izvanškolskim aktivnostima te pozitivan pristup likovnoj umjetnosti. Učenici stječu samopouzdanje i razumiju dobrobit koju njima i zajednici donosi sudjelovanje u zajedničkom radu. - kaže profesorica Ida Domišljanović.
Profesorica Ida Domišljanović s učenicima izlagačima
Kuršanec romske nacionalne manjine koji imaju veoma razvijene crtačke vještine. Prezentirali su se kroz slike, skulpture i fotografije koje su nastale na satovima likovne grupe, a koje prikazuju naselje u kojem žive i njihove roditelje. Prikazuju i neke detalje o njihovom životu i interesima. - Svatko na svoj način prikazuje život Roma Bajaša. Primjerice jedna od djevojčica prikazuje lijepe Romkinje koje vole boju i nakit. Druga je htjela raditi autoportrete i portrete, treća je pak slikala majku s djetetom, a imamo i skulpture. Dakle svatko od njih ima neko svoje viđenje života i umjetnosti i to je ono što ovu izložbu čini bogatom i zanimljivom. - istaknula je Ida. - VjeruSKULPTURE, FOTOGRAFIJE I SLIKE DJE- jem da je ova izložCI SLUŽE KAO MEDIJ UZ POMOĆ KOJEG ba jedna u nizu mnoPRIČAJU SVOJU ŽIVOTNU PRIČU. gih kojima Ludbrežani koji su se 8. travće nam naši učenici obogatiti nja okupili u izložbenom proživote. Iznimno smo ponosni storu dvorca Batthyany imali su na sve njihove uspjehe. Zahvaprilike vidjeti što im žele ispričati ljujem i profesorici Idi na njenoj Dario Kalanjoš, Patrik Balog, Japožrtvovnosti entuzijazmu i goda Oršuš, Magdalena Panić, zanosi koji svakodnevno ulaže Tina Horvat, Ines Oršuš i Maja u svoj rad. - prilikom otvorenja Katalenić, učenici izlagači iz OŠ izložbe rekla je ravnateljica OŠ
Zbor Osnovne škole Kuršanec
Učenici su prezentirali način života Roma Bajaša
Kuršanec, Darja Borković. Zadovoljstvo suradnjom na ovoj izložbi iskazao je i ravnatelj Centra za kulturu i informiranje 'D. Novak' Branko Dijanošić koji je i službeno otvorio izložbu u sklopu programa 'Ludbreg petkom'. Spomenimo i kako je izložba prigodno otvorena 8. travnja kada se obilježava Svjetski dan Roma. U programu otvorenja je tako otpjevane i himna Romskog naroda 'Gelem, gelem' te tradicionalna romska pjesma 'Ederlezi' koje je izveo zbor OŠ Kuršanec pod vodstvom profesorice Marije Šobak Potočnjak. Entuzijazama profesorice Ide Domišljanović prepoznali su i podržavaju njene brojne kolege, pa tako i profesorica likovne kulture Ljiljana Cvetko. - Ida Domišljanović učiteljica je koja svoj život posvećuje djeci i umjetnosti. Učiteljica koja cijeni individualne razlike učenika i njihove načine učenja te stvara ugodno razredno ozračje koje je neophodan uvjet za uspješan rad. Svojim zanosom potiče na napredak. U svom radu nastoji organizirati nastavu usmjerenu na učenika. Ona u njima ne vidi nacionalnost, Hrvata ili Roma, već dijete koje traži njezino društvo, savjet i vodstvo u području koje je mnogima bijeg od grube stvarnosti. Ne bira samo najbolje i najuspješnije učenike, već okuplja one s margine koji vape za pohvalom, pažnjom i pruženom im šansom. - poručila je profesorica Ljiljana Cvetko na otvorenju izložbe.
Prof. Ljiljana Cvetko
14
SPORT
29. travnja 2022.
'Welcome Spring' festival završen Gravel biciklističkom utrkom dugom 77 kilometara Za utrku je bilo prijavljeno 120 biciklista, a u 'off road krugu' nastupilo je njih 92
U nedjelju, 10. travnja u Ludbregu je završan Welcome Spring festival koji je, kroz četiri vikenda, okupio preko 2500 sportskih entuzijasta iz Hrvatske i okolnih zemalja. Festival rekreativnog kretanja i aktivnog natjecanja završen je Gravel biciklističkom utrkom duljine 77 kilometara s visinskom razlikom od oko 1300 metara. Natjecatelji su krenuli točno u 11 sati s Otoka mladosti prema Koprivnici i Kalniku gdje je bilo okretište, a završetak utrke bio je, također, na Otoku mladosti. Rezultate možete doznati na web stranici utrka.com. -Za utrku je bilo prijavljeno 120 biciklista, a u 'off road krugu' nastupilo je njih 92. Ovo je novi oblik biciklističke ponude, a dodatak je outdoor turističkoj ponudi Grada Ludbrega. U sklopu promotivnih aktivnosti i prezentacije Ludbrega kao turistički inkluzivnog grada, u suorganizaciji s Hrvatskim udrugama paraplegičara i tetraplegičara, organizirali smo drugu godinu za redom promo utrku po Otoku mladosti. Testirali smo i novouređene staze na Otoku koje su prilagođene i za ovaj tip outdoor aktivnosti. Dvadesetak osoba s invaliditetom u invalidskim kolicima provozalo se Ludbregom i uživalo u posebitostima našeg grada – rekao je Karlo Kučan, voditelj promo vožnje za osobe s invaliditetom u invalidskim kolicima. Piše:Dražen Vađunec
Rafting i utrka kajacima na rijeci Bednji Na rijeku Bednju, koja protječe samim središtem Ludbrega, vratilo se veslanje. Naime, u sklopu 'Welcome Spring' festivala koji se u Ludbregu održavao tijekom ožujka i travnja, održana je utrka 'Watermark race'. Natjecatelji su nastupili u kategorijama kanu, kajak, rafting (R4) i ostalo (npr. SUP). Ruta dužine 300 metara bila je, dakle, namijenjena različitim tipovima veslača u više kategorija, pa su tako dionicom najdulje rijeke koja cijelim tokom teče kroz Hrvatsku veslali mlađi, ali i oni stariji i iskusniji veslači.
U sklopi Gravel utrke održana je i promo tura po Otoku mladosti za osobe u invalidskim kolicima.
SPORT
29. travnja 2022.
KK GRAFIČAR
15
'Ispustili smo veliku šansu' Seniori KK Grafičar završili su sezonu A2 lige na petom mjestu. Šteta, jer o tome smo već pisali, nikad se lakše nije moglo do naslova. Podravac je bio van treninga, Međimurje je u prijelaznoj fazi, Vindija je u stvaranju, Ivančici nedostaje visine... Nažalost u ključnoj utakmici na domaćem parketu nije se ostvarila pobjeda protiv Podravca, pa je do kraja prvenstva uslijedio rezultatski pad uslijed davanja veće prigode mlađim igračima. O toj i drugim zanimljivostima popričali smo s prvim košarkaškim operativcem Kluba Sinišom Beserom. Razgovor s mojim dugogodišnjim prijateljem nije bio onako optimističan i veseo kao što često zna biti: - Da, dobro si rekao. Nikad bolje vrijeme za osvojiti naslov. Protivnici
u problemima, mi u relativno dobrom sastavu, izvojevana pobjeda u Ivancu. Nažalost nije išlo. I ono Covid netreniranje je došlo na naplatu. Posebno bih zahvalio starijim igračima koji su bili oslonac, a mlađi su mogli dati i puno više. Odlične rezultate postizali su i pretkadeti. -Da, oni su nas razveselili. No, pred njima je još mnogo kvalitetnog, iscrpljujućeg rada, da postanu kvalitetni drugoligaški igrači. Uvjeti su tu, pa ako se žele tome posvetiti nitko sretniji od mene.Kao i proteklih sezona, prije početka svake nove stare priče. Vabe iz Varaždina da Siniša kao sjajni operativac preseli kod njih, jasno uz neke perspektivne igrače. Onako, da se razbuca ludbreška košarka. No, nije nam jasno kako jedan
Iz grada europskih prvaka… U subotu 23. travnja u sklopu 1. kola Lige za prvaka 3. HNL igrači iz grada olimpijske prvakinje, NK Podravina gostovali su u gradu europskih rukometnih prvaka koji su to postali upravo prije 50 godina kada su kao Partizan Bjelovar s 19-14 u Dortmundu kao veliko iznenađenje svladali njemački Gumersbach. Blizu nogometnog igrališta je i sportska dvorana na kojoj se s ponosom ističe taj događaj, a u blizini je i mural posvećen tom velikom sportskom djelu Hrvoja Horvata i ekipe. Bjelovar je inače, osim po sjajnim sportašima, poznat i po poznatim umjetnicima, glumcima. Poseban grad od samo tridesetak tisuća stanovnika. Prigodom ulaska na stadion poznato lice, bivši nogometni reprezentativac Ognjen Vukojević, naravno Bjelovarac. Dan poslije, neki od rijetkih Ludbrežana koji su bili na utakmici su me upitali: - Kaj, on je tako visok?.- Da, dok je igrao izgledao je malo pogrbljeno, a prema podacima, visok je solidnih 184 centimetra. Vratimo se utakmici na stadionu koji je dao svoje. Izgrađen je prije sedamdesetak godina i napokon će dobiti „dijete“. Novi, kojeg smo gledali na horizontu, trebao bi biti u funkciji za manje od pola godine. Koji kilometar dalje Ždralovi su sagradili respektabilan stadion, na čijem se otvorenju protiv rivala Bjelovara skupilo čak 1200 gledatelja. To vam je samo od ulaznica gotovo 24000 kuna... Kad smo kod novaca kažimo da nema više romantičnih vremena u trećeligaškoj karavani. Za usluge najboljih i u ovom rangu kroz sezonu treba izdvojiti i više od 100 tisuća kuna po pojedincu. Ozbiljan rang, nije ni čudo, pa ipak smo „srebrni“ i „brončani“. Oba kluba, Bjelovar i Mladost Ždralovi dobili su jedini od trećeligaša sa Sjevera licence za drugoligaško natjecanje što svjedoči o njihovoj ambicioznosti. Ludbreški nogometaši za razliku od
domaćina ušli su u dvoboj bez imperativa, oni su šesti u ligi i tu će ostati. Šteta da su igrali bez sjajnog Samboleca, Dumbovića, Luana, Zadravca pa su izgubili 4-2. Domaćin na čijem se zdanju okupilo dvjestotinjak navijača prvih dvadeset minuta vršio je jaki i visoki pritisak na Plave bluze koje se ovog puta igrali u narančastim majicama. Poveli su s 1-0 već u 8.minuti, opasno smo živjeli , a svemu je pridonosila i borba s leđima našeg najboljeg veznjaka Josipa Golubara koji je više puta tražio liječničku pomoć. Iako u bolovima izdržao je hrabro utakmicu, štoviše postigao je jedan zgoditak. Onaj za smanjenje na 3-2. Drugi je postigao Mario Sačer. Šteta da nije postigao još jedan , odmah na početku drugog dijela, kad je pobjegao obranio domaćih te od centra izašao sam na golmana. Nedostajalo je koncentracije. Geovani je bio odličan, na tragu igre Joška Gvardiola. Domaćin je opasno živio posljednjih dvadesetak minuta, no preko Fajića, koji je dao svoj treći zgoditak dolazi do pobjede. Ovaj 35-godišnjak iz Bosanske Krupe, ima dugogodišnje iskustvo s prvoligaških terena BIH, Rumunjske itd. On je jedan od kapitalaca ove lige, prema iskazima Bjelovaraca prima oko 16.000 kuna mjesečno. Kvaliteta se plaća, to se neće promijeniti. Standardi su u ovoj ligi uspostavljeni, pola lige u svojim redovima ima igrače tog platežnog razreda, pa ako želimo biti dio ovog visokog društva, a želimo, onda nema druge… U sljedećem kolu Ludbrežani u subotu 30. travnja u 17 sati gostuju kod Radnika u Križevcima, a borbu za naslov prepustili su Bjelovaru, Poletu i Mladosti iz Ždralova. Nakon utakmice vratio sam se kući „po prečki“, preko šuma i dolina, kroz Babotok, uživajući u prekrasnim šumovitim predjelima. Ima ova 3. HNL itekakvih draži, uživajmo u nogometu. Piše: Neven Jerbić
Dječaci U-13 na turniru u Puli od njihovih najboljih trenera ima opet žarku želju doći u Ludbreg. Malo kontradiktorno, glavinjanje varaždinske košarke desetljećima. Beser razmišlja: -Hvala na ponudi, ali ja u tom svojstvu mogu samo
u Chicago. Nismo još donijeli konačnu odluku, no ide prema tome da se u potpunosti posvetimo ovoj mladoj nadarenoj generaciji i da istrpimo koju sezonu njihova odrastanja. Oni su budućnost ludbreškog spor-
ta, jasno, ako će ponizno i kvalitetno pristupati obvezama. Rad, samo težak rad, i slušanje kvalitetnog trenerskog kadra.Poželimo ludbreškoj košarci nove blistave trenutke. Piše: Neven Jerbić
'OVAJ SPORT JE VIŠE OD REKREACIJE NA DVORIŠTU ILI GORICAMA'
Badmintonaši potvrdili dosadašnju upravu Jedan od najmlađih sportskih klubova na našem području, Badminton klub „Centrum Mundi“ Ludbreg u nedjelju, 24. travnja, održao je izbornu skupštinu.
A badminton je ipak više od rekreacije na dvorištu ili goricama, dosta naporni dvoranski sport za koji treba imati kondicije, ali i onaj dobar filing u rukama. Počeli smo kao rekreativna a sad ProšlE su točno četiri godine od osnut- grupica, smo pravi Klub. ka Kluba kojeg je pokrenuo Milivoj Nema nas mnogo jer treninzi Dretar iz Ludbrega. su vikendom Njemu je pripala čast da kad je najviše posla kod kuće. vodi Klub kroz prvi mandat, a A i u dvorani su samo dva tesada je jednoglasno reizabran rena koje smo sami iscrtali. za predsjednika i u narednom Termine nam često mijenjaju četverogodišnjem razdoblju. što zbunjuje igrače, iako nam -Počeli smo tada entuzijana treninge znaju doći iz Vastički, ni mrežu nismo imali, raždina ili Preloga. Žao mi je igrali smo kako smo znali. da nemamo veću podršku za
djelovanje. - rekao je Dretar. Trenira se i po dvoranama u okolici, a igrači sami financiraju svoju opremu. Odmah po osnutku Kluba badmintonaši su se počeli prijavljivati na turnire, a već su donijeli i nekoliko medalja u Ludbreg. -Prošli mjesec u Varaždinu su se održala dva turnira, od prijateljskog kluba Orke i međunarodni Adin. Na oba su nastupili Ludbrežani, neki su stali i na postolja. - ističe Milivoj Dretar i dodaje kako će članovi kluba nove nastup zabilježiti već početkom svibnja, dok je u planu i skori ludbreški turnir.
16
ACO PIŠE...
29. travnja 2022.
ZAPISEK O REGAČU
Piše: Aleksandar Horvat
“Ni med cvetjem ni pravice! Rekel to je fijolice smardlivi tarputec, jalnuš, tvardogutec!” Tak veliki Krleža započne svoju botaničku lamentaciju o pravici. Skorom četrdeset planti je spomenul i del jih Kerempuhu v gubec. Dok jih se pobrojim (terputec, fijolica, prepunčec, grinta, tern, sunčanica, rožmarin, georgina, mačuhica, franciškan, glavobolka, kopriva, lopuh, žabnjak, osjak, peršin soldački, spuriš, božja plahtica, cindula, šaš, jandraš, kopitnjak, trubentica, zajček, gumbek, bažulek, slak, roža, fergismajniht, dijacint, holer, admiralov cvet, teja, galateja, zvonček, kačje mleko, zimolezina, pirika i mak) i gle - nigdi regača! Regač, iliti po gradski - maslačak (Taraxacum officinale), je zapostavlena planta. Nikomu ni važen. A če malo bole otprete oči, regač je zaprav car, on je sigdi. Ali baš sigdi. Dok visibabe, trubentice i zvončeki prejdeju z prvim prolečnim soncem, pojavi se v travnjaku regač. Pokosiš ga i drugi den je pak tu. Raste na podolju, na travnjaku, na oranju, na mravinjaku, kraj kuruze, med rubnikima, pod zidom, kraj lese, z asfalta, v žlebu, v starem koritu, v sprhnjenem loncu, na vrtu, kraj šumskoga puta, pri vodi, v suši, na bregu i dolu, po celomu svetu. I neda se samo tak stirati. Regača bi trebalo pozdravlati z: “Dobro jutro, vaša veličanstvena žotoglava nareganosti!”, kajti regača, po enciklopediji, ima točno dve jezere četristo i šesnajst vrsti i jeden hibrid.
Evo kaj se još neverovatnoga more o regaču zeznati. Koren mu more biti dugi do meter i pol. Cvate od proleča, non-stop do listopada. Po soncu mu je zlatnožoti cvet otprti, po noči i po oblačnim cajtima zaprti. Jen regač po sezoni dozreje šest do osam jezeri semenki, onih malih padobrančekov kaj su posloženi na lampašima kak pahulice, i koje kak deca rado pušemo nek letiju po vetru. Seme od regača more biti staro i šesto let i još bu preklijalo. Regač je medonosec, daje peluda i nektara, a na hektar more dati i do sto kil meda, zato je dober, kajti oprašivači svojega letnoga ciklusa počneju na regaču. Regač je jestivi i lekoviti drač. Još su ga stari Grkljani koristili v medicini. Da ve ne nabrajam kaj se v njemu ima, rekel bum samo da ima sega i još malo prek toga. Od regača moremo koristiti korena, liste, cvete i stabljike, komplet. I dobili bumo sirupe, šalate, čajeke, tinkture i druge pripravke teri nam na zdravlje dobro hasneju. Za mršavlenje, za dober apetit, za zdrava jetra, protiv opeklini, artritisa, za pišanje i tak dale. Kak i saka lekovita planta, regač je za se i protiv sega i ima ga sigdi. Samo ga mi ne vidimo. Z regačom živimo od detinjstva. Kak prvo, a kaj sem več spomenul, regačovi lampaši su jena opča pojava, koja te mami da v njih puhneš i da jezero malih padobrancov potiraš v svet po vetru. Jena stara zločesta finta je bila da lampaša skriješ za hrbet, i nekomu veliš nek reče “aaaaa“, da buš mu nekaj pokazal. Dok on reče “aaaaa”, a ti mu na brzinu lampaša direkt v gobec stisneš i onda mu se smeješ kak flučka i fuca kak jež. Isto se dogodilo i če neko pospano zevle v polne. Jesam stisnul tih lampašov, ali sam se bogme i najel semenja.
Z regačovom stabljikom takaj ima par zgodnih štosov. Ftrgneš jakoga, zdravoga regačovoga cveta i smekneš mu žotu glavu kaj ti samo šupla stabljika ostane. Onda ju na jenem kraju premuzneš, jemput dvaput, triput, pak z prstom rivleš prema doli kaj se počne cela kalati. Dok dojdeš do kraja hitiš ju takvu raskalanu v potok, mlaku vode, ili nekakvu posodu, važno da je voda, i te komadi stabljike se nafrčkaju v sitne ferdabline, fedre i svedre. To je ne baš ničemu služilo, ali je bilo lepo i interesantno za videti. Ko je bil spreten je znal od stabljike napraviti sviralo, fučku. Trebalo je zeti komad stabljike, jeno pet šest centimetrov, jemput ju premuznuti z jenoga kraja i onda v te kraj fest puhati čez stabljiku, ali tak da čobe ne stisneju to premuznuto mesto, nego lagano malo bole k sredini. Dok bi si mi deca složili saki jedno takvo sviralo to bi trubilo i bečalo kak da raca kvaka ili debeli bumbar zuji. Sviralo je bilo žufko i neje dogo trajalo, kajti bi se od sline na onem premužnjenem delu počeli ferdablini slagati i tu bi pesmi bil kraj. Ali novo sviralo se moglo napraviti za tri sekunde. Dok čovek odraste onda te štose pamti samo kaj jih deci pokaže, za igru. Tak se to prenosi čez generacije, a nam regač dobi jenu drugu korist. Sem kaj ga moremo za kojekakva zdravlja koristiti sigurno da je to nekojima i gurmanski specijalitet, i to onak - sirovi. Šalata od regača. Mljac. Moram mom reči da sam videl ljude kak bereju regača za šalatu, i nekak jim se čini da su baš dobro mesto potrefili gde su lepi, debeli, i široki zeleni listi. Tri regače spukne i več je puna vrečka. Ali najte biti nori. Pak je ta verzija regača bolša za čuče i zajce, a za ljude je malo prežofka i netečna, posebno če je rasel na soncu. Gde
ste od prek dve jezere varijanti baš tu našlio? More se za silu pojesti, ali neje to to. Za pravu delikatesu treba “njegovu nareganost“ iskati bole v hladu ili skritu v travi, i to one črlenkaste ili roskaste mršave liste v gosti rozeti kaj se vlečeju čistam nisko po zemli. Toga regača po listima jedva vidite, ali ga cvet izda, i dok bole pogledate, zgledate tu črlenkastu rozetu. To branje je malo bole mudno, kak da bi brali matovilca, treba jen čas da se napravi zaliha. I vredi reči da je najbolši v proleče, dok tek gene. E, onda se te rozetice čistiju tak da se z palcom i kažiprstom prime po sredini, a lepi i zdravi listi se z drugom rokom čehaju prema doli. Tak dobimo i on najslajši komad srčike kaj je najbliže sredini. Dok se zdela napuni ze zdravim listima, operemo jih lepo v obični vodi, ocedimo i napravimo šalatu kak nam paše. Malo soli, octa po volji, oljiča i šalata je spremna. Posebno je dobra z kuhanim krumperom, jabučnim octom i koščičnim uljem, a jel sam i verziju z grahom ili z kuhanim jajcima. Mljac, mljac. Nikakve andivije, puterice i kristalke! Njegova naregana žufkost, regač! Car med dračima. Jemput sam bral regača, pak pitam pajdaša: - Očeš i tebi naberem? Voliš regača? - Volim, volim! Najbolši mi je z odojkom! Znači, regač je dober v saki priliki, ali kak sam rekel samo za gurmane, kajti gurmani si znaju reda pak lepo prekašaju i vživaju v saki noti toga gastronomskoga akorda. Oni pak kaj su pohosni i pohlepni, pak su leni zalogaja pošteno skosati i se očeju mom na naglo pogotnuti, z regačom ne budu zadovolni, kajti bu jim se regačovo pero saki čas poprečilo v požiraku, i onda budu pre stolu brehali, grgljali, napuhavali se,
rožđili i z gemištom potiravali, kak bi si nekak toga betega z grlanjka odcvikali. I onda govoriju da regač ne valja. Če očete probati kak je regač fini, još je dobro vreme za brati. Ali pazite, črlenkastoga! I najte ga brati po vulici i prašini ili v parku gde se pesi “paseju”, nego negdi v prirodi, na livadi ili v goricama. Če ga imate samo v goricama, a več ste špricali čokote, onda zabite za regač. Za vas je sezona gotova. Iskal sam če je kakov kajkavec versotočec makar spomenul regača v poeziji. Nisam našel nikaj. Imamo „Plesnu haljinicu žutog maslačka” Sunčane Škrinjarić i još tu i tam kakve pesmice o maslačku, ali zgledi da regač nema nekakvu književnu reputaciju kaj se tiče kajkavskoga. Onda ja, kakov jesem, zmislim nekaj po svojemu, a vam za dober tek! REGAČ ŠALATA Regač šalata je zalogaj fini, Carska delicija, drač lekoviti, Z koščičnim oljem ga taman začini, I još par sitnici vu njega hiti.. Kuhani kromper i prstohvat soli, Ili dve merice zelenca graha, Jabučni ocet (ko kiselo voli), Malo dišečeg od bibera praha. Moreš ga zmešati z kuhanim jajcem, Blagotvoren je za jetra i čreva, Dobro se paše z odojkom i zajcem, I z graševinom pomali zaleva. Pred punom zdelom se saki zaslini, Druge šalate se moreju skriti, Regač šalata je zalogaj fini, Carska delicija, drač lekoviti.
(A. Horvat, 4/2022.)
Idući broj Ludbreških novina izlazi 27. svibnja 2022.